ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 183
European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 62.
9. srpnja 2019.

Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Vijeća (EU) 2019/1169 od 8. srpnja 2019. o provedbi Uredbe (EU) 2017/2063 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1170 оd 8. srpnja 2019. o izmjeni i ispravku Uredbe (EZ) br. 29/2009 o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo ( 1 )

6

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/1171 od 8. srpnja 2019. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/2074 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli

9

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Odluke Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2019/1113 od 19. lipnja 2019. o imenovanju zapovjednika snaga misije EU-a za misiju ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA) (EUTM RCA/1/2019) ( SL L 176, 1.7.2019. )

14

 

*

Dodatak Posebnom izdanju Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, poglavlje 7. – Prometna politika ( SL L 319, 29.11.2008. )

15

 

 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.

II. Nezakonodavni akti

UREDBE

9.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/1

PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2019/1169

od 8. srpnja 2019.

o provedbi Uredbe (EU) 2017/2063 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/2063 od 13. studenoga 2017. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli (1), a posebno njezin članak 17. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 13. studenoga 2017. donijelo Uredbu (EU) 2017/2063.

(2)

Trebalo bi ažurirati obrazloženje za tri osobe navedene u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2017/2063 te bi za sve osobe koje su navedene u tom prilogu trebalo u podacima za utvrđivanje identiteta navesti spol.

(3)

Prilog IV. Uredbi (EU) 2017/2063 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog IV. Uredbi (EU) 2017/2063 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. srpnja 2019.

Za Vijeće

Predsjednica

A.-K. PEKONEN

(1)  SL L 295, 14.11.2017., str. 21.

PRILOG

U Prilogu IV Uredbi (EU) 2017/2063 unosi od 1. do 18. zamjenjuju se sljedećim unosima:

 

Ime

Podaci za utvrđivanje identiteta

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„1.

Néstor Luis Reverol Torres

Datum rođenja: 28. listopada 1964.

Spol: muški

Ministar unutarnjih poslova, pravosuđa i mira; bivši glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde. Odgovoran za teška kršenja ljudskih prava i represiju demokratske oporbe u Venezueli, među ostalim za zabranu i represiju političkih prosvjeda.

22.1.2018.

2.

Gustavo Enrique González López

Datum rođenja: 2. studenoga 1960.

Spol: muški

Ponovno imenovan načelnikom Bolivarijanske nacionalne obavještajne službe (SEBIN) 30. travnja 2019. Prethodno savjetnik Ureda predsjednika za sigurnost i obavještajna pitanja od 8. siječnja 2019. do 30. travnja 2019. te načelnik SEBIN-a do listopada 2018. Kao načelnik SEBIN-a, odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava (uključujući proizvoljno pritvaranje, nečovječno i ponižavajuće postupanje te mučenje) i represiju civilnog društva i demokratske oporbe u Venezueli.

22.1.2018.

3.

Tibisay Lucena Ramírez

Datum rođenja: 26. travnja 1959.

Spol: ženski

Predsjednica Državnog izbornog povjerenstva (Consejo Nacional Electoral – CNE). Svojim djelovanjem i politikama ugrožavala je demokraciju i vladavinu prava u Venezueli, među ostalim omogućavajući uspostavu Ustavotvorne skupštine jer nije osigurala da CNE i dalje bude nepristrana i neovisna institucija u skladu s Ustavom Venezuele.

22.1.2018.

4.

Antonio José Benavides Torres

Datum rođenja: 13. lipnja 1961.

Spol: muški

Predsjednik vlade Okruga glavnog grada (Distrito Capital) do siječnja 2018. Glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde do 21. lipnja 2017. Sudjelovao je u represiji civilnog društva i demokratske oporbe u Venezueli te je odgovoran za teška kršenja ljudskih prava koja je pod njegovim zapovjedništvom počinila Bolivarijanska nacionalna garda. Kao glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde svojim djelovanjem i politikama, među ostalim vodećom ulogom Bolivarijanske nacionalne garde u policijskom nadzoru civilnih prosvjeda te javnim zalaganjem za jurisdikciju vojnih sudova nad civilima, ugrožavao je vladavinu prava u Venezueli.

22.1.2018.

5.

Maikel José Moreno Pérez

Datum rođenja: 12. prosinca 1965.

Spol: muški

Predsjednik i bivši potpredsjednik Vrhovnog suda Venezuele (Tribunal Supremo de Justicia). Tijekom obavljanja tih dužnosti podupirao je i omogućavao djelovanje i politike vlade kojima se ugrožavala demokracija i vladavina prava u Venezueli te je odgovoran za djelovanje i izjave kojima je oduzeta ovlast Nacionalnoj skupštini.

22.1.2018.

6.

Tarek William Saab Halabi

Datum rođenja: 10. rujna 1963.

Spol: muški

Državni odvjetnik Venezuele kojeg je imenovala Ustavotvorna skupština. Na toj dužnosti, kao i tijekom obnašanja prethodnih dužnosti pravobranitelja i predsjednika Republikanskog vijeća za moral, ugrožavao je demokraciju i vladavinu prava u Venezueli javnim podupiranjem djelovanja protiv vladinih protivnika i oduzimanja ovlasti Nacionalnoj skupštini.

22.1.2018.

7.

Diosdado Cabello Rondón

Datum rođenja: 15. travnja 1963.

Spol: muški

Predsjednik Ustavotvorne skupštine i prvi potpredsjednik Ujedinjene socijalističke stranke Venezuele (PSUV). Sudjelovao je u ugrožavanju demokracije i vladavine prava u Venezueli, među ostalim upotrebom medija za prijetnje političkoj oporbi, drugim medijima i civilnom društvu te za javne napade na njih.

22.1.2018.

8.

Tareck Zaidan El-Aissami Maddah

Potpredsjednik za gospodarstvo i ministar za nacionalnu industriju i proizvodnju

Datum rođenja: 12. studenoga 1974.

Spol: muški

Potpredsjednik za gospodarstvo i ministar za nacionalnu industriju i proizvodnju. Kao bivši potpredsjednik Venezuele Maddah je nadzirao upravu Bolivarijanske nacionalne obavještajne službe (SEBIN) i odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava koja je navedena organizacija počinila, uključujući proizvoljno pritvaranje, politički motivirane istrage, nečovječno i ponižavajuće postupanje te mučenje. Također je odgovoran za podupiranje i provedbu politika i aktivnosti kojima se ugrožavaju demokracija i vladavina prava, uključujući zabranu javnih prosvjeda, te je bio na čelu ‚zapovjedništva protiv državnog udara’ predsjednika Madura čije je djelovanje bilo usmjereno protiv civilnog društva i demokratske oporbe.

25.6.2018.

9.

Sergio José Rivero Marcano

Glavni inspektor Bolivarijanskih nacionalnih oružanih snaga

Datum rođenja: 8. studenoga 1964.

Spol: muški

Glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde do 16. siječnja 2018. Sudjelovao u represiji nad civilnim društvom i demokratskom oporbom u Venezueli i odgovoran za teška kršenja ljudskih prava koja je Bolivarijanska nacionalna garda počinila pod njegovim zapovjedništvom, uključujući prekomjernu upotrebu sile te proizvoljno pritvaranje i zlostavljanje članova oporbe i civilnog društva. Njegovim djelovanjem i politikama u ulozi glavnog zapovjednika Bolivarijanske nacionalne garde, među ostalim napadima Bolivarijanske nacionalne garde na članove demokratski izabrane Nacionalne skupštine i zastrašivanjem novinara koji su izvještavali o namještenim izborima za nezakonitu Ustavotvornu skupštinu, ugrožena je demokracija i vladavina prava u Venezueli.

25.6.2018.

10.

Jesús Rafael Suárez Chourio

Glavni zapovjednik Bolivarijanske vojske

Datum rođenja: 19. srpnja 1962.

Spol: muški

Glavni zapovjednik venezuelske Bolivarijanske nacionalne vojske i bivši zapovjednik Regije sveobuhvatne obrane središnje zone Venezuele (REDI Central). Odgovoran za kršenja ljudskih prava koja su počinila snage pod njegovim zapovjedništvom, uključujući prekomjernu upotrebu sile i zlostavljanje pritvorenika. Usmjerio djelovanje na demokratsku oporbu i podupirao upotrebu vojnih sudova za suđenje civilnim prosvjednicima.

25.6.2018.

11.

Iván Hernández Dala

Načelnik Glavne uprave vojne protuobavještajne službe

Datum rođenja: 18. svibnja 1966.

Spol: muški

Načelnik Glavne uprave vojne protuobavještajne službe (DGCIM) od siječnja 2014. i glavni zapovjednik predsjedničke garde od rujna 2015. Kao načelnik DGCIM-a Iván Hernández Dala odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava te represiju nad civilnim društvom i demokratskom oporbom koje su članovi DGCIM-a počinili pod njegovim zapovjedništvom, uključujući prekomjernu upotrebu sile i zlostavljanje pritvorenika.

25.6.2018.

12.

Delcy Eloina Rodríguez Gómez

Potpredsjednica Bolivarijanske Republike Venezuele

Datum rođenja: 18. svibnja 1969.

Spol: ženski

Potpredsjednica Venezuele, bivša predsjednica nezakonite Ustavotvorne skupštine i bivša članica Predsjedničke komisije za nezakonitu Nacionalnu ustavotvornu skupštinu. Njezinim djelovanjem u Predsjedničkoj komisiji i zatim na mjestu predsjednice nezakonite Ustavotvorne skupštine ugrožene su demokracija i vladavina prava u Venezueli, među ostalim prisvajanjem ovlasti Nacionalne skupštine i upotrebom tih ovlasti s ciljem napada na oporbu i sprječavanja njezina sudjelovanja u političkom procesu.

25.6.2018.

13.

Elías José Jaua Milano

Ministar vlasti naroda za obrazovanje

Datum rođenja: 16. prosinca 1969.

Spol: muški

Ministar vlasti naroda za obrazovanje. Bivši predsjednik Predsjedničke komisije za nezakonitu Nacionalnu ustavotvornu skupštinu. Odgovoran za ugrožavanje demokracije i vladavine prava u Venezueli obnašanjem vodeće uloge u uspostavi nezakonite Ustavotvorne skupštine.

25.6.2018.

14.

Sandra Oblitas Ruzza

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva

Datum rođenja: 7. lipnja 1969.

Spol: ženski

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (CNE) i predsjednica Komisije za izborni i civilni registar. Odgovorna za aktivnosti CNE-a kojima je ugrožena demokracija u Venezueli, uključujući omogućavanje uspostave nezakonite Ustavotvorne skupštine i manipulaciju izbornog procesa.

25.6.2018.

15.

Freddy Alirio Bernal Rosales

Datum rođenja: 16. lipnja 1962.

Spol: muški

Voditelj Nacionalnog kontrolnog centra Odbora za lokalnu opskrbu i proizvodnju (CLAP) i glavni načelnik SEBIN-a. Odgovoran za ugrožavanje demokracije manipuliranjem distribucije u okviru programa CLAP-a među glasačima. Usto je, kao glavni načelnik SEBIN-a, odgovoran za djelovanje SEBIN-a u okviru kojega je došlo do teških kršenja ljudskih prava poput proizvoljnog pritvaranja.

25.6.2018.

16.

Katherine Nayarith Harrington Padrón

Datum rođenja: 5. prosinca 1971.

Spol: ženski

Zamjenica državnog tužitelja (također se prevodi kao zamjenica državnog odvjetnika) od srpnja 2017. do listopada 2018. Zamjenicom državnog tužitelja imenovao ju je Vrhovni sud, a ne Nacionalna skupština, čime je prekršen Ustav. Odgovorna za ugrožavanje demokracije i vladavine prava u Venezueli, među ostalim pokretanjem politički motiviranih progona i neprovođenjem istraga u vezi s optužbama da je Madurov režim počinio kršenja ljudskih prava.

25.6.2018.

17.

Socorro Elizabeth Hernández Hernández

Datum rođenja: 11. ožujka 1952.

Spol: ženski

Članica (rektorica) Državnog izbornog povjerenstva (CNE) te članica Nacionalnog izbornog povjerenstva (JNE). Odgovorna za aktivnosti CNE-a kojima se ugrožava demokracija u Venezueli, uključujući omogućavanje uspostave nezakonite Ustavotvorne skupštine i manipulaciju izbornog procesa u vezi s otkazanim izborima za razrješenje predsjednika 2016., odgodu guvernerskih izbora 2016. i premještanje biračkih mjesta u vrlo kratkom roku prije guvernerskih izbora 2017.

25.6.2018.

18.

Xavier Antonio Moreno Reyes

Glavni tajnik Državnog izbornog povjerenstva

Spol: muški

Glavni tajnik Državnog izbornog povjerenstva (CNE). Odgovoran za odobravanje odluka CNE-a kojima je ugrožena demokracija u Venezueli, uključujući omogućavanje uspostave nezakonite Ustavotvorne skupštine i manipulaciju izbornog procesa.

25.6.2018.”

9.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/6

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1170

оd 8. srpnja 2019.

o izmjeni i ispravku Uredbe (EZ) br. 29/2009 o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezine članke 43. i 44.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 29/2009 (2) utvrđuju se zahtjevi za koordinirano uvođenje podatkovnih veza koje se temelje na prijenosu podataka od točke do točke iz zraka prema zemaljskim stanicama.

(2)

Uzimajući u obzir poteškoće i poduzete korektivne mjere u pogledu tekućeg uvođenja podatkovnih veza te imajući u vidu ostvarivanje cilja od barem 75 % letova opremljenih funkcionalnostima podatkovne veze, trebalo bi izmijeniti kriterije za izuzeća. Ti kriteriji trebali bi ostati djelotvorni, a da se pritom ne stvara nepotrebno ekonomsko opterećenje za određene kategorije operatera koje znatno manje doprinose ukupnom broju letova. Te bi kategorije trebale uključivati operatore zrakoplova s ugrađenim budućim sustavima zračne plovidbe (FANS) 1/A te operatore starijih zrakoplova i zrakoplova namijenjenih za prijevoz 19 putnika ili manje.

(3)

Kako bi se Uredba ažurirala, Prilog III. Uredbi (EZ) br. 29/2009 trebalo bi izmijeniti radi uključivanja upućivanja na Prilog 10. Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i radi uvođenja različitih administrativnih ispravaka.

(4)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/310 (3) izmijenjen je članak 3. Uredbe (EZ) br. 29/2009, međutim ta se izmjena ne odražava optimalno u odgovarajućim člancima 6. i 8. Uredbe (EZ) br. 29/2009. Taj je propust potrebno ispraviti.

(5)

Budući da se ovom Uredbom izmjenjuju kriteriji za izuzeća na temelju članka 14. Uredbe (EZ) br. 29/2009, primjereno je uvjete potonje Uredbe prilagoditi i članku 127. stavku 3. Uredbe (EU) 2018/1139, navedene u njezinu članku 44.

(6)

Uredbu (EZ) br. 29/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 127. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 29/2009 mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 3. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Stavak 2. ne primjenjuje se na:

(a)

zrakoplove čija je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. siječnja 1995.;

(b)

zrakoplove čija je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 31. prosinca 2003. i koji će do 31. prosinca 2022. prestati prometovati u zračnom prostoru iz članka 1. stavka 3.;

(c)

zrakoplove čija je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. siječnja 2018. i koji su prije tog datuma opremljeni opremom za podatkovne veze koja ispunjava zahtjeve jednog od dokumenata Eurocaea navedenih u točki 10. Priloga III.;

(d)

zrakoplove s certificiranim maksimalnim brojem sjedala za 19 putnika ili manje i čija je najveća certificirana masa pri uzlijetanju 45 359 kg (100 000 lb) ili manja te za koje je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 5. veljače 2020.;

(e)

državne zrakoplove;

(f)

zrakoplove koji lete u zračnom prostoru iz članka 1. stavka 3. u svrhe ispitivanja, isporuke ili održavanja, ili zrakoplove na kojima su sastavni dijelovi podatkovne veze privremeno neoperativni u uvjetima navedenima u odgovarajućem popisu minimalne opreme propisane točkom 1. Priloga III.”

(2)

u članku 6. stavcima 1., 2. i 3. upućivanja na članak 3. stavak 2. i članak 3. stavak 3. zamjenjuju se upućivanjima na članak 3. stavak 2.;

(3)

u članku 8. stavcima 1., 2. i 3. upućivanja na članak 3. stavak 5. zamjenjuju se upućivanjima na članak 3. stavak 4.;

(4)

u članku 14. stavku 2. riječi „članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004” zamjenjuju se riječima „članka 127. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/1139”;

(5)

u članku 14. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Mjerila iz stavka 1. su sljedeća:

(a)

kombinacije tipova/modela zrakoplova za koje se približava kraj proizvodnog vijeka i koji se proizvode u ograničenom broju; i

(b)

kombinacije tipova/modela zrakoplova za koje bi troškovi potrebne modernizacije bili neopravdano visoki zbog zastarjelog dizajna.”;

(6)

Prilog III. zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. srpnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1)  SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 29/2009 od 16. siječnja 2009. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo (SL L 13, 17.1.2009., str. 3.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/310 оd 26. veljače 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 29/2009 o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 441/2014 (SL L 56, 27.2.2015., str. 30.).

PRILOG

„PRILOG III.

1.   

Točka ORO.MLR.105 Priloga III. Uredbi Komisije (EU) br. 965/2012 od 5. listopada 2012. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama ili Prilog 6. ICAO-a – Operacije zrakoplova, dio I. (Međunarodni komercijalni zračni prijevoz – avioni) (11. izdanje, srpanj 2018., s uključenom izmjenom 43.) ili Prilog 6. ICAO-a – Operacije zrakoplova, dio II. (Međunarodno opće zrakoplovstvo – avioni) (Deseto izdanje, srpanj 2018., s uključenom izmjenom 36.).

2.   

Poglavlje 3. – Zrakoplovna telekomunikacijska mreža, odjeljak 3.5.1.1. „Upravljanje okruženjem” (CM) stavke primjene (a) i (b) Priloga 10. ICAO-a – Zrakoplovne telekomunikacije – svezak III. dio I. (Sustavi digitalne podatkovne komunikacije) (Drugo izdanje – srpanj 2007. s uključenim izmjenama od 70. do 82.).

3.   

Poglavlje 3. – Zrakoplovna telekomunikacijska mreža, odjeljak 3.5.2.2. „Podatkovne komunikacije između kontrolora i pilota” (CPDLC) stavke primjene (a) i (b) Priloga 10. ICAO-a – Zrakoplovne telekomunikacije – svezak III. dio I. (Sustavi digitalne podatkovne komunikacije) (Drugo izdanje, srpanj 2007. s uključenim izmjenama od 70. do 82.).

4.   

Poglavlje 3. – Zrakoplovna telekomunikacijska mreža, odjeljci 3.3., 3.4. i 3.6. Priloga 10. ICAO-a – Zrakoplovne telekomunikacije – svezak III. dio I. (Sustavi digitalne podatkovne komunikacije) (Drugo izdanje, srpanj 2007. s uključenim izmjenama od 70. do 82.).

5.   

Poglavlje 6. – VHF digitalna veza zrak-zemlja (VDL) Priloga 10. ICAO-a – Zrakoplovne telekomunikacije – svezak III. dio I. (Sustavi digitalne podatkovne komunikacije) (Drugo izdanje, srpanj 2007. s uključenom izmjenom 90.).

6.   

Poglavlje 3. – Opći postupci za međunarodne zrakoplovne telekomunikacijske usluge, odjeljak 3.5.1.5. Priloga 10. ICAO-a – Zrakoplovne telekomunikacije – svezak II. (Komunikacijski postupci uključujući one koje imaju status PANS) (Sedmo izdanje, srpanj 2016. s uključenim izmjenama od 40. do 90.).

7.   

Poglavlje 2. – Općenito – odjeljak 2.26.3. Priloga 11. ICAO-a – Operativne usluge u zračnom prometu (14. izdanje, srpanj 2016., s uključenom izmjenom 50-A).

8.   

Poglavlje 6. – Zahtjevi operativnih usluga u zračnom prometu u vezi s komunikacijama – odjeljak 6.1.1.2. Priloga 11. ICAO-a – Operativne usluge u zračnom prometu (14. izdanje, srpanj 2016. s uključenom izmjenom 50-A).

9.   

Eurocae ED-111, Funkcionalne specifikacije za CNS/ATM snimanje na zemlji, srpanj 2002., uključujući izmjenu 1. (30.7.2003.).

10.   

Eurocae ED-100 (rujan 2000.) i ED-100A (travanj 2005.), Zahtjevi u vezi s interoperabilnošću za aplikacije ATS-a upotrebom podatkovne komunikacije ARINC 622.

11.   

Eurocae ED-120, Standard zahtjeva u vezi sa sigurnošću i performansama za usluge podatkovnih veza u zračnom prometu u kontinentalnom zračnom prostoru, objavljen u svibnju 2004., uključujući izmjenu 1., objavljenu u travnju 2007. i izmjenu 2., objavljenu u listopadu 2007.

”

ODLUKE

9.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/9

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2019/1171

od 8. srpnja 2019.

o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/2074 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 13. studenoga 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/2074 (1) o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli.

(2)

Trebalo bi ažurirati obrazloženje za tri osobe navedene u Prilogu I. Odluci (ZVSP) 2017/2074 te bi za sve osobe koje su navedene u tom prilogu trebalo u podacima za utvrđivanje identiteta navesti spol.

(3)

Odluku (ZVSP) 2017/2074 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog I. Odluci (ZVSP) 2017/2074 mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. srpnja 2019.

Za Vijeće

Predsjednica

A.-K. PEKONEN

(1)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/2074 od 13. studenoga 2017. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli (SL L 295, 14.11.2017., str. 60.).

PRILOG

U Prilogu I Odluci (ZVSP) 2017/2074 unosi od 1. do 18. zamjenjuju se sljedećim unosima:

 

Ime

Podaci za utvrđivanje identiteta

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„1.

Néstor Luis Reverol Torres

Datum rođenja: 28. listopada 1964.

Spol: muški

Ministar unutarnjih poslova, pravosuđa i mira; bivši glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde. Odgovoran za teška kršenja ljudskih prava i represiju demokratske oporbe u Venezueli, među ostalim za zabranu i represiju političkih prosvjeda.

22.1.2018.

2.

Gustavo Enrique González López

Datum rođenja: 2. studenoga 1960.

Spol: muški

Ponovno imenovan načelnikom Bolivarijanske nacionalne obavještajne službe (SEBIN) 30. travnja 2019. Prethodno savjetnik Ureda predsjednika za sigurnost i obavještajna pitanja od 8. siječnja 2019. do 30. travnja 2019. te načelnik SEBIN-a do listopada 2018. Kao načelnik SEBIN-a, odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava (uključujući proizvoljno pritvaranje, nečovječno i ponižavajuće postupanje te mučenje) i represiju civilnog društva i demokratske oporbe u Venezueli.

22.1.2018.

3.

Tibisay Lucena Ramírez

Datum rođenja: 26. travnja 1959.

Spol: ženski

Predsjednica Državnog izbornog povjerenstva (Consejo Nacional Electoral – CNE). Svojim djelovanjem i politikama ugrožavala je demokraciju i vladavinu prava u Venezueli, među ostalim omogućavajući uspostavu Ustavotvorne skupštine jer nije osigurala da CNE i dalje bude nepristrana i neovisna institucija u skladu s Ustavom Venezuele.

22.1.2018.

4.

Antonio José Benavides Torres

Datum rođenja: 13. lipnja 1961.

Spol: muški

Predsjednik vlade Okruga glavnog grada (Distrito Capital) do siječnja 2018. Glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde do 21. lipnja 2017. Sudjelovao je u represiji civilnog društva i demokratske oporbe u Venezueli te je odgovoran za teška kršenja ljudskih prava koja je pod njegovim zapovjedništvom počinila Bolivarijanska nacionalna garda. Kao glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde svojim djelovanjem i politikama, među ostalim vodećom ulogom Bolivarijanske nacionalne garde u policijskom nadzoru civilnih prosvjeda te javnim zalaganjem za jurisdikciju vojnih sudova nad civilima, ugrožavao je vladavinu prava u Venezueli.

22.1.2018.

5.

Maikel José Moreno Pérez

Datum rođenja: 12. prosinca 1965.

Spol: muški

Predsjednik i bivši potpredsjednik Vrhovnog suda Venezuele (Tribunal Supremo de Justicia). Tijekom obavljanja tih dužnosti podupirao je i omogućavao djelovanje i politike vlade kojima se ugrožavala demokracija i vladavina prava u Venezueli te je odgovoran za djelovanje i izjave kojima je oduzeta ovlast Nacionalnoj skupštini.

22.1.2018.

6.

Tarek William Saab Halabi

Datum rođenja: 10. rujna 1963.

Spol: muški

Državni odvjetnik Venezuele kojeg je imenovala Ustavotvorna skupština. Na toj dužnosti, kao i tijekom obnašanja prethodnih dužnosti pravobranitelja i predsjednika Republikanskog vijeća za moral, ugrožavao je demokraciju i vladavinu prava u Venezueli javnim podupiranjem djelovanja protiv vladinih protivnika i oduzimanja ovlasti Nacionalnoj skupštini.

22.1.2018.

7.

Diosdado Cabello Rondón

Datum rođenja: 15. travnja 1963.

Spol: muški

Predsjednik Ustavotvorne skupštine i prvi potpredsjednik Ujedinjene socijalističke stranke Venezuele (PSUV). Sudjelovao je u ugrožavanju demokracije i vladavine prava u Venezueli, među ostalim upotrebom medija za prijetnje političkoj oporbi, drugim medijima i civilnom društvu te za javne napade na njih.

22.1.2018.

8.

Tareck Zaidan El-Aissami Maddah

Potpredsjednik za gospodarstvo i ministar za nacionalnu industriju i proizvodnju

Datum rođenja: 12. studenoga 1974.

Spol: muški

Potpredsjednik za gospodarstvo i ministar za nacionalnu industriju i proizvodnju. Kao bivši potpredsjednik Venezuele Maddah je nadzirao upravu Bolivarijanske nacionalne obavještajne službe (SEBIN) i odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava koja je navedena organizacija počinila, uključujući proizvoljno pritvaranje, politički motivirane istrage, nečovječno i ponižavajuće postupanje te mučenje. Također je odgovoran za podupiranje i provedbu politika i aktivnosti kojima se ugrožavaju demokracija i vladavina prava, uključujući zabranu javnih prosvjeda, te je bio na čelu ‚zapovjedništva protiv državnog udara’ predsjednika Madura čije je djelovanje bilo usmjereno protiv civilnog društva i demokratske oporbe.

25.6.2018.

9.

Sergio José Rivero Marcano

Glavni inspektor Bolivarijanskih nacionalnih oružanih snaga

Datum rođenja: 8. studenoga 1964.

Spol: muški

Glavni zapovjednik Bolivarijanske nacionalne garde do 16. siječnja 2018. Sudjelovao u represiji nad civilnim društvom i demokratskom oporbom u Venezueli i odgovoran za teška kršenja ljudskih prava koja je Bolivarijanska nacionalna garda počinila pod njegovim zapovjedništvom, uključujući prekomjernu upotrebu sile te proizvoljno pritvaranje i zlostavljanje članova oporbe i civilnog društva. Njegovim djelovanjem i politikama u ulozi glavnog zapovjednika Bolivarijanske nacionalne garde, među ostalim napadima Bolivarijanske nacionalne garde na članove demokratski izabrane Nacionalne skupštine i zastrašivanjem novinara koji su izvještavali o namještenim izborima za nezakonitu Ustavotvornu skupštinu, ugrožena je demokracija i vladavina prava u Venezueli.

25.6.2018.

10.

Jesús Rafael Suárez Chourio

Glavni zapovjednik Bolivarijanske vojske

Datum rođenja: 19. srpnja 1962.

Spol: muški

Glavni zapovjednik venezuelske Bolivarijanske nacionalne vojske i bivši zapovjednik Regije sveobuhvatne obrane središnje zone Venezuele (REDI Central). Odgovoran za kršenja ljudskih prava koja su počinila snage pod njegovim zapovjedništvom, uključujući prekomjernu upotrebu sile i zlostavljanje pritvorenika. Usmjerio djelovanje na demokratsku oporbu i podupirao upotrebu vojnih sudova za suđenje civilnim prosvjednicima.

25.6.2018.

11.

Iván Hernández Dala

Načelnik Glavne uprave vojne protuobavještajne službe

Datum rođenja: 18. svibnja 1966.

Spol: muški

Načelnik Glavne uprave vojne protuobavještajne službe (DGCIM) od siječnja 2014. i glavni zapovjednik predsjedničke garde od rujna 2015. Kao načelnik DGCIM-a Iván Hernández Dala odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava te represiju nad civilnim društvom i demokratskom oporbom koje su članovi DGCIM-a počinili pod njegovim zapovjedništvom, uključujući prekomjernu upotrebu sile i zlostavljanje pritvorenika.

25.6.2018.

12.

Delcy Eloina Rodríguez Gómez

Potpredsjednica Bolivarijanske Republike Venezuele

Datum rođenja: 18. svibnja 1969.

Spol: ženski

Potpredsjednica Venezuele, bivša predsjednica nezakonite Ustavotvorne skupštine i bivša članica Predsjedničke komisije za nezakonitu Nacionalnu ustavotvornu skupštinu. Njezinim djelovanjem u Predsjedničkoj komisiji i zatim na mjestu predsjednice nezakonite Ustavotvorne skupštine ugrožene su demokracija i vladavina prava u Venezueli, među ostalim prisvajanjem ovlasti Nacionalne skupštine i upotrebom tih ovlasti s ciljem napada na oporbu i sprječavanja njezina sudjelovanja u političkom procesu.

25.6.2018.

13.

Elías José Jaua Milano

Ministar vlasti naroda za obrazovanje

Datum rođenja: 16. prosinca 1969.

Spol: muški

Ministar vlasti naroda za obrazovanje. Bivši predsjednik Predsjedničke komisije za nezakonitu Nacionalnu ustavotvornu skupštinu. Odgovoran za ugrožavanje demokracije i vladavine prava u Venezueli obnašanjem vodeće uloge u uspostavi nezakonite Ustavotvorne skupštine.

25.6.2018.

14.

Sandra Oblitas Ruzza

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva

Datum rođenja: 7. lipnja 1969.

Spol: ženski

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (CNE) i predsjednica Komisije za izborni i civilni registar. Odgovorna za aktivnosti CNE-a kojima je ugrožena demokracija u Venezueli, uključujući omogućavanje uspostave nezakonite Ustavotvorne skupštine i manipulaciju izbornog procesa.

25.6.2018.

15.

Freddy Alirio Bernal Rosales

Datum rođenja: 16. lipnja 1962.

Spol: muški

Voditelj Nacionalnog kontrolnog centra Odbora za lokalnu opskrbu i proizvodnju (CLAP) i glavni načelnik SEBIN-a. Odgovoran za ugrožavanje demokracije manipuliranjem distribucije u okviru programa CLAP-a među glasačima. Usto je, kao glavni načelnik SEBIN-a, odgovoran za djelovanje SEBIN-a u okviru kojega je došlo do teških kršenja ljudskih prava poput proizvoljnog pritvaranja.

25.6.2018.

16.

Katherine Nayarith Harrington Padrón

Datum rođenja: 5. prosinca 1971.

Spol: ženski

Zamjenica državnog tužitelja (također se prevodi kao zamjenica državnog odvjetnika) od srpnja 2017. do listopada 2018. Zamjenicom državnog tužitelja imenovao ju je Vrhovni sud, a ne Nacionalna skupština, čime je prekršen Ustav. Odgovorna za ugrožavanje demokracije i vladavine prava u Venezueli, među ostalim pokretanjem politički motiviranih progona i neprovođenjem istraga u vezi s optužbama da je Madurov režim počinio kršenja ljudskih prava.

25.6.2018.

17.

Socorro Elizabeth Hernández Hernández

Datum rođenja: 11. ožujka 1952.

Spol: ženski

Članica (rektorica) Državnog izbornog povjerenstva (CNE) te članica Nacionalnog izbornog povjerenstva (JNE). Odgovorna za aktivnosti CNE-a kojima se ugrožava demokracija u Venezueli, uključujući omogućavanje uspostave nezakonite Ustavotvorne skupštine i manipulaciju izbornog procesa u vezi s otkazanim izborima za razrješenje predsjednika 2016., odgodu guvernerskih izbora 2016. i premještanje biračkih mjesta u vrlo kratkom roku prije guvernerskih izbora 2017.

25.6.2018.

18.

Xavier Antonio Moreno Reyes

Glavni tajnik Državnog izbornog povjerenstva

Spol: muški

Glavni tajnik Državnog izbornog povjerenstva (CNE). Odgovoran za odobravanje odluka CNE-a kojima je ugrožena demokracija u Venezueli, uključujući omogućavanje uspostave nezakonite Ustavotvorne skupštine i manipulaciju izbornog procesa.

25.6.2018.”

Ispravci

9.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/14

Ispravak Odluke Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2019/1113 od 19. lipnja 2019. o imenovanju zapovjednika snaga misije EU-a za misiju ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA) (EUTM RCA/1/2019)

( Službeni list Europske unije L 176 od 1. srpnja 2019. )

Na stranici 4., u potpisu:

umjesto:

„Za Politički i sigurnosni odbor

Predsjednica

S. FROM-EMMERSBERGER”;

treba stajati:

„Za Politički i sigurnosni odbor

Predsjednica

S. FROM-EMMESBERGER”.

9.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/15

Dodatak Posebnom izdanju Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, poglavlje 7. – Prometna politika

( Službeni list Europske unije L 319 od 29. studenoga 2008. )

Direktiva 2008/96/EZ dodaje se Posebnom izdanju Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, poglavlju 7.

„

DIREKTIVA 2008/96/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 19. studenoga 2008.

o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 71. stavak 1. točku (c),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Transeuropska cestovna mreža definirana u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (3) ključna je za podupiranje europske integracije i kohezije te za osiguravanje visoke kvalitete života. Prije svega je potrebno zajamčiti visok stupanj sigurnosti.

(2)

Komisija je u bijeloj knjizi od 12. rujna 2001. naslovljenoj,Europska prometna politika za 2010.: vrijeme odluke' navela da je potrebno provesti procjene učinka na sigurnost i revizije sigurnosti na cestama kako bi se utvrdile dionice unutar Zajednice s velikim brojem nesreća i kako bi se njima upravljalo. Odredila je i cilj prepolovljavanja broja smrtno stradalih u prometu u Europskoj uniji između 2001. i 2010.

(3)

U komunikaciji od 2. lipnja 2003. naslovljenoj,Europski akcijski program za sigurnost na cestama – Prepoloviti broj žrtava prometnih nesreća u Europskoj uniji do 2010.: zajednička odgovornost' Komisija je utvrdila da je cestovna infrastruktura treći stup politike sigurnosti na cestama, kojim bi se trebalo znatno doprinijeti cilju Zajednice u pogledu smanjenja broja nesreća.

(4)

Posljednjih je godina ostvaren znatan napredak u dizajnu vozila (sigurnosne mjere te razvoj i primjena novih tehnologija), što je doprinijelo smanjenju broja smrtno stradalih ili ozlijeđenih u prometnim nesrećama. Za ostvarenje cilja određenoga za 2010. nužno je poduzeti mjere i u drugim područjima. Mnogo je mogućnosti za poboljšanje upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture, koje treba iskoristiti na najbolji mogući način.

(5)

Uspostava odgovarajućih postupaka ključna je za poboljšanje sigurnosti cestovne infrastrukture unutar transeuropske cestovne mreže. Procjenama učinka na sigurnost na cestama trebali bi se na strateškoj razini pokazati utjecaji različitih mogućnosti planiranja infrastrukturnih projekata na sigurnost na cestama te bi one trebale imati važnu ulogu pri odabiru ruta. Rezultati procjena učinka na sigurnost na cestama mogu se navesti u više dokumenata. Osim toga, revizijama sigurnosti na cestama trebala bi se detaljno utvrditi nesigurna obilježja projekata cestovne infrastrukture. Stoga je logično razviti postupke kojih se treba pridržavati u tim dvama područjima kako bi se povećala sigurnost cestovne infrastrukture u transeuropskoj cestovnoj mreži, uz istodobno izuzimanje cestovnih tunela koji su obuhvaćeni Direktivom 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži (4).

(6)

U nekoliko država članica već postoje učinkoviti sustavi za upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture. Tim bi se zemljama trebalo dopustiti da nastave upotrebljavati svoje postojeće metode, pod uvjetom da su one u skladu s ciljevima ove Direktive.

(7)

Istraživanja su ključna za poboljšanje sigurnosti na cestama Europske unije. Razvoj i demonstracija sastavnih dijelova, mjera i metoda (uključujući telematiku) te širenje rezultata istraživanja imaju važnu ulogu u povećanju sigurnosti cestovne infrastrukture.

(8)

Sigurnost postojećih cesta trebala bi se poboljšati usmjeravanjem ulaganja na cestovne dionice s najvećim brojem nesreća i/ili s najvećim potencijalom za smanjenje broja nesreća. Vozače bi trebalo upozoriti na cestovne dionice s velikim brojem nesreća kako bi mogli prilagoditi svoje ponašanje i poboljšati poštovanje prometnih propisa, posebno ograničenja brzine.

(9)

Razvrstavanje mreže s obzirom na sigurnost ima visok potencijal odmah po provođenju. Nakon što se cestovne dionice s velikim brojem nesreća obrade i poduzmu se korektivne mjere, provjere sigurnosti kao preventivna mjera trebali bi dobiti važniju ulogu. Redovite provjere sigurnosti ključne su za sprječavanje mogućih opasnosti za sve sudionike u cestovnom prometu, uključujući one nezaštićene, među ostalim u slučaju radova na cestama.

(10)

Osposobljavanjem i certificiranjem sigurnosnog osoblja putem programâ osposobljavanja i alata za kvalifikaciju koje su odobrile države članice trebalo bi se osigurati da osoblje stekne potrebno i aktualno znanje.

(11)

Radi poboljšanja sigurnosti na cestama unutar Europske unije trebalo bi uspostaviti mehanizme za češću i dosljedniju razmjenu najbolje prakse među državama članicama.

(12)

Kako bi se osigurala visoka razina sigurnosti na cestama unutar Europske unije, države članice trebale bi primjenjivati smjernice za upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture. Dostavljanjem tih smjernica Komisiji i redovitim izvješćivanjem o njihovoj provedbi trebali bi se stvoriti uvjeti za sustavno poboljšanje sigurnosti infrastrukture na razini Zajednice te bi to trebalo poslužiti kao temelj za postupno napredovanje prema učinkovitijem sustavu. Osim toga, izvješćivanjem o provođenju tih smjernica drugim bi se državama članicama trebao omogućiti pronalazak najučinkovitijih rješenja, a sustavnim prikupljanjem podataka na temelju studija o stanju prije i nakon provođenja trebao bi se omogućiti odabir najučinkovitije mjere za buduće djelovanje.

(13)

Odredbe ove Direktive koje se odnose na ulaganja u sigurnost na cestama trebale bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u vezi s održavanjem cestovne mreže.

(14)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno uspostavljanje postupaka kojima bi se zajamčio trajno visok stupanj sigurnosti na cestama u čitavoj transeuropskoj cestovnoj mreži, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on zbog učinaka djelovanja na bolji način može ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(15)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(16)

Komisija bi posebno trebala biti ovlaštena za donošenje kriterija potrebnih za poboljšanje praksi upravljanja sigurnošću na cestama i za prilagođavanje prilogâ tehničkom napretku. Budući da je riječ o mjerama s općenitim područjem primjene čiji je cilj izmijeniti odredbe ove Direktive koje nisu ključne, među ostalim dopunjujući je novim elementima koji nisu ključni, te se mjere moraju donositi u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(17)

Dovoljan broj prostora za parkiranje uz cestu vrlo je važan ne samo za sprečavanje kriminala, već i za sigurnost na cestama. Prostori za parkiranje omogućuju vozačima da se na vrijeme odmore i nastave putovanje uz potpunu koncentraciju. Stoga bi osiguravanje dovoljnog sigurnog prostora za parkiranje trebalo biti sastavni dio upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture.

(18)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (6) države članice potiču se da za sebe i u interesu Zajednice sastave vlastite tablice u kojima će se, koliko je to moguće, prikazivati korelacija između ove Direktive i njihovih mjera za prenošenje te da te tablice objave,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Direktivom od država članica zahtijeva uspostava i provedba postupaka koji se odnose na procjene učinka na sigurnost na cestama, revizije sigurnosti na cestama, upravljanje sigurnošću cestovne mreže te provjere sigurnosti.

2.   Ova se Direktiva primjenjuje na ceste koje su dio transeuropske cestovne mreže, neovisno o tome jesu li one u fazi projektiranja, u izgradnji ili u upotrebi.

3.   Države članice mogu primjenjivati odredbe ove Direktive kao skup dobre prakse i na nacionalnu infrastrukturu cestovnog prometa koja nije dio transeuropske cestovne mreže, ali čija je izgradnja dijelom ili u potpunosti financirana sredstvima Zajednice.

4.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na cestovne tunele obuhvaćene Direktivom 2004/54/EZ.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

‚transeuropska cestovna mreža’ znači cestovna mreža utvrđena u odjeljku 2. Priloga I. Odluci br. 1692/96/EZ;

2.

‚nadležni subjekt’ znači svaka javna ili privatna organizacija osnovana na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini koja je uključena u provedbu ove Direktive zbog svojih nadležnosti, uključujući tijela imenovana nadležnim subjektima koja su postojala prije stupanja na snagu ove Direktive, u mjeri u kojoj ispunjava zahtjeve ove Direktive;

3.

‚procjena učinka na sigurnost na cestama’ znači strateška komparativna analiza učinka nove ceste ili znatne promjene na postojećoj mreži na razinu sigurnosti cestovne mreže;

4.

‚revizija sigurnosti na cestama’ znači neovisna, detaljna, sustavna i tehnička provjera sigurnosti koja se odnosi na projektne značajke projekta cestovne infrastrukture i obuhvaća sve faze od planiranja do početne upotrebe;

5.

‚razvrstavanje dionica s obzirom na broj nesreća’ znači metoda za utvrđivanje, analiziranje i razvrstavanje dionica cestovne mreže koje su u upotrebi dulje od tri godine i na kojima se dogodio velik broj nesreća sa smrtnim posljedicama u odnosu na protok prometa;

6.

‚razvrstavanje mreže s obzirom na sigurnost’ znači metoda za utvrđivanje, analiziranje i kategoriziranje dijelova postojeće cestovne mreže prema mogućnostima za povećanje stupnja njihove sigurnosti te za uštedu troškova povezanih s nesrećama;

7.

‚provjera sigurnosti’ znači rutinsko periodično provjeravanje značajki i nedostataka koji iz sigurnosnih razloga zahtijevaju održavanje;

8.

‚smjernice’ znači mjere koje su donijele države članice, kojima se utvrđuju koraci kojih se treba pridržavati i elementi koje treba uzeti u obzir pri primjeni sigurnosnih postupaka utvrđenih u ovoj Direktivi;

9.

‚infrastrukturni projekt’ znači projekt izgradnje nove cestovne infrastrukture ili znatne promjene postojeće mreže koja utječe na protok prometa.

Članak 3.

Procjena učinka infrastrukturnih projekata na sigurnost na cestama

1.   Države članice osiguravaju provođenje procjene učinka svih infrastrukturnih projekata na sigurnost na cestama.

2.   Procjena učinka na sigurnost na cestama provodi se u početnoj fazi planiranja, prije nego što se infrastrukturni projekt odobri. U tom kontekstu države članice nastoje ispuniti kriterije navedene u Prilogu I.

3.   U procjeni učinka na sigurnost na cestama navode se aspekti sigurnosti na cestama koji doprinose odabiru predloženog rješenja. Pružaju se i sve relevantne informacije potrebne za analizu troškova i koristi različitih opcija koje se procjenjuju.

Članak 4.

Revizija sigurnosti na cestama za infrastrukturne projekte

1.   Države članice osiguravaju provođenje revizija sigurnosti na cestama za sve infrastrukturne projekte.

2.   Pri provođenju revizija sigurnosti na cestama države članice nastoje ispuniti kriterije određene u Prilogu II.

Države članice osiguravaju imenovanje revizora koji provodi reviziju projektnih značajki infrastrukturnog projekta.

Revizor se imenuje u skladu s odredbama članka 9. stavka 4. i mora posjedovati potrebno stručno znanje i osposobljavanje predviđeno člankom 9. Ako reviziju obavlja tim revizora, barem jedan član tima mora posjedovati uvjerenje o osposobljenosti iz članka 9. stavka 3.

3.   Revizije sigurnosti na cestama sastavni su dio postupka projektiranja infrastrukturnog projekta u fazi idejnog projekta, glavnog projekta, prije puštanja u promet i u fazi početne upotrebe.

4.   Države članice osiguravaju da revizor u revizijskom izvješću navede projektne elemente koji su od ključnog značaja za sigurnost za svaku fazu infrastrukturnog projekta. Ako se tijekom revizije utvrde nesigurna obilježja, ali se projekt ne ispravi prije kraja odgovarajuće faze kako je navedeno u Prilogu II., nadležni subjekt u prilogu tom izvješću iznosi obrazloženje za to.

5.   Države članice osiguravaju da se na temelju izvješća iz stavka 4. izrade relevantne preporuke sa stajališta sigurnosti.

Članak 5.

Razvrstavanje cestovne mreže kojom se prometuje s obzirom na sigurnost te upravljanje sigurnošću na toj mreži

1.   Države članice osiguravaju da se razvrstavanje dionica s obzirom na broj nesreća, kao i razvrstavanje mreže s obzirom na sigurnost, provodi na temelju preispitivanja rada cestovne mreže koje se obavlja najmanje svake tri godine. U tome kontekstu države članice nastoje ispuniti kriterije navedene u Prilogu III.

2.   Države članice osiguravaju da timovi stručnjaka, u okviru obilazaka na terenu u skladu s elementima iz Priloga III. točke 3., evaluiraju cestovne dionice koje imaju veći prioritet u skladu s rezultatima razvrstavanja dionica s obzirom nabroj nesreća te razvrstavanja mreže s obzirom na sigurnost. Najmanje jedan član tima stručnjaka ispunjava zahtjeve navedene u članku 9. stavku 4. točki (a).

3.   Države članice osiguravaju da se mjere sanacije usmjere na cestovne dionice iz stavka 2. Prednost imaju mjere iz Priloga III. točke 3. podtočke (e), pri čemu se pozornost posvećuje onim mjerama kojima se osigurava najveći omjer koristi i troškova.

4.   Države članice osiguravaju postavljanje odgovarajućih znakova kako bi se sudionike u cestovnom prometu upozorilo na segmente cestovne infrastrukture na kojima se provode popravci i koji bi stoga mogli ugroziti sigurnost tih sudionika. Ti znakovi uključuju znakove koji su vidljivi danju i noću i koji su postavljeni na sigurnoj udaljenosti te su usklađeni s odredbama Bečke konvencije o cestovnim znakovima i signalizaciji iz 1968.

5.   Države članice osiguravaju da se sudionike u cestovnom prometu na odgovarajući način obavješćuje o postojanju dionica s velikim brojem nesreća. Ako država članica u tu svrhu odluči upotrebljavati znakove, ti znakovi usklađeni su s odredbama Bečke konvencije o cestovnim znakovima i signalizaciji iz 1968.

Članak 6.

Provjere sigurnosti

1.   Države članice osiguravaju da se na cestama kojima se prometuje provode i provjere sigurnosti radi utvrđivanja značajki u vezi sa sigurnosti na cestama i sprečavanja nesreća.

2.   Provjere sigurnosti uključuju periodične provjere cestovne mreže i analize mogućeg učinka radova na cestama na sigurnost protoka prometa.

3.   Države članice osiguravaju da periodične provjere provodi nadležni subjekt. Učestalost takvih provjera dostatna je za osiguravanje odgovarajuće razine sigurnosti na dotičnoj cestovnoj infrastrukturi.

4.   Ne dovodeći u pitanje smjernice donesene na temelju članka 8., države članice donose smjernice o privremenim sigurnosnim mjerama koje se primjenjuju na radove na cesti. Ujedno uspostavljaju odgovarajući sustav provjera kojim se jamči pravilna primjena tih smjernica.

Članak 7.

Upravljanje podacima

1.   Države članice osiguravaju da nadležni subjekt sastavi izvješće o nesreći za svaku nesreću sa smrtnim posljedicama koja se dogodila na cesti iz članka 1. stavka 2. Države članice nastoje osigurati da to izvješće sadrži sve elemente navedene u Prilogu IV.

2.   Države članice izračunavaju prosječni društveni trošak nesreće sa smrtnim posljedicama i prosječni društveni trošak nesreće s teškim posljedicama koje su se dogodile na njihovu državnom području. Države članice mogu dodatno diferencirati razine tih troškova, koje se ažuriraju najmanje svakih pet godina.

Članak 8.

Donošenje i priopćavanje smjernica

1.   Države članice osiguravaju donošenje smjernica do 19. prosinca 2011., ako one već ne postoje, za potporu nadležnim subjektima pri primjeni ove Direktive.

2.   Države članice priopćuju te smjernice Komisiji u roku od tri mjeseca nakon njihova donošenja ili izmjene.

3.   Komisija te smjernice objavljuje na javim internetskim stranicama.

Članak 9.

Imenovanje i osposobljavanje revizorâ

1.   Države članice osiguravaju donošenje programâ osposobljavanja za revizore sigurnosti na cestama do 19. prosinca 2011., ako oni već ne postoje.

2.   Države članice osiguravaju da revizori sigurnosti na cestama koji provode zadaće u okviru ove Direktive prođu početno osposobljavanje kojim stječu uvjerenje o osposobljenosti, kao i da sudjeluju u dodatnim periodičnim tečajevima osposobljavanja.

3.   Države članice zahtijevaju od revizora sigurnosti na cestama posjedovanje uvjerenja o osposobljenosti. Uvjerenja dodijeljena prije stupanja na snagu ove Direktive priznaju se.

4.   Države članice osiguravaju da se revizori imenuju u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

revizori imaju relevantno iskustvo ili osposobljavanje u području projektiranja cesta, upravljanja sigurnošću na cestama i analizi nesreća;

(b)

po isteku dvije godine nakon što države članice donesu smjernice na temelju članka 8., revizije sigurnosti na cestama isključivo provode revizori ili timovi kojima pripadaju revizori, koji ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 2. i 3.;

(c)

revizor koji provodi reviziju određenog infrastrukturnog projekta ne smije u tome trenutku sudjelovati u projektiranju ili provedbi dotičnog projekta.

Članak 10.

Razmjena najbolje prakse

Radi povećanja sigurnosti na cestama u Europskoj uniji koje nisu dio transeuropske cestovne mreže, Komisija uspostavlja dosljedan sustav razmjene najbolje prakse među državama članicama, kojim su, među ostalim, obuhvaćeni projekti za sigurnost postojeće cestovne infrastrukture te dokazana tehnologija za sigurnost na cestama.

Članak 11.

Kontinuirano poboljšanje prakse u području upravljanja sigurnošću

1.   Na temelju iskustva stečenog u postojećim relevantnim međunarodnim forumima Komisija olakšava i strukturira razmjenu znanja i najbolje prakse među državama članicama s ciljem kontinuiranog poboljšanja prakse u području upravljanja sigurnošću koja se odnosi na cestovnu infrastrukturu u Europskoj uniji.

2.   Komisiji pomaže odbor iz članka 13. Posebne mjere, u opsegu u kojem su potrebne, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 13. stavka 3.

3.   Ako je to primjereno, moguće je s relevantnim nevladinim organizacijama koje djeluju u području sigurnosti cestovne infrastrukture te upravljanja tom infrastrukturom provesti savjetovanje u vezi s pitanjima koja se odnose na aspekte tehničke sigurnosti.

Članak 12.

Prilagodba tehničkom napretku

Prilozi ovoj Direktive prilagođavaju se tehničkom napretku u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 13. stavka 3.

Članak 13.

Postupak u odboru

1.   Komisiji pomaže odbor.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članci 5 i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Rok utvrđen člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Članak 14.

Prenošenje

1.   Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 19. prosinca 2010. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih propisa.

2.   Države članice Komisiji priopćuju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donose u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 16.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 19. studenoga 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J.-P. JOUYET

PRILOG I.

PROCJENA UČINKA INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA NA SIGURNOST NA CESTAMA

1.

 Elementi procjene učinka na sigurnost na cestama:

(a)

utvrđivanje problema;

(b)

trenutačno stanje i scenarij ‚bez promjena’;

(c)

ciljevi u području sigurnosti na cestama;

(d)

analiza učinaka predloženih mogućnosti na sigurnost na cestama;

(e)

usporedba mogućnosti, uključujući analizu troškova i koristi;

(f)

predstavljanje niza mogućih rješenja.

2.

 Elementi koje treba uzeti u obzir:

(a)

broj smrtno stradalih i nesreća te ciljevi smanjenja u usporedbi sa scenarijem ‚bez promjena’;

(b)

odabir trase i obilježja prometa;

(c)

mogući učinci na postojeće mreže (primjerice izlazi, raskrižja, željezničko-cestovni prijelazi u istoj razini);

(d)

sudionici u cestovnom prometu, uključujući nezaštićene sudionike (primjerice pješake, bicikliste, motocikliste);

(e)

promet (primjerice intenzitet prometa, kategorizacija prometa po vrsti);

(f)

sezonski i klimatski uvjeti;

(g)

postojanje dostatnog broja prostora za parkiranje;

(h)

seizmička aktivnost.

PRILOG II.

REVIZIJE SIGURNOSTI NA CESTAMA ZA INFRASTRUKTURNE PROJEKTE

1.

 Kriteriji u fazi idejnog projekta:

(a)

zemljopisni položaj (npr. izloženost klizištima, poplavama, lavinama), sezonski i klimatski uvjeti i seizmička aktivnost;

(b)

vrste križanja i udaljenost među njima;

(c)

broj i vrsta trakova;

(d)

vrste prometa koji je dopušten na novoj cesti;

(e)

funkcionalnost ceste unutar mreže;

(f)

meteorološki uvjeti;

(g)

brzine vožnje;

(h)

poprečni presjeci (npr. širina kolnika, biciklističkih staza, pješačkih staza);

(i)

horizontalno i vertikalno pružanje trase;

(j)

vidljivost;

(k)

plan križanjâ;

(l)

javni prijevoz i infrastruktura;

(m)

željezničko-cestovni prijelazi u istoj razini.

2.

 Kriteriji u fazi glavnog projekta:

(a)

trasa;

(b)

usklađeni prometni znakovi i oznake;

(c)

rasvjeta osvijetljenih cesta i raskrižja;

(d)

oprema uz cestu;

(e)

okoliš uz cestu, uključujući vegetaciju;

(f)

nepokretne prepreke uz cestu;

(g)

dostupnost sigurnih prostora za parkiranje;

(h)

nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu (npr. pješaci, biciklisti, motociklisti);

(i)

prilagodba sustava zaštitnih ograda korisnicima (otoci koji odjeljuju vozne trake i odbojne ograde za sprečavanje opasnosti za nezaštićene sudionike);

3.

 Kriteriji u fazi prije puštanja u promet:

(a)

sigurnost sudionika u cestovnom prometu i vidljivost u različitim uvjetima, primjerice u mraku i uobičajenim vremenskim uvjetima;

(b)

čitljivost prometnih znakova i oznaka;

(c)

stanje pločnika.

4.

 Kriteriji u početnom razdoblju uporabe prometnice: procjena sigurnosti na temelju stvarnog ponašanja korisnikâ.

Revizije u bilo kojoj fazi mogu podrazumijevati potrebu za ponovnim razmatranjem kriterija iz prethodnih faza.

PRILOG III.

RAZVRSTAVANJE DIONICA S OBZIROM NA BROJ NESREĆA I RAZVRSTAVANJE MREŽE S OBZIROM NA SIGURNOST

1.   Utvrđivanje cestovnih dionica s velikim brojem nesreća

Pri utvrđivanju cestovnih dionica s velikim brojem nesreća u obzir se uzima najmanje broj nesreća sa smrtnim posljedicama koje su se dogodile u proteklim godinama po jedinici duljine prometnice u odnosu na intenzitet prometa, dok se u slučaju raskrižja u obzir uzima broj takvih nesreća po raskrižju.

2.   Utvrđivanje dionica za analizu u okviru razvrstavanja mreže s obzirom na sigurnost

Pri utvrđivanju dionica za analizu u okviru razvrstavanja mreže s obzirom na sigurnost u obzir se uzimaju potencijalne uštede troškova povezanih s nesrećama. Cestovne dionice razvrstavaju se u kategorije. Za svaku kategoriju cesta analiziraju se i razvrstavaju cestovne dionice prema čimbenicima u vezi sa sigurnošću, kao što su broj nesreća, intenzitet prometa i tipologija prometa.

Za svaku kategoriju cesta razvrstavanjem mreže s obzirom na sigurnost dobiva se prioritetni popis cestovnih dionica u pogledu kojih bi se poboljšanjem infrastrukture trebao postići veliki učinak.

3.   Elementi evaluacije pri obilascima timova stručnjaka na terenu:

(a)

opis cestovne dionice;

(b)

upućivanje na moguća ranija izvješća o istoj cestovnoj dionici;

(c)

analiza mogućih izvješća o nesrećama;

(d)

broj nesreća te smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba u posljednje tri godine;

(e)

niz potencijalnih sanacijskih mjera koje bi se provele u različitim vremenskim razdobljima, uzimajući pritom u obzir primjerice:

—

uklanjanje ili zaštitu nepokretnih prepreka uz cestu,

—

smanjenje ograničenja brzine i pojačan lokalni nadzor njezina pridržavanja,

—

poboljšanje vidljivosti u različitim vremenskim i svjetlosnim uvjetima,

—

povećanje sigurnosnog stanja opreme uz cestu, kao što su sustavi zaštitnih ograda,

—

poboljšanje usklađenosti, vidljivosti, čitljivosti i položaja prometnih oznaka (uključujući primjenu zvučnih traka), znakova i signalizacije,

—

zaštitu protiv odrona kamenja, klizišta i lavina,

—

povećanje hvatljivosti/hrapavosti pločnika,

—

ponovno projektiranje sustava zaštitnih ograda.

—

postavljanje i poboljšanje zaštite na razdjelnom pojasu,

—

mijenjanje mogućnosti pretjecanja,

—

poboljšanje križanja, uključujući željezničko-cestovne prijelaze u istoj razini,

—

promjena trase,

—

mijenjanje širine ceste, dodavanje bankina,

—

ugradnja sustavâ za upravljanje prometom i nadzor prometa,

—

smanjenje mogućnosti ugrožavanja nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu,

—

osuvremenjivanje ceste u skladu s trenutačnim konstrukcijskim standardima,

—

obnova ili zamjena pločnika,

—

uporaba inteligentnih prometnih znakova,

—

poboljšanje inteligentnih prometnih sustava i telematskih usluga za potrebe interoperabilnosti, za hitne slučajeve i signalizaciju.

PRILOG IV.

INFORMACIJE O NESREĆAMA SADRŽANE U IZVJEŠĆIMA O NESREĆAMA

Izvješća o prometnim nesrećama sadržavaju sljedeće elemente:

1.

što je moguće preciznije mjesto nesreće;

2.

fotografije i/ili skice mjesta nesreće;

3.

datum i sat nesreće;

4.

informacije o cesti kao što su vrsta područja, vrsta ceste, vrsta križanja, uključujući signalizaciju, broj trakova, oznake, vrstu površine ceste, rasvjetu i vremenske uvjete, ograničenje brzine, prepreke uz cestu;

5.

težinu nesreće, uključujući broj smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba, ako je moguće prema zajedničkim kriterijima koje treba definirati u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 13. stavka 3.;

6.

podatke o sudionicima nesreće kao što su dob, spol, državljanstvo, razina alkohola u krvi, uporaba sigurnosne opreme;

7.

podatke o vozilima (vrstu, starost, zemlju, sigurnosnu opremu ako postoji, datum posljednjeg tehničkog pregleda u skladu s primjenjivim zakonodavstvom);

8.

podatke o nesreći, primjerice vrstu nesreće, vrstu sudara, kretanje vozila i vozača;

9.

kada god je to moguće, informacije o vremenu koje je proteklo od trenutka nesreće do njezina evidentiranja ili dolaska hitnih službi.
”

(1)  SL C 168, 20.7.2007., str. 71..

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 19. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 20. listopada 2008.

(3)  SL L 228, 9.9.1996., str. 1..

(4)  SL L 167, 30.4.2004., str. 39..

(5)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23..

(6)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1..