1.   Ovom se Uredbom uspostavljaju pravila i postupci o djelovanjima Unije nakon njezina pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla („Ženevski akt”).

2.   Za potrebe ove Uredbe, pojam „oznake zemljopisnog podrijetla” obuhvaća oznake izvornosti u smislu Ženevskog akta, uključujući oznake podrijetla u smislu uredaba (EU) br. 1151/2012 i (EU) br. 1308/2013, kao i oznake zemljopisnog podrijetla, u smislu uredaba (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 251/2014 i (EU) 2019/787.

1.   Po pristupanju Unije Ženevskom aktu, a nakon toga redovito, Komisija, u svojem svojstvu nadležnog tijela u smislu članka 3. Ženevskog akta podnosi zahtjeve za međunarodnu registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih i registriranih u skladu s pravom Unije koje se odnose na proizvode podrijetlom iz Unije u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2. Ženevskog akta pri Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo („Međunarodni ured”).

2.   Za potrebe stavka 1. države članice od Komisije mogu zahtijevati da u međunarodnom registru registrira oznake zemljopisnog podrijetla koje potječu iz njihova državnog područja, a koje su zaštićene i registrirane u skladu s pravom Unije. Takvi se zahtjevi moraju temeljiti na:

3.   Komisija na temelju takvih zahtjeva donosi provedbene akte u kojima se navode oznake zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

1.   Komisija donosi provedbeni akt kako bi zahtijevala od Međunarodnog ureda da ukine registraciju u međunarodnom registru oznake zemljopisnog podrijetla koja potječe iz države članice u svakom od sljedećih slučajeva:

2.   Provedbeni akt iz stavka 1. ovog članka donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

3.   Komisija bez odgode obavješćuje Međunarodni ured o zahtjevu za ukidanje.

1.   Komisija objavljuje sve međunarodne registracije o kojima je Međunarodni ured poslao obavijest u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta, a koje se:

2.   Međunarodna registracija navedena u stavku 1. objavljuje se u seriji C Službenog lista Europske unije. Objava uključuje upućivanje na vrstu proizvoda i zemlju podrijetla.

1.   Komisija ocjenjuje sve međunarodne registracije o kojima je Međunarodni ured poslao obavijest u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta o oznakama zemljopisnog podrijetla registriranima u međunarodnom registru i kojima ugovorna stranka podrijetla, kako je definirana člankom 1. točkom xv. Ženevskog akta, nije država članica, kako bi se utvrdilo uključuje li obvezan sadržaj utvrđen u pravilu 5. stavku 2. Zajedničkog pravilnika prema Lisabonskom sporazumu i Ženevskom aktu („Zajednički pravilnik”) i pojedinosti o kvaliteti, ugledu i značajkama navedene u pravilu 5. stavku 3. Zajedničkog pravilnika i kako bi se provjerilo ocjenjuje odnosi li se obavijest iz članka 4. na proizvod u pogledu kojeg je predviđena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Unije.

2.   Ocjene iz stavka 1. provode se u roku od četiri mjeseca od datuma registracije oznake zemljopisnog podrijetla u međunarodnom registru i ne uključuju ocjenu drugih posebnih odredaba Unije koje se odnose na stavljanje proizvoda na tržište, a osobito na zdravstvene i fitosanitarne norme, tržišne norme ili označavanje hrane.

1.   U roku od četiri mjeseca od datuma objave međunarodne registracije u skladu s člankom 4. tijela države članice ili treće zemlje koja nije ugovorna stranka podrijetla kako je definirana člankom 1. točkom xv. Ženevskog akta, ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i poslovnim nastanom u Uniji ili trećoj zemlji koja nije ugovorna stranka podrijetla, može podnijeti prigovor Komisiji.

Prigovor se dostavlja na jednom od službenih jezika institucija Unije.

2.   Prigovor iz stavka 1. ovog članka dopušten je samo ako se podnese u roku utvrđenom u stavku 1. ovog članka i ako se temelji na jednom ili više sljedećih razloga:

3.   Komisija ocjenjuje razloge za podnošenje prigovora navedene u stavku 2. u odnosu na područje Unije ili njegov dio.

1.   Ako su, na temelju ocjene provedene u skladu s člankom 5., ispunjeni uvjeti utvrđeni u tom članku, a prigovori ili dopušteni prigovori nisu zaprimljeni, Komisija, prema potrebi, putem provedbenog akta odbacuje zaprimljeni nedopušteni prigovor i odlučuje o dodjeli zaštite oznake zemljopisnog podrijetla. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

2.   Ako na temelju ocjene provedene u skladu s člankom 5. nisu ispunjeni uvjeti iz tog članka ili je zaprimljen dopušten prigovor iz članka 6. stavka 2., Komisija putem provedbenog akta odlučuje o tome hoće li odobriti zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u međunarodnom registru. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla koje obuhvaćaju proizvode koji nisu u nadležnosti odbora navedenih u članku 15. stavku 1., odluku o tome hoće li se odobriti zaštita donosi Komisija.

3.   Odlukom o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovog članka utvrđuje se područje primjene odobrene zaštite i ona može uključivati uvjete koji su u skladu sa Ženevskim aktom i posebno odobrava utvrđeno prijelazno razdoblje kako je navedeno u članku 17. Ženevskog akta i pravilu 14. Zajedničkog pravilnika.

4.   U skladu s člankom 15. stavkom 1. Ženevskog akta Komisija obavješćuje Međunarodni ured o odbijanju učinaka dotične međunarodne registracije na području Unije u roku od jedne godine od primitka obavijesti o međunarodnoj registraciji u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta ili, u slučajevima iz članka 5. prvog stavka Odluke (EU) 2019/1754 u roku od dvije godine od primitka te obavijesti.

5.   Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na temelju obrazloženog zahtjeva države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, putem provedbenog akta povući, u cijelosti ili djelomično, odbijanje prethodno priopćeno Međunarodnom uredu. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

Komisija o takvom povlačenju bez odgode obavješćuje Međunarodni ured.

1.   Provedbeni akti koje je Komisija donijela na temelju članka 7. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje druge posebne odredbe Unije koje se odnose na stavljanje proizvoda na tržište, a osobito na zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta, sanitarne i fitosanitarne standarde i označavanje hrane.

2.   Podložno stavku 1., oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe može upotrebljavati bilo koji subjekt koji stavlja na tržište proizvod u skladu s međunarodnom registracijom tih oznaka zemljopisnog podrijetla.

1.   Komisija može, na vlastitu inicijativu ili nakon obrazloženog zahtjeva države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, putem provedbenog akta, u cijelosti ili djelomično, proglasiti ništavim učinke zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u Uniji u jednoj ili više sljedećih okolnosti:

2.   Provedbeni akti iz stavka 1. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. i to isključivo nakon što su fizičke osobe ili pravni subjekti iz članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnici, kako su definirani u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta, imali mogućnost zaštititi svoja prava.

3.   Ako proglašenje ništavosti više ne podliježe pravu na žalbu, Komisija bez odgode obavješćuje Međunarodni ured o proglašenju ništavosti učinaka međunarodne registracije oznake zemljopisnog podrijetla na području Unije u skladu sa stavkom 1. točkama (a) ili (c).

1.   Zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla ne dovodi se u pitanje valjanost prethodnog žiga na razini Unije, regionalnoj ili nacionalnoj razini koji je podnesena prijava ili je registriran u dobroj vjeri ili stečen uporabom u dobroj vjeri na području države članice, regionalne unije država članica ili Unije.

2.   Oznaka zemljopisnog podrijetla registrirana u međunarodnom registru ne zaštićuje se na području Unije ako bi u smislu ugleda i reputacije žiga te duljine vremena upotrebe zaštita te oznake zemljopisnog podrijetla na području Unije mogla dovesti potrošača u zabludu u pogledu pravog identiteta proizvoda.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., žig koji je podnesena prijava ili je registriran u dobroj vjeri, ili je stečen uporabom, ako je ta mogućnost predviđena primjenjivim pravom, u dobroj vjeri na državnom području države članice, regionalne unije država članica ili Unije prije datuma na koji je Međunarodni ured obavijestio Komisiju o objavi međunarodne registracije oznake zemljopisnog podrijetla, a čija bi upotreba bila u suprotnosti sa zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla, može se i dalje upotrebljavati i produljivati za dotični proizvod neovisno o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje razlozi za ništavost ili opoziv u skladu s Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (9) ili Direktivom (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća (10). U takvim je slučajevima dopuštena i uporaba oznake zemljopisnog podrijetla i uporaba dotičnog žiga.

1.   Za svaku oznaku izvornosti koja potječe iz države članice koja je stranka Lisabonskog sporazuma, za proizvod koji je zaštićen na temelju jedne od uredaba iz članka 1. ove Uredbe, dotična država članica, na temelju zahtjeva fizičke osobe ili pravnog subjekta iz članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnika kako je definiran u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta ili koji djeluju na vlastitu inicijativu, bira hoće li zahtijevati:

Dotična država članica obavješćuje Komisiju o odabiru iz prvog podstavka do 14. studenoga 2022.

U situacijama iz prvog podstavka točke (a), dotična država članica u suradnji s Komisijom provjerava s Međunarodnim uredom postoje li bilo kakve izmjene koje treba provesti na temelju pravila 7. stavka 4. Zajedničkog pravilnika u svrhu registracije na temelju Ženevskog akta.

Komisija putem provedbenog akta ovlašćuje državu članicu da osigura potrebne izmjene i da obavješćuje Međunarodni ured. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

2.   Za svaku oznaku izvornosti koja potječe iz strane države članice koja je stranka Lisabonskog sporazuma, za proizvod koji je obuhvaćen područjem primjene jedne od uredaba iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, ali nije zaštićen na temelju bile koje od tih uredaba, dotična država članica, na temelju zahtjeva fizičke osobe ili pravnog subjekta na temelju članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnika kako je definiran u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta ili na vlastitu inicijativu bira hoće li zahtijevati:

Dotična država članica obavješćuje Komisiju o odabiru iz prvog podstavka te podnosi odgovarajući zahtjev do 14. studenoga 2022.

U situacijama iz prvog podstavka točke (a) dotična država članica podnosi zahtjev za međunarodnu registraciju te oznake izvornosti u skladu sa Ženevskim aktom, ako je ta država članica ratificirala Ženevski akt ili mu pristupila u skladu s odobrenjem iz članka 3. Odluke (EU) 2019/1754, u roku od jedne godine od datuma registracije oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s primjenjivom uredbom. Primjenjuju se stavak 1. treći i četvrti podstavak.

Ako se odbije zahtjev za registraciju na temelju primjenjive uredbe te su iscrpljena povezana administrativna i sudska pravna sredstva ili ako zahtjev za registraciju na temelju Ženevskog akta nije podnesen u skladu s trećim podstavkom ovog stavka, dotična država članica bez odgode podnosi zahtjev za ukidanje registracije te oznake izvornosti u međunarodnom registru.

3.   U pogledu oznaka izvornosti za proizvode koji nisu obuhvaćeni područjem primjene jedne od uredaba iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe i za koje nije predviđena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Unije, država članica koja je već stranka Lisabonskog sporazuma može zadržati sve postojeće registracije u međunarodnom registru.

Takva država članica može podnijeti i dodatne zahtjeve za registraciju u međunarodnom registru na temelju Lisabonskog sporazuma o takvim oznakama izvornosti koje potječu s njezina područja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

U slučaju da Komisija zatraži dodatne informacije o obavijesti dostavljenoj u skladu s drugim podstavkom točkom (a), rok za djelovanje Komisije iznosi jedan mjesec od primitka zatraženih informacija.

Komisija odmah obavješćuje druge države članice o svim obavijestima dostavljenima u skladu s drugim podstavkom točkom (a).

1.   Države članice koje su bile stranke Lisabonskog sporazuma prije pristupanja Unije Ženevskom aktu mogu nastaviti štititi oznake izvornosti koje potječu iz treće zemlje koja je stranka Lisabonskog sporazuma putem nacionalnog sustava zaštite s učinkom od dana na koji Unija postane ugovorna stranka Ženevskog akta, u pogledu oznaka izvornosti registriranih do tog datuma na temelju Lisabonskog sporazuma.

2.   Zaštita iz stavka 1.:

3.   Ako oznaka izvornosti koja potječe iz treće zemlje nije registrirana na temelju ove Uredbe ili ako nacionalna zaštita nije zamijenjena u skladu sa stavkom 2. točkom (a), posljedice takve nacionalne zaštite isključiva su odgovornost dotične države članice.

4.   Mjere koje poduzimaju države članice prema stavku 1. imaju učinke samo na nacionalnoj razini, no nemaju učinak na trgovinu unutar Unije ili međunarodnu trgovinu.

5.   Države članice iz stavka 1. prosljeđuju Komisiji sve obavijesti Međunarodnog ureda na temelju Lisabonskog sporazuma. Komisija zatim te obavijesti prosljeđuje svim drugim državama članicama.

6.   Države članice iz stavka 1. ovog članka izjavljuju Međunarodnom uredu da ne mogu osigurati nacionalnu zaštitu oznake izvornosti za proizvod obuhvaćen područjem primjene jedne od uredaba iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, koji su registrirani i o kojima su obaviještene na temelju Lisabonskog sporazuma od dana na koji Unija postane ugovorna stranka Ženevskog akta.

1.   Komisiji pomažu sljedeći odbori u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 i to u pogledu sljedećih proizvoda:

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

1.   Uniju i države članice koje ratificiraju Ženevski akt ili mu pristupe na temelju članka 3. ove Odluke u Posebnoj uniji predstavlja Komisija u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a. Unija je odgovorna za osiguravanje toga da se prava i obveze Unije i država članica koje ratificiraju Ženevski akt ili mu pristupe izvršavaju odnosno ispunjavaju u skladu s člankom 3. ove Odluke.

Komisija u ime Unije i navedenih država članica šalje sve potrebne obavijesti u skladu sa Ženevskim aktom.

Posebice, Komisiju se imenuje nadležnim tijelom iz članka 3. Ženevskog akta, koje je odgovorno za upravljanje Ženevskim aktom na području Unije i za komunikaciju s Međunarodnim uredom WIPO-a u skladu sa Ženevskim aktom i Zajedničkim pravilnikom uz Lisabonski sporazum i Ženevski akt Lisabonskog sporazuma („Zajednički pravilnik”).

2.   Unija glasuje u skupštini Posebne unije, a države članice koje su ratificirale Ženevski akt ili su mu pristupile ne izvršavaju svoje pravo glasa.

(1)   [Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla] Ovaj Akt primjenjuje u odnosu na sljedeće:

(2)   [Moguća zemljopisna područja podrijetla] Zemljopisno područje podrijetla opisano u stavku 1. može se sastojati od cijelog državnog područja ugovorne stranke podrijetla ili regije, lokacije ili mjesta u ugovornoj stranci podrijetla. Time se ne isključuje primjenu ovoga Akta u odnosu na zemljopisno područje podrijetla opisano u stavku 1., koje se sastoji od prekograničnog zemljopisnog područja ili njegova dijela.

(1)   [Mjesto podnošenja] Zahtjevi se podnose Međunarodnom uredu.

(2)   [Zahtjev koji podnosi nadležno tijelo] Podložno stavku 3., zahtjev za međunarodnu registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ispunjava nadležno tijelo u ime:

(3)   [Izravno podneseni zahtjevi]

(4)   [Mogućnost zajedničkog zahtjeva u slučaju prekograničnog zemljopisnog područja] Ako se zemljopisno područje podrijetla sastoji od prekograničnog zemljopisnog područja, susjedne ugovorne stranke mogu, u skladu s njihovim sporazumom, zajedno podnijeti zahtjev putem zajednički određenog nadležnog tijela.

(5)   [Obvezni sadržaj] Pravilnikom se definiraju obvezni podaci koji moraju biti uključeni u zahtjev, uz one definirane člankom 6. stavkom 3.

(6)   [Neobvezni sadržaj] Pravilnikom se mogu definirati neobvezni podaci koji mogu biti uključeni u zahtjev.

(1)   [Službeno ispitivanje od strane Međunarodnog ureda] Nakon primitka zahtjeva za međunarodnu registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u propisanom obliku, kako je utvrđeno u Pravilniku, Međunarodni ured unosi oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla u međunarodni registar.

(2)   [Datum međunarodne registracije] Podložno stavku 3., datum međunarodne registracije je datum na koji je Međunarodni ured zaprimio zahtjev.

(3)   [Datum međunarodne registracije u slučaju nedostatnih podataka] Ako zahtjev ne sadržava sve sljedeće podatke:

datum međunarodne registracije jest datum na koji Međunarodni ured zaprima posljednje podatke koji su nedostajali.

(4)   [Izdavanje i obavijest o međunarodnim registracijama] Međunarodni ured bez odgode objavljuje svaku međunarodnu registraciju i obavještava nadležno tijelo svake ugovorne stranke o međunarodnoj registraciji.

(5)   [Datum na koji međunarodna registracija proizvodi učinke]

(1)   [Naknada za međunarodnu registraciju] Za međunarodnu registraciju svake oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla plaća se naknada navedena u Pravilniku.

(2)   [Naknade za druge unose u međunarodni registar] Pravilnikom se utvrđuju naknade koje treba platiti za ostale unose u međunarodni registar i za isporuku izvoda, potvrda ili drugih informacija poveznih sa sadržajem međunarodne registracije.

(3)   [Smanjenje naknada] Smanjene naknade određuje Skupština povezano s određenim međunarodnim registracijama oznaka izvornosti i povezano s određenim međunarodnim registracijama oznaka zemljopisnog podrijetla, posebno onima čija je ugovorna stranka podrijetla zemlja u razvoju ili najnerazvijenija zemlja.

(4)   [Pojedinačna naknada]

(1)   [Ovisnost] Međunarodne registracije vrijede neograničeno, na temelju pretpostavke da zaštita registrirane oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla nije potrebna ako oznaka koja čini oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla više nije zaštićena u ugovornoj stranci podrijetla.

(2)   [Otkazivanje]

(1)   [Oblik pravne zaštite] Svaka ugovorna stranka može odabrati vrstu zakonodavstva na temelju kojeg uspostavlja zaštitu propisanu ovim Aktom, pod uvjetom da takvo zakonodavstvo ispunjava bitne zahtjeve ovoga Akta.

(2)   [Zaštita drugim instrumentima] Odredbe iz ovoga Akta ni na koji način ne utječu na bilo koju drugu zaštitu koju ugovorna stranka može odobriti u odnosu na registrirane oznake izvornosti ili registrirane oznake zemljopisnog podrijetla na temelju svojih nacionalnih ili regionalnih zakonodavstava, ili drugih međunarodnih instrumenata.

(3)   [Odnos prema drugim instrumentima] Ništa u ovom Aktu ne oslobađa od obveza koje ugovorne stranke imaju jedna prema drugoj na temelju bilo kojih drugih međunarodnih instrumenata, niti dovoditi u pitanje prava koja ugovorna stranka ima na temelju bilo kojih drugih međunarodnih instrumenata.

(1)   [Sadržaj zaštite] U skladu s odredbama ovog Akta, u odnosu na registrirane oznake izvornosti ili registrirane oznake zemljopisnog podrijetla, svaka ugovorna stranka osigurava pravna sredstva za sprečavanje sljedećeg:

(2)   [Sadržaj zaštite u odnosu na određene uporabe] Stavak 1. točka a) primjenjuje se i na korištenje oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla uključujući njihove imitacije, čak i kad je prava izvornost proizvoda naznačena, ili ako se oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koristi u prevedenom obliku ili je popraćena pojmovima kao što su „stil”, „vrsta”, „tip”, „izrada”, „imitacija”, „metoda”, „kao što se proizvodi u”, „kao”, „slično” ili ostalim sličnim pojmovima (1).

(3)   [Korištenje u zaštitnom znaku] Ne dovodeći u pitanje članak 13. stavak 1., ugovorna stranka po službenoj dužnosti mora, ako njezino zakonodavstvo to dopušta, ili na zahtjev zainteresirane stranke, odbiti ili poništiti registraciju spomenutog zaštitnog znaka ako bi korištenje zaštitnog znaka dovelo do situacije obuhvaćenih stavkom 1.

(1)   [Prava prethodnih zaštitnih znakova] Odredbe ovoga Akta ne dovode u pitanje prethodni zaštitni znak za koji je podnesen zahtjev ili koji je registriran u dobroj vjeri ili stečen uporabom u dobroj vjeri na području ugovorne stranke. U slučaju kad zakon ugovorne stranke predviđa ograničeno odstupanje od prava koja proizlaze iz zaštitnog znaka kako postojanje takvog prethodnog zaštitnog znaka u određenim okolnostima ne bi njegova vlasnika ovlastilo za sprječavanje dobivanja zaštite ili uporabe registrirane oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u toj ugovornoj stranci, zaštita registrirane oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ne ograničava prava koja proizlaze iz zaštitnog znaka ni na koji drugi način.

(2)   [Osobno ime koje se koristiti u poslovanju] Odredbama ovog Akta ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje osobe da u trgovačkom prometu upotrebljava svoje ime ili ime svojeg poslovnog prethodnika, osim ako se to ime upotrebljava na način da se javnost dovodi u zabludu.

(3)   [Prava temeljena na oznaci biljne sorte ili životinjske pasmine] Odredbama ovog Akta ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje osobe da u trgovačkom prometu upotrebljava oznaku biljne sorte ili životinjske pasmine, osim ako se ta oznaka biljne sorte ili životinjske pasmine upotrebljava na način da se javnost dovodi u zabludu.

(4)   [Zaštitne mjere u slučaju obavijesti o povlačenju ili odbijanju odobrenja zaštite] Ako ugovorna stranka koja je odbila učinke međunarodne registracije u skladu s člankom 15. na temelju uporabe prethodnog zaštitnog znaka ili drugog prava, kako je navedeno u ovom članku, obavijesti o povlačenju tog odbijanja u skladu s člankom 16. ili odobrenja zaštite u skladu s člankom 18., rezultirajuća zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ne dovodi u pitanje to pravo ni njegovu uporabu, osim ako zaštita nije pružena nakon otkazivanja, neproduljenja, opoziva ili poništenja prava.

(1)   [Odbijanje učinaka međunarodne registracije]

(2)   [Zaštita u skladu s drugim instrumentima] Obavijest o odbijanju ne smije štetiti nijednoj drugoj zaštiti koja može biti dostupna u skladu s člankom 10. stavkom 2. za predmetne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u ugovornoj stranci na koju se odbijanje odnosi.

(3)   [Obveza pružanja mogućnosti zainteresiranim stranama] Svaka ugovorna stranka pruža razumnu mogućnost svima na čije interese može utjecati međunarodna registracija da od nadležnog tijela zatraže obavijest o odbijanju u pogledu međunarodne registracije.

(4)   [Registracija, objava i priopćivanje odbijanja] Međunarodni ured upisuje odbijanje i razloge za odbijanje u Međunarodni registar. Objavljuje odbijanje i razloge za odbijanje te priopćava odbijanje nadležnom tijelu ugovorne stranke podrijetla ili, ako je zahtjev izravno podnesen u skladu s člankom 5. stavkom 3., korisnicima ili fizičkim ili pravnim osobama iz članka 5. stavka 2. točke ii. te nadležnom tijelu ugovorne stranke podrijetla.

(5)   [Nacionalni tretman] Svaka ugovorna stranka zainteresiranim stranama na koje utječe odbijanje osigurava ista pravna sredstva u sudskom i upravnom postupku kao i svojim državljanima u pogledu odbijanja zaštite oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.

(1)   [Mogućnost odobravanja prijelaznog razdoblja] Ne dovodeći u pitanje članak 13., ako ugovorna stranka nije odbila učinke međunarodne registracije na temelju prethodne uporabe od strane treće osobe ili je povukla to odbijanje ili je obavijestila o odobrenju zaštite, ta stranka može, ako je to u skladu s njezinim zakonodavstvom, odobriti određeno razdoblje utvrđeno u Pravilniku, za prestanak te uporabe.

(2)   [Obavijest o prijelaznom razdoblju] Ugovorna stranka obavješćuje Međunarodni ured o svim takvim razdobljima, u skladu s postupcima navedenima u Pravilniku.

(1)   [Mogućnost obrane prava] Djelomično ili potpuno poništenje učinaka međunarodne registracije na državnom području ugovorne stranke može se izreći tek nakon što se korisnicima pruži mogućnost da obrane svoja prava. Ta mogućnost pruža se i fizičkim ili pravnim osobama navedenima u članku 5. stavku 2. točki ii.

(2)   [Obavijest, upis i objava] Ugovorna stranka obavještava Međunarodni ured o poništenju učinaka međunarodne registracije, koji poništenje upisuje u Međunarodni registar i objavljuje ga.

(3)   [Zaštita na temelju drugih instrumenata] Poništenje ne smije štetiti nijednoj drugoj zaštiti koja može biti dostupna u skladu s člankom 10. stavkom 2. za oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u ugovornoj stranci koja je poništila učinke međunarodne registracije.

(1)   [Sastav]

(2)   [Zadaće]

(3)   [Kvorum]

(4)   [Donošenje odluka na Skupštini]

(5)   [Većine]

(6)   [Sjednice]

(7)   [Poslovnik] Skupština donosi vlastiti poslovnik.

(1)   [Administrativne zadaće]

(2)   [Uloga Međunarodnog ureda na Skupštini i drugim sastancima] Glavni direktor i svi članovi osoblja koje je imenovao sudjeluju, bez prava glasa, na svim sastancima Skupštine, odbora stručnjaka i radnih skupina koje je Skupština osnovala. Glavni direktor ili član osoblja kojeg je glavni direktor imenovao tajnik je po službenoj dužnosti takvog tijela.

(3)   [Konferencije]

(4)   [Ostale zadaće] Međunarodni ured obavlja sve ostale zadaće koje mu se dodjele na temelju ovog Akta.

(1)   [Proračun] Prihodi i rashodi Posebne unije odražavaju se u proračunu Organizacije na pravedan i transparentan način.

(2)   [Izvori financiranja proračuna] Proračun Unije financira se iz sljedećih izvora:

(3)   [Određivanje naknada; razina proračuna]

(4)   [Utvrđivanje posebnih doprinosa iz stavka 2. točke v.] Za potrebe utvrđivanja svojeg doprinosa, svaka ugovorna stranka mora biti u istom razredu kao i u okviru Pariške konvencije ili, ako nije ugovorna stranka Pariške konvencije, u kojem bi bila da je ugovorna stranka Pariške konvencije. Za međuvladine organizacije smatra se da pripadaju I. (prvom) razredu doprinosa, ako Skupština jednoglasno ne odluči drukčije. Doprinos se djelomično ponderira prema broju registracija koje potječu iz ugovornih stranaka, kako odredi Skupština.

(5)   [Fond obrtnih sredstava] Posebna unija ima fond obrtnih sredstava koji se sastoji od predujmova svih članica Posebne unije ako Posebna unija tako odredi. Ako fond postane nedostatan, Skupština ga može odlučiti povećati. Razmjer i uvjete plaćanja određuje Skupština na prijedlog glavnoga direktora. Ako Posebna unija zabilježi prihode veće od rashodi u bilo kojem financijskom razdoblju, predujmovi fonda obrtnih sredstava mogu se vratiti svakom članu razmjerno njihovim početnim plaćanjima na prijedlog glavnog direktora i odlukom Skupštine.

(6)   [Predujmovi države domaćina]

(7)   [Revizija računa] Reviziju računa obavlja jedna ili više država članica Posebne unije ili vanjski revizori, na način predviđen financijskim pravilnikom Organizacije. Imenuje ih Skupština, uz njihov pristanak.

(1)   [Predmet] Pojedinosti za provođenje ovog Akta utvrđuju se u Pravilnikom.

(2)   [Izmjene određenih odredbi Pravilnika]

(3)   [Sukob između ovoga Akta i Pravilnika] U slučaju sukoba između odredbi ovog Akta i odredbi Pravilnika, prednost imaju odredbe ovog Akta.

(1)   [Revizijske konferencije] Ovaj Akt može se revidirati diplomatskom konferencijom ugovornih stranaka. O sazivanju diplomatske konferencije odlučuje Skupština.

(2)   [Revizija ili izmjena i dopuna određenih članaka] Članci od 22. do 24. i članak 27. mogu se izmijeniti revizijskom konferencijom ili od strane Skupštine u skladu s odredbama članka 27.

(1)   [Prijedlozi za izmjene]

(2)   [Većine] Za donošenje izmjena članaka iz stavka 1. potrebna je tročetvrtinska većina, osim što je za donošenje izmjena članka 22. i ovog stavka potrebna većina od četiri petine glasova.

(3)   [Stupanje na snagu]

(1)   [Prihvatljivost] U skladu s člankom 29. i stavcima 2. i 3. ovog članka,

(2)   [Ratifikacija ili pristup] Svaka država ili međuvladina organizacija iz stavka 1. može položiti

(3)   [Datum stupanja na snagu polaganja]

(1)   [Isprave koje se uzimaju u obzir] Za potrebe ovoga članka, u obzir se uzimaju samo isprave o ratifikaciji ili pristupu koje su položile države ili međuvladine organizacije iz članka 28. stavka 1. i koje stupaju na snagu u skladu s člankom 28. stavkom 3.

(2)   [Stupanje na snagu ovoga Akta] Ovaj Akt stupa na snagu tri mjeseca nakon što pet stranaka koje ispunjavaju zahtjeve prihvatljivosti iz članka 28. položi svoje isprave o ratifikaciji ili pristupu.

(3)   [Stupanje na snagu ratifikacija i pristupa]

(4)   [Međunarodne registracije izvršene prije pristupa] Na državnom području države pristupnice i, ako je ugovorna stranka međuvladina organizacija, državnom području na kojem se primjenjuje osnivački ugovor te međuvladine organizacije, odredbe ovog Akta primjenjuju se u odnosu na oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla koje su već registrirane na temelju ovog Akta u trenutku kada pristupanje stupi na snagu, podložno članku 7. stavku 4. i odredbama poglavlja IV. koji se primjenjuju mutatis mutandis. Država pristupnica ili međuvladina organizacija pristupnica u izjavi priloženoj njezinoj ispravi o ratifikaciji ili pristupu može odrediti i produljenje roka iz članka 15. stavka 1. i razdoblja iz članka 17., u skladu s postupcima navedenima u Pravilniku u tom pogledu.

(1)   [Odnos između država koje su stranke i ovog Akta i Lisabonskog sporazuma ili Akta iz 1967.] Na međusobne odnose država koje su stranke i ovog Akta i Lisabonskog sporazuma ili Akta iz 1967. primjenjuje se samo ovaj Akt. Međutim, s obzirom na međunarodne registracije oznaka izvornosti važeće na temelju Lisabonskog sporazuma ili Akta iz 1967., države ne dodjeljuju zaštitu koja je manja one koja se zahtijeva Lisabonskim sporazumom ili Aktom iz 1967.

(2)   [Odnos između država koje su stranke i ovoga Akta i Lisabonskog sporazuma ili Akta iz 1967. i država koje su stranke Lisabonskog sporazuma ili Akta iz 1967., ali nisu stranke ovog Akta] Sve države koje su stranke i ovog Akta i Lisabonskog sporazuma ili Akta iz 1967. i dalje primjenjuju Lisabonski sporazum ili Akt iz 1967., ovisno o slučaju, u svojim odnosima s državama koje su stranke Lisabonskog sporazuma ili Akta iz 1967, ali nisu stranke ovog Akta.

(1)   [Obavijest] Svaka ugovorna stranka može otkazati ovaj Akt obaviješću upućenom glavnom direktoru.

(2)   [Datum od kojega otkaz ima učinak] Otkaz ima učinak nakon godine dana od datuma na koji je glavni direktor primio obavijest ili od kasnijeg datuma navedenoga u obavijesti. To neće utjecati na primjenu ovoga Akta na bilo koji zahtjev čiji je postupak u tijeku i na bilo koju međunarodnu registraciju koja je na snazi u odnosu na ugovornu stranku koja otkazuje Akt u trenutku kad otkaz počinje proizvoditi učinak.

(1)   [Izvorni tekstovi; službeni tekstovi]

(2)   [Rok za potpisivanje] Ovaj Akt ostaje otvoren za potpisivanje u sjedištu Organizacije godinu dana nakon njegova donošenja.