ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 156

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 63.
19. svibnja 2020.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/665 оd 13. svibnja 2020. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Aceite de Jaén (ZOZP)

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/666 оd 18. svibnja 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 920/2013 u pogledu obnove imenovanja te nadzora i praćenja prijavljenih tijela ( 1 )

2

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/667 оd 6. svibnja 2020. o izmjeni Odluke 2012/688/EU u pogledu ažuriranja relevantnih tehničkih uvjeta koji se primjenjuju na frekvencijske pojaseve 1 920–1 980 MHz i 2 110–2 170 MHz (priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 2816)  ( 1 )

6

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/668 оd 18. svibnja 2020. o usklađenim normama za osobnu zaštitnu opremu sastavljenima radi potpore Uredbi (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća

13

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/669 оd 18. svibnja 2020. o izmjeni Provedbene odluke 2013/801/EU u pogledu povjeravanja implementacije Inovacijskog fonda Izvršnoj agenciji za inovacije i mreže

20

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Odluka BR. 1/2020 odbora za SGP osnovanog na temelju Privremenog sporazuma s ciljem sklapanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i stranke Srednja afrika s druge strane od 28. travnja 2020. o donošenju poslovnika za mirenja, poslovnika za arbitražu i kodeksa ponašanja arbitara [2020/670]

22

 

*

Odluka br. 2/2020 Odbora za SGP osnovanog na temelju Privremenog sporazuma s ciljem sklapanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i stranke Srednja Afrika, s druge strane od 28. travnja 2020. o donošenju popisa arbitara [2020/671]

35

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

19.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 156/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/665

оd 13. svibnja 2020.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla „Aceite de Jaén” (ZOZP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Španjolske za upis naziva „Aceite de Jaén” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Aceite de Jaén” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv „Aceite de Jaén” (ZOZP) upisuje se u registar.

Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.5. Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. svibnja 2020.

Za Komisiju,

u ime predsjednice,

Janusz WOJCIECHOWSKI

Član Komisije


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 30, 29.1.2020., str. 9.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).


19.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 156/2


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/666

оd 18. svibnja 2020.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 920/2013 u pogledu obnove imenovanja te nadzora i praćenja prijavljenih tijela

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstva država članica koja se odnose na aktivne medicinske proizvode za ugradnju (1), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (2), a posebno njezin članak 16. stavak 2.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 920/2013 (3) utvrđuje se ujednačeno tumačenje glavnih elemenata kriterija za imenovanje prijavljenih tijela utvrđenih u direktivama 90/385/EEZ i 93/42/EEZ.

(2)

Pandemija bolesti COVID-19 i s njom povezana javnozdravstvena kriza predstavlja dosad nezabilježen izazov za države članice i druge subjekte koji djeluju u području medicinskih proizvoda. Javnozdravstvena kriza dovela je do izvanrednih okolnosti koje znatno utječu na različita područja obuhvaćena regulatornim okvirom Unije za medicinske proizvode, kao što su imenovanje i rad prijavljenih tijela te dostupnost životno važnih medicinskih proizvoda u Uniji.

(3)

U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 donesena je Uredba (EU) 2020/561 Europskog parlamenta i Vijeća (4) kako bi se za godinu dana odgodila primjena odredaba Uredbe (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (5) koje bi se inače počele primjenjivati od 26. svibnja 2020., uključujući odredbu o stavljanju izvan snage direktiva 90/385/EEZ i 93/42/EEZ.

(4)

Slijedom toga, prijavljena tijela imenovana u skladu s tim direktivama mogu certificirati medicinske proizvode još dodatnih godinu dana, tj. do 25. svibnja 2021. Međutim, za znatan broj tih prijavljenih tijela imenovanja istječu u razdoblju od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2021. Bez valjanog imenovanja ta prijavljena tijela više ne bi mogla izdavati potvrde i osiguravati njihovu trajnu valjanost, što je nužan uvjet za zakonito stavljanje na tržište ili stavljanje u uporabu medicinskih proizvoda.

(5)

Kako bi se izbjegla nestašica životno važnih medicinskih proizvoda, važno je stoga da prijavljena tijela koja su trenutačno imenovana u skladu s direktivama 90/385/EEZ i 93/42/EEZ mogu nastaviti s radom dok se ne počne primjenjivati novi regulatorni okvir za medicinske proizvode u skladu s Uredbom (EU) 2017/745.

(6)

Provedbenom uredbom (EU) br. 920/2013 utvrđuju se postupovna pravila i obveze za obnovu imenovanja za prijavljeno tijelo koje moraju poštovati tijela nadležna za imenovanje u državama članicama u skladu s direktivama 90/385/EEZ i 93/42/EEZ.

(7)

Izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 znatno utječu na rad prijavljenih tijela, država članica i Komisije u pogledu obnove postupka imenovanja. Konkretno, zbog ograničenja putovanja i javnozdravstvenih mjera koje su uvele države članice, kao što su zahtjevi u pogledu ograničavanja socijalnih kontakata, kao i zbog povećane potražnje za resursima za borbu protiv pandemije bolesti COVID-19 i s njom povezane javnozdravstvene krize, relevantni dionici nisu u mogućnosti provesti postupak imenovanja u skladu s postupovnim pravilima i obvezama utvrđenima u Provedbenoj uredbi (EU) br. 920/2013. Zbog odgode primjene Uredbe (EU) 2017/745 i odgode stavljanja izvan snage direktiva 90/385/EEZ i 93/42/EEZ potrebno je obnoviti imenovanja prijavljenih tijela koja bi u suprotnom prestala važiti prije početka primjene novog regulatornog okvira za medicinske proizvode u skladu s Uredbom (EU) 2017/745. Obnova tih imenovanja mora se donijeti u uvjetima znatnih vremenskih ograničenja. Ta se ograničenja nisu mogla razumno predvidjeti u trenutku donošenja Provedbene uredbe (EU) br. 920/2013.

(8)

Uzimajući u obzir dosad nezabilježene izazove uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, složenost zadaća povezanih s obnovom imenovanja prijavljenih tijela te potrebu za sprečavanjem mogućih nestašica životno važnih medicinskih proizvoda u Uniji, primjereno je izmijeniti Provedbenu uredbu (EU) br. 920/2013 u pogledu obnove imenovanja za prijavljena tijela. Time bi se tijelima nadležnima za imenovanje omogućilo da u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i s njom povezane javnozdravstvene krize odstupe od postupaka utvrđenih u članku 3. te uredbe kako bi se zajamčila neometana i pravovremena obnova imenovanja prije njegova isteka.

(9)

Kako bi se osigurala sigurnost i zdravlje pacijenata, te bi mjere odstupanja trebalo ograničiti na obnovu već odobrenih imenovanja za prijavljena tijela za koja je prethodno proveden postupak imenovanja, uključujući dovršeno ocjenjivanje prijavljenog tijela i povezane aktivnosti nadzora i praćenja. Te bi obnove imenovanja trebale biti privremene i trebalo bi ih donijeti prije isteka razdoblja valjanosti odgovarajućeg prethodnog imenovanja. Trebale bi automatski postati ništavne najkasnije na dan stavljanja izvan snage direktiva 90/385/EEZ i 93/42/EEZ. Pri odlučivanju o obnovi imenovanja tijelo nadležno za imenovanje trebalo bi provesti ocjenjivanje prijavljenog tijela kako bi provjerilo njegovu trajnu stručnost i sposobnost obavljanja zadaća za koje je imenovano. To bi ocjenjivanje trebalo uključivati pregled dokumenata i aktivnosti povezanih s prijavljenim tijelom, koji tijelu nadležnom za imenovanje omogućuju provjeru kriterija za imenovanje utvrđenih u direktivama 90/385/EEZ i 93/42/EEZ te Provedbenoj uredbi (EU) br. 920/2013.

(10)

Izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 utječu i na aktivnosti nadzora i praćenja povezane s prijavljenim tijelima. Konkretno, te okolnosti mogu tijekom određenog vremenskog razdoblja spriječiti tijelo države članice nadležno za imenovanje da provodi nadzorna ocjenjivanja na licu mjesta ili revizije izravnim promatranjem osoblja. Kako bi se osigurala minimalna razina kontrole i praćenja prijavljenih tijela, tijekom tog razdoblja tijela nadležna za imenovanje trebala bi i dalje provoditi sve mjere za osiguravanje odgovarajuće razine nadzora koje su i dalje moguće u tim okolnostima, uz ocjenjivanje odgovarajućeg broja pregleda kliničkih evaluacija proizvođača koje je izvršilo prijavljeno tijelo i odgovarajućeg broja pregleda dosjea. Tijela nadležna za imenovanje trebala bi ispitati promjene organizacijskih i općih zahtjeva utvrđenih u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) br. 920/2013 do kojih je došlo od zadnjeg ocjenjivanja na licu mjesta te aktivnosti koje je prijavljeno tijelo nakon toga obavljalo u okviru svojeg imenovanja.

(11)

Kako bi se osigurala transparentnost i povećalo uzajamno povjerenje, tijela nadležna za imenovanje trebala bi također putem informacijskog sustava prijavljenih i imenovanih tijela prema novom pristupu („New Approach Notified and Designated Organisations”, NANDO) obavijestiti Komisiju i jedno drugo o svakoj odluci o obnovi imenovanja za prijavljeno tijelo koja je donesena bez primjene postupaka utvrđenih u članku 3. Provedbene uredbe (EU) br. 920/2013. Te bi obavijesti trebale sadržavati razloge za odluke o obnovi koje je donijelo tijelo nadležno za imenovanje. Komisija bi od tijela nadležnog za imenovanje trebala moći zatražiti da joj dostavi rezultate ocjenjivanja kojima se potkrepljuje odluka o obnovi imenovanja za prijavljeno tijelo, kao i ishod povezanih aktivnosti nadzora i praćenja, uključujući one iz članka 5. te provedbene uredbe. Ako postoji sumnja u nadležnost prijavljenog tijela, Komisija bi trebala imati mogućnost istražiti pojedinačni slučaj.

(12)

U skladu s direktivama 90/385/EEZ i 93/42/EEZ države članice odgovorne su za odluku o imenovanju za prijavljeno tijelo. Ta se odgovornost odnosi i na odluku o obnovi imenovanja, uključujući odluku koju država članica može donijeti u skladu s ovom Provedbenom uredbom o izmjeni.

(13)

Provedbenu uredbu (EU) br. 920/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za medicinske proizvode osnovanog člankom 6. stavkom 2. Direktive 90/385/EEZ.

(15)

S obzirom na nužnost hitnog odgovora na javnozdravstvenu krizu povezanu s pandemijom bolesti COVID-19, ova bi Provedbena uredba trebala hitno stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedbena uredba (EU) br. 920/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 4. dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6.   Odstupajući od stavka 2., tijekom razdoblja od 19. svibnja 2020. do 25. svibnja 2021. tijelo nadležno za imenovanje u državi članici, u izvanrednim okolnostima koje su posljedica pandemije bolesti COVID-19 i zbog donošenja Uredbe (EU) 2020/561 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) o odgodi primjene određenih odredbi Uredbe (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), može odlučiti obnoviti imenovanje za prijavljeno tijelo bez primjene postupaka utvrđenih u članku 3.

Da bi odlučilo o obnovi imenovanja za prijavljeno tijelo u skladu s prvim podstavkom, tijelo nadležno za imenovanje provodi ocjenjivanje kako bi provjerilo trajnu stručnost prijavljenog tijela i njegovu sposobnost obavljanja zadaća za koje je imenovano.

Odluka o obnovi imenovanja za prijavljeno tijelo u skladu s ovim stavkom donosi se prije isteka razdoblja valjanosti prethodnog imenovanja i automatski postaje ništavna najkasnije 26. svibnja 2021.

Tijelo nadležno za imenovanje obavješćuje Komisiju o svojoj odluci o obnovi imenovanja za prijavljeno tijelo u skladu s ovim stavkom putem informacijskog sustava prijavljenih i imenovanih tijela prema novom pristupu (NANDO), navodeći pritom bitne razloge za donošenje te odluke.

Komisija može od tijela nadležnog za imenovanje zatražiti da joj dostavi rezultate ocjenjivanja kojima se potkrepljuje odluka o obnovi imenovanja za prijavljeno tijelo u skladu s ovim stavkom, kao i ishod povezanih aktivnosti nadzora i praćenja, uključujući one iz članka 5.

(*1)  Uredba (EU) 2020/561 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima u pogledu datumâ primjene određenih njezinih odredaba (SL L 130, 24.4.2020., str. 18.)."

(*2)  Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).”;"

(2)

u članku 5. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog i drugog podstavka, u iznimnim okolnostima povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 zbog kojih tijelo nadležno za imenovanje u državi članici privremeno nije u mogućnosti provoditi nadzorna ocjenjivanja na licu mjesta ili revizije izravnim promatranjem osoblja, ono provodi sve mjere za osiguravanje odgovarajuće razine nadzora koje su i dalje moguće u tim okolnostima, uz ocjenjivanje odgovarajućeg broja pregleda tehničke dokumentacije proizvođača koje je izvršilo prijavljeno tijelo, uključujući kliničke evaluacije. To tijelo nadležno za imenovanje ispituje promjene organizacijskih i općih zahtjeva utvrđenih u Prilogu II. do kojih je došlo od zadnjeg ocjenjivanja na licu mjesta te aktivnosti koje je prijavljeno tijelo nakon toga obavljalo.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 189, 20.7.1990., str. 17.

(2)  SL L 169, 12.7.1993., str. 1.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 920/2013 оd 24. rujna 2013. o imenovanju i nadziranju prijavljenih tijela na temelju Direktive Vijeća 90/385/EEZ o aktivnim medicinskim proizvodima za ugradnju i Direktive Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima (SL L 253, 25.9.2013., str. 8.).

(4)  Uredba (EU) 2020/561 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima u pogledu datumâ primjene određenih njezinih odredaba (SL L 130, 24.4.2020., str. 18.).

(5)  Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).


ODLUKE

19.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 156/6


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/667

оd 6. svibnja 2020.

o izmjeni Odluke 2012/688/EU u pogledu ažuriranja relevantnih tehničkih uvjeta koji se primjenjuju na frekvencijske pojaseve 1 920–1 980 MHz i 2 110–2 170 MHz

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 2816)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije 2012/688/EU (2) usklađeni su tehnički uvjeti za korištenje frekvencijskih pojaseva 1 920–1 980 MHz i 2 110–2 170 MHz za zemaljske sustave koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge u Uniji, ponajprije bežične širokopojasne usluge za krajnje korisnike.

(2)

U članku 6. stavku 3. Odluke br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) od država članica zahtijeva se da pomažu pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga da nadograđuju svoje mreže najnovijom i najučinkovitijim tehnologijama kako bi stvorile vlastite dividende spektra u skladu s načelima neutralnosti u pogledu tehnologija i usluga.

(3)

U Komunikaciji Komisije „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (4) utvrđeni su novi ciljevi Unije u pogledu povezivosti koje treba ostvariti raširenim uvođenjem i korištenjem mreža vrlo visokog kapaciteta. Radi toga je u Komunikaciji Komisije „5G za Europu – Akcijski plan” (5) utvrđena potreba za djelovanjem na razini EU-a, uključujući određivanje i usklađivanje spektra za 5G na temelju mišljenja Skupine za politiku radiofrekvencijskog spektra (RSPG) kako bi se ostvario cilj neprekinute pokrivenosti 5G mrežama u svim urbanim područjima i na svim glavnim kopnenim prometnim pravcima do 2025.

(4)

U dvama mišljenjima o „strateškom planu za 5G u Europi” (od 16. studenoga 2016. (6) i od 30. siječnja 2019. (7)) RSPG je zaključio da je potrebno osigurati da su tehnički i regulatorni uvjeti za sve pojaseve koji su već usklađeni za mobilne mreže prikladni za upotrebu 5G tehnologije. Jedan je od takvih pojaseva upareni zemaljski frekvencijski pojas 2 GHz.

(5)

Komisija je 12. srpnja 2018. na temelju članka 4. stavka 2. Odluke br. 676/2002/EZ ovlastila Europsku konferenciju poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) da preispita usklađene tehničke uvjete za određene frekvencijske pojaseve usklađene na razini EU-a, uključujući upareni zemaljski frekvencijski pojas 2 GHz, i da pripremi blaže usklađene tehničke uvjete prikladne za zemaljske bežične sustave sljedeće generacije (5G).

(6)

CEPT je 5. srpnja 2019. objavio Izvješće CEPT-a br. 72. Predložio je tehničke uvjete usklađene na razini EU-a za upareni zemaljski frekvencijski pojas 2 GHz u pogledu frekvencijskog rasporeda i maske ruba kanala prikladnih za upotrebu bežičnih sustava sljedeće generacije (5G) u tom pojasu. CEPT u Izvješću br. 72 zaključuje da se zaštitni pojas od 300 kHz na donjim i gornjim graničnim frekvencijama frekvencijskog rasporeda može ukloniti.

(7)

Valja napomenuti da područje sporednih emisija za bazne postaje u frekvencijskom pojasu 2 110–2 170 MHz počinje 10 MHz od ruba pojasa.

(8)

Izvješće CEPT-a br. 72 odnosi se na aktivne i neaktivne antenske sustave koji se upotrebljavaju u sustavima koji mogu pružati bežične širokopojasne elektroničke komunikacijske usluge (WBB ECS). U njemu se razmatra koegzistencija tih sustava unutar pojasa i s uslugama u susjednim pojasevima (kao što su svemirske usluge ispod 2 110 MHz i iznad 2 200 MHz). Bilo kakva nova upotreba uparenog zemaljskog frekvencijskog pojasa 2 GHz trebala bi nastaviti štititi postojeće usluge u susjednim frekvencijskim pojasevima.

(9)

Zaključke Izvješća CEPT-a br. 72 trebalo bi primijeniti u cijeloj Uniji, a države članice trebale bi ih provesti bez odgađanja. To bi trebalo povećati raspoloživost i korištenje uparenog zemaljskog frekvencijskog pojasa 2 GHz za 5G te ujedno očuvati načela neutralnosti tehnologije i usluga.

(10)

Pojam „određivanja i stavljanja na raspolaganje uparenog zemaljskog frekvencijskog pojasa 2 GHz” u kontekstu ove Odluke odnosi se na sljedeće mjere: i. prilagodbu nacionalnog pravnog okvira o namjeni radiofrekvencijskog spektra tako da obuhvati namjenu tog pojasa u skladu s usklađenim tehničkim uvjetima iz ove Odluke, ii. pokretanje svih potrebnih mjera da se osigura potrebna razina koegzistencije s postojećim načinima korištenja tog pojasa, iii. pokretanje odgovarajućih mjera, prema potrebi uz potporu savjetovanja s dionicima, kako bi se omogućilo korištenje tog pojasa u skladu s primjenjivim pravnim okvirom na razini Unije, među ostalim i s usklađenim tehničkim uvjetima iz ove Odluke.

(11)

Države članice trebale bi, u opravdanim slučajevima, imati dovoljno vremena za prilagodbu postojećih dozvola općim parametrima novih tehničkih uvjeta.

(12)

Kako bi se osiguralo da države članice primjenjuju parametre utvrđene u ovoj Odluci tako da se izbjegnu štetne smetnje, poveća učinkovitost spektra i spriječi fragmentiranost upotrebe spektra, možda će biti potrebni prekogranični sporazumi između država članica i s trećim zemljama.

(13)

Odluku 2012/688/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar, koji je osnovan Odlukom br. 676/2002/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2012/688/EU mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 2. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Države članice određuju i stavljaju na raspolaganje, na neisključivoj osnovi, upareni zemaljski pojas 2 GHz za zemaljske sustave koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge u skladu s parametrima određenima u Prilogu ovoj Odluci.

2.   Do 1. siječnja 2026. države članice ne moraju primjenjivati opće parametre iz odjeljka B Priloga u pogledu pravâ zemaljskih elektroničkih komunikacijskih mreža na korištenje spektra u uparenom zemaljskom frekvencijskom pojasu 2 GHz koja postoje na dan stupanja na snagu ove Odluke, pod uvjetom da ostvarivanje tih prava ne sprečava upotrebu tog pojasa u skladu s Prilogom, ovisno o tržišnoj potražnji.”;

(2)

u članku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice dužne su do 30. travnja 2021. izvijestiti Komisiju o provedbi ove Odluke.”;

(3)

Prilog se zamjenjuje tekstom u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. svibnja 2020.

Za Komisiju

Thierry BRETON

Član Komisije


(1)  SL L 108, 24.4.2002., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2012/688/EU od 5. studenoga 2012. o usklađivanju frekvencijskih pojaseva 1 920–1 980 MHz i 2 110–2 170 MHz za zemaljske sustave koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge u Uniji (SL L 307, 7.11.2012., str. 84.).

(3)  Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu”, COM(2016) 587 final.

(5)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „5G za Europu – Akcijski plan”, COM(2016) 588 final.

(6)  Dokument RSPG16-032 final od 9. studenoga 2016. „Strateški plan za 5G u Europi: mišljenje o aspektima bežičnih sustava sljedeće generacije (5G) povezanima sa spektrom (1. mišljenje RSPG-a o 5G sustavima)”.

(7)  Dokument RSPG19-007 final od 30. siječnja 2019. „Strateški plan o spektru za 5G u Europi: mišljenje o pitanjima uvođenja 5G sustava (3. mišljenje RSPG-a o 5G sustavima)”.


PRILOG

„PRILOG

PARAMETRI IZ ČLANKA 2. STAVKA 1.

A.   DEFINICIJE

Aktivni antenski sustavi (AAS) znači bazna postaja i antenski sustav s kontinuiranim prilagođavanjem amplitude i/ili faze između elemenata antene, čime se postiže dijagram zračenja koji se mijenja ovisno o kratkotrajnim promjenama u radiookolini. To ne obuhvaća dugoročnu promjenu oblika snopa kao što je fiksni električni nagib nadolje. Kod baznih postaja AAS-a antenski je sustav integriran kao dio sustava bazne postaje ili proizvoda.

Neaktivni antenski sustavi (neAAS) znači bazna postaja i antenski sustav s jednim ili više antenskih priključaka koji su povezani s jednim ili više zasebno konstruiranih pasivnih antenskih elemenata radi zračenja radijskih valova. Amplituda i faza signala za antenske elemente ne prilagođavaju se kontinuirano kao odgovor na kratkotrajne promjene u radiookolini.

Ekvivalentna izotropna izračena snaga (EIRP) jest umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u danom smjeru u odnosu na izotropnu antenu (apsolutni ili izotropni dobitak);

Ukupna izračena snaga (TRP) mjera je snage koju antena stvarno izrači. Jednaka je ukupnoj provedenoj ulaznoj snazi u sustav antenskog niza umanjenoj za sve gubitke u sustavu antenskog niza. TRP znači integral snage odaslane u raznim smjerovima u cijeloj sferi zračenja kako je prikazano u formuli:

Image 1

pri čemu je P(θ,φ) snaga koju izrači sustav antenskog niza u smjeru (θ,φ), a određena je formulom:

P(θ, φ) = PTxg(θ, φ)

pri čemu je PTx provedena snaga (izmjerena u vatima), koja ulazi u sustav antenskog niza, a g(θ,φ) dobitak sustava antenskog niza u smjeru (θ, φ).

B.   OPĆI PARAMETRI

Unutar uparenog zemaljskog pojasa 2 GHz frekvencijski raspored je sljedeći:

(1)

Dupleksni način rada je dupleks s frekvencijskom podjelom (FDD). Dupleksni razmak je 190 MHz, pri čemu je odašiljanje terminalne postaje (uzlazna veza FDD) u nižem dijelu pojasa, koji počinje na 1 920 MHz i završava na 1 980 MHz (,donji pojas’), a odašiljanje bazne postaje (silazna veza FDD) je u gornjem dijelu pojasa, koji počinje na 2 110 MHz i završava na 2 170 MHz (,gornji pojas’).

(2)

Dodijeljena veličina bloka u višekratnicima je od 5 MHz (1). Donja frekvencijska granica dodijeljenog bloka u donjem pojasu 1 920–1 980 MHz poravnava se ili razmješta u višekratnicima od 5 MHz od donjeg ruba pojasa 1 920 MHz. Donja frekvencijska granica dodijeljenog bloka u gornjem pojasu 2 110–2 170 MHz poravnava se ili razmješta u višekratnicima od 5 MHz od donjeg ruba pojasa 2 110 MHz. Dodijeljeni blok također može imati veličinu u rasponu od 4,8 do 5 MHz sve dok se uklapa u granice bloka od 5 MHz kako je prethodno definirano.

(3)

Donji pojas 1 920–1 980 MHz ili njegovi dijelovi mogu se koristiti samo za uzlaznu vezu (2) bez uparenog spektra unutar gornjeg pojasa 2 110–2 170 MHz.

(4)

Gornji pojas 2 110–2 170 MHz ili njegovi dijelovi mogu se koristiti samo za silaznu vezu (3) bez uparenog spektra unutar donjeg pojasa 1 920–1 980 MHz.

(5)

Odašiljanje bazne i terminalne postaje mora biti u skladu s tehničkim uvjetima specificiranima u dijelovima C i D.

C.   TEHNIČKI UVJETI ZA BAZNE POSTAJE – MASKA RUBA KANALA

Sljedeći tehnički parametri za bazne postaje, tzv. maska ruba kanala (BEM), bitan su dio uvjeta nužnih za koegzistenciju susjednih mreža ako nema bilateralnih ili multilateralnih sporazuma između operatera takvih susjednih mreža. Mogu se primjenjivati i blaži tehnički parametri ako se tako dogovore svi operatori takvih mreža, pod uvjetom da ti operatori i dalje ispunjavaju tehničke uvjete koji se primjenjuju za zaštitu drugih usluga, primjena ili mreža te obveze koje proizlaze iz prekogranične koordinacije.

BEM se sastoji od nekoliko elemenata navedenih u tablici 1. Ograničenje snage unutar bloka primjenjuje se na blok dodijeljen operateru. Elementi izvan bloka su osnovno ograničenje snage izvan bloka, namijenjeno zaštiti spektra od drugih operatera, i ograničenje snage u prijelaznom području, koje omogućava promjenu odziva filtra s ograničenja unutar bloka na osnovno ograničenje snage izvan bloka.

Ograničenja snage navedena su odvojeno za neaktivne antenske sustave i aktivne antenske sustave. Za neaktivne antenske sustave ograničenja snage primjenjuju se na srednji EIRP. Za aktivne antenske sustave ograničenja snage primjenjuju se na srednji TRP (4). Srednja vrijednost EIRP-a ili srednja vrijednost TRP-a mjeri se kao prosječna vrijednost unutar određenog vremenskog intervala i određene pojasne širine mjerne frekvencije. U vremenskoj se domeni srednja vrijednost EIRP-a ili srednja vrijednost TRP-a izračunava kao prosjek aktivnih dijelova signala (bursts) i odgovara jednoj postavci regulacije snage. U frekvencijskoj se domeni srednja vrijednost EIRP-a ili srednja vrijednost TRP-a izračunavaju unutar određene pojasne širine mjerne frekvencije kako je navedeno u tablicama 2., 3. i 4. u nastavku (5). Općenito, ako nije drukčije navedeno, ograničenja snage BEM-a odgovaraju ukupnoj snazi koju je izračio odgovarajući uređaj, uključujući sve odašiljačke antene, osim u slučaju zahtjeva koji se odnose na osnovu i prijelazna područja za bazne postaje neaktivnih antenskih sustava, koji su specificirani po anteni.

Maska ruba kanala (BEM)

Image 2

Tablica 1.

Definicija elemenata maske ruba kanala

Element BEM-a

Definicija

Unutar bloka

Odnosi se na blok za koji je izveden BEM.

Osnova

Spektar unutar frekvencijskog pojasa silazne veze FDD-a koji se upotrebljava za WBB ECS, osim bloka dodijeljenog operateru i odgovarajućih prijelaznih područja.

Prijelazno područje

Spektar unutar frekvencijskog pojasa silazne veze od 0 do 10 MHz ispod i od 0 do 10 MHz iznad bloka dodijeljenog operateru. Prijelazna područja ne primjenjuju se ispod 2 110 MHz ili iznad 2 170 MHz.


Tablica 2.

Ograničenja snage unutar bloka za bazne postaje neaktivnih i aktivnih antenskih sustava

Element BEM-a

Frekvencijsko područje

Ograničenje EIRP-a, neaktivni antenski sustavi

Ograničenje TRP-a, aktivni antenski sustavi

Unutar bloka

Blok dodijeljen operateru

Nije obvezno.

Ako država članica odredi gornju granicu, može se primijeniti vrijednost od 65 dBm/(5 MHz) po anteni.

Nije obvezno.

Ako država članica odredi gornju granicu, može se primijeniti vrijednost od 57 dBm/(5 MHz) po ćeliji  (6).

Objašnjenje uz tablicu 2.:

Odgovarajuće ograničenje TRP-a unutar bloka određeno je u skladu sa smjernicama iz norme ETSI TS 138 104 V15.6.0, Prilog F, odjeljci F.2 i F.3, na temelju dobitka antene od 17 dBi i ukupno osam antenskih elemenata koji tvore snop (faktor prilagodbe 9 dB):

65 dBm/(5 MHz) – 17 dBi + 9 dB = 57 dBm/(5 MHz).

Tablica 3.

Osnovna ograničenja snage izvan bloka za bazne postaje neaktivnih i aktivnih antenskih sustava

Element BEM-a

Frekvencijsko područje unutar silazne veze FDD-a

Srednje ograničenje EIRP-a po anteni za neaktivni antenski sustav  (7)

Srednje ograničenje TRP-a po ćeliji za aktivni antenski sustavi  (8)

Širina pojasa mjerenja

Osnova

Frekvencije s razmakom većim od 10 MHz od donjeg ili gornjeg ruba bloka

9 dBm

1 dBm

5 MHz


Tablica 4.

Ograničenja snage izvan bloka za prijelazna područja baznih postaja neaktivnih i aktivnih antenskih sustava

Element BEM-a

Frekvencijsko područje unutar silazne veze FDD-a

Srednje ograničenje EIRP-a po anteni za neaktivni antenski sustav  (9)

Srednje ograničenje TRP-a po ćeliji za aktivni antenski sustavi  (10)

Širina pojasa mjerenja

Prijelazno područje

–10 do –5 MHz od donjeg ruba bloka

11 dBm

3 dBm

5 MHz

–5 do 0 MHz od donjeg ruba bloka

16,3 dBm

8 dBm

5 MHz

+0 do +5 MHz od gornjeg ruba bloka

16,3 dBm

8 dBm

5 MHz

+5 do +10 MHz od gornjeg ruba bloka

11 dBm

3 dBm

5 MHz

Objašnjenje uz tablice 3. i 4.

U skladu s normizacijom provedene snage neželjenih emisija (TRP) za bazne postaje aktivnih antenskih sustava u normi ETSI TS 138 104 (V15.6.0), Prilog F, odjeljci F.2. i F.3, ograničenja TRP-a izvan bloka postavljena su na vrijednost koja odgovara vrijednosti ukupno osam antenskih elemenata koji tvore snop, što rezultira razlikom od 8 dB između aktivnih antenskih sustava i neaktivnih antenskih sustava, kao za slučaj unutar bloka.

D.   TEHNIČKI UVJETI ZA TERMINALNE POSTAJE

Tablica 5.

Ograničenje snage unutar bloka za BEM terminalne postaje

Maksimalna srednja snaga unutar bloka  (11)

24 dBm

Objašnjenje uz tablicu 5.

Države članice mogu ublažiti to ograničenje za određene primjene, npr. nepokretne terminalne postaje u ruralnim područjima, pod uvjetom da nije ugrožena zaštita drugih usluga, mreža i primjena i da su ispunjene obveze koje proizlaze iz prekogranične suradnje.


(1)  Budući da je razmak UMTS kanala 200 kHz, središnja frekvencija dodijeljenog bloka koji se koristi za UMTS može se pomaknuti za 100 kHz od središta bloka u frekvencijskom rasporedu.

(2)  Kao što je dodatna uzlazna veza (SUL)

(3)  Kao što je dodatna silazna veza (SDL)

(4)  TRP je mjera stvarno izračene snage antene. EIRP i TRP jednaki su za izotropne antene.

(5)  Stvarna širina pojasa opreme za mjerenje korištene za ispitivanje sukladnosti može biti manja od širine pojasa mjerenja koja je navedena u tim tablicama.

(6)  Kod višesektorske bazne postaje ograničenje izračene snage aktivne antenske postaje primjenjuje se na svaki pojedini sektor.

(7)  Razina BEM-a za neaktivni antenski sustav utvrđena je po anteni i primjenjuje se na konfiguraciju baznih postaja s najviše četiri antene po sektoru.

(8)  Kod višesektorske bazne postaje ograničenje izračene snage za aktivni antenski sustav primjenjuje se na svaki pojedini sektor.

(9)  Ograničenje za neaktivni antenski sustav utvrđeno je po anteni i primjenjuje se na konfiguraciju baznih postaja s najviše četiri antene po sektoru

(10)  Kod višesektorske bazne postaje ograničenje izračene snage primjenjuje se na svaki pojedini sektor.

(11)  To ograničenje snage određeno je kao EIRP za terminalne postaje namijenjene da budu nepokretne ili instalirane postaje i kao TRP za terminalne postaje namijenjene da budu pokretne ili nomadske. EIRP i TRP jednaki su za izotropne antene. Priznaje se da za tu vrijednost može vrijediti dopušteno odstupanje utvrđeno u usklađenim standardima kako bi se uzeli u obzir rad u ekstremnim uvjetima okoliša i raspršenost.


19.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 156/13


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/668

оd 18. svibnja 2020.

o usklađenim normama za osobnu zaštitnu opremu sastavljenima radi potpore Uredbi (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća (2) pretpostavlja se da osobna zaštitna oprema koja je u skladu s usklađenim normama ili dijelom usklađenih normi pozivanja na koje su objavljena u Službenom listu Europske unije ispunjava bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz Priloga II. toj uredbi koji su obuhvaćeni tim normama ili dijelovima tih normi.

(2)

Komisija je zahtjevom za normizaciju M/031, „ZAHTJEV ZA NORMIZACIJU OSOBNE ZAŠTITNE OPREME UPUĆEN CEN-u/Cenelec-u” zatražila od Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) da razviju i sastave usklađene norme radi potpore Direktivi Vijeća 89/686/EEZ (3).

(3)

Od 21. travnja 2018. Direktiva 89/686/EEZ zamijenjena je Uredbom (EU) 2016/425., koja je donijela tek ograničen broj izmjena bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva iz Priloga II. Direktivi 89/686/EEZ. Usklađene norme pripremljene na temelju zahtjeva za normizaciju M/031 sastavljene su isključivo radi potpore bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, koji su u znatnoj mjeri ostali nepromijenjeni nakon što je Uredba (EU) 2016/425 zamijenila Direktivu 89/686/EEZ.

(4)

Na temelju zahtjeva za normizaciju M/031 CEN i Cenelec sastavili su usklađene norme EN 893:2019 za planinarsku opremu, EN 943–2:2019 za odjeću za zaštitu od opasnih čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, EN 1073–1:2016+A1:2018 za odjeću za zaštitu od čvrstih čestica raspršenih u zraku uključujući radioaktivnu kontaminaciju i EN 14458:2018 za osobnu opremu za oči radi potpore Uredbi (EU) 2016/425.

(5)

Na temelju zahtjeva za normizaciju M/031 CEN i Cenelec revidirali su usklađene norme EN 343:2003+A1:2007/AC:2009, EN 358:1999, EN 381-5:1995, EN 381-7:1999, EN 381-9:1997, EN 381-11:2002, EN 13832-2:2006, EN 13832-3:2006, EN 14594:2005, EN 388:2016, EN 943-1:2015 i EN 12277:2015, upućivanja na koje su objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije (4). Rezultat je donošenje usklađenih normi EN 343:2019 za zaštitnu odjeću protiv kiše, EN 358:2018 za opasače i poveznu užad za radno pozicioniranje ili ograničavanje pristupa, EN ISO 11393-2:2019, EN ISO 11393-4:2019, EN ISO 11393-5:2019 i EN ISO 11393-6:2019 za zaštitnu odjeću za korisnike ručnih lančanih pila, EN 13832-2:2018 i EN 13832-3:2018 za obuću za zaštitu od kemikalija, EN 14594:2018 za zaštitne naprave za disanje, EN 388:2016+A1:2018 za rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika, EN 943-1:2015+A1:2019 za odjeću za zaštitu od opasnih čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući tekuće i čvrste aerosole i EN 12277:2015+A1:2018 za planinarsku opremu.

(6)

Na temelju zahtjeva za normizaciju M/031 CEN i Cenelec izmijenili su usklađenu normu EN 10819:2013, upućivanja na koju su objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije (5). Rezultat je donošenje izmjene te usklađene norme, EN ISO 10819:2013/A1:2019.

(7)

Komisija je zajedno s CEN-om i Cenelec-om ocijenila jesu li te norme ispunile zahtjev za normizaciju M/031.

(8)

Usklađene norme EN 893:2019, EN 943-2:2019, EN 1073-1:2016+A1:2018, EN 14458:2018, EN 343:2019, EN 358:2018, EN ISO 11393-2:2019, EN ISO 11393-4:2019, EN ISO 11393-5:2019, EN ISO 11393-6:2019, EN 13832-2:2018, EN 13832-3:2018, EN 14594:2018, EN 388:2016+A1:2018, EN 943-1:2015+A1:2019, EN ISO 10819:2013 kako je izmijenjena ispravkom EN ISO 10819:2013/A1:2019 i EN 12277:2015+A1:2018 ispunjavaju zahtjeve koje su trebale obuhvatiti i koji su utvrđeni u Uredbi (EU) 2016/425. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(9)

CEN i Cenelec također su sastavili ispravak EN 50321–1:2018/AC:2018-08, kojim se izmjenjuje usklađena norma EN 50321-1:2018, upućivanja na koju su objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije (6). S obzirom na to da se tim ispravkom uvode tehnički ispravci i kako bi se osigurala pravilna i dosljedna primjena usklađene norme EN 50321-1:2018, upućivanje na koju je prethodno objavljeno, primjereno je u Službenom listu Europske unije objaviti upućivanje na tu usklađenu normu zajedno s upućivanjem na ispravak.

(10)

Stoga je nužno povući upućivanja na usklađene norme EN 343:2003+A1:2007/AC:2009, EN 358:1999, EN 381-5:1995, EN 381-7:1999, EN 381-9:1997, EN 381-11:2002, EN 13832-2:2006, EN 13832-3:2006, EN 14594:2005, EN 388:2016, EN 943-1:2015, EN ISO 10819:2013, EN 12277:2015 i EN 50321-1:2018 iz serije C Službenog lista Europske unije jer su te norme revidirane, izmijenjene ili ispravljene. Kako bi se proizvođačima dalo dovoljno vremena da se pripreme za primjenu usklađenih normi EN 343:2019 EN 358:2018, EN ISO 11393-2:2019, EN ISO 11393-4:2019, EN ISO 11393-5:2019, EN ISO 11393-6:2019, EN 13832-2:2018, EN 13832-3:2018, EN 14594:2018, EN 388:2016+A1:2018, EN 943-1:2015+A1:2019, EN ISO 10819:2013 kako je izmijenjena ispravkom EN ISO 10819:2013/A1:2019, EN 50321-1:2018 kako je izmijenjena ispravkom EN 50321-1:2018/AC:2018-08 i EN 12277:2015+A1:2018, nužno je odgoditi povlačenje upućivanja na usklađene norme EN 343:2003+A1:2007/AC:2009, EN 358:1999, EN 381-5:1995, EN 381-7:1999, EN 381-9:1997, EN 381-11:2002, EN 13832-2:2006, EN 13832-3:2006, EN 14594:2005, EN 388:2016, EN 943-1:2015, EN ISO 10819:2013, EN 12277:2015 i EN 50321-1:2018.

(11)

Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja takve norme u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Upućivanja na usklađene norme za osobnu zaštitnu opremu sastavljene radi potpore Uredbi (EU) 2016/425 navedene u Prilogu I. ovoj Odluci objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Članak 2.

Upućivanja na usklađene norme za osobnu zaštitnu opremu sastavljene radi potpore Uredbi (EU) 2016/425 navedene u Prilogu II. ovoj Odluci povlače se iz Službenog lista Europske unije od datuma utvrđenih u tom prilogu.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2)  Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.).

(3)  Direktiva Vijeća 89/686/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na osobnu zaštitnu opremu (SL L 399, 30.12.1989., str. 18.).

(4)  SL C 113, 27.3.2018., str. 41.

(5)  SL C 113, 27.3.2018., str. 41.

(6)  SL C 113, 27.3.2018., str. 41.


PRILOG I.

Br.

Upućivanje na normu

1.

EN 343:2019

Zaštitna odjeća – Zaštita od kiše

2.

EN 358:2018

Osobna zaštitna oprema za radno pozicioniranje i sprječavanje pada s visine – Opasači i povezna užad za radno pozicioniranje ili ograničavanje pristupa

3.

EN 388:2016+A1:2018

Rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika

4.

EN 510:2019

Specifikacija za zaštitnu odjeću za primjenu na mjestima gdje postoji opasnost od zahvaćanja pokretnim dijelovima

5.

EN 893:2019

Planinarska oprema – Dereze – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

6.

EN 943-1:2015+A1:2019

Odjeća za zaštitu od opasnih čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući tekuće i čvrste aerosole – 1. dio: Zahtjevi za tip 1 (plinonepropusnu) odjeću za zaštitu od kemikalija

7.

EN 943-2:2019

Odjeća za zaštitu od opasnih čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući tekuće i čvrste aerosole – 2. dio: Zahtjevi za svojstva za odjeću tipa 1 (plinonepropusnu) za zaštitu od kemikalija za spasilačke skupine (ET)

8.

EN 1073-1:2016+A1:2018

Odjeća za zaštitu od čvrstih čestica raspršenih u zraku uključujući radioaktivnu kontaminaciju – 1. dio: Zahtjevi i metode ispitivanja za zaštitnu odjeću s cijevnim prozračivanjem stlačenim zrakom, koja štiti tijelo i dišne organe

9.

EN ISO 10819:2013

Mehaničke vibracije i udari – Vibracije ruke – Metoda mjerenja i vrednovanje prenosa vibracija rukavica na dlan ruke (ISO 10819:2013)

EN ISO 10819:2013/A1:2019

10.

EN ISO 11393-2:2019

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 2. dio: Zahtjevi za svojstva i metode ispitivanja za štitnike nogu (ISO 11393 – 2:2018)

11.

EN ISO 11393-4:2019

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 4. dio: Zahtjevi za svojstva i metode ispitivanja za zaštitne rukavice (ISO 11393-4:2018)

12.

EN ISO 11393-5:2019

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 5. dio: Zahtjevi za svojstva i metode ispitivanja za zaštitne gamaše (ISO 11393-5:2018)

13.

EN ISO 11393-6:2019

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 6. dio: Zahtjevi za svojstva i metode ispitivanja štitnika za gornji dio tijela (ISO 11393-6:2018)

14.

EN 12277:2015+A1:2018

Planinarska oprema – Sigurnosno remenje – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

15.

EN 13832-2:2018

Obuća za zaštitu od kemikalija – 2. dio: Zahtjevi za ograničeni kontakt s kemikalijama

16.

EN 13832-3:2018

Obuća za zaštitu od kemikalija – 3. dio: Zahtjevi za produljeni kontakt s kemikalijama

17.

EN 14458:2018

Osobna oprema za oči – Viziri visoke učinkovitosti namijenjeni isključivo za zaštitne kacige

18.

EN 14594:2018

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa stalnim dotokom stlačenog zraka – Zahtjevi, ispitivanje i označivanje

19.

EN 50321-1:2018

Rad pod naponom – Obuća za električnu zaštitu – Izolacijska obuća i nadčizme

EN 50321-1:2018/AC:2018-08


PRILOG II.

Br.

Upućivanje na normu

Datum povlačenja

1.

EN ISO 10819:2013

Mehaničke vibracije i udari – Vibracije ruke – Metoda mjerenja i ocjenjivanja vibracijskoga prijenosnog faktora rukavica na dlan ruke (ISO 10819:2013)

19. studenoga 2021.

2.

EN 343:2003+A1:2007

Zaštitna odjeća – Zaštita od kiše

EN 343:2003+A1:2007/AC:2009

19. studenoga 2021.

3.

EN 358:1999

Osobna zaštitna oprema za sigurnosno vezanje pri radu i sprečavanje pada s visine – Sigurnosni pojasovi za pridržavanje pri radu i povezna užad za pridržavanje s leđa i sigurnosno vezanje pri radu

19. studenoga 2021.

4.

EN 381-5:1995

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 5. dio: Zahtjevi za štitnike noge

19. studenoga 2021.

5.

EN 381-7:1999

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 7. dio: Zahtjevi za rukavice za zaštitu od motorne lančane pile

19. studenoga 2021.

6.

EN 381-9:1997

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 9. dio: Zahtjevi za svojstva i metode ispitivanja za zaštitne gamaše

19. studenoga 2021.

7.

EN 381-11:2002

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih lančanih pila – 11. dio: Zahtjevi za štitnike gornjih dijelova tijela

19. studenoga 2021.

8.

EN 388:2016

Rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika

19. studenoga 2021.

9.

EN 943-1:2015

Odjeća za zaštitu od opasnih čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući tekuće i čvrste aerosole – 1. dio: Zahtjevi za tip 1 (plinonepropusnu) odjeću za zaštitu od kemikalija

19. studenoga 2021.

10.

EN 12277:2015

Planinarska oprema – Sigurnosno remenje – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

19. studenoga 2021.

11.

EN 13832-2:2006

Obuća za zaštitu od kemikalija – 2. dio: Zahtjevi za obuću otpornu na kemikalije pod laboratorijskim uvjetima

19. studenoga 2021.

12.

EN 13832-3:2006

Obuća za zaštitu od kemikalija – 3. dio: Zahtjevi za obuću vrlo otpornu na kemikalije pod laboratorijskim uvjetima

19. studenoga 2021.

13.

EN 14594:2005

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa stalnim dotokom stlačenog zraka – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

EN 14594:2005/AC:2005

19. studenoga 2021.

14.

EN 50321-1:2018

Rad pod naponom – Obuća za električnu zaštitu – Izolacijska obuća i nadčizme

19. studenoga 2020.


19.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 156/20


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/669

оd 18. svibnja 2020.

o izmjeni Provedbene odluke 2013/801/EU u pogledu povjeravanja implementacije Inovacijskog fonda Izvršnoj agenciji za inovacije i mreže

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice (1), a posebno njezin članak 3. stavak 3.,

budući da:

(1)

Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se Inovacijski fond za potporu inovacijama u području tehnologija i postupaka s niskom razinom emisija ugljika te za pomoć poticanju izgradnje/osmišljavanja i provedbe projekata čiji je cilj okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2 te inovativnih tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora i skladištenja energije.

(2)

U skladu s člankom 16. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/856 (3) Inovacijski fond treba se implementirati u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. U članku 17. te delegirane uredbe navodi se da Komisija može donijeti odluku o imenovanju provedbenog tijela za izvršavanje određenih provedbenih zadaća, a u slučaju izravnog upravljanja te se zadaće moraju delegirati izvršnoj agenciji.

(3)

Provedbenom odlukom Komisije 2013/801/EU (4) osnovana je Izvršna agencija za inovacije i mreže („Agencija”) te joj je povjereno upravljanje određenim dijelovima programâ Unije, uključujući Instrument za povezivanje Europe i Obzor 2020. u području energetike.

(4)

Analiza troškova i koristi provedena u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 58/2003 pokazala je da bi se ciljevi Inovacijskog fonda mogli učinkovitije postići kada bi se upravljanje dijelovima Inovacijskog fonda delegiralo Agenciji. Povjeravanje implementacije dijelova Inovacijskog fonda Agenciji dovelo bi do ušteda od oko 30,5 milijuna EUR u razdoblju od 2020. do 2030. u usporedbi s internim troškovima upravljanja, povećalo učinkovitost i fleksibilnost u upravljanju Inovacijskim fondom, osiguralo znatne sinergije između Inovacijskog fonda i drugih programa Unije kojima upravlja Agencija, dodatno ga približilo korisnicima te povećalo vidljivost financiranja Unije.

(5)

Stoga je primjereno povjeriti Agenciji upravljanje dijelovima Inovacijskog fonda i njihovu implementaciju.

(6)

Provedbenu odluku 2013/801/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za izvršne agencije,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Izmjena Provedbene odluke 2013/801/EU

Članak 3. stavak 1. Provedbene odluke 2013/801/EU zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Agenciji se ovime povjerava provedba dijelova sljedećih programa Unije:

(a)

Instrument za povezivanje Europe;

(b)

dio III. ‚Društveni izazovi’ Posebnog programa Obzor 2020.;

(c)

Inovacijski fond uspostavljen na temelju članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(2)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/856 оd 26. veljače 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Inovacijskog fonda (SL L 140, 28.5.2019., str. 6.).

(4)  Provedbena odluka Komisije 2013/801/EU od 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže te o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ (SL L 352, 24.12.2013., str. 65.).


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

19.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 156/22


ODLUKA BR. 1/2020 ODBORA ZA SGP OSNOVANOG NA TEMELJU PRIVREMENOG SPORAZUMA S CILJEM SKLAPANJA SPORAZUMA O GOSPODARSKOM PARTNERSTVU IZMEĐU EUROPSKE ZAJEDNICE I NJEZINIH DRŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE, I STRANKE SREDNJA AFRIKA S DRUGE STRANE

od 28. travnja 2020.

o donošenju poslovnika za mirenja, poslovnika za arbitražu i kodeksa ponašanja arbitara [2020/670]

ODBOR ZA SGP,

uzimajući u obzir Privremeni sporazum s ciljem sklapanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i stranke Srednja Afrika, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”), potpisan u Bruxellesu 22. siječnja 2009., koji se privremeno primjenjuje od 4. kolovoza 2014., a posebno njegov članak 80. stavak 1. i članak 88.,

budući da:

(1)

U skladu s uvjetima Sporazuma i ove Odluke stranku Srednja Afrika čini Republika Kamerun.

(2)

Člankom 80. stavkom 1. Sporazuma predviđeno je da se postupci rješavanja sporova predviđeni u poglavlju 3. (Postupci za rješavanje sporova) glave VI. (Izbjegavanje i rješavanje sporova) Sporazuma propisuju poslovnikom i kodeksom ponašanja arbitara koje donosi Odbor za SGP.

(3)

Člankom 88. Sporazuma predviđeno je da Odbor za SGP može odlučiti izmijeniti glavu VI. (Izbjegavanje i rješavanje sporova) Sporazuma i njezine priloge,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Poslovnik za mirenje naveden u Prilogu I. ovoj Odluci utvrđuje se kao Prilog IV. Sporazumu.

2.   Poslovnik za arbitražu naveden u Prilogu II. ovoj Odluci utvrđuje se kao Prilog V. Sporazumu.

3.   Kodeks ponašanja arbitara naveden u Prilogu III. ovoj Odluci utvrđuje se kao Prilog VI. Sporazumu.

4.   Poslovnicima i kodeksom ponašanja predviđenima u stavcima od 1. do 3. ovog članka ne dovode u pitanje posebna pravila predviđena Sporazumom ni ona koja može donijeti Odbor za SGP.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan potpisivanja.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. travnja 2020.

Za Republiku Kamerun

Alamine OUSMANE MEY

Ministar gospodarstva, planiranja i prostornog uređenja

Za Europsku uniju

Phil HOGAN

Povjerenik EU-a za trgovinu


PRILOG I.

POSLOVNIK ZA MIRENJE

Članak 1.

Područje primjene

1.   Odredbama ovog Poslovnika dopunjuje se i precizira Privremeni sporazum s ciljem sklapanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i stranke Srednja Afrika, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”), a posebno njegov članak 69. (Mirenje).

2.   Ovim Poslovnikom strankama se želi omogućiti rješavanje sporova koji se mogu pojaviti između njih postizanjem uzajamno zadovoljavajućeg rješenja nakon cjelovitog i brzog postupka mirenja.

3.   U skladu s ovim Poslovnikom, pod mirenjem se podrazumijeva svaki postupak, bez obzira na naziv, u kojem stranke traže pomoć od miritelja radi postizanja mirnog rješenja spora.

Članak 2.

Početak postupka

1.   Stranka u bilo kojem trenutku može pisanim putem zatražiti da stranke započnu postupak mirenja. Zahtjev mora biti dovoljno detaljan i jasno prikazivati prigovor stranke koja ga podnosi. U njemu se također mora:

(a)

točno utvrditi predmetna sporna mjera;

(b)

dostaviti izjava o navodnim štetnim učincima za koje stranka koja je izjavila prigovor smatra da ta mjera ima ili će imati na trgovinu između stranaka;

(c)

objasniti zašto stranka koja je izjavila prigovor smatra da postoji uzročno-posljedična veza između te mjere i navedenih učinaka.

2.   Postupak mirenja može se pokrenuti samo na temelju uzajamne suglasnosti stranaka. Ako stranka zatraži mirenje u skladu sa stavkom 1., druga stranka razmatra zahtjev i odgovara pisanim putem u roku od pet dana od primitka zahtjeva. U suprotnom, zahtjev se smatra odbijenim.

Članak 3.

Odabir miritelja

1.   Stranke biraju miritelja međusobnim dogovorom od početka postupka mirenja, te najkasnije petnaest dana nakon primitka odgovora na zahtjev za mirenje.

2.   Miritelj ne smije biti državljanin niti jedne stranke, osim ako se stranke dogovore drukčije.

3.   Miritelj pisanom izjavom potvrđuje svoju neovisnost i nepristranost te raspoloživost za provedbu postupka mirenja.

4.   Miritelj mora postupati u skladu s kodeksom ponašanja arbitara, uz nužne prilagodbe.

Članak 4.

Odvijanje postupka mirenja

1.   Miritelj strankama na nepristran i transparentan način pomaže razjasniti predmetnu mjeru i njezine moguće učinke na trgovinu između stranaka te postići uzajamno zadovoljavajuće rješenje.

2.   Miritelj može odlučiti o najprimjerenijem načinu razjašnjavanja predmetne mjere i njezinih mogućih utjecaja na trgovinu između stranaka. Konkretno, može organizirati sastanke između stranaka, savjetovati se njima zajednički ili pojedinačno, tražiti pomoć mjerodavnih stručnjaka i dionika ili se s njima savjetovati te pružati strankama dodatnu potporu koju one zatraže. Međutim, prije traženja pomoći ili savjetovanja s mjerodavnim stručnjacima i dionicima, miritelj se mora savjetovati sa strankama. Ako se miritelj želi odvojeno sastati ili obaviti razgovor s jednom od stranaka i/ili njezinim savjetnikom, o tome mora obavijestiti drugu stranku unaprijed ili u najkraćem mogućem roku nakon takvog sastanka ili jednostrane komunikacije s prvom strankom.

3.   Miritelj može ponuditi savjete i predložiti rješenje strankama, koje ga mogu prihvatiti ili odbiti, a mogu i dogovoriti drugo rješenje. Međutim, miritelj ne smije davati nikakve savjete ili primjedbe u pogledu usklađenosti sporne mjere sa Sporazumom.

4.   Postupak se odvija na državnom području stranke kojoj je zahtjev upućen ili, prema dogovoru stranaka, na drugom mjestu ili na drugi način.

5.   Stranke nastoje postići uzajamno zadovoljavajuće rješenje u roku od šezdeset dana od imenovanja miritelja. U očekivanju konačnog sporazuma stranke mogu razmotriti moguća privremena rješenja, osobito ako se mjera odnosi na kvarljivu robu.

6.   Rješenje se može donijeti odlukom Odbora za SGP. Uzajamno zadovoljavajuća rješenja moraju biti dostupna javnosti, osim ako stranke odluče drukčije. No, javno objavljena verzija ne smije sadržavati informacije koje je jedna od stranaka odredila kao povjerljive.

7.   Miritelj strankama na njihov zahtjev pisanim putem dostavlja nacrt činjeničnog izvješća sa sažetkom sporne mjere u predmetnom postupku te svih uzajamno zadovoljavajućih rješenja kojima se postupak okončava, uključujući moguća privremena rješenja. Miritelj strankama daje rok od petnaest dana za iznošenje primjedaba na nacrt izvješća. Nakon što je razmotrio primjedbe stranaka koje su one predale u roku, miritelj strankama u roku od sljedećih petnaest dana pisanim putem dostavlja završno činjenično izvješće. Činjenično izvješće ne smije sadržavati nikakva tumačenja Sporazuma.

Članak 5.

Završetak postupka mirenja

Postupak se završava:

(a)

na datum donošenja uzajamno zadovoljavajućeg rješenja između stranaka;

(b)

na datum pisane izjave miritelja, nakon savjetovanja sa strankama, u kojoj se navodi da daljnji napori u mirenju nemaju izgleda za uspjeh;

(c)

na datum pisane izjave jedne od stranaka nakon razmatranja uzajamno zadovoljavajućih postignutih rješenja u okviru postupka mirenja te svih savjeta i rješenja koja je predložio miritelj. Takva se izjava ne može predočiti prije isteka roka propisanog člankom 4. stavkom 5. ovog Poslovnika; ili

(d)

na datum sporazuma stranaka sklopljenog između stranaka u bilo kojoj fazi postupka.

Članak 6.

Provedba uzajamno zadovoljavajućeg rješenja

1.   Ako stranke postignu dogovor o uzajamno zadovoljavajućem rješenju, svaka stranka poduzima mjere potrebne za njegovu provedbu u dogovorenom roku.

2.   Stranka koja provodi uzajamno zadovoljavajuću mjeru obavješćuje u pisanom obliku u dogovorenom roku drugu stranku o svim koracima ili mjerama poduzetima za njezinu provedbu.

Članak 7.

Povjerljivost i povezanost s postupkom rješavanja sporova

1.   Sve informacije u vezi s postupkom mirenja moraju biti povjerljive, osim ako je njihovo objavljivanje propisano zakonom ili je nužno za provedbu ili izvršenje sporazuma između stranaka proizašlog iz mirenja.

2.   Ako se stranke ne dogovore drukčije i ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 6. ovog Poslovnika, sve su faze postupka povjerljive, uključujući savjete i predložena rješenja. Međutim, bilo koja od stranaka može javno objaviti činjenicu da je mirenje u tijeku. Obveza povjerljivosti ne odnosi se na činjenične informacije koje su već dostupne javnosti.

3.   Postupkom mirenja ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka koje proizlaze iz odredaba sporazuma koje se odnose na rješavanje sporova ili druge povezane sporazuma.

4.   Stranke nisu dužne provesti savjetovanje prije pokretanja postupka mirenja. Međutim, stranka bi u načelu trebala primjenjivati ostale odredbe sporazuma o koje se odnose na suradnju ili savjetovanje prije pokretanja postupka mirenja.

5.   U drugim postupcima rješavanja sporova u okviru Sporazuma ili drugih relevantnih sporazuma stranka se ne oslanja na sljedeće i ne iznosi sljedeće kao dokaz niti arbitražno vijeće ne uzima u obzir sljedeće:

(a)

stajališta koja je zauzela druga stranka tijekom postupka mirenja ili informacije prikupljene u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. ovog Poslovnika;

(b)

činjenicu da je druga stranka izrazila spremnost da prihvati rješenje za mjeru koja je predmet mirenja;

(c)

savjete ili prijedloge miritelja.

6.   Osim ako stranke odluče drukčije, miritelj ne smije biti član arbitražnog vijeća u postupku rješavanja spora u okviru Sporazuma ili Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ako je riječ o istom pitanju za koje je on bio miritelj.

Članak 8.

Primjena poslovnika za arbitražu

Članak 3. (Obavijesti), ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 2. ovog Poslovnika, članak 15. (Troškovi), članak 16. (Radni jezik postupka, pismeno i usmeno prevođenje) i članak 17. (Izračun rokova) poslovnika za arbitražu primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 9.

Preispitivanje

Pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Odluke stranke se na temelju stečenog iskustva i uspostave odgovarajućeg mehanizma u okviru WTO-a savjetuju o mogućoj potrebi izmjene mehanizma mirenja.


PRILOG II.

POSLOVNIK ZA ARBITRAŽU

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovog Poslovnika:

„savjetnik”: znači fizička osoba koju je stranka angažirala kako bi od nje dobila savjete ili pomoć u arbitražnom postupku,

„arbitražno vijeće”: znači vijeće osnovano na temelju članka 71. Sporazuma,

„arbitar”: znači član arbitražnog vijeća osnovanog na temelju članka 71. Sporazuma,

„pomoćnik”: znači fizička osoba koja prema uvjetima imenovanja arbitra za njega obavlja istraživanja ili mu pomaže u obavljanju dužnosti,

„dan”: znači kalendarski dan, osim ako je navedeno drukčije,

„predstavnik stranke: znači zaposlenik ili bilo koja druga fizička osoba koju je imenovalo ministarstvo ili vladino tijelo ili bilo koje drugo javno tijelo stranke koje ju zastupa u sporu povezanom sa Sporazumom,

„stranka protiv koje je izjavljen prigovor”: znači stranka koja navodno krši odredbe članka 67. Sporazuma,

„stranka koja je izjavila prigovor”: znači stranka koja zahtijeva osnivanje arbitražnog vijeća na temelju članka 70. Sporazuma.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ovim Poslovnikom dopunjuje se i precizira Privremeni sporazum s ciljem sklapanja Sporazma o gospodarskom partnerstvu imeđu Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i stranke Srednja Afrika, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”), a posebno njegov članak 70. i sljedeći članci koji se odnose na arbitražu.

2.   Cilj je ovog Poslovnika je omogućiti strankama rješavanje sporova koji se mogu pojaviti između njih uzajamno zadovoljavajućim rješenjem postignutim u okviru mehanizma arbitraže.

Članak 3.

Obavijesti

1.   Pod izrazom „obavijest” u smislu ovog Poslovnika podrazumijeva se svaki zahtjev, obavijest, pisani podnesak ili drugi dokument povezan s arbitražnim postupkom, pri čemu:

(a)

svaka obavijest arbitražnog vijeća istodobno se prosljeđuje objema strankama;

(b)

svaka obavijest jedne stranke upućen arbitražnom vijeću istodobno se u kopiji šalje drugoj stranci; i

(c)

svaka obavijest jedne stranke upućena drugoj stranci istodobno se u kopiji, prema potrebi, šalje arbitražnom vijeću.

2.   Sve obavijesti dostavljaju se elektroničkom poštom ili, prema potrebi, drugim telekomunikacijskim sredstvom kojim je moguće dokazati slanje obavijesti. Osim ako se dokaže drukčije, smatra se da je obavijest dostavljena na dan njezina slanja.

3.   Sve obavijesti šalju se Glavnoj upravi za trgovinu Europske komisije Europske unije i kamerunskom ministarstvu odgovornom za provedbu Sporazuma.

4.   Manje pogreške u pisanju sadržane u obavijestima mogu se ispraviti dostavom nove obavijesti u kojoj su jasno naznačene izvršene izmjene.

5.   Ako je zadnji dan za dostavu obavijesti neradni dan u stranci Srednja Afrika ili u Europskoj uniji, obavijest se može dostaviti sljedećeg radnog dana. Nijedna obavijest bilo koje vrste neće se smatrati primljenim na neradni dan.

6.   Ovisno o prirodi spornih predmeta, kopije svih obavijesti upućenih Odboru za SGP u skladu s ovim Poslovnikom šalju se i ostalim relevantnim institucionalnim tijelima.

Članak 4.

Imenovanje arbitara

1.   Ako se u skladu s člankom 71. Sporazuma arbitra bira ždrijebom, predsjednik Odbora za SGP ili njegov predstavnik odmah obavješćuje stranke o datumu, vremenu i mjestu provođenja ždrijeba.

2.   Stranke prisustvuju provođenju ždrijeba.

3.   Predsjednik Odbora za SGP ili njegov predstavnik obavješćuje pisanim putem svaku odabranu osobu o njezinom imenovanju arbitrom. Svaka osoba objema strankama potvrđuje svoju raspoloživost u roku od pet dana od dana primitka obavijesti o imenovanju.

4.   Ako u trenutku podnošenja zahtjeva na temelju članka 71. stavka 2. Sporazuma nije sastavljen popis arbitara iz članka 85. Sporazuma ili on ne sadržava dovoljno imena, arbitre ždrijebom bira predsjednik Odbora za SGP među osobama koje su službeno predložile jedna ili obje stranke i koje ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 85. stavku 2. Sporazuma.

Članak 5.

Suradnja stranaka i arbitražnog vijeća

1.   Osim ako se dogovore drukčije, stranke se sastaju s arbitražnim vijećem u roku od sedam dana od njegova osnivanja kako bi se utvrdila pitanja koja stranke ili arbitražno vijeće smatraju primjerenima, uključujući:

(a)

naknadu i troškove koji se plaćaju arbitrima, koji su u skladu sa standardima WTO-a;

(b)

naknadu za svakog pomoćnika arbitra, koja ne smije premašivati 50 % ukupne naknade za tog arbitra;

(c)

vremenski raspored postupka.

Na tom sastanku mogu telefonski ili putem videokonferencije sudjelovati arbitri i predstavnici stranaka.

2.   Ako se stranke ne dogovore drukčije, pet dana nakon datuma osnivanja arbitražnog vijeća arbitražno vijeće dobiva sljedeći mandat:

Ispitati, s obzirom na odgovarajuće odredbe Sporazuma, pitanje iz zahtjeva za osnivanje arbitražnog vijeća, odlučiti o usklađenosti predmetne mjere s člankom 67. Sporazuma i donijeti odluku u skladu s člancima 73., 83. i 84. Sporazuma.”.

3.   Stranke izvješćuju arbitražno vijeće o dogovorenom mandatu u roku od tri dana od dana njihova dogovora o mandatu.

Članak 6.

Pisani podnesci

Stranka koja je izjavila prigovor dostavlja svoj početni pisani podnesak u roku od dvadeset dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća. Stranka protiv koje je izjavljen prigovor dostavlja svoj pisani odgovor u rodku od dvadeset dana od datuma dostave početnog pisanog podneska.

Članak 7.

Rad arbitražnih vijeća

1.   Predsjednik arbitražnog vijeća predsjedava svim sastancima vijeća. Arbitražno vijeće može predsjedniku prenijeti ovlast za donošenje upravnih i postupovnih odluka u dotičnom području.

2.   U skladu s člankom 9. ovog Poslovnika arbitri i pozvane osobe osobno sudjeluju u raspravama. Ako u Sporazumu ili ovom Poslovniku nije drukčije predviđeno i ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 5. ovog Poslovnika, arbitražno vijeće može obavljati svoje aktivnosti s pomoću bilo kojeg sredstva, uključujući telefon, telefaks ili računalne veze.

3.   Samo arbitri mogu sudjelovati u vijećanjima arbitražnog vijeća, ali arbitražno vijeće može dopustiti da na vijećanjima budu prisutni njihovi pomoćnici.

4.   Sastavljanje odluka u isključivoj je nadležnosti arbitražnog vijeća i ne može se delegirati.

5.   Kada se pojavi postupovno pitanje koje nije obuhvaćeno odredbama glave VI. (Izbjegavanje i rješavanje sporova) Sporazuma, arbitražno vijeće nakon savjetovanja sa strankama može usvojiti odgovarajući postupak koji je u skladu s tim odredbama i kojim se osigurava jednako postupanje između stranaka.

6.   Ako arbitražno vijeće smatra da je potrebno promijeniti neki rok svojih postupaka, osim rokova navedenih u glavi VI. (Izbjegavanje i rješavanje sporova) Sporazuma ili da je potrebna kakva druga postupovna ili upravna prilagodba, ono obavješćuje stranke u pisanom obliku o razlozima promjene odnosno prilagodbe te o potrebnom roku odnosno o potrebnoj prilagodbi. Arbitražno vijeće može donijeti takvu izmjenu ili prilagodbu nakon savjetovanja sa strankama.

7.   Na zahtjev stranke arbitražno vijeće može promijeniti rokove koji se primjenjuju u postupcima, osiguravajući pritom jednako postupanje prema strankama.

8.   Na zajednički zahtjev stranaka arbitražno vijeće u bilo kojem trenutku suspendira postupak za razdoblje koje su dogovorile stranke, a koje ne prelazi dvanaest uzastopnih mjeseci. Arbitražno vijeće nastavlja s postupkom u bilo kojem trenutku na zajednički pisani zahtjev stranaka ili na kraju dogovorenog razdoblja suspenzije na pisani zahtjev jedne od stranaka. Zahtjev se dostavlja predsjedniku arbitražnog vijeća i prema potrebi drugoj stranci. Ako je postupak pred arbitražnim vijećem suspendiran dulje od dvanaest uzastopnih mjeseci, ovlast koja se dodjeljuje pri osnivanju arbitražnog vijeća prestaje važiti, a postupak koji se vodi pred arbitražnim vijećem se završava. Stranke se u svakom trenutku mogu dogovoriti o završetku postupka pred arbitražnim vijećem. Stranke zajednički obavješćuju predsjednika arbitražnog vijeća o tom sporazumu. U slučaju suspenzije postupka, relevantni rokovi produljuju se za vrijeme koje odgovara razdoblju suspenzije postupka arbitražnog vijeća.

9.   Završetkom rada arbitražnog vijeća ne dovode se u pitanje prava stranaka u drugom postupku o istom predmetu na temelju glave VI. (Izbjegavanje i rješavanje sporova) Sporazuma.

Članak 8.

Zamjena

1.   Ako arbitar nije u mogućnosti sudjelovati u postupku, odstupi ili mora biti zamijenjen, zamjena se bira u skladu s člankom 71. Sporazuma.

2.   Ako stranka smatra da arbitar ne ispunjuje zahtjeve iz kodeksa ponašanja arbitara te da ga se mora zamijeniti, ta stranka o tome obavješćuje drugu stranku u roku od petnaest dana od dana kada je saznala za okolnosti koje upućuju na njegovo navodno neispunjavanje zahtjeva kodeksa ponašanja arbitara.

3.   Stranke se međusobno savjetuju u roku od petnaest dana od dana primitka obavijesti iz stavka 2. ovog članka. Stranke obavješćuju arbitra o njegovu navodnom neispunjavanju zahtjeva te od njega mogu zatražiti da poduzme potrebne korake kako bi ispravio navodno neispunjavanje zahtjeva. Stranke mogu, ako se tako dogovore, razriješiti arbitra dužnosti i izabrati novog arbitra u skladu s postupkom iz članka 71. stavka 2. Sporazuma.

4.   Ako se stranke ne usuglase o potrebi zamjene arbitra, osim predsjednika, bilo koja od stranaka može zatražiti da se to pitanje uputi predsjedniku arbitražnog vijeća, protiv čije odluke nema pravnog lijeka.

Ako na temelju tog zahtjeva predsjednik utvrdi da arbitar ne postupa u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja arbitara, bira se novi arbitar u skladu s člankom 71. stavkom 3. Sporazuma.

5.   Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o potrebi zamjene predsjednika, bilo koja od njih može zatražiti da se to pitanje uputi jednoj od osoba uvrštenih na popis osoba izabranih da djeluju kao predsjednik arbitražnog vijeća uspostavljen na temelju članka 85. Sporazuma. Predsjednik Odbora za SGP tu osobu odabire ždrijebom. Odabrana osoba odlučuje o tome je li predsjednik djelovao u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja arbitara. Protiv odluke te osobe ne postoje pravni lijekovi.

Ako se odluči da predsjednik ne ispunjuje zahtjeve kodeksa ponašanja arbitara, bira se novi predsjednik u skladu s člankom 71. stavkom 3. Sporazuma.

Članak 9.

Rasprave

1.   Na temelju rasporeda utvrđenog u skladu s člankom 5. stavkom 1. predsjednik arbitražnog vijeća, nakon savjetovanja sa strankama i drugim arbitrima, obavješćuje stranke o datumu, vremenu i mjestu održavanja rasprave. Stranka zadužena za logističko upravljanje postupkom stavlja te informacije na raspolaganje javnosti; podložno članku 11.

2.   Ako se stranke ne dogovore drukčije, rasprava se održava u Bruxellesu ako je stranka koja je izjavila prigovor Srednja Afrika, odnosno u Yaoundéu ako je Europska unija stranka koja je izjavila prigovor.

3.   Ako se stranke tako dogovore, arbitražno vijeće može sazvati dodatne rasprave.

4.   Svi arbitri moraju biti prisutni tijekom cijele rasprave.

5.   Bez obzira na to je li postupak otvoren za javnost, raspravi mogu prisustvovati sljedeće osobe:

(a)

predstavnici stranaka;

(b)

savjetnici stranaka;

(c)

administrativno osoblje, usmeni prevoditelji, pismeni prevoditelji i sudski izvjestitelji;

(d)

pomoćnici arbitara;

(e)

stručnjaci koje je arbitražno vijeće odabralo u skladu s člankom 81. Sporazuma.

6.   Svaka stranka najkasnije pet dana prije datuma rasprave arbitražnom vijeću i drugoj stranci dostavlja popis imena osoba koje će usmeno iznijeti argumente na raspravi u ime te stranke te popis imena drugih predstavnika i savjetnika koji će prisustvovati raspravi.

7.   Arbitražno vijeće stranci koja je izjavila prigovor i stranci protiv koje je izjavljen prigovor osigurava jednako vrijeme za izlaganje. Ono vodi raspravu na sljedeći način:

 

Iznošenje argumenata

(a)

iznošenje argumenata stranke koja je izjavila prigovor;

(b)

iznošenje argumenata stranke protiv koje je izjavljen prigovor.

 

Iznošenje protuargumenata

(a)

odgovor stranke koja je izjavila prigovor;

(b)

odgovor stranke protiv koje je izjavljen prigovor.

8.   Arbitražno vijeće može u bilo kojem trenutku tijekom rasprave uputiti pitanja bilo kojoj stranci.

9.   Arbitražno vijeće osigurava da se zapisnik s rasprave sastavi i dostavi strankama u razumnom roku nakon rasprave. Stranke mogu iznijeti primjedbe na zapisnik, a arbitražno vijeće ih može razmotriti.

10.   Svaka stranka može arbitrima i drugoj stranci u roku od deset dana od datuma rasprave dostaviti dopunski pisani podnesak o svim pitanjima proizašlima iz rasprave.

Članak 10.

Pitanja u pisanom obliku

1.   Arbitražno vijeće može u svakom trenutku tijekom postupka uputiti pitanja u pisanom obliku jednoj stranci ili objema strankama. Svaka stranka prima primjerak svih pitanja koje je uputilo arbitražno vijeće.

2.   Svaka stranka dostavlja drugoj stranci i primjerak svojeg pisanog odgovora na pitanja arbitražnog vijeća. Svaka stranka ima mogućnost u pisanom obliku dostaviti svoje primjedbe na odgovor druge stranke u roku od pet dana od datuma primitka navedenog odgovora.

Članak 11.

Transparentnost i povjerljivost

1.   Svaka stranka i arbitražno vijeće osiguravaju povjerljivost informacija koje je arbitražnom vijeću dostavila druga stranka i koje je potonja odredila kao povjerljive. Ako podnesak koji stranka dostavi arbitražnom vijeću sadržava povjerljive informacije, ta stranka u roku od petnaest dana od dostavljanja podneska dostavlja i verziju tog podneska koja nije povjerljiva i koja se može objaviti.

2.   Ovim se Poslovnikom ne sprečava stranku da javnosti priopći svoja stajališta, pod uvjetom da, prilikom upućivanja na informacije koje je dostavila druga stranka, ne otkriva informacije koje je druga stranka označila povjerljivima.

3.   Arbitražno vijeće sastaje se na zatvorenoj sjednici ako podnesak i argumenti stranke sadržavaju povjerljive poslovne informacije. Stranke poštuju povjerljivost rasprava arbitražnog vijeća ako se održavaju na zatvorenoj sjednici.

Članak 12.

Kontakti ex parte

1.   Arbitražno vijeće ne sastaje se sa strankom niti s njom kontaktira u odsutnosti druge stranke.

2.   Nijedan arbitar ne smije raspravljati o aspektima spornog pitanja postupka s jednom strankom ili više njih u odsutnosti drugih arbitara.

Članak 13.

Podnesci amicus curiae

1.   Nevladine osobe s poslovnim nastanom na području stranke mogu arbitražnom vijeću dostaviti podneske amicus curiae u skladu sa stavcima od 2. do 5.

2.   Ako se stranke ne dogovore drukčije u roku od pet dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća, arbitražno vijeće može primati dobrovoljne podneske u pisanom obliku, pod uvjetom da su dostavljeni u roku od deset dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća, da ni u kojem slučaju ti podnesci nisu dulji od petnaest tipkanih stranica te da se izravno odnose na problem koji arbitražno vijeće razmatra.

3.   U svakom podnesku se predstavlja fizička ili pravna osoba koja dostavlja podnesak, uključujući prirodu njezinih aktivnosti i izvor njezina financiranja, i navodi se priroda interesa koji ta osoba ima u arbitražnom postupku. Podnesak je napisan na jezicima koje odaberu stranke u skladu sa člankom 16. stavcima 1. i 2. ovog Poslovnika.

4.   Podnesci se dostavljaju strankama kako bi mogle iznijeti svoje primjedbe. Stranke mogu, u roku od deset dana od slanja obavijesti, svoje primjedbe dostaviti arbitražnom vijeću.

5.   Arbitražno vijeće u svojoj odluci navodi sve zaprimljene podneske koji su u skladu s ovim Poslovnikom. Arbitražno vijeće u svojoj odluci nije obvezno navesti argumente iznesene u tim podnescima. Arbitražno vijeće dostavlja svaki zaprimljeni podnesak strankama kako bi one mogle podnijeti primjedbe.

Članak 14.

Hitni slučajevi

U hitnim slučajevima iz članka 73. stavka 2. Sporazuma arbitražno vijeće, nakon savjetovanja sa strankama, prema potrebi prilagođava rokove iz ovog Poslovnika i obavješćuje stranke o tim prilagodbama.

Članak 15.

Troškovi

1.   Svaka stranka snosi svoje troškove sudjelovanja u postupku arbitraže.

2.   Stranka protiv koje je izjavljen prigovor odgovorna je za logističko upravljanje arbitražnim postupkom, posebno za organizaciju rasprava, osim ako je drukčije dogovoreno, te snosi sve troškove koji se odnose na logističko upravljanje raspravom. Međutim, stranke zajednički i ravnopravno dijele ostale upravne troškove postupka, uključujući naknadu i troškove arbitara i njihovih pomoćnika.

Članak 16.

Radni jezik postupka, pismeno i usmeno prevođenje

1.   Za vrijeme savjetovanja iz članka 71. stavka 2. ovog Sporazuma, a najkasnije tijekom sastanka iz članka 5. stavka 1. ovog Poslovnika, stranke se nastoje dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku postupaka pred arbitražnim vijećem.

2.   Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku, svaka stranka snosi troškove prijevoda svojih pisanih podnesaka na jezik koji je odabrala druga stranka, osim ako su podnesci napisani na jednom od službenih jezika koji su zajednički strankama Sporazuma. Za usmeno prevođenje usmenih očitovanja na jezicima koje su odabrale stranke odgovorna je stranka protiv koje je izjavljen prigovor, ako je odabrala jedan od službenih jezika koji su zajednički strankama. Ako jedna od stranaka odabere jezik koji nije službeni jezik koji je zajednički strankama, ona je u potpunosti odgovorna za usmeno prevođenje usmenih očitovanja.

3.   Izvješća i odluke arbitražnog vijeća sastavljaju se na jednom ili više jezika koje su odabrale stranke. Ako stranke nisu postigle dogovor o zajedničkom radnom jeziku, privremeno izvješće, završno izvješće i odluke arbitražnog vijeća sastavljaju se na jednom od službenih jezika stranaka.

4.   Sve troškove prijevoda odluke arbitražnog vijeća na jedan ili više jezika koje su odabrale stranke snose podjednako.

5.   Stranka može dostaviti primjedbe o točnosti bilo kojeg prijevoda dokumenta izrađenog u skladu s ovim Poslovnikom.

6.   Svaka stranka snosi troškove prijevoda svojih pisanih podnesaka.

Članak 17.

Računanje rokova

Svi rokovi utvrđeni u glavi VI. (Izbjegavanje i rješavanje sporova) Sporazuma i u ovom Poslovniku, uključujući rokove u kojima arbitražna vijeća moraju priopćiti svoje odluke, mogu se izmijeniti uz obostranu suglasnost stranaka, a računaju se u kalendarskim danima od dana nakon radnje ili činjenice na koje se odnose, osim ako je drukčije određeno.

Članak 18.

Drugi postupci

Rokovi utvrđeni ovim Poslovnikom prilagođavaju se u skladu s posebnim rokovima predviđenima za donošenje odluke arbitražnog vijeća u postupcima iz članaka od 74. do 78. Sporazuma.


PRILOG III.

KODEKS PONAŠANJA ARBITARA

Članak 1.

Definicije kodeksa ponašanja

Za potrebe ovog Kodeksa ponašanja:

„arbitar”: znači član arbitražnog vijeća osnovanog na temelju članka 71. Sporazuma,

„pomoćnik”: znači fizička osoba koja prema uvjetima imenovanja arbitra za njega obavlja istraživanja ili mu pomaže u obavljanju dužnosti,

„kandidat”: znači osoba čije je ime na popisu arbitara iz članka 85. Sporazuma i koja se uzima u obzir prilikom odabira arbitra na temelju članka 71. Sporazuma,

„miritelj”: znači fizička osoba koja vodi postupak mirenja u skladu s člankom 69. Sporazuma,

„osoblje”: u pogledu arbitra, znači fizičke osobe koje su pod vodstvom i nadzorom arbitra, osim pomoćnikâ.

Članak 2.

Temeljna načela

1.   Radi očuvanja integriteta i nepristranosti mehanizma za rješavanje sporova svaki je kandidat za arbitra dužan proučiti ovaj kodeks ponašanja. Njegova je dužnost:

(a)

biti neovisan i nepristran;

(b)

izbjegavati izravan ili neizravan sukob interesa;

(c)

izbjegavati neprimjereno postupanje i bilo kakve aktivnosti koje bi davale dojam neprimjerenog postupanja ili pristranosti;

(d)

poštovati najviše standarde ponašanja; i

(e)

ne smije biti podložan vlastitim interesima, vanjskim pritiscima, političkim interesima, zahtjevima javnosti, odanosti stranci ili strahu od kritike.

2.   Arbitar ne smije, izravno ili neizravno, preuzeti nikakve obveze ni prihvatiti nikakve povlastice koje bi utjecale, ili davale dojam da na bilo koji način utječu, na ispravno obavljanje njegovih dužnosti.

3.   Arbitar svoj položaj u arbitražnom vijeću ne iskorištava za ostvarivanje osobnog ili privatnog interesa. Arbitar izbjegava radnje kojima se može stvoriti dojam da druge osobe mogu utjecati na njega.

4.   Arbitar ne dopušta da sadašnji ili prijašnji financijski, poslovni, profesionalni, osobni ili društveni odnosi ili odgovornosti utječu na njegovo ponašanje ili prosudbu.

5.   Arbitar izbjegava uspostavljanje bilo kakvih odnosa ili stjecanje bilo kakvih financijskih interesa koji bi mogli utjecati na njegovu nepristranost ili opravdano stvoriti dojam neprimjerenog ponašanjaili pristranosti.

Članak 3.

Obveze otkrivanja

1.   Prije nego što se potvrdi njegov izbor za arbitra u skladu s člankom 71. Sporazuma, kandidat otkriva sve interese, odnose ili pitanja koji bi mogli ugroziti njegovu neovisnost ili nepristranost ili koji bi mogli opravdano stvoriti dojam neprimjerenog ponašanja ili pristranosti tijekom postupka. Kandidat u tu svrhu poduzima napore u najvećoj mogućoj mjeri kako bi stekao saznanja o postojanju takvih interesa, odnosa i poslova, uključujući financijske interese, profesionalne interese, interese zaposlenja ili obiteljske interese.

2.   Obveza otkrivanja predviđena stavkom 1. trajna je obveza te su svi arbitri dužni otkriti sve takve interese, odnose ili poslove koji se mogu pojaviti u bilo kojoj fazi postupka.

3.   Kandidat ili arbitar obavješćuje Odbor za SGP o svim pitanjima koja se odnose na postojeća ili moguća kršenja ovog Kodeksa ponašanja čim o njima stekne saznanje, kako bi ih stranke mogle razmotriti.

Članak 4.

Dužnosti arbitara

1.   Nakon što prihvati imenovanje arbitar je na raspolaganju i obavlja svoje dužnosti tijekom cijelog postupka temeljito, brzo, pravedno i s dužnom pažnjom.

2.   Arbitar razmatra samo ona pitanja koja su se pojavila u postupku i koja su potrebna za donošenje odluke i ne može prenijeti tu dužnost na drugu osobu.

3.   Arbitar poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da su njegov pomoćnik i njegovo osoblje upoznati s člancima 2., 3 i 6. ovog Kodeksa ponašanja te da ih se pridržavaju.

Članak 5.

Obveze bivših arbitara

Svi bivši arbitri moraju izbjegavati aktivnosti koje mogu stvoriti dojam kako su u obavljanju svojih dužnosti bili pristrani ili imali koristi od odluka arbitražnog vijeća.

Članak 6.

Povjerljivost

1.   Arbitri odnosno bivši arbitri nikada ne otkrivaju i ne upotrebljavaju bilo kakve informacije koje nisu za javnost, a koje se odnose na postupak ili su za njih saznali tijekom postupka, osim za potrebe tog postupka, i ni u kojem slučaju takve informacije ne otkrivaju i ne upotrebljavaju kako bi ostvarili bilo kakvu osobnu korist ili korist za druge ili naštetili tuđim interesima.

2.   Arbitar ne otkriva odluku arbitražnog vijeća ili njezine dijelove dok se ona ne objavi u skladu s člankom 84. stavkom 2. Sporazuma.

3.   Arbitar odnosno bivši arbitar nikada ne objavljuje podatke o vijećanju arbitražnog vijeća ili o stajalištu bilo kojeg člana vijeća.

Članak 7.

Troškovi

Svaki arbitar vodi bilješke o vremenu koje je posvetio postupku i svojim troškovima, kao i o vremenu i troškovima svojeg pomoćnika, te strankama podnosi konačni račun.

Članak 8.

Miritelji

Ovaj Kodeks ponašanja primjenjuje se mutatis mutandis na miritelje.


19.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 156/35


ODLUKA br. 2/2020 ODBORA ZA SGP OSNOVANOG NA TEMELJU PRIVREMENOG SPORAZUMA S CILJEM SKLAPANJA SPORAZUMA O GOSPODARSKOM PARTNERSTVU IZMEĐU EUROPSKE ZAJEDNICE I NJEZINIH DRŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE, I STRANKE SREDNJA AFRIKA, S DRUGE STRANE

od 28. travnja 2020.

o donošenju popisa arbitara [2020/671]

ODBOR ZA SGP,

uzimajući u obzir Privremeni sporazum s ciljem sklapanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i stranke Srednja Afrika, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”), koji je potpisan u Bruxellesu 22. siječnja 2009. i privremeno se primjenjuje od 4. kolovoza 2014., a posebno njegov članak 85. stavak 1.,

budući da:

(1)

U skladu s uvjetima Sporazuma i ove Odluke stranku Srednja Afrika čini Republika Kamerun.

(2)

Sporazumom je predviđeno da Odbor za SGP sastavlja popis od petnaest osoba koje žele i mogu obavljati funkciju arbitra za rješavanje sporova koji bi mogli nastati između stranaka,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   U skladu s člankom 85. stavkom 1. Sporazuma, donosi se popis od petnaest osoba koje žele i mogu obavljati funkciju arbitara te se nalazi u Prilogu ovoj Odluci.

2.   Popisom arbitara iz stavka 1. ne dovode se u pitanje posebna pravila predviđena Sporazumom ili ona koja može donijeti Odbor za SGP.

Članak 2.

Popis arbitara iz članka 1. može se izmijeniti odlukom Odbora za SGP u skladu s člankom 92. stavkom 4. Sporazuma.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan potpisivanja.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. travnja 2020.

Za Republiku Kamerun

Alamine OUSMANE MEY

Ministar gospodarstva, planiranja i prostornog uređenja

Za Europsku uniju

Phil HOGAN

Povjerenik EU-a za trgovinu


PRILOG

Popis arbitara (članak 85. stavak 1. Sporazuma)

Arbitri koje je odabrala stranka Srednja Afrika (Kamerun):

 

gđa Mildred Alugu BEJUKA – Kamerun

 

g. Jean Michel MBOCK BIUMLA – Kamerun

 

g. Henri-Désiré MODI KOKO BEBEY – Kamerun

 

g. David NYAMSI – Kamerun

 

g. Sadjo OUSMANOU – Kamerun

Arbitri koje je odabrala stranka Europska unija:

 

g. Jacques BOURGEOIS – Belgija

 

g. Claus-Dieter EHLERMANN – Njemačka

 

g. Pieter Jan KUIJPER – Nizozemska

 

g. Giorgio SACERDOTI – Italija

 

g. Ramon TORRENT – Španjolska

Arbitri koje su stranke zajedno odabrale:

 

g. Thomas COTTIER – Švicarska

 

g. Fabien GÉLINAS – Kanada

 

gđa Merit E. JANOW – Sjedinjene Američke Države

 

gđa Anna KOUYATE – Mali

 

g. Helge SELAND – Norveška