(1)

Ako je riječ o hrani ili hrani za životinje koja se upotrebljava kao repelent ili mamac vrste proizvoda 19., aktivna tvar ocat bila je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 (2).

(2)

Na temelju članka 16. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1062/2014 (3) podnesena je prijava za vrstu proizvoda 19 za ocat koji je obuhvaćen odstupanjem za hranu i hranu za životinje. Europska agencija za kemikalije („Agencija”) proglasila je prijavu sukladnom i o tome obavijestila Komisiju na temelju članka 17. te uredbe. Stoga je ocat uvršten za vrstu proizvoda 19 na popis kombinacija tvari/vrsta proizvoda uključenih u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima (4).

(3)

Komisija je 31. siječnja 2017. od Agencije zatražila mišljenje o tome izaziva li ocat zabrinutost u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(4)

Agencija je u svojem mišljenju (5) zaključila da ocat ne izaziva zabrinutost i da je stoga prihvatljiv za uvrštavanje u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(5)

Uzimajući u obzir mišljenje Agencije ocat je primjereno uvrstiti u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012. Budući da je ocat prirodnog podrijetla, trebalo bi ga uvrstiti u kategoriju 4. („Tradicionalno korištene tvari prirodnog podrijetla”). Ocat bi trebalo uvrstiti u taj Prilog samo ako je obuhvaćen definicijom „hrane” ili „hrane za životinje” iz članka 3. stavka 1. točke (u) te uredbe i ako sadržava manje od 10 % octene kiseline. To je u skladu s činjenicom da je ocat bio obuhvaćen odstupanjem iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 samo kao hrana ili hrana za životinje.

(6)

Članak 89. stavak 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 sadržava prijelazne mjere koje se primjenjuju ako je postojeća aktivna tvar uključena u program rada za sustavni pregled postojećih aktivnih tvari odobrena u skladu s tom uredbom. Kada je riječ o octu za vrstu proizvoda 19, datum odobrenja za potrebe članka 89. stavka 3. te uredbe trebao bi biti 1. lipnja 2021. kako bi se omogućilo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje u skladu s člankom 89. stavkom 3. drugim podstavkom te uredbe,

(1)

Ako je riječ o hrani ili hrani za životinje koja se upotrebljava kao repelent ili mamac vrste proizvoda 19., aktivna tvar Saccharomyces cerevisiae bila je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 (2).

(2)

Na temelju članka 16. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1062/2014 (3) podnesena je prijava za vrstu proizvoda 19 za Saccharomyces cerevisiae koja je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje. Europska agencija za kemikalije („Agencija”) proglasila je prijavu sukladnom i o tome obavijestila Komisiju na temelju članka 17. te uredbe. Stoga je Saccharomyces cerevisiae uvrštena za vrstu proizvoda 19 na popis kombinacija tvari/vrsta proizvoda uključenih u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima (4).

(3)

Komisija je 31. siječnja 2017. od Agencije zatražila mišljenje o tome izaziva li Saccharomyces cerevisiae zabrinutost u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(4)

Agencija je u svojem mišljenju (5) zaključila da Saccharomyces cerevisiae ne izaziva zabrinutost i da je stoga prihvatljiva za uvrštavanje u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(5)

Uzimajući u obzir mišljenje Agencije Saccharomyces cerevisiae primjereno je uvrstiti u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012. Budući da je Saccharomyces cerevisiae prirodnog podrijetla, trebalo bi je uvrstiti u kategoriju 4. („Tradicionalno korištene tvari prirodnog podrijetla”). Saccharomyces cerevisiae trebalo bi uvrstiti u taj Prilog samo ako je obuhvaćena definicijom „hrane” ili „hrane za životinje” iz članka 3. stavka 1. točke (u) te uredbe. To je u skladu s činjenicom da je Saccharomyces cerevisiae bila obuhvaćena odstupanjem iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 samo kao hrana ili hrana za životinje.

(6)

Članak 89. stavak 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 sadržava prijelazne mjere koje se primjenjuju ako je postojeća aktivna tvar uključena u program rada za sustavni pregled postojećih aktivnih tvari odobrena u skladu s tom uredbom. Kada je riječ o Saccharomyces cerevisiae za vrstu proizvoda 19, datum odobrenja za potrebe članka 89. stavka 3. te uredbe trebao bi biti 1. lipnja 2021. kako bi se omogućilo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje u skladu s člankom 89. stavkom 3. drugim podstavkom te uredbe,

(1)

Ako je riječ o hrani ili hrani za životinje koja se upotrebljava kao repelent ili mamac vrste proizvoda 19., aktivna tvar jaja u prahu bila je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 (2).

(2)

Na temelju članka 16. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1062/2014 (3) podnesena je prijava za vrstu proizvoda 19 za jaja u prahu koja su obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje. Europska agencija za kemikalije („Agencija”) proglasila je prijavu sukladnom i o tome obavijestila Komisiju na temelju članka 17. te uredbe. Stoga su jaja u prahu uvrštena za vrstu proizvoda 19 na popis kombinacija tvari/vrsta proizvoda uključenih u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima (4).

(3)

Komisija je 31. siječnja 2017. od Agencije zatražila mišljenje o tome izazivaju li jaja u prahu zabrinutost u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(4)

Agencija je u svojem mišljenju (5) zaključila da jaja u prahu ne izazivaju zabrinutost i da su stoga prihvatljiva za uvrštavanje u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(5)

Uzimajući u obzir mišljenje Agencije jaja u prahu primjereno je uvrstiti u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012. Budući da su jaja u prahu prirodnog podrijetla, trebalo bi ih uvrstiti u kategoriju 4. („Tradicionalno korištene tvari prirodnog podrijetla”). Jaja u prahu trebalo bi uvrstiti u taj Prilog samo ako su obuhvaćena definicijom „hrane” ili „hrane za životinje” iz članka 3. stavka 1. točke (u) te uredbe. To je u skladu s činjenicom da su jaja u prahu bila obuhvaćena odstupanjem iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 samo kao hrana ili hrana za životinje.

(6)

Članak 89. stavak 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 sadržava prijelazne mjere koje se primjenjuju ako je postojeća aktivna tvar uključena u program rada za sustavni pregled postojećih aktivnih tvari odobrena u skladu s tom uredbom. Kada je riječ o jajima u prahu za vrstu proizvoda 19, datum odobrenja za potrebe članka 89. stavka 3. te uredbe trebao bi biti 1. lipnja 2021. kako bi se omogućilo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje u skladu s člankom 89. stavkom 3. drugim podstavkom te uredbe,

(1)

Ako je riječ o hrani ili hrani za životinje koja se upotrebljava kao repelent ili mamac vrste proizvoda 19., aktivna tvar med bila je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 (2).

(2)

Na temelju članka 16. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1062/2014 (3) podnesena je prijava za vrstu proizvoda 19 za med koji je obuhvaćen odstupanjem za hranu i hranu za životinje. Europska agencija za kemikalije („Agencija”) proglasila je prijavu sukladnom i o tome obavijestila Komisiju na temelju članka 17. te uredbe. Stoga je med uvršten za vrstu proizvoda 19 na popis kombinacija tvari/vrsta proizvoda uključenih u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima (4).

(3)

Komisija je 31. siječnja 2017. od Agencije zatražila mišljenje o tome izaziva li med zabrinutost u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(4)

Agencija je u svojem mišljenju (5) zaključila da med ne izaziva zabrinutost i da je stoga prihvatljiv za uvrštavanje u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(5)

Uzimajući u obzir mišljenje Agencije med je primjereno uvrstiti u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012. Budući da je med prirodnog podrijetla, trebalo bi ga uvrstiti u kategoriju 4. („Tradicionalno korištene tvari prirodnog podrijetla”). Med bi trebalo uvrstiti u taj Prilog samo ako je obuhvaćen definicijom „hrane” ili „hrane za životinje” iz članka 3. stavka 1. točke (u) te uredbe. To je u skladu s činjenicom da je med bio obuhvaćen odstupanjem iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 samo kao hrana ili hrana za životinje.

(6)

Članak 89. stavak 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 sadržava prijelazne mjere koje se primjenjuju ako je postojeća aktivna tvar uključena u program rada za sustavni pregled postojećih aktivnih tvari odobrena u skladu s tom uredbom. Kada je riječ o medu za vrstu proizvoda 19, datum odobrenja za potrebe članka 89. stavka 3. te uredbe trebao bi biti 1. lipnja 2021. kako bi se omogućilo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje u skladu s člankom 89. stavkom 3. drugim podstavkom te uredbe,

(1)

Ako je riječ o hrani ili hrani za životinje koja se upotrebljava kao repelent ili mamac vrste proizvoda 19., aktivna tvar D-fruktoza bila je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 (2).

(2)

Na temelju članka 16. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1062/2014 (3) podnesena je prijava za vrstu proizvoda 19 za D-fruktozu koja je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje. Europska agencija za kemikalije („Agencija”) proglasila je prijavu sukladnom i o tome obavijestila Komisiju na temelju članka 17. te uredbe. Stoga je D-fruktoza uvrštena za vrstu proizvoda 19 na popis kombinacija tvari/vrsta proizvoda uključenih u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima (4).

(3)

Komisija je 31. siječnja 2017. od Agencije zatražila mišljenje o tome izaziva li D-fruktoza zabrinutost u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012. Agencija je u svojem mišljenju (5) zaključila da D-fruktoza ne izaziva zabrinutost i da je stoga prihvatljiva za uvrštavanje u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(4)

Uzimajući u obzir mišljenje Agencije D-fruktozu primjereno je uvrstiti u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012. Budući da je D-fruktoza prirodnog podrijetla, trebalo bi je uvrstiti u kategoriju 4. („Tradicionalno korištene tvari prirodnog podrijetla”). D-fruktozu trebalo bi uvrstiti u taj Prilog samo ako je obuhvaćena definicijom „hrane” ili „hrane za životinje” iz članka 3. stavka 1. točke (u) te uredbe. To je u skladu s činjenicom da je D-fruktoza bila obuhvaćena odstupanjem iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 samo kao hrana ili hrana za životinje.

(5)

Članak 89. stavak 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 sadržava prijelazne mjere koje se primjenjuju ako je postojeća aktivna tvar uključena u program rada za sustavni pregled postojećih aktivnih tvari odobrena u skladu s tom uredbom. Kada je riječ o D-fruktozi za vrstu proizvoda 19, datum odobrenja za potrebe članka 89. stavka 3. te uredbe trebao bi biti 1. lipnja 2021. kako bi se omogućilo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje u skladu s člankom 89. stavkom 3. drugim podstavkom te uredbe,

(1)

Ako je riječ o hrani ili hrani za životinje koja se upotrebljava kao repelent ili mamac vrste proizvoda 19., aktivna tvar sir bila je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 (2).

(2)

Na temelju članka 16. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1062/2014 (3) podnesena je prijava za vrstu proizvoda 19 za sir koji je obuhvaćen odstupanjem za hranu i hranu za životinje. Europska agencija za kemikalije („Agencija”) proglasila je prijavu sukladnom i o tome obavijestila Komisiju na temelju članka 17. te uredbe. Stoga je sir uvršten za vrstu proizvoda 19 na popis kombinacija tvari/vrsta proizvoda uključenih u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima (4).

(3)

Komisija je 31. siječnja 2017. od Agencije zatražila mišljenje o tome izaziva li sir zabrinutost u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(4)

Agencija je u svojem mišljenju (5) zaključila da sir ne izaziva zabrinutost i da je stoga prihvatljiv za uvrštavanje u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(5)

Uzimajući u obzir mišljenje Agencije sir je primjereno uvrstiti u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012. Budući da je sir prirodnog podrijetla, trebalo bi ga uvrstiti u kategoriju 4. („Tradicionalno korištene tvari prirodnog podrijetla”). Sir bi trebalo uvrstiti u taj Prilog samo ako je obuhvaćen definicijom „hrane” ili „hrane za životinje” iz članka 3. stavka 1. točke (u) te uredbe. To je u skladu s činjenicom da je sir bio obuhvaćen odstupanjem iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 samo kao hrana ili hrana za životinje.

(6)

Članak 89. stavak 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 sadržava prijelazne mjere koje se primjenjuju ako je postojeća aktivna tvar uključena u program rada za sustavni pregled postojećih aktivnih tvari odobrena u skladu s tom uredbom. Kada je riječ o siru za vrstu proizvoda 19, datum odobrenja za potrebe članka 89. stavka 3. te uredbe trebao bi biti 1. lipnja 2021. kako bi se omogućilo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje u skladu s člankom 89. stavkom 3. drugim podstavkom te uredbe,

(1)

Ako je riječ o hrani ili hrani za životinje koja se upotrebljava kao repelent ili mamac vrste proizvoda 19., aktivna tvar koncentrirani sok od jabuka bila je obuhvaćena odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 (2).

(2)

Na temelju članka 16. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1062/2014 (3) podnesena je prijava za vrstu proizvoda 19 za koncentrirani sok od jabuka koji je obuhvaćen odstupanjem za hranu i hranu za životinje. Europska agencija za kemikalije („Agencija”) proglasila je prijavu sukladnom i o tome obavijestila Komisiju na temelju članka 17. te uredbe. Stoga je koncentrirani sok od jabuka uvršten za vrstu proizvoda 19 na popis kombinacija tvari/vrsta proizvoda uključenih u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima (4).

(3)

Komisija je 31. siječnja 2017. od Agencije zatražila mišljenje o tome izaziva li koncentrirani sok od jabuka zabrinutost u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(4)

Agencija je u svojem mišljenju (5) zaključila da koncentrirani sok od jabuka ne izaziva zabrinutost i da je stoga prihvatljiv za uvrštavanje u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(5)

Uzimajući u obzir mišljenje Agencije koncentrirani sok od jabuka primjereno je uvrstiti u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012. Budući da je koncentrirani sok od jabuka prirodnog podrijetla, trebalo bi ga uvrstiti u kategoriju 4. („Tradicionalno korištene tvari prirodnog podrijetla”). Koncentrirani sok od jabuka trebalo bi uvrstiti u taj Prilog samo ako je obuhvaćen definicijom iz točke 2. dijela I. Priloga I. Direktivi Vijeća 2001/112/EZ (6).

(6)

Članak 89. stavak 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 sadržava prijelazne mjere koje se primjenjuju ako je postojeća aktivna tvar uključena u program rada za sustavni pregled postojećih aktivnih tvari odobrena u skladu s tom uredbom. Kada je riječ o koncentriranom soku od jabuka za vrstu proizvoda 19, datum odobrenja za potrebe članka 89. stavka 3. te uredbe trebao bi biti 1. lipnja 2021. kako bi se omogućilo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje u skladu s člankom 89. stavkom 3. drugim podstavkom te uredbe,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Republike Litve za upis naziva „Kaimiškas Jovarų alus” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Kaimiškas Jovarų alus” potrebno je upisati u registar,

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (3) (dalje u tekstu „Sporazum”) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2014/23/EU omogućiti naručiteljima i javnim naručiteljima koji je primjenjuju da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. U skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2014/23/EU Komisija svake dvije godine provjerava odgovara li prag za koncesije iz članka 8. stavka 1. te direktive pragu utvrđenom u Sporazumu. S obzirom na to da se vrijednost praga izračunanog u skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2014/23/EU razlikuje od vrijednosti praga iz članka 8. stavka 1. te direktive, potrebno je revidirati taj prag.

(3)

Direktivu 2014/23/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (3) (dalje u tekstu „Sporazum”) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2014/24/EU omogućiti javnim naručiteljima koji je primjenjuju da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. U skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 2014/24/EU Komisija svake dvije godine provjerava odgovaraju li pragovi za ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje utvrđeni u članku 4. točkama (a), (b) i (c) te direktive pragovima utvrđenima u Sporazumu. S obzirom na to da se vrijednost pragova izračunanih u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 2014/24/EU razlikuje od vrijednosti pragova iz članka 4. točaka (a), (b) i (c) te direktive, potrebno je revidirati te pragove. U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2014/24/EU pragovi utvrđeni u članku 13. te direktive trebaju se uskladiti s pragovima utvrđenima u članku 4. točkama (a) i (c) te direktive.

(3)

Direktivu 2014/24/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (3) (dalje u tekstu „Sporazum”) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2014/25/EU omogućiti naručiteljima koji primjenjuju da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Direktive 2014/25/EU Komisija svake dvije godine provjerava odgovaraju li pragovi za ugovore i projektne natječaje iz članka 15. točaka (a) i (b) te direktive pragovima utvrđenima u Sporazumu. S obzirom na to da se vrijednost pragova izračunanih u skladu s člankom 17. stavkom 1. Direktive 2014/25/EU razlikuje od vrijednosti pragova iz članka 15. točaka (a) i (b) te direktive, potrebno je revidirati te pragove.

(3)

Direktivu 2014/25/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (3) (dalje u tekstu „Sporazum”) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) omogućiti naručiteljima i javnim naručiteljima koji je primjenjuju da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. U skladu s člankom 17. Direktive 2014/25/EU Komisija svake dvije godine provjerava odgovaraju li pragovi iz članka 15. točaka (a) i (b) te direktive pragovima utvrđenima u Sporazumu te ih prema potrebi revidira.

(3)

Pragovi utvrđeni u Direktivi 2014/25/EU revidirani su. U skladu s člankom 68. stavkom 1. Direktive 2009/81/EZ pragove utvrđene u toj direktivi treba uskladiti s revidiranim pragovima iz Direktive 2014/25/EU.

(4)

Direktivu 2009/81/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Europski stup socijalnih prava (2) proglašen je u Göteborgu 17. studenoga 2017., a u njegovu 10. načelu utvrđuje se da svaki radnik ima pravo na zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje. Pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i na radno okruženje prilagođeno profesionalnim potrebama radnikâ koje im omogućuje dulje sudjelovanje na tržištu rada uključuje i zaštitu od izloženosti kemijskim sredstvima na radnom mjestu.

(2)

Komisija je jasno naglasila potrebu za daljnjim poboljšanjem zaštite radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radnom mjestu u komunikaciji „Sigurniji i zdraviji rad za sve” (3).

(3)

Na temelju Direktive 98/24/EZ, kako bi se radnici zaštitili od opasnih kemijskih sredstava, Komisija je zadužena za predlaganje ciljeva Europske unije u obliku indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti (dalje u tekstu „indikativne granične vrijednosti”) koje se trebaju utvrditi na razini EU-a.

(4)

Na temelju članka 3. stavka 2. Direktive 98/24/EZ Komisija je ovlaštena utvrđivati i revidirati granične vrijednosti, pri čemu mora uzimati u obzir raspoloživost mjernih tehnika, mjerama donesenima u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. Direktive Vijeća 89/391/EEZ (4).

(5)

U članku 3. stavku 1. Direktive 98/24/EZ utvrđuje se da Komisija pomoću neovisne znanstvene procjene najnovijih dostupnih podataka procjenjuje odnos između učinaka na zdravlje opasnih kemijskih sredstava i razine profesionalne izloženosti.

(6)

U toj dužnosti Komisiji pomaže Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima (SCOEL), osnovan Odlukom Komisije 2014/113/EU (5).

(7)

U skladu s Direktivom 98/24/EZ, „granična vrijednost profesionalne izloženosti” znači, osim ako je drukčije određeno, vremenski proračunatu granicu prosječne koncentracije kemijskog sredstva u zraku unutar područja udisanja radnika u odnosu na određeno referentno razdoblje.

(8)

Indikativne granične vrijednosti su granične vrijednosti profesionalne izloženosti u pogledu zdravstvene sigurnosti utvrđene na temelju najnovijih raspoloživih znanstvenih podataka te koje Komisija donosi uzimajući u obzir raspoloživost mjernih tehnika. Te su vrijednosti pragovi izloženosti pojedinačnom kemijskom sredstvu ispod kojih se u pravilu ne očekuju nikakvi štetni učinci nakon kratkotrajne ili dnevne izloženosti tijekom radnog vijeka. Riječ je o ciljevima EU-a osmišljenima kako bi se poslodavcima pomoglo u utvrđivanju i procjenjivanju rizika te u uvođenju preventivnih i zaštitnih mjera u skladu s Direktivom 98/24/EZ.

(9)

U skladu sa SCOEL-ovim preporukama indikativne se granične vrijednosti utvrđuju u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za referentno osmosatno razdoblje (granične vrijednosti za dugotrajnu izloženost) i, za neka kemijska sredstva, u odnosu na vrijednosti kraćih referentnih razdoblja, u pravilu vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za razdoblje od 15 minuta (granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost), kako bi se uzeli u obzir učinci uzrokovani kratkotrajnom izloženošću.

(10)

Države članice dužne su utvrditi nacionalnu graničnu vrijednost profesionalne izloženosti za svako kemijsko sredstvo za koje je utvrđena indikativna granična vrijednost na razini EU-a. Pri utvrđivanju te vrijednosti one moraju uzeti u obzir graničnu vrijednost koju je odredio EU uz određivanje prirode nacionalne granične vrijednosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i nacionalnom praksom.

(11)

Indikativne granične vrijednosti važan su dio općih mjera za zaštitu radnika od zdravstvenih rizika uzrokovanih izloženošću opasnim kemijskim sredstvima.

(12)

U skladu s člankom 3. Direktive 98/24/EZ SCOEL je procijenio odnos učinaka na zdravlje kemijskih sredstava iz deset unosa s popisa u Prilogu ovoj Direktivi i razine profesionalne izloženosti. Nadalje, preporučio je da se za sva ta kemijska sredstva utvrde indikativne granične vrijednosti za izloženost udisanjem u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za referentno osmosatno razdoblje. Stoga je u Prilogu ovoj Direktivi primjereno utvrditi granične vrijednosti za dugotrajnu izloženost za sva ta sredstva.

(13)

Za neka od tih kemijskih sredstava, tj. anilin, trimetilamin, 2-fenilpropan (kumen), sek-butil acetat, 4-aminotoluen, izobutil acetat, izoamil alkohol, n-butil acetat i fosforil triklorid SCOEL je dodatno preporučio utvrđivanje graničnih vrijednosti za kratkotrajnu izloženost.

(14)

Za neke je tvari potrebno uzeti u obzir mogućnost prodiranja kroz kožu kako bi se osigurao najviši mogući stupanj zaštite. Od kemijskih sredstava iz unosa u Prilogu ovoj Direktivi SCOEL je za anilin, 2-fenilpropan (kumen) i 4-aminotoluen utvrdio mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. Stoga je primjereno u Prilog ovoj Direktivi uz indikativne granične vrijednosti unijeti napomene kojima se ukazuje na mogućnost znatne apsorpcije tih kemijskih sredstava kroz kožu.

(15)

Jedno se od tih kemijskih sredstava, 2-fenilpropan (kumen), trenutačno nalazi na popisu u Prilogu Direktivi Komisije 2000/39/EZ (6). SCOEL je preporučio utvrđivanje nove indikativne granične vrijednosti profesionalne izloženosti za tu tvar. Stoga je primjereno u Prilog ovoj Direktivi unijeti revidiranu graničnu vrijednost za 2-fenilpropan (kumen) te izbrisati odgovarajući unos iz Priloga Direktivi 2000/39/EZ.

(16)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s obrazloženjima (7) države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti dokumente s objašnjenjima odnosa elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje.

(17)

Kad je riječ o ovoj Direktivi, Komisija smatra da je opravdano slanje takvih dokumenata u obliku tablice u kojoj će se vidjeti korelacija nacionalnih mjera i ove Direktive jer u nacionalnom zakonodavstvu već postoje nacionalne granične vrijednosti profesionalne izloženosti za neka sredstva i jer treba uzeti u obzir raznolikost i tehničku prirodu nacionalnih pravnih instrumenata kojima se utvrđuju granične vrijednosti profesionalne izloženosti.

(18)

Provedene su konzultacije sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu u skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 98/24/EZ koji je dao je svoje mišljenje 6. prosinca 2017. i 31. svibnja 2018. Odbor je istaknuo da trenutačno ne postoje odgovarajuće metode mjerenja kojima bi se mogla dokazati usklađenost s predloženim graničnim vrijednostima za fosforil triklorid i izoamil alkohol te da treba uložiti napore kako bi se prikladne tehnike osigurale do kraja razdoblja za prenošenje.

(19)

Mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem Odbora za tehnički napredak osnovanog na temelju članka 17. Direktive 89/391/EEZ,

(1)

Europski stup socijalnih prava (2) proglašen je u Göteborgu 17. studenoga 2017., a u njegovu 10. načelu utvrđuje se da svaki radnik ima pravo na zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje. Pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i na radno okruženje prilagođeno profesionalnim potrebama radnikâ koje im omogućuje dulje sudjelovanje na tržištu rada uključuje i uporabu osobne zaštitne opreme na radnom mjestu ako se rizici ne mogu izbjeći ili dostatno ograničiti drugim sredstvima, mjerama, metodama ili postupcima organizacije rada.

(2)

Provedba direktiva koje se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, uključujući Direktivu 89/656/EEZ, bila je predmet ex post evaluacije, odnosno evaluacije u okviru programa REFIT. Evaluacijom su obuhvaćeni relevantnost direktiva te istraživanja i nova znanstvena saznanja u različitim obuhvaćenim područjima. Među ostalim, zaključci su evaluacije u okviru programa REFIT, opisane u Radnom dokumentu službi Komisije (3), da otprilike 40 % radne snage u EU-u upotrebljava osobnu zaštitnu opremu na radnom mjestu jer se rizici ne mogu izbjeći na drugi način te da bi trebalo riješiti poteškoće u provedbi Direktive 89/656/EEZ.

(3)

U Komunikaciji „Sigurniji i zdraviji rad za sve – Modernizacija zakonodavstva i politike EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu” (4) Komisija je ponovno istaknula da, iako je evaluacijom pravne stečevine Unije o sigurnosti i zdravlju na radu u okviru programa REFIT potvrđeno da su propisi u tom području općenito učinkoviti i primjereni svrsi, postoji prostor za ažuriranje zastarjelih pravila i osiguravanje bolje i šire zaštite, usklađenosti i provedbe u praksi. Komisija naglašava da je posebice potrebno razmotriti definiciju osobne zaštitne opreme i njezine uporabe u različitim službama i sektorima, kako je utvrđeno u članku 2. Direktive 89/656/EEZ.

(4)

Direktivom 89/656/EEZ utvrđuju se minimalni zahtjevi za osobnu zaštitnu opremu koju upotrebljavaju radnici na radu, a koja se upotrebljava ako se rizici ne mogu izbjeći ili dostatno ograničiti tehničkim sredstvima kolektivne zaštite ili mjerama, metodama ili postupcima organizacije rada. Kako bi se olakšalo utvrđivanje općih pravila u skladu s člankom 6. Direktive 89/656/EEZ, prilozi I., II. i III. toj direktivi sadržavaju neobvezujuće smjernice čija je svrha olakšati i pojednostavniti odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme za predmetne rizike, aktivnosti i sektore.

(5)

Uredbom (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđene su odredbe o projektiranju, proizvodnji i stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme. U Uredbi (EU) 2016/425 izmijenjene su kategorije rizika za proizvode kako bi se poslodavcima olakšalo razumijevanje i uvođenje osobne zaštitne opreme, kako je dodatno objašnjeno u Smjernicama za osobnu zaštitnu opremu (6) u kojima su objašnjeni postupci i pojedinosti iz Uredbe (EU) 2016/425. Smatra se primjerenim ažurirati priloge I., II. i III. Direktivi 89/656/EEZ kako bi se osigurala dosljednost s kategorizacijom rizika utvrđenom u Uredbi (EU) 2016/425 i kako bi ih se uskladilo s korištenom terminologijom i vrstama osobne zaštitne opreme iz Uredbe (EU) 2016/425.

(6)

Člankom 4. stavkom 1. Direktive 89/656/EEZ predviđa se da poslodavac mora osigurati osobnu zaštitnu opremu koja je u skladu s odgovarajućim odredbama Unije o dizajnu i proizvodnji s obzirom na sigurnost i zdravlje. U skladu s tim člankom, poslodavci koji stavljaju na raspolaganje tu zaštitnu opremu svojim radnicima moraju osigurati da ta oprema ispunjava zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) 2016/425.

(7)

Prilog I. Direktivi 89/656/EEZ sadržava primjer tablice s pregledom rizika za uporabu osobne zaštitne opreme te se u njemu utvrđuju vrste rizika koji mogu nastati na radnome mjestu u odnosu na različite dijelove tijela koji se štite osobnom zaštitnom opremom. Prilog I. trebalo bi izmijeniti kako bi se u obzir uzele nove vrste rizika na radnim mjestima i kako bi se osigurala dosljednost s klasifikacijom rizika i korištenom terminologijom iz Uredbe (EU) 2016/425.

(8)

Prilog II Direktivi 89/656/EEZ, u kojem se utvrđuje netaksativni popis vrsta osobne zaštitne opreme, trebalo bi izmijeniti kako bi se u obzir uzele nove vrste rizika utvrđene u Prilogu I. toj direktivi. Prilog II. trebalo bi izmijeniti i kako bi se u njega uvrstili primjeri osobne zaštitne opreme koja je trenutačno dostupna na tržištu u skladu s Uredbom (EU) 2016/425 i terminologijom korištenom u toj uredbi.

(9)

U Prilogu III. Direktivi 89/656/EEZ utvrđen je netaksativni popis aktivnosti i sektora aktivnosti koji zahtijevaju uporabu osobne zaštitne opreme te se u njemu objedinjuju klasifikacija rizika utvrđena u Prilogu I. toj direktivi i vrste osobne zaštitne opreme opisane u Prilogu II. toj direktivi. Prilog III. Direktivi 89/656/EEZ trebalo bi preoblikovati kako bi se osigurala dosljednost s terminologijom i klasifikacijama iz Uredbe (EU) 2016/425 korištenima u sva tri priloga. Time će se poslodavcima iz različitih sektora i industrija omogućiti da jednostavnije odaberu i stave na raspolaganje osobnu zaštitnu opremu koja odgovara specifičnim aktivnostima i specifičnim vrstama rizika kojima su radnici izloženi, kako je utvrđeno procjenom rizika.

(10)

Provedene su konzultacije sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu o mjerama koje proizlaze iz Komunikacije Komisije „Sigurniji i zdraviji rad za sve – Modernizacija zakonodavstva i politike EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu”, a koje su potrebne za učinkovitost i primjerenost zakonodavstva Unije o sigurnosti i zdravlju na radu.

(11)

U svojemu „Mišljenju o modernizaciji šest direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu kako bi se osigurao sigurniji i zdraviji rad za sve” (7), donesenom 6. prosinca 2017., Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu predložio je izmjenu Direktive 89/656/EEZ kako bi se poboljšale njezina relevantnost i učinkovitost.

(12)

U „Mišljenju o tehničkom ažuriranju priloga Direktivi o osobnoj zaštitnoj opremi (89/656/EEZ)” (8), donesenom 31. svibnja 2018., Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu preporučio je ažuriranje priloga I., II. i III. Direktivi 89/656/EEZ kako bi se uzela u obzir najnovija tehnička postignuća u tom području i osigurala usklađenost s Uredbom (EU) 2016/425.

(13)

U pripremi ovog ažuriranja priloga I., II. i III. Direktivi 89/656/EEZ Komisiji su tehničku i znanstvenu potporu pružili stručnjaci koji su predstavljali države članice.

(14)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom o dokumentima s obrazloženjima (9), koju su države članice i Komisija donijele 28. rujna 2011., države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti dokumente s objašnjenjima odnosa elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje zakonodavstva EU-a.

(15)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 17. Direktive Vijeća 89/391/EEZ (10),