31.3.2020

Službeni list Europske unije

L 99/1

UREDBA (EU) 2020/459 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 30. ožujka 2020.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 95/93 o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Izbijanje bolesti COVID-19 dovelo je do naglog smanjenja zračnog prometa zbog znatnog pada potražnje i izravnih mjera koje su države članice i treće zemlje poduzele radi ograničavanja izbijanja te bolesti. Ozbiljne posljedice koje su zračni prijevoznici počeli osjećati već u siječnju 2020. u pogledu Narodne Republike Kine i Posebnog Upravnog Područja Narodne Republike Kine Hong Konga, postale su sveprisutne od 1. ožujka 2020. te će vjerojatno utjecati na najmanje dva razdoblja reda letenja, odnosno zimsko razdoblje reda letenja 2019./2020. i ljetno razdoblje reda letenja 2020.

(2)

Te okolnosti nisu pod kontrolom zračnih prijevoznika te je posljedično dobrovoljno ili obvezno otkazivanje usluga zračnog prijevoza od strane zračnih prijevoznika nužan ili legitiman odgovor na te okolnosti. Osobito, dobrovoljnim otkazivanjima štiti se financijska stabilnost zračnih prijevoznika i izbjegava se štetan učinak na okoliš praznih ili većinom praznih letova koji se obavljaju samo u svrhu zadržavanja odgovarajućih slotova u zračnim lukama.

(3)

Prema podatcima koje je objavio Eurocontrol, upravitelj mreže za mrežne funkcije zračnog prometa jedinstvenog europskog neba, zračni promet u europskoj regiji u prvoj polovini ožujka 2020. smanjio se za otprilike 10 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zračni prijevoznici izvješćuju o velikom padu rezervacija i otkazuju znatan broj letova u zimskom razdoblju reda letenja 2019./2020. i ljetnom razdoblju reda letenja 2020. zbog izbijanja bolesti.

(4)	U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 95/93 (2), u vezi s člankom 10. stavkom 2. te uredbe, ako zračni prijevoznik ne koristi najmanje 80 % serije slotova koji su mu dodijeljeni u koordiniranoj zračnoj luci, riskira gubitak prije stečene prednosti u pogledu tih slotova.

(5)

Prema članku 10. stavku 4. Uredbe (EEZ) br. 95/93 koordinatorima slotova dopušteno je, u svrhu izračuna prije stečene prednosti, zanemariti nekorištenje slotova u zračnim lukama tijekom razdoblja u kojima zračni prijevoznik ne može obavljati planirane usluge zračnog prijevoza zbog, primjerice, zatvaranja zračne luke. Međutim, tim se člankom ne uređuju situacije poput izbijanja bolesti COVID-19. Stoga je primjereno na odgovarajući način izmijeniti Uredbu (EEZ) br. 95/93.

(6)

S obzirom na poznate rezervacije i epidemiološke prognoze, u ovoj se fazi razumno može očekivati da će u razdoblju od 1. ožujka 2020. do najmanje 24. listopada 2020. doći do znatnog broja otkazivanja koja se mogu pripisati izbijanju bolesti COVID-19. Nekorištenje slotova dodijeljenih za to razdoblje ne bi trebalo dovesti do toga da zračni prijevoznici izgube prije stečenu prednost koju bi inače imali. Stoga je nužno definirati uvjete pod kojima bi se neiskorišteni slotovi trebali smatrati iskorištenima za tu svrhu, u odnosu na odgovarajuću sezonu koja slijedi.

(7)

Slotovi u koordiniranim zračnim lukama vrijedan su gospodarski resurs. Unatoč općem padu zračnog prometa, otkazivanje usluga zračnog prijevoza ne bi trebalo, međutim, onemogućiti da se slotovima zračnih luka koriste drugi zračni prijevoznici koji bi ih mogli željeti privremeno koristiti, a da time ne dobivaju stečena prava na te slotove. Stoga, kada slotove ne koristi zračni prijevoznik kojem su dodijeljeni, trebalo bi ih bez odgode vratiti koordinatoru.

(8)

Teško je predvidjeti daljnji razvoj bolesti COVID-19 i njezine daljnje posljedice za zračne prijevoznike. Komisija bi trebala neprekidno analizirati posljedice bolesti COVID-19 za sektor zračnog prometa i Unija bi trebala moći produljiti, bez nepotrebne odgode, razdoblje tijekom kojeg se primjenjuju mjere predviđene ovom Uredbom ako se loši uvjeti nastave.

(9)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno smatranje iskorištenima slotova koji nisu iskorišteni zbog izbijanja bolesti COVID-19, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(10)

Kako bi se produljile mjere utvrđene u ovoj Uredbi, ako to bude potrebno i opravdano, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s produljenjem razdoblja tijekom kojeg se primjenjuju mjere predviđene ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (3). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(11)

S obzirom na hitnost koja proizlazi iz iznimnih okolnosti uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(12)	Ova Uredba trebala bi hitno stupiti na snagu, na dan koji slijedi nakon dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 95/93 mijenja se kako slijedi:

članak 10.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.a

1. Za potrebe članka 8. stavka 2. i članka 10. stavka 2. koordinatori smatraju da je slotove dodijeljene za razdoblje od 1. ožujka 2020. do 24. listopada 2020. iskoristio zračni prijevoznik kojem su slotovi prvotno dodijeljeni.

2. Za potrebe članka 8. stavka 2. i članka 10. stavka 2. koordinatori smatraju da je slotove dodijeljene za razdoblje od 23. siječnja 2020. do 29. veljače 2020. iskoristio zračni prijevoznik kojem su slotovi prvotno dodijeljeni kada je riječ o uslugama zračnog prijevoza između zračnih luka u Uniji i zračnih luka u Narodnoj Republici Kini ili u Posebnom Upravnom Području Narodne Republike Kine Hong Kongu.

3. Kada je riječ o slotovima čiji je datum kasniji od 8. travnja 2020., stavak 1. primjenjuje se samo ako su dotični neiskorišteni slotovi stavljeni na raspolaganje koordinatoru kako bi ih preraspodijelio drugim zračnim prijevoznicima.

4. Ako Komisija na temelju podataka koje je objavio Eurocontrol, upravitelj mreže za mrežne funkcije zračnog prometa jedinstvenog europskog neba, utvrdi da se nastavlja smanjenje razine zračnog prometa u usporedbi s razinom zračnog prometa u odgovarajućem razdoblju prošle godine i da će se to smanjenje vjerojatno nastaviti te također utvrdi da je, sudeći prema najboljim dostupnim znanstvenim podacima, ta situacija posljedica izbijanja bolesti COVID-19, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 12.a kako bi se na odgovarajući način izmijenilo razdoblje navedeno u stavku 1.

5. Komisija neprekidno prati situaciju koristeći se kriterijima utvrđenima u članku 4. Na temelju informacija koje su joj dostupne Komisija do 15. rujna 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi sažeto izvješće o ovoj temi. Ako to bude potrebno, Komisija u najkraćem mogućem roku donosi delegirani akt predviđen u stavku 4.

6. Kada, u slučaju dugotrajnih posljedica izbijanja bolesti COVID-19 za sektor zračnog prometa u Uniji, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 12.b.”

umeću se sljedeći članci:

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10.a dodjeljuje se Komisiji do 2. travnja 2021.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 10.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 12.b

Hitni postupak

1. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 12.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. ožujka 2020.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

G. GRLIĆ RADMAN

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2020. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 30. ožujka 2020.

(2) Uredba Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (SL L 14, 22.1.1993., str. 1.).

(3) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

31.3.2020

Službeni list Europske unije

L 99/5

UREDBA (EU) 2020/460 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 30. ožujka 2020.

o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2. te članke 177. i 178.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Posljedice izbijanja bolesti COVID-19 na jedinstven su način pogodile države članice. Trenutačna javnozdravstvena kriza otežava rast u državama članicama zbog čega se povećava ozbiljan manjak likvidnosti koji je posljedica iznenadnog i znatnog povećanja javnih ulaganja potrebnih za njihove sustave zdravstvene skrbi i druge sektore njihovih gospodarstava. To je dovelo do izvanredne situacije koju je potrebno riješiti posebnim mjerama.

(2)

Od ključne je važnosti da nedostatak likvidnosti i javnih sredstava u državama članicama ne otežava ulaganja u okviru programa koji se podupiru iz Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”), Europskog socijalnog fonda („ESF”) i Kohezijskog fonda („KF”) (zajedno „fondovi”) te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”) koja su potrebna za suzbijanje izbijanja bolesti COVID-19.

(3)	Kako bi se odgovorilo na utjecaj javnozdravstvene krize, EFRR bi trebao podupirati financiranje obrtnog kapitala za mala i srednja poduzeća („MSP-ovi“) kada je to potrebno kao privremena mjera za pružanje djelotvornog odgovora na javnozdravstvenu krizu.

(4)	Kako bi se odgovorilo na učinak javnozdravstvene krize, investicijskim prioritetom EFRR-a za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija trebalo bi obuhvatiti ulaganja u proizvode i usluge potrebne za jačanje kapaciteta za odgovor na krizu u području zdravstvenih usluga.

(5)

Kako bi odgovor na izbijanje bolesti COVID-19 bio što fleksibilniji, državama članicama trebalo bi omogućiti veću fleksibilnost u provedbi programâ te uspostaviti pojednostavljeni postupak za izmjene operativnih programa u okviru kojeg ne bi bila potrebna odluka Komisije. Trebalo bi jasno navesti koje informacije o takvim izmjenama treba dostaviti Komisiji.

(6)	Kako bi se odgovorilo na učinak javnozdravstvene krize, financijskim instrumentima koji se financiraju iz fondova trebalo bi pružati potporu u obliku obrtnog kapitala za MSP-ove kada je to potrebno kao privremena mjera za pružanje djelotvornog odgovora na javnozdravstvenu krizu.

(7)	Kako bi se bez odgode odgovorilo na učinak javnozdravstvene krize, rashodi za operacije za jačanje kapaciteta za odgovor na krizu trebali bi biti prihvatljivi od 1. veljače 2020.

(8)

Kako bi se osiguralo da države članice imaju dovoljna financijska sredstva da bez odgode izvrše potrebna ulaganja, primjereno je da Komisija ne izdaje naloge za povrat onih iznosa čiji bi povrat trebala osigurati od država članica na temelju godišnjih financijskih izvještaja podnesenih 2020. Iznose čiji povrat nije osiguran države članice trebale bi upotrijebiti za ubrzanje ulaganja povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19 koja su prihvatljiva na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i pravilima za pojedine fondove.

(9)	Iznose čiji povrat nije osiguran u 2020. trebalo bi poravnati ili bi oni trebali biti predmetom nalogâ za povrat pri zaključenju programa.

(10)	Kako bi se odgovorilo na učinak javnozdravstvene krize, EFPR-om bi trebalo podupirati uzajamne fondove i osiguranje stokova s ciljem zaštite prihoda ribara i uzgajivača u akvakulturi pogođenih javnozdravstvenom krizom.

(11)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno odgovoriti na učinak javnozdravstvene krize, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja, on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(12)	S obzirom na hitnost potrebne potpore ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu europske unije.

(13)

Uzimajući u obzir izbijanje bolesti COVID-19 i hitnost odgovora na s time povezanu javnozdravstvenu krizu, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(14)	Uredbe (EU) br. 1301/2013 (3), (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 (4) Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1301/2013

Uredba (EU) br. 1301/2013 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 3. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „Usto, EFRR može podupirati financiranje obrtnog kapitala za MSP-ove kada je to potrebno kao privremena mjera za pružanje djelotvornog odgovora na javnozdravstvenu krizu.”;

u članku 5. točki 1. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenos tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, primjene u javnoj službi, poticanje potražnje, umrežavanje, klastere i otvorene inovacije putem pametne specijalizacije, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih proizvodnih linija, mjera za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u ključnim razvojnim tehnologijama i širenju tehnologija opće namjene, kao i poticanjem ulaganja potrebnih za jačanje kapaciteta za odgovor na krizu u području zdravstvenih usluga.”.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1303/2013

Uredba (EU) br. 1303/2013 mijenja se kako slijedi:

u članku 30. dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Odstupajući od stavaka 1. i 2., za programe koji se podupiru iz EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a država članica može tijekom programskog razdoblja nekom drugom prioritetu istog fonda istog programa prenijeti iznos od najviše 8 % sredstava koja su prioritetu dodijeljena od 1. veljače 2020. ali ne veći od 4 % proračuna programa.

Takvi prijenosi ne utječu na prethodne godine. Smatra se da nisu znatni i za njih se ne zahtijeva odluka Komisije o izmjeni programa. Međutim, moraju ispunjavati sve regulatorne zahtjeve i odbor za praćenje mora ih unaprijed odobriti. Država članica dužna je Komisiji dostaviti revidirane financijske tablice.”;

2.	u članku 37. stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak: „Putem financijskih instrumenata također se može pružati potpora u obliku obrtnog kapitala za MSP-ove kada je to potrebno kao privremena mjera za pružanje djelotvornog odgovora na javnozdravstvenu krizu.”;

3.	u članku 65. stavku 10. dodaje se sljedeći podstavak: „Odstupajući od stavka 9., rashodi za operacije za jačanje kapaciteta za odgovor na krizu u kontekstu izbijanja bolesti COVID-19 prihvatljivi su od 1. veljače 2020.”;

u članku 96. stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. Ne dovodeći u pitanje članak 30. stavak 5., Komisija provedbenim aktima donosi odluku kojom se odobravaju svi elementi, uključujući i sve buduće izmjene, operativnog programa iz ovog članka, osim onih iz stavka 2. prvog podstavka točke (b) podtočke vi., točke (c) podtočke v. i točke (e), stavaka 4. i 5., stavka 6. točaka (a) i (c) te stavka 7., koji ostaju odgovornost država članica.”;

u članku 139. stavku 7. dodaju se sljedeći podstavci:

„Odstupajući od prvog podstavka, Komisija ne izdaje nalog za povrat onih iznosa čiji bi povrat trebala osigurati od države članice na temelju računa podnesenih 2020. Iznosi čiji povrat nije osiguran upotrebljavaju se za ubrzanje ulaganja povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19 koja su prihvatljiva na temelju ove Uredbe i pravilima za pojedine fondove.

Iznosi čiji povrat nije osiguran poravnavaju se ili se njihov povrat osigurava pri zaključenju.”.

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) br. 508/2014

Uredba (EU) br. 508/2014 mijenja se kako slijedi:

članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Uzajamni fondovi za javnozdravstvene krize, klimatske nepogode i okolišne incidente“;

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. EFPR može dati potporu uzajamnim fondovima pri isplati novčanih kompenzacija ribarima za gospodarske gubitke uzrokovane javnozdravstvenim krizama, klimatskim nepogodama, okolišnim incidentima, kao i za troškove spašavanja ribara ili ribarskih brodova u slučaju nesreća na moru tijekom njihovih ribolovnih aktivnosti.”;

(c)

stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5. Države članice utvrđuju pravila za uspostavu i upravljanje uzajamnim fondovima, posebice pravila za dodjelu kompenzacijskih plaćanja ribarima i za njihovu prihvatljivost za takvu kompenzaciju u slučaju javnozdravstvenih kriza, klimatskih nepogoda, okolišnih incidenata ili nesreća na moru iz stavka 1., kao i za upravljanje i nadzor nad usklađenošću s tim pravilima. Države članice osiguravaju da propisi fondova predviđaju kazne za slučaj nepažnje ribara.

6. Javnozdravstvenim krizama, klimatskim nepogodama, okolišnim incidentima ili nesrećama na moru iz stavka 1. smatraju se one čiju pojavu službeno proglasi nadležno tijelo države članice.”;

(d)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Potpora iz stavka 1. odobrava se isključivo za pokrivanje šteta uzrokovanih javnozdravstvenim krizama, klimatskim nepogodama, okolišnim incidentima ili nesrećama na moru, koji iznose više od 30 % ukupnog godišnjeg prometa predmetnog poduzeća, izračunatih na temelju prosječnog prometa tog poduzeća tijekom prethodne tri kalendarske godine.”;

u članku 57. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(e)	javnozdravstvenim krizama.”.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. ožujka 2020.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

G. GRLIĆ RADMAN

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2020. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 30. ožujka 2020.

(2) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(3) Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).

(4) Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

31.3.2020

Službeni list Europske unije

L 99/9

UREDBA (EU) 2020/461 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 30. ožujka 2020.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji ozbiljno pogođenima izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. treći stavak i članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)	Fond solidarnosti Europske unije („Fond”) osnovan je Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 (2). Fond je osnovan radi pružanja financijske pomoći državama članicama nakon katastrofa velikih razmjera kao konkretan izraz europske solidarnosti u nevoljama.

(2)

U slučaju izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja Unija bi trebala pokazati svoju solidarnost s državama članicama i pogođenim stanovništvom pružanjem financijske pomoći kako bi se pomoglo pogođenom stanovništvu, doprinijelo brzom vraćanju normalnim životnim uvjetima u pogođenim regijama i ograničilo širenje zaraznih bolesti.

(3)	Unija bi u slučaju izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja trebala pokazati solidarnost i sa zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji.

(4)

Krizna situacija velikih razmjera može biti posljedica izvanrednog stanja u području javnog zdravlja, posebice službeno proglašena pandemija virusa. Zahvaljujući Fondu Unija može pomoći u mobiliziranju hitnih službi radi pokrivanja neposrednih potreba ljudi i doprinijeti kratkoročnoj obnovi oštećene ključne infrastrukture kako bi se gospodarska djelatnost mogla nastaviti u regijama koje su pogođene katastrofom. Taj je fond, međutim, trenutačno ograničen na prirodne katastrofe koje uzrokuju materijalnu štetu i ne obuhvaća katastrofe velikih razmjera uzrokovane biološkim opasnostima. Trebalo bi omogućiti da Unija intervenira u slučaju izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(5)

Cilj djelovanja koje treba poduzeti jest dopuniti nastojanja pogođenih država u slučajevima u kojima su učinci krizne situacije toliko ozbiljni da te države ne mogu riješiti situaciju samo vlastitim sredstvima. S obzirom na to da taj cilj ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se, zbog opsega i učinaka djelovanja, on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(6)	U skladu s načelom supsidijarnosti djelovanje na temelju ove Uredbe trebalo bi ograničiti na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja. Ta bi izvanredna stanja trebalo definirati ovisno o javnim rashodima potrebnima za njihovo rješavanje.

(7)	Pomoć Unije trebala bi dopuniti napore pogođenih država te bi se trebala koristiti za pokrivanje dijela javnih rashoda namijenjenih obavljanju najnužnijih hitnih operacija koje su posljedica izvanredne situacije.

(8)	U skladu s načelom supsidijarnosti, pomoć Unije trebala bi se dodjeljivati samo na temelju zahtjeva pogođene države. Komisija bi trebala osigurati ravnopravno postupanje sa zahtjevima koje podnesu države.

(9)	Komisija bi trebala moći brzo donijeti odluku o izdvajanju određenih financijskih sredstava i mobilizirati ih što je brže moguće. Stoga bi trebalo ojačati postojeće odredbe o isplati predujmova povećavanjem iznosa tih predujmova.

(10)	Ova Uredba trebala bi hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(11)

(12)	Uredbu (EZ) br. 2012/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 2012/2002 mijenja se kako slijedi:

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

1. Na zahtjev države članice ili zemlje koja s Unijom vodi pregovore o pristupanju (dalje u tekstu „prihvatljiva država”), pomoć iz Fonda može se mobilizirati ako u jednoj ili više regija te prihvatljive države dođe do ozbiljnih posljedica za životne uvjete, ljudsko zdravlje, prirodni okoliš ili gospodarstvo kao posljedica:

(a)	prirodne katastrofe velikih razmjera ili regionalne prirodne katastrofe do koje je došlo na državnom području iste prihvatljive države ili na državnom području susjedne prihvatljive države; ili

(b)	izvanrednog stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja do kojeg je došlo na državnom području iste prihvatljive države.

Izravna šteta nastala kao izravna posljedica prirodne katastrofe smatra se dijelom štete izazvane tom prirodnom katastrofom.

2. Za potrebe ove Uredbe „prirodna katastrofa velikih razmjera” znači prirodna katastrofa koja je u prihvatljivoj državi prouzročila izravnu štetu procijenjenu na više od 3 000 000 000 EUR u cijenama iz 2011. godine ili više od 0,6 % njezina bruto nacionalnog dohotka (BND).

2.a Za potrebe ove Uredbe „izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja” znači bilo koje po život opasno ili drugo opasno zdravstveno stanje biološkog podrijetla u prihvatljivoj državi koje ozbiljno utječe na zdravlje ljudi te zahtijeva odlučno djelovanje radi sprečavanja daljnjeg širenja, što dovodi do financijskog opterećenja prihvatljive države zbog provedbe hitnih mjera u procijenjenom iznosu od više od 1 500 000 000 EUR u cijenama iz 2011. ili više od 0,3 % njezina BND-a.

3. Za potrebe ove Uredbe, „regionalna prirodna katastrofa” znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice, veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je dotična regija u kojoj je došlo do prirodne katastrofe najudaljenija regija u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, „regionalna prirodna katastrofa” znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu veću od 1 % BDP-a te regije.

Kada se prirodna katastrofa odnosi na nekoliko regija na razini NUTS 2, prag se primjenjuje na prosječni BDP tih regija ponderiran u skladu s udjelom ukupne štete u svakoj regiji.

4. Pomoć iz Fonda može se mobilizirati i za svaku prirodnu katastrofu u prihvatljivoj državi koja se također smatra prirodnom katastrofom velikih razmjera u susjednoj prihvatljivoj državi.

5. Za potrebe ovog članka koriste se usklađeni statistički podaci Eurostata.”;

u članku 3. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Pomoć ima oblik financijskog doprinosa iz Fonda. Za svaku prihvatljivu katastrofu ili izvanredno stanje, prihvatljivoj državi dodjeljuje se jedan financijski doprinos.

2. Cilj je Fonda dopuniti napore pogođenih država i pokriti dio njihovih javnih rashoda, kako bi se prihvatljivoj državi pomoglo da provede, ovisno o vrsti prihvatljive katastrofe ili izvanrednog stanja, sljedeće hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti:

(a)	vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;

(b)	pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva;

(c)	osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;

(d)	čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla;

(e)

mjere čiji je cilj brzo pružanje pomoći, među ostalim medicinske pomoći, stanovništvu pogođenom izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja i zaštita stanovništva od mogućeg izlaganja, uključujući sprečavanje, praćenje ili nadziranje širenja bolesti, suzbijanje ozbiljnih rizika za javno zdravlje ili ublažavanje njihova učinka na javno zdravlje.

Za potrebe prvog podstavka točke (a), „vraćanje u ispravno radno stanje” znači vraćanje infrastrukture i pogona u stanje u kakvom su bili prije prirodne katastrofe. Kada vraćanje u stanje prije prirodne katastrofe nije pravno moguće ili gospodarski opravdano, ili kada država korisnica odluči premjestiti ili poboljšati funkcioniranje pogođene infrastrukture ili pogona kako bi se poboljšala njihova otpornost na buduće prirodne katastrofe, Fond može doprinijeti troškovima obnavljanja samo do procijenjenog troška za vraćanje u prijašnje stanje.

Troškove koji premaše troškove iz drugog podstavka financira država korisnica iz vlastitih sredstava ili, kada je moguće, iz drugih fondova Unije.

Za potrebe prvog podstavka točke (b), „privremeni smještaj” znači smještaj koji traje do trenutka kad je pogođeno stanovništvo u mogućnosti vratiti se svojim pravim domovima nakon njihova popravka ili obnove.”;

u članku 4.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Iznos predujma ne smije premašiti 25 % očekivanog iznosa financijskog doprinosa te ni u kojem slučaju ne smije premašiti 100 000 000 EUR. Kad se utvrdi konačan iznos financijskog doprinosa, Komisija uzima u obzir iznos predujma prije isplate preostalog iznosa financijskog doprinosa. Komisija osigurava povrat nepropisno isplaćenih predujmova.”;

u članku 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Najkasnije šest mjeseci nakon isteka razdoblja od 18 mjeseci iz stavka 1., država korisnica podnosi izvješće o izvršenju financijskog doprinosa iz Fonda s izjavom o opravdanosti rashoda, pri čemu navodi eventualne druge izvore financiranja koje je primila za dotične operacije, uključujući naknade iz osiguranja i naknadu štete dobivenu od trećih strana.

U izvješću o izvršenju, ovisno o prirodi prihvatljive katastrofe ili izvanrednog stanja, navode se:

(a)

preventivne mjere koje je država korisnica poduzela ili predložila radi ograničavanja buduće štete i izbjegavanja, u mjeri u kojoj je to moguće, ponavljanja sličnih prirodnih katastrofa ili izvanrednih stanja u području javnog zdravlja, uključujući korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u tu svrhu;

(b)	stanje provedbe relevantnog zakonodavstva Unije o sprečavanju i upravljanju rizikom od katastrofe;

(c)	iskustvo stečeno prilikom katastrofe ili izvanrednog stanja te mjere koje su poduzete ili predložene kako bi se osigurala zaštita okoliša i otpornost u odnosu na klimatske promjene, prirodne katastrofe i izvanredna stanja u području javnog zdravlja; i

(d)	sve druge relevantne informacije o poduzetim mjerama prevencije i ublažavanja u vezi s vrstom prirodne katastrofe ili izvanrednog stanja u području javnog zdravlja.

Uz izvješće o izvršenju prilaže se mišljenje neovisnoga revizorskog tijela koje se izrađuje u skladu s međunarodno prihvaćenim revizorskim standardima u kojem se utvrđuje daje li izjava o opravdanosti rashoda istinit i pošten prikaz te je li financijski doprinos iz Fonda zakonit i pravilan, u skladu s člankom 59. stavkom 5. i člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Na kraju postupka iz prvog podstavka Komisija izvršava zaključenje pomoći iz Fonda.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. ožujka 2020.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

G. GRLIĆ RADMAN

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2020. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 30. ožujka 2020.

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 311, 14.11.2002., str. 3.).

31.3.2020

Službeni list Europske unije

L 99/13

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2020/462

od 20. veljače 2020.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Odbora za pridruživanje osnovanog Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane, u pogledu razmjene informacija s ciljem procjene učinka Sporazuma u obliku razmjene pisama o izmjeni navedenog sporazuma

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 3. prvi podstavak i stavak 4. prvi podstavak, u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane (1) („Sporazum o pridruživanju”) sklopljen je u ime Unije Odlukom Vijeća i Komisije 2000/204/EZ (2), EZUČ i stupio je na snagu 1. ožujka 2000.

(2)

Vijeće je Odlukom (EU) 2019/217 (3) odobrilo sklapanje Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Sporazum o pridruživanju (4) („Sporazum o izmjeni”) u svrhu proširenja carinskih povlastica predviđenih Sporazumom o pridruživanju na proizvode iz Zapadne Sahare.

(3)

U skladu s člankom 81. Sporazuma o pridruživanju osnovan je Odbor za pridruživanje zadužen za upravljanje Sporazumom o pridruživanju. U skladu s člankom 83. Sporazuma o pridruživanju Odbor za pridruživanje ovlašten je donositi odluke o upravljanju Sporazumom o pridruživanju te u onim područjima za koja mu je Vijeće delegiralo svoje ovlasti.

(4)

Odbor za pridruživanje, najkasnije u roku od dva mjeseca nakon stupanja na snagu Sporazuma o izmjeni, treba donijeti odluku o aranžmanima za procjenu učinka Sporazuma o izmjeni, osobito o održivom razvoju, posebice u pogledu prednosti za dotično stanovništvo i iskorištavanja prirodnih resursa Zapadne Sahare.

(5)	Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Odbora za pridruživanje jer je predviđena odluka obvezujuća za Uniju.

(6)

Radi praćenja učinaka Sporazuma o izmjeni na dotično stanovništvo i iskorištavanje prirodnih resursa na dotičnim područjima, u Sporazumu o izmjeni izričito se navode odgovarajući okvir i postupak koji strankama omogućuju da redovnom razmjenom informacija tijekom provedbe procjenjuju njegove posljedice. Unija i Kraljevina Maroko složili su se da će informacije razmjenjivati najmanje jednom godišnje u okviru Odbora za pridruživanje. Stoga je primjereno utvrditi posebne metode za provedbu te procjene s ciljem da ih donese Odbor za pridruživanje.

(7)	Svrha razmjene informacija odgovara svrsi izvješća službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje od 11. lipnja 2018. o koristima za stanovništvo Zapadne Sahare i o savjetovanju s tim stanovništvom o proširenju carinskih povlastica na proizvode podrijetlom iz Zapadne Sahare.

(8)

Kad je riječ o utjecaju na gospodarstvo dotičnog područja, informacije koje su dosad bile dostupne ponajprije se odnose na poljoprivredu i ribarstvo, dok se povlastice odnose na sve proizvode; stoga se podaci koji se trebaju razmjenjivati mogu mijenjati s obzirom na razvoj djelatnosti u Zapadnoj Sahari. Osim toga, razmjena informacija ne odnosi se isključivo na gospodarske aspekte (povlastice u užem smislu), već se njome treba omogućiti šira ocjena, koja obuhvaća aspekte kao što su održivi razvoj i učinak na iskorištavanje prirodnih resursa.

(9)	Kraljevina Maroko prihvatila je uspostaviti i zasebni mehanizam za prikupljanje statističkih podataka o izvozu proizvoda podrijetlom iz Zapadne Sahare u Uniju, koji će se na mjesečnoj osnovi stavljati na raspolaganje Komisiji i carinskim tijelima država članica.

(10)	Kraljevina Maroko moći će od Unije zatražiti podatke o proizvodnji i trgovini određenim kategorijama proizvoda od interesa za Kraljevinu Maroko na temelju postojećih informacijskih sustava,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Odbora za pridruživanje između EU-a i Kraljevine Maroka uspostavljenog člankom 81. Euromediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane, temelji se na nacrtu odluke navedenog Odbora za pridruživanje priloženom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. veljače 2020.

Za Vijeće

Predsjednica

B. DIVJAK

(1) SL L 70, 18.3.2000., str. 2.

(2) Odluka Vijeća i Komisije 2000/204/EZ , EZUČ od 26. siječnja 2000. o sklapanju Euromediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kraljevine Maroka, s druge strane (SL L 70, 18.3.2000., str. 1.).

(3) Odluka Vijeća (EU) 2019/217 od 28. siječnja 2019. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane (SL L 34, 6.2.2019., str. 1.).

(4) SL L 34, 6.2.2019., str. 4.

NACRT

ODLUKA br. ../…..

ODBORA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-a i KRALJEVINE MAROKA

od...

o razmjeni informacija između Europske unije i Kraljevine Maroka radi procjene učinka Sporazuma u obliku razmjene pisama o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane

ODBOR ZA PRIDRUŽIVANJE EU-a I KRALJEVINE MAROKA,

uzimajući u obzir Euromediteranski sporazum od 26. veljače 1996. o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane, a posebno njegov članak 83.,

uzimajući u obzir Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka od 25. listopada 2018. o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane,

budući da:

(1)

Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane („Sporazum u obliku razmjene pisama”), stupio je na snagu 19. srpnja 2019.

(2)	Sporazum u obliku razmjene pisama sklopljen je ne dovodeći u pitanje stajališta Unije o statusu Zapadne Sahare i Kraljevine Maroka u toj regiji.

(3)

U skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama, na proizvode podrijetlom iz Zapadne Sahare koji podliježu nadzoru carinskih tijela Kraljevine Maroka primjenjuju se iste carinske povlastice koje je Europska unija dodijelila proizvodima obuhvaćenima Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane („Sporazum o pridruživanju”).

(4)

U duhu partnerstva te kako bi se strankama omogućilo da procijene učinak Sporazuma u obliku razmjene pisama, osobito na održivi razvoj i posebice u pogledu pogodnosti za dotično stanovništvo i iskorištavanja prirodnih resursa dotičnih područja, Europska unija i Kraljevina Maroko sporazumjele su se da će najmanje jednom godišnje razmjenjivati informacije u okviru Odbora za pridruživanje.

(5)	Konkretne metode te procjene treba donijeti Odbor za pridruživanje ,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. U duhu partnerstva i kako bi se strankama omogućilo da tijekom primjene Sporazuma u obliku razmjene pisama procijene njegov učinak s obzirom na održivi razvoj, Europska unija i Kraljevina Maroko sporazumjele su se da će razmjenjivati informacije u okviru Odbora za pridruživanje na godišnjoj osnovi.

2. Europska unija i Kraljevina Maroko razmjenjuju podatke koji se smatraju relevantnima za glavne sektore dotične djelatnosti te statističke, gospodarske, socijalne i okolišne informacije, posebice u pogledu pogodnosti Sporazuma u obliku razmjene pisama za dotično stanovništvo i iskorištavanja prirodnih resursa dotičnih područja. Popis relevantnih informacija nalazi se u Prilogu ovoj Odluci,

Navedena razmjena provodit će se na temelju pisane obavijesti koja se šalje unaprijed do kraja ožujka svake godine, a nakon te obavijesti mogu se poslati zahtjevi za pojašnjenje i dodatna pitanja koja proizlaze iz tema obuhvaćenih ovom Odlukom. Odgovori će se dostaviti do kraja lipnja svake godine.

3. Nadalje, u duhu partnerstva te kako bi se strankama omogućilo da procijene učinak Sporazuma u obliku razmjene pisama, stranke su se sporazumjele da Kraljevina Maroko od Europske unije može zatražiti podatke o proizvodnji i trgovini određenim kategorijama proizvoda od posebnog interesa za Kraljevinu Maroko, na temelju postojećih informacijskih sustava.

U tu svrhu Kraljevina Maroko će svoj zahtjev dostaviti Europskoj uniji u pisanom obliku do kraja ožujka svake godine, a nakon te obavijesti mogu se poslati zahtjevi za pojašnjenje i dodatna pitanja. Odgovori će se dostaviti do kraja lipnja svake godine.

4. Stranke će jednom godišnje primiti na znanje te razmjene u okviru Odbora za pridruživanje.

5. Stranke odobravaju zapisnik u kojem su navedeni zaključci Odbora za pridruživanje u roku od mjesec dana od sastanka.

Članak 2.

Prilog čini sastavni dio ove Odluke.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u … 2020.

Za Odbor za pridruživanje EU-a I Kraljevine Maroka

PRILOG

RELEVANTNE Informacije za razmjenu informacija u okviru Sporazuma u obliku razmjene pisama

Razmijenjene informacije moraju omogućiti ažuriranje izvješća od 11. lipnja 2018. (1) koje su sastavile službe Komisije zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD). Razmjena informacija stoga mora uključivati detaljne informacije kojima se omogućuje procjena učinka Sporazuma u obliku razmjene pisama tijekom njegove provedbe, uključujući opće informacije o dotičnim područjima i stanovništvu. Te su informacije namijenjene isključivo za upotrebu u službama Komisije i ESVD-a radi procjene i ažuriranja tog izvješća. Okvirne relevantne informacije jesu:

Informacije koje pruža Kraljevina Maroko:

(a)

Opće informacije

*	Društveno-ekonomska statistika i statistika o okolišu.

(b)

Informacije o glavnim gospodarskim izvoznim sektorima

*	proizvodnja prema vrsti proizvoda;

*	površine koje se iskorištavaju i količine prikupljenog uroda;

*	izvoz u Europsku uniju prema količini i vrijednosti;

*	gospodarske djelatnosti lokalnih gospodarskih subjekata obuhvaćenih Sporazumom u obliku razmjene pisama i nova zapošljavanja;.

*	održivo upravljanje resursima;

*	objekti proizvodnje.

2.	Informacije koje pruža EU: Informacije o trgovini proizvodima izvezenima u Kraljevinu Maroko prema carinskim oznakama, po količini i vrijednosti te u mjeri u kojoj su ti podaci dostupni, o proizvodnji određenih proizvoda.

Ostale relevantne informacije:

Kako je predviđeno u prepisci između Europske komisije i Misije Kraljevine Maroka pri Europskoj uniji od 6. prosinca 2018., Kraljevina Maroko uspostavlja mehanizam za prikupljanje informacija o izvozu koji je obuhvaćen Sporazumom o pridruživanju, kako je izmijenjen razmjenom pisama; tim će se mehanizmom sustavno i redovno na mjesečnoj razini stavljati na raspolaganje precizni podaci kako bi Europska unija raspolagala transparentnim i pouzdanim informacijama o podrijetlu te robe koja se izvozi u Uniju, po regijama (2). Europska komisija imat će izravan pristup tim podacima koje će podijeliti s carinskim tijelima država članica EU-a.

Kraljevina Maroko imat će transparentne i pouzdane statističke podatke o izvozu iz Europske unije u Kraljevinu Maroko.

(1) „Izvješće o koristima za stanovništvo Zapadne Sahare i o savjetovanju s tim stanovništvom o proširenju carinskih povlastica na proizvode podrijetlom iz Zapadne Sahare”, objavljeno 11. lipnja 2018., SWD(2018) 346 final.

(2) Napomena: Mehanizam je operativan od 1. listopada 2019.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 99

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 63. 31. ožujka 2020.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) 2020/459 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 95/93 o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice ( 1 )	1
	*	Uredba (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus)	5
	*	Uredba (EU) 2020/461 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji ozbiljno pogođenima izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja	9

	II. Nezakonodavni akti
	ODLUKE
*	Odluka Vijeća (EU) 2020/462 od 20. veljače 2020. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Odbora za pridruživanje osnovanog Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane, u pogledu razmjene informacija s ciljem procjene učinka Sporazuma u obliku razmjene pisama o izmjeni navedenog sporazuma	13


	(1) Tekst značajan za EGP.