(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Italije za upis naziva „Mele del Trentino” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Mele del Trentino” potrebno je upisati u registar,

(1)

U skladu s člankom 33. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 447/2014 (2) primjenjuju se pravila iz Uredbe (EU) br. 1303/2013 (3) i Uredbe (EU) br. 1299/2013 (4) Europskog parlamenta i Vijeća primjenjiva na cilj „Europska teritorijalna suradnja”.

(2)

Na provedbu programa prekogranične suradnje u okviru instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) i u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” na dosad neviđen način utjecale su posljedice pandemije bolesti COVID-19. To je dovelo do izvanredne situacije koja zahtijeva uvođenje posebnih mjera. Te bi mjere trebale omogućiti da programi prekogranične suradnje u okviru instrumenta IPA II brzo te na fleksibilan i djelotvoran način doprinesu novonastalim potrebama u pogledu najizloženijih sektora, kao što su zdravstvo, poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, i tržište rada, čime bi se poboljšao socioekonomski oporavak u područjima programa.

(3)

Posebne mjere uvedene uredbama (EU) 2020/460 (5) i (EU) 2020/558 (6) Europskog parlamenta i Vijeća primjenjuju se na programe prekogranične suradnje u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” i na programe prekogranične suradnje u okviru instrumenta IPA II ako se u člancima od 33. do 48. Provedbene uredbe (EU) br. 447/2014 upućuje na odredbe izmijenjene uredbama (EU) 2020/460 i (EU) 2020/558. Međutim, primjereno je izmijeniti i određene odredbe Provedbene uredbe (EU) br. 447/2014 koje nisu obuhvaćene tim posebnim mjerama.

(4)

Kako bi se smanjilo opterećenje državnih proračuna zbog odgovora na pandemiju bolesti COVID-19, upravljačkim tijelima trebalo bi iznimno omogućiti da zatraže stopu sufinanciranja od 100 % za obračunsku godinu 2020.–2021. u skladu s proračunskim odobrenim sredstvima i ovisno o raspoloživom financiranju.

(5)

Kako bi odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 bio što fleksibilniji, državama članicama trebalo bi omogućiti veću fleksibilnost u provedbi programâ te uspostaviti pojednostavnjeni postupak za izmjene programa prekogranične suradnje u okviru kojeg ne bi bila potrebna odluka Komisije. Trebalo bi jasno navesti koje informacije o takvim izmjenama treba dostaviti Komisiji.

(6)

S obzirom na hitnost situacije povezane s pandemijom bolesti COVID-19, primjereno je omogućiti brzu primjenu mjera predviđenih ovom Uredbom, koja bi stoga trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(7)

Provedbenu uredbu (EU) br. 447/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog Uredbom (EU) br. 231/2014,

(1)

Direktivom Komisije 2003/31/EZ (2) beta-ciflutrin uvršten je u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) kao aktivna tvar.

(2)

Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)

Odobrenje aktivne tvari beta-ciflutrin, kako je navedena u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, istječe 31. listopada 2020.

(4)

Zahtjev za produljenje odobrenja aktivne tvari beta-ciflutrin podnesen je u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 844/2012 (5) u roku predviđenom tim člankom.

(5)

Podnositelji zahtjeva dostavili su dopunsku dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz članka 6. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Država članica izvjestiteljica utvrdila je da je zahtjev potpun.

(6)

Država članica izvjestiteljica pripremila je izvješće o ocjeni produljenja uz savjetovanje s državom članicom suizvjestiteljicom te ga 8. ožujka 2017. dostavila Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) i Komisiji.

(7)

Agencija je izvješće o ocjeni produljenja dostavila podnositeljima zahtjeva i državama članicama na podnošenje primjedbi te je primljene primjedbe proslijedila Komisiji. Agencija je usto sažetak dopunske dokumentacije učinila dostupnim javnosti.

(8)

Agencija je 9. kolovoza 2018. Komisiji dostavila zaključak (6) o tome može li se pretpostaviti da beta-ciflutrin ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(9)

Agencija je utvrdila razloge za bojazni. Agencija je posebno utvrdila neprihvatljiv rizik za radnike koji utovaruju i siju sjeme repe tretirano beta-ciflutrinom. Osim toga, u slučajevima primjene beta-ciflutrina na poljima krumpira i pšenice Agencija je utvrdila visok rizik za stanovnike, člankonošce koji ne pripadaju ciljanoj skupini i vodene organizme. Nadalje, u slučajevima uporabe na rajčicama u staklenicima (trajnim i privremenim) Agencija je utvrdila neprihvatljiv rizik za korisnike sredstva i radnike te, u slučaju uporabe na rajčicama u privremenim staklenicima, za člankonošce koji ne pripadaju ciljanoj skupini. Osim toga, procjenu rizika za potrošače nije bilo moguće dovršiti na temelju dostupnih podataka.

(10)

Komisija je pozvala podnositelje zahtjeva da podnesu primjedbe na zaključak Agencije. Nadalje, u skladu s člankom 14. stavkom 1. trećim podstavkom Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012 Komisija je pozvala podnositelje zahtjeva da podnesu primjedbe na izvješće o produljenju. Podnositelji zahtjeva podnijeli su primjedbe, koje su pažljivo razmotrene.

(11)

Međutim, unatoč argumentima koje su iznijeli podnositelji zahtjeva, bojazni u pogledu te aktivne tvari nisu se mogle ukloniti.

(12)

Stoga za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja nije utvrđeno da su ispunjena mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Stoga je primjereno ne produljiti odobrenje za aktivnu tvar beta-ciflutrin u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) te uredbe.

(13)

Provedbenu uredbu (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Državama članicama trebalo bi omogućiti dovoljno vremena za povlačenje odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju beta-ciflutrin.

(15)

Ako države članice za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju beta-ciflutrin odobre razdoblje odgode u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, to razdoblje ne bi smjelo biti dulje od 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(16)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1589 (7) rok važenja odobrenja za beta-ciflutrin produljen je do 31. listopada 2020. kako bi se postupak produljenja mogao završiti prije isteka tog roka važenja. Međutim, budući da je odluka o neproduljenju odobrenja donesena prije isteka tog produljenog roka važenja, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati što prije.

(17)

Ovom se Uredbom ne sprečava podnošenje novog zahtjeva za odobrenje beta-ciflutrina u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(18)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Pri provedbi Uredbe (EU) br. 952/2013 (Zakonik) zajedno s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2447 (2) u praksi pokazala se nužnost određenih izmjena te provedbene uredbe radi njezine bolje prilagodbe potrebama gospodarskih subjekata i carinskih uprava i uzimanja u obzir razvoja zakonodavstva i novosti u uvođenju elektroničkih sustava uspostavljenih za potrebe Zakonika.

(2)

Sud Europske unije u svojoj je presudi u predmetu C-661/15 (3) proglasio nevaljanim članak 145. stavak 3. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (4) o utvrđivanju jednogodišnjeg roka zastare kako bi se uzele u obzir prilagodbe cijene robe s nedostacima pri utvrđivanju njezine carinske vrijednosti. Prema mišljenju Suda, na temelju Carinskog zakonika koji se primjenjivao u to vrijeme (5) dužnik je mogao dobiti povrat uvoznih carina razmjeran smanjenju carinske vrijednosti koje proizlazi iz primjene članka 145. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 do isteka roka od tri godine od obavješćivanja dužnika o tim carinama. Međutim, člankom 145. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 rok za tu mogućnost skraćen je na 12 mjeseci jer se prilagodba carinske vrijednosti koja proizlazi iz primjene članka 145. stavka 2. te uredbe mogla uzeti u obzir samo ako je bila izvršena unutar tog roka od 12 mjeseci. Članak 145. stavak 3. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 bio je protivan članku 29. Carinskog zakonika u vezi s člankom 78. i člankom 236. stavkom 2. tog zakonika. Stoga je bio nevaljan. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 i (EEZ) br. 2454/93 više nisu na snazi, ali se i člankom 132. točkom (c) Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 utvrđuje jednogodišnje ograničenje za prilagodbu carinske vrijednosti robe s nedostacima. Stoga bi ga trebalo izbrisati kako bi bilo jasno da se opći rok od tri godine utvrđen u članku 121. stavku 1. točki (a) Zakonika za zahtijevanje povrata ili otpusta preplaćenih carina primjenjuje i na robu s nedostacima. Radi pravne sigurnosti, kako bi se pojasnilo da se jednogodišnji rok zastare nikada nije trebao primjenjivati u tim slučajevima, članak 132. točku (c) Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi izbrisati s retroaktivnim učinkom od stupanja na snagu te uredbe.

(3)

Člankom 182. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 zahtijeva se upotreba elektroničkog informacijskog i komunikacijskog sustava uspostavljenog u skladu s člankom 16. stavkom 1. Zakonika za dostavu, obradu, pohranu i razmjenu informacija povezanih s ulaznim skraćenim deklaracijama te za naknadnu razmjenu relevantnih informacija. Komisija je Provedbenom odlukom (EU) 2019/2151 (6) odlučila uspostaviti novi elektronički sustav (ICS2) kako bi se carinskim tijelima pomoglo u analizi rizika prije dolaska u pogledu sigurnosti i zaštite u carinskim pitanjima i povezanim provjerama, konkretno u obradi podataka iz ulazne skraćene deklaracije za potrebe carinske analize rizika i provjere te u s njima povezanoj razmjeni informacija. Članak 182. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi stoga izmijeniti da se utvrde svrhe za koje će se sustav ICS2 upotrebljavati te da se osigura usklađenost na carinskom području Unije i da se od gospodarskih subjekata zahtijeva da upotrebljavaju usklađeno sučelje za gospodarske subjekte, koje su Komisija i države članice osmislile za dostavu podataka ulaznih skraćenih deklaracija carinskim tijelima te za razmjenu povezanih informacija.

(4)

Člankom 183. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 utvrđuju se pravila za dostavljanje podataka za ulaznu skraćenu deklaraciju, uključujući obvezu da ih u posebnim slučajevima dostavi više osoba u skladu s člankom 127. stavkom 6. Zakonika (višestruko podnošenje). Uvođenjem sustava ICS2 u tri verzije (verzija 1, verzija 2 i verzija 3) postupno će se relevantnim prometnim sektorima i poslovnim modelima omogućiti višestruko dostavljanje podataka ulazne skraćene deklaracije. Članak 183. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se pojasnila pravila koja se primjenjuju dok se u potpunosti ne uspostavi ICS2. Polazna točka je situacija u okviru postojećeg sustava kontrole uvoza. Putem tog sustava prijevoznici u svim vrstama prijevoza (zračni, pomorski, cestovni i željeznički prijevoz te prijevoz unutarnjim plovnim putovima), uključujući žurne prijevoznike, moraju odmah dostaviti sve podatke iz ulazne skraćene deklaracije za robu za koju ne postoji primjenjivo izuzeće iz članka 104. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (7). Od uvođenja verzije 1 novog elektroničkog sustava u zračnom će se prijevozu od žurnih prijevoznika zahtijevati da podnesu minimalni skup podataka za sve pošiljke, neovisno o njihovoj vrijednosti, a poštanski operateri prvi će put morati podnijeti minimalni skup podataka, ali samo za robu u poštanskim pošiljkama čije je konačno odredište Unija. U skladu s člankom 106. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446, do puštanja u uporabu verzije 2 novog sustava taj minimalni skup podataka smatrat će se potpunom ulaznom skraćenom deklaracijom za robu u poštanskim pošiljkama i za robu u pošiljkama čija vrijednost ne premašuje 22 EUR. Od prvog dana razdoblja uvođenja verzije 2 sustava ICS2 bit će moguće višestruko podnošenje u zračnom prijevozu. Zračni prijevoznici trebaju prestati upotrebljavati postojeći sustav kontrole uvoza i postupno se povezati s novim sustavom ICS2 putem kojeg moraju dostaviti odgovarajući skup podataka s podacima ulazne skraćene deklaracije. Od prvog dana uvođenja verzije 3 novog sustava višestruko podnošenje bit će moguće i u drugim vrstama prijevoza. Prijevoznici u tim vrstama prijevoza trebaju se postupno povezati s novim sustavom. Države članice odredit će datum od kojeg su gospodarski subjekti obvezni upotrebljavati različite verzije novog sustava u skladu s dijelom I. točkom 6. Priloga Provedbenoj odluci (EU) 2019/2151, unutar razdoblja uvođenja koja su u njemu utvrđena. Trebalo bi izmijeniti i članak 183. kako bi se pojasnila pravila koja se primjenjuju na određivanje carinskog ureda prvog ulaska ako osoba koja podnosi podatke ulazne skraćene deklaracije ne zna mjesto prvog dolaska u Uniju prijevoznog sredstva koje prevozi robu.

(5)

Obveze da osobe koje nisu prijevoznici pružaju podatke za ulaznu skraćenu deklaraciju trebale bi se primjenjivati tijekom uvođenja tri verzije novog sustava. Prema tome, opće upućivanje na uvođenje sustava kontrole uvoza u članku 184. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi zamijeniti konkretnijim upućivanjima na tri verzije sustava ICS2. Obveza obavješćivanja o robi koja se prevozi morem trebala bi se primjenjivati od trenutka kada je prijevoznik obvezan upotrebljavati verziju 3 novog sustava. Obveza obavješćivanja o robi koja se prevozi zračnim prijevozom ili poštom trebala bi se primjenjivati od trenutka kada je prijevoznik obvezan upotrijebiti verziju 2 novog sustava.

(6)

Obveza carinskih tijela da registriraju dostavljanje podataka ulazne skraćene deklaracije i obavijeste o toj registraciji također bi trebala odražavati različite verzije sustava ICS2. Prema tome, opće upućivanje na uvođenje sustava kontrole uvoza u članku 185. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi zamijeniti konkretnijim upućivanjima na tri verzije novog sustava. Carinska tijela trebala bi registrirati ulaznu skraćenu deklaraciju i uputiti obavijest o registraciji podataka iz ulazne skraćene deklaracije od prvog dana razdoblja uvođenja verzije 1 sustava ICS2. Nakon uvođenja verzije 2 tog novog sustava, u određenim će situacijama biti moguće višestruko podnošenje pa bi se stoga u članku 185. također trebalo navesti da bi se od carinskih tijela trebalo zahtijevati da od tog datuma odmah obavijeste prijevoznika kad drugi gospodarski subjekti registriraju podatke ulazne skraćene deklaracije ako je on zatražio da ga se o tome obavijesti.

(7)

U članku 186. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi pojasniti rokove za analizu rizika na temelju podataka ulazne skraćene deklaracije i potrebne mjere koje treba poduzeti u kontekstu analize rizika. U članku 186. Provedbene uredbe 2015/2447 trebalo bi propisati da bi carinski ured prvog ulaska, nakon što je pravodobno primio ulaznu skraćenu deklaraciju, u pravilu morao dovršiti analizu rizika prije nego što roba stigne na carinsko područje Unije. Međutim, taj bi rok trebao biti kraći za robu koja se unosi zračnim prijevozom. Od carinskog ureda prvog ulaska trebalo bi zahtijevati da dovrši analizu rizika za tu robu što prije nakon primitka minimalnog skupa podataka ulazne skraćene deklaracije. Osim toga, kako bi se osigurala jednaka primjena carinskih provjera, trebalo bi izmijeniti i članak 186. kako bi se definirali koraci koje carinski ured prvog ulaska treba provesti kako bi se dovršila analiza rizika na temelju podataka ulazne skraćene deklaracije. Konkretno, na temelju članaka 46., 47. i 128. Zakonika, carinski ured prvog ulaska razmjenjuje informacije s državama članicama navedenima u tim podacima i s državama članicama koje su u sustav ICS2 unijele informacije koje se odnose na rizike sigurnosti i zaštite koji odgovaraju podacima ulazne skraćene deklaracije, zahtijevajući od tih drugih carinskih tijela da provedu analizu rizika i da određene rezultate te analize rizika stave na raspolaganje.

(8)

Trebalo bi izmijeniti i članak 186. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 kako bi carinski ured prvog ulaska imao pravo preporučiti, nakon završetka analize rizika, najprikladniju lokaciju i mjere za izvršavanje provjere robe. Carinski ured nadležan za lokaciju koja je preporučena kao najprikladnija za provjeru trebao bi imati mogućnost odabrati hoće li slijediti preporuku, ali bi u svakom slučaju trebao biti obvezan obavijestiti ulazni carinski ured o tome je li provjera izvršena i, u slučaju potvrdnog odgovora, o njezinim rezultatima. Osim toga, primjereno je utvrditi postupovno pravilo u skladu s kojim carinska tijela trebaju upotrebljavati ICS2 za obavješćivanje o procjenama rizika i rezultatima provjere u slučajevima predviđenima člankom 46. stavkom 5. Zakonika ili za bilo koju drugu razmjenu rezultata provjere u skladu s člankom 47. stavkom 2. Zakonika. Nadalje, obvezu provođenja analize rizika nakon podnošenja robe trebalo bi proširiti kako bi se njome obuhvatilo više slučajeva oslobađanja od obveze podnošenja ulazne skraćene deklaracije u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2446.

(9)

Naslov članka 187. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi izmijeniti tako da se u njemu odražava da taj članak sadržava pravila koja su prijelazna jer se primjenjuju samo do uvođenja sustava ICS2. Dok novi sustav ne bude dostupan, carinska tijela trebala bi biti obvezna provesti analizu rizika na temelju informacija iz postojećeg sustava kontrole uvoza. U članku 187. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi navesti da će se postojeći sustav kontrole uvoza upotrebljavati do različitih datuma uvođenja novog sustava. Trebalo bi ažurirati i upućivanja na Delegiranu uredbu (EU) 2015/2446 u članku 187. stavku 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447. Pravila o nemogućnosti puštanja robe prije provedbe analize rizika i o tome kako provesti analizu rizika nakon izmjene ulazne skraćene deklaracije trebala bi se primjenjivati i tijekom prijelaznog razdoblja te bi ih stoga trebalo dodati u članak 187. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

(10)

U postupovnim pravilima za izmjenu ili poništenje ulazne skraćene deklaracije iz članka 188. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi razlikovati novi ICS2 od postojećeg sustava kontrole uvoza. Za podnošenje zahtjeva za izmjenu ili poništenje ulazne skraćene deklaracije trebalo bi upotrebljavati novi sustav. Međutim, države članice trebale bi imati mogućnost dopustiti podnošenje zahtjeva u papirnatom obliku za izmjenu ili poništenje deklaracija podnesenih upotrebom postojećeg sustava kontrole uvoza.

(11)

Članak 189. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi izmijeniti kako bi se pravila za preusmjeravanje zrakoplova i plovila primjenjiva u okviru postojećeg sustava kontrole uvoza razlikovala od pravila koja će se primjenjivati u okviru novog elektroničkog sustava ICS2.

(12)

Nakon uvođenja obrasca EU 302 u članku 1. točki 51. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 trebalo bi izmijeniti članak 207. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 kako bi se omogućila uporaba obrasca EU 302 kao dokaza o carinskom statusu robe Unije.

(13)

Nakon izmjene članka 141. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 o radnjama koje se smatraju carinskom deklaracijom, članak 218. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti kako bi se pojasnilo u kojim se slučajevima određene carinske formalnosti pri ulasku ili izlasku smatraju izvršenima i radnjom koja se smatra carinskom deklaracijom.

(14)

Nakon što je u članku 141. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 uvedeno prijelazno pravilo za deklariranje poštanskih pošiljaka njihovim podnošenjem carini do uvođenja verzije 1 sustava ICS2 za potporu analizi rizika prije dolaska u pogledu sigurnosti i zaštite i povezanih provjera, u članku 220. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi pojasniti da su posebna pravila o prihvaćanju i puštanju poštanskih pošiljaka također prijelazna.

(15)

Trebalo bi uspostaviti postupovna pravila za uporabu obrasca NATO 302 i obrasca EU 302 za carinske postupke koji nisu provoz. Stoga bi u Provedbenu uredbu (EU) 2015/2447 trebalo umetnuti nove članke 220.a i 220.b. Kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje postupovnih pravila, člankom 221. te uredbe trebalo bi zahtijevati od carinskih tijela država članica da odrede carinski ured ili urede nadležne za carinske formalnosti i provjere robe koja će se kretati ili upotrebljavati na temelju obrasca NATO 302 ili obrasca EU 302.

(16)

Trebalo bi izmijeniti i članak 221. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 kako bi se pojasnilo da je carinski ured koji se nalazi u državi članici u kojoj završava otprema ili prijevoz robe carinski ured nadležan za deklariranje za uvoz određene robe oslobođene od carine ako je ta roba prijavljena za potrebe PDV-a u okviru odredbe koja nije posebna odredba za prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja, takozvani sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz iz glave XII. poglavlja 6. odjeljka 4. Direktive Vijeća 2006/112/EZ (8). Cilj je osigurati da se na tu robu obračunava stopa PDV-a države članice odredišta ili potrošnje robe.

(17)

Članak 271. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi izmijeniti kako bi se poboljšala usklađena primjena elektroničkog sustava za standardiziranu razmjenu informacija (INF). Kako bi se za gospodarske subjekte utvrdio jedinstveni postupak za uvođenje potrebnih podatkovnih elemenata u taj sustav, predmetni gospodarski subjekti trebali bi upotrebljavati usklađeno sučelje za gospodarske subjekte.

(18)

Nakon uvođenja obveze država članica da odrede carinski ured odgovoran za sve carinske formalnosti i provjere robe koja će se kretati ili upotrebljavati na temelju obrasca NATO 302 ili obrasca EU 302 iz članka 221. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, članak 285. te uredbe, kojim se predviđa ista obveza, ali samo za provoz, postaje suvišan i trebalo bi ga izbrisati. Osim toga, odredbe o isporuci obrasca NATO 302 kao i postupovna pravila koja se primjenjuju na upotrebu takvih obrazaca, trebalo bi proširiti na provoz na temelju obrasca EU 302. Članke 285., 286. i 287. Uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi stoga izmijeniti te umetnuti nove odredbe.

(19)

Članak 321. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi izmijeniti kako bi se pojasnio završetak postupka provoza Unije za robu koja ulazi na carinsko područje Unije fiksnim prijevoznim instalacijama te pojasnio pravni položaj takve robe nakon završetka postupka provoza Unije.

(20)

Provedbenu uredbu (EU) 2015/2447 trebalo bi izmijeniti kako bi se uvela mogućnost posebnog zaključenja postupka privremenog uvoza za robu koja je potrošena ili uništena tijekom vojnih aktivnosti.

(21)

U skladu s člankom 324. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 gospodarski subjekti mogu iskoristiti pojednostavnjeno zaključenje postupka unutarnje proizvodnje IM/EX jer se prerađeni proizvodi smatraju ponovno izvezenima. Međutim, u slučajevima u kojima bi roba koja nije roba Unije i koja je stavljena u postupak unutarnje proizvodnje IM/EX podlijegala, među ostalim, mjeri trgovinske politike ako bi bila deklarirana za puštanje u slobodni promet, takvo pojednostavnjeno zaključenje postupka nije dopušteno. Neke mjere trgovinske politike uspostavljene su za potrebe prethodnog nadzora Unije te se primjenjuju samo u slučaju puštanja u slobodni promet. Takve mjere koje utječu na primjenu članka 324. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 utvrđene su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/670 (9) u pogledu uvoza određenih proizvoda od željeza i čelika te Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/640 (10) u pogledu uvoza određenih proizvoda od aluminija. Gospodarskim subjektima trebalo bi omogućiti da iskoriste pojednostavnjenje propisano u članku 324. stavku 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 s retroaktivnim učinkom od tri godine prije stupanja na snagu ove izmjene pod uvjetom da dostave podatkovne elemente koji se zahtijevaju u okviru odgovarajućih mjera nadzora. Članak 324. stavak 2. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(22)

Kako bi se osiguralo da je postupak izvoza robe koja se kreće fiksnim instalacijama zaključen, u članku 331. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi pojasniti kada se smatra da je ta roba podnesena carini.

(23)

Prilog 23–02 Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447 sadržava posebne oznake KN i nazive proizvoda koji se više ne upotrebljavaju zbog promjena u Zajedničkoj carinskoj tarifi (11). Stoga je potrebno ažurirati Prilog 23–02, posebno uzimajući u obzir da je to prvo ažuriranje od 1. svibnja 2016., kada su se počeli primjenjivati Carinski zakonik Unije, Delegirana uredba (EU) 2015/2446 i Provedbena uredba (EU) 2015/2447.

(24)

Kako bi se omogućila veća fleksibilnost u postupku osiguravanja kontinuiteta poslovanja u provozu te smanjile formalnosti i troškovi carinskih tijela, trebalo bi produljiti valjanost potvrda o zajedničkom osiguranju u papirnatom obliku i potvrda o odricanju od osiguranja predviđenih u Prilogu 72–04 Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447.

(25)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

(1)

Provedbenom Uredbom (EU) 2019/159 („konačna uredba”) (3) Komisija je uvela zaštitne mjere za određene proizvode od čelika (26 kategorija proizvoda od čelika). Te mjere sastoje se od sustava carinskih kvota po kategoriji proizvoda čija je razina utvrđena tako da se ometanje uvoza svede na najmanju moguću mjeru i da se očuvaju tradicionalne razine uvoza od trgovinskih partnera. Na uvoz koji premašuje carinske kvote primjenjuje se carinska stopa izvan kvote od 25 %.

(2)

Provedbenom uredbom (EU) 2019/1590 („uredba o prvoj reviziji”) (4) Komisija je prvi put revidirala navedene mjere i uvela niz prilagodbi uzimajući u obzir promijenjene okolnosti i interes Unije kako bi povećala njihovu djelotvornost.

(3)

Provedbenom uredbom (EU) 2020/35 („uredba o uporabi u posebne svrhe”) (5) Komisija je ukinula prethodno uvedenu prilagodbu upravljanja carinskom kvotom u kategoriji proizvoda 4 jer se ona pokazala neizvedivom.

(4)

U skladu s člankom 8. konačne uredbe Komisija može preispitati mjere u slučaju promjene okolnosti tijekom razdoblja primjene mjera.

(5)

Komisija je 14. veljače 2020. pokrenula drugu reviziju zaštitnih mjera objavom Obavijesti o pokretanju postupka (6), u kojoj je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta i dostave dokaze o pet razloga revizije (7).

(6)

Propisani postupak odvijao se u skladu s pisanim postupkom u dvije faze. U prvoj fazi Komisija je zaprimila oko 90 podnesaka. U drugoj fazi zainteresiranim stranama omogućeno je i pobijanje početnih podnesaka drugih strana. Komisija je zaprimila više od 30 dodatnih podnesaka.

(7)

Pisana faza postupka završila je 18. ožujka 2020., u doba kad su Unija i druge zemlje uvodile stroge mjere ograničenja kretanja kako bi zaustavile širenje pandemije bolesti COVID-19.

(8)

Kako bi se u okviru revizije u obzir uzeli gospodarski učinci tog neočekivanog događaja koji je za posljedicu imao drastične promjene okolnosti u pogledu funkcioniranja tržišta čelika u Uniji i postojećih zaštitnih mjera, Komisija je 30. travnja 2020. zainteresiranim stranama otvorila dodatno i izvanredno razdoblje za dostavu njihovih stajališta o gospodarskim učincima pandemije bolesti COVID-19 na tržište čelika.

(9)

Slijedom temeljite analize svih zaprimljenih podnesaka, Komisija je došla do sljedećih zaključaka. Raspodijeljeni su u šest različitih pododjeljaka. Prvi pododjeljak odnosi se na gospodarske učinke pandemije bolesti COVID-19 (odjeljak 3.1. u nastavku), a sljedećih pet (odjeljci od 3.2. do 3.6.) podudaraju se s pet razloga revizije utvrđenih u Obavijesti o pokretanju druge revizije, odnosno: A) razinom i dodjelom carinskih kvota; B) istiskivanjem tradicionalnih trgovinskih tokova; C) mogućim štetnim učincima na postizanje ciljeva integracije koji se nastoje ostvariti s povlaštenim trgovinskim partnerima; D) ažuriranjem popisa zemalja u razvoju članica WTO-a koje su isključene iz područja primjene mjera na temelju ažuriranih statističkih podataka o uvozu za 2019. i E) drugim promjenama okolnosti koje mogu zahtijevati prilagodbu razine dodjele carinskih kvota.

(10)

Komisija je zaprimila oko 200 podnesaka o gospodarskim učincima pandemije bolesti COVID-19 i njezinu utjecaju na funkcioniranje postojećih zaštitnih mjera. Većinu su dostavili izvoznici, uvoznici, korisnici i trgovci. Primjedbe je dostavilo i nekoliko zemalja izvoznica, kao i udruženja industrije proizvođačâ čelika iz Unije („industrija Unije”) te korisnici čelika na kraju proizvodnog lanca.

(11)

U većini primjedbi izraženo je snažno protivljenje zahtjevu industrije Unije za drastično smanjenje opsega carinskih kvota. U tim je primjedbama navedeno da takvo smanjenje carinskih kvota ne bi samo predstavljalo de facto zabranu uvoza kojom se krše pravila WTO-a, već bi bilo i u suprotnosti s interesom Unije, jer bi se njime zanemario interes tržištâ na kraju proizvodnog lanca, na čije bi djelatnosti proizvodnje čelika smanjenje vrlo negativno utjecalo. Nekoliko je strana naglasilo i da bi dodatne promjene u upravljanju carinskim kvotama bile potpuno neopravdane te je smatralo da bi se ukidanjem mehanizma prijenosa neiskorištenih kvota iz jednog tromjesečja u drugo mjere učinilo restriktivnijima, čime bi se prekršila pravila WTO-a. Mnoge su strane istaknule da je utjecaj pandemije bolesti COVID-19 još uvijek nepoznat, da ga je teško predvidjeti te da će posljedice biti različite ovisno o segmentu industrije čelika. Stoga su neke strane predložile da se eventualne prilagodbe odgode dok se ne razjasni utjecaj pandemije te upozorile da bi se smanjenjem razine carinskih kvota ugrozilo već sklopljene ugovore o nabavi robe.

(12)

Kad je Komisija u listopadu 2019. donijela prvi paket prilagodbi zaštitnih mjera za čelik u Uniji, prognoza za industriju čelika upućivala je na pad potražnje jer se svjetsko gospodarstvo postupno usporavalo. Osim prilagodbe tempa liberalizacije tom predviđanju slabijeg rasta, Komisija je uvela i nekoliko drugih prilagodbi kojima je željela očuvati tradicionalne trgovinske tokove i spriječiti da u gospodarskom okruženju koje se postupno pogoršavalo određeni izvori izvoza istisnu druge izvore iz korištenja carinskih kvota raspoloživih u okviru mjera.

(13)

U to se vrijeme nije moglo predvidjeti da će nekoliko mjeseci kasnije zbog pandemije bolesti COVID-19 svjetsko gospodarstvo zahvatiti najozbiljnija recesija od svjetske financijske krize 2008. Stroge kontrole koje su nadležna tijela diljem svijeta uvela radi ublažavanja ili suzbijanja pandemije od njezina izbijanja tijekom prvog tromjesečja 2020. ostavile su teške posljedice. Gospodarske posljedice mjera ograničenja kretanja bile su neposredne i teške. Razmjer i snaga gospodarskog šoka bili su znatni u pogledu proizvodnje, fiksnih ulaganja, otpuštanja i potražnje.

(14)

Kako tvrdi Oxford Economics, očekuje se da će se svjetski BDP „smanjiti za gotovo 7 % u prvoj polovini godine, što je gotovo dvostruko više od smanjenja zabilježenog tijekom svjetske financijske krize i odražava opsežne revizije u svim velikim gospodarstvima” (8). To je smanjenje primjetno u svim glavnim industrijskim sektorima i narudžbe su potpuno stale. U ožujku 2020. J.P.Morgan Global Composite Output Index pao je na 39,4, što je njegova najniža razina u posljednja 133 mjeseca, a pad razine indeksa na mjesečnoj osnovi (6,7 bodova) bio je drugi najstrmoglaviji u povijesti serije (9). „Na ozbiljnost posljedica posebno upućuje rekordni pad za seriju, na mjesečnoj osnovi, razina indeksâ s pomoću kojih se prate proizvodnja (pad od 10,1 bodova), nove narudžbe (pad od 9,4 boda), nedovršeni poslovi (pad za 7,3 boda), nove izvozne narudžbe (pad od 10,4 boda) i buduće aktivnosti (pad od 13,1 bodova)” (10). Indeks IHS Markit Global sector PMI objavljen u svibnju potvrđuje te posljedice i pokazuje rekordan pad proizvodnje u svakom sektoru koji se prati osim u sektoru zdravstvenih usluga (11).

(15)

Proizvođači čelika iz Unije predviđaju da će potražnja stagnirati te u drugoj polovini 2020. u južnoj Europi pasti za više od 60 %, a u sjevernoj Europi za oko 50 %, uglavnom kao posljedica drastičnog pada potražnje u automobilskom sektoru od oko 80 % zbog naglog pada prodaje i proizvodnje vozilâ. To je u skladu s nalazima društva Morgan Stanley, koje u nedavnom izvješću o sektoru čelika (12) navodi da su „krajnja tržišta čelika suočena s ozbiljnim poremećajima u potražnji u automobilskoj industriji (18 % potražnje za čelikom u Uniji), koja se u ožujku naglo smanjila za od 40 do 85 % u odnosu na prošlu godinu, a segmenti građevinarstva, nafte i plina te zrakoplovno-svemirski segment isto su tako suočeni s ozbiljnim poteškoćama”. Čini se da je prethodno navedeni trajni pad potražnje za čelikom vjerodostojan, a potvrđuje ga i kretanje sezonski prilagođenog indeksa Global Steel Users PMI, kompozitnog pokazatelja osmišljenog kako bi se pružio točan pregled uvjeta poslovanja proizvođača koji su prepoznati kao veliki korisnici čelika. Taj je pokazatelj s 49,3 u ožujku pao na 43,7 u travnju, najnižu razinu u posljednja 133 mjeseca, što je posljedica stagnacije potražnje na domaćem tržištu i izvoznim tržištima, pri čemu potražnja na potonjima nije zabilježila tako brz pad još od kraja 2008. (13)

(16)

Kao rezultat navedenog poduzeća i zemlje zabilježit će ozbiljnu gospodarsku štetu u prvoj polovini 2020. Promjena trenda može se očekivati tek krajem drugog tromjesečja, kada bi moglo doći do povećanja aktivnosti, ali u vrlo malom broju zemalja. U Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se duboka i neujednačena recesija te nesiguran oporavak, uz povećanje stope nezaposlenosti u Uniji sa 6,7 % u 2019. na 9 % u 2020., a zatim smanjenje na oko 8 % u 2021. (14)

(17)

Gospodarske su prognoze za preostalo razdoblje trajanja zaštitnih mjera zaključno s 30. lipnja 2021. sumorne. Prema predviđanjima iz Komisijine proljetne gospodarske prognoze 2020. gospodarstvo Unije smanjit će se za 7,5 % u 2020., a u 2021. narasti za oko 6 %. Stoga nije za očekivati da će gospodarstvo Unije do kraja 2021. u potpunosti nadoknaditi gubitke pretrpljene zbog krize. Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti (15). Komisijine projekcije rasta za Uniju i europodručje u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2019. revidirane su naniže za približno devet postotnih bodova.

(18)

U ovoj je fazi ipak teško predvidjeti ozbiljnost ogromnih gospodarskih posljedica prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19. Kako navodi Oxford Economics, „ono što je trenutačno najneizvjesnije nije opseg pada u drugoj polovini 2020., nego brzina i vrijeme naknadnog oporavka (16)”. U svojoj nedavnoj analizi nesigurnosti IHS Markit napominje da se nesigurnost velikom brzinom približava razinama zabilježenima tijekom opće financijske krize i opisuje kako „su poduzeća danas više nego ikad u strahu od recesije i u velikoj mjeri očekuju da će se pad nastaviti tijekom cijele sljedeće godine” (17).

(19)

Iako su od sredine svibnja 2020. zemlje počele provoditi izlazne strategije za postupno ukidanje strožih mjera za suzbijanje pandemije, i dalje postoje brojne nesigurnosti u pogledu oporavka. Prvo, u ovoj je fazi teško jasno utvrditi razmjere štete nanesene nacionalnim industrijama te domaćim i međunarodnim lancima opskrbe. Drugo, nije isključeno da će se kasnije tijekom godine s obzirom na postupno ublažavanje kontrola pojaviti novi valovi pandemije, što bi moglo dovesti do uzastopnog ponovnog uvođenja mjera ograničenja kretanja, među ostalim i na način da se one naizmjenično uvode i ukidaju, što bi moglo sasjeći oporavak u korijenu i prouzročiti trajniju štetu.

(20)

S obzirom na prethodno navedenu analizu Komisija smatra da je gospodarski šok koji je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19 temeljna i izvanredna promjena okolnosti koja drastično utječe na funkcioniranje tržišta čelika u Uniji i svijetu. Zbog toga Komisija smatra da je pri oblikovanju prilagodbi u okviru druge revizije zaštitnih mjera potrebno pažljivo razmotriti gospodarske učinke pandemije bolesti COVID-19.

(21)

Kako je prethodno objašnjeno, kao rezultat već primijećenog pada na tržištu čelika suprotno očekivanjima u trenutku donošenja konačnih mjera, Komisija je u okviru prve revizije zaštitnih mjera uvela prilagodbe kako bi ispravila ograničene učinke istiskivanja uočene tijekom prve godine primjene mjera. Međutim, ti će se učinci u nedostatku prilagodbi dodatno pogoršati u trenutačnom gospodarskom kontekstu.

(22)

Iako je gospodarski šok uzrokovan pandemijom relativno simetričan jer je pandemija u svim zemljama svijeta uzrokovala iznenadan i vrlo velik pad proizvodnje i potražnje, snaga oporavka u 2021. vjerojatno će biti asimetrična. Ovisit će ne samo o razvoju pandemije u svakoj zemlji nego i o strukturi nacionalnih gospodarstava i njihovoj sposobnosti da na pandemiju odgovore politikama oporavka.

(23)

U trenutačnoj situaciji pada potražnje i posljedičnog drastičnog smanjenja prodaje, koja utječe na gotovo sve kategorije proizvoda od čelika, zajedno s razdobljem velike nesigurnosti i vjerojatno znatne zemljopisne asimetrije u brzini i vremenu oporavka, može se očekivati (18) da će neki izvoznici čelika u Uniju usvojiti još agresivnije komercijalno ponašanje kako bi „ispraznili tržište” na štetu drugih sudionika kada se aktivnosti nastave nakon pandemije.

(24)

Konkretno, razumno je očekivati (19) da će neki izvoznici, posebno na zemljopisnim područjima na kojima se gospodarska aktivnost oporavi prije nego na drugim područjima, još snažnije nego u prošlosti pojačati prodaju na početku razdoblja na tržištu Unije kako bi što prije iscrpili carinske kvote za pojedine zemlje te bili spremni iskoristiti preostale kvote čim one postanu raspoložive.

(25)

Tim se oportunističkim ponašanjem izvoznikâ iz određenih zemalja više nego ikad riskira isključivanje ostalih sudionika na tržištu i neopravdano zauzimanje tržišnih udjela koji bi u uobičajenim okolnostima odgovarali drugim područjima tradicionalnih trgovinskih tokova ili domaćoj proizvodnji. Taj je rizik stvaran jer će izvoznici pokušati učiniti sve kako bi stekli veće udjele na manjem tržištu te time nadoknadili apsolutno smanjenje prodaje zbog smanjene potražnje.

(26)

Osim ugrožavanja očuvanja tradicionalnih trgovinskih tokova u pogledu podrijetla, navedeno oportunističko ponašanje kojim se neopravdano istiskuju tradicionalni trgovinski tokovi i domaća proizvodnja može uzrokovati vrlo ozbiljne neravnoteže na tržištu čelika u Uniji, što bi u konačnici moglo ugroziti korektivne učinke izvornih zaštitnih mjera u pogledu zaštite od novog iznenadnog porasta uvoza.

(27)

U tim okolnostima Komisija smatra da je potrebno uvesti dvije opće prilagodbe upravljanja carinskim kvotama kako bi se svim dobavljačima, i domaćoj industriji i izvoznicima, zajamčio uredan povratak na tržište te smanjilo neopravdano oportunističko postupanje. Prva je prelazak s upravljanja svim kvotama za pojedine zemlje na godišnjoj osnovi na upravljanje tim kvotama na tromjesečnoj osnovi. Tom će se prilagodbom, uz očuvanje ukupnog opsega po kategoriji proizvoda, osigurati stabilniji tok uvoza i smanjiti rizik od neopravdanog porasta uvoza tijekom preostalog razdoblja trajanja mjera. Druga dopunska prilagodba jest uvođenje poboljšanog režima za pristup preostaloj kvoti zemalja kojima je dodijeljena kvota za pojedine zemlje. Tom će se prilagodbom, prema potrebi, odvojiti korištenje preostale kvote za postojeće manje zemlje izvoznice obuhvaćene tim globalnim dijelom carinskih kvota te će se smanjiti rizik da će ih istisnuti izvoznici koji koriste kvote za pojedine zemlje. Te dvije prilagodbe dodatno će se razraditi u odjeljcima 3.2. i 3.3. u nastavku.

(28)

U okviru ovog odjeljka Komisija je ocijenila primjerenost trenutačne razine i dodjele carinskih kvota te upravljanja tim kvotama. Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, osim primjedbama i dokazima koje su dostavile zainteresirane strane, Komisija je u svojoj ocjeni posebnu pozornost posvetila i kretanju iskorištenosti carinskih kvota tijekom druge godine primjene mjera (20), koje se svakodnevno pratilo za svih 26 kategorija proizvoda.

(29)

Većina zainteresiranih strana dostavila je primjedbe u pogledu tog aspekta ove revizije. Mnogi od njih, posebno proizvođači izvoznici, vlade trećih zemalja, korisnici i uvoznici, zatražili su povećanje razine carinskih kvota ili drukčiji sustav dodjele za kategorije proizvoda koje ih se tiču. Ti su zahtjevi uključivali promjenu referentnog razdoblja za izračun razina carinskih kvota radi ostvarenja prava na veću kvotu. Neke zainteresirane strane zatražile su od Komisije da promijeni osnovu za dodjelu kvota za pojedine zemlje, odnosno poveća ili smanji sadašnji prag od 5 %.

(30)

S druge strane, industrija Unije zauzela se za niz prilagodbi u suprotnom smjeru. Industrija Unije ponajprije je zatražila da se carinskim kvotama upravlja na tromjesečnoj osnovi i da se neiskorištene količine iz jednog tromjesečja ne prenose u sljedeće tromjesečje. U okviru iznimnog ponovnog otvaranja pisane faze za primanje primjedbi o gospodarskim učincima pandemije bolesti COVID-19, industrija Unije zatražila je smanjenje razine carinskih kvota za do 75 % kako bi se uzeli u obzir razorni gospodarski učinci pandemije. Mnoge zainteresirane strane snažno su se usprotivile tom zahtjevu tvrdeći da on ne bi bio u skladu s pravilima WTO-a i da bi neopravdano utjecao na industriju na kraju proizvodnog lanca u Uniji.

(31)

Komisija napominje da je čak i u posljednjem tromjesečju druge godine primjene mjera (podaci analizirani do 15. svibnja 2020.) ukupna razina carinskih kvota ostala uglavnom neiskorištena (21), s raspoloživim kvotama u svakoj kategoriji proizvoda. S obzirom na uočeni tempo i trend korištenja carinskih kvota nakon što je prošlo već više od tri četvrtine razdoblja te u prevladavajućem gospodarskom kontekstu stagnacije rasta opisanom u prethodnom odjeljku 3.1., Komisija smatra da je malo vjerojatno da će se u preostalom dijelu posljednjeg tromjesečja korištenje carinskih kvota ubrzati. Naprotiv, najnoviji trend uvoza i izgledi u pogledu potražnje upućuju na to da bi se do kraja razdoblja, tj. do 30. lipnja 2020., tempo uvoza mogao dodatno smanjiti. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. uredbe o prvoj reviziji, u prvoj godini primjene mjera, kad je stanje na tržištu bilo stabilnije, a potražnja održiva u usporedbi s trenutačnom situacijom, ostalo je neiskorišteno oko 3,2 milijuna tona u okviru bescarinskih kvota (22).

(32)

U tom kontekstu Komisija smatra da postojeće razine carinskih kvota nisu neopravdano ograničile trgovinske tokove tijekom druge godine primjene mjera, nego su omogućile razinu uvoza razmjernu potrebama tržišta Unije.

(33)

Kao odgovor na zahtjeve za povećanje razine carinskih kvota Komisija napominje da iz podnesaka zainteresiranih strana ne proizlazi da će se potražnja na tržištu čelika u Uniji povećati u tolikoj mjeri da bi sadašnje carinske kvote uzrokovale manjak opskrbe na tržištu. Naprotiv, kako je detaljno opisano u odjeljku 3.1., kretanje potražnje zapravo upućuje na suprotno. Naposljetku, Komisija napominje i da je referentno razdoblje koje se upotrebljava za izračun carinskih kvota jedan od stupova oblikovanja mjera koje su ab initio utvrđene konačnom uredbom te da opsegom revizije nije obuhvaćena znatna izmjena osnovne strukture mjera. Umjesto toga, njezin je cilj procijeniti jesu li potrebne posebne prilagodbe upravljanja carinskim kvotama. Komisija stoga odbija te zahtjeve.

(34)

Neovisno o navedenom, Komisija smatra da je potrebno uvesti niz prilagodbi i poboljšanja u upravljanju carinskim kvotama kako bi ga se prilagodilo kretanjima na tržištu i kako bi zaštitne mjere bolje funkcionirale. Te su prilagodbe horizontalne prirode i specifične su za određene kategorije proizvoda.

(35)

Ispitni postupak revizije pokazao je da je tijekom druge godine primjene mjera nekoliko zemalja izvoznica nastavilo s vrlo agresivnim izvozom u brojnim kategorijama proizvoda. Te su zemlje neuobičajeno brzo iscrpile nekoliko (ili većinu) svojih godišnjih kvota za pojedine zemlje (u nekim slučajevima već u prvih nekoliko mjeseci od početka razdoblja). U jednom je slučaju godišnja kvota za pojedine zemlje iscrpljena već prvog dana druge godine primjene mjera.

(36)

To je ponašanje u tim kategorijama proizvoda dovelo do situacije u kojoj se nerazmjerno velik priljev uvoza koncentrirao u prilično ranoj fazi godišnjeg razdoblja. Taj se priljev naknadno usporio do početka posljednjeg tromjesečja razdoblja, kad je uvoz dosegnuo novi vrhunac, što se podudara s trenutkom kada se zemljama kojima su dodijeljene kvote za pojedine zemlje dopušta da bez carine iskoriste preostalu raspoloživu carinsku kvotu. Komisija smatra da to ponašanje uzrokuje znatne neravnoteže i sprečava neometano funkcioniranje tržišta.

(37)

U situaciji izrazite nesigurnosti, pada potražnje i posljedičnog drastičnog smanjenja prodaje, koji utječu na gotovo sve kategorije proizvoda od čelika detaljno opisane u odjeljku 3.1., Komisija smatra vrlo vjerojatnim da će se prethodno navedeno isključujuće ponašanje u pogledu izvoza dodatno pogoršati. U tim izvanrednim okolnostima izvoznici će se ponašati vrlo agresivno i oportunistički u odnosu na druge konkurente kako bi nadoknadili izgubljene prihode od prodaje. Razumno je očekivati da će u skladu s tim oportunističkim ponašanjem izvoznici iz najjačih zemalja izvoznica pokušati pojačati prodaju na početku razdoblja kako bi „ispraznili tržište”. Takvo oportunističko komercijalno ponašanje najveći je rizik za pravilno funkcioniranje zaštitnih mjera jer bi uzrokovalo vrlo ozbiljne poremećaje na tržištu i, ako se ne donesu korektivne mjere, moglo neopravdano istisnuti tradicionalne trgovinske tokove i domaću proizvodnju, čime bi se neutralizirao koristan učinak postojećih zaštitnih mjera.

(38)

Od uvođenja konačnih mjera, kvotama za pojedine zemlje upravljalo se na godišnjoj osnovi, odnosno cjelokupne osnovne količine stavljane su na raspolaganje izvoznicima na početku svakog godišnjeg razdoblja bez vremenskih ograničenja za njihovo iskorištavanje u određenom razdoblju, za razliku od preostalih kvota, kojima se upravljalo na tromjesečnoj osnovi. Uvođenje vremenskih ograničenja u to se vrijeme činilo nepotrebnim i složenim administrativnim opterećenjem koje bi omelo normalno funkcioniranje tržišta.

(39)

Međutim, nakon ispitnog postupka revizije, Komisija smatra da sadašnje upravljanje kvotama za pojedine zemlje na godišnjoj osnovi ne bi bilo učinkovito u sprečavanju prethodno utvrđenih poremećaja na tržištu čelika u Uniji, koji bi se pogoršali zbog očekivanog oportunističkog ponašanja nekih izvoznika. Ti poremećaji ne samo da bi bili u suprotnosti s interesima većine zemalja izvoznica, nego bi i vrlo negativno utjecali na gospodarsko stanje industrije čelika u Uniji, čime bi se narušila učinkovitost mjera.

(40)

Komisija je u skladu s tim odlučila da bi i kvotama za pojedine zemlje trebalo upravljati na tromjesečnoj osnovi. Tom prilagodbom osigurat će se stabilniji tok uvoza i svesti na najmanju moguću mjeru postojeći vrlo veliki rizik da oportunističko ponašanje izvoznika bude u sukobu s legitimnim interesom drugih sudionika na tržištu tijekom sljedećeg razdoblja primjene mjera, tj. od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021.

(41)

Ta će prilagodba imati pozitivan stabilizirajući učinak na tržište jer će se time izbjeći stvaranje golemih zaliha na početku razdoblja, što se u prošlosti događalo u nekoliko kategorija proizvoda. Prilagodbom će se proizvođačima u Uniji i u trećim zemljama kojima je tijekom pandemije bolesti COVID-19 znatno ograničena sposobnost poslovanja i kojima je kasnije nego drugima dopušteno da nakon razdoblja ograničenja kretanja nastave s poslovanjem omogućiti da se nakon oporavka potražnje natječu pod ravnopravnijim tržišnim uvjetima.

(42)

Naposljetku, treba napomenuti da Komisija nije utvrdila nijedan razlog za ukidanje prijenosa neiskorištenih količina kvota kojima se upravlja na tromjesečnoj osnovi iz jednog tromjesečja u drugo u istom razdoblju. Zadržavanjem mehanizma prijenosa osigurava se da se korištenje carinskih kvota može prilagoditi kretanjima potražnje tijekom cijele godine, bez nepotrebnog stvaranja poremećaja na tržištu.

(43)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 149. konačne uredbe i uvodnim izjavama od 17. do 19. uredbe o prvoj reviziji, na tu se kategoriju proizvoda primjenjivala samo globalna carinska kvota. To je bila iznimka od inače najpoželjnijeg sustava, koji se primjenjuje na gotovo sve ostale kategorije proizvoda, odnosno kombinacije kvota za pojedine zemlje za najveće povijesne dobavljače i preostalih kvota za ostale.

(44)

U pogledu te kategorije proizvoda nekoliko zainteresiranih strana zatražilo je smanjenje gornje granice od 30 % po zemlji podrijetla na 20 %, dok su druge strane zagovarale ukidanje gornje granice i ponovnu uspostavu stanja prije prve revizije.

(45)

Ispitnim postupkom revizije otkriven je niz kretanja na temelju kojih Komisija smatra da je potrebna prilagodba upravljanja carinskom kvotom u toj kategoriji proizvoda. Kao prvo, ispitnim postupkom potvrđeno je da je iskorištenost carinske kvote u toj kategoriji dosljedno naglo padala tijekom cijelog razdoblja (vidjeti grafikon 1. u nastavku), dosegnuvši prosječnu iskorištenost od 54 % tijekom drugog i trećeg tromjesečja druge godine primjene mjera (23).

(46)

Krajem trećeg tromjesečja kumulirana neiskorištena kvota od početka druge godine primjene mjera dosegnula je količinu veću od 1,5 milijuna tona (vidjeti grafikon 2. u nastavku). Nadalje, podaci dostupni do sredine svibnja 2020. pokazuju znatno drastičnije smanjenje razina uvoza u toj kategoriji proizvoda, pri čemu je iskorišteno samo 16 % carinske kvote. To je više od 3 milijuna tona neiskorištene carinske kvote samo šest tjedana prije kraja tromjesečja. Stoga je trend uvoza u toj kategoriji proizvoda, na koju se odnosi otprilike trećina povijesnog obujma uvoza dvadeset i šest kategorija proizvoda na koje se primjenjuju zaštitne mjere, relevantan pokazatelj trenutačnog strmog silaznog trenda potražnje na tržištu čelika u EU-u.

(47)

Komisija napominje i da je do tog znatnog smanjenja iskorištenosti carinske kvote došlo u razdoblju na koje još nije utjecao šok koji je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19. Stoga to snažno upućuje na to da je vrlo malo vjerojatno da bi eventualni budući oporavak potražnje Unije tijekom treće godine primjene mjera bio takvog razmjera da bi u konačnici doveo do potpune ili vrlo visoke iskorištenosti carinskih kvota u toj kategoriji proizvoda.

(48)

U tom kontekstu Komisija smatra da rizik od mogućeg manjka opskrbe koji je pokušala spriječiti globalizacijom carinske kvote u okviru konačnih mjera više ne postoji u trenutačnim okolnostima. Komisija je u skladu s tim odlučila prekinuti izvanredno globalno upravljanje carinskom kvotom u toj kategoriji proizvoda i primijeniti uobičajeni sustav kojim se kombiniraju kvote za pojedine zemlje i preostale kvote, a koji se primjenjuje na gotovo sve ostale kategorije proizvoda.

(49)

Stoga će se od 1. srpnja 2020. carinska kvota za kategoriju proizvoda 1 sastojati od kvota za pojedine zemlje za one zemlje čija je razina uvoza u toj kategoriji dosegnula najmanje 5 % u relevantnom referentnom razdoblju 2015.–2017. (24) i preostale globalne kvote za ostale. Tom će se carinskom kvotom upravljati na tromjesečnoj osnovi, kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 3.2.1. Međutim, gornja granica od 30 % udjela za sve zemlje izvoznice i dalje će se primjenjivati na korištenje preostale kvote u četvrtom tromjesečju kako bi se spriječili učinci istiskivanja (25).

(50)

Komisija i dalje smatra da je uobičajeni sustav carinskih kvota kojim se kombiniraju kvote za pojedine zemlje i preostale kvote najprikladniji sustav za očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova u pogledu obujma i podrijetla (26). Stoga je u općem interesu Unije primijeniti ga u ovoj kategoriji proizvoda čim za to budu ispunjeni uvjeti.

(51)

Komisija je primijetila da je od prethodnog ispitnog postupka revizije došlo do nekoliko važnih promjena koje utječu na tu kategoriju. Prvo, Komisija je 8. travnja 2020. uvela privremene antidampinške mjere na uvoz te kategorije proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indonezije i Tajvana. (27) Drugo, Komisija je potvrdila da SAD dosljedno vrlo slabo iskorištava carinsku kvotu za pojedine zemlje (28). Zbog toga se na četiri od pet najvećih zemalja izvoznica u toj kategoriji trenutačno primjenjuju različite trgovinske mjere. Stoga se očekuje da te zemlje neće nastaviti izvoziti u Uniju na svojim povijesnim razinama.

(52)

Neke zainteresirane strane zatražile su od Komisije da uvede gornju granicu za korištenje preostale kvote za tu kategoriju. Druge zainteresirane strane zatražile su da Komisija prenese količine kvota za pojedine zemlje s vrlo niskom razinom iskorištenosti na preostalu kvotu.

(53)

Na temelju promijenjenih okolnosti opisanih u uvodnoj izjavi 51., koje bi mogle dovesti do manjka opskrbe na tržištu Unije za tu kategoriju proizvoda, te u skladu s pristupom koji se od donošenja konačnih mjera primjenjuje u drugim kategorijama proizvoda, Komisija smatra da je u interesu Unije prenijeti količine kvota za pojedine zemlje svih zemalja na koje se primjenjuju različite vrste mjera trgovinske zaštite (29) na preostalu carinsku kvotu. Tom će se prilagodbom osigurati da postojeće mjere ne utječu na tradicionalni obujam trgovine te da korisnici iz Unije imaju dovoljno fleksibilnosti za promjenu izvora opskrbe ako to bude potrebno.

(54)

Stoga će carinska kvota za kategoriju proizvoda 8 postati globalna carinska kvota kojom će se od 1. srpnja 2020. upravljati na tromjesečnoj osnovi.

(55)

Komisija podsjeća na razloge za globalizaciju te carinske kvote i upućuje na objašnjenja iz uvodnih izjava od 54. do 59. uredbe o prvoj reviziji.

(56)

Neke su zainteresirane strane zatražile promjene u toj kategoriji. Konkretno, zatražile su povratak na sustav kombiniranih kvota za pojedine zemlje i preostalih kvota. Osim toga, neke su strane zatražile i da se ta carinska kvota podijeli u dvije potkategorije kako bi se bolje uzele u obzir posebnosti proizvoda obuhvaćenih tom kategorijom.

(57)

U svojoj analizi u okviru ove druge revizije Komisija je primijetila (na temelju skupa podataka koji nije bio dostupan u vrijeme prvog ispitnog postupka revizije) prilično neuobičajen obrazac tokova uvoza (30) u toj jedinstvenoj kategoriji, koji se znatno razlikuje od tradicionalnih trgovinskih tokova u pogledu obujma i podrijetla i koji bi mogao uzrokovati neravnoteže na tržištu Unije.

(58)

Komisija napominje da više od 70 % ukupnog opsega carinske kvote za tu kategoriju odgovara povijesnim trgovinskim tokovima koji proizlaze iz velikog broja vrsta proizvoda koje se uglavnom upotrebljavaju u velikim inženjerskim projektima. S druge strane, stvarna iskorištenost carinske kvote u toj kategoriji proizvoda pokazuje da je određene zemlje upotrebljavaju za izvoz vrsta proizvoda koje se ne upotrebljavaju u velikim inženjerskim projektima, i to u mjeri koja sve više nadilazi njihov tradicionalni obujam trgovine (povećanje je u nekim slučajevima deseterostruko) na štetu drugih sudionika na tržištu, kako domaćih zemalja tako i zemalja izvoznica. Stoga Komisija smatra da je sadašnji sustav upravljanja carinskim kvotama doveo do neopravdanog istiskivanja.

(59)

U nedostatku prilagodbe, ako se tijekom treće godine primjene mjera budu provodili veliki inženjerski projekti za koje su potrebne posebne cijevi, postoji rizik da se neće moći nabaviti sve količine carinske kvote koje bi trebale odgovarati tim posebnim cijevima jer bi ih istisnuo uvoz drugih proizvoda.

(60)

Komisija stoga smatra da je potrebno prilagoditi trenutačni način na koji je kvota osmišljena kako bi se spriječila prethodno opisana neželjena neravnoteža. Najprikladniji način za učinkovito rješavanje navedene situacije jest podijeliti tu kategoriju na dva dijela: prva carinska potkvota (kategorija 25.A) u tom bi slučaju uključivala oznake KN koje se obično upotrebljavaju u velikim inženjerskim projektima (31), a druga carinska potkvota (kategorija 25.B) preostale oznake KN, koje se ne upotrebljavaju u takvim projektima (32). Podjela je jednostavna i čini se da ne stvara nerazmjerno opterećenje za carinska tijela.

(61)

Kad je riječ o upravljanju tim potkategorijama, kategorija proizvoda 25.A sastojat će se od jedinstvene globalne carinske kvote kako bi se svim mogućim ponuditeljima u velikim projektima pružile jednake mogućnosti, kako je opisano u uredbi o prvoj reviziji (33). Kategorija proizvoda 25.B sastojat će se od kvota za pojedine zemlje predviđenih za zemlje koje su u referentnom razdoblju 2015.–2017. dosegnule prosječni udio uvoza od najmanje 5 % i preostale kvote za ostale zemlje.

(62)

Komisija smatra da bi podjela carinske kvote za tu kategoriju proizvoda točnije odražavala povijesne tokove uvoza koji odgovaraju dvjema potkategorijama cijevi te bi se tako osiguralo pravednije funkcioniranje kvote. Podjelom će se zajamčiti dostupnost potrebnih količina za sve velike inženjerske projekte u Uniji tijekom preostalog razdoblja trajanja primjene mjera, koje bi inače ostale vrste proizvoda istisnule. Takva je neravnoteža u suprotnosti s interesima Unije i ciljem najvećeg mogućeg očuvanja tradicionalnih trgovinskih tokova u pogledu obujma i podrijetla s pomoću zaštitnih mjera.

(63)

U uvodnoj izjavi 8. uredbe o uporabi u posebne svrhe Komisija je napomenula da „i dalje smatra da u interesu Unije u kasnijoj fazi možda bude potreban poseban mehanizam, bilo postupak uporabe u posebne svrhe (nakon rješavanja provedbenih problema) ili alternativni sustav, neovisno o tome kako je uspostavljen, radi odvajanja uvoza razreda čelika za automobilsku industriju u okviru kategorije proizvoda 4.B. Ta će se pitanja na odgovarajući način ponovno ocijeniti u kontekstu budućeg ispitnog postupka revizije, na temelju primjedbi i prijedloga zainteresiranih strana, kao i drugih promjena koje utječu na tu kategoriju proizvoda”.

(64)

Komisija je u skladu s tim pažljivo analizirala zaprimljene primjedbe u pogledu svakog prijedloga za poseban mehanizam u toj kategoriji proizvoda.

(65)

Zainteresirane strane koje su dostavile primjedbe u vezi s tom kategorijom općenito su se složile da je važno očuvati obujam uvoza čelika potrebnog za uporabu u automobilskoj industriji. U tu su svrhu podnijele različite zahtjeve. Neke zainteresirane strane zatražile su da se uvezeni proizvodi za uporabu u automobilskom sektoru identificiraju na temelju „samodeklaracije” ili da se puštanje u slobodni promet dopusti samo uz predočenje „ulaznog dokumenta” koji je na temelju zahtjeva uvoznika iz Unije izdalo nadležno tijelo koje su imenovale države članice. Zainteresirane strane zatražile su i preraspodjelu neiskorištenih količina carinskih kvota iz kategorije 4.A u kategoriju 4.B i uvođenje gornje granice od 30 % u zadnjem tromjesečju razdoblja kako bi se izbjeglo da razredi koji nisu za automobilsku industriju nastave upotrebljavati dio carinske kvote i time istisnu razrede za automobilsku industriju. Naposljetku, neke zainteresirane strane zatražile su od Komisije da osmisli alternativan sustav koji bi zamijenio uporabu u posebne svrhe, ali bi imao istu namjenu, pa čak i da ponovno uvede mehanizam uporabe u posebne svrhe, dok su se druge usprotivile ponovnom uvođenju mehanizma uporabe u posebne svrhe.

(66)

Prvo, Komisija i dalje smatra da bi bilo poželjno, ako je izvedivo, dodatno istražiti mogućnosti za odvajanje uvoza čelika za automobilsku industriju u okviru kategorije 4.B. U tom je duhu Komisija pažljivo ocijenila zaprimljene prijedloge i donijela sljedeće zaključke.

(67)

Provedba mehanizma uporabe u posebne svrhe nije funkcionirala u skladu s očekivanjima, kako je detaljno opisano u uredbi o uporabi u posebne svrhe. Komisija nije pronašla dokaze koji bi upućivali na to da su se okolnosti koje su dovele do njegova ukidanja promijenile, čime bi ponovno uvođenje takvog mehanizma postalo djelotvorno rješenje. Prema tome, Komisija smatra da ponovno uvođenje mehanizma uporabe u posebne svrhe nije primjereno.

(68)

Komisija navodi i da, unatoč mogućnosti da se dostave komentari na primjedbe drugih strana, nijedan prijedlog nije privukao minimalnu razinu potpore među predmetnim dionicima u državama članicama. Komisija podsjeća, oslanjajući se na iskustvo mehanizma uporabe u posebne svrhe, da je za provedbu alternativnog djelotvornog mehanizma u ovoj kategoriji proizvoda ključno da se svi sudionici u složenom lancu opskrbe automobilskog sektora nedvosmisleno obvežu na suradnju u svim državama članicama kako bi taj mehanizam bio održiv. Komisija stoga smatra da se nijednim od predloženih alternativnih mehanizama za odvajanje ne može mobilizirati većina sudionika na način kojim bi se osigurala mogućnost uspjeha.

(69)

U skladu s tim Komisija je odlučila da neće uvesti poseban novi mehanizam za tu kategoriju proizvoda te da će izbjeći vrlo negativne učinke koji bi ponovno mogli proizići iz nedostatne potpore.

(70)

Komisija sa zadovoljstvom ističe da je dobivanje odobrenja za uporabu u posebne svrhe izvedivo ako postoji djelotvorna suradnja među svim relevantnim dionicima. Komisija upućuje na posebnu situaciju u kojoj je zainteresirana strana dobila odobrenje za uporabu u posebne svrhe od nadležnih tijela jedne od država članica EU-a krajem travnja 2020. Nažalost, Komisija ne može učinkovito provesti posebno upravljanje carinskom kvotom koje bi se primjenjivalo samo na jedno društvo.

(71)

Drugo, pri razmatranju korištenja carinske kvote za kategoriju 4.B Komisija je primijetila golem priljev uvoza na tržište Unije nakon otvaranja preostale kvote u četvrtom tromjesečju, 1. travnja 2020., čime je ubrzo iscrpljena preostala kvota koja je bila prvotno raspoloživa. Ta je situacija slična onoj od 1. srpnja 2019., kad su otvorene nove kvote za drugu godinu primjene mjera, a godišnja kvota za pojedine zemlje iscrpljena je u jednom danu. U tom je pogledu nekoliko zainteresiranih strana nastavilo upozoravati Komisiju da se većina tih količina neće upotrijebiti u automobilskoj industriji Unije. U vezi s tim tvrdnjama Komisija napominje da nijedna druga zainteresirana strana nije osporila podneske dostavljene u tom pogledu. Štoviše, Komisija podsjeća da provodi ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera u vezi s uvozom te kategorije proizvoda iz NRK-a na temelju dostatnih dokaza koji potkrepljuju istinitost tvrdnji da uvoz u okviru kategorije 4.B u stvarnosti možda ne odgovara toj kategoriji proizvoda.

(72)

U skladu s tim Komisija smatra da je potrebno uvesti prilagodbu kako bi se izbjeglo da se neuobičajeno velikim količinama neautomobilskih vrsta proizvoda kategorije 4 nastavi neopravdano istiskivati tradicionalne tokove opskrbe automobilske industrije EU-a. Ta je prilagodba razrađena u odjeljku 3.2.3. u nastavku.

(73)

U uvodnoj izjavi 150. konačne uredbe Komisija je utvrdila da će zemlje koje su iscrpile svoje kvote za pojedine zemlje moći pristupiti preostaloj kvoti u posljednjem tromjesečju razdoblja. Cilj takvog mehanizma bio je izbjeći da količine preostalih kvota potencijalno ostanu neiskorištene. U uvodnim izjavama od 85. do 98. uredbe o prvoj reviziji Komisija je ocijenila funkcioniranje te značajke i utvrdila određene učinke istiskivanja te je u skladu s tim prilagodila funkcioniranje te značajke mjera za dvije kategorije proizvoda (34).

(74)

U okviru ove revizije mnoge zainteresirane strane dostavile su primjedbe i prijedloge za otklanjanje navodnih učinaka istiskivanja koji bi se pojavili u brojnim kategorijama proizvoda. Neke zainteresirane strane zatražile su uvođenje gornjih granica za određene kategorije proizvoda za zemlje koje pristupaju preostalim kvotama u posljednjem tromjesečju. Neke su strane zatražile i smanjenje postojećih razina gornje granice za dvije kategorije proizvoda te potpuno ukidanje mogućnosti pristupanja preostaloj kvoti u posljednjem tromjesečju razdoblja. Slično tome, druge su strane predložile uvođenje gornje granice do koje pojedina zemlja može koristiti kvotu (za pojedinu zemlju ili preostalu) i dopuštanje pristupa preostaloj kvoti samo za neiskorištene količine prenesene iz prethodnog tromjesečja.

(75)

Suprotno tome, druge zainteresirane strane zatražile su ukidanje gornjih granica i omogućavanje neograničenog pristupa u posljednjem tromjesečju ili barem održavanje postojećeg stanja. Nadalje, neke su strane zatražile da se zemljama kojima je dodijeljena kvota za pojedinu zemlju omogući pristup preostalim kvotama odmah nakon što iscrpe prethodnu kvotu, bez čekanja na posljednje tromjesečje u razdoblju.

(76)

Za razliku od prvog ispitnog postupka revizije, u okviru druge revizije Komisija može ocijeniti znatno dulje razdoblje primjene konačnih mjera kako bi provela svoju analizu: dostupni su podaci za pet tromjesečja (35). Stoga je Komisija sada mogla preciznije i pouzdanije ocijeniti stvarne uvozne trendove, u pogledu obujma i podrijetla, u okviru preostalih kvota za svaku kategoriju zasebno.

(77)

Kao prvo, Komisija je mogla procijeniti koju uobičajenu preostalu kvotu po tromjesečju koriste zemlje koje su postojeće korisnice tog dijela carinske kvote. Komisija je u tom pogledu, s jedne strane, izračunala prosječnu iskorištenost preostale kvote (ukupno i po podrijetlu) u svakom od četiri tromjesečja u kojima zemlje koje koriste kvotu za pojedinu zemlju još nisu mogle pristupiti preostalom dijelu kvote. S druge strane, Komisija je usporedila tu uobičajenu iskorištenost i stvarnu iskorištenost (ukupno i po podrijetlu) u četvrtom tromjesečju, kad su veće zemlje izvoznice doista mogle iskoristiti preostali dio carinske kvote (36).

(78)

Na temelju prethodno navedene usporedbe Komisija je došla do zaključka da pristup preostaloj kvoti u četvrtom tromjesečju razdoblja ne može i dalje biti uobičajeni režim jer dovodi do neopravdanih učinaka istiskivanja, u različitoj mjeri, u nekoliko kategorija proizvoda. Umjesto toga, pristup preostaloj kvoti u posljednjem tromjesečju razdoblja trebalo bi dopustiti ili ne dopustiti na temelju stvarne uobičajene iskorištenosti preostale kvote od strane postojećih zemalja korisnica, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(79)

Kako bi se režim pristupa preostaloj kvoti u četvrtom tromjesečju razdoblja oblikovao na učinkovit i proporcionalan način, Komisija smatra primjerenim da se prilagodbe primjenjuju samo na one kategorije proizvoda u kojima su utvrđeni negativni učinci istiskivanja. U skladu s tim Komisija je osmislila tri različita režima koji odgovaraju trima različitim režimima pristupa preostaloj kvoti za sve kategorije proizvoda. Ta tri režima ovise o razini uočenih učinaka istiskivanja, osim za kategorije 1, 4.B, 8 i 25.A, na koje se primjenjuje vlastiti odgovarajući režim upravljanja carinskim kvotama (vidjeti odjeljak 3.2.2. točku (a) i odjeljak 3.2.3. točku (d), odnosno odjeljak 3.2.2. točku (d) i odjeljak 3.2.3. točku (d) te odjeljak 3.2.2. točku (c) i odjeljak 3.2.3. točku (d)).

(80)

Tijekom procijenjenih tromjesečja manje zemlje dobavljačice dosljedno su u nizu kategorija pokazale da same mogu u potpunosti ili u vrlo velikoj mjeri iskoristiti količine raspoložive u okviru preostale kvote. Osim toga, uočeno ponašanje većih zemalja izvoznica u tim kategorijama tijekom četvrtog tromjesečja jasno je dovelo do neopravdanog istiskivanja svih ili dijela povijesnih količina manjih zemalja dobavljačica. Stoga, kako bi se tradicionalni trgovinski tokovi djelotvorno očuvali u smislu podrijetla, Komisija smatra da je zemljama koje koriste kvote za pojedine zemlje potrebno zabraniti dodatan pristup preostaloj kvoti u četvrtom tromjesečju tijekom treće godine primjene mjera. Ta zabrana daljnjeg pristupa primjenjivat će se na kategorije: 5, 16, 20 i 27 (37). Dosadašnje prosječno korištenje preostale kvote po tromjesečju u tim kategorijama jasno upućuje na to da je rizik od toga da dio kvote ostane neiskorišten vrlo nizak.

(81)

U nizu drugih kategorija prosječna iskorištenost kvota pokazuje da, iako zemlje dobavljačice koje su postojeće korisnice preostale kvote tu kvotu iskorištavaju u razumnoj mjeri, same ne mogu u potpunosti ili u velikoj mjeri iskoristiti raspoložive količine. Stoga je omogućavanje pristupa većim zemljama izvoznicama u četvrtom tromjesečju i dalje opravdano. Unatoč tome, detaljna analiza iskorištenosti preostale kvote u tim slučajevima pokazuje da neograničen pristup dovodi do nepravedne konačne ravnoteže u pogledu podrijetla. Konkretno, obično je zamijećeno da je udio uvoza iz manjih zemalja dobavljačica koje su postojeće korisnice preostale kvote u četvrtom tromjesečju uvijek bio iznimno nizak u odnosu na njihov prosjek u prethodnim tromjesečjima. Ta neravnoteža bila je izravna posljedica isključujućeg ponašanja većih zemalja izvoznica koje su iscrpile svoje kvote za pojedine zemlje, što je dovelo do neopravdanih učinaka istiskivanja koji su u suprotnosti s interesom Unije da se trgovinski tokovi u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju u pogledu podrijetla (38).

(82)

Stoga, kako bi se osiguralo da potreban pristup kvoti u tim slučajevima ne dovede do nepotrebnog istiskivanja tradicionalnih trgovinskih tokova iz postojećih manjih zemalja dobavljačica, Komisija smatra primjerenim zemljama koje su iscrpile kvote za pojedine zemlje ograničiti pristup preostalim kvotama. Taj će pristup biti ograničen samo na one količine koje premašuju prosječnu kvotu koju koriste manje zemlje dobavljačice tijekom četiri tromjesečja (39). Ta će se prilagodba primjenjivati na kategorije proizvoda: 10, 12, 13, 14, 15, 21, 22 i 28 (40).

(83)

Za preostale kategorije Komisija smatra da je na temelju uočenih trendova, koji ne pokazuju neopravdano premještanje podrijetla, u interesu Unije održati postojeće stanje, odnosno omogućiti neograničen pristup u četvrtom tromjesečju korisnicima iscrpljenih kvota za pojedine zemlje. Međutim, kako bi se očuvali trgovinski tokovi iz postojećih zemalja korisnica preostale kvote, za njih će se odvojiti neiskorištene prenesene kvote. Taj neograničeni pristup tada će se primjenjivati na kategorije: 2, 3.A, 3.B, 4.A, 6, 7, 9, 17, 18, 19, 24, 25.B i 26 (41).

(84)

Prethodno opisani pristup ne može se, iz različitih razloga, primijeniti na kategorije proizvoda 1, 4.B, 8 i 25.A.

(85)

Od uvođenja konačnih mjera i do provedbe nove prilagodbe u okviru ove revizije na kategoriju proizvoda 1 primjenjivao se sustav globalnih carinskih kvota. Zbog toga nije bilo moguće provesti vrstu analize istiskivanja koja je provedena za kategorije proizvoda iz prethodno navedenih točaka od a) do c).

(86)

Međutim, u okviru uredbe o prvoj reviziji Komisija je odlučila da gornja granica od 30 % po tromjesečju omogućuje da se u što većoj mjeri očuva tradicionalni obujam trgovine, u pogledu količina i u pogledu podrijetla. Iz istih razloga Komisija smatra da je zadržavanje gornje granice od 30 % prvotno raspoložive preostale kvote na početku četvrtog tromjesečja i dalje najprimjereniji način da se spriječi da zemlje koje će imati pravo na kvotu za pojedine zemlje u toj kategoriji nakon pojedinačne prilagodbe uvedene u okviru ove revizije istisnu postojeće zemlje korisnice novostvorene preostale kvote.

(87)

Kad je riječ o kategoriji proizvoda 4.B, mehanizam uporabe u posebne svrhe primjenjivao se tijekom dvaju tromjesečja: od listopada do prosinca 2019. te djelomično od siječnja do ožujka 2020. Od uvođenja tog mehanizma zemlje izvoznice naišle su na ozbiljne prepreke izvozu u Uniju. Stoga je razina uvoza bila neuobičajeno niska. Komisija dakle nema podatke iz jednako dugog razdoblja s pomoću kojih bi mogla provesti procjenu istiskivanja kao za kategorije proizvoda iz prethodno navedenih točaka od a) do c).

(88)

Unatoč tome, dostupni podaci iz četvrtog tromjesečja 2019. i 2020. nedvosmisleno upućuju na postojanje određenih učinaka istiskivanja. Zapravo, početkom obaju tromjesečja samo je jedna zemlja izvoznica kojoj je dodijeljena kvota za pojedine zemlje iskoristila gotovo puni iznos preostale kvote. Stoga, kako bi se spriječili neopravdani učinci istiskivanja i očuvali povijesni trgovinski tokovi u pogledu podrijetla, Komisija smatra primjerenim uvesti gornju granicu od 30 % u toj kategoriji u odnosu na iznos koji je prvotno bio raspoloživ na početku četvrtog tromjesečja za pristup zemalja koje su iscrpile kvote za pojedine zemlje.

(89)

Naposljetku, budući da će se od 1. srpnja 2020. kategorije 8 i 25.A sastojati samo od globalne carinske kvote, taj se sustav na njih ne primjenjuje.

(90)

U konačnoj uredbi Komisija se obvezala da će ocijeniti uzrokuje li funkcioniranje zaštitnih mjera u pogledu čelika ikakve znatne rizike za stabilizaciju ili gospodarski razvoj određenih povlaštenih trgovinskih partnera u mjeri koja bi štetila ciljevima integracije iz njihovih sporazuma s Unijom. Komisija je u okviru uredbe o prvoj reviziji zaključila da zaštitne mjere nisu imale štetan učinak na postizanje ciljeva integracije. U uvodnoj izjavi 106. iste uredbe utvrđeno je da „mogućnost te zemlje da izvozi u EU nije bila neopravdano ograničena mjerama”.

(91)

Nekoliko zainteresiranih strana, posebno vlade trećih zemalja, dostavilo je primjedbe u okviru ovog odjeljka Obavijesti o pokretanju postupka. Određene zemlje zatražile su izuzeće od mjera ili povlašteni tretman. U tom pogledu podneseni su zahtjevi za izuzeće zemalja zapadnog Balkana od zaštitnih mjera jer bi one mogle utjecati na razvoj njihove industrije čelika i time vrlo negativno utjecati na njihova domaća gospodarstva, što bi moglo ugroziti ciljeve utvrđene u sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju („SSP”) koji su potpisani s Unijom. Nadalje, te su zainteresirane strane tvrdile da bi zaštitne mjere uzrokovale smanjenje njihova izvoza u Uniju u usporedbi s razdobljem prije uvođenja mjera. Izvoznici bi stoga razmatrali privremena zatvaranja određenih objekata i neplaćeni dopust za velik broj zaposlenika. Neke zemlje pozvale su se na činjenicu da se učinkovito pridržavaju pravila Unije o državnim potporama za industriju čelika te bi im stoga trebalo omogućiti neograničen bescarinski pristup tržištu Unije. Ostali zahtjevi za izuzeće ili povlašteni tretman, koji se odnose na nekoliko trećih zemalja, temeljili su se na različitim odredbama relevantnih bilateralnih sporazuma s Unijom.

(92)

Kao prvo, Komisija podsjeća na obrazloženje koje je iznijela u uredbi o prvoj reviziji da se svim bilateralnim sporazumima na koje upućuju zainteresirane strane u okviru ovog odjeljka dopušta uvođenje zaštitnih mjera, kao što su postojeće mjere. Stoga Komisija nema pravnu obvezu izuzeti ih od tih mjera. Drugo, u skladu s člankom 2. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama, zaštitne mjere primjenjuju se na ispitivani proizvod koji se uvozi neovisno o njegovu podrijetlu. Kako je već navedeno u uredbi o prvoj reviziji, „jedine iznimke od tih pravila odnose se na posebnu situaciju određenih članica zemalja u razvoju ili, ovisno o slučaju, obveze koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma”. Komisija stoga ostaje pri svojem stajalištu da ne postoji pravna osnova za isključenje bilo koje od tih zemalja iz zaštitnih mjera.

(93)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 99. uredbe o prvoj reviziji, obveza preispitivanja mjera u pogledu posebnih aspekata opisanih u uvodnoj izjavi 90. posebno se odnosila na zemlje s kojima je Komisija sklopila sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

(94)

Kad je riječ o tim zemljama, Komisija je najprije provela retroaktivnu procjenu njihovih izvoznih rezultata tijekom druge godine primjene mjera, tj. od 1. srpnja 2019. Ta analiza pokazuje da su u onim kategorijama proizvoda u kojima te zemlje ostvaruju pravo na kvotu za pojedine zemlje tim zemljama općenito još uvijek bile dostupne neiskorištene količine u okviru njihovih dogovorenih kvota u posljednjem tromjesečju razdoblja. Štoviše, kad je riječ o kategorijama proizvoda u kojima su naknadno iscrpile svoje kvote za pojedine zemlje, u većini slučajeva, uključujući kategorije koje su neke od tih zemalja prepoznale kao ključne za svoje industrije, i dalje su im bile raspoložive znatne količine u okviru preostale kvote. To znači da su općenito mogle nastaviti izvoziti iznad svojih povijesnih razina u svojim najrelevantnijim kategorijama proizvoda. Za one kategorije proizvoda u kojima se, umjesto toga, na te zemlje primjenjivala preostala kvota, analiza podataka nije pokazala da je sustav carinskih kvota općenito ograničavao njihovu mogućnost izvoza. Zapravo, u određenim slučajevima, zemlje de facto nisu naišle ni na kakva ograničenja u okviru mjera koja bi ih spriječila da premaše svoju povijesnu razinu izvoza.

(95)

Komisija je stoga zaključila da je razina carinskih kvota primjerena i proporcionalna za očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova i da nema dokaza o znatnom povećanju potražnje Unije ili bilo kakvim drugim promjenama okolnosti koji bi opravdali promjenu te razine bez učinka na djelotvornost trenutačnih mjera.

(96)

Komisija je provela i analizu usmjerenu na budućnost i razmotrila kako bi prilagodbe uključene u ovu Uredbu mogle utjecati na stabilizaciju ili gospodarski razvoj zemalja zapadnog Balkana. Prilikom provedbe te procjene Komisija je uzela u obzir trenutačno stanje na tržištu i izglede za bližu budućnost, kako je opisano u prethodnom odjeljku 3.1.

(97)

U tom pogledu Komisija podsjeća, prvo, da suprotno zahtjevima industrije Unije, u ovoj drugoj reviziji nije smanjila razinu carinskih kvota, kao što to nije učinila ni u okviru prve revizije, i drugo, da će se te carinske kvote drugi put dodatno liberalizirati zahvaljujući novom povećanju od 3 % nakon stupanja na snagu prilagodbi u okviru druge revizije (42). To znači da će zemlje zapadnog Balkana imati pravo na veće kvote za pojedine zemlje te će općenito i dalje imati pristup većim preostalim kvotama u posljednjem tromjesečju, što će im omogućiti da nastave izvoziti iznad svojih povijesnih razina, kao što je slučaj od uvođenja konačnih mjera. Komisija nadalje napominje da će nove prilagodbe horizontalne prirode u pogledu istiskivanja opisane u odjeljku 3.2.3. i u pogledu isključivanja zemalja u razvoju opisane u odjeljku 3.2.5. imati dodatne ukupne pozitivne učinke u nekim kategorijama proizvoda koje su od interesa za zapadni Balkan.

(98)

Komisija u tom kontekstu smatra da zaštitne mjere nisu niti prouzročile niti bi mogle nakon prilagodbe prouzročiti ikakav znatan rizik za stabilizaciju ili gospodarski razvoj zemalja zapadnog Balkana.

(99)

Naposljetku, Komisija napominje da u tvrdnjama koje su te zainteresirane strane iznijele u svojim podnescima nisu predočeni nikakvi dokazi ili relevantne naznake takvog rizika.

(100)

U skladu s tim, na temelju prethodno navedene ocjene i bez drugih dokaza koji bi upućivali na suprotno, Komisija može samo odbaciti tvrdnje iznesene u okviru ovog odjeljka.

(101)

Nakon donošenja konačnih zaštitnih mjera u Uredbi (EU) 2019/159 Komisija se obvezala da će na temelju ažuriranih statističkih podataka o uvozu redovito revidirati popis zemalja u razvoju koje su potencijalno isključene iz područja primjene mjera.

(102)

U zaprimljenim podnescima neke zainteresirane strane zatražile su da ih se isključi iz mjera jer određena zemlja više ne bi prelazila prag od 3 % u dotičnoj kategoriji proizvoda. Druge strane zatražile su da se na određenu zemlju primijene mjere jer bi premašila prag od 3 % u dotičnoj kategoriji proizvoda. Neke zainteresirane strane zatražile su da ih se isključi iz određene kategorije proizvoda jer bi pojedinačno zemlja bila ispod 3 % čak i ako bi ukupni ponder zemalja u takvoj situaciji premašio udio uvoza od 9 %. Naposljetku, druge su strane smatrale da je prikladnije provesti izračun na temelju svih dvadeset i šest kategorija proizvoda zajedno.

(103)

U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2015/478 i međunarodnim obvezama Unije, osobito člankom 9. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama, „zaštitne mjere ne bi se trebale primjenjivati ni na jedan proizvod podrijetlom iz neke zemlje u razvoju, koja je članica WTO-a, sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne prelazi 3 %, pod uvjetom da na zemlje u razvoju, koje su članice WTO-a, s manje od 3 % udjela u uvozu ukupno ne otpada više od 9 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda u Uniju”. Štoviše, u interesu je Unije da prilagodi popis zemalja u razvoju koje su isključene iz područja primjene mjera kako bi se izbjeglo da određene zemlje u razvoju neopravdano ostvare pravo na prvotno isključenje.

(104)

Stoga je Komisija, primjenjujući podatke za cijelu 2019. (43), ponovno izračunala udio uvoza svake od zemalja izvoznica za svaku kategoriju proizvoda (44).

(105)

Na temelju podataka za cijelu 2019. uvoz iz sljedećih zemalja, koje su bile isključene iz područja primjene mjera, premašio je prag od 3 % u nekim kategorijama proizvoda. Stoga bi se slijedom ove revizije na njih sada trebale primjenjivati sljedeće mjere:

(106)

Komisija je potom procijenila bi li zemlje u razvoju ispunjavale uvjete za kvotu za pojedine zemlje u pogledu prethodno navedenih kategorija. Komisija je u tu svrhu procijenila je li u razdoblju 2015.–2017. uvoz proizvoda tih kategorija iz dotičnih zemalja činio najmanje 5 % ukupnog uvoza u tom razdoblju u bilo kojoj kategoriji. Rezultati su pokazali da nijedna od njih ne ispunjava uvjete za kvotu za pojedine zemlje. Stoga će sve te zemlje biti obuhvaćene preostalom kvotom u odgovarajućim kategorijama proizvoda.

(107)

Kad je riječ o isključenjima iz područja primjene zaštitnih mjera, ishod je revizije sljedeći:

(108)

Kvote za pojedine zemlje koje bi odgovarale onim zemljama u razvoju koje su članice WTO-a koje će biti isključene iz mjera nakon revizije (Brazil u kategoriji 6 i Kina u kategoriji 3.A) uključit će se u relevantne preostale kvote za svaku predmetnu kategoriju proizvoda od početka prvog tromjesečja treće godine primjene mjera, tj. od 1. srpnja 2020. (45)

(109)

Nakon tog ponovnog izračuna Komisija je ažurirala popis isključenja na temelju ažuriranih podataka o uvozu za svaku od 26 kategorija proizvoda koje podliježu mjerama (potpuni ažurirani popis nalazi se u Prilogu I.).

(110)

U pogledu ovog razloga za reviziju Komisija je primila vrlo različite vrste zahtjeva. Glavna tema bila je razina liberalizacije. S obzirom na pad potražnje, industrija Unije zagovarala je smanjenje sadašnje razine, koja iznosi 3 %, pa čak i njezino potpuno ukidanje. Suprotno tome, druge zainteresirane strane tvrdile su da bi razinu liberalizacije definiranu uredbom o prvoj reviziji trebalo zadržati ili čak povećati, bilo za sve kategorije proizvoda bilo za određene kategorije i/ili određene zemlje podrijetla.

(111)

U skladu s člankom 7. stavkom 4. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama „kako bi se olakšala prilagodba u situaciji kad se, na temelju obavijesti u smislu članka 12. stavka 1., predviđa trajanje neke zaštitne mjere duže od godinu dana, članica koja primjenjuje tu mjeru je progresivno ublažava u pravilnim razmacima tijekom razdoblja primjene”.

(112)

U tom je pogledu Komisija u uredbi o prvoj reviziji uvela razinu liberalizacije od 3 % koja je stupila na snagu u drugoj godini primjene mjera. U toj je uredbi utvrđeno i da bi se ista razina liberalizacije trebala primjenjivati u trećoj godini primjene mjera, tj. od 1. srpnja 2020. Komisija je analizirala opravdanost bilo kakve promjene naviše u odnosu na trenutačnu razinu.

(113)

Kako je temeljito objašnjeno u odjeljku 3.1., praktički svi izvori upućuju na jasno smanjenje gospodarske aktivnosti u godini 2020./2021. u odnosu na prethodne godine. U tom pogledu Komisija napominje da potražnja za čelikom uvelike prati makroekonomske trendove (npr. rast BDP-a) zemlje ili gospodarske regije. Nadalje, Komisija podsjeća na činjenicu da znatni iznosi carinskih kvota nisu iskorišteni tijekom prve godine primjene mjera te da će još veće količine vrlo vjerojatno ponovno ostati neiskorištene na kraju druge godine. Stoga, s obzirom na trenutačne gospodarske izglede za razdoblje 2020./2021., stalnu znatnu količinu carinskih kvota dostupnu u različitim kategorijama proizvoda i nedostatak čvrstih dokaza koji upućuju na potrebu za povećanjem carinskih kvota, Komisija može samo odbiti sve zahtjeve kojima se traži ubrzanje liberalizacije.

(114)

S druge strane, Komisija je zatim ispitala zahtjeve za smanjenje ili ukidanje trenutačne razine liberalizacije. Komisija smatra da tekst članka 7. stavka 4. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama jasno obvezuje tijelo koje provodi ispitni postupak barem na očuvanje razine liberalizacije nakon njezine djelotvorne provedbe u drugoj godini primjene mjera. Komisija u skladu s tim smatra da se za treću godinu primjene mjera, s početkom od 1. srpnja 2020., razina liberalizacije ne može smanjiti ispod one koja je bila na snazi krajem druge godine, tj. 3 %. Stoga Komisija odbija zahtjeve za smanjenje razine liberalizacije.

(115)

S obzirom na prethodne zaključke, razina liberalizacije zadržana je na razini od 3 % za svaku kategoriju proizvoda.

(116)

Nekoliko zainteresiranih strana obavijestilo je Komisiju o navodnim praksama čiji je cilj izbjegavanje plaćanja carinske stope izvan kvote od 25 %. Te navodne prakse izbjegavanja mjera ili pogrešnog deklariranja pojavljuju se u različitim oblicima i odnose se na nekoliko kategorija proizvoda.

(117)

Komisija prima na znanje te tvrdnje i obvezuje se da će ih dodatno analizirati kako bi se u slučaju potvrđivanja navodnih praksi poduzele sve potrebne korektivne mjere. U svakom slučaju, Komisija podsjeća da je carinsko zakonodavstvo i dalje u potpunosti mjerodavno za rješavanje tih navoda.

(118)

Neke od zainteresiranih strana zatražile su podjelu određenih kategorija. U prilog tim zahtjevima neke su strane tvrdile da se u nekim slučajevima i standardni proizvodi i proizvodi visoke klase natječu u okviru iste carinske kvote te da bi Komisija trebala osigurati da se očuva odgovarajuća kombinacija tih dviju vrsta proizvoda, izbjegavajući učinke istiskivanja.

(119)

U tom pogledu Komisija ističe da je na temelju tih zahtjeva, u okviru druge revizije, provela vrlo detaljnu analizu mogućih učinaka istiskivanja i uvela poboljšane prilagodbe opisane u prethodnom odjeljku 3.2.3. kako bi te učinke otklonila. Komisija napominje da bi se tim prilagodbama omogućilo uzimanje u obzir mnogih od tih zahtjeva jer će se njima osigurati da zemlje koje su dobavljačice malih količina proizvoda visoke klase i najčešće su obuhvaćene preostalom kvotom imaju sigurniji pristup raspoloživim količinama. Nadalje, Komisija podsjeća da se pri osmišljavanju mjera mora postići teško ostvariva ravnoteža između očuvanja tradicionalnih trgovinskih tokova u pogledu obujma i podrijetla, koliko je to moguće, i održavanja niza mjera koje nacionalna carinska tijela država članica Unije mogu učinkovito provesti. Komisija smatra da bi u slučaju prekomjernog povećanja broja potkategorija proizvoda provedba mjera mogla postati preveliko opterećenje i ugroziti učinkovito upravljanje carinskim kvotama.

(120)

U nekim zahtjevima za podjelu izričito se upućuje na činjenicu da su se određene vrste proizvoda upotrebljavale u automobilskom sektoru te bi se stoga trebale tretirati slično kao vrste proizvoda u okviru kategorije 4.B. Međutim, Komisija u tom pogledu napominje da je sama automobilska industrija uvelike ignorirala takve zahtjeve u pisanoj fazi, čime je stvorila opravdanu sumnju u interes Unije za uvođenje takve prilagodbe.

(121)

Stoga Komisija zaključuje da u podnescima zaprimljenima u tom pogledu, uz iznimku kategorije proizvoda 25 koja je prethodno navedena u uvodnim izjavama od 55. do 62., nisu pruženi dostatni dokazi koji bi potkrijepili te tvrdnje, nije dokazano da bi carinska tijela mogla provesti prilagodbu bez nepotrebnog opterećivanja niti je pokazano na koji bi način takva prilagodba bila u općem interesu Unije.

(122)

Neke zainteresirane strane zatražile su od Komisije da određene kategorije proizvoda uključi u područje primjene mjera, dok su druge tvrdile da bi određene kategorije trebalo isključiti.

(123)

Komisija upućuje na svoj nalaz iz uvodne izjave 163. uredbe o prvoj reviziji, u kojoj je utvrdila da opseg revizije ne obuhvaća izmjenu opsega proizvoda. Stoga se ti zahtjevi odbijaju.

(124)

Neke su strane ustrajale i u tome da mjere na snazi ne zadovoljavaju standarde iz Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i da bi ih stoga trebalo ukinuti.

(125)

Komisija upućuje na uvodnu izjavu 165. uredbe o prvoj reviziji i u njoj navedena upućivanja te stoga odbacuje te tvrdnje.

(126)

Druge zainteresirane strane predložile su da se carinskim kvotama upravlja na temelju sustava izdavanja dozvola.

(127)

U tom pogledu Komisija ponavlja da svaki sustav upravljanja carinskim kvotama mora biti takav da njegova primjena ne bude toliko opterećenje za carinska tijela da bi to ugrozilo njegovu učinkovitost. Komisija i dalje smatra da je sustav upravljanja carinskim kvotama koji je uspostavljen konačnom uredbom najprikladniji za postizanje odgovarajuće ravnoteže.

(128)

Naposljetku, nekoliko je strana postavilo pitanje o učinku povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije („Brexit”) i mogućim prilagodbama koje bi iz toga mogle proizići.

(129)

Komisija napominje da je u trenutku donošenja prilagodbi prijelazno razdoblje za povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije još uvijek na snazi jer se pregovara o budućem sporazumu između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Ako bude potrebno, Komisija će hitno preispitati situaciju s obzirom na bilo kakve s time povezane promjene.

(130)

Konačno, Komisija napominje da je ova revizija o izmjeni sadašnjih zaštitnih mjera u skladu i s obvezama koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma potpisanih s određenim trećim zemljama.

(131)

Konačno, Komisija smatra da će, na temelju interesa Unije, možda morati prilagoditi razinu ili raspodjelu carinske kvote iz Priloga II. za razdoblje koje počinje 1. srpnja 2020. u slučaju promjene okolnosti tijekom razdoblja primjene mjera. Do promjene okolnosti moglo bi, primjerice, doći u slučaju općeg povećanja ili smanjenja potražnje Unije za određenim kategorijama proizvoda koje bi zahtijevalo ponovnu procjenu razine carinskih kvota, uvođenja antidampinških ili antisubvencijskih mjera koje bi mogle znatno utjecati na buduće kretanje uvoza ili čak bilo kakvog razvoja događaja povezanog s mjerama SAD-a iz odjeljka 232. koji bi mogao izravno utjecati na zaključke ovog ispitnog postupka, konkretno u smislu preusmjeravanja trgovine. Komisija isto tako može preispitati može li primjena mjera imati štetne učinke u pogledu postizanja ciljeva integracije koji se nastoje ostvariti zajedno s povlaštenim trgovinskim partnerima, kao što je stvaranje znatnog rizika za stabilizaciju ili gospodarski razvoj tih partnera.

(132)

Mjere utvrđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere osnovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755,