Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UN/ECE TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Uključuje sav važeći tekst do:

niza izmjena 09 – datum stupanja na snagu: 28. svibnja 2019.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.

Opseg

2.

Definicije

3.

Zahtjev za homologaciju

4.

Homologacija

5.

Zahtjevi

6.

Ispitivanja

7.

Sukladnost proizvodnje

8.

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

9.

Preinake tipa vozila i proširenja homologacije u vezi sa sjedalima, njihovim sidrištima i/ili njihovim naslonima za glavu

10.

Trajno obustavljena proizvodnja

11.

Upute za uporabu

12.

Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela

13.

Prijelazne odredbe

PRILOZI

1.

Izjava

2.

Izgled homologacijske oznake

3.

Postupak određivanja točke H i stvarnog nagiba trupa za sjedećamjesta u motornim vozilima

4.

Određivanje visine i širine naslona za glavu

5.

Detaljan prikaz linija i mjerenja provedenih tijekom ispitivanja

6.

Ispitni postupak za provjeru rasipanja energije

7.

Metoda za ispitivanje čvrstoće sidrišta sjedala i njihovih sustava za namještanje, blokiranje i pomicanje

8.

Određivanje dimenzije „a” otvora naslona za glavu

9.

Ispitni postupak za naprave namijenjene za zaštitu putnika od pomicanja prtljage

1.   OPSEG

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

(a)	vozila kategorija M1 i N (1) u vezi s čvrstoćom sjedala i njihovih sidrišta i u vezi s njihovim naslonima za glavu;

(b)	vozila kategorije M2 i M3 (1) u vezi sa sjedalima koja nisu obuhvaćena Pravilnikom br. 80 u pogledu čvrstoće sjedala i njihovih sidrišta i u pogledu njihovih naslona za glavu;

(c)	vozila kategorije M1 u vezi s konstrukcijom stražnjih dijelova naslona i konstrukcijom naprava namijenjenih za zaštitu putnika od pomicanja prtljage prilikom čeonog sudara.

Pravilnik se ne primjenjuje na vozila u vezi s bočno okrenutim sjedalima ili sjedalima okrenutima prema natrag ni u vezi s bilo kojim naslonom za glavu postavljenim na takva sjedala.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.    „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila u vezi s čvrstoćom sjedala i njihovih sidrišta, konstrukcijom stražnjih dijelova naslona sjedala i karakteristika njihovih naslona za glavu;

2.2.    „tip vozila” znači kategorija motornih vozila koja se ne razlikuju prema bitnim karakteristikama kao što su:

2.2.1.   struktura, oblik, dimenzije, materijali i masa sjedala, s tim da se sjedala smiju razlikovati u presvlaci i boji; razlike koje ne prelaze 5 % mase homologiranog tipa sjedala ne smatraju se bitnima;

2.2.2.   tip i dimenzije sustava za namještanje, pomicanje i blokiranje naslona sjedala, sjedala i njihovih dijelova;

2.2.3.   tip i dimenzije sidrišta sjedala;

2.2.4.   dimenzije, okvir, materijali i ispuna naslona za glavu, s tim da se smiju razlikovati u boji i presvlaci;

2.2.5.   tip i dimenzije elemenata za pričvršćivanje naslona za glavu te karakteristike dijela vozila za koji je naslon za glavu pričvršćen – u slučaju zasebnoga naslona za glavu;

2.3.    „sjedalo” znači konstrukcija, zajedno s presvlakom, koja može, ali ne mora biti dio konstrukcije vozila i namijenjena je sjedenju jedne odrasle osobe. Ovisno o njegovoj usmjerenosti, sjedalo se definira kako slijedi:

2.3.1.    „sjedalo okrenuto naprijed” znači sjedalo koje se može rabiti dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema prednjem dijelu vozila tako da okomita ravnina simetrije sjedala zatvara kut između +10 ° i –10 ° s okomitom ravninom simetrije vozila;

2.3.2.    „sjedalo okrenuto natrag” znači sjedalo koje se može rabiti dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema stražnjem dijelu vozila tako da okomita ravnina simetrije sjedala zatvara kut između +10 ° i –10 ° s okomitom ravninom simetrije vozila;

2.3.3.    „bočno okrenuto sjedalo” znači sjedalo koje se može rabiti dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema bočnom dijelu vozila tako da okomita ravnina simetrije sjedala zatvara kut od 90 ° (± 10 °) s okomitom ravninom simetrije vozila;

2.4.    „klupa za sjedenje” znači konstrukcija, zajedno s presvlakom, za sjedenje više od jedne odrasle osobe;

2.5.    „sidrište” znači sustav kojim je sklop sjedala pričvršćen na konstrukciju vozila, uključujući i pripadajuće dijelove konstrukcije vozila;

2.6.    „sustav za namještanje” znači naprava pomoću koje se sjedalo ili njegovi dijelovi mogu namjestiti u položaj koji odgovara tjelesnoj građi putnika. Ta naprava može, konkretno, omogućiti sljedeće:

2.6.1.   uzdužno pomicanje;

2.6.2.   vertikalno pomicanje;

2.6.3.   kutno pomicanje;

2.7.    „sustav za pomicanje” znači naprava koja omogućuje da se sjedalo ili jedan njegov dio pomakne i/ili zakrene, bez fiksnog međupoložaja, omogućujući putnicima lak pristup prostoru iza sjedala;

2.8.    „sustav za blokiranje” znači naprava koja osigurava da se sjedalo i njegovi dijelovi zadrže u položaju uporabe;

2.9.    „sklopivo sjedalo” znači sjedalo, koje je obično sklopljeno, kojim se može lako upravljati i koje je konstruirano za putnikovu povremenu uporabu;

2.10.    „poprečna ravnina” znači okomita ravnina okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila;

2.11.    „uzdužna ravnina” znači ravnina paralelna sa srednjom uzdužnom ravninom vozila;

2.12.    „naslon za glavu” znači naprava kojoj je svrha ograničiti pomak prema natrag glave odraslog putnika u odnosu na torzo kako bi se, u slučaju nesreće, smanjila opasnost od ozljede vratnih kralježaka;

2.12.1.    „integrirani naslon za glavu” znači naslon za glavu koji čini gornji dio naslona sjedala. Ovoj definiciji odgovaraju nasloni za glavu koji odgovaraju definiciji iz stavka 2.12.2. ili 2.12.3., ali koji se od sjedala ili konstrukcije vozila mogu odvojiti samo korištenjem alata, ili djelomičnim ili potpunim skidanjem navlake sjedala;

2.12.2.    „odvojivi naslon za glavu” znači naslon za glavu sastavljen od dijela koji se može odvojiti od sjedala i konstruiran tako da se može umetnuti u konstrukciju naslona sjedala i učvrstiti u tom položaju;

2.12.3.    „zasebni naslon za glavu” znači naslon za glavu sastavljen od dijela koji je odvojen od sjedala i konstruiran tako da se može umetnuti u konstrukciju vozila i/ili učvrstiti u tom položaju;

2.13.    „točka R” znači referentna točka sjedala, kako je definirana u Dodatku 3. Prilogu 3. ovom Pravilniku;

2.14.    „referentna linija” znači linija na trupu ispitne lutke, kako je prikazano na slici 1. Dodatka 1. Prilogu 3. ovom Pravilniku;

2.15.    „pregradni sustav” znači dijelovi ili naprave koji su, uz naslone sjedala, namijenjeni zaštiti putnika od pomicanja prtljage; konkretno, pregradni sustav može se sastojati od mreže ili žičane rešetke smještene iznad razine naslona sjedala u njegovu uspravnom ili sklopljenom položaju. Nasloni za glavu koji su ugrađeni kao standardna oprema za vozila opremljena takvim dijelovima ili napravama smatraju se dijelom pregradnog sustava. Međutim, sjedalo opremljeno naslonom za glavu ne smatra se samo po sebi pregradnim sustavom.

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.   Zahtjev za homologaciju za tip vozila podnosi proizvođač vozila ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

3.2.   Zahtjevu se prilažu sljedeći dokumenti u tri primjerka i sa sljedećim pojedinostima:

3.2.1.   detaljan opis tipa vozila s obzirom na konstrukciju sjedala, njihovih sidrišta i sustava za njihovo namještanje, pomicanje i blokiranje;

3.2.1.1.   ako je primjenjivo, detaljan opis i/ili nacrt pregradnog sustava;

3.2.2.   nacrt sjedala, njihovih sidrišta u vozilu i njihovih sustava za namještanje, pomicanje i blokiranje, u odgovarajućem mjerilu i s dovoljno detalja;

3.2.3.   u slučaju sjedala s odvojivim naslonom za glavu:

3.2.3.1.   detaljan opis naslona za glavu u kojem se posebno navodi materijal ispune;

3.2.3.2.   detaljan opis položaja, vrste nosača i elemenata za pričvršćivanje naslona za glavu na sjedalo;

3.2.4.   u slučaju zasebnog naslona za glavu:

3.2.4.1.   detaljan opis naslona za glavu u kojem se posebno navodi materijal ispune;

3.2.4.2.   detaljan opis položaja i elemenata za pričvršćivanje naslona za glavu na konstrukciju vozila.

3.3.   Sljedeće se dostavlja tehničkoj službi odgovornoj za ispitivanja za dodjelu homologacije:

3.3.1.   vozilo reprezentativno za tip vozila koji se homologira ili dijelove vozila koje tehnička služba smatra potrebnima za homologacijska ispitivanja;

3.3.2.   dodatni komplet sjedala kojima je vozilo opremljeno, zajedno s njihovim sidrištima;

3.3.3.   za vozila sa sjedalima koja su opremljena ili se mogu opremiti naslonima za glavu, uz zahtjeve iz stavaka 3.3.1. i 3.3.2.:

3.3.3.1.   u slučaju odvojivih naslona za glavu: dodatni komplet sjedala, opremljenih naslonima za glavu, kojim je vozilo opremljeno, s njihovim sidrištima;

3.3.3.2.   u slučaju zasebnih naslona za glavu: dodatni komplet sjedala kojima je vozilo opremljeno, zajedno s njihovim sidrištima, dodatni komplet odgovarajućih naslona za glavu i dio konstrukcije vozila na koji se nasloni za glavu montiraju, ili kompletna konstrukcija.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.   Ako vozilo predloženo za homologaciju u skladu s ovim Pravilnikom zadovoljava odgovarajuće zahtjeve (sjedala opremljena naslonima za glavu, ili s mogućnošću njihove ugradnje), izdaje se homologacija tog tipa vozila.

4.2.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 09, što odgovara nizu izmjena 09) označavaju niz izmjena koji obuhvaća najnovije važne tehničke izmjene Pravilnika u trenutku dodjele homologacije. Ista ugovorna stranka ne može dodijeliti isti broj istom tipu vozila opremljenom drugim tipovima sjedala ili naslona za glavu ili sjedalima koja su drugačije pričvršćena na vozilo (to se odnosi i na sjedala s naslonima za glavu i na sjedala bez naslona za glavu) ili drugom tipu vozila.

4.3.   Obavijest o homologaciji ili proširenju ili odbijanju homologacije tipa vozila u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca koji odgovara uzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

4.4.   Na svako se vozilo koje je sukladno s tipom vozila homologiranim na temelju ovog Pravilnika pričvršćuje, na vidljivom i lako dostupnom mjestu naznačenom na obrascu za homologaciju, međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

4.4.1.   kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju; (2)

4.4.2.   broja ovog Pravilnika iza kojeg slijede slovo „R”, crtica i homologacijski broj desno od kruga propisanog u stavku 4.4.1.

4.4.3.   Međutim, ako je u vozilu jedno ili više sjedala koja su opremljena ili se mogu opremiti naslonima za glavu te je homologirano u skladu sa zahtjevima iz stavaka 5.1. i 5.2., nakon broja ovog Pravilnika slijede slova „RA”. Na obrascu koji odgovara uzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku navodi se koja su sjedala u vozilu opremljena ili se mogu opremiti naslonima za glavu. Na oznaci se također navodi jesu li preostala sjedala u vozilu, koja nisu opremljena ili se ne mogu opremiti naslonima za glavu, homologirana i ispunjavaju li zahtjeve iz stavka 5.1. ovog Pravilnika.

4.5.   Ako vozilo odgovara tipu vozila homologiranom na temelju jednog ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika, simbol propisan u stavku 4.4.1. nije potrebno ponavljati; u tom se slučaju brojevi pravilnika, homologacijski brojevi i dodatni simboli svih pravilnika na temelju kojih je homologacija dodijeljena u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika navode u okomitim stupcima desno od simbola propisanog u stavku 4.4.1.

4.6.   Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

4.7.   Homologacijska oznaka postavlja se blizu pločice s podacima o vozilu koju je pričvrstio proizvođač ili na nju.

4.8.   Primjeri izgleda homologacijskih oznaka navedeni su u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

5.   ZAHTJEVI

5.1.   Opći zahtjevi

5.1.1.   Zabranjena je ugradnja bočno okrenutih sjedala u vozila kategorija M1, N1, M2 (razredi II, III i B) i M3 s najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila koja ne prelazi 10 tona (razredi II, II i B).

5.1.2.   To se ne primjenjuje na ambulantna vozila ni na vozila namijenjena za uporabu oružanih snaga, službi civilne zaštite, vatrogasnih službi i snaga odgovornih za održavanje javnog reda.

5.2.   Opći zahtjevi koji se primjenjuju na sva sjedala za vozila kategorije M1  (3)

5.2.1.   Svaki sustav za namještanje i pomicanje mora uključivati sustav za blokiranje, koji funkcionira automatski.

Sustavi za blokiranje naslona za ruke ili drugih naprava za povećanje udobnosti nisu nužni osim ako bi prisutnost takvih naprava uzrokovala dodatan rizik od ozljede putnika u vozilu u slučaju sudara.

Sklopiva sjedala moraju se automatski blokirati u položaju uporabe putnika.

5.2.2.   Uređaj za odblokiranje naprave iz stavka 2.7. ovog Pravilnika mora biti smješten s vanjske strane sjedala blizu vrata. Taj uređaj mora biti lako dostupan čak i putniku na sjedalu neposredno iza tog sjedala.

5.2.3.   Stražnji dijelovi sjedala koji se nalaze u području 1, definiranom u stavku 6.8.1.1., moraju proći na ispitivanju rasipanja energije u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6. ovom Pravilniku.

5.2.3.1.   Smatra se da je taj zahtjev ispunjen ako pri ispitivanjima provedenima u skladu s postupkom iz Priloga 6. ovom Pravilniku usporenje modela glave ne prelazi 80 g tijekom uzastopne 3 ms. Osim toga, tijekom ispitivanja ne smiju nastati opasni rubovi niti smiju ostati nakon tog ispitivanja.

5.2.3.2.   Zahtjevi iz stavka 5.2.3. ne primjenjuju se na krajnja stražnja sjedala, sjedala naslonom okrenuta jedno prema drugom ni na sjedala sukladna odredbama Pravilnika br. 21 „Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila u odnosu na unutarnju opremljenost” (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.1/Add.20/Rev.2, kako je zadnje izmijenjen).

5.2.4.   Površina stražnjih dijelova sjedala ne smije imati opasne neravnine ni oštre rubove koji bi mogli povećati opasnost od ozljede ili težinu ozljede putnika. Taj se zahtjev smatra ispunjenim ako površine stražnjih dijelova sjedala ispitanih u uvjetima određenima u stavku 6.1. imaju polumjere zakrivljenosti od najmanje:

2,5 mm u području 1,

5,0 mm u području 2,

3,2 mm u području 3.

Ta su područja definirana stavkom 6.8.1.

5.2.4.1.   Taj se zahtjev ne primjenjuje na:

5.2.4.1.1.   dijelove različitih područja koji imaju izbočenja manja od 3,2 mm u odnosu na okolnu površinu, koja imaju tupe rubove, uz uvjet da visina izbočenja nije veća od polovine njezine širine;

5.2.4.1.2.   krajnja stražnja sjedala, sjedala naslonom okrenuta jedno prema drugom ni na sjedala sukladna odredbama Pravilnika br. 21 „Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila u odnosu na unutarnju opremljenost” (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.1/Add.20/Rev.2, kako je zadnje izmijenjen);

5.2.4.1.3.   stražnje dijelove sjedala koji se nalaze ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz najnižu točku R u svakome redu sjedala (ako se redovi sjedala nalaze na različitim visinama, tada ravninu, počevši od stražnjega reda prema naprijed, treba zakrenuti prema gore ili dolje tako da tvori vertikalnu stepenicu koja prolazi kroz točku R reda sjedala neposredno ispred);

5.2.4.1.4.   dijelove kao što je „savitljiva žičana mreža”.

5.2.4.2.   U području 2, definiranom u stavku 6.8.1.2., površine mogu imati polumjere manje od 5 mm, ali ne manje od 2,5 mm, uz uvjet da prođu na ispitivanju rasipanja energije predviđenom Prilogom 6. ovom Pravilniku. Osim toga, te površine moraju biti obložene kako bi se spriječio izravan kontakt glave s konstrukcijom okvira sjedala.

5.2.4.3.   Ako prethodno definirana područja sadržavaju dijelove prekrivene materijalom tvrdoće manje od 50 prema Shoreu A, navedeni zahtjevi, osim onih koji se odnose na ispitivanje rasipanja energije u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6., primjenjuju se samo na krute dijelove.

5.2.5.   Ni tijekom ni nakon ispitivanja propisanih u stavcima 6.2. i 6.3. ne smiju se pojaviti nikakva oštećenja na okviru sjedala, sidrištu sjedala, sustavima za namještanje i pomicanje ni na njihovim napravama za blokiranje. Trajne deformacije, uključujući lomove, mogu se prihvatiti ako ne povećavaju rizik od ozljede u slučaju sudara i mogu izdržati propisana opterećenja.

5.2.6.   Tijekom ispitivanja opisanih u stavku 6.3. te stavku 2.1. Priloga 9. ovom Pravilniku ne smije doći do popuštanja sustava za blokiranje.

5.2.7.   Nakon ispitivanja, sustavi za pomicanje namijenjeni omogućavanju ili olakšavanju ulaska putnicima moraju biti u ispravnom stanju; treba ih se moći odblokirati barem jednom i trebaju omogućiti pomicanje sjedala ili dijela sjedala za koji su namijenjeni.

Drugi sustavi za pomicanje te sustavi za namještanje i njihovi sustavi za blokiranje ne moraju biti u ispravnom stanju.

Kod sjedala opremljenih naslonom za glavu, smatra se da čvrstoća naslona sjedala i njegovih naprava za blokiranje ispunjava zahtjeve utvrđene u stavku 6.2. ako nakon ispitivanja u skladu sa stavkom 6.4.3.6. ne dođe do loma sjedala ni naslona sjedala; u suprotnom treba dokazati da sjedalo može ispunjavati ispitne zahtjeve iz stavka 6.2.

Kod sjedala (klupa za sjedenje) s više mjesta za sjedenje nego što je naslona za glavu i u slučaju da proizvođač odluči ne primijeniti opterećenje od 53 daNm tijekom ispitivanja iz stavka 6.4., uz ispitivanje iz stavka 6.4. mora se provesti i ispitivanje čvrstoće naslona sjedala iz stavka 6.2.

5.3.   Opće specifikacije koje se primjenjuju na sjedala za vozila kategorija N1, N2 i N3 i na sjedala za vozila kategorija M2 i M3, a nisu obuhvaćene Pravilnikom br. 80.

Uz iznimku odredaba stavka 5.1., zahtjevi se također primjenjuju na bočno okrenuta sjedala svih kategorija vozila.

5.3.1.   Sjedala i klupe za sjedenje moraju se čvrsto pričvrstiti na vozilo.

5.3.2.   Klizna sjedala i klupe za sjedenje moraju se automatski blokirati u svim predviđenim položajima.

5.3.3.   Prilagodljivi nasloni sjedala moraju se moći blokirati u svim predviđenim položajima.

5.3.4.   Sva sjedala koja se mogu nagnuti prema naprijed ili imaju sklopive naslone i sklopiva sjedala moraju se automatski blokirati u položaju uporabe putnika.

Ti se zahtjevi ne primjenjuju na sklopiva sjedala ugrađena u prostore za invalidska kolica ili područja za putnike koji stoje u vozilima kategorije M2 ili M3 razreda I, II ili A ni na sklopiva sjedala ugrađena u pristupne prolaze u vozilima kategorije M2 ili M3.

5.4.   Ugradnja naslona za glavu

5.4.1.   Naslon za glavu mora biti ugrađen na svako prednje vanjsko sjedalo svakoga vozila kategorije M1. Sjedala koja su opremljena naslonom za glavu, namijenjena za ugradnju na druga sjedeća mjesta i u vozila drugih kategorija mogu se također homologirati u skladu s ovim Pravilnikom.

5.4.2.   Naslon za glavu mora biti ugrađen na svako prednje vanjsko sjedalo svakog vozila kategorije M2 s najvećom masom koja ne prelazi 3 500 kg te svakog vozila kategorije N1; nasloni za glavu ugrađeni u takva vozila moraju ispunjavati zahtjeve iz Pravilnika br. 25, kako je izmijenjen nizom izmjena 04.

5.5.   Posebni zahtjevi za sjedala koja su opremljena ili se mogu opremiti naslonima za glavu

5.5.1.   Postojanje naslona za glavu ne smije biti dodatni izvor opasnosti za putnike u vozilu. Posebice, naslon za glavu ne smije ni u jednom položaju uporabe imati nikakvu opasnu neravninu ni oštar rub koji može povećati rizik od ozljede ili ozbiljnost ozljede putnika.

5.5.1.1.   Dijelovi prednjih i stražnjih strana naslona za glavu koji se nalaze u području 1 kako je definirano u stavku 6.8.1.1.3. moraju biti obloženi tako da sprečavaju izravan kontakt glave s dijelovima konstrukcije te ispunjavati zahtjeve iz stavka 5.2.4.

5.5.1.2.   Dijelovi prednjih i stražnjih strana naslona za glavu koji se nalaze u području 2 kako je definirano u stavku 6.8.1.2. moraju biti obloženi tako da sprečavaju izravan kontakt glave s dijelovima konstrukcije te ispunjavati zahtjeve iz stavka 5.2.4. primjenjive na stražnje dijelove sjedala koji se nalaze u području 2. Kad je riječ o naslonima za glavu integriranima s naslonima sjedala, prednja strana naslona za glavu smatra se područjem koje se nalazi iznad ravnine okomite na referentnu liniju na 540 mm od točke R i između dviju okomitih uzdužnih ravnina na 85 mm s obiju strana referentne linije.

5.5.2.   Dijelovi prednjih i stražnjih strana naslona za glavu koji se nalaze u području 1 kako je definirano u stavku 6.8.1.1.3. moraju proći na ispitivanju rasipanja energije.

5.5.2.1.   Smatra se da je taj zahtjev ispunjen ako pri ispitivanjima provedenima u skladu s postupkom iz Priloga 6. usporenje modela glave ne prelazi 80 g tijekom uzastopne 3 ms. Osim toga, tijekom ispitivanja ne smiju nastati opasni rubovi niti smiju ostati nakon tog ispitivanja.

5.5.3.   Zahtjevi iz stavaka 5.5.1. i 5.5.2. ne primjenjuju se na stražnje dijelove naslona za glavu koji su konstruirani za ugradnju na sjedala iza kojih nije predviđeno drugo sjedalo.

5.5.4.   Naslon za glavu mora biti sigurno pričvršćen na sjedalo ili konstrukciju vozila tako da uslijed pritiska kojeg tijekom ispitivanja vrši model glave ni iz ispune naslona za glavu ni iz elemenata za njegovo pričvršćivanje na naslon sjedala ne dođe do izbočenja krutih ni opasnih dijelova.

5.5.5.   Kad je riječ o sjedalima opremljenima naslonom za glavu, odredbe iz stavka 5.2.3. mogu se, uz suglasnost tehničke službe, smatrati ispunjenima ako takvo sjedalo ispunjava odredbe stavka 5.5.2.

5.6.   Visina naslona za glavu

5.6.1.   Visina naslona za glavu mjeri se kako je opisano u stavku 6.5.

5.6.2.   Kad je riječ o naslonima za glavu čija visina nije prilagodljiva, njihova visina ne smije biti manja od 800 mm za prednja sjedala, odnosno 750 mm za druga sjedala.

5.6.3.   Za naslone za glavu koji se mogu namještati po visini:

5.6.3.1.   Visina ne smije biti manja od 800 mm za prednja sjedala, odnosno 750 mm za druga sjedala; ta se vrijednost mjeri u položaju između najvišega i najnižega mogućeg položaja namještanja;

5.6.3.2.   Ne smije postojati „položaj uporabe” koji ima visinu manju od 750 mm;

5.6.3.3.   Za sjedala koja nisu prednja sjedala, nasloni za glavu smiju se moći pomaknuti u položaj koji ima visinu manju od 750 mm ako je taj položaj putniku jasno prepoznatljiv kao položaj koji nije namijenjen uporabi naslona za glavu;

5.6.3.4.   Kad je riječ o prednjim sjedalima, nasloni za glavu smiju se, ako sjedalo nije zauzeto, moći automatski pomaknuti u položaj koji ima visinu manju od 750 mm, uz uvjet da se automatski vrate u položaj uporabe kad sjedalo bude zauzeto.

5.6.4.   Dimenzije predviđene u stavcima 5.6.2. i 5.6.3.1. mogu biti manje od 800 mm za prednja sjedala odnosno 750 mm za ostala sjedala kako bi razmak između naslona za glavu i unutarnje površine krova, prozora ili bilo kojeg dijela konstrukcije vozila bio dovoljno velik; međutim, taj razmak ne smije biti veći od 25 mm. U slučaju sjedala opremljenih sustavima za pomicanje i/ili namještanje, ova se odredba primjenjuje na sva sjedeća mjesta. Osim toga, odstupajući od stavka 5.6.3.2., ni u jednom „položaju uporabe” visina ne smije biti manja od 700 mm.

5.6.5.   Odstupajući od zahtjeva u pogledu visine iz stavaka 5.6.2. i 5.6.3.1., visina naslona za glavu konstruiranih za stražnja središnja sjedala ili sjedeća mjesta ne smije biti manja od 700 mm.

5.7.   U slučaju sjedala koja se mogu opremiti naslonom za glavu provjerava se poštovanje odredaba iz stavaka 5.2.3. i 5.5.2.

5.7.1.   Kad je riječ o naslonima za glavu koji se mogu namještati po visini, visina dijela naprave na koji se naslanja glava, izmjerena kako je opisano u stavku 6.5., ne smije biti manja od 100 mm.

5.8.   U slučaju naprave koja se ne može namještati po visini, otvor između naslona sjedala i naslona za glavu ne smije biti veći od 60 mm. Ako se naslon za glavu može namještati po visini, u najnižem položaju ne smije biti više od 25 mm iznad vrha naslona sjedala. U slučaju sjedala ili klupa za sjedenje koji se mogu namještati po visini i koji su opremljeni zasebnim naslonima za glavu, ovaj se zahtjev provjerava za sve položaje sjedala ili klupe za sjedenje.

5.9.   U slučaju naslona za glavu koji su integrirani s naslonom sjedala, područje koje treba uzeti u obzir je:

iznad ravnine okomite na referentnu liniju na 540 mm od točke R;

između dviju okomitih uzdužnih ravnina koje prolaze na 85 mm s obiju strana referentne linije. Na tom području dopušteni su otvori koji, neovisno o njihovu obliku, mogu imati duljinu „a” veću od 60 mm kad ih se mjeri kako je opisano u stavku 6.7., uz uvjet da nakon dodatnog ispitivanja u skladu sa stavkom 6.4.3.3.2. još uvijek ispunjavaju zahtjeve iz stavka 5.12.

5.10.   Kod naslona za glavu koji se mogu namještati po visini, na dijelu naprave koji služi kao naslon za glavu dozvoljeni su otvori koji, bez obzira na njihov oblik, mogu imati duljinu „a” veću od 60 mm kad ih se mjeri kako je opisano u stavku 6.7., uz uvjet da nakon dodatnog ispitivanja u skladu sa stavkom 6.4.3.3.2. još uvijek ispunjavaju zahtjeve iz stavka 5.12.

5.11.   Naslon za glavu mora biti širine dovoljne da osobi koja normalno sjedi pruža odgovarajući oslonac za glavu. Kako je predviđeno u skladu s postupkom opisanim u stavku 6.6., naslon za glavu obuhvaća površinu koja se pruža najmanje 85 mm na svaku stranu od okomite središnje ravnine sjedala za koje je naslon za glavu namijenjen.

5.12.   Naslon za glavu i njegovo sidrište moraju biti takvi da je najveći pomak glave prema natrag, označen s X, koji dopušta naslon za glavu i koji je mjeren u skladu sa statičkim postupkom iz stavka 6.4.3. manji od 102 mm.

5.13.   Naslon za glavu i njegovo sidrište ne smiju se slomiti pod opterećenjem iz stavka 6.4.3.6. Kod naslona za glavu koji su integrirani s naslonom sjedala, zahtjevi iz ovog stavka primjenjuju se na dio konstrukcije naslona sjedala koji je iznad ravnine okomite na referentnu liniju na 540 mm od točke R.

5.14.   Ako se naslon za glavu može namještati, ne smije biti moguće podignuti ga iznad najveće namjestive visine, osim namjernom radnjom korisnika koja se razlikuje od bilo kojeg zahvata potrebnog za njegovo namještanje.

5.15.   Smatra se da čvrstoća naslona sjedala i njegovih naprava za blokiranje ispunjava zahtjeve iz stavka 6.2. ako nakon ispitivanja u skladu sa stavkom 6.4.3.6. ne dođe do loma sjedala ni naslona sjedala; u suprotnom treba dokazati da sjedalo može ispunjavati ispitne zahtjeve iz stavka 6.2.

5.16.   Posebni zahtjevi u vezi sa zaštitom putnika od rasute prtljage

5.16.1.   Nasloni sjedala

Nasloni sjedala i/ili nasloni za glavu koji su postavljeni tako da čine prednju granicu prtljažnika, pri čemu su sva sjedala postavljena i u uobičajenom su položaju uporabe, kako je naveo proizvođač, moraju biti čvrstoće dovoljne da zaštite putnike od naleta prtljage pri čeonom sudaru. Smatra se da je taj zahtjev ispunjen ako tijekom ispitivanja iz Priloga 9. i nakon njega nasloni sjedala i mehanizmi za blokiranje ostanu u prvotnom položaju. Međutim, tijekom ispitivanja dopuštena je deformacija naslona sjedala i njihovih elemenata za pričvršćivanje, uz uvjet da se prednja kontura dijelova ispitivanih naslona sjedala i/ili naslona za glavu, tvrdoće veće od 50 prema Shoreu A, ne pomakne ispred poprečne okomite ravnine koja prolazi kroz:

(a)	točku 150 mm ispred točke R dotičnog sjedala, za dijelove naslona za glavu;

(b)	točku 100 mm ispred točke R dotičnog sjedala, za dijelove naslona sjedala;

pri čemu je isključena faza odbijanja ispitnih blokova.

Kod integriranih naslona za glavu granicu između naslona za glavu i naslona sjedala definira ravnina okomita na referentnu liniju 540 mm od točke R.

Sva se mjerenja vrše na uzdužnoj središnjoj ravnini odgovarajućeg sjedala ili sjedećeg mjesta za svako sjedeće mjesto koje tvori prednju granicu prtljažnika.

Tijekom ispitivanja iz Priloga 9. ispitni blokovi moraju ostati iza dotičnih naslona sjedala. U slučaju oštećenja mehanizma za uvlačenje sigurnosnog pojasa provjerava se je li mehanizam blokiran kao posljedica ispitivanja odnosno može li se blokirati ručnim izvlačenjem remena.

5.16.2.   Pregradni sustavi

Na zahtjev proizvođača vozila ispitivanje opisano u Prilogu 9. može se provesti s postavljenim pregradnim sustavima ako su ti sustavi ugrađeni kao dio standardne opreme za pojedini tip vozila.

Pregradni sustavi u obliku žičane mreže, koji su u uobičajenom položaju uporabe postavljeni iznad naslona sjedala, ispituju se u skladu sa stavkom 2.2. Priloga 9.

Smatra se da je taj zahtjev ispunjen ako pregradni sustavi tijekom ispitivanja ostanu u tom položaju. Međutim, dopuštena je deformacija pregradnih sustava tijekom ispitivanja, uz uvjet da se prednja kontura pregrade (uključujući dijelove ispitivanih naslona sjedala i/ili naslona za glavu tvrdoće veće od 50 prema Shoreu A) ne pomakne ispred poprečne okomite ravnine koja prolazi kroz:

(a)	točku 150 mm ispred točke R predmetnog sjedala, za dijelove naslona za glavu;

(b)	točku 100 mm ispred točke R predmetnog sjedala, za dijelove naslona sjedala i dijelove pregradnog sustava osim naslona za glavu.

Za integrirani naslon za glavu granica između naslona za glavu i naslona sjedala definirana je stavkom 5.16.1.

Sva se mjerenja vrše na uzdužnoj središnjoj ravnini odgovarajućeg sjedala ili sjedećeg mjesta za svako sjedeće mjesto koje tvori prednju granicu prtljažnika.

Nakon ispitivanja ne smiju se pojaviti neravnine ni oštri rubovi koji bi mogli povećati opasnost od ozljede ili težinu ozljede putnika. U slučaju oštećenja mehanizma za uvlačenje sigurnosnog pojasa provjerava se je li mehanizam već blokiran odnosno može li se blokirati ručnim izvlačenjem remena.

5.16.3.   Zahtjevi iz stavaka 5.16.1. i 5.16.2. ne primjenjuju se na sustave za zadržavanje prtljage koji se aktiviraju automatski u slučaju udara. Proizvođač mora tehničkoj službi zadovoljavajuće dokazati da je zaštita koja se postiže tim sustavima jednaka zaštiti opisanoj u stavcima 5.16.1. i 5.16.2.

6.   ISPITIVANJA

6.1.   Opće specifikacije koje vrijede za sva ispitivanja

6.1.1.   Naslon sjedala, ako se može namještati, blokiran je u položaju nagnutom prema natrag što bliže 25 ° od okomice na referentnu liniju trupa ispitne lutke opisane u Prilogu 3., ako proizvođač nije naveo drukčije.

6.1.2.   Ako su sjedalo, njegov mehanizam za blokiranje i njegova ugradnja istovjetni ili simetrični u odnosu na drugo sjedalo u vozilu, tehnička služba može ispitati samo jedno takvo sjedalo.

6.1.3.   U slučaju sjedala s naslonima za glavu koji se mogu namještati, ispitivanja se provode na naslonima za glavu postavljenima u najnepovoljniji položaj (općenito u najviši položaj) koji dopuštaju njihovi sustavi za namještanje.

6.1.4.   Sklopiva sjedala ispituju se u položaju uporabe putnika.

6.2.   Ispitivanje čvrstoće naslona sjedala i njegovih sustava za namještanje

6.2.1.   Sila koja proizvodi moment od 53 daNm u odnosu na točku R djeluje uzdužno i unatrag na gornji dio okvira naslona sjedala preko sastavnog dijela koji oponaša leđa ispitne lutke iz Priloga 3. ovom Pravilniku. U slučaju klupe za sjedenje, ako je dio ili čitavi noseći okvir (uključujući i onaj naslona za glavu) zajednički za više od jednog sjedećeg mjesta, ispitivanje se mora obaviti istodobno za sva ta sjedeća mjesta.

6.3.   Ispitivanje čvrstoće sidrišta sjedala te sustava za namještanje, blokiranje i pomicanje

6.3.1.   Uzdužno horizontalno usporenje ili, po izboru podnositelja zahtjeva, ubrzanje od najmanje 20 g primjenjuje se tijekom 30 ms u smjeru prema naprijed na cjelokupnu karoseriju vozila oponašajući čeoni sudar u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. Priloga 7. Alternativno, na zahtjev proizvođača može se koristiti ispitni puls iz Dodatka Prilogu 9.

6.3.2.   Za oponašanje stražnjeg sudara primjenjuje se uzdužno usporenje ili, po izboru podnositelja zahtjeva, ubrzanje u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.3.1.

6.3.3.   Zahtjevi iz stavaka 6.3.1. i 6.3.2. provjeravaju se za sve položaje sjedala. U slučaju sjedala opremljenih naslonom za glavu koji se može namještati, ispitivanje se provodi s naslonima za glavu postavljenima u najnepovoljniji položaj (općenito u najviši položaj) koji dopuštaju njihovi sustavi za namještanje. Tijekom ispitivanja sjedalo mora biti tako postavljeno da ni jedan vanjski čimbenik ne onemogućuje popuštanje sustava za blokiranje.

Smatra se da su ti uvjeti ispunjeni ako je sjedalo ispitano nakon što je namješteno u sljedeće položaje:

uzdužnim namještanjem fiksirano je jedan urez ili 10 mm prema natrag od krajnjega prednjeg uobičajenog položaja za vožnju ili položaja uporabe kako ga je odredio proizvođač (za sjedala s neovisnim okomitim namještanjem, jastuk sjedišta mora biti postavljen u svoj najviši položaj);

uzdužnim namještanjem fiksirano je jedan urez ili 10 mm prema naprijed od krajnjega stražnjeg uobičajenog položaja za vožnju ili položaja uporabe kako ga je odredio proizvođač (za sjedala s neovisnim okomitim namještanjem, jastuk sjedišta mora biti postavljen u svoj najniži položaj) i, po potrebi, u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.3.4.

6.3.4.   U slučajevima kada je raspored sustava za blokiranje takav da bi, u položaju sjedala drugačijem od onih definiranih u stavku 6.3.3., raspodjela sila na naprave za blokiranje i sidrišta sjedala bila manje povoljna od one kod konfiguracije određene u stavku 6.3.3., ispitivanja se provode za to manje povoljno sjedeće mjesto.

6.3.5.   Ispitni uvjeti iz stavka 6.3.1. smatraju se ispunjenima ako su, na zahtjev proizvođača, zamijenjeni ispitivanjem sudarom potpunog vozila u voznome stanju s čvrstom zaprekom, kako je navedeno u stavku 2. Priloga 7. ovom Pravilniku. U tom slučaju sjedalo mora biti namješteno za najnepovoljnije uvjete raspodjele naprezanja u sustavu sidrenja kako je predviđeno stavcima 6.1.1., 6.3.3. i 6.3.4.

6.4.   Ispitivanje učinkovitosti naslona za glavu

6.4.1.   Ako se naslon za glavu može namještati, postavlja se u najnepovoljniji položaj (općenito u najviši položaj) koji omogućuje njegov sustav za namještanje.

6.4.2.   U slučaju klupe za sjedenje, ako je dio ili čitavi noseći okvir (uključujući i onaj naslona za glavu) zajednički za više od jednog sjedećeg mjesta, ispitivanje se mora obaviti istodobno za sva ta sjedeća mjesta.

6.4.3.   Ispitivanje

6.4.3.1.   Sve linije, uključujući i projekcije referentne linije, povlače se u okomitoj središnjoj ravnini predmetnog sjedala ili sjedećeg mjesta (vidjeti Prilog 5. ovom Pravilniku).

6.4.3.2.   Pomaknuta referentna linija određuje se tako da na dio koji oponaša leđa ispitne lutke iz Priloga 3. ovom Pravilniku djeluje početna sila koja proizvodi moment sile prema natrag od 37,3 daNm oko točke R. Pri istodobnom ispitivanju klupa za sjedenje moment sile prema natrag treba istodobno djelovati na sva sjedeća mjesta na klupi, neovisno o tome je li mjesto opremljeno naslonom za glavu.

6.4.3.3.   Pomoću kuglastog modela glave promjera 165 mm početna sila koja proizvodi moment sile prema natrag od 37,3 daNm oko točke R djeluje pod pravim kutom na pomaknutu referentnu liniju na udaljenosti od 65 mm ispod vrha naslona za glavu, pri čemu referentna linija ostaje u pomaknutom položaju u skladu sa stavkom 6.4.3.2. Pri istodobnom ispitivanju klupa za sjedenje sila djeluje istodobno na sve naslone za glavu koji se nalaze na klupi za sjedenje.

6.4.3.3.1.   Ako postojanje otvora sprečava primjenu sile iz stavka 6.4.3.3. na udaljenosti od 65 mm od vrha naslona za glavu, udaljenost se može smanjiti tako da os sile prolazi središnjom linijom elementa okvira koji je najbliži otvoru.

6.4.3.3.2.   U slučajevima opisanima u stavcima 5.9. i 5.10. ispitivanje se ponavlja tako da se upotrebom kugle promjera 165 mm na svaki otvor djeluje silom:

koja prolazi težištem najmanjeg presjeka otvora, uzduž poprečnih ravnina paralelnih s referentnom linijom; i

koja proizvodi moment sile od 37,3 daNm oko točke R.

6.4.3.4.   Određuje se tangenta Y na kuglasti model glave, paralelna s pomaknutom referentnom linijom.

6.4.3.5.   Mjeri se udaljenost X iz stavka 5.11. između tangente Y i pomaknute referentne linije.

6.4.3.6.   Za provjeru djelotvornosti naslona za glavu početno opterećenje predviđeno stavcima 6.4.3.3. i 6.4.3.3.2. povećava se na 89 daN, osim ako ranije dođe do loma sjedala ili naslona sjedala. Na zahtjev proizvođača opterećenje iz stavka 6.4.3.2. istodobno se povećava na 53 daNm za sjedeća mjesta bez naslona za glavu samo kako bi se omogućilo istodobno ispunjavanje zahtjeva iz stavaka 5.15. i 6.2.

6.5.   Određivanje visine naslona za glavu

6.5.1.   Sve linije, uključujući projekciju referentne linije, povlače se na okomitoj središnjoj ravnini predmetnog sjedala ili sjedećeg mjesta, pri čemu presjek takve ravnine sa sjedalom određuje konturu naslona za glavu i konturu naslona sjedala (vidjeti sliku 1. iz Priloga 4. ovom Pravilniku).

6.5.2.   Ispitna lutka iz Priloga 3. ovom Pravilniku postavlja se u uobičajeni položaj na sjedalu.

6.5.3.   Projekcija referentne linije ispitne lutke iz Priloga 3. ovom Pravilniku potom se na predmetnom sjedalu povlači u ravnini iz stavka 6.4.3.1.

Okomito na referentnu liniju povlači se tangenta S na vrh naslona za glavu.

6.5.4.   Udaljenost „h” od točke R do tangente S je visina koju treba uzeti u obzir pri provedbi zahtjeva iz stavka 5.6.

6.6.   Određivanje širine naslona glave (vidjeti sliku 2. iz Priloga 4. ovom Pravilniku)

6.6.1.   Ravnina S1, koja je okomita na referentnu liniju i nalazi se 65 mm ispod tangente S definirane u stavku 6.5.3., određuje presjek naslona za glavu omeđen rubnom linijom C.

6.6.2.   Širina naslona za glavu koju treba uzeti u obzir pri ispunjavanju zahtjeva iz stavka 5.11. je udaljenost „L” izmjerena u ravnini S1 između okomitih uzdužnih ravnina P i P’.

6.6.3.   Ako je to potrebno, širina naslona za glavu određuje se i u ravnini okomitoj na referentnu liniju 635 mm iznad točke R sjedala, pri čemu se ta udaljenost mjeri uzduž referentne linije.

6.7.   Određivanje udaljenosti „a” otvora naslona za glavu (vidjeti Prilog 8. ovom Pravilniku)

6.7.1.   Udaljenost „a” određuje se za svaki otvor i u odnosu na prednju stranu naslona za glavu pomoću kugle promjera 165 mm.

6.7.2.   Kugla mora dodirivati otvor u točki na području otvora koja dopušta najveće ulaženje kugle, pri čemu se ne primjenjuje sila.

6.7.3.   Udaljenost između dviju točaka kontakta kugle i otvora predstavlja udaljenost „a” koju treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju odredaba iz stavaka 5.9. i 5.10.

6.8.   Ispitivanja za provjeru rasipanja energije na naslonu sjedala i naslonu za glavu

6.8.1.   Površine stražnjih dijelova sjedala koje treba ispitati one su koje se nalaze u područjima definiranima u nastavku i s kojima može doći u kontakt kugla promjera 165 mm kad je sjedalo ugrađeno u vozilo.

6.8.1.1.   Područje 1

6.8.1.1.1.   Kod zasebnih sjedala bez naslona za glavu, to područje obuhvaća stražnji dio naslona sjedala između uzdužnih okomitih ravnina, 100 mm od obiju strana uzdužne središnje ravnine središnje linije sjedišta te iznad ravnine okomite na referentnu liniju 100 mm ispod vrha naslona sjedala.

6.8.1.1.2.   Kod klupa za sjedenje bez naslona za glavu, to se područje proteže između uzdužnih okomitih ravnina, 100 mm od obiju strana uzdužne središnje ravnine svakoga označenog vanjskog sjedećeg mjesta koje odredi proizvođač te iznad ravnine okomite na referentnu liniju 100 mm ispod vrha naslona sjedala.

6.8.1.1.3.   Kod sjedala ili klupa za sjedenje s naslonima za glavu, to se područje proteže između uzdužnih okomitih ravnina, 70 mm od obiju strana uzdužne središnje ravnine predmetnog sjedala ili sjedećeg mjesta te iznad ravnine okomite na referentnu liniju 635 mm od točke R. Ako se može namještati, naslon za glavu za potrebe se ispitivanja postavlja u najnepovoljniji položaj (općenito najviši položaj) koji dopušta njegov sustav za namještanje.

6.8.1.2.   Područje 2

6.8.1.2.1.   Kod sjedala ili klupa za sjedenje bez naslona za glavu te sjedala ili klupa za sjedenje s odvojivim ili zasebnim naslonima za glavu, područje 2 proteže se iznad ravnine okomite na referentnu liniju 100 mm udaljenu od vrha naslona sjedala, uz iznimku dijelova područja 1.

6.8.1.2.2.   Kod sjedala ili klupa za sjedenje s integriranim naslonima za glavu, područje 2 proteže se iznad ravnine okomite na referentnu liniju 440 mm udaljenu od točke R predmetnog sjedala ili sjedećega mjesta, uz iznimku dijelova područja 1.

6.8.1.3.   Područje 3

6.8.1.3.1.   Područje 3 definirano je kao dio naslona sjedala ili klupe za sjedenje i nalazi se iznad horizontalnih ravnina definiranih u stavku 5.2.4.1.3., uz iznimku dijelova koji se nalaze u području 1 ili 2.

6.9.   Istovrijedne ispitne metode

Ako se primjenjuje ispitna metoda drukčija od metoda iz stavaka 6.2., 6.3. 6.4. i Priloga 6., mora se dokazati njezina istovrijednost.

7.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje moraju biti u skladu s onima iz Popisa 1. Sporazuma (E/ECE/TRANS/505/Rev.3), uz sljedeće zahtjeve:

7.1.   Svako vozilo homologirano u skladu s ovim Pravilnikom proizvodi se sukladno homologiranom tipu i ispunjava zahtjeve iz stavka 5. I kad je riječ o naslonima za glavu kako su definirani u stavcima 2.12.2. i 2.12.3. vozilo mora biti sukladno homologiranom tipu vozila, čak i ako se stavlja na tržište sa sjedalima koja nisu opremljena naslonima za glavu.

7.2.   Homologacijsko tijelo koje je izdalo homologaciju može u svako doba provjeriti metode kontrole sukladnosti koje se primjenjuju u svakoj proizvodnoj jedinici. To tijelo može provesti i nasumične provjere serijski proizvedenih vozila u pogledu zahtjeva iz stavka 5.

8.   SANKCIJE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

8.1.   Homologacija koja se izdaje za tip vozila u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 7.1. ili ako vozila ne prođu uspješno provjere predviđene stavkom 7.

8.2.   Ako stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, o tome bez odgode obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem izjave prema predlošku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

9.   PREINAKE TIPA VOZILA I PROŠIRENJA HOMOLOGACIJE S OBZIROM NA SJEDALA, NJIHOVA SIDRIŠTA I/ILI NJIHOVE NASLONE ZA GLAVU

9.1.   O svakoj preinaci tipa vozila u pogledu sjedala, njihovih sidrišta i/ili naslona za glavu obavješćuje se homologacijsko tijelo koje je homologiralo taj tip vozila. To tijelo zatim može:

9.1.1.   smatrati da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak i da vozilo u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve; ili

9.1.2.   smatrati da preinake imaju dovoljno neznatan utjecaj na rezultate iz stavaka 6.2., 6.3. i 6.4. da se mogu provjeriti izračunom na temelju rezultata homologacijskog ispitivanja; ili

9.1.3.   zatražiti dodatno izvješće od tehničke službe odgovorne za provedbu ispitivanja.

9.2.   Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik mora se obavijestiti o potvrdi ili odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, putem postupka predviđenog u stavku 4.3.

9.3.   Homologacijsko tijelo koje dodjeljuje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje i o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem izjave prema predlošku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

10.   TRAJNO OBUSTAVLJENA PROIZVODNJA

10.1.   Ako nositelj homologacije prestane proizvoditi uređaj homologiran prema ovom Pravilniku, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću izjavu, to tijelo o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem izjave prema predlošku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

11.   UPUTE ZA UPORABU

11.1.   Ako se nasloni za glavu mogu namještati, proizvođači moraju osigurati upute o tome kako njima rukovati, namještati ih, blokirati i, po potrebi, ukloniti.

12.   IMENA I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE IMENA I ADRESE HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologaciju i kojima se moraju poslati obrasci kojima se potvrđuje homologacija ili proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije, a koji su izdani u drugim državama.

13.   PRIJELAZNE ODREDBE

13.1.   Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 06 ni jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 06.

13.2.   Od 1. listopada 1999. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dodjeljuju homologacije samo ako su ispunjeni zahtjevi iz ovog Pravilnika, kako je izmijenjen nizom izmjena 06.

13.3.   Od 1. listopada 2001. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti priznati homologacije koje nisu izdane u skladu s nizom izmjena 06 ovog Pravilnika.

13.4.   Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 07 ni jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 07.

13.5.   Nakon što proteknu 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu niza izmjena 07, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodijeliti homologaciju samo ako tip vozila za koji je zatražena homologacija ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 07.

13.6.   Nakon što protekne 48 mjeseci od datuma stupanja na snagu niza izmjena 07, postojeće homologacije u skladu s ovim Pravilnikom prestaju važiti, osim za tipove vozila koji ispunjavaju zahtjeve iz ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 07.

13.7.   Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 08 ni jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 08.

13.8.   Nakon što proteknu 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu niza izmjena 08, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dodjeljuju homologacije samo ako su ispunjeni zahtjevi iz ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 08.

13.9.   Nakon što protekne 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu niza izmjena 08, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti priznati homologacije koje nisu izdane u skladu s nizom izmjena 08 ovog Pravilnika.

13.10.   Ne dovodeći u pitanje stavke 13.8. i 13.9., homologacije vozila onih kategorija na koje ne utječe niz izmjena 08 ostaju važeće, a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju ih prihvaćati.

13.11.   Ako u vrijeme pristupanja ovom Pravilniku u nacionalnim propisima ne postoje zahtjevi kojima se zabranjuju bočno okrenuta sjedala, ugovorne stranke mogu i dalje dopuštati ugradnju bočno okrenutih sjedala za potrebe nacionalne homologacije i u tom se slučaju te kategorije autobusa ne mogu homologirati prema ovom Pravilniku.

13.12.   Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 09 ni jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti dodijeliti ili odbiti prihvatiti homologaciju na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 09.

13.12.1.   Od 1. rujna 2020. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu obvezne prihvaćati homologacije prema prethodnim nizovima izmjena koje su prvi put dodijeljene 1. rujna 2020. ili nakon tog datuma.

13.12.2.   Do 1. rujna 2022. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik prihvaćaju homologacije prema prethodnim nizovima izmjena prvi put dodijeljene prije 1. rujna 2020.

13.12.3.   Od 1. rujna 2022. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu obvezne prihvaćati homologacije dodijeljene prema prethodnim nizovima izmjena ovog Pravilnika.

13.12.4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 13.12.3., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju prihvaćati homologacije koje su prema prethodnim nizovima izmjena ovog Pravilnika dodijeljene vozilima na koja se ne odnose izmjene uvedene nizom izmjena 09.

13.12.5.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbiti dodijeliti homologaciju ili proširenje homologacije prema bilo kojem prethodnom nizu izmjena ovog Pravilnika.

---

(1)  Kako je određeno u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3.), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6/stavak 2. – http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(2)  Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedeni su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev. 6, Prilog 3. – http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(3)  Vozila kategorije M2 koja su homologirana na temelju ovog Pravilnika umjesto Pravilnika br. 80 (u skladu sa stavkom 1.2. potonjeg) također moraju ispuniti zahtjeve iz ovog stavka.

Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Obuhvaća sav važeći tekst do:

dopune 3. nizu izmjena 03 – datum stupanja na snagu: 10. veljače 2018.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.

Područje primjene

2.

Definicije

3.

Zahtjev za homologaciju

4.

Homologacija

5.

Zahtjevi za sjedala

6.

Zahtjevi za sidrišta sjedala određenog tipa vozila

7.

Zahtjevi za ugradnju sjedala u određeni tip vozila

8.

Sukladnost proizvodnje

9.

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

10.

Preinake i proširenje homologacije tipa sjedala i/ili tipa vozila

11.

Trajno obustavljena proizvodnja

12.

Prijelazne odredbe

13.

Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela

DODACI

1.

Ispitni postupci za sjedala u skladu sa stavkom 5. i/ili za sidrišta u skladu sa stavkom 6.1.2. i/ili za ugradnju bočno okrenutih sjedala u skladu sa stavkom 3. Dodatka 7.

2.

Ispitni postupak za sidrišta vozila koja se upotrebljavaju u primjeni stavka 6.1.1.

3.

Potrebna mjerenja

4.

Određivanje kriterija za prihvaćanje

5.

Zahtjevi za statičko ispitivanje i postupak statičkog ispitivanja

6.

Karakteristike apsorpcije energije stražnjega dijela naslona sjedala

7.

Zahtjevi za zaštitu putnika na bočno okrenutim sjedalima u skladu sa stavkom 7.4.4.

PRILOZI

1.

Izjava o dodjeljivanju, odbijanju, proširenju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa sjedala s obzirom na njihovu čvrstoću na temelju Pravilnika br. 80.

2.

Izjava o dodjeljivanju, odbijanju, proširenju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa vozila s obzirom na čvrstoću njihovih sidrišta sjedala na temelju Pravilnika br. 80.

3.

Izgled homologacijskih oznaka

4.

Postupak za određivanje točke H i stvarnog nagiba trupa za sjedište u motornim vozilima

1.   PODRUČJE PRIMJENE

1.1.   Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

(a)	putnička sjedala za ugradnju u položaju prema naprijed u vozilima kategorija M2 i M3 razreda II, III i B (1);

(b)	vozila kategorija M2 i M3 razreda II, III i B (1) s obzirom na sidrište putničkih sjedala i ugradnju sjedala.

(c)	Ne primjenjuje se na sjedala okrenuta prema natrag ni na naslone za glavu ugrađene na ta sjedala.

1.2.   Na zahtjev proizvođača smatra se da vozila kategorije M2  (1) homologirana na temelju Pravilnika br. 17 ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika.

1.3.   Ako se na neka sjedala vozila primjenjuje izuzeće iz stavka 7.4. Pravilnika br. 14, ta se vozila homologiraju na temelju ovog Pravilnika.

1.4.   Zabranjeno je ugrađivati bočno okrenuta sjedala u vozila kategorije M2 razreda II, III i B i kategorije M3 razreda II, III i B uz iznimku vozila kategorije M3 razreda II, III i B najveće tehnički dopuštene mase opterećenog vozila veće od 10 tona ako su ispunjeni zahtjevi iz stavka 7.4.

1.5.   Stavak 1.4. ne primjenjuje se na vozila hitne pomoći ni na vozila za korištenje u oružanim snagama, civilnoj zaštiti, vatrogasnim službama i snagama za održavanje javnog reda.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.    „homologacija sjedala” znači homologacija tipa sjedala kao sastavnog dijela s obzirom na zaštitu osoba na sjedalima okrenutima prema naprijed s obzirom na čvrstoću tih sjedala i konstrukciju naslona sjedala;

2.2.    „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na čvrstoću dijelova konstrukcije vozila za koja se sjedala pričvršćuju i s obzirom na ugradnju sjedala;

2.3.    „tip sjedala” znači sjedala koja se bitno ne razlikuju prema sljedećim karakteristikama za koje je vjerojatno da utječu na njihovu čvrstoću i potencijalnu opasnost za osobe koje sjede:

2.3.1.   konstrukcija, oblik, dimenzije i materijali dijelova koji podnose opterećenje;

2.3.2.   tipovi i dimenzije sustava za namještanje i blokiranje naslona sjedala;

2.3.3.   dimenzije, konstrukcija i materijali dijelova za pričvršćivanje i podupiranje (npr. noge);

2.4.    „tip vozila” znači vozila koja se ne razlikuju prema sljedećim bitnim karakteristikama:

2.4.1.   konstrukcijska obilježja važna za ovaj Pravilnik; i

2.4.2.   tipovi homologiranih sjedala ugrađeni na vozilo, ako su takvi tipovi ugrađeni;

2.5.    „sjedalo” znači konstrukcija, zajedno s presvlakom i dijelovima za pričvršćivanje, koja je vjerojatno pričvršćena na konstrukciju vozila i namijenjena za uporabu u vozilu za sjedenje najmanje jedne odrasle osobe. Sjedala se na temelju smjera u kojem su okrenuta dijele na sljedeće vrste:

2.5.1.    „sjedalo okrenuto prema naprijed” znači sjedalo koje se može upotrebljavati dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema prednjem dijelu vozila tako da okomita ravnina simetrije sjedala zatvara s okomitom ravninom simetrije vozila kut manji od +10 ° i –10 °;

2.5.2.    „sjedalo okrenuto prema natrag” znači sjedalo koje se može upotrebljavati dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema stražnjem dijelu vozila tako da okomita ravnina simetrije sjedala zatvara s okomitom ravninom simetrije vozila kut manji od +10 ° i –10 °;

2.5.3.    „bočno okrenuto sjedalo” znači sjedalo koje se može upotrebljavati dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema bočnoj strani vozila tako da okomita ravnina simetrije sjedala zatvara s okomitom ravninom simetrije vozila kut od 90 ° ±10 °;

2.6.    „pojedinačno sjedalo” znači sjedalo konstruirano i izrađeno za sjedenje jednoga putnika;

2.7.    „dvostruko sjedalo” znači sjedalo konstruirano i izrađeno za sjedenje dva putnika jedan uz drugoga; ako dva sjedala koja su jedno uz drugo nisu međusobno povezana, to su dva pojedinačna sjedala;

2.8.    „red sjedala” znači sjedalo konstruirano i izrađeno za sjedenje najmanje tri putnika jedan uz drugoga; ako je nekoliko pojedinačnih ili dvostrukih sjedala postavljeno jedno uz drugo, ta se sjedala ne smatraju redom sjedala;

2.9.    „jastuk sjedala” znači dio sjedala koji je postavljen gotovo vodoravno i konstruiran za podupiranje putnika u sjedećem položaju;

2.10.    „naslon sjedala” znači dio sjedala koji je gotovo okomit, konstruiran za podupiranje leđa, ramena i, potencijalno, glave putnika;

2.11.    „sustav za namještanje” znači naprava pomoću koje se sjedalo ili njegovi dijelovi mogu namjestiti u položaj koji odgovara korisniku u sjedećem položaju;

2.12.    „sustav za pomicanje” znači naprava koja omogućuje da se sjedalo ili jedan njegov dio pomakne bočno ili uzdužno, bez čvrsta međupoložaja sjedala ili nekog njegovog dijela, da se putnicima olakša pristup;

2.13.    „sustav za blokiranje” znači naprava koja osigurava da se sjedalo i njegovi dijelovi zadrže u položaju uporabe;

2.14.    „sidrište” znači dio poda ili nadogradnje vozila za koji sjedalo može biti učvršćeno;

2.15.    „dijelovi za pričvršćivanje” znači vijci i drugi sastavni dijelovi koji se upotrebljavaju za pričvršćenje sjedala za vozilo;

2.16.    „kolica” znači ispitna oprema izrađena i korištena za dinamičku reprodukciju cestovnih nesreća s čeonim sudarom;

2.17.    „pomoćno sjedalo” znači sjedalo za lutku koje je na kolica postavljeno iza sjedala koje se ispituje. To sjedalo mora biti reprezentativno za sjedalo koje se u vozilu upotrebljava iza sjedala koje se ispituje;

2.18.    „referentna ravnina” znači ravnina koja prolazi kroz točke dodira peta lutke, a koja se upotrebljava za određivanje točke H i stvarnog kuta torza za sjedište u motornim vozilima u skladu s odredbama Priloga 4.;

2.19.    „referentna visina” znači visina vrha sjedala u odnosu na referentnu ravninu;

2.20.    „lutka” znači lutka u skladu sa specifikacijama za HYBRID II ili III (2) za sjedala okrenuta prema naprijed ili lutka u skladu sa specifikacijama za lutku za bočni sudar u skladu s Prilogom 6. Pravilniku br. 95 za bočno okrenuta sjedala;

2.21.    „referentno područje” znači prostor između dviju okomitih uzdužnih ravnina međusobno udaljenih 400 mm i simetričnih u odnosu na točku H, koji je određen zakretanjem naprave ispitne glave, opisane u Prilogu 1. Pravilniku br. 21., iz okomitog u vodoravni položaj. Ta se naprava postavlja u skladu s Prilogom Pravilniku br. 21 i podešava na najveću duljinu od 840 mm i najmanju duljinu od 736 mm za preostalo ograničavanje tog prostora;

2.22.    „pojas s tri sidrišne točke” znači za potrebe ovog Pravilnika i svaki pojas s više od tri sidrišne točke;

2.23.    „razmak između sjedala” znači, kad je riječ o sjedalima okrenutima u istom smjeru, razmak između prednje površine naslona sjedala i stražnje površine naslona sjedala ispred tog sjedala, mjeren vodoravno na visini od 620 mm od poda.

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.   Zahtjev za homologaciju sjedala podnosi proizvođač sjedala ili njegov ovlašteni zastupnik.

3.2.   Zahtjev za homologaciju vozila podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik.

3.3.   Zahtjevu za homologaciju sjedala ili vozila prilažu se dokumenti u nastavku u tri primjerka i sljedeće pojedinosti:

3.3.1.   za homologaciju sjedala:

3.3.1.1.   detaljan opis sjedala i njegovih dijelova za pričvršćivanje i sustava za namještanje, pomicanje i blokiranje;

3.3.1.2.   dovoljno detaljan tehnički crtež sjedala i njegovih dijelova za pričvršćivanje i sustava za namještanje, pomicanje i blokiranje u odgovarajućem mjerilu;

3.3.2.   za homologaciju vozila:

3.3.2.1.   detaljan opis dijelova konstrukcije vozila koji se koriste kao sidrišta;

3.3.2.2.   dovoljno detaljan tehnički crtež dijelova vozila koji se koriste kao sidrišta u odgovarajućem mjerilu.

3.4.   Tehničkoj službi odgovornoj za provođenje homologacijskih ispitivanja dostavljaju se:

3.4.1.   ako je riječ o homologaciji sjedala, dva sjedala reprezentativna za tip koji treba homologirati;

3.4.2.   ako je riječ o homologaciji vozila, dio konstrukcije vozila.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.   Ako sjedalo dostavljeno za homologaciju na temelju ovog Pravilnika ispunjava zahtjeve iz stavka 5., dodjeljuje mu se homologacija tipa sjedala.

4.2.   Ako vozilo dostavljeno za homologaciju na temelju ovog Pravilnika ispunjava zahtjeve iz stavaka 6. i 7., dodjeljuje mu se homologacija tipa vozila.

4.3.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Prve dvije znamenke (trenutačno 03, što odgovara nizu izmjena 03) označavaju niz izmjena koji obuhvaća najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti homologacijski broj drugom tipu sjedala ili drugom tipu vozila.

4.4.   Obavijest o dodjeljivanju, proširenju ili odbijanju homologacije tipa sjedala i/ili tipa vozila na temelju ovog Pravilnika dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom iz Priloga 1. i/ili 2. ovom Pravilniku.

4.5.   Na svako se sjedalo koje je sukladno s tipom sjedala homologiranim na temelju ovog Pravilnika i na svako se vozilo koje je sukladno s tipom vozila homologiranim na temelju ovog Pravilnika pričvršćuje, na vidljivom i lako dostupnom mjestu naznačenom na obrascu za homologaciju, međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

4.5.1.   kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju (3);

4.5.2.   desno od kruga propisanog u stavku 4.5.1., broja ovog Pravilnika iza kojeg slijede slovo „R”, crtica i homologacijski broj.

4.6.   Homologacijska oznaka mora biti lako čitljiva i neizbrisiva.

4.7.   Ovisno o tome na što se odnosi, homologacijska oznaka postavlja se blizu sjedala ili na njih, ili blizu pločice s podacima o vozilu koju je pričvrstio proizvođač ili na nju.

4.8.   U Prilogu 3. prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka.

5.   ZAHTJEVI ZA SJEDALA

5.1.   Svaki tip sjedala okrenutog prema naprijed mora ispunjavati ispitne zahtjeve iz Dodatka 1. (dinamičko ispitivanje) ili iz Dodatka 5. i Dodatka 6. (statičko ispitivanje) na temelju odabira proizvođača.

5.2.   U izjavu o homologaciji tipa sjedala, koja mora biti u skladu s predloškom iz Priloga 1., bilježe se ispitivanja koje je tip sjedala uspješno prošao.

5.3.   Svaki sustav za namještanje i pomicanje mora sadržavati automatski sustav za blokiranje.

5.4.   Nakon ispitivanja sustavi za namještanje i pomicanje ne moraju biti u potpuno ispravnom radnom stanju.

5.5.   Naslon za glavu mora biti ugrađen na svako prednje vanjsko sjedalo svakog vozila kategorije M2 čija najveća masa nije veća od 3 500 kg. Taj naslon za glavu mora ispunjavati zahtjeve Pravilnika UN-a br. 25 kako je izmijenjen nizom izmjena 04.

6.   ZAHTJEVI ZA SIDRIŠTA SJEDALA ODREĐENOG TIPA VOZILA

6.1.   Sidrišta sjedala u vozilu moraju moći izdržati:

6.1.1.   ispitivanje iz Dodatka 2.;

6.1.2.   ili, ako je sjedalo ugrađeno na dio konstrukcije vozila koji se ispituje, ispitivanja iz Dodatka 1. Sjedalo ne mora biti homologirano sjedalo ako ispunjava zahtjeve iz stavka 3.2.1. tog Dodatka.

6.2.   Ako se propisana sila održi tijekom propisanog razdoblja, dopuštena je trajna deformacija, uključujući lom, sidrišta ili područja oko njega.

6.3.   Ako u vozilu postoji više od jednoga tipa sidrišta, za homologaciju vozila mora se ispitati svaka varijanta sidrišta.

6.4.   Moguće je istodobno homologirati sjedalo i vozilo provođenjem jednog ispitivanja.

6.5.   Kad je riječ o vozilima kategorije M3, smatra se da sidrišta sjedala ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 6.1. i 6.2. ako su sidrišta sigurnosnih pojaseva odgovarajućih sjedišta postavljena izravno na sjedala koja se ugrađuju i ako ta sidrišta pojaseva ispunjavaju zahtjeve Pravilnika br. 14, prema potrebi s izuzećem iz stavka 7.4.

7.   ZAHTJEVI ZA UGRADNJU SJEDALA U ODREĐENI TIP VOZILA

7.1.   Sva ugrađena sjedala okrenuta prema naprijed homologiraju se na temelju zahtjeva iz stavka 5. ovog Priloga i sljedećih uvjeta:

7.1.1.   referentna visina sjedala mora biti najmanje 1 m; i

7.1.2.   točka H sjedala neposredno iza sjedala koje se homologira ne smije biti više od 72 mm viša od točke H sjedala koje se homologira ili, ako je točka H sjedala neposredno iza sjedala koje se homologira više od 72 mm viša, tada se to sjedalo ispituje i homologira za ugradnju na takvom položaju.

7.2.   Kad se sjedalo homologira na temelju Dodatka 1., provode se ispitivanja 1. i 2. uz sljedeće iznimke:

7.2.1.   ispitivanje 1. se ne provodi ako nevezani putnik ne može udariti u stražnju stranu sjedala (tj. ako neposredno iza sjedala koje se ispituje nema sjedala okrenutog prema naprijed ni bočno okrenutog sjedala);

7.2.2.   ispitivanje 2. se ne provodi:

7.2.2.1.   ako vezani putnik ne može udariti u stražnju stranu sjedala; ili

7.2.2.2.   ako je sjedalo iza sjedalo okrenuto prema naprijed s pojasom s tri sidrišne točke koja potpuno ispunjavaju zahtjeve Pravilnika br. 14 (bez izuzeća); ili

7.2.2.3.   ako sjedalo ispunjava zahtjeve iz Dodatka 6. ovom Pravilniku.

7.3.   Kad se sjedalo homologira na temelju dodataka 5. i 6., provode se sva ispitivanja uz sljedeće iznimke:

7.3.1.   ispitivanje iz Dodatka 5. se ne provodi ako nevezani putnik ne može udariti u stražnju stranu sjedala (tj. ako neposredno iza sjedala koje se ispituje nema sjedala okrenutog prema naprijed ni bočno okrenutog sjedala);

7.3.2.   ispitivanje iz Dodatka 6. se ne provodi:

7.3.2.1.   ako vezani putnik ne može udariti u stražnju stranu sjedala; ili

7.3.2.2.   ako je sjedalo iza sjedalo okrenuto prema naprijed s pojasom s tri sidrišne točke koje potpuno ispunjavaju zahtjeve Pravilnika br. 14 (bez izuzeća).

7.4.   Bočno okrenuta sjedala ugrađuju se u skladu sa sljedećim uvjetima:

7.4.1.   referentna visina sjedala mora biti najmanje 1 m;

7.4.2.   ravnina koja prolazi kroz točke H susjednih bočno okrenutih sjedala mora biti paralelna s referentnom ravninom;

7.4.3.   razmak između točaka H dva susjedna bočno okrenuta sjedala ne smije biti veći od 725 mm ni manji od 450 mm, mjeren vodoravno između vertikalnih uzdužnih ravnina koje prolaze kroz središta tih sjedišta (vidjeti sliku 1. u Dodatku 7.); i

7.4.4.   putnici koji sjede na bočno okrenutim sjedalima moraju biti zaštićeni dijelovima vozila (npr. pregradom, zidom ili stražnjim dijelom naslona sjedala okrenutog prema naprijed) koji se nalaze ispred bočno okrenutog sjedala koje je najbliže prednjem dijelu. Taj dio vozila mora ispunjavati zahtjeve iz Dodatka 7. Tijekom ispitivanja zaštita koju pruža ne smije nestati.

8.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje moraju biti u skladu s onima iz Dodatka 2. Sporazumu (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2.), uz sljedeće zahtjeve:

8.1.   sjedala i/ili vozila homologirani na temelju ovog Pravilnika moraju biti proizvedeni tako da budu sukladni s homologiranim tipom ispunjavanjem zahtjeva iz stavaka 5., 6. i 7.

8.2.   Da bi se provjerilo da su zahtjevi iz stavka 8.1. ispunjeni, provode se prikladni postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje. U ovom slučaju prikladni postupci su provjeravanje dimenzija proizvoda i potvrđivanje da su uspostavljeni efektivni postupci za provjeru kvalitete proizvoda.

8.3.   Nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju može u bilo kojem trenutku provjeriti metode za provjeru sukladnosti proizvodnje koje se primjenjuju u svakom proizvodnom pogonu i na uzorcima provesti svako od ispitivanja koje se provode za potrebe homologacije koje smatra nužnim. Uobičajena učestalost tih provjera je jednom godišnje.

9.   SANKCIJE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

9.1.   Homologacija dodijeljena tipu sjedala i/ili tipu vozila na temelju ovog Pravilnika može se povući ako nisu ispunjeni prethodno utvrđeni zahtjevi.

9.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, dužna je o tome odmah obavijestiti druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. i/ili Priloga 2. ovom Pravilniku.

10.   PREINAKE I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA SJEDALA I/ILI TIPA VOZILA

10.1.   Homologacijsko tijelo koje je homologiralo tip sjedala i/ili tip vozila mora se obavijestiti o svakoj preinaci tog tipa sjedala i/ili tipa vozila. To tijelo zatim može:

10.1.1.   smatrati da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak i da sjedalo i/ili vozilo u svakom slučaju i dalje ispunjavaju zahtjeve; ili

10.1.2.   zahtijevati dodatno ispitno izvješće od tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

10.2.   Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o potvrđivanju ili odbijanju, uz navođenje preinaka, putem postupka navedenog u stavku 4.4.

10.3.   Homologacijsko tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj tom proširenju te je o tome dužno obavijestiti ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. i/ili Priloga 2. ovom Pravilniku.

11.   TRAJNO OBUSTAVLJENA PROIZVODNJA

Ako nositelj homologacije potpuno obustavi proizvodnju tipa vozila homologiranog na temelju ovog Pravilnika, dužan je o tome obavijestiti tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću izjavu, to je tijelo dužno o tome obavijestiti ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. i/ili Priloga 2. ovom Pravilniku.

12.   PRIJELAZNE ODREDBE

12.1.   Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 02 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 02.

12.2.   Od 1. studenoga 2012. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije samo ako su ispunjeni zahtjevi ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 02.

12.3.   Od 1. studenoga 2014. homologacije dodijeljene na temelju ovog Pravilnika prestaju važiti, osim homologacija dodijeljenih u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 02.

12.4.   Od 1. studenoga 2014. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju odbijati prve nacionalne ili regionalne registracije (prvo stavljanje u uporabu) vozila koja nisu homologirana u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 02.

12.5.   I nakon datuma stupanja na snagu niza izmjena 02 homologacije sastavnih dijelova na temelju niza izmjena 01 ovog Pravilnika i dalje važe, a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su i dalje prihvaćati te homologacije te ne smiju odbijati dodijeliti proširenje homologacije na temelju niza izmjena 01 ovog Pravilnika.

12.6.   Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 03 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 03.

12.7.   Nakon što protekne 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu niza izmjena 03, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije novim tipovima vozila samo ako su ispunjeni zahtjevi ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 03.

12.8.   Nakon što protekne 60 mjeseci od datuma stupanja na snagu niza izmjena 03 ovog Pravilnika, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju odbijati priznati nacionalne ili regionalne homologacije i odbijati prve nacionalne ili regionalne registracije (prvo stavljanje u uporabu) vozila koja nisu homologirana u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 03.

12.9.   I nakon datuma stupanja na snagu niza izmjena 03 homologacije sastavnih dijelova na temelju niza izmjena 01 i 02 ovog Pravilnika i dalje važe, a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su i dalje prihvaćati te homologacije te ne smiju odbijati dodijeliti proširenje homologacije na temelju niza izmjena 01 ili 02 ovog Pravilnika.

13.   IMENA I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE IMENA I ADRESE HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima treba dostaviti obrasce za potvrdu dodjeljivanja, proširenja, odbijanja ili povlačenja homologacije koji su izdani u drugim državama.

---

(1)  Kako je definirano u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6, stavak 2. – http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(2)  Tehničke specifikacije i detaljni crteži HYBRID-a II i III, koji odgovaraju glavnim mjerama pedesetog percentila muškaraca Sjedinjenih Američkih Država, te specifikacije za njihovo namještanje za ovo ispitivanje pohranjeni su kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Na zahtjev se mogu dobiti na uvid u tajništvu Gospodarske komisije za Europu, Palača naroda, Ženeva, Švicarska.

(3)  Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedeni su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev. 6, Prilog 3. – http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html