(1)

Europski internetski sustav slikovnog arhiviranja krivotvorenih i vjerodostojnih isprava (FADO) uspostavljen je Zajedničkom akcijom Vijeća 98/700/PUP (4) u okviru Glavnog tajništva Vijeća. Cilj sustava FADO bio je olakšati razmjenu informacija o vjerodostojnim ispravama i o poznatim načinima krivotvorenja među tijelima država članica. Sustavom FADO obuhvaćene su elektronička pohrana, brza razmjena i potvrda informacija o vjerodostojnim i krivotvorenim ispravama. S obzirom na to da je otkrivanje krivotvorenih isprava važno i za građane, organizacije i poduzeća, Glavno tajništvo Vijeća stavilo je vjerodostojne isprave na raspolaganje i u Javnom internetskom registru vjerodostojnih putnih i osobnih isprava poznatom pod nazivom PRADO.

(2)

S obzirom na to da je upravljanje sustavom FADO zastarjelo i da bi ga trebalo prilagoditi institucionalnom okviru uspostavljenom Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Zajedničku akciju 98/700/PUP trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti novim ažuriranim instrumentom.

(3)

Ova Uredba predstavlja potrebnu novu pravnu osnovu za upravljanje sustavom FADO.

(4)

Krivotvorenje isprava u konačnici može ugroziti unutarnju sigurnost Unije. Uporaba sustava FADO kao elektroničkog sustava za pohranu u kojem se opisuju moguće točke za otkrivanje krivotvorenja, i u vjerodostojnim i u krivotvorenim ispravama, važan je alat za borbu protiv krivotvorenja isprava, posebno na vanjskim granicama. S obzirom na to da sustav FADO doprinosi održavanju visoke razine sigurnosti unutar Unije pružanjem potpore policiji, službenicima graničnog nadzora i drugim tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica u borbi protiv krivotvorenja isprava, sustav FADO predstavlja važan alat za primjenu schengenske pravne stečevine.

(5)

Iako se krivotvorene isprave i krivotvorenje identiteta često otkrivaju na vanjskim granicama, borba protiv krivotvorenih isprava obuhvaćena je područjem policijske suradnje. Krivotvorene isprave su pseudo isprave, djelomične krivotvorine i potpune krivotvorine. Uporaba krivotvorenih isprava u Uniji posljednjih godina značajno je porasla. Krivotvorenje isprava i identiteta podrazumijeva izradu i uporabu krivotvorenih isprava te uporabu vjerodostojnih isprava pribavljenih prijevarom. Krivotvorene isprave višenamjenski su kriminalni alat jer se mogu opetovano upotrebljavati za potporu različitim kriminalnim aktivnostima, uključujući pranje novca i terorizam. Tehnike koje se upotrebljavaju za izradu krivotvorenih isprava postale su sve sofisticiranije i stoga je potrebno imati visokokvalitetne informacije o mogućim točkama za otkrivanje krivotvorenja, posebno zaštitnim elementima i obilježjima krivotvorenja, te često ažurirati te informacije.

(6)

Sustav FADO trebao bi sadržavati informacije o svim vrstama vjerodostojnih putnih, osobnih i boravišnih isprava, isprava o građanskom statusu, vozačkih dozvola i prometnih dozvola koje izdaju države članice te propusnicama koje izdaje Unija, kao i o krivotvorenim verzijama takvih isprava u posjedu država članica ili Unije. Sustav FADO trebao bi moći sadržavati informacije o drugim povezanim službenim ispravama, posebno onima koje se upotrebljavaju pri podnošenju zahtjeva za službene isprave, koje izdaju države članice te o krivotvorenim verzijama takvih isprava. Sustav FADO također bi trebao moći sadržavati informacije o svim vrstama vjerodostojnih putnih, osobnih i boravišnih isprava, isprava o građanskom statusu, vozačkih dozvola i prometnih dozvola te o drugim povezanim službenim ispravama, posebno onima koje se upotrebljavaju pri podnošenju zahtjeva za službene isprave, koje izdaju treće strane, kao što su treće zemlje, teritorijalne jedinice, međunarodne organizacije i drugi subjekti koji podliježu međunarodnom pravu te o njihovim krivotvorenim verzijama.

(7)

Osobni podaci u sustavu FADO trebali bi se obrađivati samo u mjeri neophodnoj za rad sustava FADO. Izravna posljedica svrhe za koju je sustav FADO uspostavljen jest da bi u njemu trebalo pohraniti samo ograničene informacije povezane s identificiranom osobom ili osobom koja se može identificirati. Sustav FADO trebao bi sadržavati osobne podatke u obliku prikaza lica ili alfanumeričkih informacija samo u onoj mjeri u kojoj se ti podaci odnose na zaštitne elemente ili na način krivotvorenja isprave. Takvi ograničeni osobni podaci trebali bi se moći pohraniti ili u obliku različitih elemenata koji se pojavljuju u oglednim primjercima vjerodostojnih isprava, ili u obliku pseudonimiziranih podataka u vjerodostojnim ili krivotvorenim ispravama. Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”), uređena Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (5), trebala bi poduzeti potrebne korake za pseudonimizaciju svih elemenata osobnih podataka koji nisu potrebni u odnosu na svrhe za koje se podaci obrađuju u skladu s načelom smanjenja količine podataka. Ne bi trebalo biti moguće pretraživati bilo koje elemente osobnih podataka u sustavu FADO, niti bi trebalo biti moguće identificirati bilo koju fizičku osobu putem sustava FADO bez korištenja dodatnih podataka. Sustav FADO ne bi se trebao upotrebljavati za identifikaciju fizičke osobe.

(8)

Države članice trebale bi sve osobne podatke u kontekstu ove Uredbe obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6) ili Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (7), ako je to primjenjivo.

(9)

Premda države članice mogu održavati ili izraditi vlastite nacionalne sustave s informacijama o vjerodostojnim i krivotvorenim ispravama, one bi trebale biti obvezne pružati Agenciji informacije o vjerodostojnim ispravama koje izdaju uključujući informacije o njihovim zaštitnim elementima te o krivotvorenim verzijama takvih isprava koje one posjeduju. Agencija bi trebala unijeti te informacije u sustav FADO i jamčiti ujednačenost i kvalitetu informacija.

(10)

Unija izdaje propusnice članovima institucija, tijela, ureda i agencija Unije te službenicima Unije, radi korištenja u službene svrhe u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1417/2013 (8). Unija bi trebala biti obvezna Agenciji dostaviti informacije o takvim vjerodostojnim ispravama i njihovim zaštitnim elementima.

(11)

Različitim dionicima, uključujući širu javnost, trebalo bi omogućiti različite razine pristupa sustavu FADO ovisno o njihovim potrebama i osjetljivosti dotičnih podataka.

(12)

Kako bi se osiguralo da države članice u visokom stupnju kontroliraju slučajeve krivotvorenja isprava, tijelima država članica nadležnima u području krivotvorenja isprava, poput policije, službenika graničnog nadzora i drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva te drugim relevantnim nacionalnim tijelima trebalo bi, na temelju načela nužnosti pristupa, omogućiti pristup sustavu FADO s različitim razinama pristupa, ovisno o njihovim potrebama. Države članice trebale bi odrediti kojim nadležnim tijelima treba omogućiti pristup te razinu pristupa koju im treba omogućiti. Komisija i Agencija također bi trebale odrediti koje su njihove upravne jedinice nadležne za pristup sustavu FADO. Sustav FADO korisnicima bi trebao omogućiti da imaju na raspolaganju informacije o svim novootkrivenim načinima krivotvorenja i o novim vjerodostojnim ispravama koje su u optjecaju, ovisno o njihovim pravima pristupa.

(13)

Proteklih godina Agencija je razvila stručno znanje u području krivotvorenja isprava. Stručnim znanjem Agencije trebalo bi stoga povećati sinergije u korist država članica u tom području. Agencija bi trebala preuzeti sustav FADO i njime upravljati, kako je predviđeno u Uredbi (EU) 2019/1896. To preuzimanje ne bi trebalo utjecati na aktere koji već imaju pristup sustavu FADO, odnosno Komisiju, Agenciju, Agenciju Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, uspostavljenu Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (9), države članice i širu javnost. Nakon preuzimanja sustava FADO Agencija bi državama članicama trebala pružati potporu pri otkrivanju krivotvorenih isprava. Osim toga, Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, uspostavljena Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća (10), prema potrebi može Agenciji pružati tehničku potporu u skladu s Uredbom (EU) 2019/1896.

(14)

Trebalo bi osigurati da se tijekom prijelaznog razdoblja očuva potpuna operativnost sustava FADO dok se prijenos stvarno ne provede i postojeće informacije prenesu u novi sustav. Vlasništvo nad postojećim podacima trebalo bi tada prenijeti Agenciji.

(15)

Ova Uredba ne utječe na nadležnost država članica u vezi s priznavanjem putovnica, putnih isprava, viza ili drugih osobnih isprava.

(16)

Kako bi se, osim Komisiji i Agenciji, pristup informacijama u sustavu FADO omogućio i drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, trećim stranama, kao što su treće zemlje, teritorijalne jedinice, međunarodne organizacije i drugi subjekti koji podliježu međunarodnom pravu, te privatnim subjektima, kao što su zračni i drugi prijevoznici, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem mjera kojima se tim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, trećim stranama te privatnim subjektima, odobrava ograničen pristup sustavu FADO. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(17)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu tehničke strukture sustava FADO, utvrđivanja tehničkih specifikacija, postupaka za kontrolu i provjeru informacija te određivanja datuma stvarne provedbe sustava FADO od strane Agencije. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(18)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(19)

Irska sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. stavkom 1. Protokola br. 19 o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, priloženog UEU-u i UFEU-u i člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ (13).

(20)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (14), koje pripadaju području iz članka 1. točke H Odluke Vijeća 1999/437/EZ (15).

(21)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (16), koje pripadaju području iz članka 1. točke H Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP (17).

(22)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (18), koje pripadaju području iz članka 1. točke H Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU (19).

(23)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 46. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (20) te je on je dao mišljenje 3. prosinca 2018.,