ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 252

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 63.
4. kolovoza 2020.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1147 оd 31. srpnja 2020. o izdavanju odobrenja Unije za pojedinačni biocidni proizvod ClearKlens product based on IPA ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1148 оd 31. srpnja 2020. o utvrđivanju metodoloških i tehničkih specifikacija u skladu s Uredbom (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata ( 1 )

12

 

*

Uredba Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata ( 1 )

24

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1150 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 5454)  ( 1 )

30

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

4.8.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 252/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1147

оd 31. srpnja 2020.

o izdavanju odobrenja Unije za pojedinačni biocidni proizvod „ClearKlens product based on IPA”

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 44. stavak 5. prvi podstavak,

budući da:

(1)

Poduzetnik Diversey Europe Operations B.V. podnio je 26. svibnja 2016., u skladu s člankom 43. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012, zahtjev za odobrenje pojedinačnog biocidnog proizvoda pod nazivom „ClearKlens product based on IPA”, koji pripada vrsti proizvoda 2 iz Priloga V. toj uredbi, i dostavio pisanu potvrdu da je nadležno tijelo Nizozemske pristalo ocijeniti taj zahtjev. Zahtjev je evidentiran pod brojem predmeta BC-HD024462-61 u registru biocidnih proizvoda.

(2)

Proizvod „ClearKlens product based on IPA” kao aktivnu tvar sadržava propan-2-ol, koji je uvršten na popis odobrenih aktivnih tvari Unije iz članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(3)

Nadležno ocjenjivačko tijelo podnijelo je 3. lipnja 2019., u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012, izvješće o ocjenjivanju i zaključke ocjenjivanja Europskoj agenciji za kemikalije („Agencija”).

(4)

Agencija je 17. siječnja 2020. Komisiji dostavila mišljenje (2), uključujući nacrt sažetka svojstava biocidnog proizvoda „ClearKlens product based on IPA” i konačno izvješće o ocjenjivanju tog pojedinačnog biocidnog proizvoda u skladu s člankom 44. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(5)

U mišljenju se zaključuje da je „ClearKlens product based on IPA”„pojedinačni biocidni proizvod” u smislu članka 3. stavka 1. točke (r) Uredbe (EU) br. 528/2012, da ispunjava uvjete za odobrenje Unije u skladu s člankom 42. stavkom 1. te uredbe te da, podložno sukladnosti s nacrtom sažetka svojstava biocidnog proizvoda, ispunjava uvjete utvrđene u članku 19. stavku 1. te uredbe.

(6)

Agencija je 3. veljače 2020. Komisiji dostavila nacrt sažetka svojstava proizvoda na svim službenim jezicima Unije u skladu s člankom 44. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(7)

Komisija se slaže s mišljenjem Agencije i stoga smatra da je primjereno izdati odobrenje Unije za proizvod „ClearKlens product based on IPA”.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Društvu Diversey Europe Operations B.V. izdaje se odobrenje Unije za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu pojedinačnog biocidnog proizvoda pod nazivom „ClearKlens product based on IPA” s brojem odobrenja EU-0022128-0000 u skladu sa sažetkom svojstava biocidnog proizvoda navedenim u Prilogu.

Odobrenje Unije valjano je od 24. kolovoza 2020. do 31. srpnja 2030.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. srpnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Mišljenje ECHA-e od 11. prosinca 2019. o odobrenju Unije za proizvod „ClearKlens product based on IPA” (ECHA/BPC/236/2019).


PRILOG

Sažetak svojstava biocidnog proizvoda

ClearKlens product based on IPA

Vrsta proizvoda 2 – Dezinfekcijska sredstva i algacidi koji nisu namijenjeni za izravnu upotrebu na ljudima ili životinjama (dezinfekcijska sredstva)

Broj odobrenja: EU-0022128-0000

Broj odluke iz Registra biocidnih proizvoda (R4BP): EU-0022128-0000

1.   ADMINISTRATIVNE INFORMACIJE

1.1.   Trgovački naziv(i) proizvoda

Trgovački naziv

ClearKlens IPA

ClearKlens IPA 70 %

ClearKlens IPA 70 % v/v

ClearKlens IPA VH1

ClearKlens IPA Airless

ClearKlens IPA Pouch

ClearKlens IPA Non Sterile

ClearKlens IPA Non Sterile VH1

ClearKlens IPA SS

ClearKlens IPA SS VH1

ClearKlens IPA RTU

ClearKlens IPA RTU VH1

Texwipe® Sterile 70 % Isopropanol

VH01 ClearKlens IPA

1.2.   Nositelj odobrenja

Naziv i adresa nositelja odobrenja

Naziv

Diversey Europe Operations B.V.

Adresa

Maarssenbroeksedijk 2, 3542 DN, Utrecht, Netherlands

Broj odobrenja

EU-0022128-0000

Broj odluke iz Registra biocidnih proizvoda (R4BP)

EU-0022128-0000

Datum odobrenja

24.8.2020.

Datum isteka odobrenja

31.7.2030.

1.3.   Proizvođač(i) proizvoda

Naziv proizvođača

Diversey Europe Operations B.V.

Adresa proizvođača

Maarssenbroeksedijk 2, 3542 DN Utrecht Nizozemska

Lokacija proizvodnih pogona

Avenida Conde Duque 5, 7 y 9; Poligono Industrial La Postura, 28343 Valdemoro (Madrid) Španjolska

Strada Statale 235, 26010 Bagnolo Cremasco (CR) Italija

Cotes Park Industrial Estate, DE55 4PA Somercotes Alfreton Ujedinjeno Kraljevstvo

Rembrandtlaan 414, 7545 ZW Enschede Nizozemska

Morschheimer Strasse 12, 67292 Kirchheimbolanden Njemačka


Naziv proizvođača

Multifill BV

Adresa proizvođača

Constructieweg 25a, 3640 AJ Mijdrecht Nizozemska

Lokacija proizvodnih pogona

Constructieweg 25a, 3640 AJ Mijdrecht Nizozemska


Naziv proizvođača

Flexible Medical Packaging Ltd

Adresa proizvođača

Unit 8, Hightown, White Cross Industrial Estate, LA1 4XS Lancaster, Lancashire Ujedinjeno Kraljevstvo

Lokacija proizvodnih pogona

Unit 8, Hightown, White Cross Industrial Estate, LA1 4XS Lancaster, Lancashire Ujedinjeno Kraljevstvo


Naziv proizvođača

Ardepharm

Adresa proizvođača

Les Iles Ferays, 07300 Tournon-sur-Rhône Francuska

Lokacija proizvodnih pogona

Les Iles Ferays, 07300 Tournon-sur-Rhône Francuska


Naziv proizvođača

Entegris Cleaning Process (ECP) S.A.S

Adresa proizvođača

395 rue Louis Lépine, 34000 Montpellier Francuska

Lokacija proizvodnih pogona

395 rue Louis Lépine, 34000 Montpellier Francuska

1.4.   Proizvođači aktivnih tvari

Aktivna tvar

Propan-2-ol

Naziv proizvođača

INEOS Solvents GmbH

Adresa proizvođača

Anckelmannsplatz, D-20537 Hamburg Njemačka

Lokacija proizvodnih pogona

Shamrockstrasse 88, D-44623 Herne Njemačka

Römerstrasse 733, D-47443 Moers Njemačka


Aktivna tvar

Propan-2-ol

Naziv proizvođača

Shell Chemicals Europe B.V.

Adresa proizvođača

Postbus 2334, 3000 CH Rotterdam Nizozemska

Lokacija proizvodnih pogona

Vondelingenweg 601, 3196 KK Rotterdam-Pernis Nizozemska


Aktivna tvar

Propan-2-ol

Naziv proizvođača

Exxon Mobil Chemicals

Adresa proizvođača

Hermeslaan 2, 1831 Machelen Belgija

Lokacija proizvodnih pogona

4045 Scenic Highway, LA 70805 Baton Rouge Sjedinjene Američke Države

Southampton, SO45 1TX Hampshire Ujedinjeno Kraljevstvo

2.   SASTAV I FORMULACIJA PROIZVODA

2.1.   Kvalitativne i kvantitativne informacije o sastavu proizvoda

Uobičajeni naziv

IUPAC naziv

Funkcija

CAS broj

EC broj

Sadržaj (%)

Propan-2-ol

 

Aktivna tvar

67-63-0

200-661-7

63,1

2.2.   Vrsta formulacije

AL - svaka druga tekućina

3.   OZNAKE OPASNOSTI I OBAVIJESTI

Oznaka upozorenja

Lako zapaljiva tekućina i para.

Uzrokuje jako nadraživanje oka.

Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu.

Ponavljano izlaganje može prouzročiti isušivanje ili pucanje kože

Oznake obavijesti

Čuvati odvojeno od topline, vrućih površina, iskri, otvorenih plamena i ostalih izvora paljenja. Ne pušiti.

Izbjegavati udisanje aerosola.

Nakon uporabe temeljito oprati ruke.

Skladištiti na dobro prozračenom mjestu.Održavati hladnim.

Odložiti sadržaj u/na skladu s nacionalnim propisima..

Odložiti spremnik u/na skladu s nacionalnim propisima..

U SLUČAJU DODIRA S KOŽOM (ili kosom):Odmah skinuti svu zagađenu odjeću.Isprati kožu vodom.

U slučaju požara:Za gašenje rabiti pjenu otpornu na alkohol.

4.   ODOBRENA UPORABA

4.1.   Opis uporabe

Tablica 1. Uporaba br. 1 – PT02: Dezinfekcijsko sredstvo za neporozne, tvrde površine - profesionalni korisnici - čišćenje krpom s drškom

Vrsta proizvoda

Vrsta proizvoda 02: Dezinfekcijska sredstva i algacidi koji nisu namijenjeni za izravnu upotrebu na ljudima ili životinjama (dezinficijensi)

Ako je relevantno, točan opis odobrene uporabe

Nije od važnosti

Ciljni organizam(mi) (uključujući razvojnu fazu)

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: Bakterije

Stadij razvoja: nema podataka

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: Kvasci

Stadij razvoja: nema podataka

Područje primjene

u zatvorenom prostoru

Dezinfekcijsko sredstvo spremno za uporabu, za dezinfekciju čistih neporoznih tvrdih površina u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima u kojima se zrak izmjenjuje 60 puta u satu ili češće, i u sterilnim prostorijama u kojima se zrak izmjenjuje 150 puta u satu ili češće.

Načini primjene

Dezinfekcija pomoću krpe s drškom

-

Količine kod primjene i učestalost

Upotrijebiti 18,4 ml proizvoda/m2 površine. - 0

Kategorije korisnika

profesionalac

Veličine pakiranja i ambalažni materijal

Spremnici (polietilen visoke gustoće (HDPE), polipropilen (PP), polietilen (PE): 1–20 l

4.1.1.   Upute za uporabu specifične za uporabu

Dezinfekcijsko sredstvo, spremno za upotrebu, za neporozne, tvrde površine.

Prije dezinfekcije, očistiti i osušiti površinu. Krpu s drškom namočiti dezinfekcijskim sredstvom i njome prijeći preko površine. Površina mora biti u potpunosti mokra. Ostaviti da djeluje barem 30 sekundi.

Upotrijebljene krpe s drškom čuvati u zatvorenom spremniku.

4.1.2.   Mjere za smanjenje rizika specifične za uporabu

Proizvod primijeniti samo u dovoljno provjetrenoj prostoriji. Minimalne potrebne stope izmjene zraka jesu

60 puta u satu u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima,

150 puta u satu u sterilnim prostorijama.

Ne upotrebljavati više od 18,4 ml proizvoda/m2.

4.1.3.   Ako su specifične za uporabu, pojedinosti o vjerojatnim izravnim i posrednim učincima, upute za prvu pomoć i hitne mjere u slučaju nužde za zaštitu okoliša

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.1.4.   Ako su specifične za uporabu, upute za sigurno odlaganje proizvoda i ambalaže

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.1.5.   Ako su specifični za uporabu, uvjeti skladištenja i rok trajanja proizvoda u uobičajenim uvjetima skladištenja

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.2.   Opis uporabe

Tablica 2. Uporaba br. 2 – PT02: Dezinfekcijsko sredstvo za neporozne, tvrde površine - profesionalni korisnici - krpa

Vrsta proizvoda

Vrsta proizvoda 02: Dezinfekcijska sredstva i algacidi koji nisu namijenjeni za izravnu upotrebu na ljudima ili životinjama (dezinficijensi)

Ako je relevantno, točan opis odobrene uporabe

Nije od važnosti

Ciljni organizam(mi) (uključujući razvojnu fazu)

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: Bakterije

Stadij razvoja: nema podataka

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: Kvasci

Stadij razvoja: nema podataka

Područje primjene

u zatvorenom prostoru

Dezinfekcijsko sredstvo spremno za uporabu, za dezinfekciju čistih neporoznih tvrdih površina u laboratorijima u kojima se zrak izmjenjuje 8 puta u satu ili češće, u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima u kojima se zrak izmjenjuje 60 puta u satu ili češće, i u sterilnim prostorijama u kojima se zrak izmjenjuje 150 puta u satu ili češće

Načini primjene

Dezinfekcija pomoću krpe -

Količine kod primjene i učestalost

Upotrijebiti 18,4 ml proizvoda/m2 površine. - 0

Kategorije korisnika

profesionalac

Veličine pakiranja i ambalažni materijal

Spremnici (polietilen visoke gustoće (HDPE), polipropilen, (PP), polietilen (PE): 1–20 l

Spremnici (HDPE, PP, PE) s pumpom: 200 l (samo za sterilne prostorije)

IBC-ovi s pumpom (HDPE, PP, PE): 950 i 1 000 l (samo za sterilne prostorije)

4.2.1.   Upute za uporabu specifične za uporabu

Dezinfekcijsko sredstvo, spremno za upotrebu, za neporozne, tvrde površine.

Prije dezinfekcije, očistiti i osušiti površinu. Krpu namočiti dezinfekcijskim sredstvom i njome prebrisati površinu. Površina mora biti u potpunosti mokra. Ostaviti da djeluje barem 30 sekundi. U sterilnim prostorijama, točna količina potrebnog proizvoda može se raspodijeliti pomoću štapne mlaznice niske brzine protoka ili ulijevanjem u kantu pomoću sustava pumpi. Upotrijebljene krpe odložiti u zatvoren spremnik.

4.2.2.   Mjere za smanjenje rizika specifične za uporabu

Proizvodom se smije služiti samo u dovoljno provjetrenoj prostoriji. Minimalne potrebne stope izmjene zraka jesu

8 puta u satu u laboratorijima,

60 puta u satu u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima,

150 puta u satu u sterilnim prostorijama.

Ne upotrebljavativiše od 18,4 ml proizvoda/m2.

Sljedeća mjera ublažavanja osobnog rizika može se uzeti u obzir za dezinfekciju brisanjem osim ako se ona ne može zamijeniti tehničkim i/ili organizacijskim mjerama: Tijekom rukovanja proizvodom nositi zaštitu za oči.

4.2.3.   Ako su specifične za uporabu, pojedinosti o vjerojatnim izravnim i posrednim učincima, upute za prvu pomoć i hitne mjere u slučaju nužde za zaštitu okoliša

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.2.4.   Ako su specifične za uporabu, upute za sigurno odlaganje proizvoda i ambalaže

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.2.5.   Ako su specifični za uporabu, uvjeti skladištenja i rok trajanja proizvoda u uobičajenim uvjetima skladištenja

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.3.   Opis uporabe

Tablica 3. Uporaba br. 3 – PT02: Dezinfekcijsko sredstvo za neporozne, tvrde površine - profesionalni korisnici - raspršivanje

Vrsta proizvoda

Vrsta proizvoda 02: Dezinfekcijska sredstva i algacidi koji nisu namijenjeni za izravnu upotrebu na ljudima ili životinjama (dezinficijensi)

Ako je relevantno, točan opis odobrene uporabe

Nije od važnosti

Ciljni organizam(mi) (uključujući razvojnu fazu)

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: Bakterije

Stadij razvoja: nema podataka

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: Kvasci

Stadij razvoja: nema podataka

Područje primjene

u zatvorenom prostoru

Dezinfekcijsko sredstvo spremno za uporabu, za dezinfekciju čistih neporoznih tvrdih površina u laboratorijima u kojima se zrak izmjenjuje 8 puta u satu ili češće, u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima u kojima se zrak izmjenjuje 60 puta u satu ili češće, i u sterilnim prostorijama u kojima se zrak izmjenjuje 150 puta u satu ili češće

Načini primjene

Dezinfekcija pomoću spreja s raspršivačem

Dezinfekcija pomoću spreja s raspršivačem. Prebrisavanje krpom radi širenja proizvoda po površini, opcionalno.

Količine kod primjene i učestalost

Upotrijebiti 18,4 ml proizvoda/m2 površine. - 0

Kategorije korisnika

profesionalac

Veličine pakiranja i ambalažni materijal

Vrećica spreja s raspršivačem (PE): 0,9–20 l

Vrećica u boci (višeslojna koekstrudirana peteroslojna

vrećica etilen vinil acetat EVA/EVA/poliviniliden diklorid (PVDC)/EVA/EVA u boci HDPE, PP ili PE): 0,9–2 l

Bočica spreja s raspršivačem (HDPE, PP, PE): 0,5–1,5 l

Bočica spreja s raspršivačem, bez zraka (polietilen niske gustoće LDPE): 0,25–1 l

4.3.1.   Upute za uporabu specifične za uporabu

Dezinfekcijsko sredstvo, spremno za upotrebu, za neporozne, tvrde površine.

Prije dezinfekcije, očistiti i osušiti površinu. Raspršiti po površini; ako je potrebno, prebrisati kako bi se proizvod nanio preko cijele površine. Površina mora biti u potpunosti mokra. Ostaviti da djeluje barem 30 sekundi. Upotrijebljene krpe odložiti u zatvoren spremnik.

Broj primjena po vrsti pakiranja; nužno je postići dozu primjene od 18,4 ml proizvoda/m2 površine:

Vrećica spreja s raspršivačem: 19 raspršivanja/m2 površine,

Sterilni raspršivač (vrećica u boci): 16 raspršivanja/m2 površine,

Bočica spreja s raspršivačem: 14 raspršivanja/m2 površine,

Bočica spreja s raspršivačem, bez zraka: 21 raspršivanje/m2 površine.

4.3.2.   Mjere za smanjenje rizika specifične za uporabu

Proizvodom se smije služiti samo u dovoljno provjetrenoj prostoriji. Minimalne potrebne stope izmjene zraka jesu

8 puta u satu u laboratorijima,

60 puta u satu u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima,

150 puta u satu u sterilnim prostorijama.

Ne upotrebljavati više od 18,4 ml proizvoda/m2.

4.3.3.   Ako su specifične za uporabu, pojedinosti o vjerojatnim izravnim i posrednim učincima, upute za prvu pomoć i hitne mjere u slučaju nužde za zaštitu okoliša

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.3.4.   Ako su specifične za uporabu, upute za sigurno odlaganje proizvoda i ambalaže

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.3.5.   Ako su specifični za uporabu, uvjeti skladištenja i rok trajanja proizvoda u uobičajenim uvjetima skladištenja

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.4.   Opis uporabe

Tablica 4. Uporaba br. 4 – PT02: Dezinfekcijsko sredstvo za neporozne rukavice - profesionalni korisnici - dezinfekcija neporoznih rukavica

Vrsta proizvoda

Vrsta proizvoda 02: Dezinfekcijska sredstva i algacidi koji nisu namijenjeni za izravnu upotrebu na ljudima ili životinjama (dezinficijensi)

Ako je relevantno, točan opis odobrene uporabe

Nije od važnosti

Ciljni organizam(mi) (uključujući razvojnu fazu)

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: Bakterije

Stadij razvoja: nema podataka

Znanstveno ime: nema podataka

Uobičajeno ime: kvasci

Stadij razvoja: nema podataka

Područje primjene

u zatvorenom prostoru

Dezinfekcijsko sredstvo spremno za uporabu, za dezinfekciju čistih neporoznih rukavica tu laboratorijima u kojima se zrak izmjenjuje 8 puta u satu ili češće, u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima u kojima se zrak izmjenjuje 60 puta u satu ili češće, i u sterilnim prostorijama u kojima se zrak izmjenjuje 150 puta u satu ili češće.

Načini primjene

Dezinfekcijsko sredstvo za neporozne rukavice.

Količine kod primjene i učestalost

Na ruke u rukavicama staviti 3 ml proizvoda. - 0

Kategorije korisnika

profesionalac

Veličine pakiranja i ambalažni materijal

Automatsko doziranje:

Spremnici (HDPE, PP, PE): 1–20 l

Spremnici (HDPE, PP, PE) s pumpom: 200 l (samo za sterilne sobe)

IBC-ovi s pumpom (HDPE, PP, PE): 950 i 1 000 l (samo za sterilne prostorije)

Ručno doziranje:

Vrećica spreja s raspršivačem (PE): 0,9–20 l

Vrećica u boci (višeslojna koekstrudirana peteroslojna vrećica EVA/EVA/PVDC/EVA/EVA u boci HDPE, PP ili PE): 0,9–2 l

Bočica spreja s raspršivačem (HDPE, PP, PE): 0,5–1,5 l

Bočica spreja s raspršivačem, bez zraka (LDPE): 0,25–1 l

4.4.1.   Upute za uporabu specifične za uporabu

Dezinfekcijsko sredstvo, spremno za upotrebu, za neporozne rukavice

Automatsko doziranje:

Nanijeti 3 ml proizvoda izravno na ruke na kojima su čiste rukavice, ravnomjerno rasporediti i osigurati da je površina u potpunosti mokra. Ostaviti da djeluje barem 30 sekundi.

Ručno doziranje:

Raspršiti 3 ml proizvoda izravno na ruke na kojima su čiste rukavice, ravnomjerno raspodijeliti i osigurati da je površina u potpunosti mokra.Ostaviti da djeluje barem 30 sekundi.

Broj primjena po vrsti pakiranja; nužno je nanijeti 3 ml proizvoda na ruke na kojima su čiste rukavice:

Vrećica spreja s raspršivačem, bez zraka: 3 raspršivanja proizvoda na dvije ruke,

Sterilni raspršivač (vrećica u boci): 3 raspršivanja proizvoda na dvije ruke,

Bočica spreja s raspršivačem: 3 raspršivanja proizvoda na dvije ruke,

Bočica spreja s raspršivačem, bez zraka: 4 raspršivanja proizvoda na dvije ruke.

4.4.2.   Mjere za smanjenje rizika specifične za uporabu

Proizvodom se smije služiti samo u dovoljno provjetrenoj prostoriji. Minimalne potrebne stope izmjene zraka jesu

8 puta u satu u laboratorijima,

60 puta u satu u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodnim postrojenjima,

150 puta u satu u sterilnim prostorijama.

4.4.3.   Ako su specifične za uporabu, pojedinosti o vjerojatnim izravnim i posrednim učincima, upute za prvu pomoć i hitne mjere u slučaju nužde za zaštitu okoliša

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.4.4.   Ako su specifične za uporabu, upute za sigurno odlaganje proizvoda i ambalaže

Pročitati opće upute za upotrebu.

4.4.5.   Ako su specifični za uporabu, uvjeti skladištenja i rok trajanja proizvoda u uobičajenim uvjetima skladištenja

Pročitati opće upute za upotrebu.

5.   OPĆE UPUTE ZA UPORABU (1)

5.1.   Upute za uporabu

Pročitati posebne upute za uporabu.

5.2.   Mjere za smanjenje rizika

Koristiti nove zaštitne rukavice otporne na kemikalije tijekom rukovanja proizvodom (nositelj odobrenja treba naznačiti materijal rukavica u informacijama o proizvodu).

Izbjegavati kontakt s očima.

5.3.   Pojedinosti o vjerojatnim izravnim i posrednim učincima, upute za prvu pomoć i hitne mjere u slučaju nužde za zaštitu okoliša

Udisanje: Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu.

Doticaj s očima: Uzrokuje jako nadraživanje.

AKO SE UDIŠE: premjestiti osobu na svježi zrak i postaviti ju u položaj koji olakšava disanje.U slučaju zdravstvenih tegoba nazvati CENTAR ZA KONTROLU OTRO- VANJA/liječnika.

U SLUČAJU DODIRA S OČIMA: oprezno ispirati vodom nekoliko minuta. Ukloniti kontaktne leće ako ih nosite i ako se one lako uklanjaju. Nastaviti ispirati. Ako nadražaj oka ne prestaje: zatražiti savjet/pomoć liječnika.

AKO SE PROGUTA: isprati usta. NE izazivati povraćanje. U slučaju zdravstvenih tegoba zatražiti savjet/pomoć liječnika.

Mjere zaštite okoliša:

Ne bi smjelo dospjeti u otpadne vode ili odvodne kanale, a da prethodno nije razrijeđeno ili neutralizirano.

Ne dopustiti ulazak u odvodni sustav te nadzemne ili podzemne vode. Razrijeditivelikom količinom vode.

Metode i materijali za sprječavanje širenja i čišćenje. Upiti materijalom koji veže tekućinu (pijesak, dijatomit, univerzalna veziva, piljevina).

5.4   Upute za sigurno odlaganje proizvoda i ambalaže

Proizvod i njegov spremnik moraju se zbrinuti na siguran način, u skladu sa svim relevantnim propisima o zbrinjavanju opasnog otpada. Zbrinjavanje ili spaljivanje provesti u skladu s lokalnim propisima.

5.5   Uvjeti skladištenja i roka trajanja proizvoda pod normalim uvjetima skladištenja

Rok valjanosti 2 godine.

Čuvati samo u izvornom pakiranju.

Čuvati podalje od izravne sunčeve svjetlosti te na temperaturi od 30 °C.

Čuvati u zatvorenom spremniku.

6.   OSTALE INFORMACIJE

Proizvod sadrži propan-2-ol (CAS: 67-63-0), za koji je dogovorena europska referentna vrijednost od 129,28 mg/m3 za profesionalne korisnike te se njome služi za procjenu rizika ovog proizvoda.


(1)  Upute o uporabi, mjere za smanjenje rizika i druge smjernice za uporabu u ovom odjeljku vrijede za svaku autoriziranu uporabu.


4.8.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 252/12


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1148

оd 31. srpnja 2020.

o utvrđivanju metodoloških i tehničkih specifikacija u skladu s Uredbom (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 (1), a posebno njezin članak 3. stavke 6., 8., 9. i 10., članak 4. stavak 4., članak 7. stavak 6. i članak 9. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/792 utvrđen je zajednički okvir za proizvodnju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC), harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT), indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeksa cijena stambenih objekata.

(2)

U skladu s člankom 12. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/792, Komisija bi, u mjeri u kojoj je to u skladu s tom uredbom, trebala uključiti relevantne odredbe uredaba Komisije (EZ) br. 1749/96 (2) i (EZ) br. 2214/96 (3), Uredbe Vijeća (EZ) br. 1687/98 (4), uredaba Komisije (EZ) br. 2646/98 (5) i (EZ) br. 1617/1999 (6), Uredbe Vijeća (EZ) br. 2166/1999 (7), uredaba Komisije (EZ) br. 2601/2000 (8), (EZ) br. 2602/2000 (9), (EZ) br. 1920/2001 (10), (EZ) br. 1921/2001 (11) i (EZ) br. 1708/2005 (12), Uredbe Vijeća (EZ) br. 701/2006 (13) te uredaba Komisije (EZ) br. 330/2009 (14), (EU) br. 1114/2010 (15) i (EU) br. 93/2013 (16), donesene na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 (17), smanjujući pritom u odgovarajućoj mjeri ukupan broj provedbenih akata.

(3)

Države članice trebale bi svake godine ažurirati pondere za podindekse harmoniziranih indeksa. Stoga je potrebno utvrditi pravila za izračun pondera.

(4)

Budući da nije moguće promatrati sve transakcije ciljne populacije HIPC-a, trebalo bi utvrditi pravila za uzorkovanje.

(5)

HIPC-om se mjere promjene potrošačkih cijena. Kako bi se osiguralo da države članice na usklađen način primjenjuju pojam „cijene”, potrebno je utvrditi pravila o postupanju s cijenama.

(6)

HIPC bi trebao osigurati mjeru čiste promjene cijene, na što promjena kvalitete nema utjecaja. Stoga je potrebno utvrditi pravila za zamjene i prilagodbe kvalitete.

(7)

Harmonizirani indeksi trebali bi biti godišnji ulančani indeksi vrste Laspeyres. Stoga je potrebno definirati elementarne agregate i odrediti metode za kombiniranje promatranih cijena kako bi se izračunali elementarni indeksi cijena.

(8)

Kako bi se osigurala visoka kvaliteta prvih procjena HIPC-a i Komisiji (Eurostatu) omogućilo da izračuna potrebne agregate, države članice čija je valuta euro trebale bi dostavljati prve procjene u skladu s istom raščlambom kao za HIPC.

(9)

Već objavljeni harmonizirani indeksi i njihovi podindeksi mogu se revidirati. Stoga je potrebno odrediti uvjete provođenja revizija.

(10)

Kako bi sve države članice imale pouzdane i usporedive rezultate, trebalo bi utvrditi i provoditi zajednički metodološki okvir za izračun harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama.

(11)

Države članice trebale bi dostavljati indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeks cijena stambenih objekata u skladu s utvrđenom raščlambom.

(12)

Države članice trebale bi Komisiji (Eurostatu) dostavljati podatke i metapodatke u skladu s utvrđenim standardima i postupcima za razmjenu.

(13)

U okviru europskog statističkog sustava trebalo bi izraditi praktične smjernice i preporuke o relevantnim pitanjima mjerenja i izračuna HIPC-a, posebno o prilagodbi kvalitete, izračunu indeksa i postupanju s cijenama.

(14)

Uredbe (EZ) br. 1749/96, (EZ) br. 2214/96, (EZ) br. 1687/98, (EZ) br. 2646/98, (EZ) br. 1617/1999, (EZ) br. 2166/1999, (EZ) br. 2601/2000, (EZ) br. 2602/2000, (EZ) br. 1920/2001, (EZ) br. 1921/2001, (EZ) br. 1708/2005, (EZ) br. 701/2006, (EZ) br. 330/2009, (EU) br. 1114/2010 i (EU) br. 93/2013 trebalo bi staviti izvan snage.

(15)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju jedinstveni uvjeti za proizvodnju:

(a)

harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama; te

(b)

indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeksa cijena stambenih objekata.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„udio izdataka” znači postotak ukupnih krajnjih novčanih izdataka za potrošnju kućanstva, kako je navedeno u Prilogu;

(2)

„ponder za podindekse” znači ponder za svaku kategoriju Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (ECOICOP) utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2016/792 koja je uključena u HIPC;

(3)

„ciljna populacija” HIPC-a znači sve transakcije uključene u krajnje novčane izdatke za potrošnju kućanstva;

(4)

„ponuđeni proizvod” znači proizvod koji je određen svojim obilježjima, vremenom i mjestom kupnje i uvjetima isporuke te za koji se promatra cijena;

(5)

„homogeni proizvod” znači skup ponuđenih proizvoda među kojima nema većih razlika u kvaliteti i za koje se izračunava prosječna cijena;

(6)

„pojedinačni proizvod” znači ponuđeni proizvod ili homogeni proizvod;

(7)

„ciljni uzorak” znači skup pojedinačnih proizvoda na koje se odnose transakcije ciljne populacije i za koje se podaci o cijenama upotrebljavaju za izračun HIPC-a;

(8)

„razlika u kvaliteti” znači razlika između obilježja, vremena, mjesta kupnje ili uvjeta isporuke dvaju pojedinačnih proizvoda, ako je to relevantno iz perspektive potrošača;

(9)

„zamjenski proizvod” znači pojedinačni proizvod koji zamjenjuje drugi pojedinačni proizvod u ciljnom uzorku;

(10)

„prilagodba kvalitete” znači postupak povećanja ili smanjenja promatrane cijene zamjenskog proizvoda ili zamijenjenog proizvoda za vrijednost razlike u kvaliteti između njih;

(11)

„promatrana cijena” znači potrošačka cijena pojedinačnog proizvoda koju država članica upotrebljava za izračun HIPC-a;

(12)

„procijenjena cijena” znači cijena koja se temelji na odgovarajućem postupku procjene;

(13)

„elementarni agregat” znači najmanji agregat upotrijebljen u indeksu vrste Laspeyres;

(14)

„elementarni indeks cijena” znači indeks za elementarni agregat ili indeks za stratum unutar elementarnog agregata;

(15)

„tranzitivnost” znači svojstvo prema kojem je indeks kojim se neizravno uspoređuju razdoblja (a) i (b) tijekom razdoblja (c) jednak onome kojim se izravno uspoređuju razdoblja (a) i (b);

(16)

„vremenska reverzibilnost” znači svojstvo prema kojem je indeks između razdoblja (a) i (b) obrnuto proporcionalan istom indeksu između razdoblja (b) i (a);

(17)

„povrati” znači djelomično ili potpuno plaćanje od strane države ili neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima odobrenih kupnji određenih proizvoda koje ostvare kućanstva, kako je definirano u stavcima od 4.108. do 4.110. Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18) (ESA 2010.);

(18)

„poticanje prodaje” znači promjena, često privremena, obilježja pojedinačnog proizvoda tako da se proizvodu poveća količina, da mu se doda besplatan drugi pojedinačni proizvod ili se potrošaču ponude druge pogodnosti;

(19)

„stvarne premije” znači iznosi plaćeni za određenu policu osiguranja kako bi se ostvarilo pokriće osiguranjem tijekom određenog vremenskog razdoblja;

(20)

„implicitna naknada za usluge” znači output osiguravajućih društava, kako je definirano u stavku 16.51. Priloga A ESA-i 2010.;

(21)

„odštetni zahtjevi s naslova neživotnog osiguranja” znači zahtjevi kako su definirani u stavku 4.114. Priloga A ESA-i 2010.;

(22)

„sezonski proizvod” znači pojedinačni proizvod koji je dostupan za kupnju ili se kupuje u znatnim količinama prema ponavljajućem uzorku samo u određenom dijelu godine. Ovisno o mjesecu, proizvod može biti unutarsezonski ili izvansezonski. Unutarsezonsko razdoblje može varirati od godine do godine.

(23)

„tipična cijena” znači procijenjena cijena sezonskog proizvoda koja nije iznimna kao što je prodajna cijena na kraju sezone;

(24)

„metoda sezonske imputacije” znači postupak kojim se cijene sezonskih proizvoda izvan sezone procjenjuju na temelju nesezonske procjene ili procjene na razini cijele sezone;

(25)

„nesezonska procjena” znači postupak za dobivanje procijenjene cijene sezonskog proizvoda na sljedeći način:

(a)

u prvom izvansezonskom mjesecu upotrebljava se tipična cijena iz prethodnog unutarsezonskog razdoblja;

(b)

u sljedećim izvansezonskim mjesecima procijenjena cijena jednaka je cijeni iz prethodnog mjeseca, ispravljena za prosječnu promjenu promatranih cijena svih unutarsezonskih sezonskih proizvoda u istoj grupi, razredu ili podrazredu ECOICOP-a ili istom agregatu na bilo kojoj razini ispod podrazreda;

(26)

„procjena na razini cijele sezone” znači postupak za dobivanje procijenjene cijene sezonskog proizvoda na sljedeći način:

(a)

u prvom izvansezonskom mjesecu upotrebljava se tipična cijena iz prethodnog unutarsezonskog razdoblja;

(b)

u sljedećim izvansezonskim mjesecima procijenjena cijena jednaka je cijeni iz prethodnog mjeseca, ispravljena za prosječnu promjenu promatranih cijena svih pojedinačnih proizvoda u istoj grupi, razredu ili podrazredu ECOICOP-a ili istom agregatu na bilo kojoj razini ispod podrazreda;

(27)

„metoda sezonskog ponderiranja” znači obrada sezonskih proizvoda prema kojoj su ponderi za izvansezonske sezonske proizvode jednaki nuli ili su postavljeni na nulu;

(28)

„tarifa” znači popis cijena i uvjeta za proizvod koji se razlikuje s obzirom na kupljene količine, vrijeme potrošnje ili obilježja kupaca;

(29)

„revizija” znači promjena indeksa ili pondera koje objavljuje Komisija (Eurostat). Promjena između prve procjene i HIPC-a za isti referentni mjesec ne smatra se revizijom;

(30)

„privremeni podaci” znači indeksi ili ponderi koje država članica sljedećih mjeseci treba do kraja pripremiti;

(31)

„sektor opće države” znači središnja država, savezna država, lokalna država i fondovi socijalne sigurnosti, kako je definirano u stavcima od 2.113. do 2.117. Priloga A ESA-i 2010.;

(32)

„porezi na proizvode” znači porezi koji se plaćaju po jedinici dotične robe ili usluge koja je proizvedena ili s kojom se obavila transakcija, kako je definirano u stavcima od 4.16. do 4.20. Priloga A ESA-i 2010.;

(33)

„pojedinačni porezi u području primjene harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama” znači pojedinačni porezi na proizvode koji se odnose na potrošnju kućanstava i koji su uključeni u sljedeće kategorije, definirane u tablici 9. („Detaljni porezni prihodi i prihodi od socijalnih doprinosa po vrsti poreza i socijalnog doprinosa te podsektoru primatelju uključujući popis poreza i socijalnih doprinosa u skladu s nacionalnom klasifikacijom”) u Prilogu B ESA-i 2010.:

(a)

D.211 Porezi na dodanu vrijednost (PDV);

(b)

D.2122e Porezi na posebne usluge;

(c)

D.214a Trošarine i porezi na potrošnju (osim onih uključenih u poreze i carine na uvoz);

(d)

D.214d Porezi na registraciju vozila;

(e)

D.214e Porezi na zabavu;

(f)

D.214 g Porezi na premije osiguranja;

(g)

D.214h Ostali porezi na posebne usluge;

(h)

D.214 l Ostali porezi na proizvode koji nisu drugdje razvrstani.

POGLAVLJE 2.

HARMONIZIRANI INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA I HARMONIZIRANI INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA PO STALNIM POREZNIM STOPAMA

Članak 3.

Ponderi

1.   Države članice izračunavaju podindeks i pondere elementarnog agregata koji se upotrebljavaju u indeksu za godinu t kako slijedi:

(a)

Do 31. prosinca 2022. podaci o nacionalnim računima za godinu t-2 te svi dostupni i relevantni podaci iz istraživanja o proračunu kućanstava i drugih izvora podataka upotrebljavaju se za izračun udjela izdataka za podrazred i njihovu podjelu na elementarne agregate podrazreda. Od 1. siječnja 2023. podaci o nacionalnim računima za godinu t-2, koji se mogu nadopuniti podacima iz istraživanja o proračunu kućanstava i drugih izvora, upotrebljavaju se za izračun udjela izdataka za podrazred i njihovu podjelu na elementarne agregate podrazreda;

(b)

Udjeli izdataka za godinu t-2 revidiraju se i ažuriraju kako bi bili reprezentativni za godinu t-1;

(c)

Udjeli izdataka za elementarne agregate prilagođavaju se odgovarajućom promjenom cijena između godine t-1 i prosinca godine t-1.

2.   Ponderi za podindekse održavaju se nepromijenjenima tijekom cijele kalendarske godine.

3.   Ponder elementarnog agregata mora se održavati nepromijenjenim tijekom cijele kalendarske godine osim ako se popis elementarnih agregata unutar podrazreda prilagodi bitnim promjenama ciljne populacije.

4.   Ponder za podindekse za svaki odjeljak, grupu ili razred ECOICOP-a jednak je zbroju pondera za podindekse njegovih kategorija. Zbroj svih pondera za podindekse na svakoj razini ECOICOP-a jednak je 1 000.

5.   Ponder za podindekse za svaki podrazred jednak je zbroju pondera elementarnih agregata tog podrazreda.

6.   Ponderi za podindekse koji se odnose na neživotno osiguranje izračunavaju se iz ukupnih izdataka kućanstava za implicitne naknade za usluge.

7.   Izdaci za potrošnju koji se financiraju iz odštetnih zahtjeva s naslova neživotnog osiguranja, uključujući plaćanja koja izravno izvršavaju osiguravajuća društva, uključuju se u pondere za podindekse relevantnih kategorija ECOICOP-a.

Članak 4.

Uzorkovanje i reprezentativnost

1.   Države članice izrađuju ciljni uzorak koji je reprezentativan za ciljnu populaciju tako da definiraju elementarne agregate i odaberu pojedinačne proizvode za te elementarne agregate.

2.   Broj pojedinačnih proizvoda i elementarnih agregata ovisi o ponderu podrazreda i varijanci kretanja cijena pojedinačnih proizvoda koji mu pripadaju.

3.   Države članice osiguravaju da ciljni uzorak tijekom vremena ostane reprezentativan za ciljnu populaciju tako da ga barem jednom godišnje revidiraju i ažuriraju te odabiru zamjenske proizvode.

4.   U ciljni su uzorak uključeni proizvodi kod kojih udio izdataka čini barem jednu tisućinku.

Članak 5.

Postupanje s cijenama

1.   Za sastavljanje HIPC-a države članice upotrebljavaju promatrane cijene. Procijenjene cijene upotrebljavaju samo za potrebe utvrđene u člancima 9., 11. i 14.

2.   Promatrane cijene za proizvode zdravlja, obrazovanja i socijalne zaštite ne uključuju povrate.

3.   Promjene promatranih cijena ili uvjeta tarife prikazuju se kao promjene cijena u HIPC-u.

4.   Ako su promatrane cijene povezane s indeksom, promjene koje su posljedica promjena u indeksu prikazuju se kao promjene cijena u HIPC-u.

5.   Ako je dohodak kućanstva uvjet koji određuje cijenu, promjene promatranih cijena koje su posljedica promjena dohotka kućanstva prikazuju se kao promjene cijena u HIPC-u.

6.   Promatrane cijene osiguranja stvarne su premije.

7.   Ako je pojedinačni proizvod potrošačima stavljen na raspolaganje besplatno, a cijena se naknadno zaračunava, to se prikazuje kao povećanje cijena u HIPC-u. S druge strane, ako je cijena zaračunana za pojedinačni proizvod koji se potrošačima naknadno stavlja na raspolaganje besplatno, to se prikazuje kao smanjenje cijena u HIPC-u.

Članak 6.

Popusti i poticanje prodaje

1.   Države članice uzimaju u obzir popuste:

(a)

koji se mogu pripisati pojedinačnom proizvodu; i

(b)

koji se mogu zatražiti u trenutku kupnje.

Kada je moguće, u obzir se uzimaju popusti koji su dostupni samo ograničenoj skupini potrošača.

2.   S poticanjem prodaje postupa se u skladu s člancima 10. i 11.

Članak 7.

Naknade za usluge koje su razmjerne transakcijskim cijenama

1.   HIPC uključuje naknade koje se u zamjenu za pruženu uslugu naplaćuju izravno od potrošača i mogu se iskazati kao paušalni iznos ili dio transakcijske cijene. Ako se cijena usluge određuje kao dio transakcijske cijene, za promatranu cijenu upotrebljava se taj dio pomnožen cijenom transakcije reprezentativne jedinice.

2.   Promjene naknade za usluge koje proizlaze iz promjena cijene transakcije reprezentativne jedinice prikazuju se kao promjene cijena u HIPC-u.

3.   Ako se promjena cijene transakcije reprezentativne jedinice ne može izmjeriti, procjenjuje se primjenom odgovarajućeg indeksa cijena.

Članak 8.

Promatranje cijena

1.   Promatrana cijena robe uključuje se u HIPC za mjesec u kojem se transakcija može izvršiti po toj cijeni.

2.   Promatrana cijena usluge uključuje se u HIPC za mjesec u kojem potrošnja usluge može početi.

3.   Ako cijena usluge ovisi o vremenu između kupnje i početka usluge, države članice uzimaju u obzir cijene koje su reprezentativne za kupnju usluge.

4.   Promatrane cijene odnose se na najmanje jedan radni tjedan u sredini ili oko sredine mjeseca.

5.   Ako se zna da su cijene pojedinačnog proizvoda nestabilne unutar mjeseca, promatrane cijene odnose se na više od jednog tjedna.

Članak 9.

Procjena cijena

1.   Ako se u ciljnom uzorku ne može vidjeti cijena pojedinačnog proizvoda, tijekom najviše dva mjeseca upotrebljava se procijenjena cijena, nakon čega se odabire zamjenski proizvod. Ovaj se stavak ne primjenjuje na sezonske proizvode ili druge pojedinačne proizvode za koje se očekuje da će ponovno biti dostupni.

2.   Prethodno promatrana cijena ne upotrebljava se kao procijenjena cijena osim ako se može opravdati kao odgovarajuća procjena.

Članak 10.

Zamjene

1.   Države članice odabiru zamjenski proizvod koji je sličan proizvodu koji nestaje i istodobno osiguravaju reprezentativnost ciljnog uzorka.

2.   Države članice ne odabiru zamjenske proizvode na temelju slične cijene.

Članak 11.

Prilagodba kvalitete

1.   Ako ne postoji razlika u kvaliteti između zamijenjenog proizvoda i njegove zamjene, države članice izravno uspoređuju promatrane cijene. U protivnom, države članice provode prilagodbu kvalitete.

2.   Države članice prilagodbu kvalitete koja je jednaka ukupnoj razlici cijene između zamijenjenog proizvoda u mjesecu m-1 i njegove zamjene u mjesecu m provode samo ako se to može opravdati na temelju odgovarajuće procjene razlike u kvaliteti.

Članak 12.

Elementarni indeksi cijena

1.   Cijene pojedinačnih proizvoda agregiraju se kako bi se dobili elementarni indeksi cijena, i to primjenom jedne od sljedećih mogućnosti:

(a)

formule za indeks kojom se osigurava tranzitivnost. Indeks cijena prethodnih razdoblja ne revidira se pri primjeni tranzitivnih formula za indeks; ili

(b)

formule za indeks kojom se osigurava vremenska reverzibilnost i uspoređuju cijene pojedinačnih proizvoda u tekućem razdoblju i cijene tih proizvoda u baznom razdoblju. Bazno se razdoblje ne smije često mijenjati ako ta promjena dovodi do kršenja načela tranzitivnosti.

2.   Formula za indeks koja je u skladu s formulama opisanima u stavku 1. primjenjuje se za dobivanje indeksa cijena za elementarni agregat iz dvaju ili više elementarnih indeksa cijena.

Članak 13.

Integracija podindeksa nakon referentnog razdoblja indeksa

Svi podindeksi koji se integriraju u HIPC nakon referentnog razdoblja indeksa povezuju se s prosincem određene godine i upotrebljavaju se od siječnja sljedeće godine.

Članak 14.

Sezonski proizvodi

Ako se sezonski proizvodi uključuju u uzorak elementarnog agregata, države članice za sastavljanje indeksa cijena za taj agregat primjenjuju metodu sezonske imputacije ili metodu sezonskog ponderiranja.

Članak 15.

Raščlamba prvih procjena

Države članice čija je valuta euro Komisiji (Eurostatu) dostavljaju prve procjene svih podindeksa u svojem HIPC-u.

Članak 16.

Dovršetak privremenih podataka

Ako država članica podindekse ili njihove pondere dostavlja u privremenom obliku, dovršava ih u okviru dostavljanja za sljedeći mjesec.

Članak 17.

Revizije zbog pogrešaka

1.   Države članice ispravljaju pogreške i Komisiji (Eurostatu) bez neopravdane odgode dostavljaju revidirane podindekse ili pondere podindeksa.

2.   Države članice Komisiju (Eurostat) obavještavaju o uzroku pogreške najkasnije pri dostavljanju revidiranih podataka.

Članak 18.

Ostale revizije

1.   Vrijeme, trajanje i integracija u HIPC svih revizija osim onih koje su u skladu s člancima 16. i 17. usklađuju se s Komisijom (Eurostatom).

2.   Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju procjene revidiranih podindeksa HIPC-a najkasnije tri mjeseca prije planirane provedbe predložene revizije.

Članak 19.

Objava revizija

Osim revizija u skladu s člankom 16., svaka se revizija svih stavaka HIPC-a zajedno s objašnjenjem objavljuje na internetskim stranicama nacionalnog tijela nadležnog za sastavljanje HIPC-a.

Članak 20.

Revizija pondera za podindekse

Ne dovodeći u pitanje članke 16. i 17., ponderi za podindekse ne revidiraju se.

Članak 21.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama

1.   Pojedinačni porez u području primjene harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT) uzima se u obzir ako njegov godišnji prihod čini 2 % ili više zbroja svih pojedinačnih poreza u području primjene tog indeksa koje je naplatio sektor opće države.

2.   Godišnji prihodi od poreza koji se uzimaju u obzir u okviru HIPC-CT-a obuhvaćaju najmanje 90 % zbroja svih pojedinačnih poreza u području primjene koje je naplatio sektor opće države.

3.   HIPC-CT se sastavlja na isti način kao i HIPC osim što se promatrane cijene prilagođavaju kako bi porezne stope na proizvode u razdoblju promatranja ostale nepromijenjene u odnosu na referentno razdoblje za cijene.

4.   Promjene poreznih stopa uzimaju se u obzir u HIPC-CT-u:

(a)

u mjesecu u kojem se nova stopa primjenjuje na pojedinačni proizvod i uključuje u promatranu cijenu; ili

(b)

u prvom cijelom mjesecu u kojem se primjenjuje nova stopa. Promjene stope koje stupaju na snagu prvog dana u mjesecu uzimaju se u obzir u HIPC-CT-u za taj mjesec. Promjene stope koje stupaju na snagu poslije u tom mjesecu uzimaju se u obzir u HIPC-CT-u za sljedeći mjesec.

POGLAVLJE 3.

INDEKS CIJENA STAMBENIH OBJEKATA U VLASNIŠTVU STANARA I INDEKS CIJENA STAMBENIH OBJEKATA

Članak 22.

Raščlamba indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara

Indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara obuhvaća sljedeće kategorije izdataka:

(a)

O.1. Izdaci za stambene objekte u vlasništvu stanara;

(b)

O.1.1. Stjecanje stambenih objekata;

(c)

O.1.1.1. Novi stambeni objekti;

(d)

O.1.1.1.1. Kupnja novih stambenih objekata;

(e)

O.1.1.1.2. Vlastito izgrađeni stambeni objekti i veće obnove;

(f)

O.1.1.2. Postojeći novokupljeni stambeni objekti kućanstava;

(g)

O.1.1.3. Ostale usluge povezane sa stjecanjem stambenih objekata;

(h)

O.1.2. Vlasništvo nad stambenim objektima;

(i)

O.1.2.1. Veći popravci i održavanje;

(j)

O.1.2.2. Osiguranje povezano sa stambenim objektima;

(k)

O.1.2.3. Ostale usluge povezane s vlasništvom nad stambenim objektima.

Članak 23.

Raščlamba indeksa cijena stambenih objekata

Indeks cijena stambenih objekata obuhvaća sljedeće kategorije izdataka:

(a)

H.1. Kupnja stambenih objekata;

(b)

H.1.1. Kupnja novih stambenih objekata;

(c)

H.1.2. Kupnja postojećih stambenih objekata.

Članak 24.

Ponderi

Države članice svake godine sastavljaju i Komisiji (Eurostatu) dostavljaju jedan skup pondera za indekse cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i jedan skup za indekse cijena stambenih objekata prema raščlambama navedenima u člancima 22. i 23.

Članak 25.

Izračun indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara

Indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara temelji se na pristupu „neto stjecanja”, kojim se mjere promjene cijena koje potrošači plaćaju za stjecanje novokupljenih stambenih objekata kućanstava i promjene drugih troškova povezanih s vlasništvom i prijenosom vlasništva nad stambenim objektima.

POGLAVLJE 4.

STANDARDI I ROKOVI ZA RAZMJENU PODATAKA I METAPODATAKA

Članak 26.

Standardi za razmjenu podataka i metapodataka

1.   Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju podatke i metapodatke u elektroničkom obliku putem jedinstvenog središnjeg portala u skladu sa standardima za razmjenu statističkih podataka i metapodataka.

2.   Povjerljivi podaci kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (19) pri dostavljanju Komisiji (Eurostatu) označavaju se na odgovarajući način.

Članak 27.

Rokovi za razmjenu metapodataka

1.   Države članice jednom godišnje preispituju i ažuriraju svoje metapodatke iz HIPC-a i HIPC-CT-a za tekuću godinu te ih do 31. ožujka dostavljaju Komisiji (Eurostatu).

2.   Države članice jednom godišnje preispituju i ažuriraju svoje metapodatke iz indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeksa cijena stambenih objekata za tekuću godinu te ih do 30. lipnja dostavljaju Komisiji (Eurostatu).

POGLAVLJE 5.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Stavljanje izvan snage

Uredbe (EZ) br. 1749/96, (EZ) br. 2214/96, (EZ) br. 1687/98, (EZ) br. 2646/98, (EZ) br. 1617/1999, (EZ) br. 2166/1999, (EZ) br. 2601/2000, (EZ) br. 2602/2000, (EZ) br. 1920/2001, (EZ) br. 1921/2001, (EZ) br. 1708/2005, (EZ) br. 701/2006, (EZ) br. 330/2009, (EU) br. 1114/2010 i (EU) br. 93/2013 stavljaju se izvan snage.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. srpnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 135, 24.5.2016., str. 11.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1749/96 od 9. rujna 1996. o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (SL L 229, 10.9.1996., str. 3.).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 2214/96 od 20. studenoga 1996. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena: slanje i diseminacija podindeksa HIPC-a (SL L 296, 21.11.1996., str. 8.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1687/98 od 20. srpnja 1998. o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 1749/96 u vezi s područjem prikupljanja podataka za robu i usluge u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 214, 31.7.1998., str. 12.).

(5)  Uredba Komisije (EZ) br. 2646/98 od 9. prosinca 1998. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za postupanje s tarifama u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 335, 10.12.1998., str. 30.).

(6)  Uredba Komisije (EZ) br. 1617/1999 od 23. srpnja 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s najnižim standardima za postupanje s osiguranjem u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena i promjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 2214/96 (SL L 192, 24.7.1999., str. 9.).

(7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2166/1999 od 8. listopada 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretiranje proizvoda iz sektora zdravlja, obrazovanja i socijalne zaštite u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 266, 14.10.1999., str. 1.).

(8)  Uredba Komisije (EZ) br. 2601/2000 od 17. studenoga 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s vremenom uvođenja kupovnih cijena u harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (SL L 300, 29.11.2000., str. 14.).

(9)  Uredba Komisije (EZ) br. 2602/2000 od 17. studenoga 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretiranje sniženja cijena u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 300, 29.11.2000., str. 16.).

(10)  Uredba Komisije (EZ) br. 1920/2001 od 28. rujna 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretiranje naknada usluga koje su razmjerne transakcijskim vrijednostima u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2214/96 (SL L 261, 29.9.2001., str. 46.).

(11)  Uredba Komisije (EZ) br. 1921/2001 od 28. rujna 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za revizije harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2602/2000 (SL L 261, 29.9.2001., str. 49.).

(12)  Uredba Komisije (EZ) br. 1708/2005 od 19. listopada 2005. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 vezano uz zajedničko referentno razdoblje indeksa za harmoniziran indeks potrošačkih cijena, i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2214/96 (SL L 274, 20.10.2005., str. 9.).

(13)  Uredba Vijeća (EZ) br. 701/2006 od 25. travnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2494/95 vezano uz vremenski okvir za prikupljanje cijena u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 122, 9.5.2006., str. 3.).

(14)  Uredba Komisije (EZ) br. 330/2009 od 22. travnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 vezano uz minimalne standarde za tretiranje sezonskih proizvoda u harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HIPC) (SL L 103, 23.4.2009., str. 6.).

(15)  Uredba Komisije (EU) br. 1114/2010 od 1. prosinca 2010. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o minimalnim standardima za kvalitetu ponderiranja harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC-a) i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2454/97 (SL L 316, 2.12.2010., str. 4.).

(16)  Uredba Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara (SL L 33, 2.2.2013., str. 14.).

(17)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (SL L 257, 27.10.1995., str. 1.).

(18)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(19)  Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).


PRILOG

Krajnji novčani izdaci za potrošnju kućanstva

1.   

Krajnji novčani izdaci za potrošnju kućanstva definirani su u članku 2. točki 20. Uredbe (EU) 2016/792.

2.   

U daljnjem utvrđivanju kvalitete pondera krajnji novčani izdaci za potrošnju uključuju sljedeće primjere krajnjih novčanih izdataka za potrošnju kućanstva kako su definirani u stavku 3.95. Priloga A ESA-i 2010.:

točke (c), (d), (h) i (i),

dio točke (e) koji se odnosi na financijske usluge koje se izravno naplaćuju i dio točke (f) koji se odnosi na usluge neživotnog osiguranja prema iznosu implicitnog troška usluge.

Krajnji novčani izdaci za potrošnju uključuju i dodatke za stanovanje koji su dio D.632, a koji je definiran u stavku 4.109. Priloga A ESA-i 2010.

3.   

Krajnji novčani izdaci za potrošnju ne uključuju sljedeće primjere krajnjih novčanih izdataka za potrošnju kućanstva kako su definirani u stavku 3.95. Priloga A ESA-i 2010.:

točke (a), (b) i (g).

Krajnji novčani izdaci za potrošnju ne uključuju ni sljedeće primjere koji nisu dio krajnjih novčanih izdataka za potrošnju kućanstva:

stavak 3.96. točke od (a) do (f) Priloga A ESA-i 2010. osim dodataka za stanovanje koji su dio D.632, a koji je definiran u stavku 4.109. Priloga A ESA-i 2010.,

porezi na dohodak, definirani u stavku 4.78. Priloga A ESA-i 2010.,

vlasnički dohodak, definiran u stavku 4.41. Priloga A ESA-i 2010.,

stvarni socijalni doprinosi poslodavaca, definirani u stavku 4.92. Priloga A ESA-i 2010.,

neto premije neživotnog osiguranja, definirane u stavku 4.112. Priloga A ESA-i 2010.,

tekući transferi između kućanstava, definirani u stavku 4.129. Priloga A ESA-i 2010.,

novčane kazne i penali koje institucionalnim jedinicama odrede sudovi ili kvazisudska tijela, definirani u stavku 4.132. Priloga A ESA-i 2010.

4.   

Monetarne transakcije jesu transakcije u kojima uključene jedinice izvršavaju ili primaju uplate, ili preuzimaju pasivu ili primaju aktivu izraženu u novčanim jedinicama. Transakcije koje ne uključuju razmjenu gotovine ili aktive ili pasive izražene u novčanim jedinicama nemonetarne su transakcije.


4.8.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 252/24


UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1149

оd 3. kolovoza 2020.

o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (1), a posebno njezin članak 68. stavak 1.,

budući da:

(1)

Diizocijanati su u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Europskog parlamenta i Vijeća (2) usklađeno razvrstani kao tvari koje izazivaju preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije i tvari koje izazivaju preosjetljivost kože 1. kategorije. Diizocijanati se diljem Unije upotrebljavaju kao kemijske sastavnice u nizu sektora i primjena, posebno u pjenama, brtvilima i premazima, među ostalim.

(2)

Njemačka je 6. listopada 2016. Europskoj agenciji za kemikalije (dalje u tekstu „Agencija”) dostavila dosje (3) u skladu s člankom 69. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 („dosje iz Priloga XV.”) radi pokretanja postupka uvođenja ograničenja utvrđenog u člancima od 69. do 73. te uredbe. U dosjeu iz Priloga XV. navedeno je da preosjetljivost dišnih putova uzrokovana izloženošću kože diizocijanatima ili izloženošću udisanjem diizocijanata prouzrokuje astmu kao profesionalnu bolest, koja je u Uniji prepoznata kao znatan zdravstveni problem povezan s radom. Broj novih profesionalnih bolesti koje godišnje uzrokuju diizocijanati (prema procjenama više od 5 000 slučajeva) smatra se neprihvatljivo velikim. U dosjeu iz Priloga XV. pokazalo se da je potrebno djelovanje na razini Unije te je predloženo ograničenje industrijske i profesionalne uporabe te stavljanja na tržište diizocijanata kao samostalnih tvari ili kao sastavnica drugih tvari ili smjesa.

(3)

Ograničenjem predloženim u dosjeu iz Priloga XV. nastoji se ograničiti uporaba diizocijanata u industrijskim i profesionalnim primjenama na slučajeve u kojima se provodi kombinacija tehničkih i organizacijskih mjera te je proveden minimalni standardizirani tečaj osposobljavanja. Informacije o pristupu tečaju trebalo bi priopćiti u cijelom lancu opskrbe te bi subjekti koji predmetne tvari i smjese stavljaju na tržište trebali biti odgovorni za osiguravanje da tečajevi osposobljavanja budu dostupni primateljima tih tvari odnosno smjesa.

(4)

Odbor za procjenu rizika Agencije (dalje u tekstu „RAC”) donio je 5. prosinca 2017. mišljenje (4) u kojem je zaključio da je predloženo ograničenje, kako ga je RAC izmijenio, najprimjerenija mjera na razini Unije za ublažavanje utvrđenih rizika koji proizlaze iz izloženosti tim tvarima u smislu djelotvornog smanjenja tih rizika. Izrazio je i mišljenje da bi se provedbom izmijenjenog predloženog ograničenja smanjio i broj slučajeva dermatitisa povezanih s diizocijanatima.

(5)

RAC je zaključio da je prikladno osposobljavanje osnovna potreba te da bi svaki radnik koji radi s diizocijanatima trebao znati dovoljno o opasnostima koje te tvari predstavljaju i biti svjestan rizika povezanih s njihovim uporabama, kao i dobro poznavati dobru radnu praksu i primjerene mjere upravljanja rizikom, uključujući pravilnu uporabu odgovarajuće osobne zaštitne opreme. RAC napominje da su potrebne posebne mjere osposobljavanja kako bi se podigla svijest o važnosti zaštite zdravlja s pomoću odgovarajućih mjera upravljanja rizikom i postupaka sigurnog rukovanja.

(6)

RAC je smatrao da gornja granična vrijednost od 0,1 % masenog udjela, koja je utvrđena za diizocijanate u tvari ili smjesi, odgovara najnižoj graničnoj vrijednosti koncentracije za određene diizocijanate razvrstane kao tvari koje izazivaju preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije. Složio se i s podnositeljem dosjea da provedba indikativne ili obvezujuće granične vrijednosti izloženosti na radu ne bi bila dovoljna za smanjenje broja slučajeva astme kao profesionalne bolesti na najnižu moguću razinu jer za diizocijanate još nije utvrđen prag za učinak izazivanja preosjetljivosti.

(7)

Odbor za socioekonomsku analizu Agencije (dalje u tekstu „SEAC”) donio je 15. ožujka 2018. mišljenje (5) u kojem potvrđuje zaključak RAC-a da je, s obzirom na njegove socioekonomske troškove i koristi, predloženo ograničenje najprimjerenija mjera na razini Unije za smanjenje utvrđenih rizika. Usto, SEAC je zaključio je da je predloženo ograničenje pristupačno za lance opskrbe na koje se odnosi.

(8)

SEAC je preporučio odgodu primjene ograničenja od četrdeset i osam mjeseci kako bi se osiguralo dovoljno vremena da svi subjekti u potpunosti provedu zahtjeve u pogledu ograničenja.

(9)

O mišljenjima RAC-a i SEAC-a o predloženom ograničenju provedeno je savjetovanje s Forumom Agencije za razmjenu informacija o provedbi iz članka 76. stavka 1. točke (f) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 te su njegove preporuke uzete u obzir.

(10)

Agencija je 9. svibnja 2018. Komisiji podnijela mišljenja RAC-a i SEAC-a. Na temelju tih mišljenja Komisija zaključuje da iz uporabe ili stavljanja na tržište diizocijanata kao samostalnih tvari ili kao sastavnica drugih tvari ili smjesa proizlazi neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi. Komisija smatra da se ti rizici moraju smanjiti na razini cijele Unije.

(11)

Uzimajući u obzir dosje iz Priloga XV. te mišljenja RAC-a i SEAC-a, Komisija smatra da bi industrijskim i profesionalnim korisnicima trebalo postaviti minimalan zahtjev u smislu osposobljavanja ne dovodeći u pitanje strože nacionalne obveze u državama članicama. Komisija smatra i da bi informacije o tom zahtjevu trebalo uključiti u ambalažu.

(12)

Za potrebe mogućih budućih revizija sadašnjeg ograničenja države članice trebale bi u skladu s člankom 117. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 izvještavati Komisiju o svim utvrđenim zahtjevima za osposobljavanje, broju prijavljenih slučajeva astme kao profesionalne bolesti te drugih profesionalnih bolesti dišnog sustava i kožnih bolesti, svim nacionalnim razinama profesionalne izloženosti i informacijama o provedbenim aktivnostima.

(13)

Ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo Unije o sigurnosti i zdravlju na radu, posebno Direktivu Vijeća 98/24/EZ o kemijskim sredstvima (6), ovo ograničenje namijenjeno je povećanju sposobnosti poslodavaca da postignu višu razinu kontrole rizika. Mala i srednja poduzeća imat će koristi od ovog akta, kojim će se dodatno poboljšati provedba postojećih zahtjeva u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu osiguravanjem posebnih programa osposobljavanja za diizocijanate diljem lanca opskrbe.

(14)

Gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode novim zahtjevima. Prijelazno razdoblje od tri godine primjereno je za potrebno osposobljavanje radne snage.

(15)

Uredbu (EZ) br. 1907/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog na temelju članka 133. Uredbe (EZ) br. 1907/2006,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. kolovoza 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(3)  https://echa.europa.eu/documents/10162/63c411e5-cf0f-dc5e-ff83-1e8de7e4e282

(4)  https://echa.europa.eu/documents/10162/737bceac-35c3-77fb-ba7a-0e417a81aa4a

(5)  https://echa.europa.eu/documents/10162/d6794aa4-8e3a-6780-d079-77237244f5f9

(6)  Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.).


PRILOG

U Prilogu XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 dodaje se sljedeći unos:

„74. Diizocijanati, O = C=N-R-N = C=O, u kojima je R jedinica alifatskog ili aromatskog ugljikovodika nespecificirane dužine

1.

Ne smiju se upotrebljavati kao samostalne tvari ili kao sastavnice drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe nakon 24. kolovoza 2023. osim u sljedećim slučajevima:

(a)

koncentracija diizocijanata pojedinačno i u kombinaciji iznosi manje od 0,1 % masenog udjela, ili

(b)

poslodavac ili samozaposlena osoba osigurava da industrijski ili profesionalni korisnici uspješno završe osposobljavanje o sigurnoj uporabi diizocijanata prije uporabe predmetnih tvari ili smjesa.

2.

Ne smiju se stavljati na tržište kao samostalne tvari ili kao sastavnice drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe nakon 24. veljače 2022. osim u sljedećim slučajevima:

(a)

koncentracija diizocijanata pojedinačno i u kombinaciji iznosi manje od 0,1 % masenog udjela, ili

(b)

dobavljač osigurava da primatelj tvari odnosno smjesa dobije informacije o zahtjevima iz stavka 1. točke (b) i da je na ambalaži, vidljivo odvojena od ostalih informacija na etiketi, navedena sljedeća izjava: ,Od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe obvezno je odgovarajuće osposobljavanje.’

3.

Za potrebe ovog unosa ,industrijski i profesionalni korisnik/korisnici’ znači svaki radnik ili samozaposleni radnik koji rukuje diizocijanatima kao samostalnim tvarima ili kao sastavnicama drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe ili nadgleda takve poslove.

4.

Osposobljavanje iz stavka 1. točke (b) uključuje upute za kontrolu izlaganja diizocijanatima preko kože i udisanjem na radnom mjestu ne dovodeći u pitanje nacionalne granične vrijednosti izloženosti na radu ni druge primjerene mjere upravljanja rizikom na nacionalnoj razini. Takvo osposobljavanje provodi stručnjak za sigurnost i zdravlje na radu koji je potrebno znanje stekao odgovarajućim stručnim osposobljavanjem. Osposobljavanje obuhvaća najmanje:

(a)

elemente osposobljavanja iz stavka 5. točke (a) za sve industrijske i profesionalne uporabe;

(b)

elemente osposobljavanja iz stavka 5. točaka (a) i (b) za sljedeće uporabe:

rukovanje otvorenim smjesama na temperaturi okoline (uključujući pjenaste tunele),

raspršivanje u ventiliranoj kabini,

nanošenje valjkom,

nanošenje četkom,

nanošenje uranjanjem i lijevanjem,

mehaničku naknadnu obradu (npr. rezanje) nepotpuno otvrdnutih predmeta koji više nisu topli,

čišćenje i otpad,

sve druge uporabe sa sličnim izlaganjem preko kože i/ili udisanjem;

(c)

elemente osposobljavanja iz stavka 5. točaka (a), (b) i (c) za sljedeće uporabe:

rukovanje nepotpuno otvrdnutim predmetima (npr. tek otvrdnutim, još toplim predmetima),

uporabe u ljevaonicama,

održavanje i popravak za koje je potreban pristup opremi,

otvoreno rukovanje toplim ili vrućim formulacijama (> 45 °C),

raspršivanje u otvorenom prostoru uz ograničenu ili samo prirodnu ventilaciju (uključuje velike industrijske prostore) i raspršivanje s velikom silom (npr. pjene, elastomeri),

sve druge uporabe sa sličnim izlaganjem preko kože i/ili udisanjem.

5.

Elementi osposobljavanja:

(a)

opće osposobljavanje, uključujući osposobljavanje na internetu, o:

kemiji diizocijanata,

opasnostima od toksičnosti (uključujući akutnu toksičnost),

izlaganju diizocijanatima,

graničnim vrijednostima izloženosti na radu,

načinima razvoja preosjetljivosti,

mirisu kao naznaci opasnosti,

važnosti hlapljivosti u smislu rizika,

viskoznosti, temperaturi i molekularnoj masi diizocijanata,

osobnoj higijeni osoblja,

potrebnoj osobnoj zaštitnoj opremi, uz praktične upute za ispravnu uporabu, i njezinim ograničenjima,

riziku od kontakta preko kože i od izloženosti udisanjem,

riziku povezanom s postupkom uporabe,

planu za zaštitu kože i dišnih puteva,

ventilaciji,

čišćenju, curenju, održavanju,

bacanju prazne ambalaže,

zaštiti drugih prisutnih osoba,

utvrđivanju kritičnih faza rukovanja,

posebnim nacionalnim sustavima oznaka (ako postoje),

sigurnom ponašanju,

certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju;

(b)

osposobljavanje srednje razine, uključujući osposobljavanje na internetu, o:

dodatnim aspektima ponašanja,

održavanju,

upravljanju promjenama,

ocjeni postojećih sigurnosnih uputa,

riziku povezanom s postupkom uporabe,

certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju;

(c)

napredno osposobljavanje, uključujući osposobljavanje na internetu, o:

eventualnim dodatnim potvrdama potrebnima za posebne obuhvaćene uporabe,

raspršivanju izvan kabine za raspršivanje,

otvorenom rukovanju toplim ili vrućim formulacijama (> 45 °C),

certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju.

6.

Osposobljavanje mora biti u skladu s odredbama koje utvrdi država članica u kojoj industrijski ili profesionalni korisnici rade. Države članice mogu provoditi ili nastaviti primjenjivati svoje nacionalne zahtjeve za uporabu tih tvari ili smjesa sve dok su ispunjeni minimalni zahtjevi iz stavaka 4. i 5.

7.

Dobavljač iz stavka 2. točke (b) primatelju osigurava materijal i tečajeve za osposobljavanje iz stavaka 4. i 5. na službenom jeziku države članice u koju se dostavljaju tvari odnosno smjese. Pri osposobljavanju se uzima u obzir specifičnost isporučenih proizvoda, uključujući sastav, ambalažu i dizajn.

8.

Poslodavac ili samozaposlena osoba dokumentira uspješno završeno osposobljavanje iz stavaka 4. i 5. Osposobljavanje se mora pohađati najmanje svakih pet godina.

9.

U skladu s člankom 117. stavkom 1. države članice u svoja izvješća uključuju sljedeće informacije:

(a)

sve utvrđene zahtjeve za osposobljavanje i druge mjere upravljanja rizikom povezane s industrijskim i profesionalnim uporabama diizocijanata i predviđene nacionalnim pravom;

(b)

broj prijavljenih i potvrđenih slučajeva astme kao profesionalne bolesti te drugih profesionalnih bolesti dišnog sustava i kožnih bolesti povezanih s diizocijanatima;

(c)

nacionalne razine izloženosti na radu za diizocijanate, ako postoje;

(d)

informacije o provedbenim aktivnostima povezanima s ograničenjem.

10.

Ovo se ograničenje primjenjuje ne dovodeći u pitanje ostalo zakonodavstvo Unije o zaštiti sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu.”


ODLUKE

4.8.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 252/30


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1150

оd 3. kolovoza 2020.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 5454)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Unije s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/1107 (5) nakon promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Latviji, Poljskoj i Slovačkoj.

(2)

Direktivom Vijeća 2002/60/EZ (6) utvrđuju se minimalne mjere Unije koje treba poduzeti za kontrolu afričke svinjske kuge. Osobito, člankom 9. Direktive 2002/60/EZ predviđena je uspostava zaraženog i ugroženog područja kad se kod svinja na gospodarstvu službeno potvrdi afrička svinjska kuga, a člancima 10. i 11. te direktive utvrđuju se mjere koje treba poduzeti na zaraženim i ugroženim područjima kako bi se spriječilo širenje navedene bolesti. Osim toga, člankom 15. Direktive 2002/60/EZ utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti ako se afrička svinjska kuga potvrdi kod divljih svinja. Novija su iskustva pokazala da su mjere utvrđene Direktivom 2002/60/EZ djelotvorne u kontroli širenja te bolesti, a posebno mjere čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava te druge mjere povezane s iskorjenjivanjem te bolesti u populaciji domaćih i divljih svinja.

(3)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2020/1107 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Litvi i Poljskoj i kod divljih svinja u Poljskoj i Slovačkoj.

(4)

U srpnju 2020. zabilježeno je pet slučajeva afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima biłgorajski, ełcki, garwoliński, zielonogórski i olsztyński u Poljskoj, na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU ili na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu III. tog priloga, a nalaze se u neposrednoj blizini područja trenutačno navedenih u dijelu II. tog priloga. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske, pogođena tim nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge, sada bi trebalo navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.; područja Poljske navedena u dijelu II. tog priloga, koja se nalaze u neposrednoj blizini područja navedenih u dijelu III. koja su pogođena tim nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu III. tog priloga, umjesto u njegovu dijelu II.

(5)

U srpnju 2020. zabilježena su tri slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u okruzima zambrowski, jarosławski i krośnieński u Poljskoj, na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU ili na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. tog Priloga, a nalaze se u neposrednoj blizini područja trenutačno navedenih u dijelu I. tog priloga. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod divljih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske, pogođena tim nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge, sada bi trebalo navesti u dijelu II. tog priloga umjesto u njegovu dijelu I.; područja Poljske navedena u dijelu I. tog priloga, koja se nalaze u neposrednoj blizini područja navedenih u dijelu II. koja su pogođena tim nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu II. tog priloga, umjesto u njegovu dijelu I.

(6)

U srpnju 2020. zabilježena su dva slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u okruzima Rimavská Sobota i Roznava u Slovačkoj, na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod divljih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Slovačke, trenutačno navedena u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU, koja su pogođena tim nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu II. tog priloga umjesto u njegovu dijelu I.

(7)

U srpnju 2020. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u općini Plungė u Litvi, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Litve, pogođeno tim nedavnim slučajem afričke svinjske kuge, sada bi trebalo navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.

(8)

Nakon tih nedavnih izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Litvi i Poljskoj i nedavnih slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Slovačkoj, i uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u Uniji, regionalizacija u tim državama članicama preispitana je i ažurirana. Osim toga, postojeće mjere za upravljanje rizicima također su preispitane i ažurirane. Te izmjene treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(9)

Kako bi se uzele u obzir najnovije promjene u epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dovoljno velika područja visokog rizika u Litvi, Poljskoj i Slovačkoj te ih navesti u dijelovima II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Budući da su u dijelovima II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU navedena područja na kojima epidemiološka situacija još nije stabilna i brzo se mijenja, u slučaju bilo kakvih izmjena u pogledu područja navedenih u tom dijelu uvijek bi posebno trebalo uzeti u obzir učinak na okolna područja, kao što je to učinjeno u ovom slučaju. Dijelove I., II. i III. tog priloga trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da izmjene Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU utvrđene ovom Odlukom stupe na snagu što je prije moguće.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. kolovoza 2020.

Za Komisiju

Stella KYRIAKIDES

Članica Komisije


(1)  SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2)  SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3)  SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1107 оd 27. srpnja 2020. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 242, 28.7.2020., str. 11.).

(6)  Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu (SL L 192, 20.7.2002., str. 27.).


PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG

DIO I.

1.   Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

dans la province de Luxembourg:

la zone est délimitée, dans le sens des aiguilles d’une montre, par:

Frontière avec la France,

Rue Mersinhat à Florenville,

La N818jusque son intersection avec la N83,

La N83 jusque son intersection avec la N884,

La N884 jusque son intersection avec la N824,

La N824 jusque son intersection avec Le Routeux,

Le Routeux,

Rue d’Orgéo,

Rue de la Vierre,

Rue du Bout-d’en-Bas,

Rue Sous l’Eglise,

Rue Notre-Dame,

Rue du Centre,

La N845 jusque son intersection avec la N85,

La N85 jusque son intersection avec la N40,

La N40 jusque son intersection avec la N802,

La N802 jusque son intersection avec la N825,

La N825 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411jusque son intersection avec la N40,

N40: Burnaimont, Rue de Luxembourg, Rue Ranci, Rue de la Chapelle,

Rue du Tombois,

Rue Du Pierroy,

Rue Saint-Orban,

Rue Saint-Aubain,

Rue des Cottages,

Rue de Relune,

Rue de Rulune,

Route de l’Ermitage,

N87: Route de Habay,

Chemin des Ecoliers,

Le Routy,

Rue Burgknapp,

Rue de la Halte,

Rue du Centre,

Rue de l’Eglise,

Rue du Marquisat,

Rue de la Carrière,

Rue de la Lorraine,

Rue du Beynert,

Millewée,

Rue du Tram,

Millewée,

N4: Route de Bastogne, Avenue de Longwy, Route de Luxembourg,

Frontière avec le Grand-Duché de Luxembourg,

Frontière avec la France, jusque son intersection avec la Rue Mersinhat à Florenville.

2.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Hiiu maakond.

3.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Békés megye 950950, 950960, 950970, 951950, 952050, 952750, 952850, 952950, 953050, 953150, 953650, 953660, 953750, 953850, 953960, 954250, 954260, 954350, 954450, 954550, 954650, 954750, 954850, 954860, 954950, 955050, 955150, 955250, 955260, 955270, 955350, 955450, 955510, 955650, 955750, 955760, 955850, 955950, 956050, 956060, 956150 és 956160 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Bács-Kiskun megye 600150, 600850, 601550, 601650, 601660, 601750, 601850, 601950, 602050, 603250, 603750 és 603850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Budapest 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

Csongrád-Csanád megye 800150, 800160, 800250, 802220, 802260, 802310 és 802450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Fejér megye 400150, 400250, 400351, 400352, 400450, 400550, 401150, 401250, 401350, 402050, 402350, 402360, 402850, 402950, 403050, 403250, 403350, 403450, 403550, 403650, 403750, 403950, 403960, 403970, 404570, 404650, 404750, 404850, 404950, 404960, 405050, 405750, 405850, 405950, 406050, 406150, 406550, 406650 és 406750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750260, 750350, 750450, 750460, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754950, 755050, 755150, 755250, 755350 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250150, 250250, 250350, 250450, 250460, 250550, 250650, 250750, 250850, 250950, 251050, 251150, 251250, 251350, 251360, 251450, 251550, 251650, 251750, 251850, 252150 és 252250, kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571550, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573250, 573260, 573350, 573360, 573450, 573850, 573950, 573960, 574050, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574850, 574860, 574950, 575050,575150, 575250, 575350, 575550, 575650, 575750, 575850, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576650, 576750, 576850, 576950, 577050, 577150, 577350, 577450, 577650, 577850, 577950, 578050, 578150, 578250, 578350, 578360, 578450, 578550, 578560, 578650, 578850, 578950, 579050, 579150, 579250, 579350, 579450, 579460, 579550, 579650, 579750, 580250 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

4.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Pāvilostas novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Ventspils novada Jūrkalnes pagasts,

Grobiņas novads,

Rucavas novada Dunikas pagasts.

5.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Klaipėdos rajono savivaldybės: Agluonėnų, Priekulės, Veiviržėnų, Judrėnų, Endriejavo ir Vėžaičių seniūnijos,

Kretingos rajono savivaldybės: Darbėnų, Kretingos ir Žalgirio seniūnijos,

Plungės rajono savivaldybės: Nausodžio sen. dalis nuo kelio 166 į pietryčius ir Kulių seniūnija,

Skuodo rajono savivaldybės: Lenkimų, Mosėdžio, Skuodo, Skuodo miesto seniūnijos.

6.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Wielbark i Rozogi w powiecie szczycieńskim,

gminy Janowiec Kościelny, Janowo i część gminy Kozłowo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Rączki – Kownatki – Gardyny w powiecie nidzickim,

powiat działdowski,

gminy Dąbrówno, miasto Ostróda i część gminy wiejskiej Ostróda położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7 w powiecie ostródzkim,

gminy Kisielice, Susz, Iława z miastem Iława, Lubawa z miastem Lubawa, w powiecie iławskim,

gmina Grodziczno w powiecie nowomiejskim,

w województwie podlaskim:

gminy Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew i część gminy Kulesze Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię koleją w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

gminy Szumowo, Zambrów z miastem Zambrów i część gminy Kołaki Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bielsk, Brudzeń Duży, Drobin, Gąbin, Łąck, Nowy Duninów, Radzanowo, Słupno i Stara Biała w powiecie płockim,

powiat miejski Płock,

powiat sierpecki,

powiat żuromiński,

gminy Andrzejewo, Brok, Małkinia Górna, Stary Lubotyń, Szulborze Wielkie, Wąsewo, Zaręby Kościelne i Ostrów Mazowiecka z miastem Ostrów Mazowiecka w powiecie ostrowskim,

gminy Dzierzgowo, Lipowiec Kościelny, miasto Mława, Radzanów, Szreńsk, Szydłowo i Wieczfnia Kościelna, w powiecie mławskim,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

gminy Gzy, Obryte, Zatory, Pułtusk i część gminy Winnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Brańszczyk, Długosiodło, Rząśnik, Wyszków, Zabrodzie i część gminy Somianka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Kowala, Wierzbica, część gminy Wolanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

powiat szydłowiecki,

powiat gostyniński,

w województwie podkarpackim:

gminy Chłopice, Rokietnica, gmina wiejska Jarosław, część miasta Jarosław położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94, część gminy Radymno położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A4, w powiecie jarosławskim,

gminy Medyka, Orły, Stubno, Żurawica, Przemyśl w powiecie przemyskim,

gminy Przeworsk z miastem Przeworsk, Gać Jawornik Polski, Kańczuga, Tryńcza i Zarzecze w powiecie przeworskim,

powiat łańcucki,

gminy Trzebownisko, Głogów Małopolski i część gminy Sokołów Małopolski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Dzikowiec, Kolbuszowa, Niwiska i Raniżów w powiecie kolbuszowskim,

gminy Borowa, Czermin, Gawłuszowice, Mielec z miastem Mielec, Padew Narodowa, Przecław, Tuszów Narodowy w powiecie mieleckim,

w województwie świętokrzyskim:

powiat opatowski,

powiat sandomierski,

gminy Bogoria, Łubnice, Oleśnica, Osiek, Połaniec, Rytwiany i Staszów w powiecie staszowskim,

gmina Skarżysko Kościelne w powiecie skarżyskim,

gmina Wąchock, część gminy Brody położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogi: nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie, drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy oraz na północ od drogi nr 42 i część gminy Mirzec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

gminy Gowarczów, Końskie i Stąporków w powiecie koneckim,

w województwie łódzkim:

gminy Łyszkowice, Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, Nieborów, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącej od granicy miasta Łowicz do zachodniej granicy gminy oraz część gminy wiejskiej Łowicz położona na wschód od granicy miasta Łowicz i na północ od granicy gminy Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Biała Rawska, Cielądz, Rawa Mazowiecka z miastem Rawa Mazowiecka i Regnów w powiecie rawskim,

powiat skierniewicki,

powiat miejski Skierniewice,

gminy Białaczów, Mniszków, Paradyż, Sławno i Żarnów w powiecie opoczyńskim,

gminy Czerniewice, Inowłódz, Lubochnia, Rzeczyca, Tomaszów Mazowiecki z miastem Tomaszów Mazowiecki i Żelechlinek w powiecie tomaszowskim,

w województwie pomorskim:

gminy Ostaszewo, miasto Krynica Morska oraz część gminy Nowy Dwór Gdański położona na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Nowy Staw, Malbork z miastem Malbork w powiecie malborskim,

gminy Mikołajki Pomorskie, Stary Targ i Sztum w powiecie sztumskim,

powiat gdański,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

powiat kwidzyński,

w województwie lubuskim:

gmina Gubin z miastem Gubin w powiecie krośnieńskim,

gminy Międzyrzecz, Pszczew, Trzciel w powiecie międzyrzeckim,

część gminy Lubrza położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Łagów położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Zbąszynek położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Zbąszynia do Świebodzina oraz część położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od miasta Zbąszynek w kierunku zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 1210F, a następnie przez drogę 1210F biegnącą od skrzyżowania z linia kolejową do zachodniej granicy gminy, część gminy Szczaniec położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Świebodzin położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie świebodzińskim,

gminy Cybinka, Ośno Lubuskie i Rzepin w powiecie słubickim,

gmina Sulęcin i część gminy Torzym położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2 w powiecie sulęcińskim,

w województwie dolnośląskim:

gminy Bolesławiec z miastem Bolesławiec, Gromadka i Osiecznica w powiecie bolesławieckim,

gmina Węgliniec w powiecie zgorzeleckim,

gminy Chocianów, Polkowice, część gminy Przemków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12, w powiecie polkowickim,

gmina Jemielno, Niechlów i Góra w powiecie górowskim,

gmina Rudna i Lubin z miastem Lubin w powiecie lubińskim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Krzemieniewo, Rydzyna, część gminy Święciechowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12w powiecie leszczyńskim,

powiat nowotomyski,

gminy Granowo, Grodzisk Wielkopolski i część gminy Kamieniec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Czempiń, miasto Kościan, część gminy wiejskiej Kościan położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5 oraz na wschód od linii wyznaczonej przez kanał Obry, część gminy Krzywiń położona na wschód od linii wyznaczonej przez kanał Obry w powiecie kościańskim,

powiat miejski Poznań,

gminy Rokietnica, Suchy Las, Mosina, miasto Luboń, miasto Puszczykowo, część gminy Komorniki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5, część gminy Stęszew położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 5 i 32 i część gminy Kórnik położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr S11 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 434 i drogę nr 434 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy w powiecie poznańskim,

gminy Pniewy, Szamotuły, część gminy Duszniki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 92 oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 306, część gminy Kaźmierz położona na północ i na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr 92 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Witkowice – Gorszewice – Kaźmierz (wzdłuż ulic Czereśniowa, Dworcowa, Marii Konopnickiej) – Chlewiska, biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie szamotulskim.

7.   Slovačka

Sljedeća područja u Slovačkoj:

the whole district of Vranov nad Topľou,

the whole district of Humenné,

the whole district of Snina,

the whole district of Sobrance, except municipalities included in part III

in the district of Michalovce, the whole municipalities of Tušice, Moravany, Pozdišovce, Michalovce, Zalužice, Lúčky, Závadka, Hnojné, Poruba pod Vihorlatom, Jovsa, Kusín, Klokočov, Kaluža, Vinné, Trnava pri Laborci, Oreské, Staré, Zbudza, Petrovce nad Laborcom, Lesné, Suché, Rakovec nad Ondavou, Nacina Ves, Voľa, Pusté Čemerné and Strážske,

in the district of Košice - okolie, the whole municipalities not included in Part II,

in the district of Gelnica, the whole municipalities of Uhorná, Smolnícka Huta, Mníšek nad Hnilcom, Prakovce, Helcmanovce, Gelnica, Kojšov, Veľký Folkmár, Jaklovce, Žakarovce, Margecany, Henclová and Stará Voda,

in the district of Prešov, the whole municipalities of Klenov, Miklušovce, Sedlice, Suchá dolina, Janov, Radatice, Ľubovec, Ličartovce, Drienovská Nová Ves, Kendice, Petrovany, Drienov, Lemešany, Janovík, Bretejovce, Seniakovce, Šarišské Bohdanovce, Varhaňovce, Brestov Mirkovce, Žehňa, Tuhrina, Lúčina and Červenica,

in the district of Rožňava, the whole municipalities of Brzotín, Gočaltovo, Honce, Jovice, Kružná, Kunová Teplica, Pača, Pašková, Pašková, Rakovnica, Rozložná, Rožňavské Bystré, Rožňava, Rudná, Štítnik, Vidová, Čučma and Betliar,

in the district of Revúca, the whole municipalities of Držkovce, Chvalová, Gemerské Teplice, Gemerský Sad, Hucín, Jelšava, Leváre, Licince, Nadraž, Prihradzany, Sekerešovo, Šivetice, Kameňany, Višňové, Rybník and Sása,

in the district of Rimavská Sobota, municipalities located south of the road No.526 not included in Part II”

in the district of Lučenec, the whole municipalities of Trenč, Veľká nad Ipľom, Jelšovec, Panické Dravce, Lučenec, Kalonda, Rapovce, Trebeľovce, Mučín, Lipovany, Pleš, Fiľakovské Kováče, Ratka, Fiľakovo, Biskupice, Belina, Radzovce, Čakanovce, Šiatorská Bukovinka, Čamovce, Šurice, Halič, Mašková, Ľuboreč, Šíd and Prša,

8.   Grčka

Sljedeća područja u Grčkoj:

in the regional unit of Drama:

the community departments of Sidironero and Skaloti and the municipal departments of Livadero and Ksiropotamo (in Drama municipality),

the municipal department of Paranesti (in Paranesti municipality),

the municipal departments of Kokkinogeia, Mikropoli, Panorama, Pyrgoi (in Prosotsani municipality),

the municipal departments of Kato Nevrokopi, Chrysokefalo, Achladea, Vathytopos, Volakas, Granitis, Dasotos, Eksohi, Katafyto, Lefkogeia, Mikrokleisoura, Mikromilea, Ochyro, Pagoneri, Perithorio, Kato Vrontou and Potamoi (in Kato Nevrokopi municipality),

in the regional unit of Xanthi:

the municipal departments of Kimmerion, Stavroupoli, Gerakas, Dafnonas, Komnina, Kariofyto and Neochori (in Xanthi municipality),

the community departments of Satres, Thermes, Kotyli, and the municipal departments of Myki, Echinos and Oraio and (in Myki municipality),

the community department of Selero and the municipal department of Sounio (in Avdira municipality),

in the regional unit of Rodopi:

the municipal departments of Komotini, Anthochorio, Gratini, Thrylorio, Kalhas, Karydia, Kikidio, Kosmio, Pandrosos, Aigeiros, Kallisti, Meleti, Neo Sidirochori and Mega Doukato (in Komotini municipality),

the municipal departments of Ipio, Arriana, Darmeni, Archontika, Fillyra, Ano Drosini, Aratos and the Community Departments Kehros and Organi (in Arriana municipality),

the municipal departments of Iasmos, Sostis, Asomatoi, Polyanthos and Amvrosia and the community department of Amaxades (in Iasmos municipality),

the municipal department of Amaranta (in Maroneia Sapon municipality),

in the regional unit of Evros:

the municipal departments of Kyriaki, Mandra, Mavrokklisi, Mikro Dereio, Protokklisi, Roussa, Goniko, Geriko, Sidirochori, Megalo Derio, Sidiro, Giannouli, Agriani and Petrolofos (in Soufli municipality),

the municipal departments of Dikaia, Arzos, Elaia, Therapio, Komara, Marasia, Ormenio, Pentalofos, Petrota, Plati, Ptelea, Kyprinos, Zoni, Fulakio, Spilaio, Nea Vyssa, Kavili, Kastanies, Rizia, Sterna, Ampelakia, Valtos, Megali Doxipara, Neochori and Chandras (in Orestiada municipality),

the municipal departments of Asvestades, Ellinochori, Karoti, Koufovouno, Kiani, Mani, Sitochori, Alepochori, Asproneri, Metaxades, Vrysika, Doksa, Elafoxori, Ladi, Paliouri and Poimeniko (in Didymoteixo municipality),

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Kerkini, Livadia, Makrynitsa, Neochori, Platanakia, Petritsi, Akritochori, Vyroneia, Gonimo, Mandraki, Megalochori, Rodopoli, Ano Poroia, Katw Poroia, Sidirokastro, Vamvakophyto, Promahonas, Kamaroto, Strymonochori, Charopo, Kastanousi and Chortero and the community departments of Achladochori, Agkistro and Kapnophyto (in Sintiki municipality),

the municipal departments of Serres, Elaionas and Oinoussa and the community departments of Orini and Ano Vrontou (in Serres municipality),

the municipal departments of Dasochoriou, Irakleia, Valtero, Karperi, Koimisi, Lithotopos, Limnochori, Podismeno and Chrysochorafa (in Irakleia municipality).

DIO II.

1.   Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

dans la province de Luxembourg:

la zone est délimitée, dans le sens des aiguilles d’une montre, par:

La Rue de la Station (N85) à Florenville jusque son intersection avec la N894,

La N894 jusque son intersection avec la rue Grande,

La rue Grande jusque son intersection avec la rue de Neufchâteau,

La rue de Neufchâteau jusque son intersection avec Hosseuse,

Hosseuse,

La Roquignole,

Les Chanvières,

La Fosse du Loup,

Le Sart,

La N801 jusque son intersection avec la rue de l’Accord,

La rue de l’Accord,

La rue du Fet,

La N40 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411 jusque son intersection avec la N81 au niveau de Weyler,

La N81 jusque son intersection avec la N883 au niveau d’Aubange,

La N883 jusque son intersection avec la N88 au niveau d’Aubange,

La N88 jusque son intersection avec la N811,

La N811 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour,

La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N88,

La N88 (rue Baillet Latour, rue Fontaine des Dames, rue Yvan Gils, rue de Virton, rue de Gérouville, Route de Meix) jusque son intersection avec la N981,

La N981 (rue de Virton) jusque son intersection avec la N83,

La N83 (rue du Faing, rue de Bouillon, rue Albert 1er, rue d’Arlon) jusque son intersection avec la N85 (Rue de la Station) à Florenville.

2.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

the whole region of Haskovo,

the whole region of Yambol,

the whole region of Stara Zagora,

the whole region of Pernik,

the whole region of Kyustendil,

the whole region of Plovdiv,

the whole region of Pazardzhik,

the whole region of Smolyan,

the whole region of Burgas excluding the areas in Part III.

3.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 952150, 952250, 952350, 952450, 952550, 952650, 953250, 953260, 953270, 953350, 953450, 953550, 953560, 953950, 954050, 954060, 954150, 956250, 956350, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Fejér megye 403150, 403160, 403260, 404250, 404550, 404560, 405450, 405550, 405650, 406450 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Heves megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750250, 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751250, 751260, 751350, 751360, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 751750, 751850, 751950, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753650, 753660, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754150, 754250, 754360, 754370, 754850, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye: 251950, 252050, 252350, 252450, 252460, 252550, 252650, 252750, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350, 253450 és 253550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye valamennyi vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 570950, 571050, 571150, 571250, 571350, 571650, 571750, 571760, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250, 577250, 580050 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe.

5.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Ādažu novads,

Aizputes novada, Aizputes un Cīravas pagasts, Kalvenes pagasta daļa uz rietumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz dienvidiem no autoceļa A9, uz rietumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz rietumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296un Lažas pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa caur Miķelīšu mežu līdz autoceļam 1265, uz rietumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1265 pie Mežmaļiem līdz robežai ar Rīvas upi, Aizputes pilsēta,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novads,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads,

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Durbes novads,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novads,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada Ēdoles pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa 1269, 1271, uz austrumiem no autoceļa 1288, uz ziemeļiem no autoceļa P119, Īvandes pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa P119, uz austrumiem no autoceļa 1292, 1279, uz austrumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1279 no Upītēm līdz autoceļam 1290, Kurmāles pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa 1290, uz austrumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1290 no Alejām līdz autoceļam 1283, uz austrumiem no autoceļa 1283 un P112, Turlavas pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa P112, Laidu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1296, Padures, Rumbas, Rendas, Kabiles, Vārmes, Pelču un Snēpeles pagasts, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novads,

Pārgaujas novads,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekules novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novads,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novada Raņķu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes,

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Vaiņodes novada Vaiņodes pagasts un Embūtes pagasta daļa uz dienvidiem autoceļa P116, P106,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes, Vārves, Užavas, Piltenes, Puzes, Ziru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts, Piltenes pilsēta,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

6.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė: Alytaus, Alovės, Butrimonių, Daugų, Nemunaičio, Pivašiūnų, Punios, Raitininkų seniūnijos,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė: Domeikavos, Garliavos, Garliavos apylinkių, Karmėlavos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Vandžiogalos ir Vilkijos seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1, Užliedžių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1 ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 1907,

Kazlų rūdos savivaldybė: Kazlų rūdos seniūnija į šiaurę nuo kelio Nr. 230, į rytus nuo kelio Kokė-Užbaliai-Čečetai iki kelio Nr. 2610 ir į pietus nuo kelio Nr. 2610,

Kelmės rajono savivaldybė,

Kėdainių rajono savivaldybė,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Kretingos rajono savivaldybė: Imbarės, Kūlupėnų ir Kartenos seniūnijos,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė: Degučių, Marijampolės, Mokolų, Liudvinavo ir Narto seniūnijos,

Mažeikių rajono savivaldybė,

Molėtų rajono savivaldybė: Alantos seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio 119 ir į šiaurę nuo kelio Nr. 2828, Balninkų, Dubingių, Giedraičių, Joniškio ir Videniškių seniūnijos,

Pagėgių savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Rietavo savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė: Stakliškių ir Veiverių seniūnijos,

Plungės rajono savivaldybė: Žlibinų, Stalgėnų, Nausodžio sen. dalis nuo kelio Nr. 166 į šiaurės vakarus, Plungės miesto ir Šateikių seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybės: Aleksandrijos ir Ylakių seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė,

Šilalės rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė: Bartninkų, Gražiškių, Keturvalakių, Kybartų, Klausučių, Pajevonio, Šeimenos, Vilkaviškio miesto, Virbalio, Vištyčio seniūnijos,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

7.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Stare Juchy, część gminy Prostki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy łączącą miejscowości Żelazki – Dąbrowskie - Długosze do południowej granicy gminy i część gminy wiejskiej Ełk położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 667 biegnącą od miejscowości Bajtkowo do miejscowości Nowa Wieś Ełcka, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk biegnącą od miejscowości Nowa Wieś Ełcka do wschodniej granicy gminy w powiecie ełckim,

gminy Elbląg, Gronowo Elbląskie, Milejewo, Młynary, Markusy, Rychliki i Tolkmicko w powiecie elbląskim,

powiat miejski Elbląg,

powiat gołdapski,

gminy Orzysz, Pisz, Ruciane - Nida oraz część gminy Biała Piska położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę 667 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Biała Piska, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 biegnącą od miejscowości Biała Piska do wschodniej granicy gminy w powiecie piskim,

gmina Górowo Iławeckie z miastem Górowo Iławeckie w powiecie bartoszyckim,

gminy Biskupiec, Kolno, Purda, Stawiguda,, Olsztynek, część gminy Świątki położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Pasłęka, część gminy Barczewo położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Gietrzwałd położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie olsztyńskim,

gminy Grunwald, Łukta, Małdyty, Miłomłyn, Miłakowo, część gminy wiejskiej Ostróda położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7 i część gminy Morąg położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga w powiecie ostródzkim,

część gminy Ryn położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową łączącą miejscowości Giżycko i Kętrzyn w powiecie giżyckim,

gminy Braniewo i miasto Braniewo, Frombork, Lelkowo, Pieniężno, Płoskinia oraz część gminy Wilczęta położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 509 w powiecie braniewskim,

gmina Reszel, część gminy Kętrzyn położona na południe od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn biegnącej do granicy miasta Kętrzyn, na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 591 biegnącą od miasta Kętrzyn do północnej granicy gminy oraz na zachód i na południe od zachodniej i południowej granicy miasta Kętrzyn, miasto Kętrzyn i część gminy Korsze położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na wschód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

gminy Lubomino i Orneta w powiecie lidzbarskim,

gmina Nidzica i część gminy Kozłowo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Rączki – Kownatki – Gardyny w powiecie nidzickim,

gminy Dźwierzuty, Jedwabno, Pasym, Szczytno i miasto Szczytno i Świętajno w powiecie szczycieńskim,

powiat mrągowski,

gmina Zalewo w powiecie iławskim,

w województwie podlaskim:

gminy Orla, Rudka, Brańsk z miastem Brańsk, Boćki w powiecie bielskim,

gminy Radziłów, Rajgród Wąsosz, część gminy wiejskiej Grajewo położona na południe o linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącą miejscowości: Mareckie – Łękowo – Kacprowo – Ruda, a następnie od miejscowości Ruda na południe od rzeki Binduga uchodzącej do rzeki Ełk i następnie na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk od ujścia rzeki Binduga do wschodniej granicy gminy w powiecie grajewskim,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Jedwabne, Przytuły i Wiznaw powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

gminy Dziadkowice, Grodzisk, Mielnik, Milejczyce, Nurzec-Stacja i Siemiatycze z miastem Siemiatycze w powiecie siemiatyckim,

powiat hajnowski,

gminy Klukowo, Szepietowo, Kobylin-Borzymy, Nowe Piekuty, Sokoły i część gminy Kulesze Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie wysokomazowieckim,

gmina Rutki i część gminy Kołaki Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

powiat kolneński z miastem Kolno,

gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Michałowo, Supraśl, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady, Choroszcz i część gminy Poświętne położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 681 w powiecie białostockim,

gminy Filipów, Jeleniewo, Przerośl, Raczki, Rutka -Tartak, Suwałki, Szypliszki Wiżajny oraz część gminy Bakałarzewo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę 653 biegnącej od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 1122B oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1122B biegnącą od drogi 653 w kierunku południowym do skrzyżowania z drogą 1124B i następnie na północny - wschód od drogi nr 1124B biegnącej od skrzyżowania z drogą 1122B do granicy z gminą Raczki w powiecie suwalskim

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok,

w województwie mazowieckim:

powiat siedlecki,

powiat miejski Siedlce,

gminy Bielany, Ceranów, Kosów Lacki, Repki i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

powiat węgrowski,

powiat łosicki,

powiat ciechanowski,

powiat sochaczewski,

powiat zwoleński,

gminy Garbatka – Letnisko, Gniewoszów i Sieciechów w powiecie kozienickim,

powiat lipski,

gminy Gózd, Iłża, Jastrzębia, Jedlnia Letnisko, Pionki z miastem Pionki, Skaryszew, Jedlińsk, Przytyk, Zakrzew, część gminy Wolanów położona na północ od drogi nr 12 i w powiecie radomskim,

gminy Bodzanów, Bulkowo, Staroźreby, Słubice, Wyszogród i Mała Wieś w powiecie płockim,

powiat nowodworski,

powiat płoński,

gminy Pokrzywnica, Świercze i część gminy Winnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

powiat wołomiński,

część gminy Somianka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Borowie, Garwolin z miastem Garwolin, Górzno, Miastków Kościelny, Parysów, Pilawa, Żelechów, część gminy Wilga położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia do rzeki Wisły w powiecie garwolińskim,

gmina Boguty – Pianki w powiecie ostrowskim,

gminy Stupsk, Wiśniewo i Strzegowo w powiecie mławskim,

powiat miński,

powiat otwocki,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

powiat grójecki,

powiat grodziski,

powiat żyrardowski,

gminy Białobrzegi, Promna, Radzanów, Stara Błotnica, Wyśmierzyce w powiecie białobrzeskim,

powiat przysuski,

powiat miejski Warszawa,

w województwie lubelskim:

powiat bialski,

powiat miejski Biała Podlaska,

gminy Aleksandrów, Biszcza, Józefów, Potok Górny, część gminy Tarnogród położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835, część gminy Księżpol położona na północny-zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy z miejscowości Tarnogród do miejscowości Korchów Pierwszy, a następnie przez miejscowość Zawadka do miejscowości Budzyń oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy gminy przez miejscowość Budzyń do skrzyżowania z droga biegnącą do miejscowości Zawadkaczęść gminy Turobin położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835 w powiecie biłgorajskim,

gminy Batorz, Godziszów, Janów Lubelski, Modliborzyce, Potok Wielki i część gminy Chrzanów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy od miejscowości Branew Ordynacka łącząca miejscowości Chrzanów – Dąbrowa – Malinie do wschodniej granicy gminy w powiecie janowskim,

powiat puławski,

gminy Kłoczew, Nowodwór, Ułęż, miasto Dęblin i część gminy Ryki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy i łączącą miejscowości Ownia – Krainów do skrzyżowania z drogą nr S17, a następnie na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S17 biegnącą od tego skrzyżowania do skrzyżowania z drogą nr 48 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 48w powiecie ryckim,

gminy Adamów, Krzywda, Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wola Mysłowska, Trzebieszów, Stanin, gmina wiejska Łuków i miasto Łuków w powiecie łukowskim,

gminy Bychawa, Głusk, Jabłonna, Krzczonów, Garbów Strzyżewice, Wysokie, Bełżyce, Borzechów, Niedrzwica Duża, Konopnica, Wojciechów i Zakrzew w powiecie lubelskim,

gminy Abramów, Kamionka, Michów, Uścimów w powiecie lubartowskim,

gminy Mełgiew, Rybczewice, Piaski i miasto Świdnik w powiecie świdnickim,

gmina Fajsławice, część gminy Żółkiewka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 i część gminy Łopiennik Górny położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

powiat hrubieszowski,

gminy Krynice, Rachanie, Tarnawatka, Łaszczów, Telatyn, Tyszowce i Ulhówek w powiecie tomaszowskim,

gminy Białopole, Chełm, Dorohusk, Dubienka, Kamień, Leśniowice, Ruda – Huta, Sawin, Wojsławice, Żmudź w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

gmina Adamów, Miączyn, Sitno, Komarów-Osada, Krasnobród, Łabunie, Zamość, Grabowiec i część gminy Skierbieszów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 843 w powiecie zamojskim,

powiat miejski Zamość,

powiat kraśnicki,

powiat opolski,

gminy Dębowa Kłoda, Jabłoń, Podedwórze, Sosnowica w powiecie parczewskim,

gminy Stary Brus, Wola Uhruska, część gminy wiejskiej Włodawa położona na południe od południowej granicy miasta Włodawa i część gminy Hańsk położona na wschód od linii wyznaczonej od drogi nr 819 w powiecie włodawskim,

gmina Kąkolewnica, Komarówka Podlaska i Ulan Majorat w powiecie radzyńskim,

w województwie podkarpackim:

powiat stalowowolski,

gminy Horyniec-Zdrój, Oleszyce, Lubaczów z miastem Lubaczów, Wielkie Oczy i część gminy Cieszanów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 863, a następnie na zachód od drogi nr 863 biegnącej do miejscowości Lubliniec i dalej na zachód od drogi biegnącej przez Nowy Lubliniec do północnej granicy gminy w powiecie lubaczowskim,

gmina Sieniawa, część gminy Adamówka położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835 w powiecie przeworskim,

gminy Laszki, Wiązownica i część gminy Radymno położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A4 z miastem Radymno w powiecie jarosławskim,

gmina Kamień, część gminy Sokołów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Cmolas i Majdan Królewski w powiecie kolbuszowskim,

powiat leżajski,

powiat niżański,

powiat tarnobrzeski,

w województwie pomorskim:

gminy Dzierzgoń i Stary Dzierzgoń w powiecie sztumskim,

gmina Stare Pole w powiecie malborskim,

gminy Stegny, Sztutowo i część gminy Nowy Dwór Gdański położona na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminyw powiecie nowodworskim,

w województwie świętokrzyskim:

gmina Tarłów i część gminy Ożarów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie opatowskim,

część gminy Brody położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 0618T biegącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie oraz przez drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy i część gminy Mirzec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

w województwie lubuskim:

powiat wschowski,

gminy Bobrowice, Maszewo, część gminy Krosno Odrzańskie położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 29, a następnie przez drogę nr 29 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Bytnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

część gminy Torzym położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2 w powiecie sulęcińskim,

gminy, Kolsko, część gminy Kożuchów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Babimost, Kargowa, Nowogród Bobrzański, Trzebiechów część gminy Bojadła położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy i część gminy Sulechów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 w powiecie zielonogórskim,

powiat żarski,

gminy Brzeźnica, Iłowa, Małomice, Szprotawa, Wymiarki, Żagań, miasto Żagań, miasto Gozdnica, część gminy Niegosławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

część gminy Lubrza położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Łagów położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2, część gminy Skąpe położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę 1157F biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Węgrzynice i następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 1225F biegnącą do miejscowości Skąpe i następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 277 biegnącą od miejscowości Skąpe do południowej granicy gminy, część gminy Zbąszynek położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Zbąszynia do Świebodzina oraz część położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od miasta Zbąszynek w kierunku zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 1210F, a następnie przez drogę 1210F biegnącą od skrzyżowania z linia kolejową do zachodniej granicy gminy, część gminy Szczaniec położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Świebodzin położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie świebodzińskim,

w województwie dolnośląskim:

gmina Pęcław, część gminy Kotla położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gmina Grębocice w powiecie polkowickim,

w województwie wielkopolskim:

powiat wolsztyński,

gminy Rakoniewice, Wielichowo i część gminy Kamieniec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Wijewo, część gminy Włoszakowice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi 3903P biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Boguszyn, a następnie przez drogę łączącą miejscowość Boguszyn z miejscowością Krzycko aż do południowej granicy gminy i część gminy Święciechowa położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie leszczyńskim,

część gminy Śmigiel położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 3903P biegnącej od południowej granicy gminy przez miejscowości Bronikowo i Morowice aż do miejscowości Śmigiel do skrzyżowania z drogą 3820P i dalej drogą 3820P, która przechodzi w ul. Jagiellońską, następnie w Lipową i Glinkową, aż do skrzyżowania z drogą S5, następnie przez drogą nr S5 do północnej granicy gminy w powiecie kościańskim,

w województwie łódzkim:

gminy Drzewica, Opoczno i Poświętne w powiecie opoczyńskim,

gmina Sadkowice w powiecie rawskim.

8.   Slovačka

Sljedeća područja u Slovačkoj:

in the district of Gelnica, the whole municipality of Smolník,

in the district of Košice – okolie, the whole municipalities of Belza, Bidovce, Blažice, Bohdanovce, Byster, Čaňa, Ďurďošík, Ďurkov, Geča, Gyňov, Haniska, Kalša, Kechnec, Kokšov- Bakša, Košická Polianka, Košický Klečenov, Milhosť, Nižná Hutka, Nižná Mysľa, Nižný Čaj, Nižný Olčvár, Nový Salaš, Olšovany, Rákoš, Ruskov, Seňa, Skároš, Sokoľany, Slančík, Slanec, Slanská Huta, Slanské Nové Mesto, Svinica, Trstené pri Hornáde, Valaliky, Vyšná Hutka, Vyšná Myšľa, Vyšný Čaj, Vyšný Olčvár, Zdoba, Ždaňa, Hrašovík, Beniakovce, Budimír, Družstevná pri Hornáde, Kostoľany nad Hornádom, Sokoľ, Trebejov, Obišovce, Kysak, Veľká Lodina, Košická Belá, Opátka, Vyšný Klátov, Nižný Klátov, Hýľov, Bukovec, Baška,Nováčany, Hodkovce, Šemša and Malá Ida, Dvorníky-Včeláre, Zádiel, Hosťovce, Chorváty, Turnianska Nová Ves, Žarnov, Peder, Janík, Rešica, Buzica, Nižný Lánec, Perín-Chym, Hačava, Háj, Štós

the whole city of Košice,

the whole district of Trebišov, except municipalities included in Part III,

in the district of Michalovce, the whole municipalities of the district not included in Part I and Part III,

in the district of Revúca, the whole municipalities of Gemer,Tornaľa, Žiar, Gemerská Ves, Levkuška, Otročok, Polina, Rašice,

in the district of Rimavská Sobota, the whole municipalities of Abovce, Barca, Bátka, Cakov, Chanava, Dulovo, Figa, Gemerské Michalovce, Hubovo, Ivanice, Kaloša, Kesovce, Kráľ, Lenartovce, Lenka, Neporadza, Orávka, Radnovce, Rakytník, Riečka, Rimavská Seč, Rumince, Stránska, Uzovská Panica, Valice, Vieska nad Blhom, Vlkyňa, Vyšné Valice, Včelince, Zádor, Číž, Štrkovec Tomášovce and Žíp,

in the district of Rožňava, the whole municipalities of Ardovo, Bohúňovo, Bretka, Čoltovo, Dlhá Ves, Gemerská Hôrka, Gemerská Panica, Kečovo, Meliata, Plešivec, Silica, Silická Brezová, Slavec,

9.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Judeţul Bistrița-Năsăud,

Județul Suceava.

DIO III.

1.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

the whole region of Blagoevgrad,

the whole region of Dobrich,

the whole region of Gabrovo,

the whole region of Kardzhali,

the whole region of Lovech,

the whole region of Montana,

the whole region of Pleven,

the whole region of Razgrad,

the whole region of Ruse,

the whole region of Shumen,

the whole region of Silistra,

the whole region of Sliven,

the whole region of Sofia city,

the whole region of Sofia Province,

the whole region of Targovishte,

the whole region of Vidin,

the whole region of Varna,

the whole region of Veliko Tarnovo,

the whole region of Vratza,

in Burgas region:

the whole municipality of Burgas,

the whole municipality of Kameno,

the whole municipality of Malko Tarnovo,

the whole municipality of Primorsko,

the whole municipality of Sozopol,

the whole municipality of Sredets,

the whole municipality of Tsarevo,

the whole municipality of Sungurlare,

the whole municipality of Ruen,

the whole municipality of Aytos.

2.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Aizputes novada Lažas pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa caur Miķelīšu mežu līdz autoceļam 1265, uz austrumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1265 pie Mežmaļiem līdz robežai ar Rīvas upi, Kalvenes pagasta daļa uz austrumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz ziemeļiem no autoceļa A9, uz austrumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz austrumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296,

Alsungas novads,

Kuldīgas novada Gudenieku pagasts, Ēdoles pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa 1269, 1271, uz rietumiem no autoceļa 1288, uz dienvidiem no autoceļa P119, Īvandes pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa P119, uz rietumiem no autoceļa 1292, 1279, uz rietumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1279 no Upītēm līdz autoceļam 1290, Kurmāles pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa 1290, uz rietumiem no autoceļa, kas savieno autoceļu 1290 no Alejām līdz autoceļam 1283, uz rietumiem no autoceļa 1283 un P112, Turlavas pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa P112, Laidu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1296,

Skrundas novada Rudbāržu, Nīkrāces pagasts, Raņķu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasts (izņemot pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes), Skrundas pilsēta,

Vaiņodes novada Embūtes pagasta daļa uz ziemeļiem autoceļa P116, P106.

3.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Alytaus rajono savivaldybė: Simno, Krokialaukio ir Miroslavo seniūnijos,

Birštono savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė: Akademijos, Alšėnų, Batniavos, Čekiškės, Ežerėlio, Kačerginės, Kulautuvos, Raudondvario, Ringaudų ir Zapyškio seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1, Užliedžių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1 ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 1907,

Kazlų Rūdos savivaldybė: Antanavo, Jankų, Kazlų rūdos seniūnijos dalis Kazlų Rūdos seniūnija į pietus nuo kelio Nr. 230, į vakarus nuo kelio Kokė-Užbaliai-Čečetai iki kelio Nr. 2610 ir į šiaurę nuo kelio Nr. 2610, Plutiškių seniūnijos,

Marijampolės savivaldybė: Gudelių, Igliaukos, Sasnavos ir Šunskų seniūnijos,

Molėtų rajono savivaldybė: Alantos seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 119 ir į pietus nuo kelio Nr. 2828, Čiulėnų, Inturkės, Luokesos, Mindūnų ir Suginčių seniūnijos,

Plungės rajono savivaldybė: Alsėdžių, Babrungo, Paukštakių, Platelių ir Žemaičių Kalvarijos seniūnijos,

Prienų rajono savivaldybė: Ašmintos, Balbieriškio, Išlaužo, Jiezno, Naujosios Ūtos, Pakuonio, Prienų ir Šilavotos seniūnijos,

Skuodo rajono savivaldybės: Barstyčių, Notėnų ir Šačių seniūnijos,

Vilkaviškio rajono savivaldybės: Gižų ir Pilviškių seniūnijos.

4.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Bisztynek, Sępopol i Bartoszyce z miastem Bartoszyce w powiecie bartoszyckim,

gminy Kiwity i Lidzbark Warmiński z miastem Lidzbark Warmiński w powiecie lidzbarskim,

gminy Srokowo, Barciany, część gminy Kętrzyn położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn biegnącej do granicy miasta Kętrzyn oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 591 biegnącą od miasta Kętrzyn do północnej granicy gminy i część gminy Korsze położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na zachód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

część gminy Wilczęta położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 509 w powiecie braniewskim,

część gminy Morąg położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga w powiecie ostródzkim,

gminy Godkowo i Pasłęk w powiecie elbląskim,

powiat olecki,

powiat węgorzewski,

gminy Kruklanki, Wydminy, Miłki, Giżycko z miastem Giżycko i część gminy Ryn położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn w powiecie giżyckim,

gminy Jeziorany, Jonkowo, Dywity, Dobre Miasto, część gminy Świątki położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Pasłęka, część gminy Gietrzwałd położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową i część gminy Barczewo położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie olsztyńskim,

powiat miejski Olsztyn,

część gminy Prostki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy łączącą miejscowości Żelazki – Dąbrowskie - Długosze do południowej granicy gminy, część gminy wiejskiej Ełk położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 667 biegnącą od miejscowości Bajtkowo do miejscowości Nowa Wieś Ełcka, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk biegnącą od miejscowości Nowa Wieś Ełcka do wschodniej granicy gminy w powiecie ełckim,

część gminy Biała Piska położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę 667 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Biała Piska, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 biegnącą od miejscowości Biała Piska do wschodniej granicy gminy w powiecie piskim,

w województwie podlaskim:

gminy Wyszki, Bielsk Podlaski z miastem Bielsk Podlaski w powiecie bielskim,

gminy Łapy, Juchnowiec Kościelny, Suraż, Turośń Kościelna, część gminy Poświętne położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 681 w powiecie białostockim,

gminy Perlejewo i Drohiczyn w powiecie siemiatyckim,

gmina Ciechanowiec w powiecie wysokomazowieckim,

część gminy Bakałarzewo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę 653 biegnącej od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 1122B oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1122B biegnącą od drogi 653 w kierunku południowym do skrzyżowania z drogą 1124B i następnie na południowy- zachód od drogi nr 1124B biegnącej od skrzyżowania z drogą 1122B do granicy z gminą Raczki w powiecie suwalskim,

gmina Szczuczyn, część gminy wiejskiej Grajewo położona na północ o linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącej miejscowości: Mareckie – Łękowo – Kacprowo – Ruda, a następnie od miejscowości Ruda na północ od rzeki Binduga uchodzącej do rzeki Ełk i następnie na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Ełk od ujścia rzeki Binduga do wschodniej granicy gminy i miasto Grajewo w powiecie grajewskim,

w województwie mazowieckim:

gminy Łaskarzew z miastem Łaskarzew, Maciejowice, Sobolew, Trojanów i część gminy Wilga położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia dorzeki Wisły w powiecie garwolińskim,

gminy Jabłonna Lacka, Sabnie i Sterdyń w powiecie sokołowskim,

gmina Nur w powiecie ostrowskim,

gminy Grabów nad Pilicą, Magnuszew, Głowaczów, Kozienice w powiecie kozienickim,

gmina Stromiec w powiecie białobrzeskim,

w województwie lubelskim:

gminy Bełżec, Jarczów, Lubycza Królewska, Susiec, Tomaszów Lubelski i miasto Tomaszów Lubelski w powiecie tomaszowskim,

gminy Wierzbica, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny, Siedliszcze w powiecie chełmskim,

gminy Izbica, Gorzków, Rudnik, Kraśniczyn, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Siennica Różana i część gminy Łopiennik Górny położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17, część gminy Żółkiewka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 w powiecie krasnostawskim,

gmina Stary Zamość, Radecznica, Szczebrzeszyn, Sułów, Nielisz, Zwierzyniec i część gminy Skierbieszów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 843 powiecie zamojskim,

gminy Biłgoraj z miastem Biłgoraj, Frampol, Goraj, Łukowa, Obsza, Tereszpol, część gminy Tarnogród położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835, część gminy Księżpol położona na południowy-wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy z miejscowości Tarnogród do miejscowości Korchów Pierwszy, a następnie przez miejscowość Zawadka do miejscowości Budzyń oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy gminy przez miejscowość Budzyń do skrzyżowania z droga biegnącą do miejscowości Zawadka, część gminy Turobin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835 w powiecie biłgorajskim,

gmina Dzwola i część gminy Chrzanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy od miejscowości Branew Ordynacka łącząca miejscowości Chrzanów – Dąbrowa – Malinie do wschodniej granicy gminy w powiecie janowskim,

gminy Hanna, Wyryki, Urszulin, część gminy Hańsk położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 819 i część gminy wiejskiej Włodawa położona na północ od linii wyznaczonej przez północną granicę miasta Włodawa i miasto Włodawa w powiecie włodawskim,

powiat łęczyński,

gmina Trawniki w powiecie świdnickim,

gminy Serokomla i Wojcieszków w powiecie łukowskim,

gminy Milanów, Parczew, Siemień w powiecie parczewskim,

gminy Borki, Czemierniki, Radzyń Podlaski z miastem Radzyń Podlaski, Wohyń w powiecie radzyńskim,

gminy Lubartów z miastem Lubartów, Firlej, Jeziorzany, Kock, Niedźwiada, Ostrów Lubelski, Ostrówek, Serniki w powiecie lubartowskim,

gminy Jastków, Niemce i Wólka w powiecie lubelskim,

powiat miejski Lublin,

gmina Stężyca i część gminy Ryki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy i łączącą miejscowości Ownia - Krainów do skrzyżowania z drogą nr S17, a następnie na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S17 biegnącą od tego skrzyżowania do skrzyżowania z drogą nr 48 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 48 w powiecie ryckim,

w województwie podkarpackim:

gminy Narol, Stary Dzików i część gminy Cieszanów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 863, a następnie na zachód od drogi nr 863 biegnącej do miejscowości Lubliniec i dalej na zachód od drogi biegnącej przez Nowy Lubliniec do północnej granicy gminy w powiecie lubaczowskim,

część gminy Adamówka położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835 w powiecie przeworskim,

w województwie lubuskim:

gminy Nowa Sól i miasto Nowa Sól, Otyń oraz część gminy Kożuchów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na wschód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Czerwieńsk, Świdnica, Zabór, część gminy Bojadła położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy i część gminy Sulechów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 w powiecie zielonogórskim,

część gminy Niegosławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

powiat miejski Zielona Góra,

część gminy Skąpe położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę 1157F biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Węgrzynice i następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 1225F biegnącą do miejscowości Skąpe i następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 277 biegnącą od miejscowości Skąpe do południowej granicy gminy w powiecie świebodzińskim,

gmina Dąbie, część gminy Krosno Odrzańskie położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 29, a następnie przez drogę nr 29 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Bytnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Buk, Dopiewo, Tarnowo Podgórne, część gminy Komorniki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5, część gminy Stęszew położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 5 i 32 w powiecie poznańskim,

część gminy Duszniki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 92 oraz na południe od linii wyznaczonej przez droge nr 92 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 306, część gminy Kaźmierz położona na południe i na wschód od linii wyznaczonych przez drogi: nr 92 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Witkowice – Gorszewice – Kaźmierz (wzdłuż ulic Czereśniowa, Dworcowa, Marii Konopnickiej) – Chlewiska, biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie szamotulskim,

gminy Lipno, Osieczna, część gminy Włoszakowice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi 3903P biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Boguszyn, a następnie przez drogę łączącą miejscowość Boguszyn z miejscowością Krzycko aż do południowej granicy gminy w powiecie leszczyńskim,

powiat miejski Leszno,

część gminy Śmigiel położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 3903P biegnącej od południowej granicy gminy przez miejscowości Bronikowo i Morowice aż do miejscowości Śmigiel do skrzyżowania z drogą 3820P i dalej drogą 3820P, która przechodzi w ul. Jagiellońską, następnie w Lipową i Glinkową, aż do skrzyżowania z drogą S5, następnie przez drogą nr S5 do północnej granicy gminy, część gminy wiejskiej Kościan położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5 oraz na zachód od linii wyznaczonej przez kanał Obry, część gminy Krzywiń położona na zachód od linii wyznaczonej przez kanał Obry w powiecie kościańskim.

w województwie dolnośląskim:

gminy Jerzmanowa, Żukowice, część gminy Kotla położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gminy Gaworzyce, Radwanice i część gminy Przemków położona na północ od linii wyznaczonej prze drogę nr 12 w powiecie polkowickim.

5.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Judeţul Mehedinţi,

Județul Gorj,

Județul Argeș,

Judeţul Olt,

Judeţul Dolj,

Județul Arad,

Județul Timiș,

Județul Covasna,

Județul Brașov,

Județul Botoșani,

Județul Vâlcea,

Județul Iași,

Județul Hunedoara,

Județul Alba,

Județul Sibiu,

Județul Caraș-Severin,

Județul Neamț,

Județul Harghita,

Județul Mureș,

Județul Cluj,

Județul Maramureș.

6.   Slovačka

Region Trebišov – municipalities located east of river Bodrog

Region Michalovce – municipalities: Odorín, Petríkovce, Malčice, Markovce, Sliepkovce, Budkovce, Slavkovce, Zemplínske Kopčany, Malé Raškovce, Veľké Raškovce, Beša, Ižkovce, Drahňov, Stretavka, Stretava, Palín, Senné, Pavlovce nad Uhom, Krišovská Liesková, Vojany, Čičarovce, Veľké Kapušany, Čierne Pole, Kapušianske Kľačany, Ptrukša, Veľké Slemence, Ruská, Budince, Maťovské Vojkovce, Bajany, Vysoká nad Uhom;

Region Sobrance – municipalities Lekárovce, Pinkovce, Záhor, Bežovce;

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.