(1)

Kako bi se osigurale sigurne i učinkovite operacije zrakoplova, aerodroma, upravljanja zračnim prometom, zračne plovidbe i Europske mreže za upravljanje zračnim prometom, potrebno je propisati određena poboljšanja operativnih pravila povezanih s korištenjem zračnog prostora, zrakoplovnom opremom i upravljanjem zračnim prometom te sustavima pružanja usluga u zračnoj plovidbi i njihovim sastavnim dijelovima potrebnima za korištenje zračnog prostora. Stoga bi u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 1206/2011 (2) i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 1207/2011 (3) trebalo utvrditi nove i ažurirane zahtjeve za interoperabilnost povezane sa sigurnošću.

(2)

Uzimajući u obzir iskustva iz tekućeg uvođenja kapaciteta za nadzor u zraku i sposobnosti zemaljskih sustava za obradu podataka, potrebna je djelotvorna i pravovremena ugradnja zrakoplovne opreme kako bi se omogućilo da cjelokupni nadzorni lanac ostvari očekivane koristi unutar utvrđenih rokova. Trebalo bi izmijeniti kriterije za izuzeća od zahtjeva za opremanje zrakoplova kako bi se pojasnilo koji zrakoplovi moraju biti opremljeni i koji će zrakoplovi imati pravo na izuzeće od tih zahtjeva. Istodobno, ukupan broj opremljenih zrakoplova trebao bi ostati efikasan i ne bi trebao predstavljati nepotrebno gospodarsko opterećenje.

(3)

Znatan broj opremljenih zrakoplova već je certificiran u skladu s međunarodnim standardom za dijelove i uređaje za nadzorne sustave u zrakoplovu, koji odgovara Prilogu 10. Čikaškoj konvenciji, svezak IV., treće izdanje, uključujući sve izmjene do br. 77. Taj je standard u potpunosti kompatibilan s predviđenim nadzornim sustavima. Obvezivanjem na primjenu standarda koji odgovara Prilogu 10. Čikaškoj konvenciji, svezak IV., četvrto izdanje, uključujući sve izmjene do br. 85., kako je trenutačno propisano Prilogom II. Provedbenoj uredbi (EU) br. 1207/2011, nametnulo bi se nepotrebno gospodarsko opterećenje. Stoga bi minimalnim zahtjevom trebalo smatrati standard koji odgovara Prilogu 10. Čikaškoj konvenciji, svezak IV., treće izdanje, uključujući sve izmjene do br. 77. Zbog toga bi trebalo izmijeniti minimalne tehničke standarde koje operatori zrakoplova moraju ispunjavati, a koji su utvrđeni Provedbenom uredbom (EU) br. 1207/2011.

(4)

Državne zrakoplove koji obavljaju letove u općem zračnom prometu trebalo bi opremiti ispravnim transponderima sekundarnog nadzornog radara u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na civilne zrakoplove iz članka 5. stavka 5. točaka (a) i (c) Provedbene uredbe (EU) br. 1207/2011. Postupci i uvjeti povezani s državnim zrakoplovima koji ne mogu biti opremljeni ispravnim transponderima sekundarnog nadzornog radara trebali bi ostati oni utvrđeni člankom 8. Provedbene uredbe (EU) br. 1207/2011.

(5)

Trebalo bi izmijeniti zahtjeve za službene sporazume o prijenosu nadzornih podataka između pružatelja usluga u zračnoj plovidbi tako da se uzmu u obzir postojeći scenariji za distribuciju podataka kako bi se olakšala razmjena nadzornih podataka te izbjegla prekomjerna zahtjevna ograničenja za pružatelja podataka.

(6)

Kako bi se osigurala djelotvornost operacija državnih zrakoplova, trebalo bi uspostaviti sposobnost europskog sustava upravljanja zračnim prometom da osigura da državni zrakoplovi uključeni u osjetljive operacije i osposobljavanje mogu letjeti s dodijeljenim diskrecijskim SSR kodovima te na odgovarajući način izmijeniti Provedbenu uredbu (EU) br. 1206/2011.

(7)

Pandemija bolesti COVID-19 i posljedični utjecaj na zrakoplovni sektor doveli su do nepredvidljivih prepreka koje operatore zrakoplova sprečavaju da nastave sa svojim aktivnostima u svrhu uspostavljanja sukladnosti zrakoplova s određenim zahtjevima Provedbene uredbe (EU) br. 1207/2011. Stoga bi rok za operatore zrakoplova utvrđen u članku 5. stavku 5., članku 8. stavku 1. i članku 8. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) br. 1207/2011 trebalo pomaknuti na 7. prosinca 2020., a Provedbenu uredbu (EU) br. 1207/2011 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Provedbenu uredbu (EU) br. 1206/2011 i Provedbenu uredbu (EU) br. 1207/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora iz članka 127. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1139,

(1)

Antidampinška pristojba primjenjuje se na uvoz u Uniju osnovnih dijelova za bicikle podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) („proširena pristojba”), a proizlazi iz proširenja antidampinške pristojbe uvedene na uvoz bicikala podrijetlom iz Kine na temelju Uredbe (EZ) br. 71/97.

(2)

U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 71/97 Komisija je ovlaštena donositi potrebne mjere za odobrenje izuzeća uvoza osnovnih dijelova za bicikle kojima se ne zaobilazi antidampinška pristojba.

(3)

Te provedbene mjere sadržane su u Uredbi (EZ) br. 88/97 o uspostavi posebnog sustava izuzeća.

(4)

Na temelju toga Komisija je izuzela određeni broj sastavljača bicikala od plaćanja proširene pristojbe („izuzete stranke”).

(5)

Komisija je u Službenom listu Europske unije objavila sukcesivne popise izuzetih stranaka (5) kako je predviđeno člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 88/97.

(6)

Najnovija, Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1087 (6) o izuzećima na temelju Uredbe (EZ) br. 88/97 donesena je 19. lipnja 2019.

(7)

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se definicije iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 88/97.

(8)

Komisija je u razdoblju od 19. prosinca 2016. do 17. listopada 2019. od stranaka navedenih u tablicama 1. i 3. zaprimila zahtjeve za izuzeće s informacijama potrebnima za utvrđivanje prihvatljivosti njihovih zahtjeva u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 88/97.

(9)

Stranke koje zahtijevaju izuzeće dobile su priliku iznijeti primjedbe na zaključke Komisije o prihvatljivosti njihovih zahtjeva.

(10)

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 88/97, do donošenja odluke o opravdanosti zahtjeva stranaka koje zahtijevaju izuzeće, plaćanje proširene pristojbe na sav uvoz osnovnih dijelova za bicikle koje su te stranke, navedene u tablicama 1. i 3. u nastavku, deklarirale za slobodan promet suspendirano je od dana kad je Komisija zaprimila njihove zahtjeve.

(11)

Završeno je ispitivanje opravdanosti zahtjevâ koje su podnijele stranke navedene u tablici 1.

Tablica 1.

(12)

Komisija je tijekom ispitivanja utvrdila da vrijednost dijelova podrijetlom iz Kine čini manje od 60 % ukupne vrijednosti dijelova svih bicikala koje su sastavile obje stranke. To vrijedi i za većinu bicikala koje su sastavile obje stranke.

(13)

Stoga je Komisija zaključila da predmetne djelatnosti sklapanja koje obavljaju društva Merida Polska Sp. Z o.o. i Juan Luna Cabrera nisu obuhvaćene područjem primjene članka 13. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036.

(14)

Na temelju toga i u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 88/97, stranke navedene u tablici 1. ispunjavaju uvjete za izuzeće od proširene pristojbe.

(15)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 88/97, ta izuzeća trebala bi proizvoditi učinke od datuma primitka zahtjeva. Carinske dugove za proširenu pristojbu stranaka koje zahtijevaju izuzeće stoga bi od istog datuma trebalo smatrati ništavnima.

(16)

Te su stranke obaviještene o zaključcima Komisije o osnovanosti njihovih zahtjeva i mogle su se o njima očitovati.

(17)

Budući da se izuzeća primjenjuju samo na stranke koje su izričito navedene u tablici 1., izuzete stranke trebale bi bez odlaganja obavijestiti Komisiju (7) o svim promjenama (npr. nakon promjene naziva, pravnog oblika ili adrese odnosno nakon osnivanja novih subjekata za sastavljanje dijelova).

(18)

U slučaju promjene podataka izuzete stranke trebale bi dostaviti sve relevantne informacije, posebno o svim promjenama svojih aktivnosti povezanih s djelatnostima sastavljanja. Kada je to primjereno, Komisija će na odgovarajući način ažurirati podatke.

(19)

Izuzete ili suspendirane stranke navedene u tablici 2. obavijestile su Komisiju u razdoblju od 2. svibnja 2019. do 20. veljače 2020. o promjenama svojih podataka (nazivi, pravni oblici i adrese). Nakon pregleda dostavljenih informacija Komisija je zaključila da te promjene ni na koji način ne utječu na djelatnosti sastavljanja u pogledu uvjeta za izuzeće ili suspenziju iz Uredbe (EZ) br. 88/97.

(20)

Izuzeće ili suspenzija tih stranaka od plaćanja proširene pristojbe odobreno u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 88/97 ostaje nepromijenjeno, ali je potrebno ažurirati podatke za te stranke.

Tablica 2.

(21)

U tijeku je ispitivanje osnovanosti zahtjeva koje su podnijele stranke navedene u tablici 3. Do donošenja odluke o osnovanosti zahtjeva tih stranaka suspendirano je njihovo plaćanje proširene pristojbe.

(22)

Budući da se suspenzije primjenjuju samo na stranke koje su izričito navedene u tablici 3., te bi stranke trebale bez odlaganja obavijestiti Komisiju (8) o svim promjenama (npr. nakon promjene naziva, pravnog oblika ili adrese odnosno nakon osnivanja novih subjekata za sastavljanje dijelova).

(23)

U slučaju promjene podataka stranka bi trebala dostaviti sve relevantne informacije, posebno o svim promjenama svojih aktivnosti povezanih s djelatnostima sastavljanja. Kada je to primjereno, Komisija će ažurirati podatke za tu stranku.

Tablica 3.

(24)

Suspenziju plaćanja pristojbi za stranke u ispitnom postupku trebalo bi ukinuti za stranku navedenu u tablici 4.

Tablica 4.

(25)

Komisija je 3. srpnja 2019. od te stranke zaprimila zahtjev da povuče svoj zahtjev za izuzeće dok je ispitivanje osnovanosti tog zahtjeva još bilo u tijeku, a plaćanje proširene pristojbe suspendirano.

(26)

Komisija je prihvatila to povlačenje zahtjeva i stoga bi trebalo ukinuti suspenziju plaćanja proširene pristojbe. Proširenu pristojbu trebalo bi naplatiti od datuma primitka zahtjeva za izuzeće koji je ta stranka podnijela, tj. od datuma od kojeg suspenzija proizvodi učinke, a to je 25. listopada 2018.

(27)

Stranka je obaviještena o zaključcima Komisije i dobila je priliku iznijeti svoje primjedbe. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(28)

Izuzete stranke navedene u tablici 5. obavijestile su Komisiju u razdoblju između 30. lipnja 2019. i 3. veljače 2020. o zatvaranju svojih aktivnosti (Bicicletas Monty S.A.) i odustajanju od izuzeća od plaćanja proširene pristojbe (Gor Kolesa, proizvodnja koles, d.o.o.).

(29)

Stoga bi, u skladu s načelom dobre uprave, odobrenje izuzeća od plaćanja proširene pristojbe za obje izuzete stranke navedene u tablici 5. trebalo opozvati,

Tablica 5.

(1)

U skladu s člankom 47. stavkom 1. Direktive 2006/43/EZ države članice mogu dopustiti da se nadležnim tijelima treće zemlje dostavi radna dokumentacija revizije ili druge isprave u posjedu ovlaštenih revizora ili revizorskih društava kojima su izdale dozvolu za rad te izvješća o inspekciji ili istrazi u vezi s predmetnim revizijama samo ako ta nadležna tijela ispunjavaju zahtjeve koje je Komisija ocijenila primjerenima te ako postoje praktični dogovori na temelju reciprociteta između njih i nadležnih tijela predmetnih država članica.

(2)

Odluka o primjerenosti na temelju članka 47. stavka 3. Direktive 2006/43/EZ ne odnosi se na ostale posebne zahtjeve za dostavu radne dokumentacije revizije i drugih isprava u posjedu ovlaštenih revizora ili revizorskih društava te izvješća o inspekciji ili istrazi, primjerice na sporazum o praktičnim dogovorima na temelju reciprociteta među nadležnim tijelima iz članka 47. stavka 1. točke (d) Direktive 2006/43/EZ, ni na zahtjeve za prijenos osobnih podataka iz članka 47. stavka 1. točke (e) te direktive.

(3)

Suradnja u obliku dostave radne dokumentacije revizije ili drugih isprava u posjedu ovlaštenih revizora ili revizorskih društava te izvješćâ o inspekciji ili istrazi nadležnom tijelu treće zemlje odražava znatan javni interes za provedbu nezavisnog javnog nadzora. Stoga bi nadležna tijela država članica trebala u okviru praktičnih dogovora iz članka 47. stavka 2. Direktive 2006/43/EZ osigurati da nadležno tijelo Južne Afrike sve dokumente koji su mu dostavljeni u skladu s člankom 47. stavkom 1. te direktive upotrebljava samo za obavljanje zadaća javnog nadzora, vanjskog osiguranja kvalitete i istraga revizora i revizorskih društava.

(4)

Pri provedbi inspekcije ili istrage, ovlašteni revizori i revizorska društva ne smiju nadležnom tijelu Južne Afrike davati pristup svojoj radnoj dokumentaciji revizije ili drugim ispravama ili ih prenositi tom tijelu pod bilo kojim uvjetima osim onih koji su utvrđeni u članku 47. Direktive 2006/43/EZ i u ovoj Odluci.

(5)

Ne dovodeći u pitanje članak 47. stavak 4. Direktive 2006/43/EZ, države članice trebale bi osigurati da se, za potrebe javnog nadzora, osiguranja kvalitete i istrage ovlaštenih revizora i revizorskih društava, kontakti između ovlaštenih revizora ili revizorskih društava kojima su izdale dozvolu za rad i nadležnog tijela Južne Afrike odvijaju preko nadležnih tijela predmetnih država članica.

(6)

U skladu s člankom 47. stavkom 1. točkom (d) Direktive 2006/43/EZ, mogućnost da države članice dopuste da se radna dokumentacija revizije ili druge isprave u posjedu ovlaštenih revizora ili revizorskih društava kojima su izdale dozvolu za rad te izvješća o inspekciji ili istrazi dostave nadležnom tijelu Južne Afrike ovisi o postignutim praktičnim dogovorima predmetnih nadležnih tijela.

(7)

Države članice trebale bi osigurati da se takvi praktični dogovori između njihovih nadležnih tijela i nadležnog tijela Južne Afrike postignu na temelju reciprociteta i da podliježu uvjetima iz članka 47. stavaka 1. i 2. Direktive 2006/43/EZ, uključujući zaštitu svih poslovnih tajni i poslovnih interesa, uključujući industrijsko i intelektualno vlasništvo, sadržanih u toj dokumentaciji koja se odnosi na subjekte koji su predmet revizije ili na ovlaštene revizore i revizorska društva koji su provodili reviziju tih subjekata.

(8)

Ako dostava radne dokumentacije revizije ili drugih isprava u posjedu ovlaštenih revizora ili revizorskih društava te izvješćâ o inspekciji ili istrazi nadležnom tijelu Južne Afrike uključuje prijenos osobnih podataka, takav je prijenos zakonit samo ako je u skladu i sa zahtjevima o međunarodnom prijenosu podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Člankom 47. stavkom 1. točkom (e) Direktive 2006/43/EZ stoga se propisuje da države članice moraju osigurati da prijenos osobnih podataka između njihovih nadležnih tijela i nadležnog tijela Južne Afrike bude u skladu s primjenjivim načelima i pravilima o zaštiti podataka, posebno s odredbama poglavlja V. Uredbe (EU) 2016/679. Države članice trebale bi osigurati odgovarajuće zaštitne mehanizme za prijenos osobnih podataka u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) 2016/679. Osim toga, države članice trebale bi se pobrinuti da nadležno tijelo Južne Afrike ne objavljuje osobne podatke iz dostavljenih dokumenata bez prethodne suglasnosti nadležnih tijela predmetnih država članica.

(9)

Neovisni regulatorni odbor za revizore (IRBA) nadležno je tijelo Južne Afrike za javni nadzor, vanjsko osiguranje kvalitete i istrage revizora i revizorskih društava. IRBA primjenjuje prikladne zaštitne mjere kojima se postojećim ili bivšim zaposlenicima IRBA-e zabranjuje i kažnjava odavanje povjerljivih informacija trećim osobama ili tijelima. Prema južnoafričkom Zakonu o reviziji iz 2005. i IRBA-inu Kodeksu ponašanja, IRBA nadležnim tijelima država članica smije dostavljati dokumente ekvivalentne onima iz članka 47. stavka 1. Direktive 2006/43/EZ.

(10)

Dokumenti dostavljeni IRBA-i provođenjem inspekcija i izvješća o inspekciji smiju se prosljeđivati samo uz suglasnost revizora ili revizorskog društva registriranih pri IRBA-i. Taj bi zahtjev mogao stvarati poteškoće u provedbi zahtjevâ o regulatornoj suradnji iz članka 47. Direktive 2006/43/EZ. Stoga bi Komisija trebala pomno pratiti i preispitivati regulatornu suradnju IRBA-e i nadležnih tijela država članica kako bi se procijenilo predstavlja li zahtjev za suglasnost prepreku razmjeni informacija u praksi.

(11)

IRBA je nadležno tijelo odgovorno za suradnju i sklapanje bilateralnih sporazuma o dostavi radne dokumentacije revizije s nadležnim tijelima država članica. Povjerljivost radne dokumentacije revizije osigurana je običajnim pravom Južne Afrike o čuvanju poslovne tajne, kojim se utvrđuje opća profesionalna dužnost i obveza revizora da poštuje povjerljivost podataka o klijentu.

(12)

Na temelju zakona i drugih propisa Južne Afrike, na IRBA-u se može primjenjivati zahtjev za prosljeđivanjem informacija iz članka 47. stavka 1. Direktive 2006/43/EZ „odgovarajućem regulatornom tijelu”, ali IRBA ima diskrecijske ovlasti odlučiti bi li takvo prosljeđivanje informacija bilo u skladu sa zaštitom javnosti i javnog interesa. Prilikom potpisivanja bilateralnih sporazuma s IRBA-om, nadležna tijela država članica mogu zahtijevati da IRBA zatraži njihovo prethodno odobrenje kad je primorana proslijediti „odgovarajućem regulatornom tijelu” sve informacije dobivene tijekom suradnje koje nisu javno dostupne. Nadalje, nadležna tijela trebala bi razmotriti zahtjev da IRBA smije prosljeđivati takve informacije samo subjektima navedenima u sporazumima, navodeći da bi ti subjekti trebali te informacije tretirati kao povjerljive i povlaštene. Usto, obrada osobnih podataka može se provoditi samo za određenu svrhu iz ove Odluke, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3. i članku 1. te u skladu s uvjetima navedenima posebno u uvodnoj izjavi 8. ove Odluke.

(13)

U skladu s člankom 1. Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/1010 (3), nekoliko nadležnih tijela trećih zemalja ili državnih područja, uključujući IRBA-u, ocijenjeno je primjerenima u smislu članka 47. stavka 1. točke (c) Direktive 2006/43/EZ za potrebe dostave radne dokumentacije revizije ili drugih isprava te izvješća o inspekciji i istrazi. U skladu s člankom 3. Provedbene odluke (EU) 2016/1010, ta se provedbena odluka prestala primjenjivati na IRBA-u 1. kolovoza 2019.

(14)

Iako IRBA nije sklopila bilateralne sporazume s nadležnim tijelima država članica prije 31. srpnja 2019., neke su države članice iskazale interes za suradnju s IRBA-om.

(15)

Odbor europskih tijela za nadzor revizije (CEAOB) ponovno je ocijenio pravni okvir u Južnoj Africi na temelju Zakonu o reviziji iz 2005., koji se nije mijenjao od donošenja Provedbene odluke (EU) 2016/1010. Uzimajući u obzir tehničku ocjenu CEAOB-a iz članka 30. stavka 7. točke (c) Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4), IRBA ispunjava zahtjeve koje bi za potrebe članka 47. stavka 1. točke (c) Direktive 2006/43/EZ trebalo proglasiti primjerenima.

(16)

Ova Odluka ne utječe na sporazume o suradnji iz članka 25. stavka 4. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(17)

Nijedan zaključak o primjerenosti zahtjeva koje ispunjavaju nadležna tijela treće zemlje u skladu s člankom 47. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2006/43/EZ ne prejudicira nijednu odluku koju bi Komisija mogla donijeti u pogledu ekvivalentnosti sustava javnog nadzora, osiguranja kvalitete te istražnih i kaznenih sustava za revizore i revizorske subjekte te treće zemlje u skladu s člankom 46. stavkom 2. te direktive.

(18)

Cilj je ove Odluke osigurati učinkovitu suradnju nadležnih tijela država članica i IRBA-e. Svrha joj je tim tijelima omogućiti da obavljaju svoje zadaće javnog nadzora i vanjskog osiguranja kvalitete i provedbe istraga te istodobno zaštititi prava predmetnih strana. Ako nadležno tijelo države članice odluči postići praktični dogovor na temelju reciprociteta s IRBA-om kako bi omogućilo dostavu radne dokumentacije revizije ili drugih isprava u posjedu ovlaštenih revizora ili revizorskih društava te izvješćâ o inspekciji ili istrazi, predmetna država članica dužna je obavijestiti Komisiju o praktičnim dogovorima postignutima na temelju reciprociteta s IRBA-om kako bi Komisija mogla procijeniti je li suradnja u skladu s člankom 47. Direktive 2006/43/EZ.

(19)

Krajnji je cilj suradnje nadležnih tijela država članica i IRBA-e u području revizorskog nadzora izgraditi uzajamno povjerenje u sustav nadzora druge strane i povećati usklađenost kvalitete revizije. Takvo uzajamno povjerenje i usklađenost temeljili bi se na ekvivalentnost sustavâ nadzora revizije Unije i Južne Afrike. Tako bi dostava radne dokumentacije revizije ili drugih isprava u posjedu ovlaštenih revizora ili revizorskih društava te izvješćâ o inspekciji ili istrazi trebala u konačnici postati iznimka.

(20)

S obzirom na to da ne postoji praktično iskustvo u nadzornoj suradnji s IRBA-om i da nije moguće ocijeniti je li zahtjev da IRBA dobije prethodnu suglasnost revizora ili revizorskog društva za prosljeđivanje isprava dobivenih pri provedbi inspekcija i izvješća o inspekciji prepreka razmjeni informacija u praksi, ova bi se Odluka trebala primjenjivati tijekom ograničenog razdoblja.

(21)

Komisija će neovisno o vremenskom ograničenju redovito pratiti tržišna kretanja, razvoj nadzornih i regulatornih okvira te učinkovitost suradnje u području nadzora, uzimajući u obzir iskustvo stečeno tijekom te suradnje i povratne informacije država članica. Konkretno, Komisija može preispitati ovu Odluku u bilo kojem trenutku prije isteka njezine valjanosti ako zbog relevantnih kretanja bude potrebno ponovno ocijeniti izjavu o primjerenosti utvrđenu ovom Odlukom. Na temelju takve ponovne ocjene ova bi se Odluka mogla staviti izvan snage.

(22)

Europski nadzornik za zaštitu podataka dostavio je mišljenje 3. prosinca 2019.

(23)

Mjere iz ove Odluke u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 48. stavka 1. Direktive 2006/43/EZ,

(1)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/784 (2) usklađuju se nužni tehnički uvjeti za dostupnost i učinkovitu upotrebu frekvencijskog pojasa 24,25–27,5 GHz u Uniji za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija.

(2)

Izmjenama Radijskih propisa radiokomunikacijskog sektora Međunarodne telekomunikacijske unije na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji 2019. (WRC-19) frekvencijski pojas 24,25–27,5 GHz („26 GHz”) usklađen je za međunarodne pokretne telekomunikacije na globalnoj razini (3) (IMT).

(3)

Radijskim propisima ITU-R-a, kako su izmijenjeni (4), uvedena su globalna ograničenja izvanpojasnih emisija („zaštitna ograničenja”) primjenjiva u dvije faze na zemaljske bežične sustave sljedeće generacije (5G) koji mogu pružati usluge bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija u frekvencijskom pojasu 26 GHz radi zaštite pasivne satelitske službe istraživanja Zemlje ((pasivni) EESS) u frekvencijskom pojasu 23,6–24 GHz (5). Ta su zaštitna ograničenja blaža od usklađenih ograničenja EU-a (6). Primjenom ograničenja prve faze u Uniji trebala bi se osigurati pravodobna dostupnost 5G opreme i olakšati ulaganja u 5G infrastrukturu na jedinstvenom tržištu. Ograničenjima druge faze, zajedno sa zahtjevom da se za pružanje usluge bežičnog pristupa ne smiju uvoditi zemaljski sustavi visoke gustoće u odgovarajućem frekvencijskom pojasu ispod 23,6 GHz, osigurava se odgovarajuća zaštita (pasivnog) EESS-a kao i usluga meteoroloških satelita u frekvencijskom pojasu 23,6–24 GHz.

(4)

Zaštitna ograničenja prve faze koja se primjenjuju do 1. rujna 2027. na temelju Radijskih propisa ITU-R-a mogla bi, ovisno o brzini uvođenja zemaljskih bežičnih sustava sljedeće generacije (5G) u pojasu 26 GHz, povećati rizik od štetnih smetnji za (pasivni) EESS koji djeluje na globalnoj razini (npr. sustav Copernicus i određeni meteorološki sateliti). Stoga je ključno da se zaštitna ograničenja druge faze počnu primjenjivati prije početka masovnog uvođenja 5G tehnologije u Uniji, što se očekuje od 2025 (7).

(5)

Daljnjom primjenom postojećih strožih zaštitnih ograničenja usklađenih na razini EU-a na jedinstvenom tržištu postigla bi se bolja zaštita (pasivnog) sustava EESS na cijelom području Unije. Međutim, primjena zaštitnih ograničenja u Uniji koja se razlikuju od onih koja se primjenjuju u ostatku svijeta, a posebno strožih ograničenja, mogla bi utjecati na dostupnost i izbor opreme, što bi pak moglo negativno utjecati na troškove opreme i opseg ulaganja u mreže velikog kapaciteta (5G).

(6)

Rezolucijom WRC-19 br. 242, koja je sastavni dio Radijskih propisa ITU-R-a, potvrđuje se da frekvencijski pojasevi neposredno ispod frekvencijskog pojasa 23,6–24 GHz nisu namijenjeni za mobilne sustave visoke gustoće. Tom potvrdom na međunarodnoj razini pridonosi se zaštiti (pasivnog) EESS-a u tom pojasu povrh zaštitnih ograničenja druge faze za frekvencijski pojas 26 GHz na temelju Radijskih propisa ITU-R-a. Takvim mjerama poboljšava se zaštita (pasivnog) EESS-a i kvaliteta satelitskih podatka potrebnih za vremensku prognozu. Zbog toga ne bi smjelo biti novog uvođenja zemaljskih sustava kojima se pružaju usluge elektroničkih komunikacija u frekvencijskom pojasu 22–23,6 GHz u Uniji. Nadalje, mogu se razmotriti i odgovarajuće mjere za zaštitu (pasivnog) EESS-a ako bi se takvi sustavi visoke gustoće uveli u navedenom frekvencijskom pojasu izvan Unije.

(7)

Na temelju članka 4. stavka 2. Odluke br. 676/2002/EZ i s obzirom na hitnu potrebu za očuvanjem regulatorne sigurnosti na jedinstvenom tržištu radi provedbe članka 54. Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Komisija je od Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) (9) zatražila da, u skladu s Komisijinim ovlaštenjem CEPT-u za izradu usklađenih tehničkih uvjeta za upotrebu spektra radi potpore uvođenju zemaljskih bežičnih sustava sljedeće generacije (5G) u Uniji (10), procijeni i izvijesti o svim prilagodbama zaštitnih ograničenja na temelju Provedbene odluke (EU) 2019/784.

(8)

CEPT je odgovorio dopisom od 6. ožujka 2020. (11) s tehničkim podacima, u kojem pruža pojašnjenja za dio Komisijinih upita i preporučuje poželjni pristup zaštiti (pasivnog) EESS-a u frekvencijskom pojasu 23,6–24 GHz uzimajući u obzir zaključke WRC-19 i potrebu za dugoročnom zaštitom (pasivnog) sustava EESS. Konkretno, taj pristup uključuje raniji rok za prijelaz na ograničenja druge faze kako bi se izbjegao rizik masovnog uvođenja 5G opreme za koju vrijede ograničenja prve faze te zahtjev za sprečavanje visoke gustoće zemaljskih sustava koji mogu pružati usluge bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija u frekvencijskom pojasu 22–23,6 GHz.

(9)

Stoga bi Provedbenu odluku (EU) 2019/784 trebalo izmijeniti kako bi se održala ravnoteža politika Unije o uvođenju 5G tehnologije i praćenju Zemljine atmosfere i površine te kako bi se potaknula vodeća uloga Unije u globalnom ekosustavu 5G opreme i usluga.

(10)

Nadalje, CEPT razvija tehničke alate (12) za pitanje uvođenja 5G tehnologije u frekvencijskom pojasu 26 GHz na temelju upotrebe spektra odobrene režimima ovlašćivanja koji nisu pojedinačna prava korištenja, kao što su opće ovlaštenje ili kombinirano pojedinačno/opće ovlaštenje. Ti alati državama članicama pružaju smjernice o mogućim rješenjima na nacionalnoj razini u skladu s njihovim obvezama u tom pojasu i uzimajući u obzir daljnje uvođenje satelitskih zemaljskih postaja za EESS, službu istraživanja svemira (SRS) i nepokretne satelitske usluge (FSS).

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar, koji je osnovan Odlukom br. 676/2002/EZ,