(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1484/95 (3) utvrđena su detaljna pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određene su reprezentativne cijene u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja.

(2)

Iz redovitog praćenja podataka na temelju kojih se određuju reprezentativne cijene za proizvode od mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja proizlazi da je reprezentativne uvozne cijene za određene proizvode potrebno izmijeniti, uzimajući u obzir razlike u cijeni ovisno o podrijetlu.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1484/95 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da je potrebno osigurati što skoriju primjenu ove mjere nakon što ažurirani podaci postanu dostupni, ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave,

(1)

U ožujku 2007., nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Vijeće je Uredbom (EZ) br. 260/2007 (2) („konačna uredba”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih elektroda od volframa trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 80 (oznake TARIC 8101991010 i 8515908010) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Konačnom uredbom uvedena je antidampinška pristojba u rasponu od 17,0 % do 41,0 % na uvoz proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju i pristojba od 63,5 % na uvoz svih ostalih proizvođača izvoznika iz NRK-a.

(3)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”) Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 508/2013 (3) odlučilo zadržati antidampinšku pristojbu na snazi.

(4)

Komisija je 2. rujna 2017. u Službenom listu Europske unije (4) objavila obavijest o predstojećem isteku antidampinških mjera za uvoz elektroda od volframa podrijetlom iz NRK-a koje su na snazi.

(5)

Dva proizvođača iz Unije (Gesellschaft für Wolfram Industrie mbH i Plansee SE) („podnositelji zahtjeva”), koji čine 100 % ukupne proizvodnje elektroda od volframa u Europskoj uniji („Unija”) podnijela su 27. veljače 2018. zahtjev za reviziju („zahtjev”) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (5) („osnovna uredba”).

(6)

Zahtjev podnositeljâ zahtjeva temelji se na tvrdnji da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(7)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je 31. svibnja 2018. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(8)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

(9)

Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, poznate uvoznike i korisnike elektroda od volframa iz Unije, tijela u NRK-u i poznate proizvođače u NRK-u te ih je pozvala na suradnju.

(11)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje s Komisijom i/ili službenikom za saslušanja Glavne uprave za trgovinu. Nisu primljene nikakve primjedbe na pokretanje ispitnog postupka ni zahtjevi za saslušanje.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala uvoznike da se jave i dostave specifične informacije potrebne kako bi odlučila o tome je li odabir uzorka potreban te, ako jest, kako bi odabrala uzorak.

(14)

Od 46 nepovezanih uvoznika s kojima se stupilo u kontakt, javilo se pet društava. Međutim, dva društva nisu uvozila elektrode od volframa podrijetlom iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a ostala tri tvrdila su da su korisnici, a ne uvoznici, te je samo jedno društvo željelo biti zainteresirana strana. U kasnijoj fazi ispitnog postupka javio se još jedan uvoznik i dodijeljen mu je status zainteresirane strane. Stoga nije odabran uzorak uvoznika.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača iz NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače iz NRK-a koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(16)

Tri proizvođača iz NRK-a dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj proizvođača koji surađuju, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban te je od svih kineskih proizvođača koji su dostavili odgovore u okviru uzorkovanja zatražila da ispune upitnik.

(17)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala korisnike da se jave i surađuju. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 14., javila su se tri korisnika, ali samo je jedan želio da ga se registrira kao zainteresiranu stranu.

(18)

Komisija je poslale upitnike dvama proizvođačima iz Unije, trima proizvođačima iz NRK-a koji su se javili tijekom odabira uzorka i Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”). Odgovori na upitnik primljeni su samo od dvaju proizvođača iz Unije i jednog kineskog društva, Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd. To je društvo prije bilo proizvođač proizvoda iz postupka revizije kako je definiran u uvodnoj izjavi 32., ali je trenutačno prekinulo proizvodnju i bavi se samo aktivnostima trgovanja.

(19)

Stoga kineska vlada i proizvođači (7) proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a nisu surađivali, neovisno o tome jesu li izvozili. Komisija je proizvođače obavijestila o posljedicama izostanka suradnje; unatoč tome u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač.

(20)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(21)

Budući da dostatni dokazi raspoloživi pri pokretanju ispitnog postupka upućuju na to da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(22)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve poznate proizvođače iz NRK-a da dostave informacije koje se traže u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka koje se odnose na inpute koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Dva kineska proizvođača dostavila su te informacije.

(23)

Kako bi došla do informacija o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18., Komisija je upitnik poslala i kineskoj vladi. Od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor.

(24)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala i sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave te obavijesti u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze o primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Od kineske vlade i proizvođača iz NRK-a nisu zaprimljeni ni podnesci ni dodatni dokazi.

(25)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena, odnosno referentnih vrijednosti.

(26)

Komisija je 8. studenoga 2018. objavila prvu bilješku u dokumentaciji (bilješka od 8. studenoga 2018.) u kojoj je zainteresirane strane pozvala da izraze mišljenja o relevantnim izvorima koje bi Komisija mogla upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U bilješci od 8. studenoga 2018. popisani su svi faktori proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju pri proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. K tome, uzimajući u obzir kriterije za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, službe Komisije su u toj fazi utvrdile Brazil, Meksiko, Rusiju i Tursku kao moguće reprezentativne zemlje. Komisija je u bilješci od 8. studenoga 2018. navela i svoju namjeru da upotrijebi međunarodne referentne vrijednosti za trošak glavne sirovine.

(27)

Svim zainteresiranim stranama pružena je prilika da u roku od 10 dana dostave svoje primjedbe. Primljene su primjedbe dvaju proizvođača iz Unije. Konkretno, industrija Unije tvrdila je da su troškovi u Turskoj bolja osnova od troškova u Meksiku, Brazilu ili Rusiji.

(28)

Komisija se očitovala o primjedbama dvaju proizvođača iz Unije u drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednost od 6. ožujka 2019. („bilješka od 6. ožujka 2019.”). U bilješci od 6. ožujka 2019. Komisija je na temelju informacija dostupnih u toj fazi utvrdila da je Turska najprikladnija reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. U bilješci od 6. ožujka 2019. navedeno je i da za troškove rada i električne energije Komisija namjerava upotrijebiti podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku. Ondje se navodi i da se na temelju raspoloživih informacija čini da se proizvod iz postupka revizije nije proizvodio izvan NRK-a i Unije. Komisija je stoga navela da za režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit namjerava upotrijebiti javno dostupne podatke dvaju proizvođača iz Unije koji surađuju. Za neto cijenu sirovine (volframov oksid u amonijevu paravolframatu („APV”)) upotrijebila bi se međunarodna referentna vrijednost iz publikacije Platts Metals Week, koju objavljuje Nacionalni centar za informacije o mineralima (National Minerals Information Center) Američkog geološkog zavoda (U.S. Geological Survey).

(29)

Svim zainteresiranim stranama pružena je prilika da u roku od 10 dana dostave svoje primjedbe, no nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(30)

Komisija je 6. svibnja 2019. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(31)

Jedna je strana dostavila primjedbe, u kojima je istaknula pitanja koja su već detaljno objašnjena u ovoj uredbi. Nisu zaprimljeni nikakvi zahtjevi za saslušanje.

(32)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno elektrode od volframa za zavarivanje, uključujući šipke od volframa za elektrode za zavarivanje, koje sadržavaju 94 mas. % ili više volframa, osim onih koje su dobivene jednostavnim sinteriranjem, neovisno o tome jesu li rezane na dužine ili ne, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 80 (oznake TARIC 8101991010 i 8515908010) („proizvod iz postupka revizije”).

(33)

Proizvod iz postupka revizije koristi se u zavarivanju i sličnim postupcima, uključujući lučno zavarivanje volframom u zaštiti inertnog plina, lučno zavarivanje plazmom i rezanje. Ti se postupci upotrebljavaju u nizu industrijskih sektora, kao što su graditeljstvo, brodogradnja, proizvodnja automobila, brodostrojarstvo, kemijsko i nuklearno inženjerstvo, aeronautika te naftovodi i plinovodi. Na temelju fizičkih i kemijskih svojstava i zamjenjivosti različitih vrsta proizvoda iz perspektive korisnika, za potrebe ovog ispitnog postupka smatra se da sve elektrode od volframa čine jedan proizvod.

(34)

Nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe na istovjetni proizvod. Stoga je ovim ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđen nalaz početnog ispitnog postupka da proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćim tržištima NRK-a i proizvod koji proizvođači iz Unije proizvode i prodaju u Uniji imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i namjene. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(35)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(36)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 18. i 19., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač. Kineski proizvođači nisu dostavili odgovore na upitnik, među ostalim ni podatke o izvoznim cijenama i troškovima, domaćim cijenama i troškovima, kapacitetu, proizvodnji, ulaganjima itd. Osim toga, ni kineska vlada ni proizvođači nisu dostavili nikakve primjedbe na dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće. Stoga je Komisija upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(37)

Komisija je o primjeni članka 18. osnovne uredbe obavijestila kineska tijela i dva kineska proizvođača koja su se javila tijekom odabira uzorka te im dala mogućnost da dostave primjedbe. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe zbog kojih bi promijenila upotrebu članka 18. osnovne uredbe.

(38)

Na temelju toga, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi navedeni u nastavku u vezi s vjerojatnošću nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na raspoloživim podacima, konkretno na informacijama iz Zahtjeva, iz podnesaka zainteresiranih strana i statističkim podacima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe i drugih javnih izvora koji su identificirani u nastavku kada je to primjenjivo.

(39)

Za razdoblje ispitnog postupka revizije statistički podaci iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe pokazuju da je u Uniju iz NRK-a uvezeno od 45 000 do 50 000 kg elektroda od volframa, što čini od 40–50 % ukupne potrošnje u Uniji. Stoga je Komisija zaključila da je stvaran uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije reprezentativan i zbog toga je ispitala je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(40)

Prema članku 2. stavku 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(41)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe „[a]ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u trenutačnom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe „[z]natni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(43)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a), među ostalim, u obzir se uzima neiscrpan popis elemenata iz prve odredbe. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima mogući učinak jednog ili više tih elemenata na cijene i troškove u zemlji izvoznici predmetnog proizvoda. Budući da popis nije kumulativan, za utvrđivanje znatnih poremećaja nije potrebno u obzir uzeti sve elemente. Osim toga, pri procjeni različitih elemenata navedenih na tom popisu mogu se koristiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. U cjelokupnoj procjeni postojanja poremećaja mogu se uzeti u obzir i opći kontekst i stanje u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi ekonomskog i administrativnog ustroja vladi zemlje izvoznice daju znatne ovlasti da intervenira u pogledu tržišnih sila, što upućuje na činjenicu da cijene i troškovi nisu rezultat sila slobodnog tržišta.

(44)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je sljedeće: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(45)

U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore ili dopune dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka ili da dostave primjedbe na njih. Komisija se u tom pogledu oslanja na Izvješće (8) u kojem se pokazalo da dolazi do znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući posebne poremećaje u ključnim faktorima proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i posebnim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja. Zahtjev je isto tako sadržavao neke relevantne dokaze kojima se dopunjuje Izvješće.

(46)

Podnositelj zahtjeva u Zahtjevu upućuje na poremećaje u industriji volframa navedene u Izvješću i to konkretno na sljedeće:

(47)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz Izvješća, koje se oslanja na javno dostupne izvore, osobito na kinesko zakonodavstvo, objavljene službene dokumente o kineskim politikama, izvješća koja su objavile međunarodne organizacije ili studije/članke akademika, koji su posebno navedeni u Izvješću. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u njezinu gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije.

(48)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 18. i 19., ni kineska vlada ni kineski proizvođači nisu dostavili ni primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepili ili osporili postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće, te dodatne dokaze, koje su dostavili podnositelji zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(49)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom NRK-a. Temeljno je načelo sljedeće: „socijalističko javno vlasništvo proizvodnih sredstava, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu smatra se „pokretačkom silom nacionalnog gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (9). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (10).

(50)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a međusobno su povezane na svakoj razini (pravnoj, institucionalnoj, osobnoj) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon prve rečenice odredbe koja glasi: „socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (11). To pokazuje kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. Ta je kontrola svojstvena kineskom sustavu i nadilazi standardnu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(51)

Kineska država provodi intervencijsku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (12). Kineske vlasti upotrebljavaju mnogobrojne intervencijske gospodarske alate, uključujući sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(52)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjerom kineskog gospodarstva upravlja se u okviru složenog sustava industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Planovi na pokrajinskoj razini podrobni su, dok se u nacionalnim planovima postavljaju širi ciljevi. U planovima se utvrđuju i sredstva kojima će se poduprijeti relevantne industrije/sektore te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti moraju djelotvorno prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje nastaje sustavom planiranja. Obvezujuća priroda planova i činjenica da se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.5. u nastavku) (13).

(53)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike umjesto da prvenstveno ocijene gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8.) (14). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, na primjer, tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta privatnog vlasničkog kapitala itd. Iako su manje važni od bankarskog sektora, ti dijelovi financijskog sektora ustrojeni su na institucionalnoj i operativnoj razini tako da nisu usmjereni na maksimalno postizanje učinkovitog funkcioniranja financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (15).

(54)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvu javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (16). Slično tome, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad odredištem i visinom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti upotrebljavaju provjere ulaganja i različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važne alate za podupiranje ciljeva industrijske politike, kao što je održavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili poticanje domaće industrije (17).

(55)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim aksiomima kojima se predviđaju i potiču mnogobrojne vladine intervencije. Te znatne vladine intervencije u opreci su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, što dovodi do poremećaja u djelotvornoj raspodjeli sredstava u skladu s tržišnim načelima (18).

(56)

Poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države i koja država politički nadzire ili im pruža smjernice ključan su dio gospodarstva u NRK-u.

(57)

Kad je riječ o državnom vlasništvu, u sektoru volframa kineska vlada i dalje u svojem vlasništvu ima znatan udio društava. Mnoga od velikih rudarskih društava za volfram u državnom su vlasništvu jer se dozvole za rudarenje volframa uglavnom odobravaju poduzećima u državnom vlasništvu (19).

(58)

Kad je riječ o državnoj kontroli, vlada i KPK održavaju strukture koje osiguravaju njihov stalan utjecaj nad poduzećima. Država (a na mnoge načine i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. Elementi koji upućuju na postojanje vladina nadzora nad poduzećima u industriji volframa uključuju dozvole za rudarenje, ograničenja ulaganja i ograničenja izvoza (20). Nadalje, u 13. petogodišnjem planu za industriju obojenih metala utvrđen je velik broj podrobnih ciljeva i kvota (21).

(59)

Kad je riječ o političkom nadzoru države ili pružanju smjernica u tom sektoru, analiza je utvrđena u odjeljcima 3.3.1.4. i 3.3.1.5. u nastavku. Uz visoku razinu vladina nadzora i intervencija u sektoru volframa, kako je opisano u nastavku, čak ni proizvođači volframa u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u tržišnim uvjetima.

(60)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da na tržištu za elektrode od volframa u NRK-u u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su podložna kontroli, političkom nadzoru ili smjernicama kineske vlade.

(61)

Kineska država može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u društvima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (22), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema kineskom Zakonu o trgovačkim društvima organizacija KPK-a osniva se u svakom društvu (s najmanje tri člana KPK-a kako je utvrđeno u Ustavu KPK-a (23)), a društvo mora osigurati uvjete potrebne za aktivnosti te partijske organizacije. Čini se da se nije strogo pridržavalo tih obveza niti ih se strogo provodilo u prošlosti. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao političko načelo. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (24). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u donošenju poslovne odluke u društvima u kojima djeluju sve veći (25). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo, uključujući sektor volframa. Stoga je utvrđeno da se ta pravila primjenjuju i na proizvođače elektroda od volframa i na dobavljače njihovih inputa.

(62)

Osobito u sektoru volframa (uključujući proizvod iz postupka revizije) postoji uska povezanost između postupaka odlučivanja u poduzećima koja su aktivna u tom sektoru i države, osobito KPK-a. Proizvođači volframa okupljeni su u Udruženju kineske industrije volframa („CTIA”), koje je dio Udruženja kineske industrije obojenih metala. Potonje jasno slijedi vladinu politiku kojom se zaposlenici i članovi pozivaju da, među ostalim, prenose i provode namjere tzv. „dvojnog zasjedanja” (Lianghui) (26). CTIA provodi vladine politike, što dovodi do poremećaja troškova i cijena na kineskom tržištu. Osam velikih proizvođač iz NRK-a najavilo je 2016. planove za smanjenje proizvodnje koncentrata volframa, a Udruženje kineske industrije volframa tražilo je od svojih članova da ukinu proizvodnju te je kineski Ured za državne rezerve održao natječaj za kupnju koncentrata volframa. Ti postupci utječu i na kineske i na globalne cijene volframa budući da NRK proizvodi više od 80 % globalne proizvodnje volframa. Drugo, većina kvota za rudarenje volframa podijeljena je među šest velikih poduzeća u državnom vlasništvu: China Minmetals, Aluminium Corporation of China, China Northern Rare Earth Group High-Tech, Xiamen Tungsten, China Southern Rare Earth Group, Guangdong Rare Earth Industry Group (27). Stoga se prisutnost države u industriji volframa u Kini odvija izravno u poduzećima u državnom vlasništvu, ali i putem CTIA-a.

(63)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8.) te u nabavi sirovina i inputa stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (28).

(64)

Na temelju svega prethodno navedenoga zaključuje se da prisutnost države u društvima iz sektora volframa te u financijskom sektoru i sektorima drugih inputa, u kombinaciji s okvirom opisanim u odjeljku 3.3.1.3. i sljedećim odjeljcima, omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(65)

Smjerom kineskoga gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, ciljevi iz instrumenata planiranja obvezujući su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru način na koji odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (29).

(66)

Kineska vlada strogo kontrolira i uređuje industriju volframa. To se potvrđuje u 13. petogodišnjem planu za industriju obojenih metala i 13. petogodišnjem planu za mineralne resurse, ali i u zakonima o regulaciji rudarstva i prerade, izvozu i ulaganjima u industriju volframa.

(67)

U 13. petogodišnjem planu za mineralne resurse volfram je naveden kao jedan od 24 strateška minerala koji su „ključni elementi makrokontrole i nadzora nad mineralnim resursima i upravljanja njima” (30). Osim toga, tim se planom ograničava ukupni godišnji obujam rudarenja volframa na 120 000 tona (31) i predviđa stabilizacija opsega operacija rudarenja i konsolidacija resursnih baza volframa na jugu Jiangxija u pokrajini Hunan (Chenzhou). Nadalje, njime se utvrđuje cilj prema kojem srednji i veliki rudnici čine više od 12 % svih rudnika te predviđa osiguravanje koncentracije poduzeća i razvoj velikih i srednjih rudnika koji su konkurentni na tržištu (32).

(68)

U 13. petogodišnjem planu za industriju obojenih metala kao cilj određuje se „poboljšanje ograničenja proizvodnje i mehanizama za zaštitu vrijednosti koji se primjenjuju na volfram itd.; [i] razumna prilagodba i kontrola pokazatelja kontrole obujma rudarenja volframa” (33).

(69)

Nadalje, volfram se nalazi na popisu proizvoda koji podliježu izvoznim carinama (34), zahtjevima za izdavanje dozvola za izvoz (35) i državnoj trgovini (36). To, zajedno sa strogim kontrolama proizvodnih kvota i velikim rezervama Ureda za državne rezerve (37), omogućuje kineskoj vladi kontrolu nad ponudom volframa u Kini.

(70)

Stoga se zaključuje da kineska vlada ima javne politike koje utječu na sile slobodnog tržišta u pogledu proizvodnje volframa i elektroda od volframa za zavarivanje. Te mjere onemogućuju normalno djelovanje tržišnih sila.

(71)

Nadalje, Komisija napominje da, iako nije bilo potrebno provesti analizu u pogledu sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije kako bi se utvrdilo da javne politike utječu na sile slobodnog tržišta u sektoru elektroda od volframa, utvrđeno je da je za glavnu sirovinu, odnosno APT, u Kini potrebna izvozna dozvola (38).

(72)

Izvozne dozvole razvrstane su OECD-ovu Inventaru izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama kao vrsta izvoznih ograničenja (39). Uz pomoć izvoznih dozvola vlada kontrolira izvoznike i količine izvezene robe (40), što joj omogućuje da zadržavanjem proizvodâ na domaćem tržištu znatno ograniči izvoz. To pak može dovesti do povećanja ponude, koje nije nužno povezano s povećanjem potražnje, što može uzrokovati smanjenje domaćih cijena. To može upućivati na poremećaje u obliku neizravnog subvencioniranja domaće industrije koja kao input upotrebljava ograničenu robu (41). Izvozne dozvole za APT stoga su dodatni poticaj kineskoj industriji za proizvodnju i izvoz po nižim cijenama jer industrija na kraju proizvodnog lanca ima pristup jeftinijim sirovinama u proizvodnji predmetnog proizvoda. To utječe na konkurentski odnos između predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda jer kineska industrija može proizvoditi i izvoziti proizvod iz postupka revizije koji plaća po cijeni koja zbog izvoznih dozvola ne proizlazi iz slobodnog djelovanja tržišnih sila.

(73)

Ukratko, Komisija je utvrdila da je kineska vlada uspostavila javne politike koje utječu na sile slobodnog tržišta i u pogledu glavne sirovine APT, koja se upotrebljava za proizvodnju elektroda od volframa.

(74)

U skladu s informacijama iz spisa, čini se da kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tome činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na sličnim načelima kao odgovarajući zakoni u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava njegova sustavna nedovoljna provedba. S obzirom na veličinu gospodarstva te zemlje, broj stečaja izrazito je malen, a jedan od razloga jest niz nedostataka u stečajnim postupcima, koji praktično služe za odvraćanje od pokretanja stečaja. Nadalje, država i dalje ima jaku i aktivnu ulogu u stečajnim postupcima i često izravno utječe na ishod postupaka (42).

(75)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima na korištenje zemljištem u Kini (43). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Ustupanje tih prava i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava na korištenje zemljištem po tržišnim cijenama, na primjer, uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju s obzirom na to da određeni kupci zemljišta dobivaju besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (44). Nadalje, vlasti često nastoje ostvariti posebne političke ciljeve, kao što je provedba gospodarskih planova pri dodjeli zemljišta (45).

(76)

Stoga se čini da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način, što dovodi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja insolventnih društava i kada se dodjeljuju i kupuju zemljišta u NRK-u. Zakoni se primjenjuju i na sektor volframa, uključujući proizvođače izvoznike proizvoda iz postupka revizije.

(77)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da u sektoru volframa postoji diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, među ostalim i u pogledu proizvoda iz postupka revizije.

(78)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO), posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (46). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije neovisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (47). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstva, kojim se lokalnom stanovništvu određenog administrativnog područja ograničava pristup cijelom rasponu socijalnih i drugih naknada. To obično dovodi do toga da su radnici koji nemaju prijavljeno boravište na lokalnom području u osjetljivom radnom položaju i primaju manje prihode od osoba s prijavljenim boravištem (48). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(79)

Opisani kineski sustav zakonodavstva o radu primjenjuje se i na sektor volframa, uključujući elektrode od volframa. Poremećaji u troškovima plaća stoga izravno (pri proizvodnji proizvoda iz postupka revizije) i neizravno (pri pristupu kapitalu ili inputima društava u kojima se primjenjuje isti sustav rada u NRK-u) utječu na sektor volframa.

(80)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da su u sektoru volframa narušeni troškovi plaća, među ostalim i u pogledu proizvoda iz postupka revizije.

(81)

Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(82)

Prvo, kineski financijski sustav karakterizira jaki položaj banaka u državnom vlasništvu (49), koje pri osiguranju pristupa financijskim sredstvima osim gospodarske održivosti projekta uzimaju u obzir i druge kriterije. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu konačno imenuje KPK) (50) te banke, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Pritom banke moraju ispuniti izričitu pravnu obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i društvenog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (51). To je dopunjeno dodatnim pravilima prema kojima se financiranje mora usmjeriti u sektore za koje vlada utvrdi da su poticani ili u nekom drugom smislu važni (52).

(83)

Iako se uviđa da se u različitim pravnim instrumentima možda upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, relevantni dokazi upućuju na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni različitih pravnih instrumenata (53). Nalazi doneseni u prethodnim ispitnim postupcima trgovinske zaštite doveli su do istog zaključka (54).

(84)

Nadalje, poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima česti su zbog različitih razloga, među ostalim zbog činjenice da na procjenu rizika utječe strateški značaj društva za kinesku vladu te koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (55).

(85)

To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih društava s dobrim vezama i društava u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(86)

Drugo, troškovi posudbe umjetno se održavaju na niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. To je vidljivo u nedavnom rastu zaduženosti poduzeća u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što upućuje na to da mehanizmi koji se primjenjuju u bankarskom sustavu ne djeluju u skladu s uobičajenim komercijalnim praksama.

(87)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj stopi ili stopi nižoj od nje iznosi 45 % u ukupnom kreditiranju, a sve je češće odobravanje ciljanih kredita s obzirom na to da se njihov udio znatno povećao od 2015. unatoč pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena te time do prekomjernog korištenja kapitala.

(88)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na smanjenje učinkovitosti raspoređivanja kapitala, a da pritom nema nikakvih naznaka pooštrenja uvjeta kreditiranja, što bi se očekivalo u tržišnom okruženju bez poremećaja. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena s rastućim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila spriječiti neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, čime su se stvorila tzv. zombi poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(89)

Unatoč koracima koji su nedavno poduzeti radi liberalizacije tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni sustavni problemi i poremećaji izazvani neprestanim uplitanjem države u tržišta kapitala.

(90)

Kad je riječ o sektoru volframa, i u 13. petogodišnjem planu za industriju obojenih metala i u 13. petogodišnjem planu za mineralne resurse predviđa se niz mjera potpore i subvencija za podupiranje relevantnih industrija, uključujući industriju volframa (56). Budući da se industrija volframa nalazi na popisu industrija koje država podupire u okviru 13. petogodišnjeg plana za industriju obojenih metala i 13. petogodišnjeg plana za mineralne resurse te da banke svoje kreditne politike oblikuju u skladu s tim planovima (vidjeti uvodnu izjavu 53.), proizvođači izvoznici i njihovi dobavljači imaju pristup povlaštenom financiranju kako je opisano u ovom odjeljku (57).

(91)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da su proizvođači elektroda od volframa imali pristup financijskim sredstvima koja su odobrile institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.

(92)

Komisija je primijetila da poremećaji opisani u Izvješću nisu ograničeni općenito na sektor volframa ni na sektor elektroda od volframa za zavarivanje. Raspoloživi dokazi pokazuju upravo suprotno, odnosno da se sve činjenice o kineskom sustavu prethodno opisanom u odjeljcima od 3.3.1.1. do 3.3.1.5. i u dijelu I. Izvješća te sva njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za faktore proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.3.1.6. do 3.3.1.8. i u dijelu II. Izvješća.

(93)

Amonijev paravolframat („APT”) glavni je input u proizvodnji elektroda od volframa za zavarivanje. Kada proizvođači elektroda od volframa za zavarivanje kupe/ugovore nabavu tih inputa, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači inputa zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogli bi pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspoređivanju kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(94)

Zbog toga ne samo da se ne mogu upotrijebiti domaće prodajne cijene elektroda od volframa za zavarivanje, nego su i svi troškovi inputa (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, radnu snagu itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječe znatna vladina intervencija, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Doista, opisane vladine intervencije povezane s raspoređivanjem kapitala, zemljištem, radnom snagom, energijom i sirovinama provode se u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je input koji je spajanjem niza faktora proizvodnje proizveden u NRK-u izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za input inputa itd.

(95)

Analiza iz odjeljaka od 3.3.1.2. do 3.3.1.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a općenito u vlastitom gospodarstvu i u sektoru volframa (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođača iz NRK-a Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(96)

Stoga je Komisija pristupila izračunu uobičajene vrijednosti isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene ili referentne vrijednosti, odnosno u ovom slučaju na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u primjerenoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u odjeljku u nastavku. Komisija je podsjetila da nijedan kineski proizvođač nije surađivao u ispitnom postupku i da nije iznesena tvrdnja o tome da bi neki domaći troškovi bili nenarušeni u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) trećom alinejom osnovne uredbe.

(97)

Reprezentativna zemlja odabrana je na temelju sljedećih kriterija:

(98)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., Komisija je u bilješci od 8. studenoga 2018. obavijestila zainteresirane strane da je utvrdila četiri zemlje koje bi mogle biti reprezentativne, a to su: Brazil, Meksiko, Rusija i Turska te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože druge zemlje.

(99)

Nakon bilješke od 8. studenoga 2018. Komisija je primila podneske industrije Unije u pogledu reprezentativne zemlje.

(100)

Industrija Unije tvrdila je da su troškovi u Turskoj bolja osnova od troškova u Meksiku, Brazilu ili Rusiji. To je objasnila poremećajima u troškovima u te tri zemlje iz različitih razloga, uključujući visoku stopu inflacije i vladinu zaštitu.

(101)

Industrija Unije osobito je osporavala primjerenost Rusije, tvrdeći da postoje veliki poremećaji u cijenama energije. Tu je činjenicu potkrijepila upućivanjem na nedavne nalaze Komisije u kontekstu predmeta o amonijevom nitratu (Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1703). U kontekstu ovog postupka nije bilo potrebno odgovoriti na tu tvrdnju i ispitati postojanje poremećaja u području energije u Rusiji s obzirom na to da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108., Komisija odabrala Tursku kao prikladnu reprezentativnu zemlju za ispitni postupak jer je utvrdila da među mogućim reprezentativnim zemljama koje su razmatrane Turska ima najdetaljnije statističke podatke o troškovima radne snage.

(102)

Kad je riječ o stupnju gospodarskog razvoja, Komisija napominje da sve zemlje navedene u uvodnoj izjavi 98. imaju istu razinu prihoda – viši srednji prihodi, prema podacima Svjetske banke (60), te su u tom pogledu podjednako pogodne kao reprezentativne zemlje.

(103)

Komisija je u bilješci od 6. ožujka 2019. obavijestila sve zainteresirane strane da se, na temelju raspoloživih informacija, proizvod iz postupka revizije proizvodi samo u NRK-u i Uniji. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u tom pogledu.

(104)

Budući da postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe uzela u obzir dostupnost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji.

(105)

Komisija je uzela u obzir značaj faktora proizvodnje elektroda od volframa. Uz najznačajniju sirovinu – amonijev paravolframat – na koju se odnosi najveći dio troškova konačnog proizvoda, drugi i treći najznačajniji faktori bili su radna snaga i električna energija. Stoga je Komisija usporedila četiri moguće reprezentativne zemlje s obzirom na kvalitetu informacija o troškovima rada i električne energije.

(106)

Na temelju dostupnih informacija Komisija je utvrdila da među mogućim reprezentativnim zemljama koje je razmatrala Turska ima najdetaljnije statističke podatke o troškovima rada. Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o troškovima rada za svaku gospodarsku djelatnost. Stoga su podaci o troškovima rada u sektoru proizvodnje osnovnih metala javno dostupni. Slično tome, bili su dostupni i detaljni podaci o cijeni električne energije za industrijske korisnike.

(107)

Uzimajući u obzir informacije koje je dostavila industrija Unije, zajedno s dostupnošću relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji, Komisija je u bilješci od 6. ožujka 2019. predložila upotrebu Turske kao reprezentativne zemlje te je pozvala zainteresirane strane da podnesu primjedbe. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(108)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu i podatke iz spisa Komisija je upotrijebila podatke za Tursku za utvrđivanje odgovarajućih troškova rada i električne energije u primjerenoj reprezentativnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(109)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(110)

Komisija je u bilješci od 8. studenoga 2018. navela da se za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe ne može osloniti na podatke o uvozu iz odgovarajućih reprezentativnih zemalja kako bi vrednovala glavni faktor proizvodnje. To je posljedica velikih nedosljednosti uvoznih cijena za oznaku HS koja obuhvaća glavnu sirovinu (amonijev paravolframat), ali i ostalih proizvoda u četirima mogućim reprezentativnim zemljama. Umjesto toga, za utvrđivanje nenarušenog troška glavne sirovine upotrijebljena je međunarodna referentna vrijednost koju objavljuje Nacionalni centar za informacije o mineralima Američkog geološkog zavoda.

(111)

Komisija je upotrijebila informacije Turkog zavoda za statistiku kao izvor podataka o troškovima radne snage i električne energije.

(112)

Komisija je u bilješci od 8. studenoga 2018. nastojala sastaviti početni popis faktora proizvodnje i izvora koje namjerava upotrijebiti za sve faktore proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje bilo koji proizvođač koji surađuje upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(113)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača Komisija se oslonila na podnositelje zahtjeva i dva društva koja su odgovorila na Prilog III. Obavijesti o pokretanju postupka kako bi utvrdila faktore proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

(114)

Komisija nije primila nikakve primjedbe o specifičnim faktorima proizvodnje.

(115)

S obzirom na sve informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i, prema potrebi, povezani tarifni brojevi:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje

(116)

Amonijev paravolframat glavna je sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. U bilješci od 6. ožujka 2019. Komisija je navela da namjerava upotrijebiti međunarodnu referentnu vrijednost iz publikacije Platts Metals Week, koju Nacionalni centar za informacije o mineralima Američkog geološkog zavoda (61) objavljuje u svojim mjesečnim anketama o mineralima.

(117)

Prije nego što se upotrijebi kao sirovina za proizvodnju elektroda od volframa amonijev paravolframat mora se pretvoriti u metalni prah volframa.

(118)

Budući da se u međunarodnoj referentnoj vrijednosti cijena amonijeva paravolframata navodi prema udjelu volframovih oksida i budući da treba dodati troškove pretvorbe, referentni podaci prilagođeni su primjenom faktora 1,26 i povećanjem od 0,767 EUR/kg pretvorenog materijala. Ti troškovi pretvorbe, koje je predložila industrija Unije, stavljeni su na raspolaganje zainteresiranim stranama i Komisija nije primila nikakve primjedbe na njih.

(119)

Kad je riječ o radnoj snazi, Komisija je u bilješci od 6. ožujka 2019. navela da namjerava upotrijebiti podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku. Konkretno, Komisija je navela da namjerava upotrijebiti troškove rada po satu u proizvodnom sektoru za 2016., za ekonomsku djelatnost C.24 (proizvodnja osnovnih metala) u skladu s klasifikacijom NACE Rev.2 (62), a to su najnoviji raspoloživi statistički podaci (63). Nadalje, navela je da će vrijednosti vjerojatno prilagoditi za inflaciju primjenom cjenovnog indeksa za domaće proizvođače (64), koji objavljuje Turski zavod za statistiku. Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je prihvatila taj pristup.

(120)

Kad je riječ o troškovima električne energije, Komisija je u bilješci od 6. ožujka 2019. navela da namjerava upotrijebiti prosječnu jediničnu cijenu električne energije za industrijske korisnike, koja je navedena u priopćenju za medije Turskog zavoda za statistiku. Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je prihvatila taj pristup.

(121)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Osim toga, morala se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u faktore proizvodnje.

(122)

Komisija je u bilješci od 8. studenoga 2018. utvrdila samo dva proizvođača elektroda od volframa izvan NRK-a, a to su bili proizvođači iz Unije, koji surađuju. Budući da nije bilo nikakvih primjedbi u pogledu tog pitanja, Komisija je upotrijebila podatke tih dvaju proizvođača o režijskim troškovima proizvodnje, troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i dobiti. Budući da je samo jedan od dvaju proizvođača iz Unije objavio svoje financijske izvještaje koji su bili dostupni u bazi podataka Orbis (65), podaci koji su upotrijebljeni bili su ograničeni na samo jednog proizvođača.

(123)

Kako bi utvrdila nenarušenu vrijednost režijskih troškova proizvodnje te troškova prodaje, općih i administrativnih troškova, Komisija je upotrijebila udio troška proizvodnje koji režijski troškovi proizvodnje te troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi imaju u strukturi troškova proizvođača iz Unije koji surađuje.

(124)

Točnije, Komisija je prvo izrazila stvarne režijske troškove proizvodnje i troškove prodaje, opće i administrativne troškove proizvođača iz Unije koji surađuje kao postotak ukupnog stvarnog troška proizvodnje. Komisija je zatim primijenila isti postotak na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi dobila nenarušenu vrijednost režijskih troškova proizvodnje te troškova prodaje, općih i administrativnih troškova.

(125)

Komisija je za dobit upotrijebila financijske podatke istog proizvođača iz Unije. Točnije, Komisija je upotrijebila podatke o dobiti, kako su navedeni u revidiranim financijskim izvještajima društva za razdoblje od 1. ožujka 2017. do 28. veljače 2018.

(126)

Kao rezultat toga sljedeće su stavke dodane nenarušenom trošku proizvodnje:

(127)

Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u sljedećim koracima.

(128)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. S obzirom na izostanak suradnje kineskih proizvođača, Komisija je upotrijebila isti omjer materijala, radne snage i potrošnje energije kao i kod proizvođača iz Unije s najvećom proizvodnjom u Uniji. Korišteni podaci odnosili su se na proizvodnju najčešće korištene elektrode WL15 promjera 2,4 × 175 mm.

(129)

Komisija je zatim faktore upotrebe pomnožila s nenarušenim jediničnim troškovima utvrđenima u tablici 1. i dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit kako je opisano u uvodnoj izjavi 126.

(130)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(131)

Budući da nije surađivao nijedan kineski proizvođač, uobičajena vrijednost utvrđena je za državno područje cijele zemlje, a ne zasebno za svakog proizvođača.

(132)

Budući da nijedan kineski proizvođač nije surađivao, izvozna cijena utvrđena je na temelju uvozne cijene CIF dobivene iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe.

(133)

U slučajevima kada je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe.

(134)

Uobičajena vrijednost prilagođena je povećanjem PDV-a na izvoz od 17 % jer ne postoji popust za PDV na izvoz proizvoda iz postupka revizije te je smanjena izvozna cijena za međunarodni i domaći teret i osiguranje.

(135)

Budući da nijedan kineski proizvođač nije surađivao, Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s izvoznom cijenom na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(136)

Komisija je na temelju toga utvrdila da razina dampinške marže, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 55 %.

(137)

Stoga je Komisija zaključila da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(138)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije i poremećaji povezani sa sirovinama.

(139)

Kao posljedica nesuradnje proizvođača iz NRK-a to se ispitivanje temeljilo na informacijama koje je Komisija imala na raspolaganju, odnosno na informacijama iz Zahtjeva i iz drugih dostupnih izvora, kao što su baza podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe i informacije koje su tijekom ispitnog postupka dostavile zainteresirane strane.

(140)

Budući da proizvođači iz NRK-a nisu surađivali, sljedeći zaključak oslanja se na informacije iz Zahtjeva za reviziju, informacije koje je tijekom ispitnog postupka dostavila industrija Unije i informacije koje je dostavilo društvo Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd.

(141)

U Zahtjevu za reviziju procijenjeno je da se kineski proizvodni kapacitet elektroda od volframa kreće u rasponu od 2 000 000 do 4 000 000 kg godišnje. Kapacitet utvrđen u prethodnom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera iznosio je 1 600 000, uz iskorištenost kapaciteta od 63 %, što dovodi do neiskorištenog kapaciteta od približno 600 000 kg, a to je gotovo pet puta više od ukupne potrošnje u Uniji.

(142)

U ovom ispitnom postupku dva proizvođača koja su odgovorila u fazi odabira uzorka navela su rezervni kapacitet od 17 %. Ako se taj omjer primjeni na najskromniju procjenu proizvodnog kapaciteta u NRK-u, njegov rezervni kapacitet mnogo je veći od ukupne potrošnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(143)

Stoga se može zaključiti da u NRK-u postoji znatan rezervni kapacitet, koji bi se mogao usmjeriti prema Uniji dopusti li se istek mjera. Isto tako, nema nikakvih naznaka da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli apsorbirati taj znatan rezervni kapacitet.

(144)

Kineski proizvođači pokazali su stalnu zainteresiranost za tržište Unije i uspjeli su povećati tržišni udio na 40–50 %. Unija je sa svojom snažnom industrijskom bazom isto tako veliko tržište, koje stalno obuhvaća više od 10 % ukupne procijenjene kineske proizvodnje.

(145)

Kako je prikazano u tablicama 4. i 9. cijene proizvođača iz Unije mnogo su više od uvoznih cijena. Postojanje znatnog uvoza iz NRK-a u Uniju unatoč postojećoj antidampinškoj pristojbi potvrđuje privlačnost tržišta Unije.

(146)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 71. do 73. i objašnjeno u odjeljku 12.4.1. Izvješća, gospodarsko stanje društava ovisi i o uvjetima opskrbe sirovinama (68). Stoga ako postoje vladine mjere kojima se prednost daje domaćoj potrošnji sirovina umjesto raspodjeli sirovina na temelju međunarodne ponude i potražnje, jednakost uvjeta tržišnog natjecanja nagnuta je prema domaćoj industriji na kraju proizvodnog lanca.

(147)

Elektrode od volframa proizvode se samo u NRK-u i u Uniji. NRK primjenjuje ograničenja na izvoz glavne sirovine, koja se velikim dijelom nalazi samo u NRK-u. S obzirom na privlačnost tržišta Unije, veliki postojeći rezervni kapacitet u NRK-u i nastavak znatnog dampinga, Komisija zaključuje da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga.

(148)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodila su dva poznata proizvođača u Uniji. Oba proizvođača u potpunosti su surađivala u ispitnom postupku. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(149)

Komisija je procijenila štetu na temelju kretanja u područjima proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, prodaje, tržišnog udjela, zaposlenosti, produktivnosti i rasta te na temelju kretanja cijena, profitabilnosti, novčanog toka, sposobnosti prikupljanja kapitala i ulaganja, zaliha, povrata ulaganja i plaća.

(150)

Budući da industriju Unije čine samo dva društva, podaci koji se odnose na industriju Unije prikazat će se u rasponima kako bi se zaštitila povjerljivost u skladu s člankom 19. osnovne uredbe.

(151)

U cilj zaštite povjerljivost industrije Unije, i uvoz iz NRK-a dobiven iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe prikazat će se u rasponima jer bi se objavom tih podataka omogućilo utvrđivanje točne proizvodnje i prodaje industrije Unije zbog prevelike podrobnosti.

(152)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka bila je u rasponu od 35 do 40 tona, što je manje nego u prethodnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(153)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila kombiniranjem statističkih podataka o uvozu na razini oznake TARIC upotrebom informacija prikupljenih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe i obujma prodaje industrije Unije u Uniji.

(154)

Potrošnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(155)

Potrošnja u Uniji u razmatranom se razdoblju smanjila za 14 %. Iz analize na godišnjoj razini vidljivo je gotovo postupno smanjenje tijekom cijelog razdoblja do 2017., a zatim blago povećanje od 3 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(156)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz NRK-a u Uniju na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe i tržišnih udjela uvoza usporedbom tog obujma uvoza s potrošnjom u Uniji prikazanom u tablici 2.

(157)

Tržišni udio i uvoz iz NRK-a razvijali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(158)

U skladu sa smanjenjem potrošnje u Uniji, obujam uvoza predmeta iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a smanjio se u razmatranom razdoblju za 3 %, pa je u razdoblju ispitnog postupka revizije bio na razini od 45 000 do 50 000 kg (vidjeti tablicu 3.). Unatoč tom smanjenju, tržišni udio kineskih izvoznika povećao se za 12 %, na gotovo polovinu ukupnog tržišta Unije.

(159)

Za analizu štete važno je napomenuti da je tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz NRK-a nastavio ulaziti u Uniju, uz plaćene carine.

(160)

Komisija je upotrijebila cijene uvoza iz NRK-a koje su navedene u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe.

(161)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene iz NRK-a (EUR/tona)

(162)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a povećale su za 8 % 2015., smanjile su se i ostale stabilne 2016. i 2017., a zatim su se u razdoblju ispitnog postupka revizije povećale gotovo na razinu iz 2014.

(163)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna uvozna cijena iz NRK-a ostala je znatno niža i od prosječne prodajne cijene i od prosječnog troška proizvodnje industrije Unije, kako je prikazano u tablici 9.

(164)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom ponderiranih prosječnih prodajnih cijena dvaju proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, s podacima o uvoznim cijenama iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe za proizvod iz postupka revizije iz NRK-a na razini CIF, prilagođene prema cijeni s ukupnim troškovima.

(165)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prosječne cijene dvaju proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(166)

Iz usporedbe je vidljivo da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječno sniženje cijena uvoza iz NRK-a na tržište Unije iznosilo više od 50 % unatoč postojanju antidampinške pristojbe namijenjene uklanjanju razlika u tržišnom natjecanju između tih dvaju proizvoda.

(167)

Obujam uvoza u Uniju, njegov tržišni udio i kretanje cijena uvoza proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja prikazani su u tablici 5. Obujam i kretanja cijena temelje se na podacima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. osnovne uredbe.

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(168)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjio se za 25 % tijekom razmatranog razdoblja.

(169)

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja u istom se razdoblju smanjio za 13 %.

(170)

Prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a povećale su se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja, ali ostale su znatno niže od cijena industrije Unije, kako je prikazano u tablici 10.

(171)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., proizvod iz postupka revizije proizvodi se samo u NRK-u i Uniji. Stoga uvoz iz trećih zemalja najvjerojatnije potječe iz NRK-a.

(172)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(173)

Komisija je za utvrđivanje štete upotrijebila podatke jedinih dvaju proizvođača iz Unije kako bi utvrdila pokazatelje štete.

(174)

Pokazatelji štete jesu: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga, prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(175)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(176)

Obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja u skladu sa smanjenjem potrošnje u Uniji. U 2016. došlo je do znatnog smanjenja od 12 %, ali sljedeće godine proizvodnja se povećala za 6 % i ostala je na istoj razini tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(177)

Proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(178)

Iskorištenost kapaciteta mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja. Prvo se povećala za 1 % od 2014.do 2015., ali se 2016. smanjila za 13 % i zatim se povećala za 6 % 2017. te je ostala na toj razini. Ukupno je iskorištenost kapaciteta ostala niska i smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja.

(179)

Proizvodnja i iskorištenost kapaciteta industrije Unije smanjili su se za 6 %, u skladu sa smanjenjem potrošnje u Uniji od 14 %, ali smanjio se i uvoz iz NRK-a (za 3 %) i trećih zemalja (za 25 %).

(180)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(181)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 4 %. Smanjenje je pratilo smanjenje potrošnje u Uniji.

(182)

Industrija Unije uspjela je povećati svoj tržišni udio od 2014. do 2017. za 18 %, ali se on smanjio za 7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ukupno se njezin tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja povećao za 11 %.

(183)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Unije smanjila se za 6 %, dok se potrošnja u Uniji smanjila za 14 %, a obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 4 %. Smanjenje obujma prodaje industrije Unije u razmatranom razdoblju trebalo bi razmatrati u kontekstu smanjenja potrošnje u istom razdoblju. Tržišni udio industrije Unije povećao se za 11 %.

(184)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(185)

Unatoč smanjenoj proizvodnji u razmatranom se razdoblju zaposlenost u industriji Unije povećala za 6 %. To je utjecalo na produktivnost proizvođača iz Unije, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 11 %.

(186)

Prosječne prodajne cijene i trošak proizvodnje proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

(187)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji mijenjale su se, ali ukupno su se u razmatranom razdoblju smanjile za 3 %, dok je trošak proizvodnje u istom razdoblju ostao relativno stabilan, uz lagano povećanje od 1 % 2015., nakon čega je uslijedilo smanjenje od 10 % 2016.

(188)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(189)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u industriji Unije mijenjali su se tijekom razmatranog razdoblja, ali su se ukupno lagano povećali za 1 %.

(190)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(191)

Razina završnih zaliha mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom tog razdoblja općenito se smanjila za 19 %.

(192)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(193)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(194)

Profitabilnost industrije Unije mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja. Iako se poboljšala 2015., 2016. i 2017., u razdoblju ispitnog postupka revizije ponovno je pala na razinu na kojoj se bilježe gubici.

(195)

Neto novčani tok, sposobnost industrije Unije da sama financira svoje djelatnosti, smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 411 %. Bio je stabilan 2015., 2016. i 2017., ali se zatim naglo smanjio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(196)

U razmatranom razdoblju godišnja ulaganja industrije Unije u istovjetni proizvod mijenjala su se, ali ukupno su se povećala za 63 %.

(197)

Povrat ulaganja industrije Unije, dobit kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti imovine, povećao se u razmatranom razdoblju za 104 %, ali ostao je vrlo nizak u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(198)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se tijekom razmatranog razdoblja većina pokazatelja štete kretala negativno te da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo.

(199)

Uz uvedene mjere i tržište koje se smanjivalo industrija Unije uspjela je povećati svoj tržišni udio za 11 %, unatoč smanjenju njezinih cijena.

(200)

Obujam proizvodnje i prodaje industrije Unije slijedio je ista negativna kretanja kao i potrošnja u Uniji. Profitabilnost se poboljšala, ali je u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje bila negativna. Novčani tok pogoršao se te je u razdoblju ispitnog postupka revizije bio negativan. Ulaganja su se smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Povrat ulaganja donekle se oporavio, ali kretao se tek neznatno iznad nule u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(201)

Profitabilnost, novčani tok, i povrat ulaganja kretali su se pozitivno na početku razmatranog razdoblja. Međutim, industrija Unije ponovno je počela ostvarivati gubitke u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(202)

Istodobno se tijekom razmatranog razdoblja smanjio i apsolutni obujam i tržišni udio uvoza iz trećih zemalja. Unatoč smanjenju potrošnje u Uniji, tržišni uvoz kineskog uvoza povećao se za 4 %, dok se njegova cijena smanjila. Iako su prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja bile malo više od vrlo niskih kineskih cijena, Komisija nije mogla zaključiti potječe li taj izvoz zapravo iz NRK-a, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 171. Prosječna jedinična cijena iz trećih zemalja samo je malo veća od cijena po kojima je uvoz iz NRK-a ušao na tržište Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Neovisno o tome potječe li uvoz iz trećih zemalja zapravo iz NRK-a ili ne, pogoršanje gospodarskog i financijskog stanja industrije Unije podudara se s trajnom prisutnošću reprezentativnog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu Unije, koji i dalje znatno smanjuje cijene industrije Unije te je stoga nastavio vršiti nepošten konkurentski pritisak na industriju Unije.

(203)

Komisija je nakon ukupne procjene čimbenika štete zaključila da industrija Unije i dalje trpi materijalnu štetu jer se nije poboljšalo njezino gospodarsko i financijsko stanje te se ona nije oporavila od materijalne štete koju je Komisija utvrdila u početnom ispitnom postupku.

(204)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li se materijalna šteta zbog dampinškog uvoza iz NRK-a nastavila ako se dopusti istek mjera koje su na snazi.

(205)

Kako bi utvrdila vjerojatnost nastavka štete u slučaju ukidanja mjera protiv NRK-a, Komisija je analizirala: i. rezervni kapacitet dostupan u NRK-u; ii. privlačnost tržišta Unije i iii. utjecaj kineskog uvoza na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

(206)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 140. do 143., u NRK-u postoji znatan rezervni kapacitet proizvoda iz postupka revizije, koji uvelike premašuje ukupnu potrošnju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(207)

Osim toga, Komisija nije utvrdila nikakve elemente na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za proizvodom iz postupka revizije u NRK-u ili na nekom drugom tržištu treće zemlje. Stoga je Komisija zaključila da domaća potražnja u NRK-u ili drugim tržištima trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati rezervni kapacitet dostupan u NRK-u.

(208)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 144. i 145., tržište Unije privlačno je proizvođačima izvoznicima iz NRK-a. U razdoblju početnog ispitnog postupka (od 2001. do 2005.) tržišni udio uvoza iz NRK-a bio je 76,2 %, što pokazuje moguću razinu uvoza iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(209)

Uvoz iz NRK-a bez antidampinške pristojbe smanjio bi prodajne cijene industrije Unije za više od 60 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. To pokazuje vjerojatnu razinu cijene uvoza iz NRK-a u slučaju ukidanja mjera. Na temelju toga vjerojatno je da bi se pritisak na cijene na tržištu Unije povećao u slučaju ukidanja mjera, pa bi industrija Unije pretrpjela daljnju štetu.

(210)

Na temelju toga vjerojatno je da će proizvođači izvoznici iz NRK-a u slučaju izostanka mjera povećati svoju prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam i tržišni udio, i to po dampinškim cijenama znatno ispod prodajnih cijena industrije Unije.

(211)

Trajna prisutnost dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu Unije i politika niskih cijena spriječili su industriju Unije da u potpunosti ostvari korist od postojećih antidampinških mjera te da se oporavi od prethodnih štetnih dampinških praksi. Zbog prisutnosti dampinškog uvoza industrija Unije nije mogla odraziti svoje troškove u prodajnim cijenama, što je u razdoblju ispitnog postupka revizije dovelo do znatnog pogoršanja njezine profitabilnosti do razine bilježenja gubitaka.

(212)

Kad bi se mjere ukinule, industrija Unije ne bi mogla zadržati svoj obujam prodaje i tržišni udio u odnosu na uvoz iz NRK-a po niskim cijenama. Vrlo je vjerojatno da bi se tržišni udio NRK-a brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera. Daljnji gubitak obujma prodaje doveo bi do još niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. U kombinaciji s većim pritiskom na cijene, jer bi sniženje cijena bez mjera bilo veće od 60 %, to bi dovelo do daljnjeg pogoršanja već nestabilnog financijskog stanja industrije Unije i naposljetku do zatvaranja proizvodnih pogona, što bi u konačnici dovelo do nestanka industrije na svim mjestima osim u NRK-u.

(213)

Stoga je Komisija zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka štete zbog dampinškog uvoza iz NRK-a i da bi se već nestabilno stanje industrije Unije vjerojatno dodatno pogoršalo.

(214)

Ukidanje mjera najvjerojatnije bi prouzročilo znatno povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a po cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije. Komisija je stoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost nastavka štete.

(215)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline.

(216)

Komisija je pri utvrđivanju interesa Unije u obzir uzela interese svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(217)

Na temelju navedenoga Komisija je ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(218)

U ispitnom postupku utvrđeno je da bi se u slučaju ukidanja mjera osjetljivo stanje industrije Unije vrlo vjerojatno znatno dodatno pogoršalo. To bi moglo dovesti do njezina nestanka i monopolizacije tržišta u korist kineskih proizvođača.

(219)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak mjera protiv NRK-a pogodovao industriji Unije.

(220)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 14. i 17., samo su se jedan uvoznik i jedan korisnik željeli registrirati kao zainteresirane strane i nijedan od njih nije dostavio nikakve primjedbe u ovom ispitnom postupku. Slaba suradnja uvoznika i korisnika, koja je u skladu s nalazima prethodnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, može se objasniti kao posljedica slabog utjecaja proizvoda iz postupka revizije na njihove troškove proizvodnje. Čini se da se na proizvod gleda kao na robu te su kupcima najvažniji kriteriji cijena proizvoda i mogućnost nabave svih potrebnih vrsta od jednog dobavljača. S obzirom na očigledno marginalni utjecaj proizvoda iz postupka revizije na troškove proizvoda na kraju proizvodnog lanca, zaključeno je da mjere ne bi negativno utjecale na uvoznike i korisnike.

(221)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih antidampinških mjera za uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(222)

Na temelju Komisijinih zaključaka o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete te interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz elektroda od volframa podrijetlom iz NRK-a.

(223)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može ostvariti korist od tih stopa i na njega bi trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(224)

Sve zahtjeve kojima se traži primjena tih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) treba odmah uputiti Komisiji (69) sa svim relevantnim informacijama. Konkretno, zahtjev mora sadržavati sve promjene djelatnosti društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbi.

(225)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 (70), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata se treba platiti po stopi koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljenoj u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(226)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe,

(1)

Predmet predložene građanske inicijative pod nazivom „Europa bez plastike!” odnosi se na sljedeće: „Pozivamo Europsku komisiju da revidira Direktivu o utjecaju određenih plastičnih proizvoda na okoliš radi zabrane svih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu u Europi.”

(2)

Ciljevi predložene građanske inicijative odnose se na sljedeće: „Europska unija 10. svibnja već je premašila granicu resursa koje joj planet može ponuditi. Međutim, unatoč znanstvenim izvješćima u kojima se naglašava hitna potreba za djelovanjem, Europa još nije počela temeljito mijenjati svoj model funkcioniranja. Upotreba plastike odraz je tog upornog odbijanja da se suoči s činjenicama i djeluje u skladu s potrebama okoliša. Stoga pozivamo na zabranu svih vrsta plastičnih ambalaža i plastičnih boca do 2027. kako bi se mogle uvesti konkretne mjere kojima će se omogućiti poštovanje ograničenosti naših resursa”.

(3)

Ugovorom o Europskoj uniji (UEU) osnažuje se građanstvo Unije i dodatno poboljšava demokratsko funkcioniranje Unije tako što se, među ostalim, predviđa da svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije putem europske građanske inicijative.

(4)

Stoga bi postupci i uvjeti potrebni za građansku inicijativu trebali biti jasni, jednostavni, prilagođeni korisnicima i razmjerni vrsti građanske inicijative kako bi se potaknulo sudjelovanje građana i Unija učinila pristupačnijom.

(5)

Komisija ima ovlasti predstaviti prijedloge pravnih akata Unije radi provedbe Ugovorâ i poduzimanja mjera za ostvarenje ciljeva očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, promicanja ljudskog zdravlja, razboritog i racionalnog korištenja prirodnim bogatstvima te promicanja mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih ili svjetskih problema okoliša, a posebno za borbu protiv klimatskih promjena, na temelju članka 192. stavka 1. UFEU-a u vezi s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a.

(6)

Stoga je razvidno da predložena građanska inicijativa ne izlazi iz okvira ovlasti Komisije da podnese prijedlog pravnog akta Unije za provedbu Ugovorâ u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Uredbe.

(7)

Nadalje, osnovan je građanski odbor i imenovane su osobe za kontakt u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe te predložena građanska inicijativa nije očito uvredljiva, isprazna i uznemirujuća i razvidno je da nije u suprotnosti s vrijednostima Unije, kako su utvrđene u članku 2. UEU-a.

(8)

Stoga bi predloženu građansku inicijativu pod nazivom „Europa bez plastike!” trebalo registrirati,

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/287/EU (2) određeni su kriteriji za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža. U članku 6. te odluke države članice pozivaju se da uspostave odbor država članica koji odlučuje o odobravanju prijedloga za osnivanje i ukidanje mreža te predloženih članova. Države članice uspostavile su odbor država članica koji je potom u prosincu 2016. odobrio 23 europske referentne mreže te još jednu u veljači 2017. Sve mreže počele su djelovati 2017.

(2)

Kako bi se povećala učinkovitost europskih referentnih mreža, odbor država članica trebao bi postati forum za razmjenu informacija i stručnih spoznaja radi usmjeravanja razvoja europskih referentnih mreža, davanja smjernica mrežama i državama članicama te savjetovanja Komisije o pitanjima koja se odnose na osnivanje mreža. Radi promicanja razmjene iskustava i olakšavanja procesa koji je u skladu s drugim prekograničnim razmjenama podataka o zdravlju, odbor bi trebao predvidjeti blisku suradnju s mrežom e-zdravstva kako bi se, kad je moguće, razvili zajednički pristupi, strukture podataka i smjernice kojima se olakšava transparentan pristup različitim uslugama i racionaliziraju pravila za pružatelje zdravstvene zaštite. Odbor bi trebao promicati i raspravu s drugim relevantnim forumima EU-a (kao što je Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima) o područjima od zajedničkog interesa.

(3)

Postojeće iskustvo s 24 europske referentne mreže pokazalo je da bi članovi svake od tih mreža, ako žele osigurati njezino djelotvorno funkcioniranje, trebali blisko surađivati u obavljanju svojih zadaća, kao što je učinkovita i sigurna razmjena zdravstvenih podataka o dijagnozama i liječenju pacijenata, doprinos aktivnostima znanstvenog istraživanja i razvoj medicinskih smjernica. Za blisku suradnju potrebno je međusobno povjerenje članova svake mreže i uzajamno priznavanje konkretno stručnosti i sposobnosti, kvalitete njihove kliničke skrbi te specifičnih ljudskih i strukturnih resursa i opreme, kako je predviđeno točkom 2. Priloga II. Delegiranoj odluci Komisije 2014/286/EU (3).

(4)

Uzajamno povjerenje i priznanje od strane kolega iz struke jednako su važni ako pružatelji zdravstvene zaštite žele pristupiti postojećoj mreži jer se njima jamče pravilni preduvjeti za buduću suradnju unutar mreže. Stoga bi uz zahtjev za članstvo, kad dođe na procjenu neovisnom tijelu za procjenu koje imenuje Komisija, trebalo biti priloženo pozitivno mišljenje odbora mreže kojoj pružatelj zdravstvene zaštite želi pristupiti, izdano nakon stručne ocjene koju je donijela mreža na temelju kriterija i uvjeta utvrđenih u točki 2. Priloga II. Delegiranoj odluci 2014/286/EU. Kako bi mu se omogućilo da se očituje o mišljenju odbora mreže, pružatelju zdravstvene zaštite trebalo bi dopustiti da u roku od mjesec dana od primitka tog mišljenja podnese primjedbe na nacrt mišljenja.

(5)

Trebalo bi utvrditi razumne rokove u kojima odbor mreže mora dostaviti nacrt mišljenja i konačno mišljenje. Krajnji rok za konačno mišljenje stoga bi, u načelu, trebao biti četiri mjeseca. Međutim, ako pružatelj zdravstvene zaštite podnese primjedbe na nacrt mišljenja odbora mreže, rok od četiri mjeseca za dostavu konačnog mišljenja trebalo bi produžiti za mjesec dana kako bi se odboru mreže omogućilo da razmotri zaprimljene primjedbe. Radi pravne sigurnosti, ako odbor mreže ne pošalje nacrt mišljenja ili ne dostavi konačno mišljenje u zadanim rokovima, trebalo bi smatrati da je konačno mišljenje pozitivno.

(6)

Ako zahtjev za članstvo dobije negativno mišljenje odbora mreže kojoj pružatelj zdravstvene zaštite želi pristupiti, iako je pružatelj zdravstvene zaštite dobio potporu u obliku pisane izjave države članice u kojoj ima poslovni nastan, država članica poslovnog nastana trebala bi imati mogućnost zatražiti od odbora država članica da na temelju kriterija i uvjeta iz točke 2. Priloga II. Delegiranoj odluci 2014/286/EU odluči može li se zahtjev ipak podnijeti Komisiji.

(7)

Kako bi se zdravstvenim djelatnicima diljem europskih referentnih mreža omogućilo da pri postavljanju dijagnoze i liječenju pacijenata s rijetkim složenim bolestima ili stanjima ili složenim bolestima ili stanjima niske prevalencije surađuju na daljinu, preko nacionalnih granica, te kako bi se olakšalo znanstveno istraživanje takvih bolesti ili stanja, Komisija je razvila sustav upravljanja kliničkim podacima pacijenata (eng. Clinical Patient Management System („CPMS”)) kako bi olakšala uspostavu i funkcioniranje europskih referentnih mreža kako je predviđeno u članku 12. stavku 4. točki (c) Direktive 2011/24/EU.

(8)

CPMS bi trebao osigurati zajedničku infrastrukturu za suradnju zdravstvenih djelatnika u okviru europskih referentnih mreža pri postavljanju dijagnoze i liječenju pacijenata s rijetkim složenim bolestima ili stanjima ili složenim bolestima ili stanjima niske prevalencije. Trebao bi osigurati sredstvo kojim se u okviru europskih referentnih mreža na najdjelotvorniji način razmjenjuju informacije i stručno znanje o tim bolestima.

(9)

Stoga bi se CPMS trebao sastojati od sigurne IT infrastrukture koja pruža zajedničko sučelje na kojem pružatelji zdravstvene zaštite koji su članovi europskih referentnih mreža, pridruženi partneri (4) ili gostujući korisnici („pružatelji zdravstvene zaštite s odobrenjem za pristup CPMS-u”) mogu unutar mreža razmjenjivati informacije o predmetnim pacijentima s ciljem olakšavanja njihova pristupa sigurnoj i kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i promicanja djelotvorne suradnje u području zdravstvene zaštite među državama članicama olakšavanjem razmjene relevantnih informacija.

(10)

Kako bi se zajamčila usklađenost s pravilima o zaštiti podataka i osigurala upotreba djelotvornog i sigurnog okruženja za elektroničku razmjenu osobnih podataka pacijenata među pružateljima zdravstvene zaštite u okviru europskih referentnih mreža za potrebe iz članka 12. stavka 2. Direktive 2011/24/EU, takva bi se razmjena trebala odvijati samo na temelju izričite suglasnosti pacijenta i samo u okviru CPMS-a. Pružatelji zdravstvene zaštite odgovorni su za jamčenje sigurnosti podataka koje obrađuju izvan CPMS-a s ciljem njihova unosa u CPMS, ali i podataka koji nisu uneseni u CPMS, a obrađuju ih u vezi s CPMS-om (poput obrazaca suglasnosti) ili podataka koje preuzimaju iz CPMS-a i obrađuju izvan CPMS-a.

(11)

O okviru CPMS-a obrađuju se osjetljivi podaci koji se odnose na pacijente koji boluju od rijetkih složenih bolesti ili složenih bolesti niske prevalencije. Ti se podaci obrađuju isključivo u svrhu olakšavanja postavljanja dijagnoze i liječenja pacijenata te njihova unosa u relevantne registre ili druge baze podataka o rijetkim složenim bolestima ili složenim bolestima niske prevalencije, i služe za znanstvena istraživanja, kliničke ili zdravstvene politike i za kontaktiranje potencijalnih sudionika inicijativa za znanstveno istraživanje. Pružatelji zdravstvene zaštite u okviru europskih referentnih mreža trebali bi moći obrađivati podatke o pacijentima u CPMS-u nakon što su dobili posebnu, informiranu i svojevoljnu suglasnost pacijenata za tri moguća načina upotrebe njihovih podataka (medicinska procjena dokumentacije radi savjetovanja o dijagnozi i liječenju, unos podataka u registre rijetkih bolesti ili druge baze podataka o rijetkim složenim bolestima ili složenim bolestima niske prevalencije te mogućnost kontaktiranja pacijenata radi sudjelovanja u inicijativi za znanstveno istraživanje). Suglasnost bi trebalo dobiti zasebno za svaku od te tri svrhe. U ovoj bi odluci trebalo utvrditi svrhu i zaštitne mjere pri obradi takvih podataka u CPMS-u. Komisija bi konkretno trebala utvrditi opća obilježja CPMS-a u odnosu na svaku mrežu, trebala bi osigurati i održavati sigurnu informatičku infrastrukturu koja je potrebna u tu svrhu te bi trebala osigurati njezinu tehničku funkcionalnost i sigurnost. U skladu s načelom smanjenja količine podataka Komisija bi trebala obrađivati samo one osobne podatke koji su doista nužni za osiguravanje upravljanja CPMS-om u odnosu na svaku mrežu i stoga ne bi trebala imati pristup zdravstvenim podacima pacijenata koji se razmjenjuju u europskim referentnim mrežama, osim ako je to doista neophodno da ispuni svoje obveze kao zajednički voditelj obrade.

(12)

Ova Provedbena odluka trebala bi se primjenjivati samo na obradu osobnih podataka, konkretno podataka za kontakt i zdravstvenih podataka, koja se odvija u CPMS-u u okviru europskih referentnih mreža.

(13)

Člankom 26. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i člankom 28. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (6) uvedena je obveza zajedničkim voditeljima postupaka obrade osobnih podataka da na transparentan način odrede svoje odgovornosti za poštovanje obveza iz tih uredaba. Njima se također predviđa mogućnost da se te odgovornosti utvrde pravom Unije ili pravom države članice kojem voditelji obrade podliježu.

(14)

Provedbenu odluku 2014/287/EU trebalo bi stoga izmijeniti u skladu s time.

(15)

U skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 zatražen je savjet Europskog nadzornika za zaštitu podataka, koji je 13. rujna 2018. dao mišljenje.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 16. Direktive 2011/24/EU,

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1247 (5) nakon nedavnog slučaja izbijanja afričke svinjske kuge u Poljskoj, Bugarskoj i Litvi.

(2)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2019/1247 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod divljih i domaćih svinja u Bugarskoj, Poljskoj i Litvi, što također treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(3)

U srpnju 2019. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u regiji Ruse u Bugarskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, to područje Bugarske koje je pogođeno afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu I.

(4)

U srpnju 2019. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja u regiji Silistra u Bugarskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, to područje Bugarske koje je pogođeno afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu I.

(5)

U srpnju 2019. zabilježena su tri slučaja izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima lubartowski, ciechanowski i sokołowski u Poljskoj, na područjima koja su navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.

(6)

U srpnju 2019. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu Kaunas u Litvi, na području koje je navedeno u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, to područje Litve koje je pogođeno afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.

(7)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u epidemiološkom razvoju afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dostatno velika područja visokog rizika u Bugarskoj, Poljskoj i Litvi te ih navesti u dijelovima I., II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,