(1)

Vijeće je 29. rujna 2015. ovlastilo Europsku komisiju i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da započnu pregovore s Republikom Armenijom o okvirnom sporazumu.

(2)

Ti su pregovori uspješno zaključeni, a Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane („Sporazum”) parafiran je 21. ožujka 2017.

(3)

Sporazum će biti potpisan u ime Unije i privremeno se primjenjivati u skladu s člankom 385. Sporazuma, do njegova kasnijeg stupanja na snagu.

(4)

Sporazum obuhvaća i pitanja iz nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju.

(5)

Potpisivanje i sklapanje Sporazuma podliježu posebnom postupku u pogledu pitanja obuhvaćenih Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

(6)

Stoga bi Sporazum također trebalo sklopiti u ime Europske zajednice za atomsku energiju u pogledu pitanja obuhvaćenih Ugovorom o Euratomu.

(7)

U skladu s člankom 102. Ugovora o Euratomu Sporazum ne može stupiti na snagu za Europsku zajednicu za atomsku energiju dok države članice ne obavijeste Europsku komisiju o tome da je Sporazum postao primjenjiv u skladu s odredbama njihovih nacionalnih prava.

(8)

Europskoj komisiji trebalo bi odobriti da sklopi Sporazum u ime Europske zajednice za atomsku energiju u pogledu pitanja iz nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju,

(1)

Određena pravila o državnim potporama donesena u okviru inicijative za modernizaciju državnih potpora 2012. prestaju važiti s krajem 2020. Konkretno, uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 (2) i (EU) br. 651/2014 (3) prestaju važiti 31. prosinca 2020.

(2)

Radi predvidljivosti i pravne sigurnosti te pripreme za buduće ažuriranje pravila o državnim potporama donesenih u okviru inicijative za modernizaciju državnih potpora, Komisija bi trebala poduzeti mjere u dvije faze.

(3)

Prvo, Komisija bi trebala produljiti razdoblje primjene pravila o državnim potporama koja bi u suprotnom prestala važiti s krajem 2020. Drugo, u skladu sa svojim Smjernicama za bolju regulativu (4), Komisija bi ta pravila trebala ocijeniti zajedno s drugim pravilima o državnim potporama, koja su donesena u okviru inicijative za modernizaciju državnih potpora. Komisija je 7. siječnja 2019. pokrenula evaluaciju tih pravila u obliku „provjere primjerenosti”. U kontekstu europskog zelenog plana (5) i Digitalne agende za Europu Komisija je već najavila da do kraja 2021. namjerava revidirati nekoliko smjernica. Na temelju toga Komisija će odlučiti treba li ta pravila dodatno produljiti ili ažurirati.

(4)

Provjera primjerenosti je opsežna, a rezultati evaluacija neće biti dostupni prije kraja 2020. te se odluka o obliku pravila o državnim potporama nakon 2020. ne može donijeti na vrijeme da se dionicima pruži pravna sigurnost i stabilnost s obzirom na pravila koja će se primjenjivati nakon 2020. Stoga je produljenje nužno kako bi se provela odgovarajuća ocjena pravila i osigurala predvidljivost i stabilnost tih pravila za države članice.

(5)

S obzirom na navedeno, razdoblje primjene uredaba (EU) br. 1407/2013 i (EU) br. 651/2014 trebalo bi produljiti za tri godine, do 31. prosinca 2023.

(6)

Uredbe (EU) br. 1407/2013 i (EU) br. 651/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Kao posljedica produljenja razdoblja primjene Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 neke države članice možda će htjeti produljiti valjanost mjera potpore izuzetih u skladu s tom uredbom o kojima su dostavile sažetak informacija u skladu s člankom 11. točkom (a) te uredbe. Države članice trebale bi radi transparentnosti Komisiji dostaviti ažurirane sažetke informacija o produljenju tih mjera.

(8)

Programi potpore uvedeni u skladu s poglavljem III. odjeljcima 1. (uz iznimku članka 15.), 2., 3., 4., 7. (uz iznimku članka 44.) i 10. Uredbe (EU) br. 651/2014, s prosječnim godišnjim proračunom većim od 150 milijuna EUR, koji su na temelju odluke Komisije izuzeti dulje od šest mjeseci i koje države članice žele produljiti na razdoblje nakon 31. prosinca 2020., trebali bi ostati izuzeti do 31. prosinca 2023. ako države članice Komisiji dostave ažurirane sažetke informacija i podnesu završno izvješće o evaluaciji u skladu s planom evaluacije koji je Komisija odobrila.

(9)

Zbog gospodarskih i financijskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 na poduzetnike i radi usklađivanja s općim odgovorom politike Komisije, posebno u razdoblju 2020.–2021., Uredbu (EU) br. 651/2014 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. Konkretno, poduzetnici koji su postali poduzetnici u teškoćama zbog pandemije bolesti COVID-19 trebali bi se tijekom ograničenog razdoblja i dalje smatrati prihvatljivima prema Uredbi (EU) br. 651/2014. Usto, ne bi se trebalo smatrati da su poduzetnici koji zbog pandemije bolesti COVID-19 moraju privremeno ili trajno otpustiti zaposlenike prekršili obveze u pogledu premještanja preuzete prije 31. prosinca 2019. u trenutku primanja regionalne potpore. Te iznimne odredbe trebale bi se primjenjivati u ograničenom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021.

(10)

Uredbe (EU) br. 1407/2013 i (EU) br. 651/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

Na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom se utvrđuje Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Društvo Sciotec Diagnostic Technologies, GmbH obavijestilo je 29. veljače 2012. Komisiju, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (3), o svojoj namjeri stavljanja na tržište „ekstrakta bjelančevina iz svinjskih bubrega” kao novog sastojka hrane za upotrebu u hrani za posebne medicinske potrebe kako je definirana u Uredbi (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) te u dodacima prehrani kako su definirani u Direktivi 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Stoga je ekstrakt bjelančevina iz svinjskih bubrega uvršten na Unijin popis nove hrane.

(4)

Društvo Dr. Health Care España, S.L. podnijelo je 14. svibnja 2019. zahtjev Komisiji za izmjenu uvjeta upotrebe ekstrakta bjelančevina iz svinjskih bubrega u smislu članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) 2015/2283. U zahtjevu se tražilo da se, uz trenutačno odobrene želučanootporne kapsule, želučanootporne tablete uvrste kao dopušteni oblik ekstrakta bjelančevina iz svinjskih bubrega za upotrebu u hrani za posebne medicinske potrebe i u dodacima prehrani.

(5)

Komisija nije zatražila mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane jer se izmjenom uvjeta upotrebe ekstrakta bjelančevina iz svinjskih bubrega kao nove hrane, kojom se želučanootporne tablete uvrštavaju kao dopušteni oblik ekstrakta bjelančevina iz svinjskih bubrega za upotrebu u hrani za posebne medicinske potrebe i u dodacima prehrani, neće promijeniti učinci te odobrene nove hrane na zdravlje ljudi.

(6)

Najveća dopuštena količina ekstrakta bjelančevina iz svinjskih bubrega kao nove hrane koja je trenutačno odobrena za upotrebu u želučanootpornim kapsulama u hrani za posebne medicinske potrebe i u dodacima prehrani iznosi tri kapsule dnevno, što odgovara količini od 12,6 mg ekstrakta iz svinjskih bubrega dnevno. Predloženom upotrebom u obliku želučanootpornih tableta neće se promijeniti trenutačno odobrena najveća dopuštena količina nove hrane. Stoga je primjereno izmijeniti odjeljak popisa Unije o uvjetima upotrebe ekstrakta bjelančevina iz svinjskih bubrega radi odobravanja njegove upotrebe i u obliku želučanootpornih tableta u istoj najvećoj dopuštenoj količini kao i za već odobrene oblike upotrebe te nove hrane.

(7)

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Italije za upis naziva „Pecorino del Monte Poro” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Pecorino del Monte Poro” potrebno je upisati u registar.

(3)

Dopisom zaprimljenim 20. siječnja 2020. talijanska nadležna tijela obavijestila su Komisiju da je društvo Cooperativa Fattoria della Piana Società Agricola, s nastanom na državnom području Italije, zakonito stavljalo na tržište proizvod pod prodajnim nazivom „Pecorino Monteporo” i neprekidno koristilo taj naziv tijekom više od pet godina te da je to pitanje uključeno u nacionalni postupak podnošenja prigovora.

(4)

Budući da društvo Cooperativa Fattoria della Piana Società Agricola ispunjuje uvjete predviđene člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 za zakonitu uporabu prodajnog naziva tijekom prijelaznog razdoblja nakon njegova upisa u registar, potrebno mu je odobriti prijelazno razdoblje od tri godine tijekom kojeg je dopuštena uporaba naziva „Pecorino Monteporo”.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora za politiku kakvoće poljoprivrednih proizvoda,

(1)

Unija je vodeći svjetski proizvođač vina. U tržišnim godinama od 2014./2015. do 2018./2019. prosječna godišnja proizvodnja vina u Uniji iznosila je 167,6 milijuna hektolitara. Tržišna godina za vino traje od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine. Na Uniju otpada 45 % svjetskih vinogradarskih područja, 65 % svjetske proizvodnje, 60 % svjetske potrošnje te 70 % izvoza u treće zemlje. Najviše vina u Uniji proizvodi se u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Portugalu, padajućim redoslijedom prema obujmu proizvodnje.

(2)

Zbog aktualne pandemije bolesti COVID-19 i znatnih ograničenja kretanja ljudi u državama članicama, vinogradari i vinari suočeni su s gospodarskim poremećajima koji su im uzrokovali financijske poteškoće i probleme s likvidnošću.

(3)

Širenje bolesti i uvedene mjere ograničavaju dostupnost radne snage i ugrožavaju faze proizvodnje, prerade i prijevoza vinskog grožđa i vina.

(4)

Zbog obveznog zatvaranja restorana, hotela i barova te otkazivanja svečanosti i slavlja, kao što su vjenčanja, rođendani i poslovni događaji, u Uniji i u trećim zemljama, na nekoliko je mjeseci stala ugostiteljska djelatnost. Osim toga, odvijanje aktivnosti povezanih s turizmom i vinskim turizmom, kao što su degustacije, sajmovi, izravna prodaja i konzumacija, uvelike je narušeno u većini država članica od ožujka 2020.

(5)

Zbog toga su znatno izmijenjeni obrasci potražnje za vinom. Potražnja potrošača preusmjerila se na konzumaciju vina kod kuće. Unatoč povećanju konzumacije određenih vinskih proizvoda kod kuće, to povećanje nije nadoknadilo pad potražnje u ugostiteljstvu.

(6)

Zatvaranje restorana i drugih ugostiteljskih objekata dovelo je do smanjenja prometa vinara. U Njemačkoj su vinari u prvom tromjesečju 2020. izgubili 50 % prometa jer nisu prodali svoje proizvode restoranima. Osim toga, prodaja specijaliziranim prodavaonicama vina, koje često stavljaju na tržište vina višeg cjenovnog razreda, smanjila se za 23 %. Prema sektorskim procjenama za cijelu Uniju zatvaranje restorana, barova i hotela koje je započelo sredinom ožujka i potrajalo do kraja svibnja 2020. dovelo je do smanjenja količine prodanog vina za 30 % i pada vrijednosti od 50 % u usporedbi s prodajom prije zatvaranja.

(7)

Unatoč nedavnom ublažavanju određenih mjera, uključujući određene mjera ograničenja kretanja, te ponovnom otvaranju restorana i drugih ugostiteljskih objekata, ne očekuje se da će se stanje normalizirati u sljedećih šest mjeseci. Restorani i drugi ugostiteljski objekti morat će poštovati mjere održavanja fizičkog razmaka, kojima se ograničava broj gostiju. Osim toga, u mnogim državama članicama i dalje su na snazi određena ograničenja opsega društvenih okupljanja, uključujući privatne događaje kao što su vjenčanja, na kojima se obično konzumira vino.

(8)

Također se ne očekuje da će se svjetski turizam, koji bi prema očekivanjima u drugom tromjesečju 2020. trebao bilježiti pad prometa od 70 %, u sljedećih šest mjeseci oporaviti u dovoljnoj mjeri da se nadoknadi manjak potrošnje u restoranima tijekom razdoblja u kojem su na snazi bila znatna ograničenja kretanja.

(9)

Procjenjuje se da će ukupna potrošnja vina u Uniji u tržišnoj godini 2019./2020. pasti na 108 milijuna hektolitara. Riječ je o ukupnom smanjenju potrošnje za više od 8 % u tržišnoj godini 2019./2020. u usporedbi s prosjekom za posljednjih pet tržišnih godina.

(10)

Izvoz u treće zemlje posebno je važan za sektor vina Unije. Vrijednost izvoza u 2019. iznosila je ukupno 12,1 milijardu EUR. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 na izvoz su utjecali logistički problemi i smanjenje potrošnje zbog mjera ograničenja kretanja uvedenih i u trećim zemljama. Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 u Kini dovelo je do velikog preopterećenja lukâ u toj i drugim zemljama, kao i do potpunog ili djelomičnog otkazivanja plovidbe, zbog čega je kontejnera manje, cijene prijevoza tereta znatno su porasle, a izvoznici su morali odgoditi slanje pošiljki. Osim toga, na izvoz vina iz Unije već je negativno utjecalo povećanje uvoznih carina koje su Sjedinjene Američke Države uvele na uvoz određenih vina iz Unije. Od listopada 2019. Sjedinjene Američke Države, koje su glavno izvozno tržište Unije, uvele su uvozne carine ad valorem od 25 % za mirna vina iz Unije.

(11)

Općenito, očekuje se da će se izvoz vina iz Unije u treće zemlje smanjiti za 14 % u tržišnoj godini 2019./2020. u usporedbi s prethodnom tržišnom godinom i u usporedbi s prosjekom za posljednjih pet tržišnih godina. U odnosu na svibanj 2019. izvoz francuskih, talijanskih i španjolskih vina u treće zemlje u svibnju 2020. znatno se smanjio: obujam izvoza vina iz Francuske u treće zemlje smanjio se za 33 %, a njegova vrijednost za 55 %; obujam izvoza vina iz Italije u treće zemlje smanjio se za 22 %, a njegova vrijednost za 26 %; dok se obujam izvoza vina iz Španjolske u treće zemlje smanjio za 63 %, a njegova vrijednost za 43 %. Usporedba istih referentnih razdoblja pokazuje da se posebno smanjio izvoz pjenušavih vina. Prema procjenama vinske industrije, u svibnju 2020. obujam izvoza vina Champagne u Sjedinjene Američke Države i Kinu smanjio se za 64 %, a njegova vrijednost za 55 %; obujam izvoza vina Prosecco u treće zemlje smanjio se za 27 %, a njegova vrijednost za 32 %, a obujam i vrijednost izvoza vina Cava u treće zemlje smanjili su se za po 40 %.

(12)

Osim toga, zbog iznimne berbe od 174,4 milijuna hektolitara u tržišnoj godini 2018./2019. trenutačno se velika količina vina nalazi u skladištima, zbog čega su početne zalihe u tržišnoj godini 2019./2020. veće za 14 % u odnosu na tržišnu godinu 2018./2019. Neprodano vino morat će se skladištiti.

(13)

Zbog navedenih okolnosti ovo se razdoblje može smatrati razdobljem velike tržišne neravnoteže.

(14)

Kako bi se u ovom razdoblju velike tržišne neravnoteže vinogradarima i vinarima pomoglo da uspostave ravnotežu, primjereno je privremeno, na šest mjeseci, dopustiti sporazume i odluke poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika, udruženja takvih udruženja, priznatih organizacija proizvođača, njihovih udruženja i priznatih sektorskih organizacija u vezi s uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina. Te mjere uključuju: i. transformaciju i preradu; ii. skladištenje; iii. zajedničku promidžbu; iv. zahtjeve kvalitete; te v. privremeno planiranje proizvodnje.

(15)

Takvi sporazumi i odluke mogu, primjerice, uključivati: i. preradu vina u druge svrhe, kao što je destilacija vina u alkohol; ii. stvaranje i pronalaženje skladišnih kapaciteta za povećanu količinu vina koju treba uskladištiti; iii. promidžbu potrošnje vina; iv. dogovaranje o zahtjevima kvalitete kojima bi se stavljanje vina na tržište ograničilo na vina koja ispunjavaju te zahtjeve; i v. planiranje mjera za smanjenje količina za buduću berbu.

(16)

Svaki sporazum ili odluku trebalo bi privremeno odobriti na šest mjeseci. Predstojeća berba za tržišnu godinu 2020./2021., koja počinje u kolovozu 2020., i razdoblje uoči proslava krajem godine, kad se posebno konzumiraju i izvoze vina i pjenušava vina višeg cjenovnog razreda, razdoblja su u kojima se može očekivati najveći učinak navedenih mjera.

(17)

U skladu s člankom 222. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1308/2013 sporazumi i odluke odobravaju se ako se njima ne narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i ako strogo slijede cilj stabilizacije dotičnog sektora. Ti posebni uvjeti isključuju sporazume i odluke koji izravno ili neizravno uzrokuju podjelu tržišta, diskriminaciju na temelju državljanstva ili utvrđivanje cijena. Na sporazume i odluke koji ne ispunjavaju te uvjete ili ih više ne ispunjavaju primjenjuje se članak 101. stavak 1. Ugovora.

(18)

Odobrenje predviđeno ovom Uredbom trebalo bi se primjenjivati na cijelom području Unije jer je ozbiljna nestabilnost tržišta zajednička cijeloj Uniji.

(19)

Kako bi države članice mogle procijeniti narušavaju li sporazumi i odluke o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina funkcioniranje unutarnjeg tržišta i slijede li strogo cilj stabilizacije sektora vina, informacije o sklopljenim sporazumima i donesenim odlukama i o obujmu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina te o razdoblju na koje se oni odnose trebalo bi dostaviti nadležnim tijelima, uključujući tijela nadležna za tržišno natjecanje, u državi članici s najvećim udjelom u procijenjenom obujmu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina obuhvaćenom tim sporazumima ili odlukama.

(20)

Uzimajući u obzir ozbiljnu neravnotežu na tržištu, potrebu da se u obzir uzmu postojeće zalihe vina, pad potrošnje i gubitak izvoznih tržišta te radi oporavka sektora vina u razdoblju ublažavanja ograničenja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19, uključujući razdoblje do proslava krajem godine i nakon njega, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave.

(21)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

U skladu s postupkom utvrđenim u člancima od 19. do 22. Uredbe (EU) 2018/1877 Komisija do 15. lipnja 2020. treba predstaviti prijedlog u kojem određuje (a) iznos drugog obroka doprinosa za 2020., (b) revidirani godišnji iznos doprinosa za 2020. ako iznos odstupa od stvarnih potreba.

(2)

U skladu s člankom 46. Uredbe (EU) 2018/1877 Europska investicijska banka (EIB) poslala je 8. travnja 2020. Komisiji svoje ažurirane procjene obveza i plaćanja u okviru instrumenata kojima upravlja.

(3)

Člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1877 predviđeno je da se u okviru poziva za doprinose prvo iskorištavaju iznosi osigurani u prethodnim europskim razvojnim fondovima (ERF-ovi). Stoga bi trebalo uputiti poziv za sredstva u okviru 10. europskog razvojnog fonda („10. ERF”) za EIB i u okviru 11. europskog razvojnog fonda („11. ERF”) za Komisiju.

(4)

Člankom 55. Uredbe (EU) 2018/1877 predviđeno je da se iznosima iz projekata u okviru 10. ERF-a ili iz drugih prethodnih ERF-ova za koje nisu preuzete obveze u skladu s člankom 1. stavkom 3. Unutarnjeg sporazuma između predstavnika vlada država članica Europske unije koji su se sastali u okviru Vijeća, o financiranju pomoći Europske unije na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu AKP-EU, i o dodjeli financijske pomoći za prekomorske zemlje i područja na koje se primjenjuje dio četvrti Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Unutarnji sporazum”), ili su opozvani u skladu s člankom 1. stavkom 4. Unutarnjeg sporazuma, osim ako Vijeće jednoglasno odluči drukčije, smanjuje taj dio doprinosâ država članica navedenih u članku 1. stavku 2. točki (a) Unutarnjeg sporazuma.

(5)

Odlukom (EU) 2019/1800 (3) Vijeće je 24. listopada 2019. na prijedlog Komisije donijelo odluku o utvrđivanju godišnjeg iznosa doprinosa država članica za ERF za 2020. od 4 400 000 000 EUR za Komisiju, odnosno 300 000 000 EUR za EIB,

1.

CS2JU aktivnosti provodi u skladu s Uredbom (EU) br. 558/2014.

2.

U skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725, ograničenja primjene članka 4., članaka od 14. do 22. te članaka 35. i 36. te uredbe, ako se ne temelje na pravnim aktima koji su doneseni na temelju Ugovorâ, trebala bi se u mjeri u kojoj njegove odredbe odgovaraju pravima i obvezama predviđenima u člancima od 14. do 22. temeljiti na internim pravilima koja donosi CS2JU.

3.

Ta se interna pravila, uključujući njihove odredbe o procjeni nužnosti i proporcionalnosti ograničenja, ne bi trebala primjenjivati ako se u pravnom aktu donesenom na temelju Ugovorâ predviđa ograničenje prava ispitanika.

4.

CS2JU može u okviru svojeg administrativnog rada provoditi administrativne provjere, disciplinske postupke, preliminarne aktivnosti u vezi sa slučajevima potencijalnih nepravilnosti prijavljenih Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), obrađivati slučajeve sa zviždačima, obrađivati (službene i neslužbene) postupke sprečavanja uznemiravanja, obrađivati unutarnje i vanjske pritužbe, provoditi unutarnju reviziju, provoditi istrage koje vodi službenik za zaštitu podataka u skladu s člankom 45. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 i provoditi unutarnje sigurnosne istrage (općenite i u području informacijske tehnologije).

5.

CS2JU obrađuje nekoliko kategorija osobnih podataka, uključujući konkretne (objektivne) podatke kao što su identifikacijski podaci, podaci za kontakt, podaci o zanimanju, administrativne informacije, podaci iz raznih izvora, elektronički komunikacijski podaci i podaci o prometu) i subjektivne podatke (podatke u vezi s predmetnom osobom kao što su zaključivanje, podaci o ponašanju, procjene, podaci o učinkovitosti i o poslovanju te podaci u vezi s predmetom postupka ili aktivnošću odnosno oni koji su u vezi s tim izneseni) (4).

6.

CS2JU, koji zastupa njegov izvršni direktor, ima funkciju voditelja obrade podataka neovisno o daljnjem delegiranju uloge voditelja obrade podataka unutar CS2JU-a kako bi se uzele u obzir operativne odgovornosti u konkretnim postupcima obrade osobnih podataka.

7.

Osobni se podaci pohranjuju na sigurnom mjestu u elektroničkom okruženju ili na papiru i pritom se osiguravaju potrebne zaštitne mjere za sprečavanje nezakonitog pristupa ili prijenosa podataka osobama koje nemaju zakonito pravo pristupa tim podacima. Obrađeni osobni podaci ne zadržavaju se dulje od vremena potrebnog i prikladnog za svrhu u koju se podaci obrađuju tijekom razdoblja navedenog u obavijestima o zaštiti podataka, izjavama o privatnosti ili evidencijama CS2JU-a.

8.

Interna se pravila trebaju primjenjivati na sve postupke obrade koje CS2JU provodi u administrativnim provjerama, disciplinskim postupcima, preliminarnim aktivnostima u vezi sa slučajevima potencijalnih nepravilnosti prijavljenih OLAF-u, postupcima u vezi sa zviždačima, (službenim i neslužbenim) postupcima za slučajeve uznemiravanja, obradama unutarnjih i vanjskih pritužbi, unutarnjim revizijama, istragama koje vodi službenik za zaštitu podataka u skladu s člankom 45. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 te sigurnosnim istragama (općenitim i u području informacijske tehnologije) kojima se rukovodi na unutarnjoj razini ili uz sudjelovanje vanjskog tijela (npr. CERT-EU-a).

9.

Ta interna pravila trebala bi se primjenjivati na postupke obrade koji se provode prije pokretanja prethodno navedenih postupaka, tijekom tih postupaka i tijekom praćenja rezultata tih postupaka. Trebala bi se primjenjivati i na pomoć i suradnju koju CS2JU pruža nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama izvan svojih administrativnih istraga.

10.

U slučajevima u kojima se primjenjuju ta interna pravila CS2JU mora obrazložiti zašto su u demokratskom društvu ograničenja nužna, objasniti kako se osigurava da su proporcionalna, a pritom je dužan poštovati suštinu temeljnih prava i sloboda.

11.

U tom okviru CS2JU dužan je u najvećoj mogućoj mjeri i u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom i smjernicama poštovati temeljna prava ispitanika tijekom prethodno navedenih postupaka, posebno onih koji se odnose na pravo na pružanje informacija, pristup i ispravak, pravo na brisanje, ograničenje obrade, pravo na obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka ili povjerljivost komunikacije kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1725.

12.

Međutim, CS2JU može biti dužan ograničiti informacije ispitanicima čiji se podaci obrađuju i prava drugih subjekata podataka radi zaštite posebno vlastitih istraga, ali i istraga i postupaka drugih javnih tijela, kao i prava drugih osoba povezanih s njegovim istragama ili drugim postupcima.

13.

Stoga CS2JU može ograničiti informacije u svrhu zaštite istrage te temeljnih prava i sloboda drugih ispitanika.

14.

CS2JU bi povremeno trebao nadzirati primjenjivost uvjeta kojima se opravdavaju ograničenja te ukinuti ograničenja ako ti uvjeti više nisu primjenjivi.

15.

Voditelj obrade trebao bi obavijestiti službenika za zaštitu podataka u trenutku odgode i tijekom revizija,