10.10.2019

Službeni list Europske unije

L 259/15

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1693

оd 9. listopada 2019.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1 Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 15. veljače 2019. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2)(„Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 3. siječnja 2019. podnijelo Udruženje europskih proizvođača kotača („EUWA” ili „podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje čeličnih kotača u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)	Nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je primila niz pitanja i primjedbi u vezi s definicijom predmetnog proizvoda. U tom pogledu Komisija je pojasnila opseg proizvoda u Obavijesti o izmjeni Obavijesti o pokretanju postupka (3).

(4)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija evidentira uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza da određeni uvjeti nisu ispunjeni. Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom istrage, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Prema podacima Eurostata, uvoz čeličnih kotača iz NRK-a u kilogramima smanjio se tijekom prva četiri mjeseca od pokretanja ispitnog postupka (tj. od ožujka 2019. do lipnja 2019.) za 72 % u odnosu na isto razdoblje 2018. te za 74 % u odnosu na četveromjesečni prosjek tijekom razdoblja ispitnog postupka (2018. – vidjeti uvodnu izjavu 23.). Komisija usto primjećuje da je iz podataka o obujmu uvoza predmetnog proizvoda iz baze Surveillance 2 vidljivo slično jako smanjenje uvoza. Stoga Komisija nije odredila da se na uvoz predmetnog proizvoda primijeni evidentiranje u skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe jer drugi materijalni uvjet iz članka 10. stavka 4., tj. dodatno značajno povećanje uvoza, nije ispunjen.

1.2 Zainteresirane strane

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela NRK-a, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)	Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.3 Odabir uzorka

(7)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.3.1 Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odlučila ograničiti ispitni postupak odabirom razumno velikog uzorka proizvođača iz Unije i da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju raspoloživih podataka dostupnih Komisiji u fazi pokretanja postupka. Temeljio se na obujmu proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku, koji se nalaze u tri različite države članice, činili su više od 35 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Samo je EUWA iznijela primjedbe i zatražila uključivanje dodatnog društva kako bi se poboljšala reprezentativnost uzorka. Na temelju tih primjedbi Komisija je odlučila dodati jedno društvo. Međutim, taj je proizvođač iz Unije odbio surađivati u ispitnom postupku. Stoga je potvrđen privremeni uzorak koji se sastoji od triju proizvođača iz Unije. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(9)

Proizvođači iz Unije u uzorku, kao i drugi proizvođači iz Unije koji sudjeluju u ovom ispitnom postupku, zatražili su od Komisije da se tijekom postupka ne otkrije njihov identitet, u skladu s člankom 19. osnovne uredbe, zbog straha od protumjera nekih njihovih kupaca. Komisija je na temelju opravdanog razloga u zahtjevu odobrila anonimnost proizvođačima iz Unije.

1.3.2 Odabir uzorka uvoznika

(10)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(11)	Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije. S obzirom na njihov mali broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.3.3 Odabir uzorka proizvođačâ izvoznikâ iz NRK-a

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(13)

Ukupno je 27 društava iz predmetne zemlje dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. Komisija je utvrdila da je dvadeset proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika prihvatljivo za uzorak. Sedam proizvođača nije prijavilo izvoz predmetnog proizvoda u EU tijekom razdoblja ispitnog postupka pa nisu smatrani prihvatljivim za uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri društva koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Temelj za odabir uzorka bio je najveći obujam izvoza u Uniju, ali se pazilo i da se uzorkom obuhvate sve vrste čeličnih kotača (čelični kotači koji se upotrebljavaju u osobne i komercijalne svrhe).

(14)	U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(15)	Naknadno je jedno od društava u uzorku odbilo surađivati i zamijenjeno je sljedećim najvećim proizvođačem izvoznikom.

(16)	Nakon posjeta radi provjere i s obzirom na znatne nedostatke informacija koje je dostavio jedan proizvođač izvoznik u uzorku, Komisija je odlučila na temelju članka 18. stavka 1. osnovne uredbe (4) zanemariti te informacije.

(17)	Osim toga, zbog isključivanja određenih vrsta proizvoda iz opsega ovog ispitnog postupka, kako je utvrđeno u odjeljku 2.3. u nastavku, jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju koji je bio u uzorku više nije bio obuhvaćen ovim ispitnim postupkom.

(18)

Uzorak je zbog toga smanjen na samo jedno društvo koje je obuhvatilo oko 20 % kineskog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uzimajući u obzir stupanj nesuradnje u uzorku i nedovoljno vremena za odabir novog uzorka, Komisija je na temelju članka 17. stavka 4. osnovne uredbe privremeno odlučila primijeniti odgovarajuće odredbe članka 18. osnovne uredbe.

1.4 Pojedinačno ispitivanje

(19)

U početku je deset proizvođača izvoznika koji su vratili obrazac za odabir uzorka zatražilo pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Komisija je na dan pokretanja postupka objavila upitnik na internetu. Osim toga, pri objavi uzorka Komisija je obavijestila proizvođače izvoznike koji nisu odabrani u uzorak da trebaju dostaviti odgovor na upitnik ako žele da ih se pojedinačno ispita. Međutim nijedno od tih društava nije dostavilo odgovor na upitnik. Stoga nijedno pojedinačno ispitivanje nije odobreno.

1.5 Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(20)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineskoj vladi”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Upitnici za proizvođače iz Unije, uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike objavljeni su na internetu (5) na dan pokretanja postupka.

(21)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku i tri proizvođača izvoznika u uzorku. Jedan je nepovezani uvoznik dostavio Komisiji odgovor na upitnik; međutim, taj je odgovor bio nepotpun i ta je stranka prestala surađivati u ispitnom postupku kada je od nje zatraženo da dopuni odgovor. Od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih stranaka:

Proizvođači iz Unije

—	Društvo C, Europska unija,

—	Društvo E, Europska unija,

—	Društvo H, Europska unija.

Udruženje proizvođača iz Unije

—	EUWA, Bruxelles, Belgija,

proizvođači izvoznici iz NRK-a

—

Grupa Hangtong:

—	Zhejiang Hangtong Machinery Manufacture Co., Ltd. (proizvođač), Taizhou, Kina,

—	Ningbo Hi-Tech Zone Tongcheng Auto Parts Co., Ltd. (trgovac), Ningbo, Kina,

—	Ningbo Wheelsky Company Limited (offshore trgovac), Ningbo, Kina,

—

Grupa Xingmin:

—	Xingmin Intelligent Transportation Systems Co., Ltd. (proizvođač izvoznik), Longkou, Kina,

—	Tangshan Xingmin Wheels Co., Ltd. (proizvođač), Tangshan, Kina,

—	Xianning Xingmin Wheels Co., Ltd. (proizvođač), Xianning, Kina.

1.6 Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(23)

Ispitnim postupkom u vezi s dampingom i štetom obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem trendova relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.7 Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(24)	Budući da dostatni dokazi raspoloživi pri pokretanju ispitnog postupka upućuju na to da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe.

(25)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za eventualnu primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike iz predmetne zemlje da dostave informacije iz Priloga III. Obavijesti o pokretanju postupka u vezi s ulaznim elementima za proizvodnju čeličnih kotača. Relevantne informacije dostavila su 23 proizvođača izvoznika.

(26)

Kako bi došla do informacija o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak, Komisija je upitnik poslala i kineskoj vladi. Od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za određivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive činjenice u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(27)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala i sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave te obavijesti u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze o primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Jedan proizvođač izvoznik iznio je primjedbe na postojanje znatnih poremećaja.

(28)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(29)

Komisija je 6. ožujka 2019. objavila prvu bilješku u dokumentaciji („bilješka od 6. ožujka 2019.”) (6) u kojoj je zainteresirane strane pozvala da izraze mišljenja o relevantnim izvorima koje bi Komisija mogla upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) drugom alinejom osnovne uredbe. Komisija je u toj bilješci popisala sve faktore proizvodnje, npr. materijale, energiju i radnu snagu, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena, odnosno referentnih vrijednosti, utvrdila moguće reprezentativne zemlje (i to Argentinu, Brazil, Kolumbiju, Maleziju, Meksiko, Rusiju, Južnu Afriku, Tajland i Tursku.)

(30)	Komisija je svim zainteresiranim stranama dala mogućnost da dostave primjedbe. Komisija je primila primjedbe jednog proizvođača izvoznika i podnositelja pritužbe. Kineska vlada nije dostavila nikakve primjedbe.

(31)

Komisija se očitovala o primjedbama na bilješku od 6. ožujka 2019. u drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti od 16. travnja 2019. („bilješka od 16. travnja 2019.”) (7). Komisija je sastavila i popis faktora proizvodnje te je zaključila da je u toj fazi Brazil najprikladnija reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. U toj fazi nije bilo moguće odrediti konačan popis oznaka HS na temelju kojih bi se faktori proizvodnje trebali razvrstati. S obzirom na to da nije bilo uvoza u Brazil pod nekim potencijalnim oznakama HS, Komisija je u toj fazi zaključila da bi se i Turska i Južna Afrika mogle smatrati odgovarajućim reprezentativnim zemljama ako to bude potrebno. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Komisija je zaprimila samo primjedbe podnositelja pritužbe. U ovoj Uredbi očituje se o tim primjedbama.

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1 Predmetni proizvod

(32)

Predmetni proizvod, kako je izmijenjen obaviješću iz uvodne izjave 3., jesu čelični kotači, bez obzira na to jesu li opremljeni priborom i gumama, koji su konstruirani za upotrebu na:

—	cestovnim tegljačima,

—	motornim vozilima za prijevoz osoba i/ili robe,

—	motornim vozilima posebne namjene (primjerice, vatrogasna vozila, vozila za štrcanje ili posipanje),

—	prikolicama, poluprikolicama, vozilima za stanovanje ili kampiranje i sličnim vozilima, bez mehaničkog pogona

podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8708 70 10, ex 8708 70 99 i ex 8716 90 90 (oznake TARIC 8708701080, 8708701085, 8708709920, 8708709980, 8716909095 i 8716909097) („predmetni proizvod”).

(33)

Sljedeći su proizvodi isključeni:

—	čelični kotači za industrijsku montažu jednoosovinskih traktora trenutačno razvrstanih u tarifni podbroj 8701 10,

—	kotači za cestovne četverocikle,

—	dijelovi kotača u obliku zvijezde, lijevani od čelika u jednom komadu,

—	kotači za motorna vozila posebno konstruirana za upotrebu izvan ceste (primjerice, kotači za poljoprivredne traktore ili traktore za šumarstvo, viličare, traktore za izguravanje i vuču, samoistovarna vozila (damperi) konstruirana za rad izvan cestovne mreže).

2.2 Istovjetni proizvod

(34)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—	predmetni proizvod,

—	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a,

—	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Brazila, koji je služio kao reprezentativna zemlja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne Uredbe i

—	proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(35)	Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.3 Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(36)

Jedan od proizvođača izvoznika u uzorku tvrdio je da bi čelične kotače koji su posebno konstruirani za prikolice i kamp-prikolice za osobne automobile, razvrstani u oznaku KN 8716 90 90 i promjer naplatka im nije veći od 16 inča trebalo isključiti iz opsega proizvoda jer se ne proizvode u Uniji i nemaju ista tehnička svojstva kao drugi proizvodi koji su obuhvaćeni opsegom proizvoda.

(37)

Kad je riječ o tehničkim svojstvima, dotično društvo navelo je da su specifikacije za kotače prikolica i kamp-prikolica za osobne automobile, posebno s obzirom na čvrstoću (stoga i ispitivanje), niže nego za kotače osobnih automobila. Osim toga, moraju zadovoljiti posebne specifikacije koje se odnose na veće opterećenje i zahtjeve za niže brzine takvih kotača koji se prodaju u Uniji. To bi značilo i da se čelični kotači za prikolice i kamp-prikolice za osobne automobile ne mogu zakonito prodavati i upotrebljavati kao čelični kotači osobnih automobila. To je društvo navelo i da se čelični kotači za prikolice ili kamp-prikolice za osobne automobile trebaju razvrstati u oznaku KN 8716 90 90, a da bi se čelični kotači za osobne automobile trebali razvrstati u tarifni broj 8708.

(38)

Osim toga, Komisija je tijekom ispitnog postupka primila primjedbe u vezi s mogućim isključenjem iz opsega ispitnog postupka kotača za poljoprivredne prikolice i drugu vučnu poljoprivrednu opremu koja se koristi u poljima, za koje je utvrđeno da imaju promjer naplatka koji nije veći od 16 inča. U obavijesti o pokretanju postupka izričito su isključeni „kotači za motorna vozila posebno konstruirana za upotrebu izvan ceste (primjerice, kotači za poljoprivredne traktore ili traktore za šumarstvo, viličare, traktore za izguravanje i vuču, samoistovarna vozila (damperi) konstruirana za rad izvan cestovne mreže)”. Međutim, čelični kotači za vozila bez mehaničkog pogona, kao što su poljoprivredne prikolice i druga vučna poljoprivredna oprema koja se koristi u poljima, bili su izvorno uključeni u opseg proizvoda. Tvrdilo se da takvi kotači također imaju različita tehnička svojstva kao i čelični kotači za prikolice ili kamp-prikolice za osobne automobile pa se ne mogu zamijeniti s drugim proizvodima koji su obuhvaćeni opsegom proizvoda.

(39)

Komisija je 24. lipnja 2019. objavila bilješku u dokumentaciji u kojoj je pozvala sve zainteresirane strane da dostave primjedbe o tim tvrdnjama o opsegu proizvoda. Podnositelj pritužbe, tri proizvođača izvoznika i jedan uvoznik iz Unije dostavili su primjedbe na navedenu bilješku. Sve te stranke podržale su tvrdnju o isključenju proizvoda koja je sažeta u prethodnim uvodnim izjavama 36. i 38.

2.4 Zaključak o predmetnom proizvodu

(40)

Ispitni postupak je pokazao da kotači iz uvodnih izjava 36. i 38. imaju ograničen promjer koji nije veći od 16 inča i različita tehnička svojstva od drugih vrsta kotača u opsegu proizvoda jer nisu namijenjeni za ugradnju i ne mogu biti ugrađeni na sama motorna vozila. Stoga je Komisija privremeno zaključila da bi te proizvode trebalo isključiti.

(41)	Nakon isključenja opisanog u prethodnoj uvodnoj izjavi 40., jedan od proizvođača izvoznika u uzorku koji je proizvodio i izvozio u Uniju samo vrste proizvoda koji su isključeni više se ne smatra proizvođačem izvoznikom predmetnog proizvoda.

(42)

Stoga se predmetni proizvod privremeno definira kao kotači od čelika, bez obzira na to jesu li opremljeni priborom i gumama, koji su konstruirani za upotrebu na:

—	cestovnim tegljačima,

—	motornim vozilima za prijevoz osoba i/ili robe,

—	motornim vozilima posebne namjene (primjerice, vatrogasna vozila, vozila za štrcanje ili posipanje),

—	prikolicama ili poluprikolicama cestovnih tegljača, bez mehaničkog pogona

podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8708 70 10, ex 8708 70 99 i ex 8716 90 90 (oznake TARIC 8708701080, 8708701085, 8708709920, 8708709980, 8716909095 i 8716909097) („predmetni proizvod”).

Sljedeći su proizvodi isključeni:

—	čelični kotači za industrijsku montažu jednoosovinskih traktora trenutačno razvrstanih u tarifni podbroj 8701 10,

—	kotači za cestovne četverocikle,

—	dijelovi kotača u obliku zvijezde, lijevani od čelika u jednom komadu,

—	kotači za motorna vozila posebno konstruirana za upotrebu izvan ceste (primjerice, kotači za poljoprivredne traktore ili traktore za šumarstvo, viličare, traktore za izguravanje i vuču, samoistovarna vozila (damperi) konstruirana za rad izvan cestovne mreže),

—	kotači za prikolice i kamp-prikolice za osobne automobile, poljoprivedne prikolice i ostalu vučnu poljoprivrednu opremu koja se koristi u poljima, koji imaju promjer najviše 16 inča.

3. DAMPING

3.1 Uvodne napomene

(43)	Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 17., u uzorku su preostala samo dva proizvođača izvoznika koja su zatim provjerena.

(44)

U pogledu jednog od tih društava Komisija je odlučila primijeniti odredbe članka 18. osnovne uredbe, a posebno članka 18. stavka 1. prve rečenice te je zanemarila dostavljene informacije. Ta je odluka je donesena jer se prijavljeni podaci o izvoznoj prodaji nisu smatrali pouzdanima zbog toga što nisu bili usklađeni s revidiranom računovodstvenom dokumentacijom društva. Prema tome, Komisija nije primila potrebne informacije za utvrđivanje dampinške marže za to društvo.

(45)	U skladu s člankom 18. stavkom 4. osnovne uredbe zainteresirana strana obaviještena je o razlozima za zanemarivanje dostavljenih informacija i dana joj je mogućnost dostavljanja daljnjih obrazloženja.

(46)

Društvo je iznijelo primjedbu na namjeru Komisije da upotrijebi članak 18. osnovne uredbe te je na zahtjev imalo saslušanje pred službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima. Budući da su odbijeni podaci i primjedbe navedeni u podnesku društva i na kasnijem saslušanju povjerljivi i specifični za to društvo, predmetno je društvo o pojedinostima o Komisijinim nalazima obaviješteno putem zasebne posebne privremene objave.

(47)

Budući da primjedbe koje je društvo navelo u podnescima i na saslušanju pred službenikom za saslušanje nisu izmijenile činjenice i zaključke koje je Komisija utvrdila tijekom posjeta radi provjere u poslovnim prostorima društva, Komisija je privremeno potvrdila da su upotrijebljene najbolje raspoložive činjenice u pogledu tog proizvođača izvoznika.

(48)	Stoga se opis izračuna dampinške marže u nastavku odnosi na jedino preostalo društvo u uzorku.

3.2 Uobičajena vrijednost

(49)	U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(50)

No prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti”. Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u trenutačnom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.2.1 Postojanje znatnih poremećaja

3.2.1.1 Uvod

(51)

Članak 2. stavak 6.a točka (b) osnovne uredbe glasi: „znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

—	na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

—	prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove,

—	javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta,

—	nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu,

—	poremećaji u području troškova plaća,

—	pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.”

(52)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe treba uzeti u obzir, među ostalim, neiscrpni popis elemenata iz prethodne odredbe. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima mogući učinak jednog od tih elemenata ili više njih na cijene i troškove predmetnog proizvoda u zemlji izvoznici. Budući da popis nije kumulativan, za utvrđivanje znatnih poremećaja nije potrebno u obzir uzeti sve elemente. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog elementa s popisa ili više njih mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi ekonomskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(53)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je sljedeće: „ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(54)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila Izvješće o NRK-u (dalje u tekstu „Izvješće”) (8) iz kojeg je vidljivo da dolazi do znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih faktora proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i pojedinim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. U pritužbi su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće. U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka.

(55)

Pritužba je sadržavala ažurirane informacije o višku kapaciteta u proizvodnji čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju predmetnog proizvoda i čini više od 60 % troškova proizvodnje. Upućivala je na izvješće Gospodarske komore Europske unije u Kini (9), prema kojem NRK nije ispunio obećanja da će smanjiti proizvodni kapacitet na realističnije razine. Na to su stanje posebno utjecali:

—	želja dijela regija da budu samodostatne, što je dovelo do dodatnog viška kapaciteta na nacionalnoj razini,

—	postojanje poduzeća u državnom vlasništvu koja ne posluju na temelju dobiti/gubitka,

—	paket poticaja kineske vlade koji je velike čeličane potaknuo da povećaju kapacitete, a malim i srednjim čeličanama omogućio da ponovno postanu profitabilne,

—	energija koju subvencioniraju regionalne vlade (10).

(56)

Podnositelj pritužbe tvrdio je i da domaća potražnja u Kini nije mogla održati visoke razine proizvodnje čelika. Zbog toga se u pritužbi pozvao na Svjetsko udruženje za čelik koje je izvijestilo da se mjesečni obujam proizvodnje u NRK-u u listopadu 2018. povećao za 9,1 % u odnosu na listopad 2017., dok se u 64 zemlje koje dostavljaju podatke Svjetskom udruženju za čelik u prosjeku povećao za samo 5,8 %.

(57)	Pritužba je sadržavala informacije o tome da bi povećana proizvodnja čelika u NRK-u, u kombinaciji sa smanjenjem izvoza koje je posljedica pravnih sredstava zaštite trgovine koje su nedavno uvele Europska unija i SAD, mogla dovesti do pada cijena čelika.

(58)

Konačno, pritužba se odnosila na druge prakse koje utječu na cijenu sirovina:

—	troškovi sirovina i energije u NRK-u nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije,

—	na kineskom tržištu čelika još u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu, pod kontrolom ili političkim nadzorom NRK-a,

—	izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu i dalje nije odgovarajuće,

—	postoje poremećaji u području troškova plaća jer ne proizlaze iz uobičajenih tržišnih sila ili pregovora između društava i radne snage.

(59)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 26. i 27., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze, koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(60)

Primjedbe u tom pogledu primljene su od samo jednog proizvođača izvoznika, koji je tvrdio da izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe nije u skladu s sporazumima WTO-a, uključujući Protokol o pristupanju Narodne Republike Kine WTO-u („Protokol”) i Sporazum o antidampingu.

(61)

U tom je pogledu proizvođač izvoznik tvrdio da EU nakon isteka odjeljka 15. Protokola ne bi trebao odstupati od standardne metodologije pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, tj. upotrebe samo domaćih cijena i troškova zemlje izvoznice, osim ako je u Sporazumu o antidampingu dopušteno drukčije. S obzirom na navedeno, EU bi trebao slijediti standardnu metodologiju u skladu s člankom 2. Sporazuma o antidampingu. Osim toga, zainteresirana strana tvrdila je i da pojam znatnih poremećaja uopće ne postoji u Sporazumu o antidampingu. Budući da u Sporazumu o antidampingu ili u GATT-u iz 1994. nema pravne osnove za takvu konkretnu radnju, nalazi o postojanju znatnih poremećaja i, kao posljedica tih nalaza, izračun uobičajene vrijednosti nije u skladu s člancima 1., 2., 6.1. i 18.1. Sporazuma o antidampingu.

(62)

Za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija je u uvodnoj izjavi 112. zaključila da je primjereno primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe. Komisija se ne slaže sa stajalištem zainteresirane strane da Komisija ne smije upotrijebiti članak 2. stavak 6.a. Naprotiv, Komisija smatra da je članak 2. stavak 6.a primjenjiv i da se mora primijeniti u okolnostima ovog predmeta. Osim toga, Komisija smatra da je ta odredba u skladu s obvezama Europske unije u okviru WTO-a. Komisija smatra da, kako je pojašnjeno u predmetu DS473 EU-biodizel (Argentina), odredbe osnovne uredbe koje se općenito upotrebljavaju za sve članice WTO-a, posebno članak 2. stavak 5. drugi podstavak, dopuštaju upotrebu podataka iz trećih zemalja koji su odgovarajuće prilagođeni, ako je takvo prilagođavanje potrebno i utemeljeno. Naposljetku, u antidampinškim postupcima u vezi s proizvodima iz Kine, dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine koji nisu istekli i dalje se primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnog gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima.

(63)	Proizvođač izvoznik nadalje je tvrdio da podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve dokaze o znatnim poremećajima na samom tržištu čeličnih kotača već je tvrdnje o poremećajima temeljio na stanju na kineskom tržištu čelika.

(64)

Komisija je napomenula da su sve primjedbe o stanju kineskog tržišta čelika relevantne za sam predmetni proizvod jer se proizvod od čelika može smatrati dijelom sektora čelika. Čelik zapravo čini više od 60 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda. Osim toga, glavna sirovina u proizvodnji čeličnih kotača jest toplovaljani plosnati čelik („HRS”) koji čini više od 50 % ukupnih troškova proizvodnje, koji se također proizvodi na kineskom tržištu čelika i za koji su nalazi o poremećajima potvrđeni u prethodnim ispitnim postupcima trgovinske zaštite (11).

(65)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući predmetni proizvod.

3.2.1.2 Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u NRK-u

(66)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „socijalističko javno vlasništvo proizvodnih sredstava, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu jest „pokretačka sila nacionalnog gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (12). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne državne intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (13).

(67)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a međusobno su povezane na svakoj razini (pravnoj, institucionalnoj, osobnoj) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine”. (14) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(68)

Kineska država provodi intervencijsku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (15). Kineska tijela vlasti primjenjuju mnogobrojne ekonomske intervencijske instrumente, uključujući sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(69)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjerom kineskog gospodarstva upravlja se u okviru složenog sustava industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Planovi na pokrajinskoj razini podrobni su, dok se u nacionalnim planovima postavljaju širi ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju postići. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim planskim ciklusima, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti moraju djelotvorno prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje nastaje sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.5. u nastavku) (16).

(70)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku) (17). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (18).

(71)

Treće, na razini regulatornog okruženja državne intervencije u gospodarstvu javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (19). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja te primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (20).

(72)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim aksiomima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (21).

3.2.1.3 Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice.

(73)	Poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države i/ili koja država politički nadzire ili im pruža smjernice ključan su dio gospodarstva u NRK-u.

(74)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (22). Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje (23).

(75)

U sektoru čelika kineska vlada i dalje u vlasništvu ima znatan udio društava. Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, četiri od pet kineskih proizvođača čelika među 10 najvećih svjetskih proizvođača čelika u državnom su vlasništvu. (24) Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje u 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje željeza i čelika u približno deset velikih poduzeća (25). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (26). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (27).

(76)

S obzirom na učestale državne intervencije u industriji čelika i visok udio poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, čak ni proizvođači čelika u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima. Doista, javna i privatna poduzeća u sektoru čelika također se politički nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.1.5. u nastavku.

(77)	Iako su proizvođači čeličnih kotača u Kini pretežno društva u privatnom vlasništvu, državna kontrola i intervencije na njihovom glavnom tržištu sirovina HRS nisu isključeni iz prethodno opisanog općeg okvira.

(78)

Utvrđeno je da su provjereni proizvođači čeličnih kotača kupovali HRS i od poduzeća u državnom vlasništvu i od privatnih dobavljača. Međutim, s obzirom na nalaze nekoliko antisubvencijskih ispitnih postupaka u vezi s kineskim toplovaljanim proizvodima od čelika ili drugih proizvoda od čelika u kojima je HRS upotrijebljen kao sirovina, od kojih je najnoviji ispitni postupak u vezi s organskim prevučenim čelikom („OCS”) (28), oblik vlasništva proizvođača HRS-a nije relevantan za nalaze o poremećajima.

(79)

U prethodno navedenom ispitnom postupku za OCS, na temelju testa koji je odredilo Žalbeno tijelo WTO-a, Komisija je utvrdila da su poduzeća u državnom vlasništvu koja su proizvođače OCS-a opskrbljivala toplovaljanim čelikom javna tijela jer su obavljali državne poslove, čime su zapravo izvršavali državne ovlasti. Osim toga, Komisija je utvrdila i da je kineska vlada povjeravala i usmjeravala privatne proizvođače HRS-a iz Kine na dobavljanje robe u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkama iii. i iv. osnovne antidampinške uredbe (29) te da su ti subjekti djelovali na isti način kao poduzeća za čelik u državnom vlasništvu. Konačno, utvrđeno je da su cijene HRS-a u NRK-u bile narušene. To je bila posljedica velike prevlasti poduzeća u državnom vlasništvu na tržištu HRS-a u NRK-u, kao i usklađenosti cijena HRS-a privatnih dobavljača s cijenama poduzeća u državnom vlasništvu.

(80)	Osim toga, većina poduzeća koja se bave proizvodnjom automobila još je uvijek (djelomično) u državnom vlasništvu. Inozemni proizvođači automobila osnovali su zajedničke pothvate s većim poduzećima u državnom vlasništvu jer su strani udjeli ograničeni od 1994. (30)

(81)	Na temelju prethodno navedenoga zaključuje se da na tržištu čeličnih kotača u NRK-u u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vlade odnosno koja ta vlada politički nadzire ili im pruža smjernice.

3.2.1.4 Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove;

(82)

Osim što kontrolira gospodarstvo vlasništvom nad poduzećima u državnom vlasništvu i drugim alatima, NRK može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u društvima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (31), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (32)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (33). U 2017. je zabilježeno da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (34). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače čeličnih kotača i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(83)

Konkretno u sektoru čelika, kako je već istaknuto, mnogi veliki proizvođači čelika (uključujući proizvođače HRS-a) u vlasništvu su države. Neki od njih izričito se navode u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.” (35) kao primjeri uspjeha 12. petogodišnjeg plana (npr. Baosteel, Anshan Iron and Steel, Wuhan Iron and Steel itd.). U javnim dokumentima proizvođača HRS-a u državnom vlasništvu ponekad se ističe povezanost s NRK-om. Na primjer, Baoshan Iron & Steel (ili Baosteel) naveo je u Polugodišnjem izvješću za 2016. da se „društvo obvezalo da će se pridržavati regionalnog 13. petogodišnjeg plana i s lokalnom vlasti postiglo je širok konsenzus o dijeljenju resursa, povezivanju urbanih industrija i stvaranju ekološkog okruženja” (36). U nedavnom antisubvencijskom ispitnom postupku o određenim toplovaljanim plosnatim proizvodima od željeza, nelegiranog ili drugog legiranog čelika („HRS”) podrijetlom iz Kine (37) Komisija je utvrdila da su tri od četiri grupe proizvođača izvoznika u uzorku poduzeća u državnom vlasništvu. U sve tri grupe predsjednik uprave ili direktor bio je i tajnik partijskog odbora organizacije KPK-a u toj grupi.

(84)

Intervencije kineske vlade prisutne su i u automobilskoj industriji. Primjerice, u godišnjem izvješću automobilskog poduzeća u državnom vlasništvu SAIC Motor za 2018. navedeno je da je: „zahvaljujući snažnoj promociji državnih vlasti i naporima automobilske industrije Kina postala najveće novo svjetsko energetsko automobilsko tržište, koje se odlikuje procvatom novih vodećih tehnologija na svjetskoj razini te novim modelima kao što su inteligentna i povezana vozila (ICV) i zajednička mobilnost te je preuzela vodeću ulogu u novoj dobi svjetske automobilske industrije.” (38)

(85)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu čeličnih kotača (39). Stoga prisutnost države u društvima, uključujući poduzećima u državnom vlasništvu, u sektoru čelika, automobilskom sektoru i drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih materijala) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

3.2.1.5 Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(86)

Smjer kineskog gospodarstva uvelike određuje razrađen sustav planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti tijela središnje i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima su obvezni, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (40).

(87)

Kineska vlada industriju čelika, uključujući proizvodnju čeličnih kotača, smatra ključnom industrijom (41). To je potvrđeno u nizu planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik, a izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, na primjer u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”. U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj” (42). Glavne zadaće i ciljevi iz tog plana obuhvaćaju sve aspekte razvoja te industrije (43).

(88)

U 13. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj (44) predviđa se pružanje potpore poduzećima koja proizvode vrste proizvoda od čelika visoke klase (45). U prvom je planu i postizanje kvalitete, trajnosti i pouzdanosti proizvoda podupiranjem društava koja upotrebljavaju tehnologije povezane s čistom proizvodnjom čelika, preciznim valjanjem i poboljšanjem kvalitete (46).

(89)

U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (inačica iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (47)(„Katalog”) željezo i čelik navode se kao poticane industrije. Primjena Kataloga potvrđena je u nedavnom antisubvencijskom ispitnom postupku o određenim toplovaljanim plosnatim proizvodima od željeza, nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz NRK-a (48).

(90)

Nadalje, kineska vlada usmjerava razvoj sektora u skladu sa širokim rasponom alata politike i direktiva koji su, među ostalim, povezani sa sljedećim: sastavom i restrukturiranjem tržišta, sirovinama, ulaganjima, uklanjanjem kapaciteta, asortimanom proizvoda, premještanjem, modernizacijom itd. Kineska vlada tim i drugim sredstvima usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora (uključujući čelične kotače) (49). Trenutačni problem viška kapaciteta nedvojbeno je najbolji primjer posljedica politika kineske vlade i popratnih poremećaja.

(91)

Kad je riječ o automobilskoj industriji, u politici razvoja te industrije utvrđena su ograničenja stranog vlasništva u zajedničkim poduzećima koja proizvode automobile i ta su ograničenja još uvijek bila na snazi u razdoblju ispitnog postupka. Stoga su i kupci proizvođača čeličnih kotača bili podložni mjerama koje su diskriminirajuće u korist domaćih proizvođača.

(92)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju HRS-a kao glavne sirovine koja se upotrebljava u proizvodnji predmetnog proizvoda, kao i čeličnih kotača, kao dijela poticanog sektora čelika. Te mjere onemogućuju normalno djelovanje tržišnih sila.

3.2.1.6 Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu;

(93)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu to što se, iako se kinesko stečajno pravo službeno temelji na načelima koja su slična načelima primijenjenima u stečajnim pravima drugih zemalja, kineski sustav redovito nedovoljno provodi. Broj stečaja i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (50).

(94)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima na korištenje zemljištem u NRK-u (51). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Ustupanje tih prava i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe kojima je cilj transparentna raspodjela prava upotrebe zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju te određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (52). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (53).

(95)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači čeličnih kotača podliježu uobičajenim odredbama kineskih zakona o stečaju, o trgovačkim društvima i o vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze. Stoga je Komisija preliminarno zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način, što dovodi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja insolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u. Na temelju dostupnih dokaza čini se da su ta razmatranja u potpunosti primjenjiva i na sektor čelika i konkretnije na HRS (kao glavni ulazni element u proizvodnji predmetnog proizvoda) kao i u odnosu na čelične kotače kao dio sektora čelika. Naime, Komisija je utvrdila da su proizvođači HRS-a (54) ostvarili korist od ustupanja prava na korištenje zemljištem uz manju naknadu od primjerene.

(96)	Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru čelika, što se odnosi i na predmetni proizvod.

3.2.1.7 Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(97)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (55). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (56). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, koji lokalnom stanovništvu određenog administrativnog područja ograničava pristup socijalnim i drugim naknadama. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju za zapošljavanje te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (57). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(98)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor čelika, uključujući proizvođače čeličnih kotača i HRS-a, ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji u području troškova plaća u jednakoj mjeri izravno (kada je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) utječu na dijelove sektora čelika – čelične kotače i HRS.

3.2.1.8 Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.

(99)	Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(100)

Za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (58), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (59) te također kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države (60). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (61).

(101)

Iako se uviđa da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka zbog trgovinske zaštite, upućuju na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(102)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (62).

(103)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (63). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih društava s dobrim vezama i društava u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(104)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. To je vidljivo u nedavnom rastu zaduženosti poduzeća u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što upućuje na to da mehanizmi koji se primjenjuju u bankarskom sustavu ne djeluju u skladu s uobičajenim komercijalnim praksama.

(105)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje čini 45 % ukupnog kreditiranja te se čini da se povećala primjena ciljanog kreditiranja s obzirom na to da se njegov udio od 2015. znatno povećao unatoč pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena, a time i do prekomjernog iskorištavanja kapitala.

(106)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na smanjenje učinkovitosti raspodjele kapitala, a da pritom nema nikakvih naznaka pooštrenja uvjeta kreditiranja, što bi se očekivalo u tržišnom okruženju bez poremećaja. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena s rastućim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, pa su se stvorila tzv. „zombi društva”, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo niti je riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(107)

U biti, unatoč nedavnim mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(108)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi da opisana vladina intervencija u financijskom sustavu ne obuhvaća sektor čelika, uključujući proizvodnju čeličnih kotača i HRS-a. Komisija je također utvrdila da su se za sirovinu HRS (64) koristili povlašteni zajmovi koji su zapravo subvencije. Prema tome, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

3.2.1.9 Sustavna priroda opisanih poremećaja

(109)

Komisija je primijetila da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se sve činjenice o kineskom sustavu opisanom u odjeljcima 3.2.1.1.–3.2.1.5. i u Dijelu A Izvješća te sva njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za faktore proizvodnje opisane u odjeljcima 3.2.1.6.–3.2.1.8. i u Dijelu B Izvješća.

(110)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju čeličnih kotača potrebni brojni različiti ulazni elementi. Prema dokazima u dokumentaciji, svi su proizvođači izvoznici u uzorku ulazne elemente nabavljali u NRK-u. Kada proizvođači čeličnih kotača kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(111)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene čeličnih kotača nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je spajanjem niza faktora proizvodnje proizveden u NRK-u izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente za ulazne materijale i tako dalje. Kineska vlada i proizvođači izvoznici nisu u trenutačnom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

3.2.1.10 Zaključak

(112)

Analiza iz odjeljaka od 3.2.1.2. do 3.2.1.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a općenito u vlastitom gospodarstvu i u sektoru čelika (uključujući automobilsku industriju), pokazala je da cijene ili troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(113)

Stoga je Komisija pristupila izračunu uobičajene vrijednosti isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene ili referentne vrijednosti, odnosno u ovom slučaju na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u nastavku.

3.2.2 Reprezentativna zemlja

3.2.2.1 Opće napomene

(114)

Kriteriji za odabir reprezentativne zemlje bili su sljedeći:

—	sličan stupanj gospodarskog razvoja kao NRK. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (65),

—	proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u toj zemlji (66),

—	dostupnost relevantnih javnih podataka u toj zemlji,

—	ako postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost je, ako je to moguće, dana zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(115)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 29. do 31., Komisija je objavila dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima određivanja uobičajene vrijednosti.

3.2.2.2 Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao NRK

(116)

U bilješci od 6. ožujka 2019. Komisija je odredila sljedećih devet zemalja: Argentinu, Brazil, Kolumbiju, Maleziju, Meksiko, Rusiju, Južnu Afriku, Tajland i Tursku, zemlje za koje Svjetska banka smatra da su na stupnju gospodarskog razvoja koji je sličan stupnju gospodarskog razvoja NRK-a, tj. sve se nalaze u kategoriji zemalja s „višim srednjim prihodima” s obzirom na bruto nacionalni dohodak (dalje u tekstu: „BND”).

(117)

U podnesku od 11. ožujka 2019. podnositelj pritužbe tvrdio je da Meksiko ne bi smio biti odabran kao reprezentativna zemlja jer meksički proizvođači opskrbljuju isključivo područje koje obuhvaća sporazum NAFTA. Međutim, podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve dokaze o tome zašto bi odredište proizvedene robe trebalo biti relevantno za odabir reprezentativne zemlje te kakav bi učinak to imalo na reprezentativnost relevantnih faktora proizvodnje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(118)

U bilješci od 16. travnja 2019. Komisija je navela da se Argentina tijekom razdoblja ispitnog postupka nalazila u kategoriji zemalja s visokim dohotkom. Komisija je stoga zaključila da se samo osam od izvorno utvrđenih zemalja s višim srednjim dohotkom može uzeti u obzir za odabir reprezentativne zemlje.

(119)

Nakon bilješke od 16. travnja 2019. nisu primljene nikakve daljnje primjedbe o razini gospodarskog razvoja.

3.2.2.3 Proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka u reprezentativnoj zemlji i dostupnost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(120)

Komisija je u bilješci od 6. ožujka 2019. navela da je poznato da se predmetni proizvod proizvodi u Argentini, Brazilu, Kolumbiji, Maleziji, Meksiku, Rusiji, Južnoj Africi, Tajlandu i Turskoj.

(121)

Komisija je utvrdila i da nije bilo javno dostupnih financijskih podataka o proizvođaču čeličnih kotača u Argentini. Podnositelj pritužbe potvrdio je u podnesku od 11. ožujka 2019. da proizvođač iz Argentine više ne posluje. Zbog toga, kao i zbog razloga objašnjenog u uvodnoj izjavi 118., Komisija Argentinu nije smatrala mogućom reprezentativnom zemljom.

(122)

Komisija je nadalje navela da financijski podaci relevantni za razdoblje ispitnog postupka nisu bili dostupni ni za jednog proizvođača u razmatranim zemljama kada je bilješka od 6. ožujka 2019. objavljena.

(123)

U podnesku od 18. ožujka 2019. jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da bi Indija trebala biti odabrana za reprezentativnu zemlju. Prema navodima tog društva, postojala su barem dva proizvođača konkretne vrste proizvoda koju proizvodi taj proizvođač izvoznik. Društvo je nadalje tvrdilo da bruto nacionalni dohodak (BND), koji Svjetska banka koristi za razvrstavanje zemalja, nije primjereni pokazatelj za procjenu stupnja gospodarskog razvoja zemlje jer BND po stanovniku na odgovarajući način ne predstavlja stupanj razvoja zemlje niti mjeri socijalnu zaštitu. Društvo je navelo da bi umjesto toga trebalo koristiti BDP.

(124)

U tom pogledu Komisija je napomenula da je u osnovnoj uredbi utvrđeno da bi reprezentativna zemlja trebala biti na sličnom stupnju razvoja kao zemlja izvoznica. Međutim, nije bilo nikakvih dodatnih zahtjeva za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje. Komisija je odlučila da je odgovarajući izvor za te informacije baza podataka Svjetske banke. Ta baza podataka Komisiji je omogućila da ima dovoljan broj potencijalnih primjerenih reprezentativnih zemalja na sličnom stupnju razvoja kako bi mogla odabrati najprikladniji izvor nenarušenih troškova i cijena. Osim toga, to je poredak utemeljen na objektivnom kriteriju i koristi se dosljedno u svim slučajevima u kojima se određivanje uobičajene vrijednosti temelji na odredbama članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, kojima se osiguravaju ujednačenost i jednako postupanje u različitim postupcima. Svjetska banka upotrebljava BND za klasifikaciju gospodarstava u skupine po prihodima jer slijedi metodologiju za operativnu kreditnu politiku Svjetske banke. Budući da uzima u obzir sve dohotke koji dolaze u nacionalno gospodarstvo, bez obzira na njihov izvor, odgovarajuće odražava cjelokupnu gospodarsku aktivnost u zemlji.

(125)

Istodobno, Komisija je napomenula da je Indija u poretku Svjetske banke bila uvrštena na popis zemalja „niskog i srednjeg dohotka” te stoga nije bila na sličnom stupnju razvoja kao Kina. Zbog toga se Indija nije mogla smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za Kinu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(126)

U primjedbama na bilješku od 6. ožujka 2019. EUWA i jedan proizvođač izvoznik naveli su više tvrdnji o postojanju proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u nekima od razmatranih zemalja, dostupnosti financijskih podataka koji bi mogli biti dovoljno relevantni za zemlje koje se razmatraju u slučaju konsolidirane godišnje računovodstvene dokumentacije međunarodnih grupa te dostupnosti financijskih podataka za razdoblje ispitnog postupka.

(127)

Komisija je ispitala te tvrdnje te je u bilješci od 16. travnja zaključila da se Kolumbija, Malezija, Meksiko, Rusija i Tajland više ne mogu uzeti u obzir pri odabiru reprezentativne zemlje jer za vrijeme razdoblja ispitnog postupka nisu bili dostupni nikakvi financijski podaci proizvođača iz Kolumbije, Malezije, Rusije i Tajlanda. Osim toga, konsolidirani financijski podaci dostupni za proizvođača iz Meksika odnosili su se na grupu društava koja su imala sjedišta i djelovala u različitim zemljama, a doprinos proizvodnje i prodaje u Meksiku tim financijskim rezultatima nije bilo moguće utvrditi. Komisija je preliminarno utvrdila i da jedan od brazilskih proizvođača proizvodi samo aluminijske kotače te ga se stoga ne može uzeti u obzir za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(128)

U bilješci od 16. travnja 2019. Komisija je navela da su financijski podaci za razdoblje ispitnog postupka dostupni za međunarodnu grupu koja posluje u Brazilu i Turskoj (i drugim zemljama). Odgovarajuće godišnje izvješće sadržavalo je informacije o konsolidiranim rezultatima grupe, ali i detaljne informacije o pojedinačnim rezultatima matičnog društva sa sjedištem u Brazilu, koje je bilo i proizvođač čeličnih kotača te manje detaljne informacije o rezultatima njegova dva društva kćeri koja posluju u Turskoj. Informacije o društvima kćerima u Turskoj bile su ograničene na neto prihode od prodaje, troškove prodaje, operativne troškove, porez na dobit te profit. Stoga nije bilo moguće procijeniti relevantnost troškova u kategoriji operativnih troškova.

(129)

U bilješci od 16. travnja 2019. Komisija je utvrdila i da bi se moglo razumno očekivati da proizvođač u Južnoj Africi pravodobno objavi svoje godišnje izvješće za razdoblje ispitnog postupka kako bi se ono upotrijebilo u izračunu. Iako je proizvođač iz Južne Afrike pripadao međunarodnoj grupi, Komisija bi mogla prihvatiti konsolidirane financijske podatke koji su relevantni za proizvođača u Južnoj Africi jer udio prometa ostvarenog u Južnoj Africi u ukupnom prometu grupacije nije bio zanemariv.

(130)

Neovisno o navedenome, podaci dostupni za brazilskog proizvođača iz uvodne izjave 128. smatrali su se najpotpunijim podacima za potrebe utvrđivanja reprezentativnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(131)

U primjedbama na bilješku od 16. travnja 2019. podnositelj pritužbe ponovio je da daje prednost Turskoj kao reprezentativnoj zemlji; međutim nije se usprotivio nalazu Komisije da bi Brazil mogao biti odabran za reprezentativnu zemlju.

(132)

Stoga je Komisija zaključila da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja u smislu proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka i raspoloživosti i kvalitete financijskih podataka za razdoblje ispitnog postupka, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 128.

(133)

Nakon posjeta radi provjere proizvođača izvoznika u uzorku u NRK-u, pri čemu je Komisija utvrdila konačan popis sirovina i odgovarajuće oznake HS ili tarifne oznake, moglo se potvrditi da je Brazil dostavio najpotpuniji skup podataka za utvrđivanje nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti koji je bio potreban za izračun uobičajene vrijednosti.

3.2.2.4 Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(134)

Budući da se utvrdilo da je Brazil bio najprikladnija reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe za ocjenjivanjem razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.2.2.5 Zaključak

(135)

S obzirom na prethodnu analizu, Brazil je ispunio sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Konkretno, Brazilu ima znatnu proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka i za njega je dostupan cjelovit skup podataka za sve faktore proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.2.3 Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(136)

Komisija je u bilješci od 6. ožujka 2019. navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine faktora proizvodnje, statističke podatke Međunarodne organizacije rada („ILO”) i nacionalne statističke podatke za utvrđivanje nenarušenih troškova rada te druge izvore ovisno o odabranoj reprezentativnoj zemlji za utvrđivanje nenarušenih troškova energije (kao što su električna energija, prirodni plin i voda).

(137)

U primjedbama od 18. ožujka 2019. proizvođač izvoznik tvrdio je da Brazil ne bi trebalo smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom jer Brazil ima ograničenja na izvoz valjanih plosnatih proizvoda, navedena u popisu OECD-a za ograničenja izvoza industrijskih sirovina (67), što potencijalno može utjecati ne samo na domaću cijenu već i na uvoznu cijenu tih ulaznih elemenata. U tom je pogledu proizvođač izvoznik posebno napomenuo da je toplovaljani čelik glavna sirovina koja čini 40 % do 60 % ukupnih troškova proizvodnje.

(138)

Komisija je ispitala postojanje ograničenja izvoza u Brazilu i u bilješci od 16. travnja 2019. potvrdila da izvoz određenih plosnatih proizvoda od čelika podliježe odobrenju za izvoz na temelju Zakona br. 9.112. od 10. listopada 1995. (68) o izvozu osjetljive robe i povezanih usluga. U toj je fazi Komisija napomenula da proizvođači izvoznici u uzorku nisu u proizvodnji upotrebljavali plosnate valjane proizvode obuhvaćene oznakama HS koje su podlijegale ograničenjima izvoza u Brazilu.

(139)

Nakon posjeta radi provjere Komisija je, međutim, utvrdila da je valjane plosnate proizvode koji su obuhvaćeni oznakom HS koja podliježe ograničenju izvoza navedenom u uvodnoj izjavi 138., tj. tarifnim podbrojem HS-a 7228 70 („profili”), doista samo jedan ispitani proizvođač izvoznik koristio u proizvodnji predmetnog proizvoda.

(140)

Stoga je Komisija odlučila zamijeniti narušene troškove tog konkretnog faktora proizvodnje s međunarodnom referentnom vrijednošću umjesto uvozne cijene u Brazilu. Ta referentna vrijednost objašnjena je u nastavku u uvodnoj izjavi 158.

(141)

U podnesku od 18. ožujka 2019. proizvođač izvoznik tvrdio je da potrošnu robu ne bi trebalo uključiti među faktore proizvodnje za potrebe primjene članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe jer se članak 2. stavak 6.a točka (b) osnovne uredbe odnosi na sirovine i energiju i ne uključuje potrošne stavke.

(142)

U bilješci od 16. travnja 2019. Komisija je tvrdila da je potrošna roba uključena u područje primjene članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe jer ta odredba obuhvaća sve troškove proizvodnje i prodaje potrebne za izračun uobičajene vrijednosti bez ikakvog isključenja. Za razliku od toga, u članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe pojašnjava se pojam „znatnih poremećaja” koji pokreće primjenu odredbi za utvrđivanje uobičajene vrijednosti iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, ali se navode prijavljene cijene i troškovi (uključujući, ali ne ograničavajući se na sirovine i energiju) u tom različitom kontekstu. Komisija je stoga smatrala da proizvođači izvoznici moraju prijaviti sve troškove proizvodnje i prodaje, uključujući potrošnu robu i bez obzira na njihov udio u ukupnom trošku proizvodnje te da ih se mora uzeti u obzir za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(143)

U bilješci od 16. travnja 2019., koja se temelji na odluci o upotrebi Brazila kao reprezentativne zemlje, Komisija je obavijestila zainteresirane strane da će upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušene troškove faktora proizvodnje, statističke podatke Međunarodne organizacije rada i druge javno dostupne izvore (69) radi utvrđivanja nenarušenih troškova rada te pristojbe koje su naplaćivali brazilski dobavljači električne energije, prirodnog plina i vode radi utvrđivanje nenarušenih troškova tih vrsta energije.

(144)

Komisija je zainteresirane strane obavijestila i da će, kako bi utvrdila nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit, upotrijebiti financijske podatke grupe IochpeMaxion, osobito matičnog društva sa sjedištem u Brazilu, za koji su detaljni podaci bili dostupni u Pojedinačnim i konsolidiranim financijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. i izvješću neovisnog revizora (70) grupe.

(145)

Nakon bilješke od 16. travnja 2019. Komisija nije primila nikakve daljnje primjedbe o izvorima za nenarušene troškove i referentne vrijednosti. Stoga su izvori navedeni u uvodnim izjavama 143. i 144. privremeno potvrđeni.

3.2.4 Nenarušeni troškovi i referentne vrijednosti

3.2.4.1 Faktori proizvodnje

(146)

Kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi 29., Komisija je u bilješci od 6. ožujka 2019. sastavila početni popis faktora proizvodnje i izvora koje namjerava upotrijebiti za sve faktore proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda.

(147)

Komisija nije primila nikakve primjedbe na popis faktora proizvodnje nakon bilješke od 6. ožujka 2019. ili bilješke od 16. travnja 2019.

(148)

U bilješci od 16. travnja 2019. Komisija je na temelju informacija dobivenih od zainteresiranih strana utvrdila popis od 60 potencijalnih oznaka HS koje odgovaraju faktorima proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda.

(149)

Komisija je zatim nakon posjeta radi provjere u prostorima proizvođača izvoznika u uzorku utvrdila konačan popis faktora proizvodnje i odgovarajućih oznaka HS.

(150)

S obzirom na sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i, prema potrebi, oznake HS:

Tablica 1.

Faktor proizvodnje

Oznaka brazilskog razvrstavanja u carinsku tarifu

Nenarušena vrijednost

Sirovine

Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika, neplatirani, širine 600 mm ili veće i debljine

—	veće od 10 mm;

7208 36

4,91 CNY/kg

—	4,75 mm, ali manje od 10 mm;

7208 37 00

4,86 CNY/kg

—	3 mm, ali manje od 4,75 mm;

7208 38

4,89 CNY/kg

—	manje od 3 mm

7208 39

4,57 CNY/kg

Profilni čelik

—	Kutni i drugi profili

[nije primjenjivo]

5,06 CNY/kg

Boja

—	na osnovi poliestera;

3208 10

42,87 CNY/kg

—	na osnovi akrilnih ili vinilnih polimera;

3208 20

42,12 CNY/kg

—

ostalo;

3208 90

54,65 CNY/kg

—	epoksidne smole

3907 30

28,70 CNY/kg

Žica za varenje

—	žica od ugljičnog čelika

7217 30

12,51 CNY/kg

—	žica od silicijskomanganskog čelika

7229 20 00

9,73 CNY/kg

—	žica od legiranog čelika, ostalo

7229 90 00

21,74 CNY/kg

Ventil

8481 30 00

10,30 CNY/komad

Plinovi

—	propan, ukapljen;

2711 12

3,73 CNY/kg

—

argon;

2804 21

nije primjenjivo (vidjeti uvodne izjave 153. i 154.)

—

dušik;

2804 30 00

10,86 CNY/m3

—

kisik;

2804 40 00

6,69 CNY/m3

—	ugljikov dioksid

2811 21 00

24,76 CNY/kg

Druge kemikalije

—	klorovodična kiselina;

2806 10

1,68 CNY/kg

—	kaustična soda;

2815 12 00

2,41 CNY/kg

—	dinatrijev karbonat;

2836 20

1,45 CNY/kg

—	mliječna kiselina;

2918 11 00

21,22 CNY/kg

—	natrijev hidrogenkarbonat;

3402 19 00

15,03 CNY/kg

—	preparati za podmazivanje;

3403 19 00

44,54 CNY/kg

—	preparati za luženje (dekapiranje) metala;

3810 10

66,46 CNY/kg

—	razrjeđivač;

3814 00

40,26 CNY/kg

—	natrijev nitrat;

3815 90

74,48 CNY/kg

—	poliakrilamid

3906 90

17,74 CNY/kg

Radna snaga

Troškovi radne snage u proizvodnom sektoru

nije primjenjivo

34,53 CNY/sat

Energija

Električna energija

nije primjenjivo

0,69 – 1,01 CNY/kWh

Prirodni plin

nije primjenjivo

3,42 – 4,03 CNY/m3

Voda

nije primjenjivo

181,92 CNY/mjesečno ili 35,41 – 70,67 CNY/tona

drveni peleti

4401 31 00

0,65 CNY/kg

Nusproizvod/otpad

Otpad od čelika u strugotinama, piljevini i sličnim otpadcima od tokarenja, glodanja, blanjanja, brušenja, turpijanja i sličnih obrada

i odresci i izresci od štancanja i rezanja, neovisno jesu li balirani ili ne

7204 41 00

1,70 CNY/kg

(a) Sirovine i otpadci

(151)

Za vrijeme posjeta radi provjere Komisija je provjerila upotrijebljene sirovine i otpatke od čelika koji su nastali pri proizvodnji predmetnog proizvoda.

(152)

Za sve sirovine osim profilnog čelika za koje nije bilo informacija o tržištu reprezentativne zemlje Komisija se oslonila ne uvozne cijene. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja, osim NRK-a. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 112. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. U stvari, čini se da je uvozna cijena brojnih sirovina koje je NRK izvozio u Brazil niža od cijena drugog uvoza. Nakon isključivanja NRK-a uvoz iz ostalih trećih zemalja bio je reprezentativan i kretao se od 40 % do 100 % ukupnog obujma uvezenog u Brazil.

(153)

Komisija je utvrdila da je obujam uvoza argona u Brazil bio neznatan i da se stoga referentna vrijednost ne može smatrati pouzdanom. Kad je riječ o otpadu od čelika, Komisija je utvrdila da je uvozna cijena u Brazilu bila znatno viša od uvozne cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika i stoga se isto smatrala nepouzdanom.

(154)

S obzirom na to da su stvarni troškovi argona koje je imao proizvođač izvoznik koji surađuje činili neznatan udio ukupnih troškova sirovina (manje od 0,005 %) tijekom razdoblja ispitnog postupka, i nisu imali nikakvog utjecaja na izračune dampinške marže, bez obzira na to koji bi se izvor koristio da ih zamijeni, Komisija je odlučila uključiti te troškove u režijske troškove proizvodnje.

(155)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu otpada od čelika, Komisija se oslonila na brazilske statističke podatke o izvozu. Za izračun izvozne cijene otpada od čelika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe uvodne izjave 152. Osim toga, Komisija je napomenula da nije bilo izvoza otpada od čelika iz Brazila u NRK.

(156)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je uvoznoj cijeni dodala međunarodni prijevoz i troškove osiguranja (71), primijenila uvoznu pristojbu reprezentativne zemlje i dodala domaće prijevozne troškove. Međunarodni i domaći troškovi prijevoza svih sirovina kao i troškovi osiguranja procijenjeni su na temelju provjerenih podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje.

(157)

Ako je za utvrđivanje nenarušene cijene sirovine upotrijebljena izvozna cijena (72), nisu primijenjene dodatne prilagodbe podataka iz GTA. Komisija je smatrala da troškovi između brazilskog dobavljača i međunarodne luke predstavljaju troškove između tog dobavljača i njegova brazilskog kupca. Cijena iz GTA mogla bi se stoga prihvatiti kao cijena sirovine kako je dostavljena do vrata tvornice proizvođača.

(158)

Iz razloga objašnjenih u uvodnim izjavama od 137. do 140. Komisija je upotrijebila međunarodne referentne vrijednosti za utvrđivanje nenarušenih cijena profilnog čelika. Upotrijebljena nenarušena međunarodna referentna vrijednost jest cijena franko tvornica strukturnih profila i greda u Latinskoj Americi (73). Ta se referentna vrijednost smatrala nenarušenom jer se smatralo da odražava konkurentne tržišne uvjete na tom području zato što se temelji na aritmetičkom prosjeku transakcijskih vrijednosti utvrđenih u Brazilu i Meksiku. Ta je referentna vrijednost pokazala da su cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka bile između 4,55 CNY/kg i 5,61 CNY/kg.

(159)

Za neke sirovine proizvođač izvoznik koji surađuje nije mogao odrediti obujam potrošnje u svojoj evidenciji. Stvarni troškovi tih sirovina činili su neznatan udio u ukupnim stvarnim troškovima proizvodnje od manje od 0,5 %. Ti su troškovi uključeni u režijske troškove proizvodnje kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 170.

(b) Radna snaga

(160)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost troškova radne snage Komisija je upotrijebila statističke podatke ILO-a zajedno s javno dostupnim informacijama o dodatnim troškovima rada poslodavca u Brazilu.

(161)

U statističkim podacima ILO-a (74) dostavljeni su podaci o stvarno odrađenim prosječnim tjednim satima po zaposleniku i mjesečnom dohotku zaposlenika u proizvodnji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je na temelju tih podataka izračunala naknadu po satu u proizvodnji, na koju su dodani dodatni troškovi povezani s radom (75) (doprinosi za socijalno osiguranje i doprinosi za nezaposlenost koje snosi poslodavac).

(162)

Informacije o cijeni električne energije koju naplaćuje jedan od najvećih dobavljača električne energije u Brazilu, društvo EDP Brasil, bile su dostupne (76). Informacije su bile dovoljno detaljne za utvrđivanje cijene električne energije i cijene za upotrebu distribucijskog sustava (modalidade tarifaria azul) koju plaćaju industrijski korisnici.

(163)

Treba napomenuti da u Brazilu regulatorno tijelo Agência Nacional de Energia Elétrica (77) („ANEEL”) obvezuje dobavljače električne energije na povećanje tarifa za određeni postotak kako bi se regulirala potrošnja električne energije u zemlji. ANEEL upotrebljava sustav oznaka (78) (zeleno, žuto, crveno 1 i crveno 2) kako bi signalizirao treba li cijena električne energije ostati u skladu s prijedlogom dobavljača (zeleno) ili uvećana za 0,010 BRL/kWh (žuto), 0,030 BRL/kWh (crveno 1) ili 0,050 BRL/kWh (crveno 2). Oznake svaki mjesec objavljuje ANEEL i za vrijeme razdoblja ispitnog postupka bile su dostupne na internetskoj stranici EDP Brasil (79). Pri utvrđivanju nenarušenih troškova električne energije Komisija je uzela u obzir oznake koje su se primjenjivale tijekom razdoblja ispitnog postupka i u skladu s tim prilagodila cijenu.

(164)

Nenarušeni troškovi električne energije u tablici 1. navedeni su kao raspon jer se na pojedinačne potrošače ovisno o potrošnji primjenjuju različite tarife.

(d) Prirodni plin i drveni peleti

(165)

Proizvođači izvoznici su za proizvodnju topline upotrebljavali prirodni plin ili drvene pelete. Prosječna cijena prirodnog plina za industrijske korisnike u Brazilu tijekom razdoblja ispitnog postupka bila je dostupna u mjesečnoj publikaciji Ministarstva rudarstva i energetike (80). Nenarušeni troškovi drvenih peleta utvrđeni su na temelju uvozne cijene u Brazilu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 152.

(166)

Nenarušeni troškovi prirodnog plina u tablici 1. navedeni su kao raspon jer se na pojedinačne potrošače ovisno o potrošnji primjenjuju različite tarife.

(e) Voda

(167)

Dostupne su bile i informacije o tarifi po kojoj je vodu naplaćivalo društvo Sabesp koje je nadležno za opskrbu vodom, prikupljanje i obradu otpadnih voda u saveznoj državi Sao Paulo. Informacije su pružale detaljne podatke o tarifama (81) za industrijske korisnike u 2018. u različitim podregijama i općinama savezne države Sao Paulo (82). Komisija je utvrdila nenarušene troškove za vodu i odvodnju otpadnih voda prema tarifi koja se primjenjivala na industrijske korisnike u metropolitanskom području tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(168)

Nenarušeni troškovi vode u tablici 1. navedeni su kao raspon jer se na pojedinačne potrošače ovisno o potrošnji primjenjuju različite tarife.

3.2.4.2 Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit

(169)

Režijski troškovi proizvodnje koje je imao proizvođač izvoznik koji surađuje uvećani su za troškove sirovine za koje nije bilo moguće utvrditi obujam potrošnje u evidencijama proizvođača izvoznika te za troškove argona, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 153. i 154., i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(170)

Za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit Komisija je upotrijebila financijske podatke matičnog društva grupe Iochpe Maxion sa sjedištem u Brazilu, jer je matičnom društvu sjedište u Brazilu i proizvođač je predmetnog proizvoda, (83) kako je objavljeno u bilješci od 16. travnja 2019.

(171)

U izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova Komisija nije uzela u obzir stavku „udio dobiti (gubitaka) društava kćeri” jer taj trošak (ili prihod) nije bio povezan s predmetnim proizvodom te je bio specifičan za međunarodnu strukturu grupe. Matično društvo primilo je 2018. udio dobiti društava kćeri. Prilagodba je dovela do većeg postotka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova, ali nižeg postotka dobiti. Ukupno nije imala nikakvog utjecaja na razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti zajedno.

3.2.4.3 Izračun uobičajene vrijednosti

(172)

Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u sljedećim koracima.

(173)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje.

(174)

Drugo, Komisija je povećala nenarušene troškove proizvodnje dodajući režijske troškove proizvodnje, utvrđene kako je opisano u uvodnoj izjavi 169., kako bi dobila nenarušene troškove proizvodnje.

(175)

Konačno, na troškove proizvodnje koji su utvrđeni kako je opisano u uvodnoj izjavi 174. Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit matičnog društva grupe Iochpe Maxion, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 170. i 171.

(176)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 11,21 %.

(177)

Dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 5,06 %.

(178)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. S obzirom na to da je u uzorku ostao samo jedan proizvođač izvoznik, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda samo za tog proizvođač izvoznika.

3.3 Izvozna cijena

(179)

Proizvođač izvoznik u uzorku izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.4 Usporedba

(180)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica.

(181)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove manipuliranja i unutarnjeg prijevoza, troškove pakiranja, kreditne troškove i bankovne naknade na temelju stvarnih podataka društva koje surađuje.

3.4.1 Dampinška marža

(182)

Za proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(183)

Na temelju toga, privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjena, iznosi:

Društvo	Privremena dampinška marža (%)
Xingmin Intelligent Transportation Systems Co., Ltd	69,4
Tangshan Xingmin Wheels Co., Ltd.	69,4
Xianning Xingmin Wheels Co., Ltd.	69,4

(184)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18., kao posljedica nesuradnje dvaju proizvođača izvoznika u uzorku i isključenja još jednog proizvođača izvoznika zbog smanjenja opsega proizvoda, uzorak je smanjen na samo jedno društvo, tj. na grupu Xingmin. Stoga nije bilo moguće utvrditi ponderiranu prosječnu dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Uzimajući u obzir stupanj nesuradnje u uzorku i nedovoljno vremena za odabir novog uzorka u ovoj kasnoj fazi postupka, Komisija je odlučila upotrijebiti najbolje dostupne činjenice u pogledu uzorka, na temelju članka 17. stavka 4. i članka 18. osnovne uredbe.

(185)

Na toj osnovi Komisija je za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznimno odlučila dampinšku maržu utvrditi na istoj razini kao onoj jedinog preostalog proizvođača izvoznika u uzorku. Naime, smatrala je da je nedostatak uzorka uzrokovan i isključenjem određenih vrsta proizvoda što je, s posljedičnim isključenjem jednog od dva proizvođača izvoznika koji surađuju koji su ostali u uzorku, imalo izravan utjecaj na uzorak. Komisija je uzela u obzir i činjenicu da je preostalo društvo u uzorku činilo oko 20 % uvoza predmetnog proizvoda i da je izvozilo širok raspon vrsta proizvoda u Uniju.

(186)

Komisija je za sve ostale proizvođače izvoznike odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini koja odgovara ponderiranoj prosječnoj dampinškoj marži utvrđenoj u društvu u uzorku za osam vrsta proizvoda s najvišim pojedinačnim dampinškim maržama. Obujam izvoza tih vrsta proizvoda činio je oko 29 % ukupnog obujma koje je predmetno društvo izvezlo u Uniju, što se smatra dovoljno reprezentativnim.

(187)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Privremena dampinška marža (%)
Xingmin Intelligent Transportation Systems Co., Ltd	69,4
Tangshan Xingmin Wheels Co., Ltd.	69,4
Xianning Xingmin Wheels Co., Ltd.	69,4
Ostala društva koja surađuju	69,4
Sva ostala društva	80,1

4. ŠTETA

4.1 Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(188)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 11 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(189)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 35 milijuna čeličnih kotača. Komisija je utvrdila tu brojku na temelju provjerenog odgovora na upitnik EUWA-e, ponovno provjerila i po potrebi ažurirala s provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., uzorak je bio sastavljen od tri proizvođača iz Unije koji su činili više od 35 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2 Tržište i potrošnja Unije

(190)

Tržište čeličnih kotača obuhvaća različite vrste proizvoda, uglavnom ovisno o vrstama vozila na koje su kotači pričvršćeni. Te vrste proizvoda uglavnom se razlikuju po veličini, manji su namijenjeni za osobne automobile, a veći promjeri za teške kamione i motorna vozila za posebne namjene. Te vrste proizvoda u industriji se obično razvrstavaju u dvije kategorije: kotači osobnih automobila (za vozila s najviše 8 sjedala) i kotači gospodarskih vozila (sva ostala vozila). Sve te vrste imaju jednaka osnovna fizička svojstva i upotrebu te se stoga za potrebe ovog ispitnog postupka smatraju jednim proizvodom.

(191)

U ispitnom je postupku utvrđeno da su i Kina i proizvođači iz Unije aktivni u proizvodnji kotača osobnih automobila i kotača gospodarskih vozila. Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe, oko 45 % kineskog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka činili su kotači osobnih automobila, a 55 % kotači gospodarskih vozila. U Uniji se oko 65 % prodaje odnosilo na kotače osobnih automobila i 35 % na kotače gospodarskih vozila.

(192)

Čelični kotači prodaju se u Uniji putem dvaju glavnih distribucijskih kanala: izravno proizvođačima automobila ili nezavisnim poduzećima koja razvijaju i na tržište stavljaju čelične kotače koji se zatim prodaju u veleprodaji ili maloprodaji. Iako proizvođači automobila zahtijevaju prilično stroge specifikacije, svi kotači imaju iste/usporedive karakteristike neovisno o distribucijskom kanalu, i naposljetku sve vrste čeličnih kotača čine jednu jedinstvenu homogenu vrstu. Što je najvažnije, postoje jasne veze između dva distribucijska kanala jer cijene u jednom distribucijskom kanalu mogu činiti pritisak na drugi kanal.

(193)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije uvećanog za uvoz iz svih trećih zemalja.

(194)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

	2015.	2016.	2017.	RIP
Ukupna potrošnja u Uniji (u tisućama komada)	38 554	38 523	40 161	39 387
Indeks	100	100	104	102
Izvor: EUWA, proizvođači u uzorku

(195)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 2 %.

4.3 Uvoz iz predmetne zemlje

(196)

Oznake KN ex 8708 70 10, ex 8708 70 99 i ex 8716 90 90 obuhvaćaju širi raspon proizvoda od čeličnih kotača. Osim toga, masa je jedina raspoloživa mjerna jedinica u Eurostatu, a ona možda ne omogućuje odgovarajuću usporedivost podataka među različitim izvorima uvoza s obzirom na različite vrste čeličnih kotača s velikim rasponom promjera i različitim masama te potencijalno različite i/ili promjenjive kombinacije proizvoda (kotači osobnih automobila i kotači gospodarskih vozila, uključujući među ostalim kotače traktora i prikolica). EUWA je u pritužbi istaknula to pitanje i uz brojke iz pritužbe dostavila vlastite procjene obujma uvoza iz Kine, Turske i drugih zemalja, koje je Komisija provjerila. Na temelju toga Komisija je obavijestila zainteresirane strane i omogućila im da komentiraju različite izvore podataka, uključujući procjene obujma uvoza koje je dostavila EUWA tijekom ispitnog postupka, kao i obujam uvoza i cijene na temelju podataka Eurostata. Nijedna strana nije se usprotivila tim procjenama obujma uvoza, koje su se stoga smatrale najboljim izvorom dostupnih informacija. Iako je EUWA izrazila sumnje u razinu cijena koju je dostavio Eurostat, u nedostatku drugih dostupnih izvora informacija, Komisija se oslonila na podatke Eurostata kako bi barem utvrdila trendove cijena. Komisija je, međutim, upotrijebila cijene primljene od stranaka u uzorku kako bi usporedila razine cijena u svrhu utvrđivanja marže nelojalnog sniženja cijena i marže štete.

4.3.1 Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a

(197)

Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(198)

Uvoz u Uniju iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

	2015.	2016.	2017.	RIP
Obujam uvoza iz NRK-a (u tisućama komada)	1 007	1 257	1 963	2 093
Indeks	100	125	195	208
Tržišni udio	2,6 %	3,3 %	4,9 %	5,3 %
Indeks	100	125	187	204
Izvor: EUWA

(199)

Uvoz iz NRK-a i njegov tržišni udio udvostručili su se tijekom razmatranog razdoblja. Uvoz se povećao s oko 1 milijuna komada na 2 milijuna komada, što odgovara povećanju tržišnog udjela s 2,6 % na 5,3 % u razdoblju ispitnog postupka. Uvoz iz NRK-a činio je oko 25 % ukupnog uvoza tijekom RIP-a. Treba napomenuti da je, prema dostupnim podacima, uvoz iz Kine obuhvaćao kotače osobnih automobila i gospodarskih vozila te da se povećao za obje vrste, no mnogo više za kotače osobnih automobila.

4.3.2 Cijene proizvoda uvezenih iz NRK-a i nelojalno sniženje cijena

(200)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 196., Komisija je trendove uvoznih cijena utvrdila na temelju podataka Eurostata kako ih je Komisija objavila strankama tijekom ispitnog postupka. Podsjeća se da su ti podaci Eurostata, premda nisu davali točnu sliku apsolutne razine uvoza, a stoga i jediničnih cijena, ipak bili jedini dostupan izvor informacija da se barem utvrde cjenovni trendovi. Podaci u nastavku stoga su razmatrani u tom kontekstu i nisu se upotrebljavali za usporedbu razina cijena.

(201)

Cijena uvoza u Uniju iz NRK-a kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/kilo)

	2015.	2016.	2017.	RIP
NRK	2,04	1,90	1,85	1,90
Indeks	100	93	91	93
Izvor: Eurostat

(202)

Cijene uvoza iz NRK-a pale su tijekom razmatranog razdoblja u prosjeku za 7 %.

(203)

Komisija je nelojalno sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila i uspoređujući:

—	ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje kineski proizvođač u uzorku koji surađuje naplaćuje prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, (84) utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza i

—	odgovarajuće ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica.

(204)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Pokazao je znatno nelojalno sniženje cijena u rasponu od 8,7 % do 42,6 % što je za posljedicu imalo ponderiranu prosječnu maržu koja je za izvoznika koji surađuje iznosila 26,2 %.

4.4 Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1 Opće napomene

(205)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(206)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(207)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenog odgovora na upitnik koje je dostavila EUWA. Ti su se podaci odnosili na sve proizvođače iz Unije, ali su prema potrebi ažurirani nakon provjera kod proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(208)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinških marži.

(209)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, prosječni troškovi rada, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja te sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2 Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1 Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(210)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

	2015.	2016.	2017.	RIP
Obujam proizvodnje (u tisućama komada)	36 399	35 252	36 860	34 999
Indeks	100	97	101	96
Proizvodni kapacitet (u tisućama komada)	52 050	52 226	52 744	52 289
Indeks	100	100	101	100
Iskorištenost kapaciteta	69,9 %	67,5 %	69,9 %	66,9 %
Indeks	100	97	100	96
Izvor: EUWA, proizvođači u uzorku

(211)

Ukupna proizvodnja industrije Unije bila je promjenjiva i smanjila se za 4 % u razmatranom razdoblju. Budući da je proizvodni kapacitet ostao gotovo na istoj razini tijekom razmatranog razdoblja, iskorištenost kapaciteta smanjila se sa 69,9 % na 66,9 %.

4.4.2.2 Obujam prodaje i tržišni udio

(212)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

	2015.	2016.	2017.	RIP
Ukupan obujam prodaje na tržištu Unije (u tisućama komada)	32 731	32 299	32 581	31 451
Indeks	100	99	100	96
Tržišni udio	84,9 %	83,8 %	81,1 %	79,8 %
Indeks	100	99	96	94
Izvor: EUWA, proizvođači u uzorku

(213)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se uvoz iz Kine udvostručio. Stoga se tržišni udio industrije Unije smanjio za 6 % (s 84,9 % na 79,8 %) tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.2.3 Rast

(214)

Gornje brojke koje se odnose na proizvodnju, obujam prodaje i tržišni udio pokazuju da industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije mogla rasti, ni u apsolutnom smislu ni u odnosu na potrošnju.

4.4.2.4 Zaposlenost i produktivnost

(215)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

	2015.	2016.	2017.	RIP
Broj zaposlenika	2 970	2 949	2 947	2 985
Indeks	100	99	99	100
Produktivnost (u tisućama komada/zaposlenika)	12.3	12.0	12.4	11.6
Indeks	100	98	102	95
Izvor: EUWA, proizvođači u uzorku

(216)

Tijekom razmatranog razdoblja zaposlenost u Uniji i dalje je bila stabilna. Naime, rast potrošnje nije bio praćen sličnim rastom zaposlenosti jer su se obujmi prodaje i proizvodnje smanjili. Budući da se proizvodnja smanjila za 4 %, produktivnost industrije Unije smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.2.5 Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(217)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije znatan je s obzirom na obujam i cijene proizvoda uvezenih iz NRK-a.

(218)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.4.3 Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1 Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(219)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene u Uniji (EUR)

	2015.	2016.	2017.	RIP
Prosječna jedinična prodajna cijena franko tvornica (EXW) u Uniji za nepovezane kupce	15,3	15,8	18,0	18,4
Indeks	100	104	118	121
Jedinični trošak proizvodnje	14,4	14,3	17,1	18,5
Indeks	100	99	118	128
Izvor: proizvođači u uzorku

(220)

Iako se trošak proizvodnje industrije Unije u razmatranom razdoblju povećao za 28 %, uglavnom zbog velikog povećanja troška toplovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda, odnosno ključne sirovine, prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji povisile su se za samo 21 % tijekom razmatranog razdoblja. To pokazuje ozbiljno sprečavanje rasta cijena prouzročeno snažnim povećanjem uvoza predmetnog proizvoda. Kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.4. u nastavku, to je imalo znatan utjecaj na financijsko stanje industrije Unije koja je tijekom razdoblja ispitnog postupka počela bilježiti gubitke.

4.4.3.2 Troškovi rada

(221)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

	2015.	2016.	2017.	RIP
Prosječni troškovi rada po zaposleniku	51 975	48 466	51 577	53 484
Indeks	100	93	99	103
Izvor: proizvođači u uzorku

(222)

Između 2015. i razdoblja ispitnog postupka prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku neznatno su se povećali za 3 %. Troškovi radne snage osobito su se povećali 2017. zbog zakonske promjene u državi članici jednog od proizvođača u uzorku.

4.4.3.3 Zalihe

(223)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

	2015.	2016.	2017.	RIP
Završne zalihe (u tisućama komada)	2 327	1 845	2 155	1 631
Indeks	100	79	93	70
Završne zalihe kao postotak proizvodnje	6,4 %	5,2 %	5,8 %	4,7 %
Indeks	100	82	91	73
Izvor: EUWA, proizvođači u uzorku

(224)

Zalihe se ne mogu smatrati relevantnim pokazateljem štete s obzirom na to da se proizvodnja čeličnih kotača u velikoj mjeri izvodi po narudžbi. Razina zaliha u određenom trenutku uglavnom se odnosi na prodanu ali još nedostavljenu robu. Stoga se trendovi zaliha navode samo u svrhu informiranja.

(225)

Ukupne završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja smanjile su se za 30 %. Završne zalihe kao postotak proizvodnje neznatno su se smanjile sa 6,4 % u 2015. na 4,7 %. tijekom razdoblja ispitnog postupka, odnosno za 27 %.

4.4.3.4 Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(226)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2015.	2016.	2017.	RIP
Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)	2,3 %	7,1 %	3,5 %	–1,1 %
Indeks	100	309	153	–49
Novčani tok (EUR)	7,9 %	11,9 %	4,3 %	6,1 %
Indeks	100	151	54	78
Ulaganja (000 EUR)	7 326	6 830	9 990	13 713
Indeks	100	93	136	187
Povrat ulaganja	16,1 %	48,6 %	24,7 %	-5,5 %
Indeks	100	301	153	–34
Izvor: Proizvođači u uzorku

(227)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost je tijekom predmetnog razdoblja bila nestabilna, ali je općenito nastavila pratiti silazni trend od 2016. i postala je negativna tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(228)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Trend neto novčanog toka bio je negativan tijekom razmatranog razdoblja, iako je pogoršanje, posebno na kraju RIP-a, bilo manje izraženo nego kod trenda profitabilnosti.

(229)

Ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 87 %. Gotovo polovina ulaganja odnosila se na održavanje proizvodne linije. Bilo je, međutim, i znatnih ulaganja u nove kapacitete u skladu s predviđenim povećanjem potražnje u nadolazećim godinama za kotače većeg promjera, za koje su potrebni dodatni kapaciteti za obradu i bojanje.

(230)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja kretala se negativno unatoč povećanju ukupnih ulaganja u 2016., što odražava prethodno opisane trendove profitabilnosti i novčanog toka.

4.4.4 Zaključak o šteti

(231)

Prodajne cijene povećale su se za 21 % u razmatranom razdoblju, što nije bilo dovoljno za pokrivanje povećanih troškova proizvodnje (28 %) u razdoblju ispitnog postupka. Razina dobiti industrije Unije od 2,3 % u 2015. u razdoblju ispitnog postupka pretvorila se u gubitke (–1,1 %). Taj je trend za posljedicu imao slična smanjenja novčanog toka (–22 %) i povrata ulaganja (–134 %).

(232)

Tijekom razmatranog razdoblja razina proizvodnje industrije Unije smanjila se za 4 %, obujam prodaje također se smanjio za 4 %, tržišni udio smanjio se s 84,9 % na 79,8 %, a potrošnja se povećala za 2 %. Treba napomenuti da je tijekom istog razdoblja Kina udvostručila tržišni udio. Zbog tih je kretanja industrija Unije bila u osjetljivom položaju.

(233)

Vrlo je mali broj ispitanih pokazatelja pokazao pozitivna kretanja tijekom razmatranog razdoblja. Ulaganja su se povećala za 87 %, ali ta se ulaganja uglavnom odnose na zamjene i modernizaciju strojeva. Osim toga, zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja smanjile, no kako se većina proizvoda izrađuje po narudžbi, smanjenje zaliha u ovom se predmetu ne može smatrati pozitivnom promjenom.

(234)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5. UZROČNOST

(235)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz NRK-a industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz NRK-a. Ti su čimbenici uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i kretanja troškova sirovina.

5.1 Učinci dampinškog uvoza

(236)

Uvoz iz NRK-a povećao se za 108 % tijekom razmatranog razdoblja, a NRK je i udvostručio svoj tržišni udio. Povećanje tržišnog udjela dampinškog uvoza iz NRK-a bilo je uglavnom razlog smanjenja tržišnog udjela industrije Unije. Osim toga, cijene uvoza iz NRK-a snizile su se u prosjeku za 7 % te su, prema najboljim dostupnim informacijama, bile niže od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka u prosjeku za 26,2 %. Niske cijene uvoza iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka također su znatno spriječile rast cijena pa je industrija Unije trpjela gubitke jer nije mogla povisiti cijene iznad proizvodnih troškova.

(237)

Analiza pokazatelja štete u uvodnim izjavama od 186. do 211. pokazuje da se gospodarsko stanje u industriji Unije pogoršalo i da se to podudara s povećanjem dampinškog uvoza iz NRK-a po cijenama ispod cijena industrije Unije. Industrija Unije izgubila je tržišne udjele zbog jeftinijeg dampinškog kineskog uvoza, a pojedini proizvođači Unije u uzorku potvrdili su i činjenicu da proizvođači automobila, kako je već utvrđeno u kontekstu ispitnog postupka za aluminijske kotače (85), još upotrebljavaju kineske ponude kao referentne vrijednosti za pritisak na cijene. To je znatno opteretilo cijene Unije, koje nisu mogle podnijeti povećanje troškova. Utvrđeno je da su upravo to povećanje uvoza i znatno snižene cijene ključni čimbenici koje treba razmotriti u ovom predmetu. Pritisak na cijene zbog dampinškog uvoza iz NRK-a spriječio je rast cijena za industriju Unije. Osobito 2017. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, kada su se jedinični troškovi proizvodnje bili u porastu zbog viših cijena čelika, industrija Unije nije mogla u potpunosti prenijeti ta povećanja troškova na prodajne cijene. To je uzrokovalo pogoršanje pokazatelja uspješnosti industrije Unije, što je dovelo do gubitaka tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(238)

Na temelju toga zaključeno je da je dampinškim uvozom iz NRK-a prouzročena materijalna štetu industriji Unije.

5.2 Učinci drugih čimbenika

5.2.1 Uvoz iz trećih zemalja

(239)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja		2015.	2016.	2017.	RIP
Turska	Obujam (u tisućama komada)	3 433	3 450	3 557	3 793
	Indeks	100	100	104	110
	Tržišni udio	8,9 %	9,0 %	8,9 %	9,6 %
	Indeks	100	101	100	108
	Prosječna cijena (po kg)	2,11	1,98	2,00	1,96
	Indeks	100	94	95	93
Ostale zemlje	Obujam (u tisućama komada)	1 383	1 517	2 050	2 050
	Indeks	100	110	148	148
	Tržišni udio	3,6 %	3,9 %	5,1 %	5,2 %
	Indeks	100	110	142	145
	Prosječna cijena (po kg)	2,85	2,69	2,77	2,85
	Indeks	100	94	97	100
Izvor: EUWA za obujme, Eurostat za kretanja cijena

(240)

Iako se uvoz iz Turske tijekom razdoblja ispitnog postupka povećao, to je bilo znatno manje izraženo od kineskog uvoza.

(241)

Obujam uvoza iz Turske povećao se za 360 tisuća jedinica tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je Kina udvostručila uvoz u Uniju pa se on tijekom istog razdoblja povećao za milijun jedinica. Zbog toga se kineski tržišni udio povećao za 2,7 postotnih bodova (od 2,6 % do 5,3 %), dok je tursko povećanje ostalo skromnije (+ 0,7 postotnih bodova). Što se tiče cijena, kako je prethodno navedeno, podaci Eurostata ne daju preciznu osnovu za usporedbu cijena. Međutim, EUWA je u pritužbi iznijela podatke iz kojih je vidljivo da su na temelju šest reprezentativnih vrsta kotača turske cijene bile znatno više od kineskih cijena, tj. u prosjeku oko 25 % više, što je usporedivo s maržom nelojalnog sniženja cijena iz uvodne izjave 205. Zato se na temelju raspoloživih dokaza ne može se smatrati da su proizvodi uvezeni iz Turske po štetnim cijenama.

(242)

Uvoz iz ostalih zemalja zajedno povećao se za 48 % tijekom predmetnog razdoblja, a njihov tržišni udio povećao se sa 3,6 % na 5,2 %. Unatoč tome i na temelju jedinih dostupnih informacija, cijene iz ostalih trećih zemalja bile su oko 50 % više od kineskih dampinških cijena.

(243)

Stoga je privremeno zaključeno da uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a ne umanjuje uzročnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.2 Izvozni rezultati industrije Unije

(244)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

	2015.	2016.	2017.	RIP
Obujam izvoza (u tisućama komada)	1 003	1 156	1 401	1 371
Indeks	100	115	140	137
Prosječna cijena (EUR/komad)	16,2	16,0	19,3	17,4
Indeks	100	99	119	108
Udio na izvoznom tržištu	3,0 %	3,5 %	4,1 %	4,2 %
Indeks	100	116	139	140
Izvor: EUWA (obujam), proizvođači u uzorku (cijene)

(245)

Tijekom razmatranog razdoblja udio uvoza industrije Unije činio je manje od 3 % njezine ukupne proizvodnje. Prema tome, čak i ako se izvoz povećao za 40 %, tj. oko 300 tisuća jedinica, on je samo mali dio smanjenja proizvodnje. Unija je i dalje bila glavno tržište industrije Unije jer je činila 95,8 % njezine prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka, a ta se prodaja tijekom razmatranog razdoblja smanjila i u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela.

(246)

Zato je zaključeno da je ta izvozna prodaja barem neznatno smanjila štetu uzrokovanu dampinškim uvozom.

(247)

Stoga je privremeno zaključeno da izvoz industrije Unije nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.3 Cijena čelika

(248)

U pritužbi je navedeno da se tijekom razmatranog razdoblja cijena čelika u Uniji znatno povećala i to je potvrđeno tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta kod proizvođača Unije u uzorku. Prosječna kupovna cijena toplovaljanih kolutova kretala se kako slijedi:

Tablica 14.

Prosječni trošak toplovaljanih kolutova za proizvodnju jednog kotača

	2015.	2016.	2017.	RIP
Indeks	100	98	122	133
Izvor: proizvođači u uzorku

(249)

Prosječni trošak toplovaljanih kolutova potrebnih za proizvodnju jednog kotača povećao se za 33 % tijekom razmatranog razdoblja. Toplovaljani kolutovi čine otprilike 50 % troškova proizvodnje. U uobičajenim bi okolnostima industrija ta povećanja troškova prenijela na kupce, posebno ako joj je profitabilnost niska. U trenutačnim okolnostima, kad je obujam kineskog uvoza po abnormalno niskim cijenama velik i još raste, industrija Unije nije mogla primjereno prilagoditi prodajne cijene.

(250)

Stoga je privremeno zaključeno da štetu nije prouzročilo povećanje troškova sirovine, nego to što, kako je prethodno utvrđeno (vidjeti uvodnu izjavu 249.) industrija Unije nije mogla prenijeti to povećanje u svoje cijene zbog kineskog dampinškog uvoza, što je dovelo do pada profitabilnosti.

5.3 Zaključak o uzročnosti

(251)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz NRK-a i njegovi tržišni udjeli znatno su se povećali, dok su se cijene iz NRK-a u prosjeku smanjile za 9 %. Još važnije, dampinški uvoz tog cjenovno osjetljivog proizvoda iz NRK-a bio je po cijenama koje su znatno ispod cijena Unije. Osim toga, cjenovni pritisak dampinškog uvoza iz NRK-a ugrozio je obujam prodaje i prodajne cijene industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja, a bio je posebno štetan u 2017. i razdoblju ispitnog postupka kada su troškovi bili u porastu. Taj je pritisak prouzročio velike proizvodne gubitke, prodajne gubitke i gubitke profitabilnosti tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(252)

Na temelju analize u uvodnim izjavama od 236. do 250. Komisija je u ovoj fazi zaključila da nijedan od ostalih čimbenika, uzetih u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuje uzročnu vezu između materijalne štete nanesene industriji Unije zbog dampinškog uvoza iz NRK-a.

6. INTERES UNIJE

(253)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i drugih relevantnih gospodarskih subjekata.

6.1 Interes industrije Unije

(254)

Ispitni postupak je pokazao da industrija Unije trpi materijalnu štetu zbog učinaka dampinškog uvoza koji je nelojalno snizio cijene, spriječio rast cijena i prouzročio znatan gubitak tržišnog udjela te doveo do gubitaka u razdoblju ispitnog postupka, kako je detaljno objašnjeno u prethodnim odjeljcima 4. i 5.

(255)

Očekuje se da će industrija Unije ostvariti korist od mjera, koje će vjerojatno spriječiti daljnji porast uvoza iz Kine po vrlo niskim cijenama. Ako se mjere ne uvedu, očekuje se nastavak i čak povećanje tog uvoza, što bi uzrokovalo daljnju štetu industriji EU-a.

6.2 Interes nepovezanih uvoznika i korisnika

(256)

Nakon pokretanja postupka kontaktirano je 72 uvoznika, korisnika i njihovih udruženja.

(257)

Samo su dva uvoznika odgovorila dostavljanjem odgovora na upitnik za odabir uzorka. Međutim, oba su kasnije odbila nastaviti suradnju u ispitnom postupku te Komisija stoga nije mogla ostvariti suradnju s uvoznicima.

(258)

Komisija je poslala upitnike dvjema skupinama proizvođača automobila koji su se javili nakon pokretanja postupka, ali nijedna nije dostavila podneske ni odgovore na upitnik.

(259)

U ispitnom je postupku utvrđeno da je učinak mjera na čelične kotače za proizvođače automobila ograničen. Taj zaključak proizlazi iz procjene proizvođača Unije u uzorku prema kojoj komplet čeličnih kotača čini oko 0,6 % troška proizvodnje malog osobnog automobila ili 0,7 % troška proizvodnje kamiona (86). Nema drugih informacija u dokumentaciji koje pokazuju da bi mjere imale znatan negativan učinak na korisnike koji nadmašuje pozitivni učinak mjera na industriju Unije. Isti je zaključak donesen pri posljednjem ispitnom postupku u vezi sa sličnim proizvodom (87).

6.3 Zaključak o interesu Unije

(260)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

7. PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(261)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

7.1 Razina uklanjanja štete (marža štete)

(262)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(263)

U tom bi se slučaju šteta uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a osnovne uredbe i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(264)

U članku 7. stavku 2.c osnovne uredbe utvrđuje se najniža ciljna dobit od 6 %. U skladu s tim člankom Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz NK-a, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, troškove istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(265)

Kako je prikazano u tablici 3. uvoz iz NRK-a dosljedno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja. Stoga nijedna od tih godina ne bi ispunjavala uvjete za ostvarivanje ciljne dobiti u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. Nitko od proizvođača u uzorku nije imao argumentirane primjedbe u vezi s izgubljenim ulaganjima ili troškovima istraživanja te razvoja i inovacija. S obzirom na to, Komisija je upotrijebila ciljnu dobit od najmanje 6 % koja je dodana stvarnim troškovima proizvodnje industrije Unije kako bi utvrdila neštetnu cijenu.

(266)

Kako nije podnesen nijedna primjedba na temelju članka 7. stavka 2.d o sadašnjim ili budućim troškovima koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola ili od navedenih konvencija Međunarodne organizacije rada, neštetnoj cijeni koja je tako utvrđena nisu dodani nikakvi dodatni troškovi.

(267)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku u NRK-u koji surađuje s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Dobivena marža nelojalnog sniženja ciljnih cijena iznosila je 50,3 %.

(268)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” navedena u prilogu 1. bila je prosjek uzorka, odnosno 50,3 %.

(269)

Razina uklanjanja štete za „sva ostala društva” definira se, u skladu s metodologijom upotrijebljenom za utvrđivanje preostale dampinške marže kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 186., izračunom ponderirane prosječne marže nelojalnog sniženja ciljnih cijena utvrđene u društvu u uzorku za osam vrsta proizvoda s najvišim pojedinačnim maržama nelojalnog sniženja ciljnih cijena. Te vrste proizvoda činile su 15 % uvoza kineskog izvoznika koji surađuje. Posljedična preostala marža nelojalnog sniženja ciljnih cijena iznosila je 66,4 %.

7.2 Privremene mjere

(270)

(271)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz čeličnih kotača podrijetlom iz NRK-a, u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže uzimajući u obzir i okolnosti opisane u uvodnim izjavama 18. i 184. Iznos pristojbi trebalo bi odrediti na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(272)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Društvo	Dampinška marža (%)	Marža štete (%)	Privremena antidampinška pristojba (%)
Xingmin Intelligent Transportation Systems Co., Ltd	69,4	50,3	50,3
Tangshan Xingmin Wheels Co., Ltd.	69,4	50,3	50,3
Xianning Xingmin Wheels Co., Ltd.	69,4	50,3	50,3
Ostala društva koja surađuju	69,4	50,3	50,3
Sva ostala društva	80,1	66,4	66,4

(273)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(274)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (88). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(275)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(276)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(277)

Statistički podaci o čeličnim kotačima često se izražavaju brojem komada. Međutim, u Kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (89) ne postoji takva dodatna jedinica za čelične kotače. Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet moraju navesti ne samo podaci o težini u kilogramima ili tonama već i broj komada. Trebalo bi navesti broj komada za oznake TARIC 8708701080, 8708701085, 8708709920, 8708709980, 8716909095 i 8716909097.

8. INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(278)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane imale su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(279)

Nije zaprimljena nijedna primjedba o točnosti izračuna.

9. ZAVRŠNE ODREDBE

(280)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u roku od 15 dana dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima u roku od pet dana.

(281)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz čeličnih kotača, bez obzira na to jesu li opremljeni priborom i gumama, koji su konstruirani za upotrebu na:

(1)	cestovnim tegljačima,

(2)	motornim vozilima za prijevoz osoba i/ili robe,

(3)	motornim vozilima posebne namjene (primjerice, vatrogasna vozila, vozila za štrcanje ili posipanje),

(4)	prikolicama ili poluprikolicama cestovnih tegljača, bez mehaničkog pogona

podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8708 70 10, ex 8708 70 99, ex 8716 90 90 (oznake TARIC 8708701080, 8708701085, 8708709920, 8708709980, 8716909095 i 8716909097) („predmetni proizvod”).

Sljedeći su proizvodi isključeni:

(1)	čelični kotači za industrijsku montažu jednoosovinskih traktora trenutačno razvrstanih u tarifni podbroj 8701 10,

(2)	kotači za cestovne četverocikle,

(3)	dijelovi kotača u obliku zvijezde, lijevani od čelika u jednom komadu,

(4)	kotači za motorna vozila posebno konstruirana za upotrebu izvan ceste (primjerice, kotači za poljoprivredne traktore ili traktore za šumarstvo, viličare, traktore za izguravanje i vuču, samoistovarna vozila (damperi) konstruirana za rad izvan cestovne mreže).

(5)	Kotači za prikolice i kamp-prikolice za osobne automobile, poljoprivredne prikolice i ostalu vučnu poljoprivrednu opremu koja se koristi u poljima, koji imaju promjer naplatka od najviše 16 inča.

2. Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo	Privremena antidampinška pristojba (%)	Dodatna oznaka TARIC
Xingmin Intelligent Transportation Systems Co., Ltd	50,3	C508
Tangshan Xingmin Wheels Co., Ltd.	50,3	C509
Xianning Xingmin Wheels Co., Ltd.	50,3	C510
Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu I.	50,3	Vidjeti Prilog I.
Sva ostala društva	66,4	C999

3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [NRK-u]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4. Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji podliježe polaganju osiguranja u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

5. Ako se za proizvod iz stavka 1. podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet, u odgovarajuće polje u toj deklaraciji unosi se broj komada uvezenih proizvoda.

6. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1. Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom to čine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima to čine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Zahtjeve podnesene izvan tog roka službenik za saslušanje mora razmotriti i, ako je primjereno, može odlučiti hoće li ih prihvatiti.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se tijekom razdoblja od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. listopada 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 60, 15.2.2019., str. 19.).

(3) Obavijest o izmjeni Obavijesti o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 111, 25.3.2019., str. 52.).

(4) Vidjeti odjeljak 3.1. uredbe.

(5) Dostupno na http://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2383 (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(6) Br. t19.001009.

(7) Br. t19.001778.

(8) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2 (dalje u tekstu „Izvješće”).

(9) Vidjeti str. 15. i Prilog 14. pritužbe.

(10) Višak kapaciteta u Kini – prepreka partijskom programu reformi (Overcapacity in China – an impediment to the Party’s reform agenda), Gospodarska komora Europske unije u Kini, str. 19. (Prilog 14. pritužbe).

(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.), Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/687 оd 2. svibnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 116, 3.5.2019., str. 5.) i Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/688 od 2. svibnja 2019. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 116, 3.5.2019., str. 39.).

(12) Izvješće – poglavlje 2., str. 6.–7.

(13) Izvješće – poglavlje 2., str. 10.

(14) Dostupno na http://www.fdi.gov.cn/1800000121_39_4866_0_7.html (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(15) Izvješće – poglavlje 2., str. 20.-21.

(16) Izvješće – poglavlje 3., str. 41., 73.–74.

(17) Izvješće – poglavlje 6., str. 120.-121.

(18) Izvješće – poglavlje 6., str. 122.-135.

(19) Izvješće – poglavlje 7., str. 167.-168.

(20) Izvješće – poglavlje 8., str. 169.–170., 200.–201.

(21) Izvješće – poglavlje 2., str. 15.–16., Izvješće – poglavlje 4., str. 50., str. 84., Izvješće – poglavlje 5., str. 108.–109.

(22) Izvješće – poglavlje 3., str. 22.–24. i poglavlje 5., str. 97.–108.

(23) Izvješće – poglavlje 5., str. 104.-9.

(24) Izvješće – poglavlje 14., str. 358.: 51 % u privatnom vlasništvu i 49 % u državnom vlasništvu u pogledu proizvodnje, odnosno 44 % u državnom vlasništvu i 56 % u privatnom vlasništvu u pogledu kapaciteta.

(25) Dostupno na www.gov.cn/zhengce/content/2016-02/04/content_5039353.htm (posljednji pristup 12. rujna 2019.), https://policycn.com/policy_ticker/higher-expectations-for-large-scale-steel-enterprise/?iframe=1&secret=c8uthafuthefra4e

(posljednji pristup 15. srpnja 2019.), i www.xinhuanet.com/english/2019-04/23/c_138001574.htm (posljednji pristup 11. rujna 2019.).

(26) Dostupno na http://www.xinhuanet.com/english/2019-04/23/c_138001574.htm (posljednji pristup 12. rujna 2019.) i http://www.jjckb.cn/2019-04/23/c_137999653.htm (posljednji pristup 12. rujna 2019.).

(27) To se 2009. dogodilo spajanjem privatnog društva Rizhao i poduzeća u državnom vlasništvu Shandong Iron and Steel. Vidjeti pekinško izvješće o čeliku, str. 58. i stečeni većinski udio grupe China Baowu Steel Group u Magang Steel u lipnju 2019., vidjeti https://www.ft.com/content/a7c93fae-85bc-11e9-a028-86cea8523dc2 (posljednji pristup 11. rujna 2019.)

(28) SL L 116, 3.5.2019., str. 39.

(29) SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(30) PwC Automotive Industry Bluebook (2017 Edition) China Automotive Market: Witnessing the Transformation, str. 36., dostupno na https://www.pwccn.com/en/automotive/pwc-auto-industry-blue-book.pdf (posljednji pristup 21. kolovoza 2019.); J.D. Power China Market Insight – China’s Five Year Plan, dostupno na https://www.jdpower.com/sites/default/files/china_five_year_plan.pdf (posljednji pristup 21. kolovoza 2019.).

(31) Izvješće – poglavlje 5., str. 100.-1.

(32) Izvješće – poglavlje 2., str. 26.

(33) Izvješće – poglavlje 2., str. 31.-2.

(34) Dostupno na https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(35) Cjeloviti tekst plana dostupan je na stranicama MIIT-a: http://www.miit.gov.cn/n1146295/n1652858/n1652930/n3757016/c5353943/content.html (posljednji pristup 16. srpnja 2019.)

(36) Dostupno na http://tv.baosteel.com/ir/pdf/report/600019_2016_2e.pdf (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(37) Vidjeti uvodnu izjavu 64. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.).

(38) SAIC Motor Annual Report 2018, str. 24., dostupno na https://www.saicmotor.com/english/images/investor_relations/annual_report/2019/7/10/FCA72DB2F082468293A9E76A81E5DFE2.pdf (posljednji pristup 21. kolovoza 2019.).

(39) Izvješće – poglavlja od 14.1. do 14.3.

(40) Izvješće – poglavlje 4., str. 41.–42., 83.

(41) Izvješće, dio III., poglavlje 14., str. 346. i dalje.

(42) Uvod u Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika.

(43) Izvješće, poglavlje 14., str. 347.

(44) 13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj Narodne Republike Kine (2016.–2020.), dostupno na http://en.ndrc.gov.cn/newsrelease/201612/P020161207645765233498.pdf (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(45) Izvješće – poglavlje 14., str. 349.

(46) Izvješće – poglavlje 14., str. 352.

(47) Katalog smjernica za restrukturiranje industrije (inačica iz 2011.) (izmjena iz 2013.), koji je Uredbom br. 9 od 27. ožujka 2011. izdalo Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme i koji je izmijenjen u skladu s Odlukom Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme o izmjeni relevantnih odredbi Kataloga smjernica za restrukturiranje industrije (inačica iz 2011.) koju je Uredbom br. 21 od 16. veljače 2013. izdalo Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme.

(48) Vidjeti uvodnu izjavu 56. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.).

(49) Izvješće – Poglavlje 14., str. 375.–376.

(50) Izvješće – poglavlje 6., str. 138.-149.

(51) Izvješće – poglavlje 9., str. 216.

(52) Izvješće – poglavlje 9., str. 213.-215.

(53) Izvješće – poglavlje 9., str. 209.-211.

(54) Vidjeti uvodne izjave 281.–311. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.).

(55) Izvješće – poglavlje 13., str. 332.-337.

(56) Izvješće – poglavlje 13., str. 336.

(57) Izvješće – poglavlje 13., str. 337.-341.

(58) Izvješće – poglavlje 6., str. 114.-117.

(59) Izvješće – poglavlje 6., str. 119.

(60) Izvješće – poglavlje 6., str. 120.

(61) Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(62) Vidjeti Radni dokument MMF-a „Resolving China’s Corporate Debt Problem” (Rješavanje problema korporativnog duga u Kini), Wojciech Maliszewski, Serkan Arslanalp, John Caparusso, José Garrido, Si Guo, Joong Shik Kang, W. Raphael Lam, T. Daniel Law, Wei Liao, Nadia Rendak, Philippe Wingender, Jiangyan, listopad 2016., WP/16/203

(63) Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(64) Vidjeti uvodne izjave od 83. do 244. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.).

(65) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji prihodi, dostupno na https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(66) Ako se u nekoj zemlji sa sličnim stupnjem razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.

(67) Dostupno na

https://qdd.oecd.org/subject.aspx?Subject=ExportRestrictions_IndustrialRawMaterials (posljednji pristup 3. srpnja 2019.).

(68) Dostupno na http://portal.siscomex.gov.br/legislacao/legislacao/mais-legislacoes/mcti (posljednji pristup 3. srpnja 2019.).

(69) Za primjer vidjeti https://www.jornalcontabil.com.br/quanto-custa-um-funcionario-aprenda-a-calcular/ ili https://establishbrazil.com/articles/whats-real-cost-employee (posljednji pristup 3. srpnja 2019.).

(70) Dostupno na

https://www.iochpe.com.br/Download.aspx?Arquivo=Es93IRz+hvwnExFo7bRkrA== (posljednji pristup 4. srpnja 2019.).

(71) Brazilski uvoz iskazan je na razini FOB u bazi podataka GTA.

(72) Brazilski izvoz iskazan je na razini FOB u bazi podataka GTA.

(73) Dostupno na http://www.meps.co.uk/L.AmerPrice.htm (posljednji pristup 29. kolovoza 2019.); proizvod je opisan kako slijedi: Profili i grede – H-greda 240 mm x 240 mm – osim SAD-a i Kanade: greda s rubom širokim 10 inča x 10 inča i Kine: H-greda 300 mm x 300 mm (dostupno na http://www.meps.co.uk/definitions.htm (posljednji pristup 29. kolovoza 2019.)).

(74) Dostupno na https://www.ilo.org/ilostat/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page21.jspx?_afrLoop=518377340582818&_afrWindowMode=0&_afrWindowId=o8k2wnnrz_1#!%40%40%3F_afrWindowId%3Do8k2wnnrz_1%26_afrLoop%3D518377340582818%26_afrWindowMode%3D0%26_adf.ctrl-state%3Do8k2wnnrz_54 (posljednji pristup 4. srpnja 2019.).

(75) Dostupno na https://establishbrazil.com/articles/whats-real-cost-employee (posljednji pristup 4. srpnja 2019.).

(76) Dostupno na http://www.edp.com.br/distribuicao-es/saiba-mais/informativos/tarifas-aplicadas-a-clientes-atendidos-em-alta-e-media-tensao-(grupo-a (posljednji pristup 10. travnja 2019.).

(77) Dostupno na http://www.aneel.gov.br/a-aneel (posljednji pristup 10. travnja 2019.).

(78) Dostupno na http://www.aneel.gov.br/bandeiras-tarifarias (posljednji pristup 10. travnja 2019.).

(79) Dostupno na http://www.edp.com.br/distribuicao-es/saiba-mais/informativos/bandeira-tarifaria (posljednji pristup 10. travnja 2019.).

(80) Boletim mensal de acompanhamento da indústria de gás natural, dostupno na http://www.mme.gov.br/documents/1138769/0/Boletim_Gas_Natural_nr_142_DEZ_18.pdf/49912e53-03ee-47cc-a45e-7ffa093ff777 (posljednji pristup 16. srpnja 2019.).

(81) Dostupno na http://site.sabesp.com.br/site/interna/Default.aspx?secaoId=183 (posljednji pristup 10. travnja 2019.).

(82) Npr. metropolitansko područje http://site.sabesp.com.br/site/uploads/file/asabesp_doctos/comunicado_06_2018.pdf (posljednji pristup 10. travnja 2019.).

(83) Vidjeti bilješku od 16. travnja 2019. (No t19.001778).

(84) Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 179., proizvođač izvoznik u uzorku izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena upotrijebljena za izračune nelojalnog sniženja cijena bila stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(85) Provedbena uredba Komisije (EU) 404/2010 od 10. svibnja 2010. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 117, 11.5.2010., str. 76.), uvodna izjava 133.

(86) Detalji izračuna nalaze se u ograničenoj verziji izvješća o misiji koje se odnosi da Društvo H.

(87) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/109 оd 23. siječnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 18, 24.1.2017., str. 1.), uvodne izjave od 250. do 268.

(88) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Brussels, Belgium.

(89) SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

PRILOG I.

Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak

Ime	Dodatna oznaka TARIC
Dongfeng Automobile Chassis System CO., LTD. (poznat i kao „Dongfeng Automotive Wheel Co., Ltd.”)
Hangzhou Forlong Impex Co., Ltd.
Hangzhou Xingjie Auto Parts Manufacturing Co., Ltd.
Jiaxing Henko Auto Spare Parts Co., Ltd.
Jining Junda Machinery Manufacturing Co., Ltd.
Nantong Tuenz Corporate Co., Ltd.
Ningbo Luxiang Autoparts Manufacturing Co., Ltd.
Shandong Zhengshang Wheel Technology Co., Ltd.
Shandong Zhengyu Wheel Group Co., Ltd.
Xiamen Sunrise Group Co., Ltd.
Yantai Leeway Electromechanical Equipment Co., Ltd.
Yongkang Yuefei Wheel Co., Ltd.
Zhejiang Jingu Co., Ltd.
Zhejiang Fengchi Mechanical Co., Ltd.
Zhengxing Wheel Group Co., Ltd.
Zhenjiang R&D Auto Parts Co., Ltd.

10.10.2019

Službeni list Europske unije

L 259/65

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1698

оd 9. listopada 2019.

o europskim normama za proizvode izrađenima za potrebe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2. prvi podstavak,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2001/95/EZ proizvod se smatra sigurnim s obzirom na rizike i kategorije rizika obuhvaćene odgovarajućim nacionalnim normama ako je u skladu s neobveznim nacionalnim normama kojima su prenesene europske norme na koje je Komisija objavila upućivanja u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 4. te direktive.

(2)	Komisija je 27. srpnja 2011. donijela Odluku 2011/479/EU (2) o sigurnosnim zahtjevima koje moraju ispuniti europske norme za gimnastičku opremu.

(3)

Dopisom M/507 od 5. rujna 2012. Komisija je CEN-u podnijela zahtjev za izradu europskih normi radi uklanjanja glavnih rizika povezanih s gimnastičkom opremom u skladu sa sigurnosnim zahtjevima. Na temelju tog zahtjeva CEN je donio normu EN 913:2008 „Gimnastička oprema – Opći sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja”. Upućivanje na tu normu objavljeno je u Službenom listu Europske unije (3)11. srpnja 2014. na temelju Provedbene odluke Komisije 2014/357/EU (4).

(4)	Uzimajući u obzir nova saznanja i razvoj tržišta, CEN je izradio novu europsku normu EN 913:2018.

(5)	Europska norma EN 913:2018 u skladu je s općim sigurnosnim zahtjevom utvrđenim u Direktivi 2001/95/EZ. Upućivanje na tu normu stoga bi trebalo objaviti u Službenom listu Europske unije.

(6)	Komisija je 29. studenoga 2011. donijela Odluku 2011/786/EU (5) o sigurnosnim zahtjevima koje moraju ispuniti europske norme za bicikle, bicikle za malu djecu i nosače prtljage za bicikle.

(7)

Dopisom M/508 od 6. rujna 2012. Komisija je CEN-u podnijela zahtjev za izradu europskih normi radi uklanjanja glavnih rizika povezanih s biciklima, biciklima za malu djecu i nosačima prtljage za bicikle u skladu sa sigurnosnim zahtjevima. Na temelju tog zahtjeva CEN je donio seriju normi EN ISO 4210-2:2014 „Zahtjevi za gradske bicikle, bicikle za duža putovanja, bicikle za mlađe ljude, bicikle za brdsku vožnju i bicikle za trke” te EN ISO 4210-6:2014 „Metode ispitivanja za okvir i viljuške”. Upućivanja na te norme objavljena su u Službenom listu Europske unije (6) na temelju Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/681 (7).

(8)	Uzimajući u obzir nova saznanja i razvoj tržišta, CEN je izradio nove europske norme EN ISO 4210-2-2015 i EN ISO 4210-6-2015.

(9)	Europske norme EN ISO 4210-2-2015 i EN ISO 4210-6-2015 u skladu su s općim sigurnosnim zahtjevom utvrđenim u Direktivi 2001/95/EZ. Upućivanja na te norme stoga treba objaviti u Službenom listu Europske unije.

(10)	Na temelju zahtjeva Komisije M/508 od 6. rujna 2012. CEN je donio normu EN 14872:2006 „Bicikli – Oprema za bicikle – Nosači prtljage”. Upućivanje na tu normu objavljeno je u Službenom listu Europske unije (8) na temelju Odluke Komisije 2006/514/EZ (9).

(11)	Uzimajući u obzir nova saznanja i razvoj tržišta, CEN je izradio novu europsku normu EN ISO 11243:2016.

(12)	Europska norma EN ISO 11243:2016 u skladu je s općim sigurnosnim zahtjevom utvrđenim u Direktivi 2001/95/EZ. Upućivanje na tu normu stoga bi trebalo objaviti u Službenom listu Europske unije.

(13)	Komisija je 25. ožujka 2008. donijela Odluku 2008/264/EZ (10) o sigurnosnim zahtjevima koje trebaju ispuniti europske norme za cigarete.

(14)

Dopisom M/425 od 27. lipnja 2008. Komisija je Europskom odboru za normizaciju (CEN) podnijela zahtjev za izradu europskih normi radi uklanjanja glavnih rizika povezanih s cigaretama u skladu sa zahtjevima protupožarne sigurnosti. Na temelju tog zahtjeva CEN je donio normu EN ISO 12863:2010 „Ispitna metoda za ocjenjivanje svojstva zapaljivosti cigareta”. Upućivanje na tu normu objavljeno je u Službenom listu Europske unije (11) na temelju Odluke Komisije 2011/496/EU (12).

(15)	Uzimajući u obzir nova saznanja i razvoj tržišta, CEN je izmijenio normu EN ISO 12863:2010 donošenjem izmjene EN ISO 12863:2010/A1:2016.

(16)	Izmjena EN ISO 12863:2010/A1:2016 u skladu je s općim sigurnosnim zahtjevom utvrđenim u Direktivi 2001/95/EZ. Upućivanje na tu izmjenu stoga bi trebalo objaviti u Službenom listu Europske unije.

(17)	Komisija je 27. srpnja 2011. donijela Odluku 2011/476/EU (13) o sigurnosnim zahtjevima koje moraju ispuniti europske norme za opremu za vježbanje.

(18)

Dopisom M/506 od 5. rujna 2012. Komisija je CEN-u podnijela zahtjev za izradu europskih normi radi uklanjanja glavnih rizika povezanih s opremom za vježbanje u skladu sa sigurnosnim zahtjevima. Na temelju tog zahtjeva CEN je donio seriju normi EN 957-4:2006+A1:2010 „Klupe za jačanje (benč), dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja”; EN 957-5:2009 „Učvršćeni bicikli za vježbanje i poluge za vježbanje gornjeg dijela tijela, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja”; EN 957-8:1998 „Nožni steperi, pomične penjaće stube i penjači, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja”; EN 957-9:2003 „Sprave za vježbanje s eliptičnim kretanjem, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja” i EN 957-10:2005 „Bicikli za vježbanje s fiksnim kotačem ili bez slobodnog kotača, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja”. Upućivanja na te norme objavljena su u Službenom listu Europske unije (14) na temelju Provedbene odluke 2014/357/EU.

(19)	Uzimajući u obzir nova saznanja i razvoj tržišta, CEN je izradio nove europske norme EN ISO 20957-4:2016, EN ISO 20957-5:2016, EN ISO 20957-8:2017, EN ISO 20957-9:2016 i EN ISO 20957-10:2017.

(20)	Europske norme EN ISO 20957-4:2016, EN ISO 20957-5:2016, EN ISO 20957-8:2017, EN ISO 20957-9:2016 i EN ISO 20957-10:2017 u skladu su s općim sigurnosnim zahtjevom utvrđenim u Direktivi 2001/95/EZ. Upućivanja na te norme stoga treba objaviti u Službenom listu Europske unije.

(21)	Komisija je 21. travnja 2005. donijela Odluku 2005/323/EZ (15) o sigurnosnim uvjetima koje europske norme moraju ispuniti u vezi s plutajućim proizvodima za slobodno vrijeme za uporabu na ili u vodi.

(22)

Dopisom M/372 od 5. rujna 2012. Komisija je CEN-u podnijela zahtjev za izradu europskih normi radi uklanjanja glavnih rizika povezanih s plutajućim proizvodima za slobodno vrijeme za uporabu na ili u vodi u skladu sa sigurnosnim zahtjevima. Na temelju tog zahtjeva CEN je donio seriju normi EN 15649-1:2009+A2:2013, EN 15649-2:2009+A2:2013, EN 15649-3:2009+A1:2012, EN 15649-4:2010+A1:2012, EN 15649-5:2009, EN 15649-6:2009+A1:2013, EN 15649-7:2009 – plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi. Upućivanja na tu seriju normi objavljena su u Službenom listu Europske unije (16) na temelju provedbenih odluka Komisije 2014/359/EU (17), 2014/875/EU (18) i 2013/390/EU (19).

(23)	Uzimajući u obzir nova saznanja i razvoj tržišta, CEN je izradio novu seriju europskih normi EN ISO 25649:2017 (dijelovi 1.–7.).

(24)	Europske norme EN ISO 25649:2017 (dijelovi 1.–7.) u skladu su s općim sigurnosnim zahtjevom utvrđenim u Direktivi 2001/95/EZ. Upućivanja na te norme stoga treba objaviti u Službenom listu Europske unije.

(25)

Europske norme EN 913:2008, EN 957-4:2006+A1:2010, EN 957-5:2009, EN 957-8:1998, EN 957-9:2003, EN 957-10:2005, EN ISO 4210-2:2014, EN ISO 4210-6:2014, EN 14872:2006 i serija normi EN 15649 zamijenjene su novim ili izmijenjenim europskim normama, čija se upućivanja trebaju objaviti ovom Odlukom. Stoga je nužno upućivanja na te norme povući iz Službenog lista Europske unije (20).

(26)

Radi jasnoće potrebno je u jednom aktu objaviti potpuni popis upućivanja na europske norme izrađene za potrebe Direktive 2001/95/EZ koje ispunjavaju zahtjeve koji se njima žele obuhvatiti. Stoga bi u ovu Odluku trebalo uključiti upućivanja na europske norme koja su trenutačno objavljena u Službenom listu Europske unije (21). Shodno tome potrebno je staviti izvan snage relevantne odluke Komisije o objavi tih normi.

(27)

Usklađenost s relevantnom nacionalnom normom kojom se prenosi europska norma, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, stvara pretpostavku o sigurnosti u pogledu rizika i kategorija rizika obuhvaćenih relevantnim nacionalnim normama od dana objave upućivanja na europsku normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave.

(28)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog Direktivom 2001/95/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Upućivanja na europske norme za proizvode izrađene za potrebe Direktive 2001/95/EZ navedena u Prilogu I. ovoj Odluci objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Članak 2.

Upućivanja na europske norme za proizvode izrađene za potrebe Direktive 2001/95/EZ navedena u Prilogu II. ovoj Odluci povlače se iz Službenog lista Europske unije.

Članak 3.

Odluka Komisije C(2004) 1493 (22), Odluka Komisije 2005/718/EZ (23), Odluka 2006/514/EZ, Odluka Komisije 2009/18/EZ (24), Odluka 2011/496/EU, Provedbena odluka Komisije 2012/29/EU (25), Provedbena odluka 2013/390/EU, Provedbena odluka 2014/357/EU, Provedbena odluka Komisije 2014/358/EU (26), Provedbena odluka 2014/359/EU, Provedbena odluka Komisije 2014/531/EU (27), Provedbena odluka 2014/875/EU, Provedbena odluka (EU) 2015/681, Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/1345 (28) i Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/1014 (29) stavljaju se izvan snage.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. listopada 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 11, 15.1.2002., str. 4.

(2) Odluka Komisije 2011/479/EU od 27. srpnja 2011. o sigurnosnim zahtjevima koje moraju ispuniti europske norme za gimnastičku opremu u skladu s Direktivom 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 197, 29.7.2011., str. 13.).

(3) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/357/EU оd 13. lipnja 2014. o usklađenosti europskih normi serije EN 957 (dijelovi 2. i 4.-10.) i EN ISO 20957 (1. dio) za opremu za vježbanje i deset europskih normi za gimnastičku opremu s općim sigurnosnim zahtjevom Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o objavljivanju uputa na te norme u Službenom listu Europske unije (SL L 175, 14.6.2014., str. 40.).

(5) Odluka Komisije 2011/786/EU od 29. studenoga 2011. o sigurnosnim zahtjevima koje sukladno Direktivi 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća moraju ispuniti europske norme za bicikle, bicikle za malu djecu i nosače prtljage za bicikle (SL L 319, 2.12.2011., str. 106.).

(6) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(7) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/681 оd 29. travnja 2015. o objavi u Službenom listu Europske unije upućivanja na normu EN ISO 4210, dijelovi 1.–9., za gradske i treking bicikle, brdske bicikle i trkaće bicikle, te na normu EN ISO 8098 za bicikle za malu djecu, u skladu s Direktivom 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 111, 30.4.2015., str. 30.).

(8) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(9) Odluka Komisije 2006/514/EZ od 20. srpnja 2006. o usklađenosti određenih normi s općim sigurnosnim zahtjevom Direktive 2001/95/EZ i o objavljivanju upućivanja na njih u Službenom listu (SL L 200, 22.7.2006., str. 35.).

(10) Odluka Komisije 2008/264/EZ od 25. ožujka 2008. o zahtjevima protupožarne sigurnosti koje trebaju ispuniti europske norme za cigarete na temelju Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 83, 26.3.2008., str. 35.).

(11) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(12) Provedbena odluka Komisije 2011/496/EU od 9. kolovoza 2011. o sukladnosti norme EN 16156:2010 „Cigarete – procjena sklonosti zapaljenju – sigurnosni zahtjevi” i norme EN ISO 12863:2010 „Standardna metoda ispitivanja za procjenu sklonosti zapaljenja cigareta” s općim sigurnosnim zahtjevom Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i objava referencija norme EN 16156:2010 „Cigarete – procjena sklonosti zapaljenju – sigurnosni zahtjev” i norme EN ISO 12863:2010 „Standardna metoda ispitivanja za procjenu sklonosti zapaljenju cigareta” u Službenom listu Europske unije (SL L 205, 10.8.2011., str. 31.).

(13) Odluka Komisije 2011/476/EU od 27. srpnja 2011. o sigurnosnim zahtjevima koje moraju ispuniti europske norme za opremu za vježbanje sukladno Direktivi 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 196, 28.7.2011., str. 16.).

(14) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(15) Odluka Komisije 2005/323/EZ od 21. travnja 2005. o sigurnosnim uvjetima koje europske norme moraju ispuniti u vezi s plutajućim proizvodima za slobodno vrijeme za uporabu na ili u vodi prema Direktivi 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 104, 23.4.2005., str. 39.).

(16) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(17) Provedbena odluka Komisije 2014/359/EU оd 13. lipnja 2014. o usklađenosti europskih normi 15649-1:2009+A2:2013 i EN 15649-6:2009+A1:2013 za plutajuće proizvode za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi s općim sigurnosnim zahtjevom Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o objavljivanju uputa na te norme u Službenom listu Europske unije (SL L 175, 14.6.2014., str. 45.).

(18) Provedbena odluka Komisije 2014/875/EU оd 4. prosinca 2014. o objavi u Službenom listu Europske unije uputa na normu EN 15649-2:2009+A2:2013 za plutajuće proizvode za slobodno vrijeme za uporabu na i u vodi te na normu EN 957-6:2010+A1:2014 za opremu za vježbanje, u skladu s Direktivom 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 349, 5.12.2014., str. 65.).

(19) Provedbena odluka Komisije 2013/390/EU оd 18. srpnja 2013. o usklađenosti europskih normi serije EN 15649 (dijelovi 1.–7.) za plutajuće proizvode za slobodno vrijeme za uporabu na i u vodi s općim sigurnosnim zahtjevima Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o objavljivanju uputa na te norme u Službenom listu Europske unije (SL L 196, 19.7.2013., str. 22.).

(20) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(21) Komunikacija Komisije 2017/C 267/03 u okviru provedbe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda (SL C 267, 11.8.2017., str. 7.).

(22) Odluka Komisije C(2004)1493 od 23. travnja 2004. o usklađenosti određenih normi s općim sigurnosnim zahtjevima Direktive 2001/95/EZ i objavljivanje upućivanja na njih u Službenom listu.

(23) Odluka Komisije 2005/718/EZ od 13. listopada 2005. o usklađenosti određenih normi s općim sigurnosnim zahtjevima Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i objavljivanje upućivanja na njih u Službenom listu (SL L 271, 15.10.2005., str. 51.).

(24) Odluka Komisije 2009/18/EZ od 22. prosinca 2008. o usklađenosti norme EN 1273:2005 o dječjim hodalicama s općim sigurnosnim zahtjevima Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i objavi oznaka norme u Službenom listu (SL L 8, 13.1.2009., str. 29.).

(25) Provedbena odluka Komisije 2012/29/EU od 13. siječnja 2012. o sukladnosti norme EN 60065:2002/A12:2011 „Audio, video i slični elektronički uređaji – Sigurnosni zahtjevi” i norme EN 60950-1:2006/A12:2011 „Oprema informacijske tehnologije – Sigurnost – dio 1.: Opći zahtjevi” s općim sigurnosnim zahtjevom Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o objavljivanju referentnih oznaka te norme u Službenom listu Europske unije (SL L 13, 17.1.2012., str. 7.).

(26) Provedbena odluka Komisije 2014/358/EU оd 13. lipnja 2014. o usklađenosti europske norme EN 16281:2013 za uređaje za zaključavanje prozora i balkonskih vrata za zaštitu djece koje postavlja korisnik s općim sigurnosnim zahtjevom Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o objavljivanju upute na tu normu u Službenom listu Europske unije (SL L 175, 14.6.2014., str. 43.).

(27) Provedbena odluka Komisije 2014/531/EU оd 14. kolovoza 2014. o usklađenosti europskih normi EN 16433:2014 i EN 16434:2014 i određenih odredbi europske norme EN 13120:2009+A1:2014 za unutarnje zastore s općim sigurnosnim zahtjevom Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o objavljivanju uputa na te norme u Službenom listu Europske unije (SL L 243, 15.8.2014., str. 54.).

(28) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/1345 оd 31. srpnja 2015. o objavljivanju upućivanja na norme za gajtane i vezice na dječjoj odjeći, dječje nosiljke i postolja, sigurnosne ograde i namještaj za prematanje za kućnu uporabu u Službenom listu Europske unije u skladu s Direktivom 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 207, 4.8.2015., str. 73.).

(29) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/1014 оd 15. lipnja 2017. o objavljivanju upućivanja na europske norme EN 13869:2016 o zahtjevima za sigurnost djece koje moraju ispunjavati upaljači i EN 13209-2:2015 za nosiljke za dojenčad u Službenom listu Europske unije u skladu s Direktivom 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 153, 16.6.2017., str. 36.).

PRILOG I.

Br.	Upućivanje na normu
1.	EN 581-1:2006 Vanjski namještaj – Namještaj za sjedenje i stolovi za kampiranje, za kućnu i javnu uporabu – 1. dio: Opći sigurnosni zahtjevi
2.	EN 913:2018 Gimnastička oprema – Opći sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
3.	EN 914:2008 Gimnastička oprema – Usporedne i kombinirane ruče – Zahtjevi i metode ispitivanja uključujući sigurnost
4.	EN 915:2008 Gimnastička oprema – Asimetrične ruče – Zahtjevi i metode ispitivanja uključujući sigurnost
5.	EN 916:2003 Gimnastička oprema – Sanduk za preskakivanje – Zahtjevi i metode ispitivanja uključujući sigurnost
6.	EN 957-2:2003 Oprema za vježbanje – 2. dio: Oprema za jačanje, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
7.	EN 957-6:2010+A1:2014 Oprema za vježbanje – 6. dio: Pokretne trake za trčanje, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
8.	EN 957-7:1998 Oprema za vježbanje – 7. dio: Veslački uređaji, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
9.	EN 1129-1:1995 Namještaj – Otklopni kreveti – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 1. dio: Sigurnosni zahtjevi
10.	EN 1129-2:1995 Namještaj – Otklopni kreveti – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 2. dio: Metode ispitivanja
11.	EN 1130-1:1996 Namještaj – Dječji krevetići i zipke za kućansku uporabu – 1. dio: Sigurnosni zahtjevi
12.	EN 1130-2:1996 Namještaj – Dječji krevetići i zipke za kućansku uporabu – 2. dio: Metode ispitivanja
13.	EN 1273:2005 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Hodalice – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
14.	EN 1466:2014 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Nosiljke i postolja – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
15.	EN 1651:1999 Oprema za paraglajding – Sigurnosno remenje – Zahtjevi za sigurnost i ispitivanje izdržljivosti
16.	EN 1930:2011 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Sigurnosne ograde – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
17.	EN ISO 4210-1:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 1. dio: Nazivi i definicije (ISO 4210-1:2014)
18.	EN ISO 4210-2:2015 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 2. dio: Zahtjevi za gradske bicikle, bicikle za duža putovanja, bicikle za mlađe ljude, bicikle za brdsku vožnju i bicikle za trke (ISO 4210-2:2015)
19.	EN ISO 4210-3:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 3. dio: Uobičajene metode ispitivanja (ISO 4210-3:2014)
20.	EN ISO 4210-4:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 4. dio: Metode ispitivanja kočenja (ISO 4210-4:2014)
21.	EN ISO 4210-5:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 5. dio: Metode ispitivanja za upravljanje (ISO 4210-5:2014, ispravljena verzija 2015-02-01)
22.	EN ISO 4210-6:2015 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 6. dio: Metode ispitivanja za okvir i viljuške (ISO 4210-6:2015)
23.	EN ISO 4210-7:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 7. dio: Metode ispitivanja za kotač i naplatak (ISO 4210-7:2014)
24.	EN ISO 4210-8:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 8. dio: Metode ispitivanja za pedale i poluge od pedala (ISO 4210-8:2014)
25.	EN ISO 4210-9:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 9. dio: Metode ispitivanja za sjedala i držače sjedala (ISO 4210-9:2014)
26.	EN ISO 8098:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle za malu djecu (ISO 8098:2014)
27.	EN ISO 9994:2006 Upaljači – Sigurnosne specifikacije (ISO 9994:2005)
28.	EN ISO 11243:2016 Bicikli – Nosači prtljage za bicikle – Zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 11243:2016)
29.	EN 12196:2003 Gimnastička oprema – Konj i kozlić – Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi, metode ispitivanja
30.	EN 12197:1997 Gimnastička oprema – Horizontalne pritke – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
31.	EN 12221-1:2008+A1:2013 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Namještaj za prematanje za kućnu uporabu – 1. dio: Sigurnosni zahtjevi
32.	EN 12221-2:2008+A1:2013 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Namještaj za prematanje za kućnu uporabu – 2. dio: Metode ispitivanja
33.	EN 12346:1998 Gimnastička oprema – Zidne i rešetkaste ljestve i konstrukcije za penjanje – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
34.	EN 12432:1998 Gimnastička oprema – Grede za ravnotežu – Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi, metode ispitivanja
35.	EN 12491:2001 Oprema za paraglajding – Rezervni padobrani – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
36.	EN 12655:1998 Gimnastička oprema – Viseći krugovi – Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi, metode ispitivanja
37.	EN ISO 12863:2010 Standardna ispitna metoda za ocjenjivanje svojstva zapaljivosti cigareta (ISO 12863:2010) EN ISO 12863:2010/A1:2016
38.	EN 13120:2009+A1:2014 Unutrašnji zasloni – Zahtjevi za svojstva uključujući sigurnost
39.	EN 13209-1:2004 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Nosiljke za dojenčad – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja – 1. dio: Leđne nosiljke s krutom okvirnom konstrukcijom
40.	EN 13209-2:2015 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Nosiljke za dojenčad – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja – 2. dio: Mekane nosiljke
41.	EN 13219:2008 Gimnastička oprema – Trampolini – Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi, metode ispitivanja
42.	EN 13319:2000 Pribori za ronjenje – Dubinomjeri i kombinirane naprave za mjerenje dubine i vremena – Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi, metode ispitivanja
43.	EN 13869:2016 Upaljači – Zahtjevi za sigurnost djece – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
44.	EN 13899:2003 Sportska oprema za koturaljkanje – Koturaljke – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
45.	EN 14059:2002 Ukrasne uljne svjetiljke – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
46.	EN 14344:2004 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Dječja sjedala za bicikle – Sigurnosni zahtjevi i metode
47.	EN 14350-1:2004 Proizvodi za dojenčad i malu djecu – Oprema za tekuću hranu – 1. dio: Opći i mehanički zahtjevi i metode ispitivanja
48.	EN 14682:2014 Sigurnost dječje odjeće – Gajtani i vezice na dječjoj odjeći – Specifikacije
49.	EN 16156:2010 Cigarete – Ocjenjivanje svojstva zapaljivosti – Sigurnosni zahtjevi
50.	EN 16281:2013 Zaštitni proizvodi za djecu – Uređaji za zaključavanje prozora i balkonskih vrata za zaštitu djece koje postavlja korisnik – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
51.	EN 16433:2014 Unutarnja sjenila – Zaštita protiv opasnosti od davljenja – Metode ispitivanja
52.	EN 16434:2014 Unutarnja sjenila – Zaštita protiv opasnosti od davljenja – Zahtjevi i metode ispitivanja za sigurnost naprava
53.	EN ISO 20957-1:2013 Oprema za vježbanje – 1. dio: Opći sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 20957-1:2013)
54.	EN ISO 20957-4:2016 Oprema za vježbanje – 4. dio: Klupe za jačanje (benč), dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 20957-4:2016)
55.	EN ISO 20957-5:2016 Oprema za vježbanje – 5. dio: Učvršćeni bicikli za vježbanje i poluge za vježbanje gornjega dijela tijela, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 20957-5:2016)
56.	EN ISO 20957-8:2017 Oprema za vježbanje – 8. dio: Nožni steperi, pomične penjaće stube i penjači – Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 20957-8:2017)
57.	EN ISO 20957-9:2016 Oprema za vježbanje – 9. dio: Sprave za vježbanje s eliptičnim kretanjem, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 20957-9:2016)
58.	EN ISO 20957-10:2017 Oprema za vježbanje – 10. dio: Bicikl za vježbanje s fiksnim kotačem ili bez slobodnoga kotača, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 20957-10:2017)
59.	EN ISO 25649-1:2017 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 1. dio: Klasifikacija, materijali, osnovni zahtjevi i metode ispitivanja (ISO 25649-1:2017)
60.	EN ISO 25649-2:2017 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 2. dio: Obavijesti za potrošače (ISO 25649-2:2017)
61.	EN ISO 25649-3:2017 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 3. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave A kategorije (ISO 25649-3:2017)
62.	EN ISO 25649-4:2017 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 4. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave B kategorije (ISO 25649-4:2017)
63.	EN ISO 25649-5:2017 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 5. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave C kategorije (ISO 25649-5:2017)
64.	EN ISO 25649-6:2017 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 6. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave D kategorije (ISO 25649-6:2017)
65.	EN ISO 25649-7:2017 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 7. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave E kategorije (ISO 25649-7:2017)
66.	EN 60065:2002 Audio, video i slični elektronički uređaji – Sigurnosni zahtjevi IEC 60065:2001 (MOD) EN 60065:2002/A12:2011
67.	EN 60950-1:2006 Oprema informacijske tehnologije – Sigurnost – 1. dio: Opći zahtjevi IEC 60950-1:2005 (MOD) EN 60950-1:2006/A12:2011

PRILOG II.

Br.	Upućivanje na normu
1.	EN 913:2008 Gimnastička oprema – Opći sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
2.	EN 957-4:2006+A1:2010 Oprema za vježbanje – 4. dio: Klupe za jačanje (benč), dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
3.	EN 957-5:2009 Oprema za vježbanje – 5. dio: Učvršćeni bicikli za vježbanje i poluge za vježbanje gornjeg dijela tijela, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
4.	EN 957-8:1998 Oprema za vježbanje – 8. dio: Nožni steperi, pomične penjaće stube i penjači – Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
5.	EN 957-9:2003 Oprema za vježbanje – 9. dio: Sprave za vježbanje s eliptičnim kretanjem, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
6.	EN 957-10:2005 Oprema za vježbanje – 10. dio: Bicikl za vježbanje s fiksnim kotačem ili bez slobodnoga kotača, dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja
7.	EN ISO 4210-2:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 2. dio: Zahtjevi za gradske bicikle, bicikle za duža putovanja, bicikle za mlađe ljude, bicikle za brdsku vožnju i bicikle za trke (ISO 4210-2:2014)
8.	EN ISO 4210-6:2014 Bicikli – Sigurnosni zahtjevi za bicikle – 6. dio: Metode ispitivanja za okvir i viljuške (ISO 4210-6:2014)
9.	EN ISO 12863:2010 Standardna ispitna metoda za ocjenjivanje svojstva zapaljivosti cigareta (ISO 12863:2010)
10.	EN 14872:2006 Bicikli – Oprema za bicikle – Nosači prtljage
11.	EN 15649-1:2009+A2:2013 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 1. dio: Klasifikacija, materijali, osnovni zahtjevi i metode ispitivanja
12.	EN 15649-2:2009+A2:2013 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 2. dio: Obavijesti za potrošače
13.	EN 15649-3:2009+A1:2012 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 3. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave A kategorije
14.	EN 15649-4:2010+A1:2012 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 4. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave B kategorije
15.	EN 15649-5:2009 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 5. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave C kategorije
16.	EN 15649-6:2009+A1:2013 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 6. dio: dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave D kategorije
17.	EN 15649-7:2009 Plutajući proizvodi za slobodno vrijeme za uporabu na vodi i u vodi – 7. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja za naprave E kategorije

10.10.2019

Službeni list Europske unije

L 259/75

DELEGIRANA ODLUKA NADZORNOG TIJELA EFTA-E

br. 42/19/COL

od 17. lipnja 2019.

o izuzimanju upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj iz primjene Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća [2019/…]

NADZORNO TIJELO EFTA-e,

uzimajući u obzir akt iz točke 4. Priloga XVI. Sporazumu o EGP-u o utvrđivanju postupaka za dodjelu javnih ugovora u sektoru komunalnih usluga (Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (1) („Direktiva”), a posebno njezine članke 34. i 35.,

uzimajući u obzir Sporazum među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda („Sporazum o nadzoru i sudu”), a posebno članak 1. i članak 3. njegova Protokola 1.,

nakon savjetovanja s Odborom EFTA-e za nabavu,

budući da:

1. ČINJENICE

(1)

Dana 27. studenoga 2018., nakon rasprava koje su prethodile postupku obavješćivanja, Nadzorno tijelo EFTA-e („Nadzorno tijelo”) zaprimilo je od poduzeća Nettbuss AS, sada poznatog pod nazivom Vy Buss AS („podnositelj zahtjeva”) zahtjev na temelju članka 35. stavka 1. Direktive 2014/25/EU („zahtjev”) (2).

(2)	Zahtjev se odnosi na upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj. Djelatnosti upravljanja javnim prijevozom koje u praksi obavljaju tijela za javni prijevoz nisu obuhvaćene zahtjevom (3).

(3)

Podnositelj zahtjeva smatra se „javnim poduzećem” u smislu Direktive s obzirom na to da je 100 % njegova upisanog kapitala u neizravnom vlasništvu norveškog Ministarstva prometa i komunikacija putem vlasništva nad poduzećem NSB AS, sada poznatim kao Vygruppen AS (prijevoznička grupa kojoj pripada i podnositelj zahtjeva) (4).

(4)	Podnositelj zahtjeva obavlja jednu od djelatnosti obuhvaćenih Direktivom i stoga se smatra „naručiteljem” u smislu Direktive.

(5)	Na temelju odjeljka 2-9. norveške Uredbe od 12. kolovoza 2016. br. 975 o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (5), naručitelji mogu podnijeti zahtjev na temelju članka 35. Direktive.

(6)

Zahtjev je bio popraćen obrazloženim i utemeljenim stajalištem, koje je 29. lipnja 2018. donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje, uz zaključak da je podnositelj zahtjeva bio izravno izložen tržišnom natjecanju u kontekstu pružanja usluga javnog autobusnog prijevoza i da pristup tom tržištu radi dodjele ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj nije bio ograničen (6).

(7)	Nadzorno tijelo 30. studenoga 2018. obavijestilo je Norvešku o primitku zahtjeva (7).

(8)	U skladu s točkom 1. Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU Nadzorno tijelo ima 130 radnih dana za donošenje odluke o zahtjevu, odnosno do 18. lipnja 2019. (8).

(9)	U skladu s Delegiranom odlukom br. 37/19/COL od 23. travnja 2019. (9), Nadzorno tijelo zatražilo je od Odbora EFTA-e za nabavu da dostavi svoje mišljenje u skladu sa savjetodavnim postupkom utvrđenim člankom 2. Odluke Stalnog odbora br. 3/2012 (10).

(10)	Odbor EFTA-e za nabavu 22. svibnja 2019. jednoglasno je dao pozitivno mišljenje o nacrtu odluke Nadzornog tijela u okviru pisanog postupka (11).

2. PRAVNI OKVIR

(11)	Direktiva se, među ostalim, odnosi na dodjelu ugovora za obavljanje djelatnosti povezanih s pružanjem mreža ili upravljanjem mrežama kojima se pruža usluga javnosti u području autobusnog prijevoza (12).

(12)	U skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive smatra se da mreža postoji ako se usluga pruža pod poslovnim uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo države, kao što su uvjeti o linijama koje se trebaju pružiti, kapacitet koji se treba staviti na raspolaganje ili učestalosti usluge.

(13)

U predmetu SJ (13), pri tumačenju članka 5. stavka 1. Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) (koji glasi jednako kao članak 11. Direktive), u kontekstu željezničkih mreža Sud je izjavio da „…valja utvrditi da se djelatnost obuhvaćena izrazom ‚upravljanje mrežama’ odnosi na ostvarivanje prava korištenja željezničkom mrežom radi pružanja prijevoznih usluga, dok se djelatnost obuhvaćena izrazom ‚pružanjem mreža’ odnosi na upravljanje mrežom” (15). Sud je zaključio da „[č]lanak 5. stavak 1. prvi podstavak Direktive 2004/17 treba tumačiti na način da djelatnost koju obavlja željeznički prijevoznik, a koja se sastoji od pružanja javnosti usluga prijevoza ostvarivanjem prava korištenja željezničkom mrežom, čini ‚upravljanje mrežama’ u svrhu te direktive” (16). „Upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza” u Norveškoj u području autobusnog prijevoza ekvivalentno je djelatnosti koju obavlja željeznički prijevoznik iz predmeta SJ u području željezničkog prijevoza, te je stoga riječ o djelatnosti na koju se primjenjuje Direktiva.

(14)

Člankom 34. Direktive propisuje se da ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje jedne od djelatnosti na koje se Direktiva primjenjuje nisu predmet Direktive ako je u državi u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen. Izravna izloženost tržišnom natjecanju ocjenjuje se na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir posebna obilježja predmetnog sektora.

(15)

Člankom 35. Direktive utvrđuje se postupak kojim se utvrđuje može li se primijeniti izuzeće iz članka 34. Kako je prilagođen, njime se propisuje da država ili, ako zakoni predmetne države tako propisuju, naručitelj može podnijeti zahtjev Nadzornom tijelu da utvrdi da se Direktiva ne primjenjuje na dodjelu ugovora ili organizaciju projektnih natječaja za obavljanje predmetne djelatnosti. Nadzorno tijelo donosi odluku o tome je li djelatnost izravno izložena tržišnom natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen (na temelju kriterija utvrđenih člankom 34.).

(16)

Ovom odlukom ne dovode se u pitanje primjena pravila o tržišnom natjecanju (17) i ostala područja prava EGP-a. Konkretno, kriteriji i metodologija koje se upotrebljava za procjenu izravne izloženosti tržišnom natjecanju na temelju članka 34. Direktive 2014/25/EU nisu nužno istovjetni onima koji se upotrebljavaju za procjenu na temelju članka 53. ili 54. Sporazuma o EGP-u ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (18), kako je prilagođena u Sporazumu o EGP-u (19).

(17)

Cilj je ove Odluke utvrditi je li djelatnost na koju se odnosi zahtjev izložena takvoj razini tržišnog natjecanja (na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu članka 34. Direktive) zahvaljujući kojoj će se i u nedostatku discipline koja proizlazi iz podrobnih pravila o nabavi utvrđenih u Direktivi nabava za obavljanje predmetne djelatnosti provoditi na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija koji kupcima omogućuju da odrede koje je rješenje sveukupno ekonomski najpovoljnije.

3. PROCJENA

3.1. Slobodan pristup tržištu

(18)

U ovom je predmetu relevantna djelatnost upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza. Ta se djelatnost obavlja na temelju ugovora koje dodjeljuju tijela za javni prijevoz. U Norveškoj postoje različite vrste usluga autobusnog prijevoza (vidjeti uvodnu izjavu 41. u nastavku), a relevantnom se djelatnošću smatra upravljanje uslugama linijskog autobusnog prijevoza na nacionalnoj razini.

(19)

Kad je riječ o upravljanju uslugama javnog autobusnog prijevoza, nema relevantnog zakonodavstva EGP-a na temelju kojeg se može pretpostaviti slobodan pristup tržištu u skladu s člankom 34. stavkom 3. Direktive. Stoga je potrebno provesti relevantnu procjenu na temelju regulatornog okvira i prakse tijelâ za javni prijevoz, čiji bi rezultati trebali pokazati da je pristup tržištu slobodan de facto i de jure.

(20)

Treba imati na umu da je cilj ove Odluke utvrditi je li djelatnost na koju se odnosi zahtjev izložena takvoj razini tržišnog natjecanja (na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu članka 34. Direktive) zahvaljujući kojoj će se i u nedostatku discipline koja proizlazi iz podrobnih pravila o nabavi utvrđenih u Direktivi nabava za obavljanje predmetne djelatnosti provoditi na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija koji kupcima omogućuju da odrede koje je rješenje sveukupno ekonomski najpovoljnije. Procjenom provedenom u te svrhe ne provjerava se je li svaki pojedini ugovor za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza dodijeljen potpuno u skladu s pravom EGP-a, već ograničava li regulatorni okvir i/ili praksa tijelâ za javni prijevoz pristup tržištu, de facto ili de jure.

(21)

Kad je riječ o potencijalnim pravnim ograničenjima u vezi s pristupom tržištu upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza, Nadzorno tijelo ističe da postoje zahtjevi za dozvole i da se usluge obavljaju na temelju ugovora. Međutim, podnositelj zahtjeva u zahtjevu tvrdi da se zahtjevi za dozvole ne mogu smatrati ograničavanjem pristupa tržištu (20) i da, osim toga, s dozvolama nisu povezana posebna ili isključiva prava (21). Nadalje, podnositelj zahtjeva izjavio je da su postupci nadmetanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (22) i s Direktivom te se stoga njima ne ograničava pristup tržištu ni de jure ni de facto (23).

(22)

Prema ustaljenoj sudskoj praksi, sustav prethodnog odobrenja ne može dati legitimitet diskrecijskim odlukama koje su donijela nacionalna tijela, a kojima se poništava učinkovitost odredaba prava EGP-a (24). Da bi sustav prethodnog odobrenja bio opravdan iako odstupa od temeljne slobode pružanja usluga, mora se temeljiti na unaprijed poznatim objektivnim, nediskriminirajućim kriterijima na način kojim se ograničava diskrecijsko pravo nacionalnih tijela kako se ne bi primjenjivalo proizvoljno (25).

(23)	Usluge linijskog autobusnog prijevoza u Norveškoj uređene su Zakonom od 21. lipnja 2002. br. 45 o profesionalnom prijevozu motornim vozilima ili plovilima (26) („Zakon o profesionalnom prijevozu”) i Uredbom o profesionalnom prijevozu donesenom na temelju tog zakona (27).

(24)

Prema odjeljku 4. Zakona o profesionalnom prijevozu, poduzeća koja namjeravaju upravljati uslugama javnog autobusnog prijevoza moraju ishoditi općenitu dozvolu („transportløyve”), koju izdaje Norveška uprava za javne ceste (Statens vegvesen) (28). Iako formulacija Zakona o profesionalnom prijevozu upućuje na mogućnost diskrecije Norveške uprave za javne ceste zbog upotrebe glagola „moći”, u norveškom se pravu ta riječ često upotrebljava iako u praksi ima malo ili nema nimalo diskrecije. Iz pripremne dokumentacije za zakon proizlazi da je sustav izdavanja dozvola sredstvo kontrole kvalitete pruženih usluga (29). U odjeljku 4. Uredbe o profesionalnom prijevozu pojašnjava se da se dozvola može izdati podnositelju zahtjeva koji ispunjava uvjete ako ne postoje posebni razlozi za suprotno. Nadalje, Norveška agencija za tržišno natjecanje izjavila je da se dozvola dodjeljuje svakome tko ispunjava objektivne uvjete (30). Nadzorno tijelo nije primilo nikakve informacije koje bi bile proturječne navedenim zaključcima.

(25)

Isto tako, za upravljanje uslugama linijskog autobusnog prijevoza obično je potrebna dozvola na temelju odjeljka 6. stavka 1. Zakona o profesionalnom prijevozu, koju izdaju nadležne okružne općine (31). Poduzeća za upravljanje izuzimaju se iz zahtjeva za dozvolu, a ako je tijelo za javni prijevoz ujedno i poduzeće za upravljanje i zadržava odgovornost prema javnosti, a prijevoznik djeluje kao podugovaratelj, dozvola nije potrebna jer se izuzeće poduzeća za upravljanje primjenjuje i na prijevoznika (32).

(26)

Prema odjeljku 8. Zakona o profesionalnom prijevozu, dozvole za pružanje prijevoznih usluga dozvole za pružanje prijevoznih usluga za koje se isplaćuju naknade ili daje isključivo pravo dodjeljuju se u konkurentnom postupku nadmetanju ako tako proizlazi iz Zakona o profesionalnom prijevozu, Zakona o javnoj nabavi ili relevantnih uredaba donesenih na temelju jednog od tih zakona. Ako je potrebna dozvola na temelju odjeljka 6., ona se dodjeljuje pobjedniku natječaja (33).

(27)

U praksi se usluge javnog autobusnog prijevoza koje su obuhvaćene Direktivom obavljaju na temelju ugovora koje dodjeljuju tijela za javni prijevoz. Ti ugovori podliježu pravilima EGP-a o javnoj nabavi, točnije (34):

(a)	Uredbi (EZ) br. 1370/2007;

(b)	Direktivi 2014/25/EU; i/ili

(c)	Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (35).

(28)	Direktive 2014/24/EU i 2014/25/EU stupile su na snagu u EGP-u 1. siječnja 2017. Prije toga su se primjenjivale Direktiva 2004/17/EZ i Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (36).

(29)

Sva tri propisa koja se trenutačno primjenjuju općenito propisuju otvoreno, transparentno, nediskriminirajuće konkurentno nadmetanje uz ograničene iznimke. Stoga se ugovori i dozvole za usluge linijskog javnog autobusnog prijevoza moraju dodjeljivati putem konkurentnih postupaka nadmetanja, osim ako se primjenjuje izuzeće u skladu s relevantnim propisom EGP-a ili ako su vrijednosti ugovora manje od graničnih vrijednosti za primjenu relevantnog zakona. Isto je vrijedilo i prema prijašnjim direktivama.

(30)

Prema zahtjevu, tijela za javni prijevoz sve više dodjeljuju ugovore za autobusni prijevoz na temelju provedenih konkurentnih postupaka nadmetanja. Dok je 2010. samo 43 posto ugovorenih usluga redovnog autobusnog prijevoza dodijeljeno putem konkurentnog nadmetanja, taj se udio 2018. povećao na više od 98 posto i do 3. prosinca 2019. iznosit će gotovo 100 posto (37). Podnositelj zahtjeva naveo je i da se rijetko primjenjuju odstupanja od konkurentnog nadmetanja, da nijedno tijelo za javni prijevoz sâmo ne pruža usluge javnog autobusnog prijevoza na temelju izuzeća predviđenog člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 i da se izravna dodjela ugovora ispod graničnih vrijednosti iz članka 5. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 primjenjuje u vrlo ograničenoj mjeri.

(31)

Nadzorno tijelo usporedilo je informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio o situaciji 2018. s informacijama koje je 9. studenoga 2018. Nadzorno tijelo zaprimilo od norveške vlade (38) u kontekstu općenitog ispitivanja ugovora o javnim uslugama na temelju Uredbe (EZ) br. 1370/2007 (39). Tom su procjenom općenito potvrđene informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Norveška je vlada dostavila pojedinosti o ukupno 27 izravno dodijeljenih ugovora, od kojih je 13 trebalo biti zamijenjeno tijekom 2019. ugovorima koji su već prošli postupak nadmetanja. Ukupna godišnja vrijednost izravno dodijeljenih ugovora procijenjena je na približno 275 milijuna NOK, što je samo malen dio ukupne vrijednosti ugovora o obvezi obavljanja javnih usluga u području javnog cestovnog prometa u Norveškoj (koja se procjenjuje na 11,6 milijardi NOK za 2017.). Nadalje, jedini izravno dodijeljeni ugovori za koje se očekuje da će ostati na snazi nakon 10. kolovoza 2019. ugovori su koji ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 (kojim se dopušta izravna dodjela ugovora ispod određenih granica vrijednosti ili udaljenosti).

(32)

Ispitivanje pravnih odredbi koje se primjenjuju na dodjelu ugovora i izdavanje dozvola za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj pokazuje da se takvi ugovori i dozvole trenutačno dodjeljuju bez diskriminiranja. Postupci za dodjelu dozvola i ugovora te relevantni kriteriji jednaki su za sve subjekte na tržišnu i stoga se ne mogu smatrati ograničenjem pristupa tržištu za potrebe ove Odluke.

(33)	Slobodan pristup toj djelatnosti potvrdila je i Norveška agencija za tržišno natjecanje (40).

(34)	Nadzorno tijelo zaključuje da je djelatnost upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj pretežno organizirana na temelju javnih nadmetanja, na kojima sudjeluje i dovoljan broj ponuditelja, prosječno 3,8 (41). U tim je nadmetanjima moguće sudjelovati bez diskriminacije.

(35)

Imajući u vidu prethodno navedeno, za potrebe procjene uvjeta utvrđenih u članku 34. Direktive 2014/25/EU i ne dovodeći u pitanje primjenu prava tržišnog natjecanja, sposobnost Nadzornog tijela da u kontekstu svojih općih obveza nadzora istraži pridržava li se Norveška Uredbe (EZ) br. 1370/2007, Direktive 2014/24/EU, Direktive 2014/25/EU ili bilo koje druge odredbe prava EGP-a o javnoj nabavi ili primjenu bilo kojeg drugog područja prava EGP-a, pristup tržištu radi obavljanja djelatnosti upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza može se smatrati slobodnim de facto i de jure.

3.2. Izravna izloženost tržišnom natjecanju

(36)

Da bi se procijenilo je li ispunjen drugi uvjet za izuzeće, odnosno je li djelatnost koja je obuhvaćena zahtjevom i koja ispunjava uvjet slobodnog pristupa tržištu de jure i de facto izravno izložena tržišnom natjecanju, određuje se relevantno tržište proizvoda i pripadajuće zemljopisno tržište te se na temelju toga provodi analiza tržišta.

(37)

Izravnu izloženost tržišnom natjecanju trebalo bi procijeniti na temelju više pokazatelja, od kojih nijedan nije odlučujući sam po sebi. Kad je riječ o tržištima na koja se odnosi ova Odluka, jedan od kriterija koje bi trebalo uzeti u obzir tržišni je udio glavnih sudionika na određenom tržištu. Budući da predmetna tržišta imaju obilježja tržišta na kojima se podnose ponude, trebalo bi u obzir uzeti i dodatne kriterije, kao što je obrazac podnošenja ponuda ili sposobnost i spremnost sudionika na tržištu da podnose ponude u sadašnjim i budućim postupcima nadmetanja.

(38)

Cilj je ove Odluke utvrditi jesu li usluge na koje se odnosi zahtjev izložene (na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu članka 34. Direktive) takvoj razini tržišnog natjecanja zahvaljujući kojoj će se i u nedostatku discipline koja proizlazi iz podrobnih pravila o nabavi utvrđenih u Direktivi nabava za obavljanje predmetnih djelatnosti provoditi na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija koji kupcima omogućuju da odrede koje je rješenja sveukupno ekonomski najpovoljnije.

(39)

U ovom je kontekstu važno imati na umu da na predmetnom tržištu ne podliježu svi sudionici pravilima o javnoj nabavi (42). Stoga kada poduzeća koja ne podliježu tim pravilima djeluju na tim tržištima, ona u načelu imaju mogućnost vršiti konkurentski pritisak na druge sudionike na tržištu koji pak podliježu tim pravilima.

(40)

Nadzorno tijelo mora utvrditi jesu li predmetne djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju. U tu je svrhu pregledalo dokaze koje je podnio podnositelj zahtjeva te informacije koje je dostavila Norveška agencija za tržišno natjecanje. Pri procjeni tržišnih udjela i razina koncentracije Nadzorno tijelo prvenstveno se oslanjalo na podatke o tržištu koje su dostavili podnositelj zahtjeva i Norveška agencija za tržišno natjecanje radi procjene. Uz informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, Norveška agencija za tržišno natjecanje oslonila se i na informacije ostalih poduzeća za autobusni prijevoz u Norveškoj i devet tijela za javni prijevoz (43).

3.2.1. Definicija tržišta proizvoda

(41)

U zahtjevu je podnositelj zahtjeva odredio relevantno tržište proizvoda kao tržište za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza (44). Podnositelj zahtjeva usto je naveo da smatra da se komercijalne usluge prijevoza autobusom na veće udaljenosti (kao što su usluge ekspresnog autobusnog prijevoza), komercijalne usluge prijevoza na manje udaljenosti (kao što su usluge izravnog prijevoza iz/do zračnih luka) i turističkog putovanja autobusom razlikuju od ugovorenih usluga javnog autobusnog prijevoza (45). Komercijalne usluge autobusnog prijevoza ovise samo o potrebama tržišta i ne financiraju se državnim sredstvima. Sve komercijalne usluge autobusnog prijevoza međusobno se natječu na tržištu u pogledu cijene, kapaciteta, učestalosti linija i drugih obilježja usluga. Za razliku od toga, natjecanje među prijevoznicima u javnom autobusnom prijevozu odvija se na razini konkurentnih postupaka nadmetanja, odnosno na tržištu za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza, a ne naknadno na temelju cijene, kapaciteta, učestalosti linija i drugih obilježja usluga. Podnositelj zahtjeva opisao je da u skladu s time autobusni prijevoznici koji djeluju na temelju ugovora s tijelom za javni prijevoz obično imaju vrlo malo utjecaja na osnovne parametre natjecanja za putnike, kao što su učestalost linija, uključujući rasporede, cijene prijevoza ili udobnost putnika, jer te značajke obično određuje tijelo za javni prijevoz koje dodjeljuje ugovor (46).

(42)

Prema mišljenju podnositelja zahtjeva, različiti zahtjevi tijelâ za javni prijevoz nisu dovoljno specifični da bi se moglo doći do zaključka o postojanju zasebnih tržišta proizvoda za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza (47). Da bi se autobusnim prijevoznicima dodijelili ugovori za djelovanje na općinskoj ili regionalnoj razini, oni u načelu moraju slijediti isti regulatorni okvir i mogu prilagoditi svoju ponudu zahtjevima određenog tijela za javni prijevoz. Prema podnositelju zahtjeva, stvarni obrasci sudjelovanja na natječajima pokazuju sposobnost i spremnost glavnih autobusnih prijevoznika da prilagode svoje ponude pojedinačnim zahtjevima koje propisuju različita tijela za javni prijevoz s obzirom na to da se ti prijevoznici općenito nadmeću za sve ugovore koji se dodjeljuju postupkom javnog nadmetanja u Norveškoj bez obzira na razlike među njima (48).

(43)	Norveška agencija za tržišno natjecanje smatrala je da je relevantno tržište proizvoda koje je naveo podnositelj zahtjeva u skladu s ustaljenom praksom u industriji u Norveškoj i nastavila je s procjenom na temelju definicije koju je predložio podnositelj zahtjeva (49).

(44)

Komisija je u prethodnim odlukama povezanima s javnim prijevozom (uključujući usluge autobusnog prijevoza) odredila da se mogu utvrditi posebna tržišta za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza (50). Komisija je isto tako utvrdila da među uslugama javnog autobusnog prijevoza na temelju koncesije (ugovorenim uslugama) nije bilo moguće razlikovati među gradskim i međugradskim ugovorenim uslugama te uslugama prijevoza na velike udaljenosti jer su one obično uređene istim regulatornim okvirom, a zahtjevi tijela za javni prijevoz sadržavali su samo nekoliko specifičnih obilježja povezanih s tehničkim specifikacijama (51).

(45)

Praksa Komisije isto tako potvrđuje stajalište da komercijalne usluge autobusnog prijevoza i (ugovorene) usluge javnog autobusnog prijevoza pripadaju različitim tržištima proizvoda zbog razlike u prirodi tržišnog natjecanja. Tržišno natjecanje među prijevoznicima u javnom autobusnom prijevozu odvija se na razini podnošenja ponuda za ugovore, točnije na tržištu za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza, a ne naknadno na tržištu na temelju cijene, kapaciteta, učestalosti linija i drugih obilježja usluga (52). U usporedbi s komercijalnim uslugama, (ugovoreni) prijevoznici u javnom autobusnom prijevozu obično imaju veoma malo utjecaja na osnovne dimenzije natječaja, kao što su učestalost linija, cijene prijevoza ili udobnost putnika, jer ta obilježja utvrđuju tijela za javni prijevoz koja dodjeljuju ugovor za pružanje usluge. Autobusni prijevoznici dužni su pružati usluge u skladu s ugovorom potpisanim s tijelom za javni prijevoz i ne mogu prilagođavati svoje usluge u skladu s potrebama putnika kao što bi to obično mogli komercijalni prijevoznici (53).

(46)

Uzimajući u obzir posebnosti norveškog tržišta za autobusni prijevoz iz uvodnih izjava 41. i 42., za potrebe procjene uvjeta utvrđenih u članku 34. Direktive 2014/25/EU i ne dovodeći u pitanje primjenu prava tržišnog natjecanja, relevantno tržište proizvoda definira se kao tržište za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza. Nadzorno tijelo u ovom konkretnom slučaju i u prethodno navedene svrhe nije utvrdilo nikakve okolnosti koje bi opravdale određivanje zasebnih postupaka nadmetanja tijela za javni prijevoz kao zasebnih relevantnih tržišta.

3.2.2. Definicija zemljopisnog tržišta

(47)

Kad je riječ o zemljopisnom tržištu, podnositelj zahtjeva smatrao je da je relevantno tržište za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza po svojem opsegu barem nacionalno i da obuhvaća sve ugovorene usluge autobusnog prijevoza u Norveškoj (54). Podnositelj zahtjeva naveo je i da Zakon o profesionalnom prijevozu pruža zajednički regulatorni okvir za konkurentno nadmetanje u području autobusnih usluga u cijeloj Norveškoj (55). Podnositelj zahtjeva isto je tako istaknuo da su gotovo svi tekući ugovori (njih 98 posto) za usluge javnog autobusnog prijevoza dodijeljeni na temelju konkurentnog nadmetanja, većinom se upravlja kao ugovorima na temelju bruto cijene i imaju zajednička glavna obilježja (56). U skladu s tim, sve su razlike u postupcima nadmetanja i ugovorima različitih tijela za javni prijevoz male i autobusni ih prijevoznici mogu lako nadići.

(48)

Podnositelj zahtjeva istaknuo je da se postojanje zajedničkog regulatornog okvira za konkurentno nadmetanje u području usluga autobusnog prijevoza u cijeloj Norveškoj isto tako odražava u stvarnim obrascima podnošenja ponuda poduzeća za autobusni prijevoz koja su trenutačno aktivna na tržištu (57). Autobusni prijevoznici Torghatten, Boreal i Nobina djeluju na nacionalnoj razini i ništa ne sprječava druga poduzeća za autobusni prijevoz da se natječu za bilo koji ugovor. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da su, uz nekoliko iznimki, svi ugovori za usluge autobusnog prijevoza koji su dodijeljeni od 1. siječnja 2015. bili predmet znatnog tržišnog nadmetanja, bez obzira na postojeću prisutnost u regiji (58).

(49)

Međutim, podnositelj zahtjeva zaključio je da se za potrebe zahtjeva precizna definicija zemljopisnog tržišta naposljetku može ostaviti otvorenom (59). Prema njegovu mišljenju, pristup tržištu nije ograničen i u potpunosti je izložen natjecanju prema svakoj potencijalnoj definiciji zemljopisnog tržišta na kojem je podnositelj zahtjeva sklopio tekuće ugovore i/ili se natječe za ugovore.

(50)	Norveška agencija za tržišno natjecanje zaključila je da točna definicija relevantnog zemljopisnog tržišta može ostati otvorena s obzirom na to da je rezultat analize ostao isti neovisno o tome je li se temeljio na užoj ili široj definiciji tržišta (60).

(51)

Stajalište podnositelja zahtjeva u skladu je s praksom Komisije. Iako je Komisija u prethodnim odlukama najčešće ostavljala točnu definiciju zemljopisnog tržišta otvorenom, smatrala je da je relevantno zemljopisno tržište za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza područje na kojem postoji zajednički regulatorni okvir za konkurentno nadmetanje za usluge autobusnog prijevoza (61).

(52)

Zaključno, za svrhe procjene uvjeta utvrđenih u članku 34. Direktive i ne dovodeći u pitanje primjenu prava tržišnog natjecanja ili bilo kojeg drugog područja prava EGP-a, Nadzorno tijelo smatra da je relevantna zemljopisna dimenzija mjerodavnog tržišta proizvoda po svojem opsegu barem nacionalna. Razlozi su za to postojanje zajedničkog regulatornog okvira, samo neznatne razlike u natječajnim postupcima tijela za javni prijevoz te sposobnost i spremnost autobusnih prijevoznika da sudjeluju u postupcima dodjele ugovora u cijeloj Norveškoj.

3.2.3. Analiza tržišta

(53)

Smatra se da je, u pogledu tržišta za dodjelu javnih ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza, jedan pokazatelj razine tržišnog natjecanja tržišni udio najvećeg prijevoznika i ukupni tržišni udio najvažnijih prijevoznika na tržištu. Prema podacima koje je u svojem zahtjevu dostavio podnositelj zahtjeva, sam podnositelj ima najveći tržišni udio na relevantnom tržištu s [25–30 %] na temelju prometa i 28 % na temelju obujma (62). Međutim, postoji nekoliko jakih konkurenata s dvoznamenkastim tržišnim udjelom na temelju prometa, kao što su Torghatten [15–20 %], Tide [15–20 %] ili Unibuss [12–17 %], nakon čega slijede manji, ali i dalje značajni sudionici na tržištu, kao što su Boreal [5–10 %] i Nobina [5–10 %] (63). Preostali tržišni udio dijeli se među 29 manjih autobusnih prijevoznika. Preostali tržišni udio dijeli se među 29 manjih autobusnih prijevoznika. Podaci o tržišnom udjelu koje je dostavio podnositelj zahtjeva u skladu su s izračunima Norveške agencije za tržišno natjecanje (64).

(54)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 45., priroda tržišnog natjecanja razlikuje se u slučaju usluga javnog autobusnog prijevoza jer se poduzeća natječu za tržište, a ne na tržištu na temelju cijene, rasporeda linija ili kvalitete usluge. Na norveškom tržištu za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza, natjecanje za dodjelu ugovora odvija se u obliku postupaka javnog nadmetanja koje organiziraju tijela za javni prijevoz. Prema podnositelju zahtjeva, 98 % svih tekućih ugovora dodijeljeno je na temelju konkurentnog nadmetanja, a ta će vrijednost biti gotovo 100 % do 3. prosinca 2019. (65). S obzirom na te okolnosti, pri procjeni tržišnog natjecanja i analizi tržišta moraju se istražiti obrasci podnošenja ponuda te sposobnost i spremnost sudionika na tržištu da se natječu u trenutačnim i nadolazećim postupcima nadmetanja.

(55)

Najvažniji su konkurenti podnositelja zahtjeva velika poduzeća koja su često dio prijevozničkih poduzeća koja djeluju u više zemalja. Torghatten je jedno od najvećih prijevozničkih poduzeća u Norveškoj, koje pruža javni prijevoz trajektom, ekspresnim brodovima, autobusom i zračni prijevoz. Upravlja i komercijalnim uslugama autobusnog prijevoza i njegov ukupni konsolidirani prihod iznosi više od 9 milijardi NOK. Tide je dio prijevozničke grupe DSD, koja upravlja i javnim i komercijalnim uslugama autobusnog prijevoza u Norveškoj, a prisutna je i u Danskoj. Konsolidirani prihod grupe DSD iznosi gotovo 6 milijardi NOK. Unibuss je u vlasništvu općine Oslo. Grupa Unibuss pruža i javne i komercijalne usluge u nekoliko gradova u Norveškoj. Boreal Buss dio je Grupe Boreal i obavlja brojne djelatnosti prijevoza u javnom i komercijalnom obliku. Krajnji vlasnik Boreala trenutačno je fond privatnog vlasničkog kapitala iz Hong Konga koji je usmjeren na ulaganje u infrastrukturu na svjetskoj razini. Konsolidirani prihod Boreala iznose gotovo 3 milijarde NOK. Naposljetku, Nobina je dio švedske grupe Nobina koja pruža usluge javnog prijevoza u cijeloj Skandinaviji. Navedena poduzeća sudjeluju u postupcima nadmetanja u cijeloj Norveškoj te imaju mogućnosti i iskustvo za podnošenje ponuda u svim postupcima nadmetanja u Norveškoj.

(56)

Podnositelj zahtjeva primijetio je da je od 1. siječnja 2015. u 58 konkurentnih postupaka nadmetanja u Norveškoj u prosjeku 3,8 konkurenata podnijelo ponude (66). Taj su podatak potvrdile procjene koje je pripremila Norveška agencija za tržišno natjecanje (67). Iako se broj pružatelja usluga u 46 ugovora koje je ispitala Norveška agencija za tržišno natjecanje znatno razlikuje, od jednog do osam ponuditelja, Agencija je također zaključila da su tijela za javni prijevoz općenito zadovoljna brojem pružatelja usluga (68). Podnositelj zahtjeva dostavio je i podrobne informacije o postupcima nadmetanja u različitim regijama norveških tijela za javni prijevoz koje potvrđuju opću konkurentnu prirodu dodjele ugovora za usluge javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj (69). Iz podrobnih podataka i internih podataka podnositelja zahtjeva vidljivo je i da je u približno 40 % svih ugovora koji su bili predmet konkurentnog postupka nadmetanja došlo do promjene prijevoznika (70). To je dodatna potvrda da se različiti prijevoznici mogu učinkovito natjecati.

(57)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da je tržište za dodjelu ugovora za usluge javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj obilježeno malim preprekama ulasku i širenju na njemu, što je potvrdila i procjena Norveške agencije za tržišno natjecanje (71). Taj se zaključak temeljio na stabilnim i predvidivim prihodima na temelju ugovora s tijelima za javni prijevoz i na jednostavnom pristupu potrebnim informacijama i infrastrukturi jer tijela za javni prijevoz pružaju potrebnu infrastrukturu, uz izuzetak autobusa (72). Štoviše, zaposlenici prethodnog nositelja određenog ugovora imaju pravo prijeći novom nositelju ugovora. Isto tako, budući da se u natječajnoj specifikaciji tijela za javni prijevoz obično zahtijeva novi vozni park autobusa, potencijalni novi prijevoznici nisu u znatno lošijem položaju s obzirom na troškove nabave autobusa (73).

(58)

Za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje primjenu prava tržišnog natjecanja, čimbenike navedene u uvodnim izjavama od 53. do 57. treba shvatiti kao pokazatelje izloženosti upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj tržišnom natjecanju. To je u skladu i s mišljenjem Norveške agencije za tržišno natjecanje. Poduzeća aktivna na ovom tržištu vjerojatno podliježu dovoljnom konkurentskom pritisku. Ništa ne ukazuje na to da sektor ne funkcionira na temelju zahtjeva tržišta. Stoga Nadzorno tijelo zaključuje da je tržište za dodjelu javnih ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza izravno izloženo tržišnom natjecanju u smislu Direktive.

(59)

Nadzorno tijelo uzima u obzir činjenicu da je trenutačni konkurentski pritisak na tržištu za dodjelu ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza u osnovi potaknut uspostavljenim regulatornim okvirom i tijelima za javni prijevoz koja organiziraju konkurentne postupke nadmetanja, a ne pružanjem usluga interno ili primjenom izuzeća za izravnu dodjelu ugovora predviđenih relevantnim pravilima EGP-a o javnoj nabavi, osim ograničene primjene izravne dodjele za ugovore male vrijednosti i/ili za male udaljenosti. To znači da bi promjene tih pravila ili prakse mogle dovesti do promjene dinamike tržišta i općenitog konkurentnog pritiska na naručitelje koji se bave djelatnošću upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza na koje se odnosi ova Odluka.

4. ZAKLJUČCI

(60)

Za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje primjenu prava tržišnog natjecanja, zaključci analize tržišta navedeni u uvodnim izjavama od 53. do 57. trebali bi se smatrati pokazateljima izloženosti djelatnosti upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj tržišnom natjecanju u smislu članka 34. Direktive. Slijedom toga, s obzirom na to da su ispunjeni uvjeti utvrđeni člankom 34. Direktive 2014/25/EU, trebalo bi utvrditi da se Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje na ugovore kojima je namjena omogućivanje obavljanja te djelatnosti u Norveškoj.

(61)

Ova se Odluka temelji na primjenjivom pravu i činjeničnom stanju od siječnja 2015. do lipnja 2019. kako proizlazi iz informacija koje su dostavili podnositelj zahtjeva i Norveška agencija za tržišno natjecanje. Nadzorno tijelo zadržava pravo revidirati ovu Odluku ako uvjeti za primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU više ne budu ispunjeni ili uslijed znatnih promjena pravnog ili činjeničnog stanja,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Akt iz točke 4. Priloga XVI. Sporazumu o EGP-u o utvrđivanju postupaka za dodjelu javnih ugovora u sektoru komunalnih usluga (Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća) ne primjenjuje se na dodijeljene ugovore ili organizirane projektne natječaje naručitelja koji se bave upravljanjem uslugama javnog autobusnog prijevoza ili kojima je to jedna od djelatnosti ako je namjera takvih ugovora ili projektnih natječaja omogućiti im obavljanje djelatnosti upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj (ako je ta djelatnost povezana s upravljanjem mrežom kojom se pruža usluga javnosti u području autobusnog prijevoza).

2.	Ova je Odluka upućena Kraljevini Norveškoj.

3.	Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. lipnja 2019.

Za Nadzorno tijelo EFTA-e, na temelju Delegirane odluke br. 19/19/COL,

Högni S. KRISTJÁNSSON

Odgovorni član Kolegija

Carsten ZATSCHLER

Potpisuje kao director

za pravne i izvršne poslove

(1) SL L 94, 28.3.2014., str. 243. Uključena u Sporazum o EGP-u Odlukom Zajedničkog odbora br. 97/2016 (SL L 300, 16.11.2017., str. 49. i Dodatak o EGP-u br. 73, 16.11.2017., str. 53.).

(2) Dokument br. 1040381.

(3) Stoga, primjerice, ugovor koji neka općina dodijeli autobusnom prijevozniku za upravljanje uslugama autobusnog prijevoza ne bi bio obuhvaćen ovim zahtjevom. Za razliku od toga, ugovor koji taj prijevoznik dodjeli, primjerice, poduzeću za čišćenje za usluge čišćenja autobusa ili poduzeću koje prijevozniku stavlja na raspolaganje autobuse, bio bi obuhvaćen zahtjevom. Tu je razliku pojasnio Sud EU-a u predmetu C-388/17, SJ, EU:C:2019:161 („SJ”), točki 53. (vidjeti uvodnu izjavu 31. u nastavku). U ovoj će Odluci Nadzorno tijelo koristiti pojam „djelatnosti” kako je utvrđen Direktivom 2014/25/EU.

(4) Stranica 3. zahtjeva.

(5) Forskrift om innkjøpsregler i forsyningssektorene (forsyningsforskriften).

https://lovdata.no/dokument/SF/forskrift/2016-08-12-975.

(6) Dokument br. 1040380.

(7) Dokument br. 935075.

(8) U skladu s Uredbom Vijeća (EEZ, EURATOM) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (SL L 124, 8.6.1971., str. 1.) državni praznici izuzimaju se iz tog razdoblja. Državni praznici u 2018. i 2019.: države EFTA-e koje su članice EGP-a i institucije EGP-a, SL C 429, 14.12.2017., str. 25. i Dodatak o EGP-u br. 81, 14.12.2017., str. 1. i SL C 422, 22.11.2018., str. 7. i Dodatak o EGP-u br. 77, 22.11.2018., str. 1.

(9) Dokument br. 1056012.

(10) U skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.), kako je prilagođena.

(11) Vidjeti dokument br. 1070910 o ishodu pisanog postupka.

(12) Članak 11. Direktive.

(13) Prethodno navedeno u bilješci 3.

(14) Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga, SL L 134, 30.4.2004., str. 1., uključena u Sporazum o EGP-u Odlukom Zajedničkog odbora br. 68/2006 (SL L 245, 7.9.2006., str. 22. i Dodatak o EGP-u br. 44, 7.9.2006., str. 18.).

(15) SJ, točka 53. presude.

(16) SJ, točka 54. i točka 2. izreke presude.

(17) Članak 34. stavak 1. Direktive. Vidjeti i uvodnu izjavu 44. Direktive.

(18) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(19) Vidjeti presudu u predmetu Österreichische Post AG/Komisija, T-463/14, EU:T:2016:243, točka 28.

(20) Vidjeti, na primjer, stranicu 40. zahtjeva.

(21) Stranica 11. zahtjeva.

(22) Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1.) i uključena u Sporazum o EGP-u Odlukom Zajedničkog odbora br. 85/2008 (SL L 280, 23.10.2008., str. 20. i Dodatak o EGP-u br. 64, 23.10.2008., str. 13.).

(23) Stranica 30. zahtjeva.

(24) Presude u predmetima Smits i Peerbooms, C-157/99, EU:C:2001:404, točka 90.; Müller-Fauré i van Riet, C-385/99, EU:C:2003:270, točka 84.; Watts, C-372/04, EU:C:2006:325, točka 115.; mišljenje nezavisnog odvjetnika u predmetu Watts, C-372/04, EU:C:2005:784, točka 70.

(25) Presude u predmetu Analir i drugi, C-205/99, EU:C:2001:107, točka 38.; Watts, C-372/04, EU:C:2006:325, točka 116.

(26) Yrkestransportloven.

(27) Uredba o profesionalnom prijevozu od 26. ožujka 2003. br. 401 („yrkestransportforskriften”).

(28) Odjeljak 4. Zakona o profesionalnom prijevozu i odjeljak 3. Uredbe o profesionalnom prijevozu.

(29) Ot.prp. br. 74 (2001.–2002.), poglavlje 2.

(30) Stranica 4. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(31) Odjeljak 6. Zakona o profesionalnom prijevozu i odjeljak 3. Uredbe o profesionalnom prijevozu.

(32) Odjeljak 6 stavak 2. Zakona o profesionalnom prijevozu.

(33) Stranica 4. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(34) Koji se propis primjenjuje ovisi, među ostalim, o prirodi dodijeljenog ugovora i o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 11. Direktive 2014/25/EU o pružanju mreže ili upravljanju njome. Podnositelj zahtjeva izjavio je da se tijela za javni prijevoz općenito pridržavaju Direktive 2014/25/EU pri dodjeli ugovora za upravljanje uslugama javnog autobusnog prijevoza, ali neka su tijela za javni prijevoz dodijelila ugovore na temelju Direktive 2014/24/EU, dok se na neke ugovore mogu primijeniti zahtjevi za nadmetanje iz Uredbe (EZ) br. 1370/2007.

(35) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.) i uključena u Sporazum o EGP-u Odlukom Zajedničkog odbora br. 97/2016 (SL L 300, 16.11.2017., str. 49. i Dodatak o EGP-u br. 73, 16.11.2017., str. 53.).

(36) Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114.), uključena u Sporazum o EGP-u Odlukom Zajedničkog odbora br. 68/2006 (SL L 245, 7.9.2006., str. 22. i Dodatak o EGP-u br. 44, 7.9.2006., str. 18.).

(37) Stranica 6. zahtjeva.

(38) Dokument br. 1037921, dopis norveške vlade od 9. studenoga 2018.

(39) Slučaj br. 74680, Ispitivanje ugovora o obvezi obavljanja javnih usluga na temelju Uredbe (EZ) br. 1370/2007.

(40) Stranica 4. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(41) Vidjeti stranicu 14. zahtjeva.

(42) Uz podnositelja zahtjeva, i poduzeće Unibuss AS podliježe pravilima o javnoj nabavi. Drugi prijevoznici, kao što su Torghatten ASA, Tide AS, Boreal Bus AS ili Nobina Norge AS, privatni su subjekti za koje se ne čini da ispunjavaju uvjete na temelju kojih bi bili obvezani pravilima EGP-a o javnoj nabavi.

(43) Stranica 3. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(44) Stranica 25. zahtjeva.

(45) Stranica 26. zahtjeva.

(46) Ibidem.

(47) Ibidem.

(48) Ibidem.

(49) Stranica 3. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(50) Vidjeti u tom pogledu predmet COMP/M.1768 – Schoyens/Goldman Sachs/Swebus, točke 10. i 14.; predmet COMP/M.5557 – SNCF-P/CDPQ/Keolis/EFFIA, točke od 16. do 23.; predmet COMP/M.5855 – DB/Arriva, točku 21.; predmet COMP/M.6794 – Caisse des Depots et Consignations/Veolia Transdev, točke od 19. do 21.; predmet COMP/M.6818 – DB/Veolia, točke 19. i 56.

(51) Predmet COMP/M.6818 – DB/Veolia, točke od 19. do 21.; predmet COMP/M.5855 – DB/Arriva, točke od 23. do 24.

(52) Predmet COMP/M.5557 – SNCF-P/CDPQ/Keolis/EFFIA, točka 17.; predmet COMP/M.6818 – DB/Veolia, točke 22. i 58.; predmet COMP/M.5855 – DB/Arriva, točka 22.

(53) Predmet COMP/M.6818 – DB/Veolia, točka 23.; predmet COMP/M.5855 – DB/Arriva, točka 22.

(54) Stranica 28. zahtjeva.

(55) Ibidem.

(56) Ibidem.

(57) Ibidem.

(58) Ibidem.

(59) Stranica 29. zahtjeva.

(60) Stranica 3. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(61) Predmet COMP/M.6818 – DB/Veolia, točka 29.; predmet COMP/M.5855 – DB/Arriva, točka 27. Vidjeti i predmet COMP/M.5557 – SNCF-P/CDPQ/Keolis/EFFIA i predmet COMP/M.6794 – Caisse des Depots et Consignations/Veolia Transdev, točku 31.

(62) Stranica 30. zahtjeva.

(63) Ibidem.

(64) Stranica 5. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(65) Stranica 6. zahtjeva. Vidjeti i postupak Nadzornog tijela koji se prethodno spominje u uvodnoj izjavi 31.

(66) Stranica 14. zahtjeva.

(67) Stranica 5. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(68) Ibidem.

(69) Vidjeti stranice od 14. do 24. zahtjeva.

(70) Stranica 24. zahtjeva.

(71) Stranica 31. zahtjeva i stranica 5. Stajališta koje je donijela Norveška agencija za tržišno natjecanje o uvjetima za primjenu članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(72) Ibidem.

(73) Stranica 31. zahtjeva.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 259

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 62. 10. listopada 2019.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1689 оd 29. svibnja 2019. o ispravku rumunjske jezične verzije Delegirane uredbe (EU) 2018/1229 o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o disciplini namire ( 1 )	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1690 оd 9. listopada 2019. o produljenju odobrenja aktivne tvari alfa-cipermetrin kao kandidata za zamjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	2
	*	Uredba Komisije (EU) 2019/1691 оd 9. listopada 2019. o izmjeni Priloga V. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) ( 1 )	9
	*	Provedbena uredba Komisije (EU2019/1692 оd 9. listopada 2019. o primjeni određenih odredaba o registraciji i razmjeni podataka iz Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća nakon isteka krajnjeg roka za registraciju za tvari u postupnom uvođenju ( 1 )	12
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1693 оd 9. listopada 2019. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine	15
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2019/1694 od 4. listopada 2019. o imenovanju zamjenika člana Odbora regija, kojeg je predložila Mađarska	58
	*	Odluka Vijeća (EU) 2019/1695 od 4. listopada 2019. o imenovanju četiriju članova i pet zamjenika članovaOdbora regija, koje je predložila Kraljevina Nizozemska	59
	*	Odluka Vijeća (EU) 2019/1696 od 4. listopada 2019. o imenovanju člana i petero zamjenika članova Odbora regija, koje je predložila Kraljevina Španjolska	61
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2019/1697 od 7. listopada 2019. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Irskoj	63
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1698 оd 9. listopada 2019. o europskim normama za proizvode izrađenima za potrebe Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda ( 1 )	65

	III. Drugi akti
	EUROPSKI GOSPODARSKI PROSTOR
*	Delegirana Odluka Nadzornog Tijela Efta-E br. 42/19/COL od 17. lipnja 2019. o izuzimanju upravljanja uslugama javnog autobusnog prijevoza u Norveškoj iz primjene Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća [2019/…]	75


	*	Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/1688 оd 8. listopada 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz smjesa uree i amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država (Službeni list Europske unije L 258 od 9. listopada 2019.)	86


	(1) Tekst značajan za EGP.