ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 280

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 63.
28. kolovoza 2020.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1231 оd 27. kolovoza 2020. o formatu i uputama za godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ i formatu višegodišnjih programa nadzora i praktičnim aranžmanima iz članka 22. odnosno članka 23. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća

1

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1232 оd 27. kolovoza 2020. o odobrenju učinkovite generatorske funkcije u 12-voltnim motor-generatorima za upotrebu u osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima, uključujući određena hibridna električna vozila i vozila koja mogu raditi na alternativna goriva, kao inovativne tehnologije u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

18

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1233 оd 27. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 5948)  ( 1 )

28

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

28.8.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 280/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1231

оd 27. kolovoza 2020.

o formatu i uputama za godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ i formatu višegodišnjih programa nadzora i praktičnim aranžmanima iz članka 22. odnosno članka 23. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 22. stavak 3. drugi podstavak i članak 23. stavak 3.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 22. Uredbe (EU) 2016/2031 države članice obvezne su provoditi nadzore utemeljene na riziku radi provjere prisutnosti karantenskih štetnih organizama Unije i znakova i simptoma bilo kojeg štetnog organizma na koji se primjenjuju mjere iz članka 29. ili mjere donesene na temelju članka 30. stavka 1. na područjima na kojima nije bila poznata prisutnost dotičnih štetnih organizama te Komisiju i ostale države članice svake godine izvijestiti o rezultatima tih nadzora.

(2)

Isto tako, člankom 24. Uredbe (EU) 2016/2031 utvrđena je obveza država članica da provode godišnje nadzore prioritetnih štetnih organizama u skladu s člankom 22. stavcima 1. i 2.

(3)

Na zahtjev Komisije Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) pripremila je paket dokumenata za praćenje organizama štetnih za bilje, koji se sastoji od kartica s informacijama za nadzor karantenskih štetnih organizama Unije i posebnih smjernica za statistički pouzdan pristup nadzoru štetnih organizama utemeljen na riziku te posebnih informacija o nadzoru za određene štetne organizme. Svrha tog paketa jest pomoći državama članicama u oblikovanju i provedbi nadzora kako bi se osigurao dosljedan pristup na cijelom području Unije.

(4)

Radi ujednačenog predočavanja rezultata nadzorâ koje provode države članice trebalo bi donijeti standardni format godišnjeg izvješća za sve relevantne štetne organizme, uključujući upute za njegovo ispunjavanje. Taj bi se format trebao temeljiti na elementima navedenima u članku 22. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/2031 te važećim zahtjevima za nadzor utvrđenima u provedbenim aktima koji su doneseni na temelju Uredbe (EU) 2016/2031 za određene štetne organizme te na karticama s informacijama za nadzor određenih štetnih organizama i, prema potrebi, posebnim smjernicama Agencije izrađenima u tu svrhu. Kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup, format bi trebao obuhvaćati nadzore karantenskih štetnih organizama Unije i štetnih organizama na koje se primjenjuju mjere iz članaka 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima Unije na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni.

(5)

Međutim, određenim aktima o provedbi Uredbe (EU) 2016/2031 za određene štetne organizme zahtijevat će se provođenje statistički utemeljenih nadzora. Za određene štetne organizme države članice mogu odlučiti primjenjivati statistički utemeljeni pristup. Stoga je primjereno utvrditi poseban format za statistički utemeljene nadzore, koji bi bio prikladniji za navođenje elemenata takvih nadzora.

(6)

Format višegodišnjih programa nadzora i praktični aranžmani za primjenu elemenata iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031 na određene rizike od štetnih organizama trebali bi se temeljiti na dosadašnjem iskustvu država članica u pogledu oblikovanja i provedbe nadzorâ, izvješćivanja o nadzorima i predočavanja rezultata nadzorâ te na Agencijinim karticama s informacijama za nadzor određenih štetnih organizama i, prema potrebi, smjernicama za praćenje određenih štetnih organizama.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Format i upute za godišnje izvješće o rezultatima nadzorâ

1.   Format i upute za godišnja izvješća koja države članice podnose Komisiji u vezi s rezultatima nadzorâ štetnih organizama propisanih u člancima 22. i 24. Uredbe (EU) 2016/2031 utvrđeni su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2.   U skladu s formatom i uputama iz stavka 1. godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ sadržavaju sljedeće dijelove:

(a)

Dio I.: Opće informacije o rezultatima nadzorâ;

(b)

Dio II.: Predočavanje rezultata nadzorâ;

(c)

Dio III.: Sažetak rezultata nadzorâ i ažuriranje statusa štetnih organizama.

Članak 2.

Format višegodišnjih programa nadzora i praktični aranžmani za primjenu elemenata na određene rizike od štetnih organizama

1.   Format višegodišnjih programa nadzora i praktični aranžmani za primjenu elemenata iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031 na određene rizike od štetnih organizama utvrđeni su u Prilogu II.

2.   Predložak za višegodišnje programe nadzora sastoji se od sljedećih dijelova:

(a)

Dio I.: Opće informacije;

(b)

Dio II.: Predlošci za višegodišnje programe nadzora.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. kolovoza 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 317, 23.11.2016., str. 4.


PRILOG I.

Format i upute za godišnje izvješće o nadzorima predviđenima člankom 22. Uredbe (EU) 2016/2031

DIO I.

Opće informacije o rezultatima nadzorâ iz članka 1. stavka 2. točke (a)

U nastavku je naveden predložak za opće informacije o rezultatima nadzorâ kako je predviđen člankom 1. stavkom 2. točkom (a):

„Opće informacije o rezultatima nadzorâ za [godinu]

Država članica:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt (ime, radno mjesto unutar nadležnog tijela, naziv nadležnog tijela, telefonski broj i funkcionalni račun e-pošte):

Organizacije koje sudjeluju u programu nadzora, uključujući laboratorije:

Javno dostupan sažetak rezultatâ (od 500 do 3000 riječi):

kratak opis opsega programa za tu godinu,

kratak opis metodologije upotrijebljene za nadzore, uključujući sve nove ili inovativne tehnologije (ako je relevantno),

ukupan broj štetnih organizama koji su te godine nadzirani unutar područja primjene članka 22. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031,

broj otkrivenih i službeno potvrđenih štetnih organizama te poduzete daljnje mjere,

posebni ciljevi programa ostvareni te godine,

poveznica na nacionalne internetske stranice s više informacija (ako su dostupne).

DIO II.

Format i upute za predočavanje rezultatâ nadzorâ iz članka 1. stavka 2. točke (b)

U nastavku su navedeni predlošci i upute za predočavanje rezultata nadzorâ kako su predviđeni člankom 1. stavkom 2. točkom (b):

1.   Elementi godišnjeg izvješća u vezi s karantenskim štetnim organizmima Unije i štetnim organizmima na koje se primjenjuju mjere iz članaka 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1.1.   Predložak

„Izvješće o godišnjim rezultatima nadzorâ za [godinu] za karantenske štetne organizme Unije i štetne organizme na koje se primjenjuju mjere iz članaka 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1. Štetni organizmi nadzirani u skupinama

2. Štetni organizmi

3. Geografska lokacija

4. Mjesta nadzora

5. Područja rizika

6. Područje ciljane populacije

7. Nadzirano područje ciljane populacije (%)

8. Biljni materijal/roba

9. Popis biljnih vrsta

10. Vrijeme

11. Pojedinosti o nadzoru:

A) broj vizualnih pregleda, prema potrebi po skupini

B) ukupan broj uzoraka

C) broj uzoraka bez simptoma, prema potrebi

D) vrste klopki (ili druga alternativna metoda (npr. mreže za hvatanje))

E) broj klopki (ili druga alternativna metoda)

F) broj mjesta postavljanja klopki (ako se razlikuje od broja klopki ili alternativne metode)

G) vrsta testova (npr. mikroskopska identifikacija, PCR, ELISA itd.)

H) ukupan broj testova

I) ostale mjere (npr. psi tragači, bespilotne letjelice, helikopteri, kampanje podizanja svijesti itd.)

J) broj ostalih mjera

Otkrivanja/izbijanja (povezati sa sustavom EUROPHYT-Izbijanja)

14. Primjedbe

12. Broj pozitivnih rezultata po štetnom organizmu

13. Broj(evi) obavijesti o izbijanjima u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1715

Opis

Broj

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

Broj(evi)

Datum(i)

Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Skupina n

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Štetni organizam 1.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Štetni organizam 2.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Štetni organizam 3.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Štetni organizam n

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.2.   Upute za ispunjavanje predloška

Za stupac 1.: uz iznimku polja „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje”, nije obvezno izvješćivati po skupini štetnih organizama. Prema potrebi navesti skupinu štetnih organizama nadziranih zajedno (npr. štetni organizmi koji napadaju agrume, bjelogorične šume, crnogorične šume, žitarice, krumpir i ostalo (točno navesti)). Ako je štetni organizam uključen u više skupina, navesti informacije za taj štetni organizam na odgovarajući način za svaku skupinu.

Za polje „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje” navesti popis štetnih organizama za koje su provedeni nadzori i rezultate nadzora, s pomoću više od jednog retka ako je potrebno navesti različita mjesta nadzora iz stupca 4. „Mjesta nadzora”. U ovoj skupini navesti podatke po štetnom organizmu, bez objedinjavanja na razini skupine. Ovlaštena mjesta proizvodnje označavaju mjesta čiji subjekt ima ovlaštenje nadležnog tijela za izdavanje biljnih putovnica.

Za stupac 2.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam) uz upotrebu jednog retka po štetnom organizmu.

Za stupac 3.: navesti geografske lokacije na kojima je proveden nadzor, po mogućnosti s pomoću dostupnih nižih razina NUTS. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje po skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu. Prema potrebi moguće je upotrijebiti onoliko redaka koliko ima lokacija o kojima se izvješćuje.

Za stupac 4.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu samo ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor tog štetnog organizma i navesti broj nadziranih mjesta. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.

otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.

fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupce 5., 6. i 7.: nije obvezno ili prema potrebi u skladu s posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma.

Za stupac 5.: navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 6.: navesti područje (ha) u državi članici koje je obuhvaćeno ciljanom populacijom.

Za stupac 7.: navesti udio nadziranog područja ciljane populacije (nadzirano područje/područje ciljane populacije), u postocima.

Za stupac 8.: navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vektor, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ. Rezultati se navode u različitim redcima samo ako se u posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnog organizma navodi popis robe za nadzor.

Za stupac 9.: navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova. Upotrijebiti jedan redak po biljnoj vrsti/rodu samo ako je to potrebno prema posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnog organizma.

Za stupac 10.: navesti mjesece u godini kada su provedeni nadzori. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje po skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu.

Za stupac 11.: navesti pojedinosti o nadzoru, uzimajući u obzir posebne zakonske zahtjeve za nadzor svakog štetnog organizma. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Uz iznimku broja vizualnih pregleda, o kojem se može izvijestiti po skupini, svi ostali podaci trebaju se navesti po štetnom organizmu, osim ako se u stupcu 14. („Primjedbe”) navede obrazloženje za izvješćivanje po skupini. Ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma, upotrijebiti različite retke (npr. za izvješćivanje o različitim vrstama testova i njihovu broju).

Za stupac 12.: navesti broj pozitivnih rezultata po štetnom organizmu. Taj se broj može razlikovati od broja izbijanjâ ako jedna obavijest o izbijanju sadržava više pozitivnih rezultata.

Za stupac 13.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor.

Za stupac 14.: navesti sve ostale informacije koje se smatraju relevantnima i, prema potrebi, informacije o rezultatima nadzorâ bilja bez simptoma s pozitivnim nalazima.

2.   Elementi godišnjeg izvješća u vezi s rezultatima statistički utemeljenih godišnjih nadzora za karantenske štetne organizme Unije, na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni, primjenjivo pri provedbi statistički utemeljenih nadzora

2.1.   Predložak

„Izvješće o godišnjim rezultatima statistički utemeljenih nadzora za određene karantenske štetne organizme Unije i određene štetne organizme na koje se primjenjuju mjere iz članaka 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 za [godinu] (nije obvezno, osim ako se izričito zahtijeva zakonodavstvom, i njegova upotreba zamjenjuje upotrebu predloška 1.1.)

1. Štetni organizam

2. Geografska lokacija

3. Mjesta nadzora

4. Vrijeme

A. Definiranje nadzora (ulazni parametri za RiBESS+)

B. Napor uzorkovanja

C. Rezultati nadzora

22. Primjedbe

5. Ciljana populacija

6. Epidemiološke jedinice

7. Metode otkrivanja

8. Djelotvornost uzorkovanja

9. Osjetljivost metode

10. Čimbenici rizika (aktivnosti, lokacije i područja)

11. Broj pregledanih epidemioloških jedinica

12. Broj vizualnih pregleda

13. Broj uzoraka

14. Broj klopki

15. Broj mjesta postavljanja klopki

16. Broj testova

17. Broj ostalih mjera

18. Rezultati

19. Broj(evi) obavijesti o prijavljenim izbijanjima, prema potrebi, u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1715

20. Postignuta razina pouzdanosti

21. Zadana prevalencija

Vrsta domaćin

Područje (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica)

Inspekcijske jedinice

Opis

Jedinice

Vizualni pregledi

Hvatanje klopkama

Testiranje

Ostale mjere

Čimbenik rizika

Razine rizika

Broj lokacija

Relativni rizici

Udio populacije bilja domaćina

Pozitivni

Negativni

Neodređeni

Broj(evi)

Datum(i)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.2.   Upute za ispunjavanje predloška

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 1.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam).

Za stupac 2.: navesti geografske lokacije na kojima je proveden nadzor, po mogućnosti s pomoću dostupnih nižih razina NUTS.

Za stupac 3.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma. O nadzorima provedenima u ovlaštenim mjestima proizvodnje uvijek izvijestiti u zasebnom retku. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.

otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.

fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 4.: navesti mjesece u godini kada su provedeni nadzori.

Za stupac 5.: navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači biljke, dijelovi biljaka, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama. Ako područje ciljane populacije nije dostupno, navesti „N/A” i uključiti broj inspekcijskih jedinica koje sačinjavaju ciljanu populaciju.

Za stupac 6.: navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija bilja domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije NUTS, urbana područja, šume, ružičnjaci, farme ili hektari. Taj se izbor mora obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 7.: navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 8.: navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 9.: „osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će se stvarno pozitivan domaćin pri testiranju prepoznati i potvrditi kao pozitivan i da neće biti pogrešno identificiran. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci) s dijagnostičkom osjetljivošću (koju obilježavaju vizualni pregledi i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 10.: navesti čimbenike rizika u različitim redcima i upotrijebiti onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac B: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje se trebaju navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama navedenima u stupcu 7. „Metode otkrivanja”.

Za stupac 15.: navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 14.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 18.: navesti broj uzoraka koji se pokažu pozitivnima, negativnima ili neodređenima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog različitih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).

Za stupac 19.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor.

Za stupac 20.: navesti osjetljivost nadzora kako je definirana normom ISPM 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 21.: navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma u polju prije nadzora. Zadana prevalencija postavlja se kao cilj nadzora i odgovara kompromisu koji upravitelji rizika postižu između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa dostupnih za nadzor. Za nadzor za otkrivanje obično se postavlja vrijednost od 1 %.

DIO III.

Elementi godišnjeg izvješća u vezi sa sažetkom rezultatâ nadzorâ i ažuriranjem statusa nadziranih štetnih organizama iz članka 1. stavka 2. točke (c)

Izvješće sadržava sažetak rezultatâ nadzorâ i ažuriranje statusa štetnog organizma za svaki štetni organizam uključen u godišnji nadzor u skladu s Međunarodnom normom za fitosanitarne mjere (ISPM 8) i sljedećim predloškom:

„Ažuriranje statusa štetnog organizma za svaki štetni organizam uključen u godišnji nadzor u skladu s Međunarodnom normom za fitosanitarne mjere (ISPM 8)

 

Štetni organizam

Status štetnog organizma na početku nadzora

Ažurirani status štetnog organizma nakon godišnjeg nadzora

1.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

n

 

 

 


PRILOG II.

Format za višegodišnje programe nadzora predviđene člankom 23. Uredbe (EU) 2016/2031 i praktični aranžmani za primjenu elemenata utvrđenih u tom članku

DIO I.

Opće informacije iz članka 2. stavka 2. točke (a)

1.   Predložak

Opće informacije za [godine]

Država članica:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt (ime, radno mjesto unutar nadležnog tijela, naziv nadležnog tijela, telefonski broj i funkcionalni račun e-pošte):

Poseban cilj za svaku godinu višegodišnjeg programa nadzora (više pojedinosti vidjeti u točki (a) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku):

Obrazloženje u skladu s člankom 22. stavkom 1. i člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031 u slučaju izostavljanja određenih karantenskih štetnih organizama Unije, štetnih organizama koji privremeno ispunjavaju uvjete za uvrštavanje u karantenske štetne organizme Unije ili prioritetnih štetnih organizama (na godišnjoj osnovi) u višegodišnjem programu nadzora (više pojedinosti vidjeti u točki (b) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku):

Štetni organizam

Obrazloženje za izostavljanje iz višegodišnjeg programa nadzora

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Metode za evidentiranje prikupljenih informacija i izvješćivanje o njima (više pojedinosti vidjeti u točki (c) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku):

Sažetak koji dostavlja država članica namijenjen općoj javnosti (za objavu na internetskim stranicama Komisije, od 350 do 2000 riječi) (više pojedinosti vidjeti u točki (d) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku):

2.   Praktični aranžmani

(a)

Ukratko opisati i iznijeti razloge za raspodjelu štetnih organizama tijekom 5–7 godina višegodišnjeg programa.

(b)

Navesti obrazloženje za svaki štetni organizam koji nije uključen u višegodišnji program nadzora u skladu s člankom 22. stavkom 1. i člankom 24. stavom 1. Uredbe (EU) 2016/2031.

(c)

U informacijama o metodama za evidentiranje prikupljenih informacija i izvješćivanje o njima uključiti kratak opis glavnih metoda upotrijebljenih za provedbu nadzorâ i izvješćivanje o nadzorima na području države članice.

(d)

U sažetak namijenjen općoj javnosti uključiti sljedeće:

kratak opis i opseg višegodišnjeg programa nadzora,

kratak opis metodologije koja će se upotrijebiti za nadzore, uključujući sve nove ili inovativne tehnologije (ako je relevantno),

ukupan broj obuhvaćenih štetnih organizama,

poveznicu na internetske stranice nacionalnog nadležnog tijela s više informacija (ako su dostupne).

DIO II.

Predlošci za višegodišnje programe nadzora iz članka 2. stavka 2. točke (b)

1.   Elementi višegodišnjeg programa nadzora u vezi s karantenskim štetnim organizmima Unije i štetnim organizmima na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1.1.   Predložak

Višegodišnji program nadzora za [godine] za karantenske štetne organizme Unije i štetne organizme na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1. Godina

2. Štetni organizam nadziran u skupinama

3. Štetni organizam

4. Geografska lokacija

5. Mjesta nadzora

6. Područja rizika

7. Biljni materijal/roba

8. Popis biljnih vrsta

9. Vrijeme

10. Pojedinosti o nadzoru:

A) broj vizualnih pregleda po skupini

B) ukupan broj uzoraka

C) broj uzoraka bez simptoma, prema potrebi

D) vrste klopki (ili druga alternativna metoda (npr. mreže za hvatanje))

E) broj klopki (druga metoda prikupljanja)

F) broj mjesta postavljanja klopki (ako se razlikuje od podataka navedenih u polju (E))

G) vrsta testova (npr. mikroskopska identifikacija, PCR itd.)

H) broj testova

I) ostale mjere (npr. psi tragači, bespilotne letjelice, helikopteri, kampanje podizanja svijesti itd.)

J) broj ostalih mjera

11. Primjedbe

Opis

Broj

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

Godina 1.

Skupina 1. –

Ovlaštena mjesta proizvodnje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Skupina 2.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Godina n

Skupina 1. –

Ovlaštena mjesta proizvodnje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Skupina 2.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.2.   Praktični aranžmani

Za stupac 2.: uz iznimku polja „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje”, nije obvezno planirati nadzore po skupini štetnih organizama. Prema potrebi navesti skupinu štetnih organizama koji će se zajedno nadzirati (npr. štetni organizmi koji napadaju agrume, bjelogorične šume, crnogorične šume, žitarice, krumpir i ostalo (točno navesti)). Ako će se štetni organizam uključiti u više skupina, u program uključiti informacije za taj štetni organizam na odgovarajući način za svaku skupinu.

Za polje „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje” navesti popis štetnih organizama za koje će se provesti nadzori, s pomoću više od jednog retka ako je potrebno navesti različita mjesta nadzora iz stupca 5. „Mjesta nadzora”. U ovoj skupini navesti podatke po štetnom organizmu, bez objedinjavanja na razini skupine. Ovlaštena mjesta proizvodnje označavaju mjesta čiji subjekt ima ovlaštenje nadležnog tijela za izdavanje biljnih putovnica.

Za stupac 3.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam) uz upotrebu jednog retka po štetnom organizmu.

Za stupac 4.: navesti geografske lokacije na kojima će se provoditi nadzor, po mogućnosti s pomoću nižih razina NUTS dostupnih u toj fazi. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu. Prema potrebi moguće je upotrijebiti onoliko redaka koliko ima lokacija o kojima se izvješćuje.

Za stupac 5.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma i navesti broj mjesta koja će se nadzirati. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.

otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.

fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 6.: nije obvezno ili prema potrebi u skladu s posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma. Navesti područja rizika na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 7.: navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vektor, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ. Ako se u posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnog organizma navodi popis robe za nadzor, u programu treba navesti planirane aktivnosti po robi s pomoću različitih redaka.

Za stupac 8.: navesti popis biljnih vrsta/rodova za nadzor. Ako je to potrebno prema posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnih organizama, u programu treba navesti popis biljnih vrsta/rodova s pomoću različitog retka za svaku biljnu vrstu/rod.

Za stupac 9.: navesti mjesece u godini kada će se provoditi nadzori. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu.

Za stupac 10.: navesti pojedinosti o nadzoru, uzimajući u obzir posebne zakonske zahtjeve za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac neće biti dostupne. Podaci iz ovog stupca mogu se objediniti samo na istoj razini skupine štetnih organizama za broj vizualnih pregleda. Ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma, upotrijebiti različite retke (npr. planirana upotreba različitih vrsta testova i njihov broj).

2.   Elementi višegodišnjeg programa nadzora u vezi sa statistički utemeljenim nadzorima za karantenske štetne organizme Unije i štetne organizme na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni, primjenjivo pri provedbi statistički utemeljenih nadzora

Višegodišnji program nadzora mora sadržavati sažetak i obrazloženje nadzora, uključujući ulazne parametre, te planiranog napora uzorkovanja.

2.1.   Predložak

Program statistički utemeljenih nadzorâ za [godine] za karantenske štetne organizme Unije i štetne organizme na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1. Godina

2. Štetni organizam

3. Geografska lokacija

4. Mjesta nadzora

5. Vrijeme

A. Definiranje nadzora (ulazni parametri za RiBESS+)

B. Planirani napor uzorkovanja

19. Očekivana razina pouzdanosti

20. Zadana prevalencija

21. Primjedbe

6. Ciljana populacija

7. Epidemiološke jedinice

8. Planirane metode otkrivanja

9. Djelotvornost uzorkovanja

10. Osjetljivost metode

11. Čimbenici rizika (aktivnosti, lokacije i područja)

12. Broj epidemioloških jedinica koje se trebaju pregledati

13. Broj pregleda

14. Broj uzoraka

15. Broj klopki

16. Broj mjesta postavljanja klopki

17. Broj testova

18. Broj ostalih mjera

Vrsta domaćin

Područje (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica)

Broj inspekcijskih jedinica

Opis

Jedinice

Vizualni pregledi

Hvatanje klopkama

Testiranje

Ostale mjere

Čimbenici rizika

Razine rizika

Broj lokacija

Relativni rizici

Udio populacije bilja domaćina

1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

N

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

N

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.2.   Praktični aranžmani

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 2.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam).

Za stupac 3.: navesti geografske lokacije na kojima će se provoditi nadzor, po mogućnosti s pomoću dostupnih nižih razina NUTS.

Za stupac 4.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma. O planiranim nadzorima u ovlaštenim mjestima proizvodnje uvijek izvijestiti u zasebnom retku. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.

otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.

fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 5.: navesti mjesece u godini kada će se provoditi nadzori.

Za stupac 6.: navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama u stupcu 21. („Primjedbe”). Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači biljke, dijelovi biljaka, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji će se pregledati radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama. Ako područje ciljane populacije nije dostupno, navesti „N/A” i uključiti broj inspekcijskih jedinica koje sačinjavaju ciljanu populaciju.

Za stupac 7.: navesti epidemiološke jedinice koje će se nadzirati, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. Epidemiološka jedinica definira se kao homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija bilja domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije NUTS, urbana područja, šume, ružičnjaci, farme ili hektari. Taj se izbor mora obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 8.: navesti metode koje će se upotrebljavati tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne. Navesti „da” ili „ne” pod „Vizualni pregledi” te navesti pojedinosti o metodama hvatanja klopkama, vrstama testiranja i ostalim mjerama.

Za stupac 9.: navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 10.: „osjetljivost metode” definira se kao vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će se stvarno pozitivan domaćin pri testiranju prepoznati i potvrditi kao pozitivan i da neće biti pogrešno identificiran. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci) s dijagnostičkom osjetljivošću (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 11.: navesti čimbenike rizika u različitim redcima i upotrijebiti onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac B: navesti broj planiranih aktivnosti i specificirati vrstu aktivnosti. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne. Informacije koje se trebaju navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama navedenima u stupcu 8. „Planirane metode otkrivanja”.

Za stupac 16.: navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 15.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 20.: navesti osjetljivost nadzora kako je definirana normom ISPM 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 21.: navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma u polju prije nadzora. Zadana prevalencija postavlja se kao cilj nadzora i odgovara kompromisu koji upravitelji rizika postižu između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa dostupnih za nadzor. Za nadzor za otkrivanje obično se postavlja vrijednost od 1 %.


ODLUKE

28.8.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 280/18


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1232

оd 27. kolovoza 2020.

o odobrenju učinkovite generatorske funkcije u 12-voltnim motor-generatorima za upotrebu u osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima, uključujući određena hibridna električna vozila i vozila koja mogu raditi na alternativna goriva, kao inovativne tehnologije u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (1), a posebno njezin članak 11. stavak 4.,

budući da:

(1)

Proizvođači Bayerische Motoren Werke AG, Daimler AG, FCA Italy S.p.A, Ford-Werke GmbH, Honda Motor Europe Ltd, Hyundai Motor Europe Technical Center GmbH, Jaguar Land Rover Ltd., Opel Automobile GmbH-PSA, Automobiles Citroën, Automobiles Peugeot, PSA Automobiles SA, Renault, Volkswagen AG, Volkswagen AG Nutzfahrzeuge te dobavljači SEG Automotive Germany GmbH i Valeo Electrification Systems zajednički su 27. studenoga 2019. u skladu s člankom 12.a Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 725/2011 (2) podnijeli zahtjev za izmjenu („zahtjev za izmjenu”) Provedbene odluke Komisije (EU) 2017/785 (3) kako bi se njezina valjanost proširila da obuhvati uvjete iz Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP) utvrđene u Uredbi Komisije (EU) 2017/1151 (4) te kako bi se u njezino područje primjene uključilo korištenje inovativne tehnologije u određenim hibridnim električnim vozilima bez punjenja iz vanjskog izvora (NOVC-HEV-ovi) kao i u određenim NOVC-HEV-ovima i osobnim automobilima pogonjenima motorima s unutarnjim izgaranjem koji mogu raditi na određena alternativna goriva.

(2)

Proizvođači Daimler AG, FCA Italy S.p.A, Hyundai Motor Europe Technical Center GmbH, Jaguar Land Rover Ltd., Opel Automobile GmbH-PSA, Automobiles Citroën, Automobiles Peugeot, PSA Automobiles SA, Renault, Volkswagen AG, Volkswagen AG Nutzfahrzeuge te dobavljači SEG Automotive Germany GmbH, Mitsubishi Electric Corporation i Valeo Electrification Systems podnijeli su 27. studenoga 2019. zajednički zahtjev za odobrenje („zahtjev za odobrenje”), u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/631, učinkovite generatorske funkcije u 12-voltnim motor-generatorima za upotrebu kao inovativne tehnologije u lakim gospodarskim vozilima pogonjenima motorima s unutarnjim izgaranjem koji mogu raditi na benzin, dizel ili određena alternativna goriva i u određenim NOVC-HEV-ovima kategorije N1 koji mogu raditi na ta goriva.

(3)

Zahtjev za izmjenu i zahtjev za odobrenje ocijenjeni su u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/631, Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 427/2014 (5) te Tehničkim smjernicama za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (verzija iz srpnja 2018.) (7).

(4)

S obzirom na to da se i zahtjev za izmjenu i zahtjev za odobrenje odnose na istu inovativnu tehnologiju te da se na njezinu upotrebu u predmetnim kategorijama vozila primjenjuju isti uvjeti, primjereno je razmotriti oba zahtjeva u jednoj odluci.

(5)

12-voltni motor-generator može funkcionirati kao elektromotor koji električnu energiju pretvara u mehaničku ili kao generator koji mehaničku energiju pretvara u električnu, tj. slično kao standardni alternator. Zahtjev za izmjenu i zahtjev za odobrenje odnose se na tehnologiju definiranu kao učinkovita generatorska funkcija 12-voltnog motor-generatora.

(6)

Učinkovita generatorska funkcija 12-voltnog motor-generatora već je odobrena Provedbenom odlukom (EU) 2017/785 i Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/728 (8) kao inovativna tehnologija za upotrebu u osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima pogonjenima motorima s unutarnjim izgaranjem kao i u određenim NOVC-HEV-ovima u istim kategorijama vozila. Ta je inovativna tehnologija odobrena i za upotrebu u osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima koji mogu raditi na određena alternativna goriva. Prema navedenim provedbenim odlukama, inovativnom tehnologijom moguće je ostvariti smanjenje emisija CO2 na način koji je samo djelomično obuhvaćen mjerenjima u ispitivanjima emisija NEDC-om.

(7)

Međutim, zahtjev za izmjenu i zahtjev za odobrenje odnose se na WLTP te se pokazalo da mjerenja provedena u ispitivanjima emisija WLTP-om samo djelomično obuhvaćaju uštede CO2 koje proizlaze iz tehnologije upotrijebljene u učinkovitim 12-voltnim motor-generatorima.

(8)

Na temelju iskustva stečenog iz ocjenjivanja zahtjevâ odobrenih provedbenim odlukama (EU) 2017/785 i (EU) 2020/728 te uzimajući u obzir informacije dostavljene uz predmetni zahtjev za izmjenu i zahtjev za odobrenje, nedvojbeno je i na zadovoljavajući način dokazano da učinkovita generatorska funkcija 12-voltnog motor-generatora zadovoljava kriterije iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/631 i kriterije prihvatljivosti navedene u članku 9. stavku 1. točki (b) provedbenih uredbi (EU) br. 725/2011 i (EU) br. 427/2014.

(9)

Zahtjev za izmjenu i zahtjev za odobrenje odnose se na upotrebu učinkovite generatorske funkcije 12-voltnog motor-generatora u osobnim automobilima odnosno lakim gospodarskim vozilima pogonjenima motorima s unutarnjim izgaranjem koji mogu raditi na benzin, dizel, ukapljeni naftni plin (UNP), stlačeni prirodni plin (SPP) ili E85 ili u NOVC-HEV-ovima kategorije M1 ili N1 koji mogu raditi na ta goriva i za koje se nekorigirane izmjerene vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 mogu koristiti u skladu sa stavkom 1.1.4. Dodatka 2. Potprilogu 8. Prilogu XXI. Uredbi (EU) 2017/1151.

(10)

I zahtjev za izmjenu i zahtjev za odobrenje odnose se na metodologiju za utvrđivanje ušteda CO2 ostvarenih upotrebom 12-voltnih učinkovitih motor-generatora opisanu u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2017/785, osim kad je riječ o prijedlozima da se prosječna brzina izmijeni iz one iz NEDC-a (33,58 km/h) na brzinu iz WLTP-a (46,6 km/h) te da se uvede postupak kondicioniranja.

(11)

Budući da bi se uvjeti WLTP-a trebali uzeti u obzir, primjereno je da se odredi prosječna brzina od 46,6 km/h.

(12)

Kad je riječ o dodavanju postupka kondicioniranja motor-generatora u ispitnu metodologiju, ni u zahtjevu za izmjenu ni u zahtjevu za odobrenje ne navodi se dovoljno precizno kako bi se uhodavanje odvijalo ni kako bi njegov učinak trebalo uzeti u obzir. Štoviše, u ispitnoj metodologiji utvrđenoj u Provedbenoj odluci (EU) 2017/785 već je predviđeno da se takvi učinci, ako je potrebno, mogu uzeti u obzir, i to tako što je propisano da se učinkovitost generatorske funkcije motor-generatora mora mjeriti barem pet puta. Budući da se učinkovitost generatorske funkcije motor-generatora utvrđuje na temelju prosjeka rezultata mjerenja, svi učinci kondicioniranja, i pozitivni i negativni, mogu se stoga na odgovarajući način uzeti u obzir u konačnom utvrđivanju učinkovitosti, prema potrebi povećanjem broja mjerenja. S obzirom na navedeno, nije primjereno dopuniti ispitnu metodologiju dodatnim posebnim postupkom kondicioniranja poput predloženoga u zahtjevu za izmjenu i zahtjevu za odobrenje.

(13)

Kako bi se u obzir uzela alternativna goriva, u zahtjevu za izmjenu i zahtjevu za odobrenje predlaže se da se u ispitnu metodologiju uključe dodatni faktori za potrošnju stvarne energije i koeficijenti konverzije potrošnje goriva kao i dodatni koeficijenti za dodatnu masu koji odgovaraju tim gorivima.

(14)

Kad je riječ o predloženim faktorima za potrošnju stvarne energije i koeficijentima konverzije potrošnje goriva, primjereno je da ih se uključi u ispitnu metodologiju budući da su preuzeti iz Tehničkih smjernica. Kad je riječ o predloženim koeficijentima za dodatnu masu, nisu navedena jasna obrazloženja za primjenu predloženih vrijednosti pa je u nedostatku tih objašnjenja primjereno odrediti koeficijente za dodatnu masu upotrebom referentnih vrijednosti koje su već uključene u Tehničke smjernice.

(15)

Budući da gorivo E85 na tržištu Unije u cjelini nije široko dostupno, za potrebe ispitne metodologije nije ga primjereno razlikovati od benzina. Stoga su vrijednosti koje se odnose na potrošnju stvarne energije, konverziju potrošnje goriva i koeficijent za dodatnu masu koje se koriste za E85 one vrijednosti koje se koriste za benzin.

(16)

I u zahtjevu za izmjenu i zahtjevu za odobrenje predlažu se nove minimalne stope učinkovitosti za generatorsku funkciju 12-voltnog motor-generatora. Međutim, smatra se primjerenim zadržati minimalne stope učinkovitosti utvrđene u Provedbenoj odluci (EU) 2020/728 jer nisu dostavljeni dokazi da bi motor-generatori s nižom stopom učinkovitosti mogli ispuniti zahtjev tržišnog udjela iz članka 2. stavka 2. točke (a) provedbenih uredbi (EU) br. 725/2011 i (EU) br. 427/2014.

(17)

Proizvođači bi trebali imati mogućnost da od homologacijskog tijela zatraže certifikaciju ušteda CO2 ostvarenih uporabom inovativne tehnologije ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovoj Odluci. U tu bi se svrhu trebali pobrinuti za to da zahtjev za certifikaciju bude popraćen izvješćem o provjeri koje je sastavilo neovisno i certificirano tijelo, a kojim se potvrđuje da je inovativna tehnologija u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Odluci te da su uštede utvrđene u skladu s ispitnom metodologijom iz ove Odluke.

(18)

Kako bi se olakšalo šire uvođenje inovativne tehnologije u nova vozila, proizvođač bi trebao imati i mogućnost podnošenja jedinstvenog zahtjeva za certifikaciju ušteda CO2 ostvarenih učinkovitim generatorskih funkcijama u više tipova 12-voltnih učinkovitih motor-generatora. Međutim, ako se iskoristi ta mogućnost, trebalo bi se pobrinuti za to da se primijeni mehanizam kojim će se poticati primjena samo najučinkovitijih motor-generatora.

(19)

Homologacijsko tijelo dužno je temeljito provjeriti jesu li uvjeti za certifikaciju ušteda CO2 ostvarenih upotrebom inovativne tehnologije, propisani ovom Odlukom, ispunjeni. Ako se certifikat izda, odgovorno homologacijsko tijelo dužno je pobrinuti se za to da svi elementi koji se uzimaju u obzir za certificiranje budu zabilježeni u ispitnom izvješću, da se čuvaju zajedno s izvješćem o provjeri te da se te informacije na zahtjev stave na raspolaganje Komisiji.

(20)

Za potrebe određivanja opće oznake ekoinovacije koja će se upotrebljavati u odgovarajućim homologacijskim dokumentima u skladu s prilozima I., VIII. i IX. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) potrebno je dodijeliti specifičnu oznaku ovoj inovativnoj tehnologiji,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Inovativna tehnologija

Učinkovita generatorska funkcija 12-voltnih motor-generatora odobrava se kao inovativna tehnologija u smislu članka 11. Uredbe (EU) 2019/631, pri čemu se uzima u obzir da je samo djelomično obuhvaćena standardnim postupkom ispitivanja utvrđenim u Uredbi (EU) 2017/1151, ako je ta tehnologija u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

ugrađena je u osobne automobile i laka gospodarska vozila pogonjena motorima s unutarnjim izgaranjem koji mogu raditi na benzin, dizel, ukapljeni naftni plin (UNP), stlačeni prirodni plin (SPP) ili E85, ili u hibridna električna vozila bez punjenja iz vanjskog izvora (NOVC-HEV-ovi) kategorije M1 ili N1, koji su u skladu sa stavkom 1.1.4. Dodatka 2. Potprilogu 8. Prilogu XXI. Uredbi (EU) 2017/1151 i koji mogu raditi na ta goriva;

(b)

učinkovitost generatorske funkcije utvrđena prema metodologiji iz Priloga mora biti barem:

i.

73,8 % za vozila na benzin ili E85 koja nemaju turbopuhalo;

ii.

73,4 % za vozila na benzin ili E85 s turbopuhalom;

iii.

74,2 % za vozila na dizel;

iv.

74,6 % za vozila na UNP koja nemaju turbopuhalo;

v.

74,1 % za vozila na UNP s turbopuhalom;

vi.

76,3 % za vozila na SPP koja nemaju turbopuhalo;

vii.

75,7 % za vozila na SPP s turbopuhalom.

Članak 2.

Zahtjev za certifikaciju ušteda CO2

1.   Proizvođač može upućivanjem na ovu Odluku homologacijskom tijelu podnijeti zahtjev za certifikaciju ušteda CO2 ostvarenih upotrebom tehnologije odobrene u skladu s člankom 1. („inovativna tehnologija”) u jednom ili više 12-voltnih motor-generatora.

2.   Proizvođač se mora pobrinuti da je uz zahtjev za certifikaciju priloženo izvješće o provjeri koje je sastavilo neovisno i certificirano tijelo i u kojem se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti iz članka 1.

3.   Ako su uštede certificirane u skladu s člankom 3., proizvođač osigurava da se certificirane uštede CO2 i oznaka ekoinovacije iz članka 4. stavka 1. zabilježe u certifikatima o sukladnosti predmetnih vozila.

Članak 3.

Certifikacija ušteda CO2

1.   Homologacijsko tijelo dužno je provjeriti jesu li uštede CO2 ostvarene upotrebom inovativne tehnologije utvrđene primjenom metodologije navedene u Prilogu.

2.   Ako proizvođač podnese zahtjev za certifikaciju ušteda CO2 ostvarenih upotrebom inovativne tehnologije za više 12-voltnih motor-generatora, ali za jednu izvedbu vozila, homologacijsko tijelo utvrđuje kojim se tipom 12-voltnih motor-generatora ostvaruje najmanja ušteda CO2. Ta se vrijednost upotrebljava za potrebe stavka 4.

3.   Ako je inovativna tehnologija ugrađena u dvogorivno vozilo ili vozilo prilagodljivo gorivu, homologacijsko tijelo bilježi uštede CO2 kako slijedi:

(a)

kad je riječ o dvogorivnim vozilima koja rade na benzin i plinovita goriva, uštede CO2 bilježe se s obzirom na UNP ili SPP;

(b)

za vozila prilagodljiva gorivu koja rade na benzin i E85, bilježi se vrijednost uštede CO2 u odnosu na benzin.

4.   Homologacijsko tijelo bilježi certificirane uštede CO2 utvrđene u skladu sa stavcima 1. i 2. i oznaku ekoinovacije iz članka 4. stavka 1. u odgovarajućoj homologacijskoj dokumentaciji.

5.   Homologacijsko tijelo u ispitnom izvješću bilježi sve elemente koji su pri certificiranju uzeti u obzir, čuva ih zajedno s izvješćem o provjeri iz članka 2. stavka 2. te na zahtjev stavlja na raspolaganje Komisiji navedene informacije.

6.   Homologacijsko tijelo certificira uštede CO2 samo ako ustanovi da inovativna tehnologija ispunjava uvjete iz članka 1. i ako uštede CO2 utvrđene u skladu sa stavkom 3.5. Priloga iznose najmanje 0,5 g CO2/km, kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (b) Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 kad je riječ o osobnim automobilima, odnosno članku 9. stavku 1. točki (b) Provedbene uredbe (EU) br. 427/2014 kad je riječ o lakim gospodarskim vozilima.

Članak 4.

Oznaka ekoinovacije

1.   Inovativnoj tehnologiji odobrenoj ovom Odlukom dodjeljuje se oznaka ekoinovacije br. 33.

2.   Certificirane uštede CO2 zabilježene upućivanjem na tu oznaku ekoinovacije mogu se uzeti u obzir pri izračunu prosječnih specifičnih emisija proizvođačâ počevši od kalendarske godine 2021.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. kolovoza 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 111, 25.4.2019., str. 13.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 725/2011 od 25. srpnja 2011. o uspostavljanju postupka za odobravanje i certifikaciju inovativnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz osobnih automobila sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 194, 26.7.2011., str. 19.).

(3)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/785 оd 5. svibnja 2017. o odobrenju 12-voltnih učinkovitih motor-generatora za upotrebu u osobnim automobilima s konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem kao inovativne tehnologije za smanjenje emisija CO2 iz osobnih automobila u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 118, 6.5.2017., str. 20.).

(4)  Uredba Komisije (EU) 2017/1151 od 1. lipnja 2017. o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila, o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 i Uredbe Komisije (EU) br. 1230/2012 te stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 (SL L 175, 7.7.2017., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 427/2014 od 25. travnja 2014. o uspostavljanju postupka za odobravanje i certifikaciju inovativnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz lakih gospodarskih vozila u skladu s Uredbom (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 125, 26.4.2014., str. 57.).

(6)  Uredba (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila (SL L 140, 5.6.2009., str. 1.).

(7)  https://circabc.europa.eu/sd/a/a19b42c8-8e87-4b24-a78b-9b70760f82a9/July%202018%20Technical%20Guidelines.pdf

(8)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/728 оd 29. svibnja 2020. o odobrenju učinkovite generatorske funkcije u 12-voltnim motor-generatorima za upotrebu u određenim osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima kao inovativne tehnologije u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 170, 2.6.2020., str. 21.).

(9)  Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).


PRILOG

Metodologija za utvrđivanje ušteda CO2 tehnologije upotrijebljene u 12-voltnom učinkovitom motor-generatoru za osobne automobile i laka gospodarska vozila s konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem te određene hibridne električne osobne automobile i laka gospodarska vozila

1.   UVOD

Ovim se Prilogom propisuje metodologija za utvrđivanje ušteda emisija CO2 (ugljikova dioksida) ostvarenih upotrebom učinkovite generatorske funkcije 12-voltnog motor-generatora („12-voltni motor-generator”) u vozilima kategorije M1 ili N1, kako je navedeno u članku 1.

2.   UTVRĐIVANJE UČINKOVITOSTI 12-VOLTNOG MOTOR GENERATORA

Učinkovitost 12-voltnog motor-generatora utvrđuje se u skladu s normom ISO 8854:2012 uz sljedeće upute.

Proizvođač mora homologacijskom tijelu dostaviti dokaze o tome da su rasponi frekvencije 12-voltnog motor-generatora isti ili jednakovrijedni onima navedenima u tablici 1.

Učinkovitost 12-voltnog motor-generatora utvrđuje se na temelju mjerenja na svakoj od radnih točaka navedenih u tablici 1.

Jakost struje 12-voltnog motor-generatora u svakoj radnoj točki mora iznositi pola nazivne jakosti struje. Za svaku se radnu točku moraju održavati stalni napon i stalna izlazna jakost struje 12-voltnog motor-generatora tijekom mjerenja, pri čemu je napon 14,3 V.

Tablica 1.

Radna točka

i

Vrijeme zadržavanja

[s]

Broj okretaja

ni [min–1]

Frekvencija radnih točaka

hi

1

1 200

1 800

0,25

2

1 200

3 000

0,40

3

600

6 000

0,25

4

300

10 000

0,10

Učinkovitost 12-voltnog motor-generatora u svakoj radnoj točki i (Image 1) [%] izračunava se u skladu s formulom 1.

Formula 1.

Image 2

pri čemu je za svaku radnu točku i:

Ui

napon [V]

Ii

jakost struje [A]

Μi

zakretni moment [Nm]

ni

broj okretaja [min-1]

Za svaku se radnu točku mjerenja provode najmanje pet puta uzastopno, a učinkovitost se izračunava za svako od tih mjerenja Image 3, pri čemu j označava indeks koji se odnosi na jedan skup mjerenjâ.

Za svaku se radnu točku izračunava prosjek tih učinkovitosti (Image 4).

Učinkovitost 12-voltnog motor-generatora (ηMG) [%] izračunava se u skladu s formulom 2.

Formula 2.

Image 5

pri čemu je:

Image 6

srednja učinkovitost 12-voltnog motor-generatora utvrđena za radnu točku i [%]

hi

frekvencija radne točke i, kako je navedeno u tablici 1.

3.   IZRAČUN UŠTEDA CO2 I NJIHOVE NEIZVJESNOSTI

3.1.   Ušteda mehaničke snage

Razlika (ΔPm) [W] između uštede mehaničke snage kad se 12-voltni motor-generator upotrebljava u stvarnim uvjetima (ΔPmRW) i uštede mehaničke snage kad se 12-voltni motor-generator upotrebljava u homologacijskim uvjetima (ΔPmTA) izračunava se u skladu s formulom 3.

Formula 3.

Image 7

pri čemu:

ΔPmRW se izračunava u skladu s formulom 4., a ΔPmTA u skladu s formulom 5.

Formula 4.

Image 8

Formula 5.

Image 9

pri čemu je:

ηMG

učinkovitost 12-voltnog motor-generatora, kako je utvrđeno u stavku 2. [%]

PRW

potrebna snaga u stvarnim uvjetima, koja iznosi 750 W

PTA

potrebna snaga u homologacijskim uvjetima, koja iznosi 350 W

ηB

učinkovitost osnovnog alternatora, koja iznosi 67 %

3.2.   Izračun ušteda CO2

Uštede CO2 12-voltnog motor-generatora (Image 10) [gCO2/km] izračunavaju se u skladu s formulom 6.

Formula 6.

Image 11

pri čemu je:

ΔPm

razlika između uštede mehaničke snage u stvarnim uvjetima i uštede mehaničke snage u homologacijskim uvjetima, kako je utvrđeno u stavku 3.1.

v

srednja brzina vožnje WLTP-a, koja iznosi 46,6 km/h

VPe

potrošnja stvarne energije iz tablice 2. [l/kWh]

CF

faktor konverzije kako je utvrđen u tablici 3. [gCO2/l]

Tablica 2.

Tip motora

Potrošnja stvarne energije (VPe)[l/kWh]

benzinski ili na E85 bez turbopuhala

0,264

benzinski ili na E85 s turbopuhalom

0,280

dizelski

0,220

na UNP

0,342

na UNP s turbopuhalom

0,363

 

Potrošnja stvarne energije (VPe)[m3/kWh]

na SPP (G20) bez turbopuhala

0,259

na SPP (G20) s turbopuhalom

0,275


Tablica 3.

Vrsta goriva

Faktor konverzije (CF) [gCO2/l]

benzin/E85

2 330

dizel

2 640

UNP

1 629

 

Faktor konverzije (CF) [gCO2/m3]

SPP (G20)

1 795

3.3.   Izračun neizvjesnosti ušteda CO2

Neizvjesnost ušteda CO2 koje se izračunavaju u skladu sa stavkom 3.2. mora se kvantificirati kako je opisano u nastavku.

Najprije se izračunava standardna devijacija učinkovitosti 12-voltnog motor-generatora u svakoj radnoj točki (Image 12) [%] u skladu s formulom 7.

Formula 7.

Image 13

pri čemu je:

m

broj mjerenja j u svakoj radnoj točki i za učinkovitost 12-voltnog motor-generatora iz stavka 2.

Image 14

učinkovitost 12-voltnog motor-generatora koja se izračunava za pojedinačno mjerenje j u radnoj točki i iz stavka 2. [%]

Image 15

prosječna učinkovitost 12-voltnog motor-generatora koja se izračunava u radnoj točki i, kako je utvrđeno u stavku 2. [%]

Zatim se izračunava standardna devijacija učinkovitosti 12-voltnog motor-generatora r (Image 16) [%] u skladu s formulom 8.

Formula 8.

Image 17

pri čemu je:

Image 18

kako je utvrđeno formulom 7. [%]

hi

frekvencija radne točke i, kako je navedeno u tablici 1.

Konačno, neizvjesnost ušteda CO2 (Image 19) [gCO2/km] 12-voltnog motor-generatora izračunava se u skladu s formulom 9. i ne smije premašiti 30 % ušteda CO2.

Formula 9.

Image 20

pri čemu je:

PRW

potrebna snaga u stvarnim uvjetima, koja iznosi 750 W

PTA

potrebna snaga u homologacijskim uvjetima, koja iznosi 350 W

ηMG

učinkovitost 12-voltnog motor-generatora, kako je utvrđeno u stavku 2. [%]

VPe

potrošnja stvarne energije iz tablice 2. [l/kWh]

CF

faktor konverzije goriva iz tablice 3. [gCO2/l]

v

srednja brzina vožnje WLTP-a, koja iznosi 46,6 km/h

Image 21

standardna devijacija učinkovitosti 12-voltnog motor-generatora kako je utvrđeno u skladu s formulom 8. [%]

ηMG

učinkovitost 12-voltnog motor-generatora, kako je utvrđeno u stavku 2. [%]

3.4.   Zaokruživanje

Uštede CO2 (Image 22) koje se izračunavaju u skladu sa stavkom 3.2. i neizvjesnost ušteda CO2 (Image 23) koja se izračunava u skladu sa stavkom 3.3. zaokružuju se na najviše dva decimalna mjesta.

Sve vrijednosti koje se upotrebljavaju u izračunu ušteda CO2 mogu se primijeniti nezaokružene ili se moraju zaokružiti na minimalni broj decimalnih mjesta koji omogućuje da maksimalni ukupni učinak (tj. kombinirani učinak svih zaokruženih vrijednosti) na uštede bude manji od 0,25 g CO2/km.

3.5.   Provjera u odnosu na minimalni prag ušteda CO2

Homologacijsko tijelo osigurava da je za svaku izvedbu vozila opremljenu 12-voltnim motor-generatorom zadovoljen kriterij minimalnog praga kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (b) Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 427/2014.

Pri provjeri je li zadovoljen kriterij minimalnog praga homologacijsko tijelo uzima u obzir, u skladu s formulom 10., uštede CO2 utvrđene u stavku 3.2., neizvjesnost utvrđenu u stavku 3.3. i, ako je primjenjivo, korekciju CO2, u slučaju pozitivne razlike u masi (Δm) između 12-voltnog motor-generatora i osnovnog alternatora.

Za potrebe korekcije u slučaju pozitivne razlike u masi masa osnovnog alternatora je 7 kg.

Proizvođač dostavlja homologacijskom tijelu informacije o masi 12-voltnog motor-generatora u skladu s certifikacijom dobavljača.

Formula 10.

Image 24

pri čemu je:

MT

0,5 gCO2/km kako je utvrđeno u članku 9. stavku 1. točki (b) Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 427/2014

Image 25

uštede CO2 kako je utvrđeno u stavku 3.2. [gCO2/km]

Image 26

neizvjesnost ukupnih ušteda CO2 kako je utvrđeno u stavku 3.3. [gCO2/km]

Image 27

korekcija CO2 u slučaju pozitivne razlike u masi (Δm) [kg] između 12-voltnog motor-generatora i osnovnog alternatora, koja se izračunava u skladu s tablicom 4. [gCO2/km]

Tablica 4.

Vrsta goriva

Korekcija CO2 (

Image 28

) [gCO2/km]

benzin/E85

0,0277•Δm

dizel

0,0383•Δm

UNP

0,0251•Δm

SPP

0,0209•Δm

4.   CERTIFIKACIJA UŠTEDA CO2

Uštede CO2 koje certificira homologacijsko tijelo u skladu s člankom 11. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 ili člankom 11. Provedbene uredbe (EU) br. 427/2014 (Image 29) [gCO2/km] one su koje se izračunavaju u skladu s formulom 11. Uštede CO2 bilježe se u certifikatu o homologaciji za svaku izvedbu vozila opremljenu 12-voltnim motor-generatorom.

Formula 11.

Image 30

pri čemu je:

Image 31

uštede CO2 kako je utvrđeno u skladu s formulom 6. iz stavka 3.2. [gCO2/km]

Image 32

neizvjesnost ušteda CO2 12-voltnog motor-generatora koja se izračunava u skladu s formulom 9. iz stavka 3.3. [gCO2/km]


28.8.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 280/28


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1233

оd 27. kolovoza 2020.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 5948)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Unije s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/1211 (5) nakon promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Litvi, Poljskoj i Slovačkoj.

(2)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2020/1211 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Poljskoj i Slovačkoj.

(3)

U kolovozu 2020. zabilježena su tri slučaja izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu olsztyński u Poljskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Poljske koje je navedeno u dijelu II. tog priloga na kojem su zabilježena ta nedavna izbijanja afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu III. tog priloga umjesto u njegovu dijelu II.

(4)

U kolovozu 2020. zabilježena su tri slučaja izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima Košice-okolie i Trebišov u Slovačkoj na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu III. tog priloga, a koja se nalaze u neposrednoj blizini područja trenutačno navedenih u njegovu dijelu II. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, područja Slovačke navedena u dijelu II. tog priloga koja se nalaze u neposrednoj blizini područja navedenog u dijelu III. koje je pogođeno tim nedavnim izbijanjem afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu III. tog priloga, umjesto u njegovu dijelu II.

(5)

Nakon nedavnih izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Poljskoj i Slovačkoj i uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u Uniji, regionalizacija u tim državama članicama preispitana je i ažurirana. Osim toga, postojeće mjere za upravljanje rizicima također su preispitane i ažurirane. Te izmjene treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(6)

Kako bi se uzele u obzir najnovije promjene u epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dovoljno velika područja visokog rizika u Poljskoj i Slovačkoj te ih navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Budući da se u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU nalazi popis područja na kojima epidemiološka situacija još nije stabilna i brzo se mijenja, kad se na područjima navedenima u tom dijelu provode izmjene, posebnu pozornost uvijek treba posvetiti učinku na okolna područja, kao što je učinjeno u tom slučaju. Dijelove II. i III. tog priloga trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da izmjene Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU utvrđene ovom Odlukom stupe na snagu što je prije moguće.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. kolovoza 2020.

Za Komisiju

Stella KYRIAKIDES

Članica Komisije


(1)  SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2)  SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3)  SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1211 оd 20. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 274, 21.8.2020., str. 32.).


PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG

DIO I.

1.   Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

dans la province de Luxembourg:

la zone est délimitée, dans le sens des aiguilles d’une montre, par:

Frontière avec la France,

Rue Mersinhat à Florenville,

La N818 jusque son intersection avec la N83,

La N83 jusque son intersection avec la N884,

La N884 jusque son intersection avec la N824,

La N824 jusque son intersection avec Le Routeux,

Le Routeux,

Rue d’Orgéo,

Rue de la Vierre,

Rue du Bout-d’en-Bas,

Rue Sous l’Eglise,

Rue Notre-Dame,

Rue du Centre,

La N845 jusque son intersection avec la N85,

La N85 jusque son intersection avec la N40,

La N40 jusque son intersection avec la N802,

La N802 jusque son intersection avec la N825,

La N825 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411 jusque son intersection avec la N40,

N40: Burnaimont, Rue de Luxembourg, Rue Ranci, Rue de la Chapelle,

Rue du Tombois,

Rue Du Pierroy,

Rue Saint-Orban,

Rue Saint-Aubain,

Rue des Cottages,

Rue de Relune,

Rue de Rulune,

Route de l’Ermitage,

N87: Route de Habay,

Chemin des Ecoliers,

Le Routy,

Rue Burgknapp,

Rue de la Halte,

Rue du Centre,

Rue de l’Eglise,

Rue du Marquisat,

Rue de la Carrière,

Rue de la Lorraine,

Rue du Beynert,

Millewée,

Rue du Tram,

Millewée,

N4: Route de Bastogne, Avenue de Longwy, Route de Luxembourg,

Frontière avec le Grand-Duché de Luxembourg,

Frontière avec la France, jusque son intersection avec la Rue Mersinhat à Florenville.

2.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Hiiu maakond.

3.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Békés megye 950950, 950960, 950970, 951950, 952050, 952750, 952850, 952950, 953050, 953150, 953650, 953660, 953750, 953850, 953960, 954250, 954260, 954350, 954450, 954550, 954650, 954750, 954850, 954860, 954950, 955050, 955150, 955250, 955260, 955270, 955350, 955450, 955510, 955650, 955750, 955760, 955850, 955950, 956050, 956060, 956150 és 956160 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Bács-Kiskun megye 600150, 600850, 601550, 601650, 601660, 601750, 601850, 601950, 602050, 603250, 603750 és 603850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Budapest 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

Csongrád-Csanád megye 800150, 800160, 800250, 802220, 802260, 802310 és 802450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Fejér megye 400150, 400250, 400351, 400352, 400450, 400550, 401150, 401250, 401350, 402050, 402350, 402360, 402850, 402950, 403050, 403250, 403350, 403450, 403550, 403650, 403750, 403950, 403960, 403970, 404570, 404650, 404750, 404850, 404950, 404960, 405050, 405750, 405850, 405950, 406050, 406150, 406550, 406650 és 406750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750260, 750350, 750450, 750460, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754950, 755050, 755150, 755250, 755350 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250150, 250250, 250350, 250450, 250460, 250550, 250650, 250750, 250850, 250950, 251050, 251150, 251250, 251350, 251360, 251450, 251550, 251650, 251750, 251850, 252150 és 252250, kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571550, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573250, 573260, 573350, 573360, 573450, 573850, 573950, 573960, 574050, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574850, 574860, 574950, 575050,575150, 575250, 575350, 575550, 575650, 575750, 575850, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576650, 576750, 576850, 576950, 577050, 577150, 577350, 577450, 577650, 577850, 577950, 578050, 578150, 578250, 578350, 578360, 578450, 578550, 578560, 578650, 578850, 578950, 579050, 579150, 579250, 579350, 579450, 579460, 579550, 579650, 579750, 580250 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

4.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Pāvilostas novad Vērgales pagasts,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Grobiņas novads,

Rucavas novada Dunikas pagasts.

5.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Klaipėdos rajono savivaldybės: Agluonėnų, Priekulės, Veiviržėnų, Judrėnų, Endriejavo ir Vėžaičių seniūnijos,

Kretingos rajono savivaldybės: Darbėnų, Kretingos ir Žalgirio seniūnijos,

Plungės rajono savivaldybės: Nausodžio sen. dalis nuo kelio 166 į pietryčius ir Kulių seniūnija,

Skuodo rajono savivaldybės: Lenkimų, Mosėdžio, Skuodo, Skuodo miesto seniūnijos.

6.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Wielbark i Rozogi w powiecie szczycieńskim,

gminy Janowiec Kościelny, Janowo i część gminy Kozłowo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Rączki — Kownatki — Gardyny w powiecie nidzickim,

powiat działdowski,

gmina Dąbrówno w powiecie ostródzkim,

gminy Kisielice, Susz, Iława z miastem Iława, Lubawa z miastem Lubawa, w powiecie iławskim,

gmina Grodziczno w powiecie nowomiejskim,

w województwie podlaskim:

gminy Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew i część gminy Kulesze Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię koleją w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

gminy Szumowo, Zambrów z miastem Zambrów i część gminy Kołaki Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bielsk, Brudzeń Duży, Drobin, Gąbin, Łąck, Nowy Duninów, Radzanowo, Słupno i Stara Biała w powiecie płockim,

powiat miejski Płock,

powiat sierpecki,

powiat żuromiński,

gminy Andrzejewo, Brok, Małkinia Górna, Stary Lubotyń, Szulborze Wielkie, Wąsewo, Zaręby Kościelne i Ostrów Mazowiecka z miastem Ostrów Mazowiecka w powiecie ostrowskim,

gminy Dzierzgowo, Lipowiec Kościelny, miasto Mława, Radzanów, Szreńsk, Szydłowo i Wieczfnia Kościelna, w powiecie mławskim,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

gminy Gzy, Obryte, Zatory, Pułtusk i część gminy Winnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Brańszczyk, Długosiodło, Rząśnik, Wyszków, Zabrodzie i część gminy Somianka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Kowala, Wierzbica, część gminy Wolanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

powiat szydłowiecki,

powiat gostyniński,

w województwie podkarpackim:

gminy Chłopice, Rokietnica, część gminy wiejskiej Jarosław położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę 1580R biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 77, a następnie na południe od drogi 1702R biegnącej do skrzyżowania z droga 1701R i dalej na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1701R biegnącą od skrzyżowania z drogą 1702R do południowej granicy gminy, część miasta Jarosław położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94, część gminy Radymno położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A4, w powiecie jarosławskim,

gminy Medyka, Orły, Stubno, Żurawica, Przemyśl w powiecie przemyskim,

powiat miejski Przemyśl,

gminy Przeworsk z miastem Przeworsk, Gać Jawornik Polski, Kańczuga i Zarzecze w powiecie przeworskim,

powiat łańcucki,

gminy Trzebownisko, Głogów Małopolski i część gminy Sokołów Małopolski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Dzikowiec, Kolbuszowa, Niwiska i Raniżów w powiecie kolbuszowskim,

gminy Borowa, Czermin, Gawłuszowice, Mielec z miastem Mielec, Padew Narodowa, Przecław, Tuszów Narodowy w powiecie mieleckim,

w województwie świętokrzyskim:

powiat opatowski,

powiat sandomierski,

gminy Bogoria, Łubnice, Oleśnica, Osiek, Połaniec, Rytwiany i Staszów w powiecie staszowskim,

gmina Skarżysko Kościelne w powiecie skarżyskim,

gmina Wąchock, część gminy Brody położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogi: nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie, drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy oraz na północ od drogi nr 42 i część gminy Mirzec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

gminy Gowarczów, Końskie i Stąporków w powiecie koneckim,

w województwie łódzkim:

gminy Łyszkowice, Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, Nieborów, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącej od granicy miasta Łowicz do zachodniej granicy gminy oraz część gminy wiejskiej Łowicz położona na wschód od granicy miasta Łowicz i na północ od granicy gminy Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Biała Rawska, Cielądz, Rawa Mazowiecka z miastem Rawa Mazowiecka i Regnów w powiecie rawskim,

powiat skierniewicki,

powiat miejski Skierniewice,

gminy Białaczów, Mniszków, Paradyż, Sławno i Żarnów w powiecie opoczyńskim,

gminy Czerniewice, Inowłódz, Lubochnia, Rzeczyca, Tomaszów Mazowiecki z miastem Tomaszów Mazowiecki i Żelechlinek w powiecie tomaszowskim,

w województwie pomorskim:

gminy Ostaszewo, miasto Krynica Morska oraz część gminy Nowy Dwór Gdański położona na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Nowy Staw, Malbork z miastem Malbork w powiecie malborskim,

gminy Mikołajki Pomorskie, Stary Targ i Sztum w powiecie sztumskim,

powiat gdański,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

powiat kwidzyński,

w województwie lubuskim:

gmina Gubin z miastem Gubin w powiecie krośnieńskim,

gminy Międzyrzecz, Pszczew, Trzciel w powiecie międzyrzeckim,

część gminy Lubrza położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Łagów położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Zbąszynek położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Zbąszynia do Świebodzina oraz część położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od miasta Zbąszynek w kierunku zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 1210F, a następnie przez drogę 1210F biegnącą od skrzyżowania z linia kolejową do zachodniej granicy gminy, część gminy Szczaniec położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Świebodzin położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2w powiecie świebodzińskim,

gminy Cybinka, Ośno Lubuskie i Rzepin w powiecie słubickim,

gmina Sulęcin i część gminy Torzym położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2 w powiecie sulęcińskim,

w województwie dolnośląskim:

gminy Bolesławiec z miastem Bolesławiec, Gromadka i Osiecznica w powiecie bolesławieckim,

gmina Węgliniec w powiecie zgorzeleckim,

gmina Chocianów i część gminy Przemków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie polkowickim,

gmina Jemielno, Niechlów i Góra w powiecie górowskim,

gmina Rudna i Lubin z miastem Lubin w powiecie lubińskim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Krzemieniewo, Rydzyna, część gminy Święciechowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12w powiecie leszczyńskim,

powiat nowotomyski,

gminy Granowo, Grodzisk Wielkopolski i część gminy Kamieniec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Czempiń, miasto Kościan, część gminy wiejskiej Kościan położona na północny — zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5 oraz na wschód od linii wyznaczonej przez kanał Obry, część gminy Krzywiń położona na wschód od linii wyznaczonej przez kanał Obry w powiecie kościańskim,

powiat miejski Poznań,

gminy Rokietnica, Suchy Las, Mosina, miasto Luboń, miasto Puszczykowo, część gminy Komorniki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5, część gminy Stęszew położona na południowy — wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 5 i 32 i część gminy Kórnik położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr S11 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 434 i drogę nr 434 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy w powiecie poznańskim,

gminy Pniewy, Szamotuły, część gminy Duszniki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 92 oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 306, część gminy Kaźmierz położona na północ i na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr 92 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Witkowice — Gorszewice — Kaźmierz (wzdłuż ulic Czereśniowa, Dworcowa, Marii Konopnickiej) — Chlewiska, biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie szamotulskim.

7.   Slovačka

Sljedeća područja u Slovačkoj:

the whole district of Vranov nad Topľou,

the whole district of Humenné,

the whole district of Snina,

the whole district of Sobrance, except municipalities included in part III

in the district of Michalovce, the whole municipalities of Tušice, Moravany, Pozdišovce, Michalovce, Zalužice, Lúčky, Závadka, Hnojné, Poruba pod Vihorlatom, Jovsa, Kusín, Klokočov, Kaluža, Vinné, Trnava pri Laborci, Oreské, Staré, Zbudza, Petrovce nad Laborcom, Lesné, Suché, Rakovec nad Ondavou, Nacina Ves, Voľa, Pusté Čemerné and Strážske,

in the district of Gelnica, the whole municipalities of Uhorná, Smolnícka Huta, Mníšek nad Hnilcom, Prakovce, Helcmanovce, Gelnica, Kojšov, Veľký Folkmár, Jaklovce, Žakarovce, Margecany, Henclová and Stará Voda,

in the district of Prešov, the whole municipalities of Klenov, Miklušovce, Sedlice, Suchá dolina, Janov, Radatice, Ľubovec, Ličartovce, Drienovská Nová Ves, Kendice, Petrovany, Drienov, Lemešany, Janovík, Bretejovce, Seniakovce, Šarišské Bohdanovce, Varhaňovce, Brestov Mirkovce, Žehňa, Tuhrina, Lúčina and Červenica,

in the district of Rožňava, the whole municipalities of Brzotín, Gočaltovo, Honce, Jovice, Kružná, Kunová Teplica, Pača, Pašková, Pašková, Rakovnica, Rozložná, Rožňavské Bystré, Rožňava, Rudná, Štítnik, Vidová, Čučma and Betliar,

in the district of Revúca, the whole municipalities of Držkovce, Chvalová, Gemerské Teplice, Gemerský Sad, Hucín, Jelšava, Leváre, Licince, Nadraž, Prihradzany, Sekerešovo, Šivetice, Kameňany, Višňové, Rybník and Sása,

in the district of Rimavská Sobota, municipalities located south of the road No.526 not included in Part II,

in the district of Lučenec, the whole municipalities of Trenč, Veľká nad Ipľom, Jelšovec, Panické Dravce, Lučenec, Kalonda, Rapovce, Trebeľovce, Mučín, Lipovany, Pleš, Fiľakovské Kováče, Ratka, Fiľakovo, Biskupice, Belina, Radzovce, Čakanovce, Šiatorská Bukovinka, Čamovce, Šurice, Halič, Mašková, Ľuboreč, Šíd and Prša,

in the district of Veľký Krtíš, the whole municipalities of Ipeľské Predmostie, Veľká Ves nad Ipľom, Sečianky, Kleňany, Hrušov, Vinica, Balog nad Ipľom, Dolinka, Kosihy nad Ipľom, Ďurkovce, Širákov, Kamenné Kosihy, Seľany, Veľká Čalomija, Malá Čalomija, Koláre, Trebušovce, Chrastince, Lesenice, Slovenské Ďarmoty, Opatovská Nová Ves, Bátorová, Nenince, Záhorce, Želovce, Sklabiná, Nová Ves, Obeckov, Vrbovka, Kiarov, Kováčovce, Zombor, Olováry, Čeláre, Glabušovce, Veľké Straciny, Malé Straciny, Malý Krtíš, Veľký Krtíš, Pôtor, Veľké Zlievce, Malé Zlievce, Bušince, Muľa, Ľuboriečka, Dolná Strehová, Vieska, Slovenské Kľačany, Horná Strehová, Chrťany and Závada.

8.   Grčka

Sljedeća područja u Grčkoj:

in the regional unit of Drama:

the community departments of Sidironero and Skaloti and the municipal departments of Livadero and Ksiropotamo (in Drama municipality),

the municipal department of Paranesti (in Paranesti municipality),

the municipal departments of Kokkinogeia, Mikropoli, Panorama, Pyrgoi (in Prosotsani municipality),

the municipal departments of Kato Nevrokopi, Chrysokefalo, Achladea, Vathytopos, Volakas, Granitis, Dasotos, Eksohi, Katafyto, Lefkogeia, Mikrokleisoura, Mikromilea, Ochyro, Pagoneri, Perithorio, Kato Vrontou and Potamoi (in Kato Nevrokopi municipality),

in the regional unit of Xanthi:

the municipal departments of Kimmerion, Stavroupoli, Gerakas, Dafnonas, Komnina, Kariofyto and Neochori (in Xanthi municipality),

the community departments of Satres, Thermes, Kotyli, and the municipal departments of Myki, Echinos and Oraio and (in Myki municipality),

the community department of Selero and the municipal department of Sounio (in Avdira municipality),

in the regional unit of Rodopi:

the municipal departments of Komotini, Anthochorio, Gratini, Thrylorio, Kalhas, Karydia, Kikidio, Kosmio, Pandrosos, Aigeiros, Kallisti, Meleti, Neo Sidirochori and Mega Doukato (in Komotini municipality),

the municipal departments of Ipio, Arriana, Darmeni, Archontika, Fillyra, Ano Drosini, Aratos and the Community Departments Kehros and Organi (in Arriana municipality),

the municipal departments of Iasmos, Sostis, Asomatoi, Polyanthos and Amvrosia and the community department of Amaxades (in Iasmos municipality),

the municipal department of Amaranta (in Maroneia Sapon municipality),

in the regional unit of Evros:

the municipal departments of Kyriaki, Mandra, Mavrokklisi, Mikro Dereio, Protokklisi, Roussa, Goniko, Geriko, Sidirochori, Megalo Derio, Sidiro, Giannouli, Agriani and Petrolofos (in Soufli municipality),

the municipal departments of Dikaia, Arzos, Elaia, Therapio, Komara, Marasia, Ormenio, Pentalofos, Petrota, Plati, Ptelea, Kyprinos, Zoni, Fulakio, Spilaio, Nea Vyssa, Kavili, Kastanies, Rizia, Sterna, Ampelakia, Valtos, Megali Doxipara, Neochori and Chandras (in Orestiada municipality),

the municipal departments of Asvestades, Ellinochori, Karoti, Koufovouno, Kiani, Mani, Sitochori, Alepochori, Asproneri, Metaxades, Vrysika, Doksa, Elafoxori, Ladi, Paliouri and Poimeniko (in Didymoteixo municipality),

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Kerkini, Livadia, Makrynitsa, Neochori, Platanakia, Petritsi, Akritochori, Vyroneia, Gonimo, Mandraki, Megalochori, Rodopoli, Ano Poroia, Katw Poroia, Sidirokastro, Vamvakophyto, Promahonas, Kamaroto, Strymonochori, Charopo, Kastanousi and Chortero and the community departments of Achladochori, Agkistro and Kapnophyto (in Sintiki municipality),

the municipal departments of Serres, Elaionas and Oinoussa and the community departments of Orini and Ano Vrontou (in Serres municipality),

the municipal departments of Dasochoriou, Irakleia, Valtero, Karperi, Koimisi, Lithotopos, Limnochori, Podismeno and Chrysochorafa (in Irakleia municipality).

DIO II.

1.   Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

dans la province de Luxembourg:

la zone est délimitée, dans le sens des aiguilles d’une montre, par:

La Rue de la Station (N85) à Florenville jusque son intersection avec la N894,

La N894 jusque son intersection avec la rue Grande,

La rue Grande jusque son intersection avec la rue de Neufchâteau,

La rue de Neufchâteau jusque son intersection avec Hosseuse,

Hosseuse,

La Roquignole,

Les Chanvières,

La Fosse du Loup,

Le Sart,

La N801 jusque son intersection avec la rue de l’Accord,

La rue de l’Accord,

La rue du Fet,

La N40 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411 jusque son intersection avec la N81 au niveau de Weyler,

La N81 jusque son intersection avec la N883 au niveau d’Aubange,

La N883 jusque son intersection avec la N88 au niveau d’Aubange,

La N88 jusque son intersection avec la N811,

La N811 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour,

La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N88,

La N88 (rue Baillet Latour, rue Fontaine des Dames, rue Yvan Gils, rue de Virton, rue de Gérouville, Route de Meix) jusque son intersection avec la N981,

La N981 (rue de Virton) jusque son intersection avec la N83,

La N83 (rue du Faing, rue de Bouillon, rue Albert 1er, rue d’Arlon) jusque son intersection avec la N85 (Rue de la Station) à Florenville.

2.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

the whole region of Haskovo,

the whole region of Yambol,

the whole region of Stara Zagora,

the whole region of Pernik,

the whole region of Kyustendil,

the whole region of Plovdiv,

the whole region of Pazardzhik,

the whole region of Smolyan,

the whole region of Burgas excluding the areas in Part III.

3.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 952150, 952250, 952350, 952450, 952550, 952650, 953250, 953260, 953270, 953350, 953450, 953550, 953560, 953950, 954050, 954060, 954150, 956250, 956350, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Fejér megye 403150, 403160, 403260, 404250, 404550, 404560, 405450, 405550, 405650, 406450 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Heves megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750250, 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751250, 751260, 751350, 751360, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 751750, 751850, 751950, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753650, 753660, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754150, 754250, 754360, 754370, 754850, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye: 251950, 252050, 252350, 252450, 252460, 252550, 252650, 252750, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350, 253450 és 253550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye valamennyi vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 570950, 571050, 571150, 571250, 571350, 571650, 571750, 571760, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250, 577250, 580050 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe.

5.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Ādažu novads,

Aizputes novada, Aizputes un Cīravas pagasts, Kalvenes pagasta daļa uz rietumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz dienvidiem no autoceļa A9, uz rietumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz rietumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296 un Lažas pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa caur Miķelīšu mežu līdz autoceļam 1265, uz rietumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1265 pie Mežmaļiem līdz robežai ar Rīvas upi, Aizputes pilsēta,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novads,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads,

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Durbes novads,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novads,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada Ēdoles pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa 1269, 1271, uz austrumiem no autoceļa 1288, uz ziemeļiem no autoceļa P119, Īvandes pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa P119, uz austrumiem no autoceļa 1292, 1279, uz austrumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1279 no Upītēm līdz autoceļam 1290, Kurmāles pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa 1290, uz austrumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1290 no Alejām līdz autoceļam 1283, uz austrumiem no autoceļa 1283 un P112, Turlavas pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa P112, Laidu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1296, Padures, Rumbas, Rendas, Kabiles, Vārmes, Pelču un Snēpeles pagasts, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novads,

Pārgaujas novads,

Pāvilostas novada Sakas pagasts, Pāvilostas pilsēta,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekules novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novads,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novada Raņķu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes,

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Vaiņodes novada Vaiņodes pagasts un Embūtes pagasta daļa uz dienvidiem autoceļa P116, P106,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novads,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

6.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė: Alytaus, Alovės, Butrimonių, Daugų, Nemunaičio, Pivašiūnų, Punios, Raitininkų seniūnijos,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Eržvilko, Girdžių, Jurbarko miesto, Jurbarkų, Raudonės, Šimkaičių, Skirsnemunės, Smalininkų, Veliuonos, Viešvilės seniūnijos,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė: Domeikavos, Garliavos, Garliavos apylinkių, Karmėlavos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Vandžiogalos ir Vilkijos seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1, Užliedžių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1 ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 1907,

Kazlų rūdos savivaldybė: Kazlų rūdos seniūnija į šiaurę nuo kelio Nr. 230, į rytus nuo kelio Kokė-Užbaliai-Čečetai iki kelio Nr. 2610 ir į pietus nuo kelio Nr. 2610,

Kelmės rajono savivaldybė,

Kėdainių rajono savivaldybė: Dotnuvos, Gudžiūnų, Kėdainių miesto, Krakių, Pelėdnagių, Surviliškio, Šėtos, Truskavos, Vilainių ir Josvainių seniūnijos dalis į šiaurę ir rytus nuo kelio Nr. 229 ir Nr. 2032,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Kretingos rajono savivaldybė: Imbarės, Kūlupėnų ir Kartenos seniūnijos,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė: Degučių, Marijampolės, Mokolų, Liudvinavo ir Narto seniūnijos,

Mažeikių rajono savivaldybė,

Molėtų rajono savivaldybė: Alantos seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio 119 ir į šiaurę nuo kelio Nr. 2828, Balninkų, Dubingių, Giedraičių, Joniškio ir Videniškių seniūnijos,

Pagėgių savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Rietavo savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė: Stakliškių ir Veiverių seniūnijos,

Plungės rajono savivaldybė: Žlibinų, Stalgėnų, Nausodžio sen. dalis nuo kelio Nr. 166 į šiaurės vakarus, Plungės miesto ir Šateikių seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Betygalos, Girkalnio, Kalnujų, Nemakščių, Pagojukų, Paliepių, Raseinių miesto, Raseinių, Šiluvos, Viduklės seniūnijos,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybės: Aleksandrijos ir Ylakių seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė,

Šilalės rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė: Bartninkų, Gražiškių, Keturvalakių, Kybartų, Klausučių, Pajevonio, Šeimenos, Vilkaviškio miesto, Virbalio, Vištyčio seniūnijos,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

7.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Stare Juchy, część gminy Prostki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy łączącą miejscowości Żelazki — Dąbrowskie — Długosze do południowej granicy gminy i część gminy wiejskiej Ełk położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 667 biegnącą od miejscowości Bajtkowo do miejscowości Nowa Wieś Ełcka, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk biegnącą od miejscowości Nowa Wieś Ełcka do wschodniej granicy gminy w powiecie ełckim,

gminy Elbląg, Gronowo Elbląskie, Milejewo, Młynary, Markusy, Rychliki i Tolkmicko w powiecie elbląskim,

powiat miejski Elbląg,

powiat gołdapski,

gminy Orzysz, Pisz, Ruciane - Nida oraz część gminy Biała Piska położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę 667 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Biała Piska, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 biegnącą od miejscowości Biała Piska do wschodniej granicy gminy w powiecie piskim,

gmina Górowo Iławeckie z miastem Górowo Iławeckie w powiecie bartoszyckim,

gminy Biskupiec, Kolno, część gminy Olsztynek położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S51 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Ameryka oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą S51 do północnej granicy gminy, łączącej miejscowości Mańki — Mycyny — Ameryka, część gminy Świątki położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Pasłęka, w powiecie olsztyńskim,

gminy Grunwald, Łukta, Małdyty, Miłomłyn, Miłakowo, Ostróda z miastem Ostróda i część gminy Morąg położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga w powiecie ostródzkim,

część gminy Ryn położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową łączącą miejscowości Giżycko i Kętrzyn w powiecie giżyckim,

gminy Braniewo i miasto Braniewo, Frombork, Lelkowo, Pieniężno, Płoskinia oraz część gminy Wilczęta położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 509 w powiecie braniewskim,

gmina Reszel, część gminy Kętrzyn położona na południe od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn biegnącej do granicy miasta Kętrzyn, na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 591 biegnącą od miasta Kętrzyn do północnej granicy gminy oraz na zachód i na południe od zachodniej i południowej granicy miasta Kętrzyn, miasto Kętrzyn i część gminy Korsze położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na wschód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

gminy Lubomino i Orneta w powiecie lidzbarskim,

gmina Nidzica i część gminy Kozłowo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Rączki — Kownatki — Gardyny w powiecie nidzickim,

gminy Dźwierzuty, Jedwabno, Pasym, Szczytno i miasto Szczytno i Świętajno w powiecie szczycieńskim,

powiat mrągowski,

gmina Zalewo w powiecie iławskim,

w województwie podlaskim:

gminy Orla, Rudka, Brańsk z miastem Brańsk, Boćki w powiecie bielskim,

gminy Radziłów, Rajgród Wąsosz, część gminy wiejskiej Grajewo położona na południe o linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącą miejscowości: Mareckie — Łękowo — Kacprowo — Ruda, a następnie od miejscowości Ruda na południe od rzeki Binduga uchodzącej do rzeki Ełk i następnie na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk od ujścia rzeki Binduga do wschodniej granicy gminy w powiecie grajewskim,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Jedwabne, Przytuły i Wiznaw powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

gminy Dziadkowice, Grodzisk, Mielnik, Milejczyce, Nurzec-Stacja i Siemiatycze z miastem Siemiatycze w powiecie siemiatyckim,

powiat hajnowski,

gminy Klukowo, Szepietowo, Kobylin-Borzymy, Nowe Piekuty, Sokoły i część gminy Kulesze Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie wysokomazowieckim,

gmina Rutki i część gminy Kołaki Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

powiat kolneński z miastem Kolno,

gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Michałowo, Supraśl, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady, Choroszcz i część gminy Poświętne położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 681 w powiecie białostockim,

gminy Filipów, Jeleniewo, Przerośl, Raczki, Rutka-Tartak, Suwałki, Szypliszki Wiżajny oraz część gminy Bakałarzewo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę 653 biegnącej od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 1122B oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1122B biegnącą od drogi 653 w kierunku południowym do skrzyżowania z drogą 1124B i następnie na północny - wschód od drogi nr 1124B biegnącej od skrzyżowania z drogą 1122B do granicy z gminą Raczki w powiecie suwalskim

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok,

w województwie mazowieckim:

powiat siedlecki,

powiat miejski Siedlce,

gminy Bielany, Ceranów, Kosów Lacki, Repki i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

powiat węgrowski,

powiat łosicki,

powiat ciechanowski,

powiat sochaczewski,

powiat zwoleński,

gminy Garbatka — Letnisko, Gniewoszów i Sieciechów w powiecie kozienickim,

powiat lipski,

gminy Gózd, Iłża, Jastrzębia, Jedlnia Letnisko, Pionki z miastem Pionki, Skaryszew, Jedlińsk, Przytyk, Zakrzew, część gminy Wolanów położona na północ od drogi nr 12 i w powiecie radomskim,

gminy Bodzanów, Bulkowo, Staroźreby, Słubice, Wyszogród i Mała Wieś w powiecie płockim,

powiat nowodworski,

powiat płoński,

gminy Pokrzywnica, Świercze i część gminy Winnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

powiat wołomiński,

część gminy Somianka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Borowie, Garwolin z miastem Garwolin, Miastków Kościelny, Parysów, Pilawa, część gminy Wilga położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia do rzeki Wisły, część gminy Górzno położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Łąki i Górzno biegnącą od wschodniej granicy gminy, następnie od miejscowości Górzno na północ od drogi nr 1328W biegnącej do drogi nr 17, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od drogi nr 17 do zachodniej granicy gminy przez miejscowości Józefów i Kobyla Wola w powiecie garwolińskim,

gmina Boguty — Pianki w powiecie ostrowskim,

gminy Stupsk, Wiśniewo i Strzegowo w powiecie mławskim,

powiat miński,

powiat otwocki,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

powiat grójecki,

powiat grodziski,

powiat żyrardowski,

gminy Białobrzegi, Promna, Radzanów, Stara Błotnica, Wyśmierzyce w powiecie białobrzeskim,

powiat przysuski,

powiat miejski Warszawa,

w województwie lubelskim:

powiat bialski,

powiat miejski Biała Podlaska,

gminy Batorz, Godziszów, Janów Lubelski, Modliborzyce i Potok Wielki w powiecie janowskim,

powiat puławski,

gminy Nowodwór, Ułęż, miasto Dęblin i część gminy Ryki położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową powiecie ryckim,

gminy Adamów, Krzywda, Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wola Mysłowska, Trzebieszów, Stanin, gmina wiejska Łuków i miasto Łuków w powiecie łukowskim,

gminy Bychawa, Głusk, Jabłonna, Krzczonów, Garbów Strzyżewice, Wysokie, Bełżyce, Borzechów, Niedrzwica Duża, Konopnica, Wojciechów i Zakrzew w powiecie lubelskim,

gmina Uścimów w powiecie lubartowskim,

gminy Mełgiew, Rybczewice, Piaski i miasto Świdnik w powiecie świdnickim,

gmina Fajsławice, część gminy Żółkiewka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 i część gminy Łopiennik Górny położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

gminy Chełm, Ruda — Huta, Sawin, część gminy Dorohusk położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Wojsławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L, część gminy Leśniowice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

powiat kraśnicki,

powiat opolski,

gminy Dębowa Kłoda, Jabłoń, Podedwórze, Sosnowica w powiecie parczewskim,

gminy Stary Brus, Wola Uhruska, część gminy wiejskiej Włodawa położona na południe od południowej granicy miasta Włodawa i część gminy Hańsk położona na wschód od linii wyznaczonej od drogi nr 819 w powiecie włodawskim,

gmina Kąkolewnica, Komarówka Podlaska i Ulan Majorat w powiecie radzyńskim,

w województwie podkarpackim:

powiat stalowowolski,

gminy Horyniec-Zdrój, Oleszyce, Lubaczów z miastem Lubaczów, Wielkie Oczy i część gminy Cieszanów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 863, a następnie na zachód od drogi nr 863 biegnącej do miejscowości Lubliniec i dalej na zachód od drogi biegnącej przez Nowy Lubliniec do północnej granicy gminy w powiecie lubaczowskim,

gminy Laszki, część gminy Radymno położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A4 z miastem Radymno, część gminy Wiązownica położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 w powiecie jarosławskim,

gmina Kamień, część gminy Sokołów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Cmolas i Majdan Królewski w powiecie kolbuszowskim,

gminy Grodzisko Dolne, Nowa Sarzyna, miasto Leżajsk, część gminy wiejskiej Leżajsk położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę San, część gminy Kuryłówka położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy łączącej miejscowości Brzyska Wola — Dąbrowica — Ożanna do południowej granicy gminy w powiecie leżajskim,

powiat niżański,

powiat tarnobrzeski,

w województwie pomorskim:

gminy Dzierzgoń i Stary Dzierzgoń w powiecie sztumskim,

gmina Stare Pole w powiecie malborskim,

gminy Stegny, Sztutowo i część gminy Nowy Dwór Gdański położona na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminyw powiecie nowodworskim,

w województwie świętokrzyskim:

gmina Tarłów i część gminy Ożarów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie opatowskim,

część gminy Brody położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 0618T biegącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie oraz przez drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy i część gminy Mirzec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

w województwie lubuskim:

powiat wschowski,

gminy Bobrowice, Maszewo, część gminy Krosno Odrzańskie położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 29, a następnie przez drogę nr 29 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Bytnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

część gminy Torzym położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2 w powiecie sulęcińskim,

gminy, Kolsko, część gminy Kożuchów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Babimost, Kargowa, Nowogród Bobrzański, Trzebiechów część gminy Bojadła położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy i część gminy Sulechów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 w powiecie zielonogórskim,

powiat żarski,

gminy Brzeźnica, Iłowa, Małomice, Szprotawa, Wymiarki, Żagań, miasto Żagań, miasto Gozdnica, część gminy Niegosławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

część gminy Lubrza położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Łagów położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Zbąszynek położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Zbąszynia do Świebodzina oraz część położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od miasta Zbąszynek w kierunku zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 1210F, a następnie przez drogę 1210F biegnącą od skrzyżowania z linia kolejową do zachodniej granicy gminy, część gminy Szczaniec położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Świebodzin położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2 w powiecie świebodzińskim,

w województwie dolnośląskim:

gmina Pęcław, część gminy Kotla położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gminy Grębocice i Polkowice w powiecie polkowickim,

w województwie wielkopolskim:

powiat wolsztyński,

gminy Rakoniewice, Wielichowo i część gminy Kamieniec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Wijewo, część gminy Włoszakowice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi 3903P biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Boguszyn, a następnie przez drogę łączącą miejscowość Boguszyn z miejscowością Krzycko aż do południowej granicy gminy i część gminy Święciechowa położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie leszczyńskim,

część gminy Śmigiel położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 3903P biegnącej od południowej granicy gminy przez miejscowości Bronikowo i Morowice aż do miejscowości Śmigiel do skrzyżowania z drogą 3820P i dalej drogą 3820P, która przechodzi w ul. Jagiellońską, następnie w Lipową i Glinkową, aż do skrzyżowania z drogą S5, następnie przez drogą nr S5 do północnej granicy gminy w powiecie kościańskim,

w województwie łódzkim:

gminy Drzewica, Opoczno i Poświętne w powiecie opoczyńskim,

gmina Sadkowice w powiecie rawskim.

8.   Slovačka

Sljedeća područja u Slovačkoj:

in the district of Gelnica, the whole municipality of Smolník,

the municipalities of Opátka, Košická Belá, Malá Lodina, Veľká Lodina, Kysak, Sokoľ, Trebejov, Obišovce, Družstevná pri Hornáde, Kostoľany nad Hornádom, Budimír, Vajkovce, Chrastné, Čižatice, Kráľovce, Ploské, Nová Polhora, Boliarov, Kecerovce, Vtáčkovce, Herľany, Rankovce, Mudrovce, Kecerovský Lipovec, Opiná, Bunetice,

the whole city of Košice,

in the district of Revúca, the whole municipalities of Gemer, Tornaľa, Žiar, Gemerská Ves, Levkuška, Otročok, Polina, Rašice,

in the district of Rimavská Sobota, the whole municipalities of Abovce, Barca, Bátka, Cakov, Chanava, Dulovo, Figa, Gemerské Michalovce, Hubovo, Ivanice, Kaloša, Kesovce, Kráľ, Lenartovce, Lenka, Neporadza, Orávka, Radnovce, Rakytník, Riečka, Rimavská Seč, Rumince, Stránska, Uzovská Panica, Valice, Vieska nad Blhom, Vlkyňa, Vyšné Valice, Včelince, Zádor, Číž, Štrkovec Tomášovce and Žíp,

in the district of Rožňava, the whole municipalities of Ardovo, Bohúňovo, Bretka, Čoltovo, Dlhá Ves, Gemerská Hôrka, Gemerská Panica, Kečovo, Meliata, Plešivec, Silica, Silická Brezová, Slavec, Hrušov, Krásnohorská Dlhá Lúka, Krásnohorské podhradie, Lipovník, Silická Jablonica.

9.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Judeţul Bistrița-Năsăud,

Județul Suceava.

DIO III.

1.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

the whole region of Blagoevgrad,

the whole region of Dobrich,

the whole region of Gabrovo,

the whole region of Kardzhali,

the whole region of Lovech,

the whole region of Montana,

the whole region of Pleven,

the whole region of Razgrad,

the whole region of Ruse,

the whole region of Shumen,

the whole region of Silistra,

the whole region of Sliven,

the whole region of Sofia city,

the whole region of Sofia Province,

the whole region of Targovishte,

the whole region of Vidin,

the whole region of Varna,

the whole region of Veliko Tarnovo,

the whole region of Vratza,

in Burgas region:

the whole municipality of Burgas,

the whole municipality of Kameno,

the whole municipality of Malko Tarnovo,

the whole municipality of Primorsko,

the whole municipality of Sozopol,

the whole municipality of Sredets,

the whole municipality of Tsarevo,

the whole municipality of Sungurlare,

the whole municipality of Ruen,

the whole municipality of Aytos.

2.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Aizputes novada Lažas pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa caur Miķelīšu mežu līdz autoceļam 1265, uz austrumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1265 pie Mežmaļiem līdz robežai ar Rīvas upi, Kalvenes pagasta daļa uz austrumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz ziemeļiem no autoceļa A9, uz austrumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz austrumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296,

Alsungas novads,

Kuldīgas novada Gudenieku pagasts, Ēdoles pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa 1269, 1271, uz rietumiem no autoceļa 1288, uz dienvidiem no autoceļa P119, Īvandes pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa P119, uz rietumiem no autoceļa 1292, 1279, uz rietumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1279 no Upītēm līdz autoceļam 1290, Kurmāles pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa 1290, uz rietumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1290 no Alejām līdz autoceļam 1283, uz rietumiem no autoceļa 1283 un P112, Turlavas pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa P112, Laidu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1296,

Skrundas novada Rudbāržu, Nīkrāces pagasts, Raņķu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasts (izņemot pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes), Skrundas pilsēta,

Vaiņodes novada Embūtes pagasta daļa uz ziemeļiem autoceļa P116, P106.

3.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Alytaus rajono savivaldybė: Simno, Krokialaukio ir Miroslavo seniūnijos,

Birštono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Seredžiaus ir Juodaičių seniūnijos,

Kauno rajono savivaldybė: Akademijos, Alšėnų, Batniavos, Čekiškės, Ežerėlio, Kačerginės, Kulautuvos, Raudondvario, Ringaudų ir Zapyškio seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1, Užliedžių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1 ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 1907,

Kazlų Rūdos savivaldybė: Antanavo, Jankų, Kazlų rūdos seniūnijos dalis Kazlų Rūdos seniūnija į pietus nuo kelio Nr. 230, į vakarus nuo kelio Kokė-Užbaliai-Čečetai iki kelio Nr. 2610 ir į šiaurę nuo kelio Nr. 2610, Plutiškių seniūnijos,

Kėdainių rajono savivaldybė: Pernaravos ir Josvainių seniūnijos pietvakarinė dalis tarp kelio Nr. 229 ir Nr. 2032,

Marijampolės savivaldybė: Gudelių, Igliaukos, Sasnavos ir Šunskų seniūnijos,

Molėtų rajono savivaldybė: Alantos seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 119 ir į pietus nuo kelio Nr. 2828, Čiulėnų, Inturkės, Luokesos, Mindūnų ir Suginčių seniūnijos,

Plungės rajono savivaldybė: Alsėdžių, Babrungo, Paukštakių, Platelių ir Žemaičių Kalvarijos seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos ir Ariogalos miesto seniūnijos,

Prienų rajono savivaldybė: Ašmintos, Balbieriškio, Išlaužo, Jiezno, Naujosios Ūtos, Pakuonio, Prienų ir Šilavotos seniūnijos,

Skuodo rajono savivaldybės: Barstyčių, Notėnų ir Šačių seniūnijos,

Vilkaviškio rajono savivaldybės: Gižų ir Pilviškių seniūnijos.

4.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Bisztynek, Sępopol i Bartoszyce z miastem Bartoszyce w powiecie bartoszyckim,

gminy Kiwity i Lidzbark Warmiński z miastem Lidzbark Warmiński w powiecie lidzbarskim,

gminy Srokowo, Barciany, część gminy Kętrzyn położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn biegnącej do granicy miasta Kętrzyn oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 591 biegnącą od miasta Kętrzyn do północnej granicy gminy i część gminy Korsze położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na zachód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

część gminy Wilczęta położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 509 w powiecie braniewskim,

część gminy Morąg położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga w powiecie ostródzkim,

gminy Godkowo i Pasłęk w powiecie elbląskim,

powiat olecki,

powiat węgorzewski,

gminy Kruklanki, Wydminy, Miłki, Giżycko z miastem Giżycko i część gminy Ryn położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn w powiecie giżyckim,

gminy Barczewo, Gietrzwałd, Jeziorany, Jonkowo, Dywity, Dobre Miasto, Purda, Stawiguda, część gminy Olsztynek położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S51 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Ameryka oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą S51 do północnej granicy gminy, łączącej miejscowości Mańki — Mycyny — Ameryka, część gminy Świątki położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Pasłęka, w powiecie olsztyńskim,

powiat miejski Olsztyn,

część gminy Prostki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy łączącą miejscowości Żelazki — Dąbrowskie — Długosze do południowej granicy gminy, część gminy wiejskiej Ełk położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 667 biegnącą od miejscowości Bajtkowo do miejscowości Nowa Wieś Ełcka, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk biegnącą od miejscowości Nowa Wieś Ełcka do wschodniej granicy gminy w powiecie ełckim,

część gminy Biała Piska położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę 667 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Biała Piska, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 biegnącą od miejscowości Biała Piska do wschodniej granicy gminy w powiecie piskim,

w województwie podlaskim:

gminy Wyszki, Bielsk Podlaski z miastem Bielsk Podlaski w powiecie bielskim,

gminy Łapy, Juchnowiec Kościelny, Suraż, Turośń Kościelna, część gminy Poświętne położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 681 w powiecie białostockim,

gminy Perlejewo i Drohiczyn w powiecie siemiatyckim,

gmina Ciechanowiec w powiecie wysokomazowieckim,

część gminy Bakałarzewo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę 653 biegnącej od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 1122B oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1122B biegnącą od drogi 653 w kierunku południowym do skrzyżowania z drogą 1124B i następnie na południowy- zachód od drogi nr 1124B biegnącej od skrzyżowania z drogą 1122B do granicy z gminą Raczki w powiecie suwalskim,

gmina Szczuczyn, część gminy wiejskiej Grajewo położona na północ o linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącej miejscowości: Mareckie — Łękowo — Kacprowo — Ruda, a następnie od miejscowości Ruda na północ od rzeki Binduga uchodzącej do rzeki Ełk i następnie na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk od ujścia rzeki Binduga do wschodniej granicy gminy i miasto Grajewo w powiecie grajewskim,

w województwie mazowieckim:

gminy Łaskarzew z miastem Łaskarzew, Maciejowice, Sobolew, Trojanów, Żelechów, część gminy Wilga położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia dorzeki Wisły, część gminy Górzno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Łąki i Górzno biegnącą od wschodniej granicy gminy, następnie od miejscowości Górzno na południe od drogi nr 1328W biegnącej do drogi nr 17, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od drogi nr 17 do zachodniej granicy gminy przez miejscowości Józefów i Kobyla Wola w powiecie garwolińskim,

gminy Jabłonna Lacka, Sabnie i Sterdyń w powiecie sokołowskim,

gmina Nur w powiecie ostrowskim,

gminy Grabów nad Pilicą, Magnuszew, Głowaczów, Kozienice w powiecie kozienickim,

gmina Stromiec w powiecie białobrzeskim,

w województwie lubelskim:

powiat tomaszowski,

gminy Białopole, Dubienka, Kamień, Wierzbica, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny, Siedliszcze , Żmudź, część gminy Dorohusk położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Wojsławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L, część gminy Leśniowice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L w powiecie chełmskim,

gminy Izbica, Gorzków, Rudnik, Kraśniczyn, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Siennica Różana i część gminy Łopiennik Górny położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17, część gminy Żółkiewka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 w powiecie krasnostawskim,

powiat zamojski,

powiat miejski Zamość,

powiat biłgorajski,

powiat hrubieszowski,

gminy Dzwola i Chrzanów w powiecie janowskim,

gminy Hanna, Wyryki, Urszulin, część gminy Hańsk położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 819 i część gminy wiejskiej Włodawa położona na północ od linii wyznaczonej przez północną granicę miasta Włodawa i miasto Włodawa w powiecie włodawskim,

powiat łęczyński,

gmina Trawniki w powiecie świdnickim,

gminy Serokomla i Wojcieszków w powiecie łukowskim,

gminy Milanów, Parczew, Siemień w powiecie parczewskim,

gminy Borki, Czemierniki, Radzyń Podlaski z miastem Radzyń Podlaski, Wohyń w powiecie radzyńskim,

gminy Abramów, Kamionka, Michów, Lubartów z miastem Lubartów, Firlej, Jeziorzany, Kock, Niedźwiada, Ostrów Lubelski, Ostrówek, Serniki w powiecie lubartowskim,

gminy Jastków, Niemce i Wólka w powiecie lubelskim,

powiat miejski Lublin,

gminy Kłoczew, Stężyca i część gminy Ryki położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie ryckim,

w województwie podkarpackim:

gminy Narol, Stary Dzików i część gminy Cieszanów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 863, a następnie na zachód od drogi nr 863 biegnącej do miejscowości Lubliniec i dalej na zachód od drogi biegnącej przez Nowy Lubliniec do północnej granicy gminy w powiecie lubaczowskim,

część gminy wiejskiej Leżajsk położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę San, część gminy Kuryłówka położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy łączącej miejscowości Brzyska Wola — Dąbrowica — Ożanna do południowej granicy gminy w powiecie leżajskim,

część gminy wiejskiej Jarosław położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę 1580R biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 77, a następnie na północ od drogi 1702R biegnącej do skrzyżowania z droga 1701R i dalej na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1701R biegnącą od skrzyżowania z drogą 1702R do południowej granicy gminy, część gminy Wiązownica położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 w powiecie jarosławskim,

gminy Adamówka, Sieniawa i Tryńcza w powiecie przeworskim,

w województwie lubuskim:

gminy Nowa Sól i miasto Nowa Sól, Otyń oraz część gminy Kożuchów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na wschód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Czerwieńsk, Świdnica, Zabór, część gminy Bojadła położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy i część gminy Sulechów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 w powiecie zielonogórskim,

część gminy Niegosławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

powiat miejski Zielona Góra,

gmina Skąpe w powiecie świebodzińskim,

gmina Dąbie, część gminy Krosno Odrzańskie położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 29, a następnie przez drogę nr 29 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Bytnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Buk, Dopiewo, Tarnowo Podgórne, część gminy Komorniki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5, część gminy Stęszew położona na północny — zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 5 i 32 w powiecie poznańskim,

część gminy Duszniki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 92 oraz na południe od linii wyznaczonej przez droge nr 92 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 306, część gminy Kaźmierz położona na południe i na wschód od linii wyznaczonych przez drogi: nr 92 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Witkowice — Gorszewice — Kaźmierz (wzdłuż ulic Czereśniowa, Dworcowa, Marii Konopnickiej) — Chlewiska, biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie szamotulskim,

gminy Lipno, Osieczna, część gminy Włoszakowice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi 3903P biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Boguszyn, a następnie przez drogę łączącą miejscowość Boguszyn z miejscowością Krzycko aż do południowej granicy gminy w powiecie leszczyńskim,

powiat miejski Leszno,

część gminy Śmigiel położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 3903P biegnącej od południowej granicy gminy przez miejscowości Bronikowo i Morowice aż do miejscowości Śmigiel do skrzyżowania z drogą 3820P i dalej drogą 3820P, która przechodzi w ul. Jagiellońską, następnie w Lipową i Glinkową, aż do skrzyżowania z drogą S5, następnie przez drogą nr S5 do północnej granicy gminy, część gminy wiejskiej Kościan położona na południowy — wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5 oraz na zachód od linii wyznaczonej przez kanał Obry, część gminy Krzywiń położona na zachód od linii wyznaczonej przez kanał Obry w powiecie kościańskim.

w województwie dolnośląskim:

gminy Jerzmanowa, Żukowice, część gminy Kotla położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gminy Gaworzyce, Radwanice i część gminy Przemków położona na północ od linii wyznaczonej prze drogę nr 12 w powiecie polkowickim.

5.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Judeţul Mehedinţi,

Județul Gorj,

Județul Argeș,

Judeţul Olt,

Judeţul Dolj,

Județul Arad,

Județul Timiș,

Județul Covasna,

Județul Brașov,

Județul Botoșani,

Județul Vâlcea,

Județul Iași,

Județul Hunedoara,

Județul Alba,

Județul Sibiu,

Județul Caraș-Severin,

Județul Neamț,

Județul Harghita,

Județul Mureș,

Județul Cluj,

Județul Maramureş.

6.   Slovačka

the whole district of Trebišov,

in the district of Michalovce, the whole municipalities of the district not included in Part I,

Region Sobrance — municipalities Lekárovce, Pinkovce, Záhor, Bežovce,

the whole district of Košice — okolie, except municipalities included in part II,

In the district Rožnava, the municipalities of Bôrka, Lúčka, Jablonov nad Turňou, Drnava, Kováčová, Hrhov.

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.