(1)

Člankom 17. stavkom 1. točkom (f) i člankom 21. stavkom 2.a Uredbe (EU) br. 904/2010 od država članica zahtijeva se pohranjivanje informacija o uvozima izuzetima od PDV-a koje su prikupile u skladu s člankom 143. stavkom 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ (2) te da drugim državama članicama omoguće automatiziran pristup tim informacijama kako bi se državama članicama pomoglo da utvrde odstupanja u prijavama PDV-a i moguće prijevare u vezi s PDV-om.

(2)

Nacionalna carinska tijela već prikupljaju informacije o takvim uvozima izuzetima od PDV-a u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) te ih prosljeđuju Komisiji putem elektroničkog sustava iz članka 56. stavka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447. (4) Radi učinkovitosti, pohranjivanje informacija o uvozima izuzetima od PDV-a koje se zahtijevaju člankom 17. stavkom 1. točkom (f) i člankom 21. stavkom 2.a Uredbe (EU) br. 904/2010 i automatizirani pristup tim informacijama trebalo bi provoditi primjenom istog elektroničkog sustava. Kako bi se zajamčila jedinstvena provedba tih članaka Uredbe (EU) br. 904/2010, potrebno je odrediti podatkovne elemente carinskih informacija prikupljenih na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013 koji odgovaraju informacijama iz članka 17. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) br. 904/2010.

(3)

Tehničke pojedinosti u vezi s automatskom provjerom informacija iz članka 17. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) br. 904/2010 trebale bi nacionalnim poreznim tijelima i službenicima za vezu za Eurofisc omogućiti automatizirani pristup elektroničkom sustavu iz članka 56. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

(4)

Člankom 21.a. Uredbe (EU) br. 904/2010 službenicima za vezu za Eurofisc omogućuje se automatizirani pristup određenim informacijama o registracijama vozila. Automatsko pretraživanje tih informacija trebalo bi provoditi verzijom računalne aplikacije Europskog informacijskog sustava za vozila i vozačke dozvole (EUCARIS) koja je posebno projektirana za potrebe članka 21.a te Uredbe. U kontekstu PDV-a, službenici za vezu za Eurofisc trebali bi moći zatražiti precizne identifikacijske podatke koji se odnose na vozila i njihove vlasnike i posjednike. U tom cilju trebalo bi utvrditi podatke i sredstva koji će se upotrebljavati za dobivanje podataka iz sustava. Ujedno je potrebno definirati raspoloživost i pouzdanost sustava, način zaštite razmjene i komunikacijsku mrežu koja će se upotrebljavati.

(5)

Na nacionalnoj razini dolazne zahtjeve za pristup podacima o registracijama vozila za potrebe PDV-a obično obrađuju nacionalna tijela za registraciju vozila svake države članice. Međutim, države članice trebale bi imati slobodu da tu odgovornost povjere drugom tijelu ako to žele. Kad je riječ o odlaznim zahtjevima, države članice trebale bi moći i slobodno odlučiti hoće li povjeriti obradu takvih zahtjeva svojim nacionalnim tijelima za registraciju vozila ili drugom tijelu, kao što su porezna tijela.

(6)

U članku 21. stavku 2. točki (e) i stavku 2.a točki (d) te članku 21.a stavku 2. Uredbe (EU) br. 904/2010 utvrđuju se uvjeti pod kojima se odobrava pristup određenim informacijama. Kako bi se proveli ti uvjeti, od država članica trebalo bi zahtijevati da svakom od svojih službenika za vezu za Eurofisc dodijele jedinstvenu osobnu korisničku identifikaciju, izrade popis tih osobnih korisničkih identifikacija i učine taj popis dostupnim drugim državama članicama i Komisiji. Države članice bi usto trebale osigurati da svaki automatizirani odlazni zahtjev za informacije koji upute njihovi službenici za vezu za Eurofisc sadržava osobnu korisničku identifikaciju službenika za vezu za Eurofisc.

(7)

Članak 17. stavak 1. točka (f), članak 21. stavak 2.a i članak 21.a Uredbe (EU) br. 904/2010 trebaju se primjenjivati od 1. siječnja 2020., u skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 (5). Mjere iz ove Uredbe trebale bi se stoga primjenjivati od 1. siječnja 2020.

(8)

Mjere propisane ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za administrativnu suradnju,

(1)

Uredba (EZ) br. 1059/2003 čini pravni okvir za regionalnu klasifikaciju Unije kako bi se omogućili prikupljanje, kompiliranje i diseminacija usklađenih regionalnih statističkih podataka.

(2)

U skladu s člankom 4.b Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Komisija je ovlaštena da na razini Unije utvrdi jedinstvene uvjete za usklađenu primjenu prostornih tipologija iz tog članka.

(3)

U tim uvjetima trebala bi biti opisana metoda prema kojoj će se tipologije dodjeljivati pojedinačnim lokalnim upravnim jedinicama (LAU) i regijama razine 3 Nomenklature prostornih jedinica za statistiku (NUTS).

(4)

Pri primjeni jedinstvenih uvjeta važno je uzeti u obzir zemljopisne, društveno-ekonomske, povijesne, kulturne i okolišne okolnosti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

(1)

Uredbom (EU) 2016/1036 i Uredbom (EU) 2016/1037 omogućuje se primjena i naplata antidampinških i/ili kompenzacijskih pristojbi na određenu robu u epikontinentalnom pojasu države članice ili isključivom gospodarskom pojasu koji je na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (3) proglasila država članica.

(2)

Ako se predmetni proizvod unese na umjetan otok, nepokretnu ili plutajuću konstrukciju ili bilo koju drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu države članice Unije iz carinskog područja Unije, Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) u tom se slučaju zahtijeva uporaba deklaracije za ponovni izvoz, obavijesti o ponovnom izvozu ili izlazne skraćene deklaracije za deklariranje takvog proizvoda prije njegove otpreme. Kako bi carinska tijela raspolagala informacijama potrebnima za utvrđivanje postojanja obveze plaćanja antidampinške i/ili kompenzacijske pristojbe ili kako bi se ispunile obveze evidentiranja i izvješćivanja na temelju članka 14. stavaka 5., 5.a i 6. Uredbe (EU) 2016/1036 i članka 24. stavaka 5., 5.a i 6. Uredbe (EU) 2016/1037, od primatelja bi se trebalo zahtijevati da u roku od 30 dana od primitka predmetnog proizvoda na umjetnom otoku, nepokretnoj ili plutajućoj konstrukciji ili bilo kojoj drugoj strukturi u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu podnese izjavu o primitku nadležnom carinskom tijelu države članice u kojoj je deklaracija za ponovni izvoz prihvaćena ili u kojoj je obavijest o ponovnom izvozu ili izlazna skraćena deklaracija evidentirana.

(3)

Ako se predmetni proizvod unese na umjetni otok, nepokretnu ili plutajuću konstrukciju ili bilo koju drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu države članice Unije izravno s područja izvan carinskog područja Unije, nije moguće upotrijebiti instrumente predviđene Uredbom (EU) br. 952/2013. Kako bi carinska tijela raspolagala informacijama potrebnima za utvrđivanje postojanja obveze plaćanja antidampinške i/ili kompenzacijske pristojbe ili kako bi se ispunile obveze evidentiranja i izvješćivanja na temelju članka 14. stavaka 5., 5.a i 6. Uredbe (EU) 2016/1036 i članka 24. stavaka 5., 5.a i 6. Uredbe (EU) 2016/1037, primatelj bi podnošenjem izjave o primitku trebao deklarirati predmetni proizvod u roku od 30 dana od primitka predmetnog proizvoda na umjetnom otoku, nepokretnoj ili plutajućoj konstrukciji ili bilo kojoj drugoj strukturi u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu. Budući da je država članica kojoj pripada epikontinentalni pojas ili isključivi gospodarski pojas u najboljem položaju za obavljanje provjera, izjavu bi trebalo podnijeti nadležnom carinskom tijelu te države članice.

(4)

Kako bi se pojednostavnile provjere koje obavljaju carinska tijela u skladu s ovom Uredbom, pojam dužnika trebao bi u pravilu biti ograničen na nositelje dozvola kojima se dopušta komercijalno poslovanje u epikontinentalnom pojasu i isključivom gospodarskom pojasu država članica koje primaju predmetne proizvode na umjetnom otoku, nepokretnoj ili plutajućoj konstrukciji ili bilo kojoj drugoj strukturi u tom epikontinentalnom pojasu ili tom isključivom gospodarskom pojasu, bez obzira na to odakle je predmetni proizvod unesen. Međutim, u posebnim slučajevima, osim nositelja dozvola dužnici mogu biti i druge osobe.

(5)

Za slučajeve u kojima se predmetni proizvod stavlja u postupak unutarnje proizvodnje prije njegove isporuke na umjetni otok, nepokretnu ili plutajuću konstrukciju ili bilo koju drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu države članice Unije, potrebno je uvesti posebno pravilo za sprečavanje mogućeg izbjegavanja antidampinških i/ili kompenzacijskih pristojbi.

(6)

Kako bi se omogućilo učinkovito funkcioniranje okvira utvrđenog u ovoj Uredbi, relevantni postupci koji su već utvrđeni u Uredbi (EU) br. 952/2013 u pogledu obavješćivanja o carinskom dugu i njegova izračuna, naplate, povrata, otpusta i gašenja te pružanja jamstva trebali bi se primjenjivati u mjeri u kojoj su relevantni prema ovoj Uredbi.

(7)

Budući da se odredbe o carinskim kontrolama iz Uredbe (EU) br. 952/2013 ne primjenjuju izvan carinskog područja Unije, u ovoj Uredbi potrebno je utvrditi posebna pravila u pogledu carinskih provjera.

(8)

Kako bi carinska tijela imala dovoljno vremena da se pripreme za obradu izjava o primitku, trebalo bi odgoditi primjenu odredaba ove Uredbe.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036 i članka 25. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1037,

(1)

Sektor govedine i teletine tradicionalno je najranjiviji poljoprivredno-prehrambeni sektor zbog niza čimbenika, prije svega zbog ograničenog pristupa tržištima trećih zemalja i smanjenja domaće potrošnje. Nove probleme uzrokuje zabrinutost zbog doprinosa tog sektora emisijama stakleničkih plinova.

(2)

Industriju govedine i teletine ranjivom čini njezina struktura, uglavnom zbog njezina dugog životnog ciklusa i visokih troškova povezanih s ekstenzivnom proizvodnjom. Ti su čimbenici pogoršani zbog izgleda da Ujedinjena Kraljevina napusti Uniju i nesigurnosti povezane s budućom carinskom tarifom Ujedinjene Kraljevine nakon što se povuče iz Unije. Ujedinjena Kraljevina primarno je tržište za govedinu i teletinu, od presudne važnosti za održivost cijelog sektora govedine i teletine u Uniji. Taj je sektor istodobno suočen sa zahtjevima trgovinskih partnera za većim pristupom tržištu Unije.

(3)

Ti su problemi izraženiji u sektoru irske govedine i teletine. Tu je riječ o malim gospodarstvima u siromašnijim regijama zemlje u kojima su alternativne vrste proizvodnje ograničene. Nakon niza godina u kojima je cijena govedine u Irskoj stagnirala, bruto marže u protekloj godini pale su između 11 % i 19 %, pri čemu su najveće gubitke pretrpjela poljoprivredna gospodarstva na kojima se uzgajaju krave dojilje.

(4)

Sektor irske govedine i teletine velik je i iznimno ovisan o izvozu. Pet od šest tona proizvedene govedine izvozi se, a gotovo 50 % od toga u Ujedinjenu Kraljevinu. Nesigurnost zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine uzrokuje pritisak na sniženje cijena, čime se dodatno pogoršava položaj proizvođača govedine u Irskoj. To se i dogodilo u mjesecima koji su prethodili ranije najavljenim datumima za povlačenje Ujedinjene Kraljevine.

(5)

Prilagodba tržišta posebno je spora u irskom ekstenzivnom sustavu proizvodnje govedine u kojem se životinje obično kolju u kasnijoj dobi, od 18 do 30 mjeseci starosti. Taj sustav proizvodnje prilagođen je zahtjevima tržišta govedine u Ujedinjenoj Kraljevini. Nastojanja u cilju otvaranja novih tržišta i dalje otežavaju ograničenja u trećim zemljama, prije svega zbog zastarjelih zahtjeva u pogledu zdravlja životinja.

(6)

S obzirom na navedene specifične probleme s kojima se suočavaju irski proizvođači, u interesu je stabilnosti tržišta govedine i teletine u Uniji da se donesu mjere za jačanje otpornosti sektora irske govedine. U kombinaciji s potrebom izbjegavanja mogućnosti da se pritisak na sniženje cijena irske govedine prenese u druge države članice, ti problemi jesu posebni problemi u smislu članka 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Ti se posebni problemi ne mogu riješiti mjerama poduzetima na temelju članka 219. ili članka 220. te uredbe. Nisu izričito povezani sa značajnim poremećajima na tržištu ili prijetnjom od njih. Isto tako, mjere propisane tom uredbom ne poduzimaju se u okviru borbe protiv širenja bolesti.

(7)

Osim toga, dostupni instrumenti u okviru zajedničke poljoprivredne politike, kao što su javna intervencija i potpora za privatno skladištenje, nisu odgovarajuće mjere za zadovoljavanje potreba sektora irske govedine i teletine. Stoga je primjereno Irskoj dodijeliti bespovratna financijska sredstva za potporu poljoprivrednicima u tom sektoru koji poduzimaju mjere u cilju jačanja svoje otpornosti i održivosti, među ostalim, prilagodbom proizvodnje zahtjevima drugih tržišta osim Ujedinjene Kraljevine.

(8)

U okviru potpore Unije koja je stavljena na raspolaganje Irskoj u obzir bi trebalo uzeti glavne značajke njezina sektora govedine i teletine, uključujući udio njezinih poljoprivrednika specijaliziranih za govedinu i njezinu ranjivost na poremećaje u izvozu.

(9)

Irska bi trebala osmisliti mjere za smanjenje proizvodnje i restrukturiranje sektora govedine i teletine kako bi zaštitila svoju dugoročnu održivost, na temelju jedne ili više aktivnosti kao što su poticanje ekološke i gospodarske održivosti, razvoj novih tržišta i poboljšanje kvalitete govedine i teletine.

(10)

Irska bi potporu trebala dodjeljivati s pomoću mjera utemeljenih na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima i pobrinuti se da stvarni korisnici potpore budu poljoprivrednici u sektoru govedine i teletine te da se ni na koji način ne naruši tržište i tržišno natjecanje.

(11)

S obzirom na to da bi se iznosom dodijeljenim Irskoj nadoknadio samo dio stvarnih troškova za poljoprivrednike u sektoru govedine i teletine, Irskoj bi trebalo dopustiti dodjelu dodatne bespovratne potpore tim poljoprivrednicima pod istim uvjetima objektivnosti, nediskriminacije i nenarušavanja tržišnog natjecanja.

(12)

Kako bi se Irskoj omogućila fleksibilnost za dodjelu potpore u skladu s okolnostima, trebalo bi joj omogućiti da tu potporu pridoda drugim potporama koje se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

(13)

U skladu s člankom 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ta bi uredba trebala biti ograničena na razdoblje od najviše 12 mjeseci od datuma njezina stupanja na snagu. Isplate Irske korisnicima nakon tog razdoblja ne bi trebale biti prihvatljive za financiranje od strane Unije.

(14)

Kako bi se osigurala transparentnost, praćenje i pravilno upravljanje dostupnim iznosima, Irska bi Komisiji trebala dostaviti određene informacije uključujući, prije svega, informacije o konkretnim mjerama koje treba poduzeti, o kriterijima za dodjelu potpore te o mjerama poduzetima kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja na predmetnom tržištu.

(15)

Kako bi se osiguralo da poljoprivrednici potporu prime što je prije moguće, Irskoj bi trebalo omogućiti da ovu Uredbu provede bez odgode. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati od sljedećeg dana od dana objave.

(16)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Mandat Međunarodnog partnerstva za suradnju u području energetske učinkovitosti (IPEEC) („Sporazum”) potpisalo je 24. svibnja 2009. u Rimu 12 država, između ostalih četiri države članice Europske zajednice, a Europska zajednica sklopila ga je Odlukom Vijeća 2009/954/EZ (1).

(2)

U skladu s točkom 7.1. Sporazuma članovi IPEEC-a mogu odlučiti produljiti trajanje Sporazuma. Odbor za politiku, kao plenarno tijelo IPEEC-a sastavljeno od predstavnika visoke razine svih članova kojemu je povjerena zadaća upravljanja općim okvirom i politikama IPEEC-a, odgovarajuće je tijelo u čijem okviru članovi IPEEC-a mogu odlučiti o produljenju trajanja Sporazuma.

(3)

Članovi IPEEC-a, osim Unije, odobrili su 21. veljače 2019. na sastanku Odbora za politiku produljenje mandata IPEEC-a za razdoblje od 24. svibnja do 31. prosinca 2019.

(4)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije o produljenju mandata IPEEC-a jer bi produljenje mandata bilo obvezujuće za Uniju.

(5)

Članovi IPEEC-a razmatraju mogućnost objedinjavanja postojećih aktivnosti IPEEC-a i aktivnosti u području energetske učinkovitosti Međunarodne agencije za energiju (IEA) u centar za energetsku učinkovitost radi postizanja sinergija u tom području. Kratkoročnim se produljenjem mandata IPEEC-a, kao privremenom mjerom, želi omogućiti potrebno vrijeme za uspostavu centra za energetsku učinkovitost uz istodobno osiguravanje nastavljanja aktivnosti IPEEC-a i njihova prijenosa na novi centar za energetsku učinkovitost bez prekida.

(6)

U operativnom smislu, produljenjem do 31. prosinca 2019. uzimaju se u obzir nastavak provedbe programa rada IPEEC-a i pružanja osnovnih usluga članovima IPEEC-a. To uključuje rad u području energetske učinkovitosti u okviru skupine G20, koji će ove godine uključivati događanja planirana nakon završetka tekućeg mandata IPEEC-a 24. svibnja 2019. Razmatra se i dostupnost sredstava za financiranje aktivnosti tijekom razdoblja produljenja jer Tajništvo IPEEC-a trenutačno prima doprinose za cijelu kalendarsku godinu 2019., a aktivnosti, preostalo osoblje i eventualni resursi mogli bi se prenijeti na novi centar za energetsku učinkovitost.

(7)

Stoga je važno kratkoročno produljiti mandat IPEEC-a kako bi se izbjegao nagli prestanak aktivnosti IPEEC-a 24. svibnja 2019. U skladu s točkom 3.4. mandata IPEEC-a konačnu odluku o produljenju trebaju konsenzusom donijeti članovi IPEEC-a, a nakon sastanka Odbor za politiku održanog 21. veljače 2019. potrebna je odluka Vijeća o stajalištu Unije,

(1)

Valjanost ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za televizore te s njima povezanih zahtjeva u pogledu procjene i verifikacije, utvrđenih u Odluci Komisije 2009/300/EZ (2), istječe 31. prosinca 2019.

(2)

Valjanost ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za uzgojne supstrate, poboljšivače tla i malč te s njima povezanih zahtjeva u pogledu procjene i verifikacije, utvrđenih u Odluci Komisije (EU) 2015/2099 (3), istječe 18. studenoga 2019.

(3)

Mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za televizore utvrđena u Odluci 2009/300/EZ odnose se, kada je riječ o uštedama energije, na zahtjeve za označivanje energetske učinkovitosti i ekološki dizajn televizora koji su utvrđeni u Uredbi Komisije (EZ) br. 642/2009 (4) i u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1062/2010 (5) koje se trenutačno preispituju s obzirom na tehnološki napredak.

(4)

U skladu sa zaključcima provjere prikladnosti (REFIT) znaka za okoliš EU-a od 30. lipnja 2017. (6), Komisija je, zajedno s Odborom Europske unije za znak za okoliš, procijenila važnost svake skupine proizvoda prije no što je predložila produljenje, predložila rješenja kako bi se poboljšale sinergije među skupinama proizvoda i povećala prihvaćenost znaka za okoliš EU-a te jamčila da se tijekom revizije odgovarajuća pažnja posvećuje usklađenosti relevantnih politika EU-a sa zakonodavstvom i znanstvenim dokazima. Provedena su i dodatna javna savjetovanja s dionicima.

(5)

U pogledu Odluke (EU) 2015/2099 ovom je procjenom potvrđena relevantnost i prikladnost trenutačnih ekoloških mjerila te s njima povezanih zahtjeva u pogledu procjene i verifikacije.

(6)

U pogledu Odluke 2009/300/EZ ovom se procjenom treba dodatno razmotriti relevantnost i prikladnost mjerila do donošenja novih predloženih zahtjeva za označivanje energetske učinkovitosti i ekološki dizajn televizora, uključujući prijedloge za dodatne zahtjeve kojima se podupire Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i širi ciljevi kružnoga gospodarstva.

(7)

S obzirom na te okolnosti i kako bi se osiguralo dovoljno vremena za dovršetak procjene i moguću reviziju ili ukidanje trenutačnih ekoloških mjerila za televizore, razdoblje valjanosti postojećih mjerila za televizore i s njima povezanih zahtjeva za procjenu i verifikaciju trebalo bi produžiti do 31. prosinca 2020.

(8)

Kako bi se ostvarila stabilnost na tržištu, povećala prihvaćenost znaka za okoliš EU-a i sadašnjim nositeljima dozvola omogućilo da zadrže ostvarene pogodnosti znaka za okoliš EU-a za svoje proizvode, trebalo bi produžiti razdoblje valjanosti trenutačnih mjerila za uzgojne supstrate, poboljšivače tla i malč te s njima povezane zahtjeve za procjenu i verifikaciju do 30. lipnja 2022.

(9)

Stoga je primjereno produljiti razdoblje valjanosti ekoloških mjerila za skupine proizvoda „televizori” i „uzgojni supstrati, poboljšivači tla i malč” te s njima povezanih zahtjeva za procjenu i verifikaciju.

(10)

U skladu s tim potrebno je izmijeniti Odluku 2009/300/EZ i Odluku (EU) 2015/2099.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 16. Uredbe (EZ) br. 66/2010,