(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Italije za upis naziva „Rucola della Piana del Sele” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Rucola della Piana del Sele” potrebno je upisati u registar,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1484/95 (3) utvrđena su detaljna pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određene su reprezentativne cijene u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja.

(2)

Iz redovitog praćenja podataka na temelju kojih se određuju reprezentativne cijene za proizvode od mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja proizlazi da je reprezentativne uvozne cijene za određene proizvode potrebno izmijeniti, uzimajući u obzir razlike u cijeni ovisno o podrijetlu.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1484/95 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da je potrebno osigurati što skoriju primjenu te mjere nakon što ažurirani podaci postanu dostupni, ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave,

(1)

U skladu s člankom 12. stavkom 2. prvim podstavkom točkom (d) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (2) odobrena sredstva za koja nije preuzeta obveza, a koja se odnose na djelovanja financirana iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013, mogu se prenijeti u sljedeću financijsku godinu. Takav prijenos ograničen je na 2 % početnih odobrenih sredstava koje su izglasali Europski parlament i Vijeće i iznos prilagodbe izravnih plaćanja iz članka 8. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) koji je primijenjen tijekom prethodne financijske godine.

(2)

U skladu s člankom 26. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013, odstupajući od članka 12. stavka 2. trećeg podstavka Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, države članice vraćaju prijenos iz članka 12. stavka 2. prvog podstavka točke (d) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 krajnjim korisnicima koji podliježu stopi prilagodbe u financijskoj godini na koju se odobrena sredstva prenose. Ta nadoknada primjenjuje se isključivo na krajnje korisnike u državama članicama u kojima se financijska disciplina primjenjivala (4) u prethodnoj financijskoj godini.

(3)

U skladu s člankom 26. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1306/2013 pri utvrđivanju iznosa prijenosa koji treba vratiti treba uzeti u obzir iznose pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru iz članka 25. te uredbe koji nisu stavljeni na raspolaganje za krizne mjere do kraja financijske godine.

(4)

U skladu s člankom 1. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/1928 (5) financijska disciplina primjenjuje se na izravna plaćanja za kalendarsku godinu 2019. radi utvrđivanja pričuve za krize. U financijskoj godini 2020. pričuva za krize nije upotrijebljena.

(5)

Kako bi se osiguralo da nadoknada neiskorištenih odobrenih sredstava krajnjim korisnicima kao rezultat primjene financijske discipline ostane proporcionalna iznosu prilagodbe financijske discipline, primjereno je da Komisija utvrdi iznose koji su na raspolaganju državama članicama za nadoknadu.

(6)

Kako države članice ne bi morale izvršiti dodatno plaćanje te nadoknade, ova se Uredba treba primjenjivati od 1. prosinca 2020. Slijedom toga, iznosi utvrđeni ovom Uredbom konačni su i primjenjuju se, ne dovodeći u pitanje primjenu smanjenja u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 1306/2013, na sve druge ispravke koji su uzeti u obzir u odluci o mjesečnim plaćanjima za rashode koje su agencije za plaćanja država članica ostvarile u listopadu 2020., u skladu s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1306/2013, na sve odbitke i dodatna plaćanja u skladu s člankom 18. stavkom 4. te uredbe te na sve odluke koje će se donijeti u okviru postupka poravnanja računa.

(7)

U skladu s uvodnom rečenicom članka 12. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 odobrena sredstva za koja nije preuzeta obveza mogu se prenijeti samo na sljedeću financijsku godinu. Stoga je primjereno da Komisija utvrdi datume prihvatljivosti za rashode država članica povezane s nadoknadom u skladu s člankom 26. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013, uzimajući u obzir poljoprivrednu financijsku godinu kako je definirana u članku 39. te Uredbe.

(8)

Budući da se iznosi koje treba prenijeti i staviti na raspolaganje odnose na proračun za 2021., iz članka 135. stavka 1. Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju proizlazi da u ovoj Uredbi nije potrebno utvrditi iznos za Ujedinjenu Kraljevinu.

(9)

Kako bi se uzeli u obzir kratko razdoblje između obavješćivanja o izvršenju odobrenih sredstava EFJP-a za 2020. u okviru podijeljenog upravljanja za razdoblje od 16. listopada 2019. do 15. listopada 2020. koje provode države članice i potreba da se ova Uredba počne primjenjivati od 1. prosinca 2020., ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

(1)

Uredbom (EU) 2016/2031 utvrđuju se pravila o sadržaju i formatu biljne putovnice potrebne za premještanje određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta unutar područja Unije te u zaštićena područja i unutar njih.

(2)

Biljna putovnica za premještanje unutar područja Unije uključuje kod sljedivosti, osim za određeno bilje za sadnju koje je spremno za prodaju krajnjim korisnicima. Ta se iznimka ne primjenjuje na tipove i vrste bilja za sadnju koje Komisija treba uvrstiti na popis.

(3)

Određeno bilje za sadnju podliježe mjerama Unije donesenima na temelju članka 28. ili članka 30. Uredbe (EU) 2016/2031 za određene štetne organizme. Neko od tog bilja za sadnju, posebno ono za koje je poznato da je vjerojatnije zaraženo tim određenim štetnim organizmima ili koje je pronađeno, zadržano i uklonjeno s unutarnjeg tržišta zbog zaraze tim određenim štetnim organizmima, može doprinijeti širenju tih štetnih organizama unutar Unije i tako povećati mogućnost da ti štetni organizmi uzrokuju znatan i dugoročan negativan učinak na to bilje za sadnju.

(4)

Određeno bilje za sadnju podrijetlom iz Unije podliježe posebnim zahtjevima utvrđenima u pogledu određenih karantenskih štetnih organizama Unije na temelju članka 41. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/2031 i članka 8. stavka 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/2072 (2). To bilje za sadnju može doprinijeti širenju tih štetnih organizama unutar Unije i tako povećati mogućnost da prouzroče znatan i dugoročan negativan učinak na to bilje za sadnju.

(5)

Određeno bilje za sadnju pronađeno je, zadržano i uklonjeno s tržišta tijekom kretanja unutar Unije jer je bilo domaćin karantenskih štetnih organizama Unije.

(6)

Stoga je primjereno zahtijevati kod sljedivosti za sve slučajeve biljnih putovnica izdanih za to bilje za sadnju kako bi se poboljšala brza sljedivost tog bilja.

(7)

Uredbom (EU) 2016/2031, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2313 (3) i ovom Uredbom utvrđuje se niz novih pravila o upotrebi i sadržaju biljnih putovnica. Zbog toga Direktiva Komisije 92/105/EEZ (4) postaje zastarjela i trebalo bi je staviti izvan snage.

(8)

Kako bi specijalizirani subjekti i nadležna tijela imali dovoljno vremena za prilagodbu tim zahtjevima, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 31. prosinca 2021.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1062/2014 (2) utvrđen je popis postojećih aktivnih tvari koje treba ocijeniti radi njihova mogućeg odobrenja za uporabu u biocidnim proizvodima. Taj popis obuhvaća peroksioktansku kiselinu, koju treba preimenovati u reakcijsku smjesu peroctene kiseline i peroksioktanske kiseline, kao rezultat njezine ocjene.

(2)

Reakcijska smjesa peroctene kiseline i peroksioktanske kiseline ocijenjena je za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 2, „Dezinfekcijska sredstva i algacidi koji nisu namijenjeni za izravnu upotrebu na ljudima ili životinjama”, vrste 3, „Biocidni proizvodi u veterinarskoj higijeni” i vrste 4, „Dezinfekcijska sredstva na području hrane i hrane za životinje”, kako su utvrđene u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(3)

Francuska je imenovana državom članicom izvjestiteljicom te je njezino nadležno ocjenjivačko tijelo 2. siječnja 2019. Europskoj agenciji za kemikalije („Agencija”) podnijelo izvješće o ocjeni, zajedno sa svojim zaključcima.

(4)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 Odbor za biocidne proizvode donio je 4. ožujka 2020. mišljenja Agencije (3), uzimajući u obzir zaključke nadležnog ocjenjivačkog tijela.

(5)

U skladu s tim mišljenjima može se očekivati da biocidni proizvodi vrsta 2, 3 i 4 koji sadržavaju reakcijsku smjesu peroctene kiseline i peroksioktanske kiseline ispunjavaju kriterije iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 528/2012 ako su ispunjene određene specifikacije i uvjeti koji se odnose na njihovu uporabu.

(6)

Uzimajući u obzir mišljenja Agencije, primjereno je odobriti reakcijsku smjesu peroctene kiseline i peroksioktanske kiseline za uporabu u biocidnim proizvodima vrsta 2, 3 i 4, podložno ispunjenju određenih specifikacija i uvjeta.

(7)

Prije odobrenja aktivne tvari zainteresiranim bi stranama trebalo omogućiti primjereno razdoblje za poduzimanje pripremnih mjera potrebnih za ispunjavanje novih zahtjeva.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 utvrđena su pravila o stavljanju na tržište i uporabi nove hrane u Uniji.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2469 (2) utvrđeni su administrativni i znanstveni zahtjevi u vezi sa zahtjevima iz članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(3)

Uredbom (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća (3) izmijenjene su Uredba (EZ) br. 178/2002 (4) i Uredba (EU) 2015/2283. Cilj je tih izmjena jačanje transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u svim područjima prehrambenog lanca u kojima Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) daje znanstvenu procjenu rizika, među ostalim u području nove hrane.

(4)

Kad je riječ o stavljanju nove hrane na tržište, izmjenama Uredbe (EZ) br. 178/2002 uvedene su nove odredbe o, među ostalim, općim savjetima prije podnošenja zahtjeva koje daje osoblje Agencije na zahtjev potencijalnog podnositelja zahtjeva, obvezi obavješćivanja o studijama koje su naručili ili proveli poslovni subjekti da bi potkrijepili zahtjev i posljedicama neispunjenja te obveze. Njome su uvedene i odredbe o obvezi Agencije da u ranoj fazi postupka procjene rizika objavi sve znanstvene podatke, studije i ostale informacije priložene zahtjevima, osim povjerljivih informacija, i potom provede savjetovanje s trećim stranama. Izmjenama su utvrđeni i posebni postupovni zahtjevi u pogledu podnošenja zahtjeva za čuvanje povjerljivosti podataka i procjene istih koju provodi Agencija, a u vezi s informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva, ako Komisija zatraži mišljenje Agencije.

(5)

Uredbom (EU) 2019/1381 izmijenjena je i Uredba (EU) 2015/2283 kako bi se uključile odredbe kojima se osigurava usklađenost s izmjenama Uredbe (EZ) br. 178/2002 i uzimaju u obzir posebnosti tog sektora u pogledu povjerljivih informacija.

(6)

S obzirom na područje primjene svih tih izmjena, Provedbenu uredbu (EU) 2017/2469 trebalo bi prilagoditi kako bi se uzele u obzir promjene u pogledu sadržaja, pripreme i podnošenja zahtjevâ iz članka 10. Uredbe (EU) 2015/2283, postupaka za provjeru valjanosti zahtjevâ te informacija koje treba uključiti u mišljenje Agencije. Konkretno, Provedbenom uredbom (EU) 2017/2469 trebalo bi se upućivati na standardne formate podataka i propisati da se u zahtjevima dostave informacije kojima se dokazuje usklađenost sa zahtjevom za obavješćivanje iz članka 32.b Uredbe (EZ) br. 178/2002. Također bi trebalo razjasniti da je procjena usklađenosti sa zahtjevom za obavješćivanje dio provjere valjanosti zahtjeva.

(7)

Nadalje, uzimajući u obzir činjenicu da je Agencija odgovorna za upravljanje bazom podataka studijâ u skladu s člankom 32.b Uredbe (EZ) br. 178/2002, trebalo bi omogućiti i savjetovanje Komisije s Agencijom kao dio provjere valjanosti zahtjevâ da bi se utvrdilo da zahtjev ispunjava sve relevantne zahtjeve utvrđene u tom članku.

(8)

Ako se javna savjetovanja provode tijekom procjene rizika u skladu s člankom 32.c stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002, mišljenje Agencije trebalo bi uključivati i rezultate tih savjetovanja, u skladu sa zahtjevima u pogledu transparentnosti koje je Agencija dužna ispunjavati.

(9)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od 27. ožujka 2021. i na zahtjeve podnesene od toga datuma, koji je datum početka primjene Uredbe (EU) 2019/1381.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

1.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

2.

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

3.

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

4.

U članku 7. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (n):

5.

Prilog I. zamjenjuje se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi;

6.

Prilog II. briše se.

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 429/2008 (2) utvrđena su detaljna pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u pogledu pripreme i podnošenja zahtjeva za odobravanje dodataka hrani za životinje te procjene tih zahtjeva.

(2)

Cilj je Uredbe (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća (3) povećanje transparentnosti i održivosti Unijine procjene rizika u prehrambenom lancu. Radi toga su njome izmijenjene Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredba (EZ) br. 1831/2003 kako bi se povećala transparentnost postupaka odobravanja dodataka hrani za životinje.

(3)

Kako bi se uzele u obzir posebnosti tog sektora, Uredbom (EU) 2019/1381 izmijenjene su odredbe o transparentnosti i povjerljivosti iz Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(4)

Kad je riječ o odobravanju dodataka hrani za životinje, izmjene Uredbe (EZ) br. 178/2002 utvrđene Uredbom (EU) 2019/1381 izravno utječu i na obveze iz Uredbe (EZ) br. 429/2008 koje se odnose na pripremu i podnošenje dokumentacije zahtjeva, stoga te obveze treba izmijeniti radi dosljednosti i pravne sigurnosti. Uredbu (EZ) br. 429/2008 trebalo bi izmijeniti kako bi se utvrdile potrebne dodatne odredbe o pripremi i podnošenju dokumentacije zahtjeva.

(5)

Konkretno, odredbe Uredbe (EZ) br. 429/2008 trebalo bi izmijeniti u pogledu zahtjeva za povjerljivost, formata informacija i podataka kojima se potkrepljuju zahtjevi (trebali bi biti u elektroničkom obliku i morat će biti u skladu sa standardnim formatima podataka), koncepta sažetka dokumentacije zbog načela transparentnosti iz Uredbe (EU) 2019/1381 te upućivanja na studije o kojima je obaviješteno u skladu s člankom 32.b Uredbe (EZ) br. 178/2002.

(6)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od 27. ožujka 2021. na zahtjeve i dokumentaciju podnesene od tog datuma, koji je i datum početka primjene Uredbe (EU) 2019/1381.

(7)

Uredbu (EZ) br. 429/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U članku 2. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).” "

(2)

Prilozi I. i II. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

(1)

Na temelju članka 8. stavka 1. Odluke (ZVSP) 2019/2110, Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. Ugovora o Europskoj uniji, donositi odgovarajuće odluke u svrhu provedbe političkog nadzora i strateškog usmjeravanja savjetodavne misije ZSOP-a Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA), uključujući odluku o imenovanju voditelja misije.

(2)

PSO je 17. prosinca 2019. donio Odluku (ZVSP) 2019/2189 (2) o imenovanju g. Paula SOARESA voditeljem misije EUAM RCA za razdoblje od 9. prosinca 2019. do 8. prosinca 2020.

(3)

Vijeće je 30. srpnja 2020. donijelo Odluku (ZVSP) 2020/1131 (3) kojom je 9. kolovoza 2020. pokrenuta misija EUAM RCA.

(4)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložio je produljenje mandata g. Paula SOARESA kao voditelja misije EUAM RCA od 9. prosinca 2020. do 8. prosinca 2021.,

(1)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 sadržava aktivne tvari koje imaju povoljniji profil u pogledu utjecaja na okoliš ili zdravlje ljudi ili životinja. Stoga se proizvodi koji sadržavaju te aktivne tvari mogu odobriti prema pojednostavnjenom postupku. Dušik je uvršten u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 uz ograničenje da se upotrebljava u ograničenim količinama u spremnicima za neposrednu uporabu.

(2)

U skladu s člankom 86. Uredbe (EU) br. 528/2012 dušik je odobren kao aktivna tvar za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18, „Insekticidi” (2). Biocidni proizvodi koji se sastoje od tako odobrenog dušika odobreni su u nekoliko država članica i isporučuju se u plinskim bocama (3).

(3)

Dušik se može dobiti i in situ iz okolnog zraka. Dušik dobiven in situ trenutačno nije odobren za uporabu u Uniji te nije naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 528/2012 niti je uvršten na popis aktivnih tvari obuhvaćenih programom pregleda postojećih aktivnih tvari u biocidnim proizvodima iz Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1062/2014 (4).

(4)

U skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 Nizozemska je 9. srpnja 2020. Komisiji podnijela zahtjev za odstupanje od članka 19. stavka 1. točke (a) te uredbe kojim traži da joj se dopusti da odobri biocidne proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ iz okolnog zraka za potrebe zaštite kulturne baštine („zahtjev”).

(5)

Kulturnu baštinu može oštetiti velik broj štetnih organizama, od insekata do mikroorganizama. Prisutnost tih organizama ne samo da može uzrokovati gubitak kulturnog dobra, već predstavlja i rizik od širenja tih štetnih organizama na druge predmete koji se nalaze u blizini. Bez odgovarajuće obrade moglo bi doći do nepopravljivog oštećenja predmetâ, čime bi se ozbiljno ugrozila kulturna baština.

(6)

Dušik dobiven in situ upotrebljava se za stvaranje kontrolirane atmosfere s vrlo niskom koncentracijom kisika (anoksija) u trajnim ili privremenim hermetičkim šatorima ili komorama za obradu namijenjenima kontroli štetnih organizama koji se nalaze na predmetima kulturne baštine. Dušik se odvaja iz okolnog zraka i ubrizgava u šator ili komoru za obradu, pri čemu se udio dušika u atmosferi povećava na približno 99 % te time gotovo u potpunosti istiskuje kisik. Vlažnost dušika ubrizganog u prostor za obradu određuje se ovisno o potrebama predmeta koji se obrađuje. Štetni organizmi ne mogu preživjeti u uvjetima stvorenima u šatoru ili komori za obradu.

(7)

Prema informacijama koje je dostavila Nizozemska, uporaba dušika dobivenog in situ čini se jedinom učinkovitom tehnikom za kontrolu štetnih organizama koja se može upotrebljavati na svim vrstama materijala i kombinacija materijala prisutnih u kulturnim ustanovama bez rizika od njihova oštećivanja, a u zaštiti kulturne baštine učinkovita je protiv nametnika u svim razvojnim fazama.

(8)

Kako je navedeno u zahtjevu, ustanove kulturne baštine u Nizozemskoj već više od 25 godina provode strategije integrirane zaštite bilja, pri čemu daju prednost niskotoksičnim metodama i odustaju od primjene visokotoksičnih tvari.

(9)

Metoda anoksije, tj. promijenjene ili kontrolirane atmosfere navedena je u normi EN 16790:2016 „Očuvanje kulturne baštine – Integrirana zaštita bilja u zaštiti kulturne baštine”, a dušik u toj normi opisan je kao „najviše upotrebljavan” za postizanje anoksije.

(10)

Postoje i druge tehnike kontrole štetnih organizama, kao što su tehnike termičkog šoka (visoke ili niske temperature) i gama-zračenje. Osim toga, u tu se svrhu mogu upotrebljavati i biocidni proizvodi koji sadržavaju druge aktivne tvari. Međutim, prema navodima Nizozemske, svaka od tih tehnika ima svoja ograničenja zbog štete koju tijekom obrade može uzrokovati na određenim materijalima.

(11)

Prema informacijama iz zahtjeva, postupci termičkog šoka (zamrzavanje ili toplinska obrada) uzrokuju neželjene učinke na nekim materijalima. Obrada na niskim temperaturama nije prikladna za predmete sa slojevitom strukturom ili predmete načinjene od anizotropnih materijala, i to zbog različitih koeficijenata ekspanzije između materijala ili različitih smjerova koji dovode do naprezanja i delaminacije (npr. slike, namještaj s furnirom ili intarzijama, glazbala), kao ni za predmete koji sadržavaju ulje, mast ili vosak, koji mogu kristalizirati i uzrokovati stvaranje bijele plijesni na površini predmetâ.

(12)

Obrada na visokim temperaturama može uzrokovati migraciju smola i promjenu boje drva, omekšavanje lakova i promjene u distribuciji vlage u materijalima. Takva obrada nije prikladna za predmete sa slojevitom strukturom ili predmete načinjene od anizotropnih materijala (npr. slike, namještaj s furnirom ili intarzijama, glazbala), kožu, materijale koji se smekšavaju, deformiraju ili tope na povišenim temperaturama (npr. boje, lakovi, sastavljeni predmeti koji sadržavaju plastiku, voskove, smole, određena ljepila), primjerke iz prirodoslovnih muzeja i predmete koji su u prošlosti obrađeni biocidnim proizvodima koji sadržavaju određene aktivne tvari kao što su diklorodifeniltrikloretan (DDT) ili lindan, s obzirom na to da toplina uzrokuje isparavanje ostataka.

(13)

Kako je navedeno u zahtjevu, druge se aktivne tvari zbog njihova profila opasnosti rijetko upotrebljavaju u kulturnim ustanovama. Nakon obrade tim tvarima ostaci na obrađenim predmetima potencijalno se postupno oslobađaju u okoliš te predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Osim toga, te tvari mogu reagirati s materijalima na predmetima kulturne baštine i uzrokovati neželjene promjene kao što su promjena boje i pojava mrlja.

(14)

Prema navodima iz zahtjeva, uporaba gama-zračenja mogla bi uzrokovati neželjene reakcije i povećanu degradaciju celuloznih materijala (npr. papir), proteinskih materijala (npr. koža) ili sintetičkih polimera (npr. plastika). Osim toga, to podrazumijeva i prijevoz predmeta i zbirki u posebne prostore za obradu.

(15)

Prema informacijama iz zahtjeva, uporaba dušika u bocama nije odgovarajuća alternativa za kulturne ustanove zbog nedostataka u pogledu praktičnosti njegove primjene. Boce je zbog njihova ograničenog kapaciteta potrebno često prevoziti, a treba osigurati i odvojen prostor za njihovu pohranu. Obrada dušikom u bocama podrazumijevala bi i visoke troškove za kulturne ustanove.

(16)

Kako je navedeno u zahtjevu, nekoliko je kulturnih ustanova proteklih desetljeća uložilo sredstva u izgradnju komora za obradu i kupnju generatora dušika. Primjena anoksije dušikom dobivenim in situ izrazito je proširena u očuvanju kulturne baštine jer pruža mnoge mogućnosti i prikladna je za obradu svih materijala.

(17)

Zahtjev da kulturne ustanove primjenjuju nekoliko tehnika za kontrolu štetnih organizama, od kojih svaka odgovara određenim materijalima i predmetima, umjesto da primjenjuju jednu već isprobanu tehniku koja odgovara svim materijalima, podrazumijeva dodatne troškove za kulturne ustanove te im otežava postizanje cilja prestanka uporabe opasnih aktivnih tvari u okviru njihova integriranog upravljanja zaštitom od štetnika. Osim toga, neiskorištavanje objekata i opreme nabavljene za anoksiju dušikom dobivenim in situ značilo bi gubitak uloženih sredstava.

(18)

Rasprave o mogućem odstupanju u skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 u pogledu dušika dobivenog in situ održane su 2019. tijekom nekoliko sastanaka (5) Komisijine stručne skupine nadležnih tijela za biocidne proizvode.

(19)

Osim toga, nakon prvog, sličnog zahtjeva Austrije za odstupanje u pogledu proizvoda koji se sastoje od dušika dobivenog in situ, Europska agencija za kemikalije provela je na zahtjev Komisije javno savjetovanje o tom zahtjevu, čime je svim zainteresiranim stranama omogućeno da iznesu svoje mišljenje. Velika većina zaprimljenih odgovora, od njih 1487, bila je za odstupanje. U brojnim odgovorima istaknuti su nedostaci dostupnih alternativnih tehnika: termička obrada može oštetiti određene materijale; uporabom drugih aktivnih tvari na artefaktima se stvaraju toksični ostaci koji se postupno oslobađaju u okoliš; uporaba dušika u bocama ne omogućuje kontrolu relativne vlažnosti u prostoru za obradu, što je nužno pri obradi određenih materijala.

(20)

Dvije međunarodne organizacije koje zastupaju muzeje i mjesta kulturne baštine, točnije Međunarodno vijeće muzeja i Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline, izjavile su da namjeravaju podnijeti zahtjev za uključivanje dušika dobivenog in situ u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012, čime bi se državama članicama omogućilo da proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ odobre bez potrebe za odstupanjem u skladu s člankom 55. stavkom 3. te uredbe. Međutim, za provedbu ocjene takvog zahtjeva, uvrštavanje tvari u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 i dobivanje odobrenja za proizvod, potrebno je vrijeme.

(21)

Iz zahtjeva je vidljivo da u Nizozemskoj nije dostupna odgovarajuća alternativa jer trenutačno raspoložive alternativne tehnike imaju nedostatke zbog njihove neprikladnosti za obradu svih materijala ili u pogledu praktičnosti njihove primjene.

(22)

Na temelju svih navedenih argumenata primjereno je zaključiti da je dušik dobiven in situ ključan za zaštitu kulturne baštine u Nizozemskoj te da nije dostupna odgovarajuća alternativa. Nizozemskoj bi stoga trebalo omogućiti da odobri stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu biocidnih proizvoda koji se sastoje od dušika dobivenog in situ za potrebe zaštite kulturne baštine.

(23)

Za eventualno uvrštavanje dušika dobivenog in situ u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 i naknadno odobrenje država članica za proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ potrebno je vrijeme. Stoga je primjereno dopustiti odstupanje za razdoblje u kojem bi se dovršili temeljni postupci,