(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se da se mjere očuvanja donose uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo i druga savjetodavna tijela, kao i savjete primljene od savjetodavnih vijeća osnovanih za odgovarajuća geografska područja ili područja nadležnosti te zajedničke preporuke država članica.

(2)

Zadaća je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, prema potrebi uključujući određene uvjete koji su s njima funkcionalno povezani. Ribolovne mogućnosti trebalo bi dodijeliti državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki stok ili vrstu ribolova te uzimajući u obzir ciljeve zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(3)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 predviđa se da je cilj ZRP-a postizanje stope iskorištavanja kojom se osigurava najviši održivi prinos (NOP) ako je to moguće do 2015., a progresivno i postupno najkasnije do 2020 za sve stokove.

(4)

Ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi) trebalo bi stoga, u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, utvrditi na temelju raspoloživih znanstvenih savjeta, vodeći računa o biološkim i društveno-gospodarskim aspektima, osiguravajući pritom pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva te uzimajući u obzir mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.

(5)

Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđen je višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkome moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove („plan”). Planom se želi osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacije izlovljavanih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu proizvesti NOP. U tu svrhu ciljanu stopu ribolovne smrtnosti za dotične stokove, izraženu u obliku rasponâ vrijednosti, treba postići što prije, a progresivno i postupno do 2020. Primjereno je da se ograničenja ulova za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkome moru primjenjiva u 2020. utvrde u skladu s ciljevima plana.

(6)

Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) navelo je da je biomasa haringe u zapadnom Baltiku u podzonama ICES-a 20–24 i dalje manja od granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu, ispod koje može doći do smanjene reproduktivne sposobnosti (Blim). U svojem godišnjem savjetu o stokovima od 29. svibnja 2019. ICES je stoga izdao znanstveno mišljenje u kojem preporučuje da ne bi smjelo biti ulova. U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139 trebalo bi stoga donijeti sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka na razine koje su iznad razine koja može proizvesti NOP. Osim toga, tom odredbom zahtijeva se donošenje daljnjih korektivnih mjera. U tu svrhu potrebno je uzeti u obzir vremenski raspored za ostvarivanje ciljeva ZRP-a općenito i plana posebno, s obzirom na očekivani učinak donesenih korektivnih mjera te se istodobno pridržavati ciljeva u pogledu ostvarenja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Stoga je, u skladu s člankom 4. stavkom 4. i člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139, primjereno da se ribolovne mogućnosti za haringu u zapadnom Baltiku utvrde ispod rasponâ ribolovne smrtnosti kako bi se u obzir uzelo smanjenje biomase.

(7)

Kada je riječ o stoku bakalara u istočnom Baltiku, ICES je prvi put nakon nekoliko godina mogao izraditi analitičku procjenu. ICES je procijenio da je biomasa ispod Blim i da će srednjoročno ostati ispod Blim, čak i uz potpuni prestanak ribolova. ICES je stoga izdao znanstveni savjet u kojem preporučuje da ne bi smjelo biti ulova u 2020. Međutim, ICES nije mogao utvrditi vrijednosti rasponâ ribolovne smrtnosti. Na temelju procjene stoka i kako bi reagirala što brže, Komisija je donijela Provedbenu uredbu (EU) 2019/1248 (3) o utvrđivanju mjera za ublažavanje ozbiljne ugroze očuvanja stoka bakalara u istočnom Baltiku (Gadus morhua). U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139 ribolovne mogućnosti za 2020. moraju se utvrditi tako da se osigura brz povratak stoka na razinu koja je iznad razine koja može proizvesti NOP.

(8)

Ako bi ribolovne mogućnosti za bakalar u istočnom Baltiku bile utvrđene na razini koja je navedena u znanstvenom savjetu, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu s usputnim ulovima bakalara u istočnom Baltiku dovela bi do fenomena „vrste koja ograničava ribolov” („choke species”). Kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između omogućivanja daljnjeg obavljanja ribolova s obzirom na moguće teške društveno-gospodarske posljedice njegova prekida, s jedne strane, i potrebe za postizanjem dobrog biološkog statusa stoka, s druge strane, uzimajući u obzir poteškoće pri istodobnom lovu svih stokova u mješovitom ribolovu na razini koja proizvodi NOP, primjereno je utvrditi poseban TAC za usputne ulove bakalara u istočnom Baltiku. Međutim, u odnosu na bakalar trebalo bi dopustiti ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Razina TAC-a trebala bi biti takva da se njome spriječi povećanje smrtnosti i osiguraju poticaji za poboljšanja mjera selektivnosti alata i izbjegavanja ulova.

(9)

Očekuje se da će ICES u studenome 2019. izdati savjet o razini neizbježnih usputnih ulova bakalara u istočnom Baltiku u ribolovu koji nije usmjeren na bakalar u istočnom Baltiku. Ako se razina koju je savjetovao ICES razlikuje od razine utvrđene u ovoj Uredbi, TAC za bakalar u istočnom Baltiku trebalo bi izmijeniti kako bi se osiguralo da je utvrđen u skladu sa savjetom ICES-a i da obuhvaća samo neizbježne usputne ulove iz tog stoka u drugim vrstama ribolova.

(10)

Osim toga, u članku 5. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/1139 navedeno je da treba poduzeti daljnje korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak stoka na razine koje su iznad razine koja može proizvesti NOP. U znanstvenom savjetu navedeno je da zabrana ribolova na području mrijestilišta može imati dodatne koristi za stok koje se ne mogu ostvariti samim TAC-om, na primjer povećanje stoka neometanim mriješćenjem. S obzirom na stanje stoka bakalara u istočnom Baltiku, primjereno je povećati područje primjene i vremenski okvir postojećeg ljetnog razdoblja zabrane ribolova na području mrijestilišta za bakalar u istočnom Baltiku. Nadalje, u znanstvenom savjetu navedeno je da relativna važnost rekreacijskog ribolova bakalara u istočnom Baltiku ovisi o razini TAC-a. S obzirom na vrlo veliko smanjenje TAC-a, količine ulovljene u rekreacijskom ribolovu smatraju se znatnima. Stoga je primjereno zabraniti rekreacijski ribolov bakalara u podzonama ICES-a 25 i 26, u kojima je prisutna najveća količina bakalara u istočnom Baltiku.

(11)

Kada je riječ o stoku bakalara u zapadnom Baltiku, u znanstvenom savjetu navedeno je da se rekreacijskim ribolovom znatno doprinosi ukupnoj ribolovnoj smrtnosti tog stoka. Uzimajući u obzir sadašnje stanje tog stoka i smanjenje TAC-a, primjereno je smanjiti dnevno ograničenje ulova po ribaru. Time se ne dovodi u pitanje načelo relativne stabilnosti koje se primjenjuje na aktivnosti komercijalnog ribolova. Nadalje, u znanstvenom savjetu navedeno je da se zapadni stokovi bakalara i istočni stokovi bakalara miješaju u podzoni ICES-a 24. Kako bi se zaštitio istočni stok bakalara i osigurali jednaki uvjeti za područje upravljanja bakalarom u istočnom Baltiku, primjereno je ograničiti upotrebu TAC-a u podzoni ICES-a 24 na usputne ulove bakalara, osim za ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. Osim toga, trebalo bi postojati izuzeće za male obalne ribare koji obavljaju ribolov s pasivnim ribolovnim alatima na područjima do šest nautičkih milja, mjereno od polaznih crta, na kojima je dubina vode manja od 20 metara jer se u tim plitkim priobalnim područjima uglavnom pojavljuje zapadni bakalar. U skladu s time i kako bi se osigurali jednaki uvjeti kao u podzonama ICES-a 25 i 26, rekreacijski ribolov bakalara u podzoni ICES-a 24 trebalo bi zabraniti dalje od šest nautičkih milja, mjereno od polaznih crta. Konačno, s obzirom na osjetljivo stanje stoka i činjenicu da je u znanstvenom savjetu navedeno da posebno zabrane ribolova na području mrijestilišta mogu predstavljati dodatne koristi za stok koje se ne mogu ostvariti samim TAC-om, na primjer povećanje stoka neometanim mriješćenjem, primjereno je ponovno uvesti zimsko razdoblje zabrane ribolova na području mrijestilišta za komercijalne ribolovne aktivnosti.

(12)

Kako bi se zajamčila potpuna iskorištenost obalnih ribolovnih mogućnosti, primjereno je uvesti ograničenu fleksibilnost među područjima za losos iz podzona ICES-a 22–31 do podzone ICES-a 32 za državu članicu koja je zatražila tu fleksibilnost.

(13)

Prema savjetu ICES-a 32 % ulova u ribolovu lososa pogrešno se prikazuje, osobito kao ulov morske pastrve. S obzirom na to da se većina morske pastrve u Baltičkome moru iskorištava u obalnim područjima, primjereno je zabraniti ribolov morske pastrve dalje od četiri nautičke milje i ograničiti usputne ulove morske pastrve na 3 % kombiniranog ulova morske pastrve i lososa kako bi se doprinijelo sprečavanju pogrešnog prikazivanja ulova lososa kao ulova morske pastrve.

(14)

S obzirom na to da je biomasa stoka u mrijestu za papalinu iznad vrijednosti NOP Btrigger (biomasa stoka u mrijestu), primjereno je utvrditi TAC u skladu s višim rasponom FNOP-a kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti između uzastopnih godina u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom (c) Uredbe (EU) 2016/1139.

(15)

Iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (5), a posebno njezinim člancima 33. i 34., koji se odnose na evidentiranje ulova i ribolovnog napora te na dostavljanje podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti Komisiji. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi oznake za iskrcavanja stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a te oznake države članice moraju upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(16)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (6) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti za zaštitne TAC-ove i analitičke TAC-ove iz članaka 3. i 4. U skladu s člankom 2. te uredbe pri utvrđivanju TAC-ova Vijeće treba odlučiti na koje se stokove članak 3. ili članak 4. ne primjenjuje, posebno na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva ZRP-a i pogoršao biološki status stokova, trebalo utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo kada se ne koristi fleksibilnost iz godine u godinu predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(17)

Štoviše, s obzirom na to da je biomasa stoka bakalara u istočnom Baltiku ispod Blim i na to da su u 2020. dopušteni samo usputni ulovi i ribolov u znanstvene svrhe, države članice obvezale su se da za taj stok u 2020. neće primjenjivati članak 15. stavak 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kako ulovi u 2020. ne bi premašili utvrđeni TAC.

(18)

Na temelju novih znanstvenih savjeta trebalo bi utvrditi preliminarni TAC za norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a i vodama Unije u zoni ICES-a 2a i potpodručju ICES-a 4 za razdoblje od 1. studenoga 2019. do 31. listopada 2020.

(19)

ICES je 1. listopada 2019. objavio revidirane savjete za list obični (Solea solea) u zonama ICES-a 7f i 7 g (Bristolski kanal, Keltsko more). Na temelju tih savjeta TAC za taj stok mogao bi se povećati. Povećanje bi trebalo ograničiti na 20 % kako bi se uzeo u obzir ribolovni kapacitet tog stoka do kraja 2019.

(20)

U tablici ribolovnih mogućnosti za zubana na području primjene Konvencije SPRFMO-a u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2019/124 (7) trebalo bi ispraviti oznaku za izvješćivanje.

(21)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti, a ribarima Unije osigurala sredstva za život, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2020. Međutim, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a i vodama Unije u zoni ICES-a 2a i potpodručju ICES-a 4 od 1. studenoga 2019. do 31. listopada 2020. TAC za list obični u zonama ICES-a 7f i 7 g i TAC za zubana na području primjene Konvencije SPRFMO-a u skladu s Uredbom (EU) 2019/124 primjenjuju se od 1. siječnja 2019. Povećanje TAC-a za list obični i promjena oznake za izvješćivanje za zubana trebali bi se stoga primjenjivati od tog datuma. Takvom retroaktivnom primjenom ne dovode se u pitanje načela pravne sigurnosti i zaštite opravdanih očekivanja jer ribolovne mogućnosti premašuju one koje su prvotno utvrđene Uredbom (EU) 2019/124. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,