ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 167 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 62. |
Sadržaj |
|
II. Nezakonodavni akti |
Stranica |
|
|
UREDBE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
|
ODLUKE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1030 оd 21. lipnja 2019. o odgodi isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 ( 1 ) |
|
|
* |
Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1031 оd 21. lipnja 2019. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4883) ( 1 ) |
|
|
|
SMJERNICE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
|
AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA |
|
|
* |
Odluka br. 1/2019 od 10. travnja 2019. Zajedničkog odbora u okviru SGP-a EU–Japan [2019/1035] |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/1 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1025
оd 18. lipnja 2019.
o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits” (ZOZP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2066/2002 (2). Ta izmjena uključuje promjenu naziva „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits” u „Pruneaux d'Agen”. |
(2) |
Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3). |
(3) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits” (ZOZP).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. lipnja 2019.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 2066/2002 od 21. studenoga 2002. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 2400/96 o upisu određenih naziva u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla kako je predviđeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2081/92 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode (Carne de Bovino Cruzado dos Lameiros do Barroso, Pruneaux d'Agen — Pruneaux d'Agen mi-cuits, Carciofo romanesco del Lazio, Aktinidio Pierias, Milo Kastorias, Welsh Beef) (SL L 318, 22.11.2002., str. 4.).
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/3 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1026
оd 21. lipnja 2019.
o tehničkim protokolima za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu informacija i pohranu takvih informacija u skladu s Carinskim zakonikom Unije
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (1), a posebno njezin članak 8. stavak 1. točku (b) i članak 17.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 („Zakonik”) sve se razmjene informacija, kao što su deklaracije, zahtjevi i odluke, među carinskim tijelima te među gospodarskim subjektima i carinskim tijelima kao i pohrana takvih informacija, kako se zahtijeva na temelju carinskog zakonodavstva, moraju obavljati upotrebom tehnika elektroničke obrade podataka. |
(2) |
Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/578 (2) uspostavljen je program rada za uvođenje elektroničkih sustava potrebnih za primjenu Zakonika, koji se trebaju razviti u okviru projekata navedenih u odjeljku II. Priloga toj odluci. |
(3) |
Trebalo bi utvrditi bitne tehničke protokole za funkcioniranje elektroničkih sustava, primjerice protokole za razvoj, ispitivanje i puštanje u rad, kao i za održavanje elektroničkih sustava i uvođenje njihovih izmjena. Trebalo bi utvrditi dodatne protokole u pogledu zaštite, ažuriranja i ograničenja obrade podataka te vlasništva nad sustavima i njihove zaštite. |
(4) |
Kako bi se zaštitili prava i interesi Unije, država članica i gospodarskih subjekata, važno je utvrditi postupovna pravila i predvidjeti alternativna rješenja koja bi se primijenila u slučajevima privremenog kvara elektroničkih sustava. |
(5) |
Cilj je sustava Carinske odluke, razvijenog u okviru projekta Carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije i navedenog u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, usklađivanje postupaka za podnošenje zahtjeva za carinske odluke, donošenje odluka i upravljanje odlukama u cijeloj Uniji upotrebom isključivo tehnika elektroničke obrade podataka. Stoga je potrebno utvrditi pravila o upravljanju tim elektroničkim sustavom. Područje primjene sustava trebalo bi utvrditi upućivanjem na carinske odluke za koje treba podnijeti zahtjev, koje treba donositi i kojima treba upravljati upotrebom tog sustava. Trebalo bi utvrditi detaljna pravila za zajedničke komponente sustava (EU-ov portal za gospodarske subjekte, središnji sustav upravljanja carinskim odlukama i referentne usluge za korisnike) te nacionalne komponente (nacionalni portal za gospodarske subjekte i nacionalni sustav upravljanja carinskim odlukama) tako da se odrede njihove funkcije i međusobna povezanost. |
(6) |
Nadalje, moraju se uvesti pravila u pogledu podataka oodobrenjima koja su već pohranjena u postojećim elektroničkim sustavima, primjerice u Sustavu usluga redovitog brodskog prijevoza (RSS) te u nacionalnim sustavima, a koja se moraju prenijeti u sustav Carinske odluke. |
(7) |
Svrha je sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis, razvijenog u okviru projekta Izravan pristup gospodarskih subjekata u europske informacijske sustave iz Provedbene odluke (EU) 2016/578, upravljanje autentikacijom i postupkom ovjere pristupa za gospodarske subjekte i druge korisnike. Potrebno je utvrditi i detaljna pravila u pogledu područja primjene i značajki sustava tako da se odrede različite komponente sustava (zajedničke i nacionalne komponente), njihove funkcije i međusobna povezanost. Međutim, digitalni potpis još nije podržan u okviru sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis. Stoga u ovoj Uredbi nije bilo moguće odrediti detaljna pravila u pogledu te funkcionalnosti. |
(8) |
Cilj je sustava europskih obvezujućih tarifnih informacija (EOTI), kako je unaprijeđen u projektu za obvezujuće tarifne informacije (OTI) u okviru Carinskog zakonika Unije, navedenom u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, uskladiti postupke za podnošenje zahtjeva za odluku o OTI-ju te za donošenje i upravljanje odlukama o OTI-ju sa zahtjevima iz Zakonika upotrebom isključivo tehnika elektroničke obrade podataka. Stoga je potrebno utvrditi pravila o upravljanju tim sustavom. Trebalo bi utvrditi detaljna pravila za zajedničke komponente sustava (EU-ov portal za gospodarske subjekte, središnji sustav EOTI i praćenje obvezne upotrebe OTI-ja) te nacionalne komponente (nacionalni portal za gospodarske subjekte i nacionalni sustav OTI-ja) tako da se odrede njihove funkcije i međusobna povezanost. Nadalje, projektom se želi olakšati praćenje obvezne upotrebe OTI-ja i praćenje produljene uporabe OTI-ja. |
(9) |
Cilj je sustava za registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata (EORI), kako je unaprijeđen u projektu za registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata (EORI 2) u okviru Carinskog zakonika Unije, navedenom u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, unaprijediti postojeći transeuropski sustav EORI koji omogućuje registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata iz Unije i gospodarskih subjekata iz trećih zemalja te drugih osoba za potrebe primjene carinskog zakonodavstva Unije. Stoga je pravila kojima se sustav uređuje potrebno utvrditi definiranjem komponenata (središnji sustav EORI i nacionalni sustavi EORI) i upotrebe sustava EORI. |
(10) |
Cilj je sustava za ovlaštene gospodarske subjekte (AEO), kako je unaprijeđen u projektu za ovlaštene gospodarske subjekte (AEO) u okviru Carinskog zakonika Unije, navedenom u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, poboljšati poslovne procese koji se odnose na zahtjeve i odobrenja za status AEO-a te njihovo upravljanje. Sustavom se ujedno uvodi elektronički obrazac za podnošenje zahtjeva i donošenje odluka za AEO-ove, a gospodarskim subjektima služi za pristup sučelju za gospodarske subjekte usklađenom na razini EU-a (izravan pristup gospodarskih subjekata e-AEO-u) za podnošenje zahtjeva za status AEO-a i primanje odluka o statusu AEO-a elektroničkim putem. Potrebno je utvrditi detaljna pravila za zajedničke komponente sustava. |
(11) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2089 (3) utvrđeni su tehnički protokoli za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu informacija i pohranu takvih informacija u skladu sa Zakonikom. Tom uredbom trenutačno su obuhvaćeni sustav Carinske odluke i sustav za Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis, koji su pokrenuti u listopadu 2017. Uskoro će se pokrenuti još tri sustava (EBTI, EORI i AEO) pa je i za njih potrebno utvrditi tehničke protokole. S obzirom na broj potrebnih izmjena Provedbene uredbe (EU) 2017/2089 i radi jasnoće tu bi uredbu trebalo staviti izvan snage i zamijeniti. |
(12) |
Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, prije svega pravo na zaštitu osobnih podataka. Ako je za potrebe primjene carinskog zakonodavstva Unije potrebno obrađivati osobne podatke u elektroničkim sustavima, ti se podaci moraju obrađivati u skladu s uredbama (EU) 2016/679 (4) i (EU) 2018/1725 (5) Europskog parlamenta i Vijeća. Osobni podaci gospodarskih subjekata i drugih osoba koji se obrađuju u elektroničkim sustavima ograničeni su na skup podataka kako je utvrđen u skupu 3. – Stranke iz glave I. poglavlja 1. Priloga A, u skupu 3. – Stranke iz glave I. poglavlja 2. Priloga A te u Prilogu 12-01 Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2446 (6). |
(13) |
Mjere predviđene ovom Provedbenom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Područje primjene
Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće elektroničke sustave koji su razvijeni ili unaprijeđeni na temelju sljedećih projekata iz Priloga Provedbenoj odluci (EU) 2016/578:
(a) |
sustava Carinske odluke (CDS), kako je razvijen u projektu za carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije; |
(b) |
sustava za Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis, kako je razvijen u okviru projekta Izravan pristup gospodarskih subjekata u europske informacijske sustave (jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis); |
(c) |
sustava europskih obvezujućih tarifnih informacija (EOTI), kako je unaprijeđen u projektu obvezujućih tarifnih informacija (OTI) u okviru Carinskog zakonika Unije; |
(d) |
sustava registracije i identifikacije gospodarskih subjekata (EORI), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Zakonika u okviru projekta EORI 2; |
(e) |
sustava ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Zakonika u okviru projekta za ovlaštene gospodarske subjekte (AEO). |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„zajednička komponenta” znači sastavni dio elektroničkog sustava razvijen na razini Unije, koji je dostupan svim državama članicama; |
2. |
„nacionalna komponenta” znači sastavni dio elektroničkog sustava razvijen na nacionalnoj razini, koji je dostupan u državi članici koja je takav dio uspostavila. |
Članak 3.
Kontaktne točke za elektroničke sustave
Komisija i države članice određuju kontaktne točke za svaki od elektroničkih sustava radi razmjene informacija kako bi se osigurali koordinirani razvoj, rad i održavanje tih elektroničkih sustava.
One međusobno razmjenjuju pojedinosti o tim kontaktnim točkama te se međusobno obavješćuju čim se neka od pojedinosti o tim kontaktnim točkama promijeni.
POGLAVLJE II.
SUSTAV CARINSKE ODLUKE
Članak 4.
Cilj i struktura sustava Carinske odluke („CDS”)
1. CDS omogućuje komunikaciju Komisije, država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjeva i odluka iz članka 5. stavka 1. te upravljanja odlukama koje se odnose na odobrenja, točnije izmjenama, opozivima, poništenjima i suspenzijama.
2. CDS čine sljedeće zajedničke komponente:
(a) |
EU-ov portal za gospodarske subjekte; |
(b) |
središnji sustav upravljanja carinskim odlukama („središnji CDMS”); |
(c) |
referentne usluge za korisnike. |
3. Države članice mogu uspostaviti sljedeće nacionalne komponente:
(a) |
nacionalni portal za gospodarske subjekte; |
(b) |
nacionalni sustav upravljanja carinskim odlukama („nacionalni CDMS”); |
Članak 5.
Uporaba CDS-a
1. CDS se upotrebljava za podnošenje i obradu zahtjeva za sljedeća odobrenja te za upravljanje odlukama koje se odnose na sljedeće zahtjeve ili odobrenja:
(a) |
odobrenje za pojednostavnjenje određivanja iznosa koji su dio carinske vrijednosti robe, iz članka 73. Zakonika; |
(b) |
odobrenje za polaganje zajedničkog osiguranja, uključujući moguće smanjenje ili odricanje, iz članka 95. Zakonika; |
(c) |
odobrenje za odgodu plaćanja carine ako se odobrenje ne izdaje za jednu radnju, iz članka 110. Zakonika; |
(d) |
odobrenje za vođenje prostora za privremeni smještaj, iz članka 148. Zakonika; |
(e) |
odobrenje za uspostavu usluge redovitog brodskog prijevoza, iz članka 120. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446; |
(f) |
odobrenje za status ovlaštenog izdavatelja, iz članka 128. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446; |
(g) |
odobrenje za redovito korištenje pojednostavnjene deklaracije, iz članka 166. stavka 2. Zakonika; |
(h) |
odobrenje za centralizirano carinjenje, iz članka 179. Zakonika; |
(i) |
odobrenje za podnošenje carinske deklaracije u obliku unosa u evidencije deklaranta, uključujući za izvozni postupak, iz članka 182. Zakonika; |
(j) |
odobrenje za samoprocjenu, iz članka 185. Zakonika; |
(k) |
odobrenje za status subjekta ovlaštenog za vaganje banana, iz članka 155. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446; |
(l) |
odobrenje za primjenu postupka unutarnje proizvodnje, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika; |
(m) |
odobrenje za primjenu postupka vanjske proizvodnje, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika; |
(n) |
odobrenje za primjenu postupka uporabe u posebne svrhe, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika; |
(o) |
odobrenje za primjenu postupka privremenog uvoza, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika; |
(p) |
odobrenje za upravljanje prostorom za smještaj za carinsko skladištenje robe, iz članka 211. stavka 1. točke (b) Zakonika; |
(q) |
odobrenje za status ovlaštenog primatelja za postupke TIR, iz članka 230. Zakonika; |
(r) |
odobrenje za status ovlaštenog pošiljatelja za provoz Unije, iz članka 233. stavka 4. točke (a) Zakonika; |
(s) |
odobrenje za status ovlaštenog primatelja za provoz Unije, iz članka 233. stavka 4. točke (b) Zakonika; |
(t) |
odobrenje za uporabu posebnog pečata iz članka 233. stavka 4. točke (c) Zakonika; |
(u) |
odobrenje za uporabu provozne deklaracije s ublaženim zahtjevima za podacima iz članka 233. stavka 4. točke (d) Zakonika; |
(v) |
odobrenje za uporabu elektroničke prijevozne isprave kao carinske deklaracije, iz članka 233. stavka 4. točke (e) Zakonika; |
2. Zajedničke komponente CDS-a upotrebljavaju se za zahtjeve i odobrenja iz stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice.
3. Država članica može odlučiti da se zajedničke komponente CDS-a mogu upotrebljavati za zahtjeve i odobrenja iz stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke utječu samo na tu državu članicu.
4. CDS se ne smije upotrebljavati za zahtjeve, odobrenja i odluke koji nisu navedeni u stavku 1.
Članak 6.
Prijava na CDS i pristup tom sustavu
1. Autentikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) iz članka 14.
Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama CDS-a, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 18.
2. Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.
3. Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.
Članak 7.
EU-ov portal za gospodarske subjekte
1. EU-ov portal za gospodarske subjekte ulazna je točka u CDS za gospodarske subjekte i druge osobe.
2. EU-ov portal za gospodarske subjekte interoperabilan je sa središnjim CDMS-om te s nacionalnim CDMS-ovima ako su ih uspostavile države članice.
3. EU-ov portal za gospodarske subjekte upotrebljava se za zahtjeve i odobrenja iz članka 5. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice.
4. Država članica može odlučiti da se EU-ov portal za gospodarske subjekte može upotrebljavati za zahtjeve i odobrenja iz članka 5. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke utječu samo na tu državu članicu.
Ako država članica odluči upotrebljavati EU-ov portal za gospodarske subjekte za odobrenja ili odluke koje utječu samo na nju, o tome obavješćuje Komisiju.
Članak 8.
Središnji CDMS
1. Središnji CMDS upotrebljavaju carinska tijela za obradu zahtjeva i odluka iz članka 5. stavka 1. te upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i ta odobrenja, za potrebe provjera jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i donošenje odluke.
2. Središnji CDMS interoperabilan je s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte, referentnim uslugama za korisnike i s nacionalnim CDMS-ovima ako su ih uspostavile države članice.
Članak 9.
Međusobno savjetovanje carinskih tijela upotrebom CDMS-a
Carinsko tijelo države članice upotrebljava središnji CDMS ako se treba savjetovati s carinskim tijelom druge države članice prije donošenja odluke o zahtjevu ili odobrenju iz članka 5. stavka 1.
Članak 10.
Referentne usluge za korisnike
Referentne usluge za korisnike upotrebljavaju se za središnju pohranu podataka koji se odnose na odobrenja iz članka 5. stavka 1. te na odluke koje se odnose na ta odobrenja te omogućuje pregled, reproduciranje i potvrđivanje tih odobrenja u okviru drugih elektroničkih sustava uspostavljenih za potrebe članka 16. Zakonika.
Članak 11.
Nacionalni portal za gospodarske subjekte
1. Nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, dodatna je ulazna točka u CDS za gospodarske subjekte i druge osobe.
2. Kad je riječ o zahtjevima i odobrenjima iz članka 5. stavka 1. i o upravljanju odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja, ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice, gospodarski subjekti i druge osobe mogu birati između nacionalnog portala za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, ili EU-ova portala za gospodarske subjekte.
3. Nacionalni portal za gospodarske subjekte interoperabilan je s nacionalnim CDMS-om, ako je potonji uspostavljen.
4. Ako država članica uspostavi nacionalni portal za gospodarske subjekte, mora o tome obavijestiti Komisiju.
Članak 12.
Nacionalni CMDS
1. Nacionalni CMDS, ako je uspostavljen, upotrebljava carinsko tijelo države članice koja ga je uspostavila za obradu zahtjeva i odluka iz članka 5. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i ta odobrenja, za potrebe provjera jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i donošenje odluke.
2. Kako bi se carinska tijela mogla međusobno savjetovati, kako je navedeno u članku 9., nacionalni CDMS mora biti interoperabilan sa središnjim CDMS-om.
Članak 13.
Prijenos podataka koji se odnose na odobrenja u CDS
1. Podaci koji se odnose na odobrenja iz članka 5. stavka 1. koja su izdana od 1. svibnja 2016. ili odobrena u skladu s člankom 346. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (7), a koja bi mogla utjecati na više od jedne države članice, prenose se i pohranjuju u CDS ako su takva odobrenja valjana na datum prijenosa. Prijenos se mora izvršiti najkasnije do 1. svibnja 2019.
Država članica može odlučiti primijeniti prvi podstavak i na odobrenja iz članka 5. stavka 1. koja utječu samo na tu državu članicu.
2. Carinska tijela osiguravaju da podaci koje treba prenijeti u skladu sa stavkom 1. ispunjavaju zahtjeve u pogledu podataka utvrđene u Prilogu A Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446 i Prilogu A Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447. U tu svrhu mogu zatražiti potrebne informacije od korisnika odobrenja.
POGLAVLJE III.
SUSTAV JEDINSTVENO UPRAVLJANJE KORISNICIMA I DIGITALNI POTPIS (UUM&DS)
Članak 14.
Cilj i struktura sustava UUM&DS
1. Sustav UUM&DS omogućuje komunikaciju između sustavâ Komisije i sustavâ država članica za upravljanje identitetima i pristupom iz članka 18. kako bi se osoblju Komisije, gospodarskim subjektima i drugim osobama omogućio siguran ovlašteni pristup elektroničkim sustavima.
2. Sustav UUM&DS čine sljedeće zajedničke komponente:
(a) |
sustav upravljanja pristupom; |
(b) |
administracijski sustav upravljanja. |
3. Država članica uspostavlja sustav za upravljanje identitetima i pristupom kao nacionalnu komponentu sustava UUM&DS.
Članak 15.
Upotreba sustava UUM&DS
Sustav UUM&DS upotrebljava se za osiguravanje autentikacije i ovjere pristupa za sljedeće osobe:
(a) |
gospodarske subjekte i druge osobe u svrhu pristupanja zajedničkim komponentama CDS-a, sustava EOTI i sustava AEO-a; |
(b) |
osoblje Komisije u svrhu pristupanja zajedničkim komponentama CDS-a, sustava EOTI i sustava AEO-a te za potrebe održavanja sustava UUM&DS i upravljanja njime. |
Članak 16.
Sustav upravljanja pristupom
Komisija uspostavlja sustav upravljanja pristupom kojim se na temelju interoperabilnosti sa sustavima država članica za upravljanje identitetima i pristupom iz članka 18. provjeravaju zahtjevi za pristup koje u okviru sustava UUM&DS podnose gospodarski subjekti i druge osobe.
Članak 17.
Administracijski sustav upravljanja
Komisija uspostavlja administracijski sustav upravljanja pravilima za autentikaciju i provjeravanje identifikacijskih podataka gospodarskih subjekata i drugih osoba u svrhu omogućivanja pristupa elektroničkim sustavima.
Članak 18.
Sustavi država članica za upravljanje identitetima i pristupom
Države članice uspostavljaju sustav za upravljanje identitetima i pristupom kako bi osigurale sljedeće:
(a) |
sigurnu registraciju i pohranu identifikacijskih podataka gospodarskih subjekata i drugih osoba; |
(b) |
sigurnu razmjenu potpisanih i šifriranih identifikacijskih podataka gospodarskih subjekata i drugih osoba. |
POGLAVLJE IV.
SUSTAV EUROPSKIH OBVEZUJUĆIH TARIFNIH INFORMACIJA (EOTI)
Članak 19.
Cilj i struktura sustava EOTI
1. U skladu s člancima 33. i 34. Zakonika sustav EOTI omogućuje sljedeće:
(a) |
međusobno komuniciranje Komisije, država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjeva i odluka o OTI-ju; |
(b) |
upravljanje bilo kojim kasnijim događajem koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku; |
(c) |
praćenje obvezne upotrebe odluka o OTI-ju; |
(d) |
praćenje i upravljanje produljenom upotrebom odluka o OTI-ju. |
2. Sustav EOTI čine sljedeće zajedničke komponente:
(a) |
EU-ov portal za gospodarske subjekte; |
(b) |
središnji sustav EOTI; |
(c) |
funkcionalnost za praćenje upotrebe odluka o OTI-ju. |
3. Države članice mogu kao nacionalnu komponentu uspostaviti nacionalni sustav za obvezujuće tarifne informacije („nacionalni sustav OTI-ja”) zajedno s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte.
Članak 20.
Upotreba sustava EOTI
1. Sustav EOTI upotrebljava se za podnošenje, obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku iz članka 21. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
2. Carinska tijela upotrebljavaju sustav EOTI za olakšavanje praćenja ispunjavanja obveza koje proizlaze iz OTI-ja u skladu s člankom 21. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
3. Kad se količina robe koja se može ocariniti tijekom razdoblja produljene primjene dosegne, Komisija o tome putem sustava EOTI i u skladu s člankom 22. stavkom 2. trećim podstavkom Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 odmah obavješćuje države članice.
Članak 21.
Prijava na EOTI i pristup tom sustavu
1. Autentikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i osoba koje nisu gospodarski subjekti za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) iz članka 14.
Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama EOTI-ja, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 18.
2. Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.
3. Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.
Članak 22.
EU-ov portal za gospodarske subjekte
1. EU-ov portal za gospodarske subjekte ulazna je točka u sustav EOTI za gospodarske subjekte i druge osobe.
2. EU-ov portal za gospodarske subjekte interoperabilan je sa središnjim sustavom EOTI i nudi preusmjeravanje na nacionalne portale za gospodarske subjekte na kojima su nacionalni sustavi OTI-ja, ako su ih uspostavile države članice.
3. EU-ov portal za gospodarske subjekte upotrebljava se za podnošenje i razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku.
Članak 23.
Središnji sustav EOTI
1. Središnji sustav EOTI upotrebljavaju carinska tijela za obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku, u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i za donošenje odluke.
2. Središnji sustav EOTI upotrebljavaju carinska tijela za potrebe članka 16. stavka 4., članka 17. te članka 21. stavka 2. točke (b) i stavka 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
3. Središnji sustav EOTI interoperabilan je s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte i s nacionalnim sustavima OTI-ja, ako su uspostavljeni.
Članak 24.
Međusobno savjetovanje carinskih tijela upotrebom središnjeg sustava EOTI
Carinsko tijelo države članice upotrebljava središnji sustav EOTI za potrebe savjetovanja s carinskim tijelom druge države članice kako bi se osigurala usklađenost s člankom 16. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
Članak 25.
Praćenje upotrebe odluka o OTI-ju
Funkcionalnost za praćenje upotrebe odluka o OTI-ju upotrebljava se za potrebe članka 21. stavka 3. i članka 22. stavka 2. trećeg podstavka Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
Članak 26.
Nacionalni portal za gospodarske subjekte
1. Ako je država članica uspostavila nacionalni sustav OTI-ja u skladu s člankom 19. stavkom 3., nacionalni portal za gospodarske subjekte glavna je ulazna točka u nacionalni sustav OTI-ja za gospodarske subjekte i druge osobe.
2. Gospodarski subjekti i druge osobe upotrebljavaju nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, u pogledu zahtjeva i odluka koje se odnose na OTI ili u pogledu bilo kojeg kasnijeg događaja koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku.
3. Nacionalni portal za gospodarske subjekte interoperabilan je s nacionalnim sustavom OTI-ja, ako je potonji uspostavljen.
4. Nacionalni portal za gospodarske subjekte olakšava postupke ekvivalentne postupcima koje olakšava EU-ov portal za gospodarske subjekte.
5. Ako država članica uspostavi nacionalni portal za gospodarske subjekte, mora o tome obavijestiti Komisiju. Komisija osigurava da se nacionalnom portalu za gospodarske subjekte može pristupiti izravno s EU-ovog portala za gospodarske subjekte.
Članak 27.
Nacionalni sustav OTI-ja
1. Ako je uspostavljen nacionalni sustav OTI-ja, carinsko tijelo države članice koje je uspostavilo taj sustav upotrebljava ga za obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku, u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i za donošenje odluke.
2. Carinsko tijelo države članice upotrebljava svoj nacionalni sustav OTI-ja za potrebe članka 16. stavka 4., članka 17. te članka 21. stavka 2. točke (b) i stavka 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, osim ako za te potrebe upotrebljava središnji sustav EOTI.
3. Nacionalni sustav OTI-ja interoperabilan je s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte i sa središnjim sustavom EOTI.
POGLAVLJE V.
SUSTAV ZA REGISTRACIJU I IDENTIFIKACIJU GOSPODARSKIH SUBJEKATA (EORI)
Članak 28.
Cilj i struktura sustava EORI
Sustavom EORI omogućuje se jedinstvena registracija i identifikacija gospodarskih subjekata i drugih osoba na razini Unije.
Sustav EORI čine sljedeće komponente:
(a) |
središnji sustav EORI; |
(b) |
nacionalni sustavi EORI, ako su ih uspostavile države članice. |
Članak 29.
Upotreba sustava EORI
1. Sustav EORI upotrebljava se za:
(a) |
primanje podataka, koje su dostavile države članice, za registraciju gospodarskih subjekata i drugih osoba kako je navedeno u Prilogu 12-01 Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446 („podaci za EORI”); |
(b) |
pohranjivanje na središnjoj razini podataka za EORI koji se odnose na registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba; |
(c) |
stavljanje na raspolaganje podataka za EORI državama članicama. |
2. Sustav EORI omogućuje carinskim tijelima internetski pristup podacima za EORI na razini središnjeg sustava.
3. Sustav EORI interoperabilan je sa svim ostalim elektroničkim sustavima u kojima se upotrebljava EORI broj.
Članak 30.
Prijava na središnji sustav EORI i pristup tom sustavu
1. Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EORI obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.
2. Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EORI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.
Članak 31.
Središnji sustav EORI
1. Središnji sustav EORI upotrebljavaju carinska tijela za potrebe članka 7. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
2. Središnji sustav EORI interoperabilan je s nacionalnim sustavima EORI, ako su uspostavljeni.
Članak 32.
Nacionalni sustav EORI
1. Ako je uspostavljen nacionalni sustav EORI, carinsko tijelo države članice koje je uspostavilo taj sustav upotrebljava ga za razmjenu i pohranu podataka za EORI.
2. Nacionalni sustav EORI interoperabilan je sa središnjim sustavom EORI.
POGLAVLJE VI.
SUSTAV OVLAŠTENIH GOSPODARSKIH SUBJEKATA (AEO)
Članak 33.
Cilj i struktura sustava AEO
1. Sustav AEO omogućuje međusobno komuniciranje Komisije, država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjeva i odobrenja za status AEO-a, kao i za upravljanje svim kasnijim događajima koji mogu utjecati na prvotnu odluku, kako je navedeno u članku 30. stavku 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
2. Sustav AEO čine sljedeće zajedničke komponente:
(a) |
EU-ov portal za gospodarske subjekte; |
(b) |
središnji sustav AEO. |
3. Države članice mogu uspostaviti sljedeće nacionalne komponente:
(a) |
nacionalni portal za gospodarske subjekte; |
(b) |
nacionalni sustav ovlaštenih gospodarskih subjekata („nacionalni sustav AEO”). |
Članak 34.
Upotreba sustava AEO
1. Sustav AEO upotrebljava se za podnošenje, razmjenu, obradu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni odluku, kako je navedeno u članku 30. stavku 1. i članku 31. stavcima 1. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
2. Carinska tijela upotrebljavaju sustav AEO za ispunjavanje svojih obveza iz članka 31. stavaka 1. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 te za vođenje evidencije o relevantnim savjetovanjima.
Članak 35.
Prijava na središnji sustav AEO i pristup tom sustavu
1. Autentikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i osoba koje nisu gospodarski subjekti za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) iz članka 14.
Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama sustava AEO, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 18.
2. Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.
3. Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.
Članak 36.
EU-ov portal za gospodarske subjekte
1. EU-ov portal za gospodarske subjekte ulazna je točka u sustav AEO za gospodarske subjekte i druge osobe.
2. EU-ov portal za gospodarske subjekte interoperabilan je sa središnjim sustavom AEO i nudi preusmjeravanje na nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen.
3. EU-ov portal za gospodarske subjekte upotrebljava se za podnošenje i razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.
Članak 37.
Središnji sustav AEO
1. Središnji sustav AEO upotrebljavaju carinska tijela za razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.
2. Carinska tijela upotrebljavaju središnji sustav AEO za potrebe članaka 30. i 31. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
3. Središnji sustav AEO interoperabilan je s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte i s nacionalnim sustavima AEO, ako su uspostavljeni.
Članak 38.
Nacionalni portal za gospodarske subjekte
1. Nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, omogućuje razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke za status AEO-a.
2. Gospodarski subjekti upotrebljavaju nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, za razmjenu informacija s carinskim tijelima u pogledu zahtjeva i odluka o statusu AEO-a.
3. Nacionalni portal za gospodarske subjekte interoperabilan je s nacionalnim sustavom AEO.
Članak 39.
Nacionalni sustav AEO
1. Nacionalni sustav AEO, ako je uspostavljen, upotrebljava carinsko tijelo države članice koje ga je uspostavilo za razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke u pogledu zahtjeva i odluka o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.
2. Nacionalni sustav AEO interoperabilan je s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, te sa središnjim sustavom AEO.
POGLAVLJE VII.
FUNKCIONIRANJE ELEKTRONIČKIH SUSTAVA I OSPOSOBLJAVANJE ZA NJIHOVU UPOTREBU
Članak 40.
Razvoj, ispitivanje i puštanje u rad elektroničkih sustava te upravljanje njima
1. Komisija razvija, ispituje i pušta u rad zajedničke komponente te njima upravlja. Države članice razvijaju, ispituju i puštaju u rad nacionalne komponente te njima upravljaju.
2. Države članice osiguravaju interoperabilnost nacionalnih komponenti sa zajedničkim komponentama.
Članak 41.
Održavanje i mijenjanje elektroničkih sustava
1. Komisija održava zajedničke komponente, a države članice održavaju svoje nacionalne komponente.
2. Komisija i države članice osiguravaju neprekinuti rad elektroničkih sustava.
3. Komisija može mijenjati zajedničke komponente elektroničkih sustava kako bi popravila kvarove, dodala nove ili izmijenila postojeće funkcionalnosti.
4. Komisija obavješćuje države članice o izmjenama i ažuriranjima zajedničkih komponenti.
5. Države članice obavješćuju Komisiju o izmjenama i ažuriranjima nacionalnih komponenti koji mogu utjecati na funkcioniranje zajedničkih komponenti.
6. Komisija i države članice objavljuju podatke o izmjenama i ažuriranjima elektroničkih sustava u skladu sa stavcima 4. i 5.
Članak 42.
Privremeni kvar elektroničkih sustava
1. U slučaju privremenog kvara elektroničkog sustava iz članka 6. stavka 3. točke (b) Zakonika, gospodarski subjekti i druge osobe dužni su informacije potrebne za ispunjavanje potrebnih formalnosti podnijeti na način koji su propisale države članice, a to ne moraju nužno biti tehnike elektroničke obrade podataka.
2. Carinska tijela osiguravaju da su informacije podnesene u skladu sa stavkom 1. na raspolaganju u odgovarajućim elektroničkim sustavima u roku od sedam dana nakon što ponovno postanu dostupni.
3. Komisija i države članice međusobno se obavješćuju ako su elektronički sustavi nedostupni zbog privremenog kvara.
Članak 43.
Podupiranje osposobljavanja za upotrebu zajedničkih komponenti i o njihovu funkcioniranju
Komisija podupire države članice u pogledu upotrebe zajedničkih komponenti i njihova funkcioniranja tako što im osigurava odgovarajuće materijale za osposobljavanje.
POGLAVLJE VIII.
ZAŠTITA PODATAKA, UPRAVLJANJE PODACIMA TE SIGURNOST ELEKTRONIČKIH SUSTAVA I VLASNIŠTVO NAD NJIMA
Članak 44.
Zaštita osobnih podataka
1. Osobni podaci registrirani u elektroničkom sustavu obrađuju se za potrebe provedbe carinskog zakonodavstva uzimajući u obzir posebne ciljeve svakog elektroničkog sustava kako su utvrđeni člankom 4. stavkom 1., člankom 14. stavkom 1., člankom 19. stavkom 1., člankom 28., odnosno člankom 33. stavkom 1.
2. U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725 nacionalna nadzorna tijela u području zaštite osobnih podataka i Europski nadzornik za zaštitu podataka surađuju kako bi nadzor nad obradom osobnih podataka registriranih u elektroničkim sustavima bio koordiniran.
Članak 45.
Ažuriranje podataka u elektroničkim sustavima
Države članice osiguravaju da podaci registrirani na nacionalnoj razini odgovaraju podacima registriranima u zajedničkim komponentama te da se redovito ažuriraju.
Članak 46.
Ograničenja u pogledu pristupa podacima i obrade podataka
1. Podacima koje je određena država članica registrirala u zajedničkim komponentama može pristupati te ih može obrađivati ta država članica. Može im pristupati i obrađivati ih i druga država članica ako je uključena u obradu zahtjeva ili upravljanje odlukom na koju se podaci odnose.
2. Podacima koje je u zajedničkim komponentama registrirao gospodarski subjekt ili druga osoba može pristupati taj gospodarski subjekt ili ta osoba. Može im pristupati i obrađivati ih država članica ako je uključena u obradu zahtjeva ili upravljanje odlukom na koju se podaci odnose.
3. Podacima koje je određena država članica registrirala u središnji sustav EOTI može pristupati te ih može obrađivati ta država članica. Može ih obrađivati i druga država članica ako je uključena u obradu zahtjeva na koji se podaci odnose, uključujući i putem savjetovanja u skladu s člankom 24. Mogu im pristupati sve države članice u skladu s člankom 23. stavkom 2.
4. Podacima koje je u središnji sustav EOTI registrirao gospodarski subjekt ili druga osoba može pristupati taj gospodarski subjekt ili ta osoba. Mogu im pristupati sve države članice u skladu s člankom 23. stavkom 2.
Članak 47.
Vlasništvo nad sustavima
1. Komisija je vlasnik sustava za zajedničke komponente.
2. Države članice vlasnice su sustava za nacionalne komponente.
Članak 48.
Sigurnost sustava
1. Komisija osigurava sigurnost zajedničkih komponenti. Države članice osiguravaju sigurnost nacionalnih komponenti.
Komisija i države članice moraju u tu svrhu poduzeti potrebne mjere kako bi barem:
(a) |
spriječile da neovlaštene osobe pristupe uređajima koji se upotrebljavaju za obradu podataka; |
(b) |
spriječile da neovlaštene osobe unose podatke, ostvare bilo kakav uvid u njih ili da ih izmijene ili izbrišu; |
(c) |
otkrile bilo koju od aktivnosti iz točaka (a) i (b). |
2. Komisija i države članice međusobno se obavješćuju o svim aktivnostima koje bi mogle prouzročiti povredu sigurnosti ili sumnju u povredu sigurnosti elektroničkih sustava.
POGLAVLJE IX.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 49.
Ocjenjivanje elektroničkih sustava
Komisija i države članice ocjenjuju komponente za koje su odgovorne te posebice analiziraju sigurnost i integritet komponenti i povjerljivost podataka koji se obrađuju u tim komponentama.
Komisija i države članice međusobno se obavješćuju o rezultatima tih ocjena.
Članak 50.
Stavljanje izvan snage
Provedbena uredba (EU) 2017/2089 stavlja se izvan snage.
Članak 51.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 269, 10.10.2013., str. 1.
(2) Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 оd 11. travnja 2016. o uspostavi programa rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije (SL L 99, 15.4.2016., str. 6.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2089 оd 14. studenoga 2017. o tehničkim protokolima za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu informacija i pohranu takvih informacija u skladu s Carinskim zakonikom Unije (SL L 297, 15.11.2017., str. 13).
(4) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(5) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(6) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.)
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/18 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1027
оd 21. lipnja 2019.
o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” (ZOZP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 3. točku (a),
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 Komisija je razmotrila zahtjev za odobrenje izmjena specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (u nastavku teksta „ZOZP”) „Tiroler Speck” registriranu na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1065/97 (2), koji je poslala Austrija. |
(2) |
Budući da predmetne izmjene nisu manje u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3). Tom je prilikom prvi put objavljen i jedinstveni dokument za „Tiroler Speck”. |
(3) |
Konkretno, u specifikaciji proizvoda koja se primjenjivala kad je Komisiji poslan zahtjev za izmjenu navodi se, u pravilima o označivanju, da se zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” ne smije prevoditi na druge jezike. Cilj je predložene izmjene, među ostalim, bio da se odobri upotreba prijevoda zaštićenog naziva u određenim okolnostima. |
(4) |
Komisija je 7. svibnja 2018. zaprimila prigovor Italije. Obrazloženu izjavu o prigovoru Komisija je zaprimila 5. srpnja 2018. Italija se usprotivila izmjeni ograničenja u pogledu označivanja koja se odnose na upotrebu prijevoda zaštićenog naziva. Pozivajući se na članak 10. stavak 1. točku (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012, Italija je navela da bi odobrenje upotrebe prijevoda zaštićenog naziva, iako u kombinaciji sa zaštićenim nazivom na njemačkom, ugrozilo opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva (Südtiroler Speck/Speck Alto Adige (ZOZP)). |
(5) |
S obzirom na to da je taj prigovor smatrala prihvatljivim, Komisija je dopisom od 16. kolovoza 2018. pozvala Austriju i Italiju da provedu odgovarajuća savjetovanja tijekom razdoblja od tri mjeseca kako bi postigle međusobni sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima. |
(6) |
Među strankama je postignut sporazum. Dopisom od 30. kolovoza 2018. Austrija je Komisiju obavijestila o rezultatima sporazuma. Austrija i Italija sporazumjele su se da bi pravila o označivanju za specifikaciju proizvoda naziva „Tiroler Speck” (ZOZP) trebala i dalje sadržavati zabranu upotrebe prijevoda zaštićenog imena pri označivanju. S obzirom na navedeno valja zaključiti da je u pogledu pravila o označivanju navedenim sporazumom zamijenjen zahtjev za izmjenu. |
(7) |
U skladu s točkom 5.5. objavljenog zahtjeva za izmjenu odredbe o označivanju specifikacije proizvoda trebale su se zamijeniti sljedećim: „Na svakoj jedinici koja je pakirana i spremna za prodaju na istaknutom mjestu i na čitljiv i neizbrisiv način moraju se navesti broj gospodarstva, identifikacijska oznaka serije u obliku broja serije ili datuma te riječi ‚Tiroler Speck ZOZP’. Osim toga, može se navesti i dio mesa koji je upotrijebljen i/ili regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja. Primjeri označivanja: — ‚slanina Tiroler Speck ZOZP’, — ‚Tiroler Speck ZOZP – proizvedeno od buta’, — ‚Tiroler Speck ZOZP – leđna slanina iz Zillertala’, — ‚Tiroler Speck ZOZP – proizvedeno od svinjskog trbuha, iz regije Ötztal’. Može se upotrebljavati oznaka na službenom jeziku sporazumijevanja područja na kojem se proizvod stavlja na tržište pod uvjetom da se navede i njemački izraz ‚Tiroler Speck ZOZP’. Mogu se navesti i imena, nazivi poduzeća i trgovačke marke, pod uvjetom da se takvim pakiranjem ne dovodi u zabludu.” |
(8) |
U zahtjevu za izmjenu te su izmjene obrazložene na sljedeći način: „Detaljna i opsežna pravila o označivanju doprinose poboljšanju transparentnosti i kvalitete informacija koje se pružaju potrošačima. Uređena je i upotreba dodatnih informacija kako bi se preciznije naveo dio mesa koji je upotrijebljen i/ili regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja, tako da je istaknuto regionalno podrijetlo proizvoda te je naveden detaljniji opis proizvoda uključivanjem dodatnih informacija o upotrijebljenim dijelovima mesa. Time se potrošačima pružaju točniji opis proizvoda i preciznije informacije.” |
(9) |
U skladu s navedenim sporazumom odredba o označivanju iz specifikacije proizvoda zamjenjuje se sljedećim: „Na svakoj jedinici koja je pakirana i spremna za prodaju na istaknutom mjestu i na čitljiv i neizbrisiv način mora se navesti broj gospodarstva, identifikacijska oznaka serije u obliku broja serije ili datuma te naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’. Naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’ ne smije se prevoditi na druge jezike. Odmah nakon naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’ mora biti naveden izraz ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ i/ili pokrata ‚ZOZP’, koji mogu biti navedeni i na jeziku sporazumijevanja koji nije njemački, umjesto ili pored njemačke verzije. Radi boljeg informiranja potrošača izrazi kojima se opisuje proizvod, među ostalim upotrijebljeni dio mesa (‚slanina’, ‚leđna slanina’, ‚trbušna slanina’; ili ‚proizvedeno od buta’, ‚proizvedeno od svinjskih leđa’, ‚proizvedeno od svinjskog trbuha’) također mogu biti navedeni na jeziku sporazumijevanja zemlje u kojoj se proizvod stavlja na tržište. Međutim, ti izrazi moraju biti jasno odijeljeni od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’. To se može postići navođenjem izraza u različitim redcima, pri čemu se mora ostaviti dovoljan razmak između redaka. Međutim, kad je riječ o ‚tehničkim oznakama’, zbog ograničenosti prostora možda neće biti moguće razdvojiti dva izraza u zasebne retke. Ne dovodeći u pitanje obvezu jasnog razlikovanja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla od dodatnog opisnog naziva, u slučaju takozvanih ‚tehničkih oznaka’, tj. oznaka koje se obično stavljaju na poleđinu proizvoda koji je pakiran i spreman za stavljanje na tržište, može se dogoditi da zbog ograničenosti prostora razdvajanje dvaju izraza u zasebne retke nije moguće. Prijevodi upućivanja na regiju Tirol kao mjesto podrijetla ne smiju se dodavati izrazima koji opisuju proizvod. Može se navesti i regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja, ali to navođenje mora biti odijeljeno od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’ i od izraza ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ i/ili pokrate ‚ZOZP’. Mogu se navesti i imena, nazivi poduzeća i trgovačke marke ako se time kupca ne dovodi u zabludu.” |
(10) |
Obrazloženje tih izmjena koje se navodi u sporazumu i smatra dijelom zahtjeva za izmjenu, kako je izmijenjen sporazumom, glasi kako slijedi: „S jedne strane, osigurat će se da se zaštićeni naziv ‚Tiroler Speck’ i dalje upotrebljava samo u verziji koja je upisana u registar. S druge strane, traženom izmjenom predviđaju se dodatne opisne informacije o proizvodu, koje se odnose na upotrijebljeni dio mesa i na regiju proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja. Time će se kupcima pružati iscrpne i transparentne informacije u smislu Uredbe (EU) br. 1169/2011 te detaljnije informacije o zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’. Kao primjeri mogu se navesti sljedeći izrazi: ‚Tiroler Speck ZOZP – slanina – iz Zillertala’, ‚Tiroler Speck ZOZP – proizvedeno od buta’, ‚slanina Tiroler Speck ZOZP’.” |
(11) |
Budući da je sporazum između Austrije i Italije u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 1151/2012 i sa zakonodavstvom EU-a, njegov bi se sadržaj trebao uzeti u obzir. |
(12) |
U skladu s time izmijenjen je jedinstveni dokument. Izmjene jedinstvenog dokumenta uvedene na temelju sporazuma nisu značajne i u svakom slučaju njima se odredba o označivanju na koju je uložen prigovor vraća u prvotno stanje. Stoga nije potrebno ponavljanje razmatranja predviđeno člankom 51. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012. Međutim, trebalo bi objaviti pročišćeni tekst jedinstvenog dokumenta u informativne svrhe. |
(13) |
S obzirom na navedeno Komisija smatra da bi trebalo odobriti izmjenu kako je izmijenjena sporazumom, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobravaju se izmjene specifikacije objavljene u Službenom listu Europske unije u pogledu naziva „Tiroler Speck” (ZOZP), kako su izmijenjene u skladu ovom Uredbom. Pročišćeni jedinstveni dokument nalazi se u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1065/97 od 12. lipnja 1997. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 1107/96 o registraciji zemljopisnih oznaka i oznaka izvornosti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92 (SL L 156 od 13.6.1997., str. 5.).
PRILOG
„TIROLER SPECK”
EU br.: PGI-AT-02162 – 8.8.2016.
ZOI ( )
ZOZP (X)
1. Naziv
„Tiroler Speck”
2. Država članica ili treća zemlja
Austrija
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Vrsta proizvoda
Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
Slanina sa ZOZP-om „Tiroler Speck” suhomesnati je proizvod proizveden tradicionalnom obrtničkom metodom od svinjskog mesa i to buta, leđa, trbuha, plećke ili vrata bez kosti, suho soljen, začinjen posebnom mješavinom začina koja uključuje barem borovicu, crni papar i češnjak, salamuren, hladno dimljen u skladu s postupkom koji je specifičan za predmetnu regiju, pri čemu se upotrebljava barem 50 % drva bukve ili jasena, te potom sušen na zraku. Vanjska je boja tamnosmeđa, dok je površina reza crvenkasta s bijelim slojem masnog tkiva. Miris je intenzivno i aromatično pikantan s osjetno zrelim notama i aromom dima. Okus je blago pikantan, prelazi iz jasnih i prepoznatljivih dimnih nota do punog mesnog okusa te je zaokružen prepoznatljivom slanoćom.
Fizikalno-kemijska i mikrobiološka svojstva:
|
omjer vode i bjelančevina: najviše 1,7 (tolerancija + 0,2) |
|
udio soli (NaCl): najviše 5,0 % (tolerancija + 1,5 % [u sredini] + 2,0 % [na rubu]) |
Slanina „Tiroler Speck” proizvodi se isključivo na definiranom zemljopisnom području i u svojem je konačnom obliku dostupna pakirana vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi i to u nenarezanom obliku, u dijelovima ili u kriškama.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
Dijelovi mesa koji se upotrebljavaju za slaninu sa ZOZP-om „Tiroler Speck” podrijetlom su iz Europske unije, a uključuju but s kožom, s gornjim dijelom ili bez njega, leđa s kožom, trbuh s kožom (s mekim kostima ili bez njih), podlopaticu s kožom i vrat bez kože, a sa svih tih dijelova uklonjene su kosti te su rezani u skladu s dobrom proizvodnom praksom.
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Sve proizvodne faze (od soljenja do konačnog proizvoda) odvijaju se na definiranom zemljopisnom području.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Slaninu sa ZOZP-om „Tiroler Speck” mora rezati specijalist s izobrazbom u području proizvodnje slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck”, koji je poznat kao „Tiroler Speckmeister”, ili se ta slanina mora rezati pod njegovim nadzorom. Tijekom rezanja svaka se dovršena serija mora podvrgnuti osjetilnoj analizi kako bi se osiguralo da ne postoje neželjena odstupanja u boji ili okusu. Ako postoje nedostaci (kao što su truljenje, nedostaci u boji ili nepoželjno sušenje rubova), moraju se odmah poduzeti mjere kako bi se prilagodili kontrolni parametri (kao što su temperatura, vlažnost zraka ili trajanje svake faze postupka) za serije ili jedinice koje su još u postupku proizvodnje. Kako bi se omogućilo brzo osiguravanje kvalitete, aktivnosti u pogledu proizvodnje pakiranih jedinica slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” provode se isključivo u okviru proizvodnog gospodarstva ili skupine gospodarstava (tj. poduzeće s gospodarstvima na više lokacija od kojih svako provodi pojedinačne faze proizvodnje slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” ili poduzeće s više poštanskih adresa u istom okrugu).
Kako bi se izbjegli štetni učinci oksidacije ili sušenja, ili mikrobiološko kvarenje uslijed rasta plijesni, te time izbjegao gubitak na kvaliteti, vrijeme između rezanja i pakiranja mora biti kratko, zbog čega se pakiranje slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck”, koja se pakira vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi i to u nenarezanom obliku, u dijelovima ili kriškama, mora odvijati unutar definiranog zemljopisnog područja. Međutim, ako je zbog posebnih aranžmana potrebno razdoblje skladištenja prije početka rezanja, slanina mora biti pakirana isključivo vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi (prvo pakiranje) kako bi se izbjegao gubitak kvalitete zbog daljnjeg sušenja ili mikrobiološkog kvarenja uslijed rasta plijesni. Slanina sa ZOZP-om „Tiroler Speck” nakon toga se reže na dijelove za domaću upotrebu ili joj se odstranjuje koža te se slanina priprema i reže na kriške ili se priprema za „kuhinjsku upotrebu” te se pakira vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi (konačno pakiranje).
Slanina sa ZOZP-om „Tiroler Speck” može se prodavati u nenarezanom obliku u trgovinama u maloprodajnom prehrambenom sektoru pod uvjetom da se reže u prisutnosti kupca, da taj udio nenarezane slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” ne premašuje 10 % serije proizvedene odgovarajućeg dana i da se pri provjeri tijekom postupka rezanja (na dijelove, kriške, kocke itd.) na preostaloj količini ne otkriju nikakvi znakovi da ta serija ima nedostatke koji bi upućivali na to da je slanina koja će se prodavati u nenarezanom obliku neispravna.
3.6. Posebna pravila označivanja proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Na svakoj jedinici koja je pakirana i spremna za prodaju na istaknutom mjestu i na čitljiv i neizbrisiv način mora se navesti broj gospodarstva, identifikacijska oznaka serije u obliku broja serije ili datuma te naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck”. Naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” ne smije se prevoditi na druge jezike.
Odmah nakon naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” mora biti naveden izraz „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i/ili pokrata „ZOZP”, koji mogu biti navedeni i na jeziku sporazumijevanja koji nije njemački, umjesto ili pored njemačke verzije.
Izrazi kojima se opisuje proizvod, među ostalim upotrijebljeni dio mesa („slanina”, „leđna slanina”, „trbušna slanina”; ili „proizvedeno od buta”, „proizvedeno od svinjskih leđa”, „proizvedeno od svinjskog trbuha”) također mogu biti navedeni na jeziku sporazumijevanja zemlje u kojoj se proizvod stavlja na tržište. Međutim, ti izrazi moraju biti jasni odijeljeni od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck”. To se može postići navođenjem izraza u različitim redcima, pri čemu se mora ostaviti dovoljan razmak između redaka. Međutim, kad je riječ o „tehničkim oznakama”, zbog ograničenosti prostora možda neće biti moguće razdvojiti dva izraza u zasebne retke.
Prijevodi upućivanja na regiju Tirol kao mjesto podrijetla ne smiju se dodavati izrazima koji opisuju proizvod.
Može se navesti i regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja, ali to navođenje mora biti odijeljeno od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” i od izraza „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i/ili pokrate „ZOZP”.
Mogu se navesti i imena, nazivi poduzeća i trgovačke marke ako se time kupca ne dovodi u zabludu.
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Pokrajina Tirol.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
U planinskom krajoliku Tirola, koji karakteriziraju poljoprivredne površine, proizvodnja slanine kao način očuvanja svježeg mesa razvijala se i usavršavala tijekom brojnih generacija. Znanje o posebnim receptima za začine i o tradicionalnim metodama proizvodnje slanine „Tiroler Speck” svaka je generacija poljoprivrednika prenosila na svoju djecu. Iz te tradicije, koja se prenosila s osobe na osobu, nastao je općeprihvaćeni standard današnje komercijalne proizvodnje slanine „Tiroler Speck”. Sušenje na čistom tirolskom planinskom zraku, blago dimljenje upotrebom posebnih mješavina začina te drva bukve ili jasena nužne su sastavnice proizvodnog postupka, koji je poseban, odnosno specifičan za predmetnu regiju i zahvaljujući kojem slanina „Tiroler Speck” ima svoj karakterističan tamnosmeđi izgled. Uz iznimku slanine „Schopfspeck” [vratna slanina], na površini reza vidjeti se bijelo masno tkivo, a meso je intenzivne crvene boje te postaje tamnije prema krajevima. Nedvojbene karakteristike tog proizvoda njegova su pikantna aroma s prepoznatljivim zrelim notama i njegov lagano začinjen okus s dimnim i slanim notama kojima je u temelju aroma svinjetine. Unutar tog šireg okvira česte su regionalne varijacije i suptilne razlike u organoleptičkim svojstvima, ovisno o kulturnim posebnostima koje su se ukorijenile u određenim regijama i dolinama definiranog zemljopisnog područja. U skladu s time, određeni aspekti tipične prirode proizvoda, kao što su profil okusa ili naznake okusa dimljenog drva, poprimaju regionalne karakteristike, što ne utječe na opći identitet slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” niti ga mijenja.
Tradicionalna metoda proizvodnje koja se razvila u tom zemljopisnom području temelji se na stručnom znanju proizvođača koje se prenosilo stoljećima.
Znanje i obrtnička tradicija specijalista Tiroler Speckmeister osiguravaju očuvanje visoke kvalitete tog proizvoda. Stoljeća praktičnog iskustva specijalista Tiroler Speckmeister u pogledu učinaka koje sirovine i klimatski uvjeti imaju na kvalitetu proizvoda (uključujući znanje o negativnim čimbenicima utjecaja, uzrocima abnormalnosti, stalno promjenjivim svojstvima sirovina i čimbenicima iz okoliša te uzajamnim učincima proizvodnih parametara) imaju bitnu ulogu u postizanju visokog standarda kvalitete konačnog proizvoda. Trajanje postupka sušenja na zraku stoga mjeri Tiroler Speckmeister na temelju trenutačnih klimatskih uvjeta u regiji i veličine komada mesa. To se radi kako bi se osiguralo oprezno provođenje postupka sušenja i nenarušena kvaliteta proizvoda sa svim njegovim karakterističnim značajkama (tamnosmeđa vanjska boja, srednje tvrda do tvrda tekstura, okus borovice s prepoznatljivim slanim notama i aromom dima).
Nadzorom nad postupkom proizvodnje koji provodi Tiroler Speckmeister, koji redovito prolazi kroz dodatnu specijalističku izobrazbu, sprečavaju se mogući štetni učinci na proizvod te gubitak kvalitete.
Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda
(članak 6. stavak 1. drugi podstavak Uredbe)
https://www.patentamt.at/herkunftsangaben/tirolerspeck/
ODLUKE
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/24 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1028
od 14. lipnja 2019.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća članova Međunarodnog vijeća za masline u pogledu trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 3. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Međunarodni sporazum o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. („Sporazum”) potpisan je u ime Unije u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/1892 (1)18. studenoga 2016. u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, podložno njegovu kasnijem sklapanju. Sporazum je privremeno stupio na snagu 1. siječnja 2017. u skladu s njegovim člankom 31. stavkom 2. |
(2) |
Sporazum je sklopljen 17. svibnja 2019. Odlukom Vijeća (EU) 2019/848 (2). |
(3) |
Na temelju članka 7. stavka 1. Sporazuma Vijeće članova Međunarodnog vijeće za masline („Vijeće članova”) treba donositi odluke o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina. |
(4) |
Vijeće članova tijekom svojeg 109. zasjedanja od 17. do 21. lipnja 2019. treba donijeti odluke o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komina maslina. |
(5) |
Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća članova jer će odluke koje treba donijeti imati pravne učinke na Uniju u pogledu međunarodne trgovine s drugim članovima Međunarodnog vijeća za masline (IOC) te će moći presudno utjecati na sadržaj prava Unije, konkretno na tržišne standarde za maslinovo ulje koje donosi Komisija na temelju članka 75. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3). |
(6) |
Odluke koje treba donijeti Vijeće članova odnose se na izmjenu naslova, granica preciznosti, kromatograma, mjera preciznosti i upućivanja na druge dokumente. O tim odlukama opsežno su raspravljali znanstvenici i tehnički stručnjaci u području maslinova ulja iz Komisije i iz država članica. Tim odlukama pridonijet će se međunarodnom usklađivanju normi za maslinovo ulje te će se uspostaviti okvir kojim će se osigurati pošteno tržišno natjecanje u trgovini proizvodima iz sektora maslinova ulja. Stoga bi te odluke trebalo poduprijeti, a zbog njih će biti potrebne izmjene Uredbe Komisije (EEZ) br. 2568/91 (4). |
(7) |
Ako donošenje tih odluka od strane Vijeća članova tijekom njegova 109. zasjedanja bude odgođeno zbog nemogućnosti pojedinih članova da daju odobrenje, stajalište navedeno u Prilogu ovoj Odluci trebalo bi zauzeti u ime Unije u okviru mogućeg postupka donošenja odluka od strane Vijeća članova razmjenom prepiske, u skladu s člankom 10. stavkom 6. Sporazuma. Postupak donošenja odluka razmjenom prepiske trebalo bi pokrenuti prije sljedećeg redovnog zasjedanja Vijeća članova u studenome 2019. |
(8) |
Kako bi se zaštitili interesi Unije, predstavnicima Unije u Vijeću članova trebalo bi dopustiti da na 109. zasjedanju Vijeća članova zahtijevaju odgodu donošenja odluka o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina ako nove znanstvene ili tehničke informacije iznesene prije ili tijekom tog zasjedanja dovedu u pitanje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća članova tijekom njegova 109. zasjedanja od 17. do 21. lipnja 2019. ili u okviru postupka donošenja odluka od strane Vijeća članova razmjenom prepiske, koji treba pokrenuti prije njegova sljedećeg redovnog zasjedanja u studenome 2019., u pogledu trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina navedeno je u Prilogu.
Članak 2.
Ako postoji vjerojatnost da će na stajalište iz članka 1. utjecati nove znanstvene ili tehničke informacije iznesene prije ili tijekom 109. zasjedanja Vijeća članova, Unija zahtijeva da se donošenje odluka o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine u Vijeću članova odgodi dok se ne utvrdi stajalište Unije na temelju tih novih informacija.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 14. lipnja 2019.
Za Vijeće
Predsjednik
E.O. TEODOROVICI
(1) Odluka Vijeća (EU) 2016/1892 od 10. listopada 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (SL L 293, 28.10.2016., str. 2.).
(2) Odluka Vijeća (EU) 2019/848 od 17. svibnja 2019. o sklapanju, u ime Europske unije, Međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (SL L 139, 27.5.2019., str. 1.).
(3) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).
(4) Uredba Komisije (EEZ) br. 2568/91 od 11. srpnja 1991. o karakteristikama maslinovog ulja i ulja komine maslina te o odgovarajućim metodama analize (SL L 248, 5.9.1991., str. 1.).
PRILOG
Unija na 109. zasjedanju Vijeća članova od 17. do 21. lipnja 2019. ili u okviru postupka donošenja odluka od strane Vijeća članova razmjenom prepiske, koji treba pokrenuti prije njegova sljedećeg redovnog zasjedanja u studenome 2019., podupire sljedeće izmjene metoda IOC-a:
— |
revizija metode COI/T.20/Dok. br. 19/Rev. 5 („Spektrofotometrijsko ispitivanje u ultraljubičastom području”) uklanjanjem apsolutne vrijednosti i izmjenom mjera preciznosti, |
— |
revizija metode COI/T.20/Dok. br. 42-2/Rev. 3 („Mjere preciznosti metoda analize koje je donijelo Međunarodno vijeće za masline”) izmjenom mjera preciznosti povezanih s metodama COI/T.20/Dok. br. 19 i COI/T.20/Dok. br. 26, |
— |
revizija metode COI/T.20/Dok. br. 26/Rev.4 („Određivanje sastava i sadržaja sterola i alkoholnih spojeva kapilarnom plinskom kromatografijom”) izmjenom naslova, granica preciznosti i kromatograma. |
Predstavnici Unije u Vijeću članova mogu dogovoriti tehničke prilagodbe drugih metoda ili dokumenata IOC-a bez daljnje odluke Vijeća ako te tehničke prilagodbe proizlaze iz izmjena iz prvog stavka.
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/27 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1029
od 18. lipnja 2019.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru relevantnih odbora Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prijedlozima izmjena pravilnika UN-a br. 14, 17, 24, 30, 44, 51, 64, 75, 78, 79, 83, 85, 90, 115, 117, 129, 138, 139, 140 i 145, prijedlozima izmjena Globalnih tehničkih pravilnika br. 15 i 19, prijedlogu izmjene Zajedničke rezolucije M.R.2, prijedlogu jednog novog pravilnika UN-a i prijedlozima izmjena ovlaštenja za razvijanje globalnih tehničkih pravilnika
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Unija je Odlukom Vijeća 97/836/EZ (1) pristupila Sporazumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”). Revidirani sporazum iz 1958. stupio je na snagu 24. ožujka 1998. |
(2) |
Odlukom Vijeća 2000/125/EZ (2) Unija je pristupila Sporazumu o utvrđivanju globalnih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima („Usporedni sporazum”). Usporedni sporazum stupio je na snagu 15. veljače 2000. |
(3) |
U skladu s člankom 1. Revidiranog sporazuma iz 1958. i člankom 6. Usporednog sporazuma, Upravni odbor Revidiranog sporazuma iz 1958. i Izvršni odbor Usporednog sporazuma („relevantni odbori UNECE-a”) mogu donijeti, kako je primjenjivo, prijedloge izmjena pravilnika UN-a br. 14, 17, 24, 30, 44, 51, 64, 75, 78, 79, 83, 85, 90, 115, 117, 129, 138, 139, 140 i 145, prijedloge izmjena Globalnih tehničkih pravilnika br. 15 i 19, prijedlog izmjene Zajedničke rezolucije M.R.2, prijedlog jednog novog pravilnika UN-a i prijedloge izmjena ovlaštenja za razvijanje globalnih tehničkih pravilnika („megaodluku”). |
(4) |
Na 178. zasjedanju Svjetskog foruma, koji će se održati od 24. do 28. lipnja 2019., relevantni odbori UNECE-a trebaju donijeti megaodluku u vezi s administrativnim odredbama i jednakim tehničkim propisima za homologaciju te o globalnim tehničkim propisima za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima. |
(5) |
Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru relevantnih odbora UNECE-a u pogledu donošenja prijedloga pravilnika UN-a jer će ti pravilnici biti obvezujući za Uniju te će moći presudno utjecati na sadržaj prava Unije u području homologacije vozila. |
(6) |
Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) homologacijski sustavi država članica zamijenjeni su homologacijskim postupkom Unije te je uspostavljen usklađeni okvir s administrativnim odredbama i općim tehničkim zahtjevima za sva nova vozila, sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice. Tom su direktivom pravilnici doneseni na temelju Revidiranog sporazuma iz 1958. („pravilnici UN-a”) uključeni u sustav EU homologacije tipa kao zahtjevi za homologaciju tipa ili kao alternative zakonodavstvu Unije. Od donošenja Direktive 2007/46/EZ pravilnici UN-a sve se više uključuju u zakonodavstvo Unije. |
(7) |
S obzirom na iskustvo i tehnički napredak potrebno je dopuniti zahtjeve koji se odnose na određene elemente ili obilježja obuhvaćene pravilnicima UN-a br. 17, 24, 30, 44, 64, 75, 78, 79, 83, 85, 90, 115, 117, 129, 138, 139 i 140 te izmijeniti globalne tehničke pravilnike UN-a br. 15 i 19. Usto, neke odredbe pravilnika UN-a br. 14, 51, 83, 129 i 145 i Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 potrebno je ispraviti. Konačno, potrebno je donijeti nove zahtjeve u pogledu naprednog sustava za kočenje u nuždi, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Upravnog odbora Revidiranog sporazuma iz 1958. i Izvršnog odbora Usporednog sporazuma tijekom 178. zasjedanja Svjetskog foruma koje će se održati od 24. do 28. lipnja 2019. jest da se glasuje za prijedloge navedene u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 18. lipnja 2019.
Za Vijeće
Predsjednik
P. DAEA
(1) Odluka Vijeća 97/836/EZ od 27. studenoga 1997. s obzirom na pristupanje Europske zajednice Sporazumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”) ( SL L 346, 17.12.1997., str. 78.).
(2) Odluka Vijeća 2000/125/EZ od 31. siječnja 2000. o sklapanju Sporazuma o utvrđivanju globalnih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima („Usporedni sporazum”) (SL L 35, 10.2.2000., str. 12.).
(3) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).
PRILOG
Pravilnik br. |
Naslov točke dnevnog reda |
Oznaka dokumenta (1) |
14 |
Prijedlog ispravka 1. dopune 6. nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 14 (sidrišta sigurnosnih pojaseva) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/56 |
17 |
Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 09 Pravilnika UN-a br. 17 (čvrstoća sjedala) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/35 |
24 |
Prijedlog dopune 5. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 24 (vidljive onečišćujuće tvari, mjerenje snage motora s kompresijskim paljenjem (dim iz dizelskog motora)) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/41 |
30 |
Prijedlog dopune 21. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 30 (gume za putnička vozila i njihove prikolice) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/50 |
44 |
Prijedlog dopune 16. nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 44 (sustavi za držanje djeteta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/36 |
51 |
Prijedlog ispravka dopune 4. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 51 (buka vozila kategorija M i N) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/51 |
64 |
Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 64 (zamjenska jedinica za privremenu uporabu, gume s produženom mobilnošću) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/52 |
75 |
Prijedlog dopune 18. izvornom nizu izmjena Pravilnika UN-a br. 75 (gume za motocikle/mopede) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/53 |
78 |
Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 78 (kočni sustavi motocikala) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/46 |
79 |
Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 79 (uređaj za upravljanje) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/73 |
83 |
Prijedlog dopune 13. nizu izmjena 06 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije iz vozila kategorija M1 i N1) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/42 |
83 |
Prijedlog dopune 9. nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije iz vozila kategorija M1 i N1) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/43 |
83 |
Prijedlog ispravka 1. dopune 8. nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije iz vozila kategorija M1 i N1) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/60 |
85 |
Prijedlog dopune 9. Pravilniku UN-a br. 85 (mjerenje neto snage i 30-minutne snage) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/44 |
90 |
Prijedlog dopune 5. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 90 (zamjenski dijelovi kočnog sustava) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/47 |
115 |
Prijedlog dodatka 8 Pravilniku br. 115 (sustavi na ukapljeni naftni plin i stlačeni prirodni plin za naknadnu ugradnju) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/45 |
117 |
Prijedlog dopune 10. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 117 (otpor kotrljanja guma, buka kotrljanja i prianjanje na mokroj podlozi) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/54 |
129 |
Prijedlog dopune 9. izvornom nizu izmjena Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/37 |
129 |
Prijedlog dopune 6. nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/38 |
129 |
Prijedlog dopune 5. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/39 |
129 |
Prijedlog dopune 2. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/40 |
129 |
Prijedlog ispravka 3. izvorne verzije Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/58 |
129 |
Prijedlog ispravka 1. niza izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/59 |
138 |
Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 138 (tiha cestovna vozila) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/55 |
139 |
Prijedlog dopune 2. Pravilniku UN-a br. 139 (sustav pomoći pri kočenju – BAS) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/48 |
140 |
Prijedlog dopune 3. Pravilniku UN-a br. 140 (elektronički nadzor stabilnosti – ESC) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/49 |
145 |
Prijedlog ispravka 1. izvorne verzije Pravilnika UN-a br. 145 (sustavi sidrišta ISOFIX, sidrišta gornje sigurnosne uzice ISOFIX i i-Size sjedeća mjesta) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/57 |
Novi pravilnik UN-a |
Prijedlog novog pravilnika UN-a o jedinstvenim odredbama o homologaciji motornih vozila s obzirom na napredni sustav za kočenje u nuždi (AEBS) za vozila kategorije M1 i N1 |
ECE/TRANS/WP.29/2019/61 |
Broj GTR-a |
Naslov točke dnevnog reda |
Oznaka dokumenta |
15 |
Prijedlog izmjene 5. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/62 |
15 |
Prijedlog ispravka Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku. |
ECE/TRANS/WP.29/2019/66 |
|
Prijedlog ispravka izmjene 1. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku. |
ECE/TRANS/WP.29/2019/67 |
|
Prijedlog ispravka izmjene 2. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku. |
ECE/TRANS/WP.29/2019/68 |
|
Prijedlog ispravka izmjene 3. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku. |
ECE/TRANS/WP.29/2019/69 |
|
Prijedlog ispravka izmjene 4. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku. |
ECE/TRANS/WP.29/2019/70 |
19 |
Prijedlog izmjene 2. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 19 (postupci ispitivanja emisija nastalih isparavanjem za globalno usklađene ispitne postupke za laka vozila (EVAP WLTP)) |
ECE/TRANS/WP.29/2019/64 |
Zajednička rezolucija br. |
Naslov točke dnevnog reda |
Oznaka dokumenta |
M.R.2 |
Prijedlog izmjene 1. Zajedničke rezolucije br. 2 s definicijama pogonskih sustava vozila |
ECE/TRANS/WP.29/2019/71 |
Razno |
Naslov točke dnevnog reda |
Oznaka dokumenta |
|
Revidirano odobrenje za razvijanje izmjene br. 2 Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 16 (gume) |
ECE/TRANS/WP.29/AC.3/48/Rev.1 |
|
Prijedlog izmjena odobrenja za razvijanje Globalnog tehničkog pravilnika UN-a o globalnim stvarnim emisijama tijekom vožnje |
ECE/TRANS/WP.29/2019/72 |
|
Odobrenje za razvijanje novog Globalnog tehničkog pravilnika UN-a o određivanju snage elektrificiranog vozila (DEVP) |
ECE/TRANS/WP.29/AC.3/53 |
(1) Svi dokumenti na koje se upućuje u tablici dostupni su na: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/gen2018.html
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/32 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1030
оd 21. lipnja 2019.
o odgodi isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 14. stavak 5.,
nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za biocidne proizvode,
budući da:
(1) |
Aktivna tvar indoksakarb uvrštena je u Prilog I. Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 te se stoga prema članku 86. Uredbe (EU) br. 528/2012 smatra odobrenom na temelju te uredbe, podložno specifikacijama i uvjetima iz Priloga I. toj direktivi. |
(2) |
Odobrenje indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 istječe 31. prosinca 2019. Dana 28. lipnja 2018. podnesen je zahtjev za obnovu odobrenja indoksakarba u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012. |
(3) |
Francusko nadležno ocjenjivačko tijelo obavijestilo je 12. studenoga 2018. Komisiju o svojoj odluci, donesenoj u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012, da je potrebno provesti potpuno ocjenjivanje zahtjeva. U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012 nadležno ocjenjivačko tijelo treba provesti potpuno ocjenjivanje zahtjeva u roku od 365 dana od njegova potvrđivanja. |
(4) |
U skladu s člankom 8. stavkom 2. te uredbe nadležno ocjenjivačko tijelo po potrebi može od podnositelja zahtjeva zatražiti da dostavi dostatne podatke za provedbu ocjenjivanja. U tom se slučaju razdoblje od 365 dana suspendira za razdoblje koje ne smije trajati dulje od ukupno 180 dana, osim ako to opravdavaju priroda traženih podataka ili iznimne okolnosti. |
(5) |
U roku od 270 dana od primitka preporuke nadležnog ocjenjivačkog tijela Europska agencija za kemikalije („Agencija”) treba pripremiti i Komisiji dostaviti mišljenje o obnovi odobrenja aktivne tvari u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012. |
(6) |
Iz razloga koji su izvan kontrole podnositelja zahtjeva odobrenje indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o njegovoj obnovi. Stoga je primjereno odgoditi datum isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 za razdoblje dovoljno za razmatranje zahtjeva. S obzirom na rokove predviđene za postupak ocjenjivanja od strane nadležnog ocjenjivačkog tijela i za pripremu i dostavljanje mišljenja Agencije, datum isteka odobrenja primjereno je odgoditi do 30. lipnja 2022. |
(7) |
Osim kada je riječ o datumu isteka odobrenja, indoksakarb bi trebao ostati odobren za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 podložno specifikacijama i uvjetima iz Priloga I. Direktivi 98/8/EZ, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Datum isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 odgađa se do 30. lipnja 2022.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 167, 27.6.2012., str. 1.
(2) Direktiva 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (SL L 123, 24.4.1998., str. 1.).
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/34 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1031
оd 21. lipnja 2019.
o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4883)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Unije s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/975 (5) nakon slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge u Litvi i Poljskoj. |
(2) |
Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2019/975 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih i divljih svinja u Poljskoj, Litvi i Rumunjskoj, što također treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU. |
(3) |
U lipnju 2019. zabilježena su dva slučaja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima Marijampolė i Prienai u Litvi, na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Litve koja su pogođena afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II. |
(4) |
U lipnju 2019. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu bartoszycki u Poljskoj, na području koje je trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, ta područja Poljske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II. |
(5) |
U lipnju 2019. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u okrugu węgrowski u Poljskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, ta područja Poljske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu I. |
(6) |
U lipnju 2019. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu Vâlcea u Rumunjskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, ta područja Rumunjske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom sada bi trebalo navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu I. |
(7) |
Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u epidemiološkom razvoju afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dostatno velika područja visokog rizika u Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj te ih navesti u dijelovima I., II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(8) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019.
Za Komisiju
Vytenis ANDRIUKAITIS
Član Komisije
(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.
(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.
(3) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.
(4) Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).
(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/975 оd 13. lipnja 2019. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 157, 14.6.2019., str. 31.).
PRILOG
Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:
„PRILOG
DIO I.
1. Belgija
Sljedeća područja u Belgiji:
in Luxembourg province:
— |
the area is delimited clockwise by: |
— |
Frontière avec la France, |
— |
Rue Mersinhat, |
— |
La N818jusque son intersection avec la N83, |
— |
La N83 jusque son intersection avec la N884, |
— |
La N884 jusque son intersection avec la N824, |
— |
La N824 jusque son intersection avec Le Routeux, |
— |
Le Routeux, |
— |
Rue d'Orgéo, |
— |
Rue de la Vierre, |
— |
Rue du Bout-d'en-Bas, |
— |
Rue Sous l'Eglise, |
— |
Rue Notre-Dame, |
— |
Rue du Centre, |
— |
La N845 jusque son intersection avec la N85, |
— |
La N85 jusque son intersection avec la N40, |
— |
La N40 jusque son intersection avec la N802, |
— |
La N802 jusque son intersection avec la N825, |
— |
La N825 jusque son intersection avec la E25-E411, |
— |
La E25-E411jusque son intersection avec la N40, |
— |
N40: Burnaimont, Rue de Luxembourg, Rue Ranci, Rue de la Chapelle, |
— |
Rue du Tombois, |
— |
Rue Du Pierroy, |
— |
Rue Saint-Orban, |
— |
Rue Saint-Aubain, |
— |
Rue des Cottages, |
— |
Rue de Relune, |
— |
Rue de Rulune, |
— |
Route de l'Ermitage, |
— |
N87: Route de Habay, |
— |
Chemin des Ecoliers, |
— |
Le Routy, |
— |
Rue Burgknapp, |
— |
Rue de la Halte, |
— |
Rue du Centre, |
— |
Rue de l'Eglise, |
— |
Rue du Marquisat, |
— |
Rue de la Carrière, |
— |
Rue de la Lorraine, |
— |
Rue du Beynert, |
— |
Millewée, |
— |
Rue du Tram, |
— |
Millewée, |
— |
N4: Route de Bastogne, Avenue de Longwy, Route de Luxembourg, |
— |
Frontière avec le Grand-Duché de Luxembourg, |
— |
Frontière avec la France, |
— |
La N87 jusque son intersection avec la N871 au niveau de Rouvroy, |
— |
La N871 jusque son intersection avec la N88, |
— |
La N88 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour, |
— |
La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N811, |
— |
La N811 jusque son intersection avec la N88, |
— |
La N88 jusque son intersection avecla N883 au niveau d'Aubange, |
— |
La N883 jusque son intersection avec la N81 au niveau d'Aubange, |
— |
La N81 jusque son intersection avec la E25-E411, |
— |
La E25-E411 jusque son intersection avec la N40, |
— |
La N40 jusque son intersection avec la rue du Fet, |
— |
Rue du Fet, |
— |
Rue de l'Accord jusque son intersection avec la rue de la Gaume, |
— |
Rue de la Gaume jusque son intersection avec la rue des Bruyères, |
— |
Rue des Bruyères, |
— |
Rue de Neufchâteau, |
— |
Rue de la Motte, |
— |
La N894 jusque son intersection avec laN85, |
— |
La N85 jusque son intersection avec la frontière avec la France. |
2. Bugarska
Sljedeća područja u Bugarskoj:
in Varna the whole region excluding the villages covered in Part II; |
in Silistra region:
|
in Dobrich region:
|
in Ruse region:
|
in Veliko Tarnovo region:
|
in Pleven region:
|
in Vratza region:
|
in Montana region:
|
in Vidin region:
|
3. Estonija
Sljedeća područja u Estoniji:
— |
Hiiu maakond. |
4. Mađarska
Sljedeća područja u Mađarskoj:
— |
Borsod-Abaúj-Zemplén megye 651100, 651300, 651400, 651500, 651610, 651700, 651801, 651802, 651803, 651900, 652000, 652200, 652300, 652601, 652602, 652603, 652700, 652900, 653000, 653100, 653200, 653300, 653401, 653403, 653500, 653600, 653700, 653800, 653900, 654000, 654201, 654202, 654301, 654302, 654400, 654501, 654502, 654600, 654700, 654800, 654900, 655000, 655100, 655200, 655300, 655500, 655600, 655700, 655800, 655901, 655902, 656000, 656100, 656200, 656300, 656400, 656600, 657300, 657400, 657500, 657600, 657700, 657800, 657900, 658000, 658201, 658202 és 658403 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Hajdú-Bihar megye 900750, 901250, 901260, 901270, 901350, 901551, 901560, 901570, 901580, 901590, 901650, 901660, 901750, 901950, 902050, 902150, 902250, 902350, 902450, 902550, 902650, 902660, 902670, 902750, 903250, 903650, 903750, 903850, 904350, 904750, 904760, 904850, 904860, 905360, 905450 és 905550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Heves megye 702550, 703350, 703360, 703450, 703550, 703610, 703750, 703850, 703950, 704050, 704150, 704250, 704350, 704450, 704550, 704650, 704750, 704850, 704950, 705050, és 705350 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750250, 750260, 750350, 750450, 750460, 750550, 750650, 750750, 750850, 750950, 751150, 752150 és755550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Nógrád megye 552010, 552150, 552250, 552350, 552450, 552460, 552520, 552550, 552610, 552620, 552710, 552850, 552860, 552950, 552970, 553050, 553110, 553250, 553260, 553350, 553650, 553750, 553850, 553910 és 554050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Pest megye 571250, 571350, 571550, 571610, 571750, 571760, 572250, 572350, 572550, 572850, 572950, 573360, 573450, 580050 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 851950, 852350, 852450, 852550, 852750, 853560, 853650, 853751, 853850, 853950, 853960, 854050, 854150, 854250, 854350, 855350, 855450, 855550, 855650, 855660 és 855850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe. |
5. Latvija
Sljedeća područja u Latviji:
— |
Aizputes novada Aizputes, Cīravas, Lažas, Kazdangas pagasts un Aizputes pilsēta, |
— |
Alsungas novads, |
— |
Durbes novada Dunalkas un Tadaiķu pagasts, |
— |
Kuldīgas novada Gudenieku pagasts, |
— |
Pāvilostas novada Sakas pagasts un Pāvilostas pilsēta, |
— |
Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes, |
— |
Ventspils novada Jūrkalnes pagasts, |
— |
Grobiņas novada Bārtas un Gaviezes pagasts, |
— |
Rucavas novada Dunikas pagasts. |
6. Litva
Sljedeća područja u Litvi:
— |
Jurbarko rajono savivaldybė: Smalininkų ir Viešvilės seniūnijos, |
— |
Kelmės rajono savivaldybė: Kelmės, Kelmės apylinkių, Kražių, Kukečių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 2128 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2106, Liolių, Pakražančio seniūnijos, Tytuvėnų seniūnijos dalis į vakarus ir šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105, ir Vaiguvos seniūnijos, |
— |
Pagėgių savivaldybė, |
— |
Plungės rajono savivaldybė, |
— |
Raseinių rajono savivaldybė: Girkalnio ir Kalnujų seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr A1, Nemakščių, Paliepių, Raseinių, Raseinių miesto ir Viduklės seniūnijos, |
— |
Rietavo savivaldybė, |
— |
Skuodo rajono savivaldybė, |
— |
Šilalės rajono savivaldybė, |
— |
Šilutės rajono savivaldybė: Juknaičių, Kintų, Šilutės ir Usėnų seniūnijos, |
— |
Tauragės rajono savivaldybė: Lauksargių, Skaudvilės, Tauragės, Mažonų, Tauragės miesto ir Žygaičių seniūnijos. |
7. Poljska
Sljedeća područja u Poljskoj:
w województwie warmińsko-mazurskim:
|
w województwie podlaskim:
|
w województwie mazowieckim:
|
w województwie lubelskim:
|
w województwie podkarpackim:
|
w województwie świętokrzyskim:
|
8. Rumunjska
Sljedeća područja u Rumunjskoj:
— |
Județul Alba, |
— |
Județul Cluj, |
— |
Județul Harghita, |
— |
Județul Hunedoara, |
— |
Județul Iași, |
— |
Județul Neamț, |
— |
Restul județului Mehedinți care nu a fost inclus în Partea III cu următoarele comune:
|
— |
Județul Gorj, |
— |
Județul Suceava, |
— |
Județul Mureș, |
— |
Județul Sibiu, |
— |
Județul Caraș-Severin. |
DIO II.
1. Belgija
Sljedeća područja u Belgiji:
in Luxembourg province:
— |
the area is delimited clockwise by: |
— |
La frontière avec la France au niveau de Florenville, |
— |
La N85 jusque son intersection avec la N894au niveau de Florenville, |
— |
La N894 jusque son intersection avec larue de la Motte, |
— |
La rue de la Motte jusque son intersection avec la rue de Neufchâteau, |
— |
La rue de Neufchâteau, |
— |
La rue des Bruyères jusque son intersection avec la rue de la Gaume, |
— |
La rue de la Gaume jusque son intersection avec la rue de l'Accord, |
— |
La rue de l'Accord, |
— |
La rue du Fet, |
— |
La N40 jusque son intersection avec la E25-E411, |
— |
La E25-E411 jusque son intersection avec la N81 au niveau de Weyler, |
— |
La N81 jusque son intersection avec la N883 au niveau d'Aubange, |
— |
La N883 jusque son intersection avec la N88 au niveau d'Aubange, |
— |
La N88 jusque son intersection avec la N811, |
— |
La N811 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour, |
— |
La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N88, |
— |
La N88 jusque son intersection avec la N871, |
— |
La N871 jusque son intersection avec la N87 au niveau de Rouvroy, |
— |
La N87 jusque son intersection avec la frontière avec la France. |
2. Bugarska
Sljedeća područja u Bugarskoj:
in Varna region:
|
in Silistra region:
|
in Dobrich region:
|
3. Estonija
Sljedeća područja u Estoniji:
— |
Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond). |
4. Mađarska
Sljedeća područja u Mađarskoj:
— |
Heves megye 700150, 700250, 700260, 700350, 700450, 700460, 700550, 700650, 700750, 700850, 700860, 700950, 701050, 701111, 701150, 701250, 701350, 701550, 701560, 701650, 701750, 701850, 701950, 702050, 702150, 702250, 702260, 702350, 702450, 702750, 702850, 702950, 703050, 703150, 703250, 703370, 705150,705250, 705450,705510 és 705610 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 850950, 851050, 851150, 851250, 851350, 851450, 851550, 851560, 851650, 851660, 851751, 851752, 852850, 852860, 852950, 852960, 853050, 853150, 853160, 853250, 853260, 853350, 853360, 853450, 853550, 854450, 854550, 854560, 854650, 854660, 854750, 854850, 854860, 854870, 854950, 855050, 855150, 855250, 855460, 855750, 855950, 855960, 856051, 856150, 856250, 856260, 856350, 856360, 856450, 856550, 856650, 856750, 856760, 856850, 856950, 857050, 857150, 857350, 857450, 857650, valamint 850150, 850250, 850260, 850350, 850450, 850550, 852050, 852150, 852250 és 857550, továbbá 850650, 850850, 851851 és 851852 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Nógrád megye 550110, 550120, 550130, 550210, 550310, 550320, 550450, 550460, 550510, 550610, 550710, 550810, 550950, 551010, 551150, 551160, 551250, 551350, 551360, 551450, 551460, 551550, 551650, 551710, 551810, 551821, 552360 és 552960 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Borsod-Abaúj-Zemplén megye 650100, 650200, 650300, 650400, 650500, 650600, 650700, 650800, 650900, 651000, 651200, 652100, 655400, 656701, 656702, 656800, 656900, 657010, 657100, 658100, 658310, 658401, 658402, 658404, 658500, 658600, 658700, 658801, 658802, 658901, 658902, 659000, 659100, 659210, 659220, 659300, 659400, 659500, 659601, 659602, 659701, 659800, 659901, 660000, 660100, 660200, 660400, 660501, 660502, 660600 és 660800, valamint 652400, 652500 és 652800 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe, |
— |
Hajdú-Bihar megye 900150, 900250, 900350, 900450, 900550, 900650, 900660, 900670, 901850, 900850, 900860, 900930, 900950, 901050, 901150, 901450, 902850, 902860, 902950, 902960, 903050, 903150, 903350, 903360, 903370, 903450, 903550, 904450, 904460, 904550, 904650 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe. |
5. Latvija
Sljedeća područja u Latviji:
— |
Ādažu novads, |
— |
Aizputes novada Kalvenes pagasts, |
— |
Aglonas novads, |
— |
Aizkraukles novads, |
— |
Aknīstes novads, |
— |
Alojas novads, |
— |
Alūksnes novads, |
— |
Amatas novads, |
— |
Apes novads, |
— |
Auces novads, |
— |
Babītes novads, |
— |
Baldones novads, |
— |
Baltinavas novads, |
— |
Balvu novads, |
— |
Bauskas novads, |
— |
Beverīnas novads, |
— |
Brocēnu novada Blīdenes pagasts, Remtes pagasta daļa uz austrumiem no autoceļa 1154 un P109, |
— |
Burtnieku novads, |
— |
Carnikavas novads, |
— |
Cēsu novads, |
— |
Cesvaines novads, |
— |
Ciblas novads, |
— |
Dagdas novads, |
— |
Daugavpils novads, |
— |
Dobeles novads, |
— |
Dundagas novads, |
— |
Durbes novada Durbes un Vecpils pagasts, |
— |
Engures novads, |
— |
Ērgļu novads, |
— |
Garkalnes novads, |
— |
Gulbenes novads, |
— |
Iecavas novads, |
— |
Ikšķiles novads, |
— |
Ilūkstes novads, |
— |
Inčukalna novads, |
— |
Jaunjelgavas novads, |
— |
Jaunpiebalgas novads, |
— |
Jaunpils novads, |
— |
Jēkabpils novads, |
— |
Jelgavas novads, |
— |
Kandavas novads, |
— |
Kārsavas novads, |
— |
Ķeguma novads, |
— |
Ķekavas novads, |
— |
Kocēnu novads, |
— |
Kokneses novads, |
— |
Krāslavas novads, |
— |
Krimuldas novads, |
— |
Krustpils novads, |
— |
Kuldīgas novada Ēdoles, Īvandes, Padures, Rendas, Kabiles, Rumbas, Kurmāles, Pelču, Snēpeles, Turlavas, Laidu un Vārmes pagasts, Kuldīgas pilsēta, |
— |
Lielvārdes novads, |
— |
Līgatnes novads, |
— |
Limbažu novads, |
— |
Līvānu novads, |
— |
Lubānas novads, |
— |
Ludzas novads, |
— |
Madonas novads, |
— |
Mālpils novads, |
— |
Mārupes novads, |
— |
Mazsalacas novads, |
— |
Mērsraga novads, |
— |
Naukšēnu novads, |
— |
Neretas novads, |
— |
Ogres novads, |
— |
Olaines novads, |
— |
Ozolnieku novads, |
— |
Pārgaujas novads, |
— |
Pļaviņu novads, |
— |
Preiļu novads, |
— |
Priekules novads, |
— |
Priekuļu novads, |
— |
Raunas novads, |
— |
republikas pilsēta Daugavpils, |
— |
republikas pilsēta Jelgava, |
— |
republikas pilsēta Jēkabpils, |
— |
republikas pilsēta Jūrmala, |
— |
republikas pilsēta Rēzekne, |
— |
republikas pilsēta Valmiera, |
— |
Rēzeknes novads, |
— |
Riebiņu novads, |
— |
Rojas novads, |
— |
Ropažu novads, |
— |
Rugāju novads, |
— |
Rundāles novads, |
— |
Rūjienas novads, |
— |
Salacgrīvas novads, |
— |
Salas novads, |
— |
Salaspils novads, |
— |
Saldus novada Novadnieku, Kursīšu, Zvārdes, Pampāļu, Šķēdes, Nīgrandes, Zaņas, Ezeres, Rubas, Jaunauces un Vadakstes pagasts, |
— |
Saulkrastu novads, |
— |
Sējas novads, |
— |
Siguldas novads, |
— |
Skrīveru novads, |
— |
Skrundas novads, |
— |
Smiltenes novads, |
— |
Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes, |
— |
Strenču novads, |
— |
Talsu novads, |
— |
Tērvetes novads, |
— |
Tukuma novads, |
— |
Vaiņodes novads, |
— |
Valkas novads, |
— |
Varakļānu novads, |
— |
Vārkavas novads, |
— |
Vecpiebalgas novads, |
— |
Vecumnieku novads, |
— |
Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes, Vārves, Užavas, Piltenes, Puzes, Ziru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts, Piltenes pilsēta, |
— |
Viesītes novads, |
— |
Viļakas novads, |
— |
Viļānu novads, |
— |
Zilupes novads. |
6. Litva
Sljedeća područja u Litvi:
— |
Alytaus miesto savivaldybė, |
— |
Alytaus rajono savivaldybė, |
— |
Anykščių rajono savivaldybė, |
— |
Akmenės rajono savivaldybė: Ventos ir Papilės seniūnijos, |
— |
Biržų miesto savivaldybė, |
— |
Biržų rajono savivaldybė, |
— |
Druskininkų savivaldybė, |
— |
Elektrėnų savivaldybė, |
— |
Ignalinos rajono savivaldybė, |
— |
Jonavos rajono savivaldybė, |
— |
Joniškio rajono savivaldybė: Kepalių, Kriukų, Saugėlaukio ir Satkūnų seniūnijos, |
— |
Jurbarko rajono savivaldybė, |
— |
Kaišiadorių rajono savivaldybė, |
— |
Kalvarijos savivaldybė: Akmenynų, Liubavo, Kalvarijos seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 131 ir į pietus nuo kelio Nr. 200 ir Sangrūdos seniūnijos, |
— |
Kauno miesto savivaldybė, |
— |
Kauno rajono savivaldybė, |
— |
Kazlų Rūdos savivaldybė: Jankų, Plutiškių seniūnijos ir Kazlų Rudos seniūnijos dalis nuo kelio Nr. 2613 į šiaurę, kelio Nr. 183 į rytus ir kelio Nr. 230 į šiaurę, |
— |
Kelmės rajono savivaldybė: Tytuvėnų seniūnijos dalis į rytus ir pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105, Užvenčio, Kukečių dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 2128 ir į rytus nuo kelio Nr. 2106, ir Šaukėnų seniūnijos, |
— |
Kėdainių rajono savivaldybė, |
— |
Kupiškio rajono savivaldybė, |
— |
Lazdijų rajono savivaldybė: Būdviečio, Kapčiamieščio, Krosnos, Kučiūnų ir Noragėlių seniūnijos, |
— |
Marijampolės savivaldybė: Degučių, Gudelių, Mokolų ir Narto seniūnijos, |
— |
Mažeikių rajono savivaldybė: Šerkšnėnų, Sedos ir Židikų seniūnijos, |
— |
Molėtų rajono savivaldybė, |
— |
Pakruojo rajono savivaldybė, |
— |
Panevėžio rajono savivaldybė, |
— |
Panevėžio miesto savivaldybė, |
— |
Pasvalio rajono savivaldybė, |
— |
Radviliškio rajono savivaldybė, |
— |
Prienų rajono savivaldybė: Stakliškių ir Veiverių seniūnijos |
— |
Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos, Betygalos, Pagojukų, Šiluvos,Kalnujų seniūnijos ir Girkalnio seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. A1, |
— |
Rokiškio rajono savivaldybė, |
— |
Šakių rajono savivaldybė: Barzdų, Griškabūdžio, Kidulių, Kudirkos Naumiesčio, Lekėčių, Sintautų, Slavikų. Sudargo, Žvirgždaičių seniūnijos ir Kriūkų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 3804, Lukšių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 3804, Šakių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 140 ir į pietvakarius nuo kelio Nr. 137 |
— |
Šalčininkų rajono savivaldybė, |
— |
Šiaulių miesto savivaldybė, |
— |
Šiaulių rajono savivaldybė: Šiaulių kaimiškoji seniūnija, |
— |
Šilutės rajono savivaldybė: Rusnės seniūnija, |
— |
Širvintų rajono savivaldybė, |
— |
Švenčionių rajono savivaldybė, |
— |
Tauragės rajono savivaldybė: Batakių ir Gaurės seniūnijos, |
— |
Telšių rajono savivaldybė, |
— |
Trakų rajono savivaldybė, |
— |
Ukmergės rajono savivaldybė, |
— |
Utenos rajono savivaldybė, |
— |
Varėnos rajono savivaldybė, |
— |
Vilniaus miesto savivaldybė, |
— |
Vilniaus rajono savivaldybė, |
— |
Vilkaviškio rajono savivaldybė: Bartninkų, Gražiškių, Keturvalakių, Kybartų, Klausučių, Pajevonio, Šeimenos, Vilkaviškio miesto, Virbalio, Vištyčio seniūnijos, |
— |
Visagino savivaldybė, |
— |
Zarasų rajono savivaldybė. |
7. Poljska
Sljedeća područja u Poljskoj:
w województwie warmińsko-mazurskim:
|
w województwie podlaskim:
|
w województwie mazowieckim:
|
w województwie lubelskim:
|
w województwie podkarpackim:
|
8. Rumunjska
Sljedeća područja u Rumunjskoj:
— |
Restul județului Maramureș care nu a fost inclus în Partea III cu următoarele comune:
|
— |
Județul Bistrița-Năsăud. |
DIO III.
1. Latvija
Sljedeća područja u Latviji:
— |
Brocēnu novada Cieceres un Gaiķu pagasts, Remtes pagasta daļa uz rietumiem no autoceļa 1154 un P109, Brocēnu pilsēta, |
— |
Saldus novada Saldus, Zirņu, Lutriņu un Jaunlutriņu pagasts, Saldus pilsēta. |
2. Litva
Sljedeća područja u Litvi:
— |
Akmenės rajono savivaldybė: Akmenės, Kruopių, Naujosios Akmenės kaimiškoji ir Naujosios Akmenės miesto seniūnijos, |
— |
Birštono savivaldybė, |
— |
Joniškio rajono savivaldybė: Gaižaičių, Gataučių, Joniškio, Rudiškių, Skaistgirio, Žagarės seniūnijos, |
— |
Kalvarijos savivaldybė: Kalvarijos seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 131 ir į šiaurę nuo kelio Nr. 200, |
— |
Kazlų Rudos savivaldybė: Antanavo seniūnija ir Kazlų Rudos seniūnijos dalis nuo kelio Nr. 2613 į pietus, kelio Nr. 183 į vakarus ir kelio Nr. 230 į pietus, |
— |
Lazdijų rajono savivaldybė: Lazdijų miesto, Lazdijų, Seirijų, Šeštokų, Šventežerio ir Veisiejų seniūnijos, |
— |
Marijampolės savivaldybė: Igliaukos, Liudvinavo, Marijampolės, Sasnavos ir Šunskų seniūnijos, |
— |
Mažeikių rajono savivaldybės: Laižuvos, Mažeikių apylinkės, Mažeikių, Reivyčių, Tirkšlių ir Viekšnių seniūnijos, |
— |
Prienų rajono savivaldybė: Ašmintos, Balbieriškio, Išlaužo, Jiezno, Naujosios Ūtos, Pakuonio, Prienų ir Šilavotos seniūnijos, |
— |
Šakių rajono savivaldybė: Gelgaudiškio ir Plokščių seniūnijos ir Kriūkų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Lukšių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Šakių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 140 ir į šiaurės rytus nuo kelio Nr. 137, |
— |
Šiaulių rajono savivaldybės: Bubių, Ginkūnų, Gruzdžių, Kairių, Kuršėnų kaimiškoji, Kuršėnų miesto, Kužių, Meškuičių, Raudėnų ir Šakynos seniūnijos, |
— |
Šakių rajono savivaldybė: Gelgaudiškio ir Plokščių seniūnijos ir Kriūkų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Lukšių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Šakių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 140 ir į šiaurės rytus nuo kelio Nr. 137, |
— |
Vilkaviškio rajono savivaldybės: Gižų ir Pilviškių seniūnijos. |
3. Poljska
Sljedeća područja u Poljskoj:
w województwie warmińsko-mazurskim:
|
w województwie podlaskim:
|
w województwie mazowieckim:
|
w województwie lubelskim:
|
4. Rumunjska
Sljedeća područja u Rumunjskoj:
— |
Zona orașului București, |
— |
Județul Constanța, |
— |
Județul Satu Mare, |
— |
Județul Tulcea, |
— |
Județul Bacău, |
— |
Județul Bihor, |
— |
Județul Brăila, |
— |
Județul Buzău, |
— |
Județul Călărași, |
— |
Județul Dâmbovița, |
— |
Județul Galați, |
— |
Județul Giurgiu, |
— |
Județul Ialomița, |
— |
Județul Ilfov, |
— |
Județul Prahova, |
— |
Județul Sălaj, |
— |
Județul Vaslui, |
— |
Județul Vrancea, |
— |
Județul Teleorman, |
— |
Partea din județul Maramureș cu următoarele delimitări:
|
— |
Partea din județul Mehedinți cu următoarele comune:
|
— |
Județul Argeș, |
— |
Județul Olt, |
— |
Județul Dolj, |
— |
Județul Arad, |
— |
Județul Timiș, |
— |
Județul Covasna, |
— |
Județul Brașov, |
— |
Județul Botoșani, |
— |
Județul Vâlcea. |
DIO IV.
Italija
Sljedeća područja u Italiji:
— |
tutto il territorio della Sardegna. |
SMJERNICE
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/64 |
SMJERNICA (EU) 2019/1032 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 10. svibnja 2019.
o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2019/11)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegova članka 127. stavka 2.,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno prvu alineju njegova članka 3. stavka 1., članak 9. stavak 2., članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 18. stavak 2. te prvi stavak članka 20.,
budući da:
(1) |
Uspostavljanje jedinstvene monetarne politike obuhvaća utvrđivanje alata, instrumenata i postupaka koje koristi Eurosustav radi provođenja takve politike na jedinstven način u državama članicama čija je valuta euro. |
(2) |
Smjernicu (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (1) trebalo bi izmijeniti tako da uključi potrebne tehničke i redakcijske prilagodbe u odnosu na određene aspekte operacija monetarne politike. |
(3) |
S ciljem jačanja transparentnosti okvira Eurosustava za kolateral, potrebno je dodatno pojasniti definicije agencija kao izdavatelja ili jamaca dužničkih instrumenata |
(4) |
Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća (2), donesena 12. prosinca 2017., utvrđuje opći okvir za sekuritizaciju i stvara okvir za jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije. Potrebno je revidirati okvir Eurosustava za kolateral kako bi se uzele u obzir relevantne značajke (a) zahtjeva za objavljivanjem utvrđene u toj Uredbi u odnosu na podatke o kreditnoj kvaliteti i uspješnosti odnosnih izloženosti i (b) odredbe te Uredbe koje se odnose na registraciju sekuritizacijskog repozitorija kod Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala. |
(5) |
Radi procjene kreditne kvalitete imovine koja je dostavljena kao kolateral za kreditne operacije, Eurosustav uzima u obzir informacije od sustava za kreditnu procjenu. U tom smislu, potrebno je ukinuti upotrebu alata trećih osoba za dodjelu rejtinga, kao jednu od prihvaćenih izvora za kreditnu procjenu radi smanjena složenosti okvira Eurosustava za kolateral i radi doprinosa smanjenju oslanjanja Eurosustava na vanjske kreditne procjene. |
(6) |
Eurosustav prihvaća kao kolateral određene utržive dužničke instrumente koje su izdale ili za koje jamče multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije. Kriterije za priznavanje subjekata kao multilateralnih razvojnih banaka ili međunarodnih organizacija potrebno je urediti kako bi se smanjila složenost okvira Eurosustava za kolateral. |
(7) |
Eurosustav prihvaća određena kreditna potraživanja kao kolateral. Kriterije prihvatljivosti za ta kreditna potraživanja potrebno je izmijeniti radi smanjena složenosti i osiguranja dosljednosti okvira Eurosustava za kolateral. Posebno, Eurosustav više neće razlikovati između kreditnih potraživanja s promjenjivom kamatnom stopom koja imaju gornje ili donje granice pri izdavanju i nakon izdavanja. Slično tomu, više neće razlikovati između kreditnih potraživanja s promjenjivom kamatnom stopom koja imaju referentnu stopu povezanu s prinosom državnih obveznica utemeljenim na dospijeću državnih obveznica. Potrebno je također pojasniti da kreditna potraživanja nisu prihvatljiva ako je njihov posljednji novčani tok bio negativan. Nadalje, potrebno je uvesti minimalni prag za prihvatljivost domaćih kreditnih potraživanja kako bi se dodatno uskladila upotreba kreditnih potraživanja kao kolaterala za kreditne operacije Eurosustava. |
(8) |
Sva prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava podvrgnuta je pravilima vrednovanja i posebnim mjerama za kontrolu rizika radi zaštite Eurosustava od financijskih gubitaka u okolnostima kada kolaterale treba unovčiti zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. U tom kontekstu, potrebno je pojasniti da Eurosustav dodjeljuje vrijednost neutrživoj imovini na temelju nenamirenih iznosa te imovine. |
(9) |
Eurosustav prihvaća kao kolateral pokrivene obveznice koje je izdala, koje duguje ili za koje jamči druga ugovorna strana ili neki drugi subjekt s kojim je u bliskoj vezi, pod uvjetom da te pokrivene obveznice ispunjavaju određene kriterije. U tom kontekstu, Eurosustav treba dodatno pojasniti kriterije za prihvaćanje tih pokrivenih obveznica kao kolaterala. |
(10) |
Druge, manje izmjene potrebne su radi jasnoće, uključujući u odnosu na iznos koji je potrebno kolateralizirati kod operacija za puštanje likvidnosti, rok za zahtijevanje pristupa stalno raspoloživim mogućnostima i zemljopisna ograničenja koje se odnose na vrijednosne papire osigurane imovinom i imovinu koja stvara novčani tok. |
(11) |
Smjernicu (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) stoga treba na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU SMJERNICU:
Članak 1.
Izmjene
Smjernica (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 2. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
u članku 15. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
u članku 19. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Druga ugovorna strana može zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana poslati svom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuva. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti da će primijeniti kasnije rokove. Zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana treba sadržavati iznos zahtijevanog kredita. Druga ugovorna strana treba dostaviti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju, osim ako druga ugovorna strana nije već unaprijed deponirala tu imovinu kod matičnog NSB-a sukladno članku 18. stavku 4.”; |
4. |
u članku 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Radi odobravanja pristupa instrumentu polaganja novčanog depozita, druga ugovorna strana treba poslati zahtjev svom matičnom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, matični NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup instrumentu polaganja novčanog depozita odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuva. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti da će primijeniti kasnije rokove. U zahtjevu mora biti naveden iznos koji će biti deponiran u okviru instrumenta novčanog depozita.”; |
5. |
u članku 59. stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim: „4. Eurosustav objavljuje informacije o stupnjevima kreditne kvalitete na mrežnim stranicama ESB-a u obliku usklađene ljestvice kreditnih rejtinga Eurosustava, uključujući usporedbu kreditnih procjena, dostavljenih od strane prihvaćenih vanjskih institucija za kreditnu procjenu (VIKP), sa stupnjem kreditne kvalitete. 5. Pri procjeni zahtjeva kreditne kvalitete, Eurosustav uzima u obzir informacije o kreditnoj procjeni sustava za kreditnu procjenu koji pripadaju jednom od tri izvora, u skladu s glavom V. dijela četvrtog”; |
6. |
u članku 69. stavak 2. briše se; |
7. |
u članku 70. umeće se sljedeći stavak 3.a: „3.a Za dužničke instrumente koji su izdale agencije ili za koje jamče agencije, izdavatelj ili jamac moraju biti osnovani u državni članici čija je valuta euro.”; |
8. |
u članku 73. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Da bi vrijednosni papiri osigurani imovinom bili prihvatljivi, sva imovina koja stvara novčani tok, a koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom mora biti homogena, tj. mora biti moguće izvješćivati o toj imovini u skladu s jednim od obrazaca za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita iz Priloga VIII., a što se odnosi na sljedeće:
|
9. |
članak 74. mijenja se kako slijedi:
|
10. |
članak 78. mijenja se kako slijedi:
|
11. |
Članak 81.a mijenja se kako slijedi:
|
12. |
Članak 90. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 90. Glavnica i kuponi kreditnih potraživanja Da bi bila prihvatljiva, kreditna potraživanja moraju udovoljavati sljedećim uvjetima:
|
13. |
članak 93. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 93. Najmanji iznos kreditnih potraživanja Za domaću upotrebu, kreditna potraživanja moraju u vrijeme njihove dostave kao kolaterala od strane druge ugovorne strane, zadovoljavati minimalni prag od 25 000 eura ili bilo koji veći iznos koji je utvrdio matični NSB. Za prekograničnu upotrebu primjenjuje se minimalni prag od 500 000 eura.”; |
14. |
u članku 95. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Dužnici i jamci prihvatljivih kreditnih potraživanja su nefinancijska društva, subjekti iz javnog sektora (osim javnih financijskih društava), multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije.”; |
15. |
članak 100. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 100. Provjera postupaka koji se upotrebljavaju radi dostave kreditnih potraživanja Nacionalne središnje banke, nadzorna tijela ili vanjski revizori provest će jednokratnu provjeru o prikladnosti postupaka koje upotrebljavaju druge ugovorne strane radi dostave informacija o kreditnim potraživanjima Eurosustavu. U slučaju većih promjena tih postupaka, može se provesti nova jednokratna provjera tih postupaka.”; |
16. |
u članku 107.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima moraju imati nepromjenjivi, bezuvjetni iznos glavnice i strukturu kupona koja je u skladu s kriterijima navedenim u članku 63. Skup za pokriće mora sadržavati samo kreditna potraživanja za koja su na raspolaganju:
|
17. |
članak 107.e. mijenja se kako slijedi:
|
18. |
u članku 114. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Ako jamac nije subjekt javnog prava koji ima pravo razrezivanja poreza, potrebno je potvrdu, kojom se potvrđuje pravna valjanost, obvezujući učinak i ovršivost jamstva, dostaviti odgovarajućem NSB-u u obliku i sa sadržajem koji je prihvatljiv za Eurosustav prije nego što se utrživa imovina ili kreditno potraživanje, na koje se jamstvo odnosi, može smatrati prihvatljivim. Potvrdu sastavljaju osobe koje su neovisne od druge ugovorne strane, izdavatelja/dužnika i jamca i koje su ovlaštene na temelju zakona za izdavanje takve potvrde prema mjerodavnom pravu, npr. odvjetnici zaposleni u odvjetničkom uredu ili zaposleni u priznatom akademskoj institutuciji ili javnom tijelu. U potvrdi se također mora navesti da jamstvo nije osobno te da je ovršivo samo od strane imatelja utržive imovine ili vjerovnika kreditnog potraživanja. Ako je jamac osnovan na području nadležnosti države čije pravo nije mjerodavno za jamstvo, potvrda također mora potvrđivati da je jamstvo valjano i ovršivo prema mjerodavnom pravu države u kojoj je jamac osnovan. U slučaju utržive imovine, druga ugovorna strana mora dostaviti potvrdu na provjeru NSB-u koji prijavljuje određenu imovnu, na koju se odnosi jamstvo, radi uvrštavanja u popis prihvatljive imovine. U slučaju kreditnih potraživanja, druga ugovorna strana koja želi mobilizirati kreditno potraživanje treba dostaviti potvrdu NSB-u na području nadležnosti države čije zakonodavstvo uređuje kreditno potraživanje. Na uvjet ovršivosti primjenjuju se svi zakoni iz područja insolventnosti ili stečaja, opća načela jednakosti i drugi slični zakoni i načela koja se primjenjuju na jamca i općenito utječu na prava koja vjerovnici imaju prema jamcima.”; |
19. |
u članku 119. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: „1. Informacije o kreditnim procjenama, na kojima Eurosustav temelji procjenu prihvatljivosti imovine prihvatljive kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava, dostavljaju sustavi kreditne procjene koji pripadaju jednom od tri sljedeća izvora:
2. Unutar svakog izvora za kreditnu procjenu navedenog u stavku 1. može postojati skup sustava za procjenu. Sustavi kreditne procjene moraju zadovoljavati kriterije za prihvaćanje utvrđene u ovoj glavi. Popis prihvaćenih sustava za kreditnu procjenu, tj. popis prihvaćenih vanjskih institucija za kreditnu procjenu i internih sustava za kreditnu procjenu objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a.”; |
20. |
članak 124. briše se; |
21. |
članak 125. briše se; |
22. |
članak 135. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 135. Pravila vrednovanja za neutrživu imovinu Eurosustav dodjeljuje neutrživoj imovini vrijednost koja odgovara neotplaćenom iznosu te neutržive imovine.”; |
23. |
u članku 138. stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
24. |
u članku 141. stavak 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
|
25. |
Prilozi VI., VIII. i IX.b mijenjaju se u skladu s tekstom iz Priloga I. ovoj Smjernici; |
26. |
Tekst iz Priloga II. ovoj Smjernici umeće se kao novi Prilog XII.a Smjernici (EU) 2015/510 (ESB/2014/60). |
Članak 2.
Stupanje na snagu i provedba
1. Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.
2. Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro obvezne su poduzeti potrebne mjere radi usklađivanja s ovom Smjernicom i primjenjivati ih od 5. kolovoza 2019. One obavješćuju Europsku središnju banku o propisima i sredstvima u vezi s tim mjerama najkasnije do 21. lipnja 2019.
Članak 3.
Adresati
Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 10. svibnja 2019.
Upravno vijeće ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3.).
(2) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).
PRILOG I.
Prilozi VI., VIII. i IX.b. Uredbi (EU) br. 2015/510 (ESB/2014/60) mijenjaju se kako slijedi:
1. |
Prilog VI. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
Prilog VIII. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
Prilog IX.b. mijenja se kako slijedi:
|
PRILOG II.
„PRILOG XII.a
Subjekt koji se smatra agencijom kako je definirano u članku 2. točki 2. ove Smjernice, mora ispunjavati sljedeće kvantitativne kriterije kako bi njegova prihvatljiva utrživa imovina bila raspoređena u kategoriju II. korektivnih faktora; kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga Smjernici (EU) 2016/65 (ESB/2015/35):
(a) |
prosjek neotplaćenih iznosa nominalnih vrijednosti sve prihvatljive utržive imovine koji je izdala agencija je najmanje 10 milijardi eura tijekom referentnog razdoblja; i |
(b) |
prosjek iznosa nominalnih vrijednosti sve prihvatljive utržive imovine s neotplaćenom nominalnom vrijednosti od najmanje 500 milijuna eura koji je agencija izdala tijekom referentnog razdoblja ima za ishod udio koji je jednak 50 % ili više od prosjeka iznosa neotplaćene nominalne vrijednosti sve prihvatljive utržive imovine koji je izdala ta agencija tijekom referentnog razdoblja. |
Postupanje u skladu s tim kvantitativnim kriterijima ocjenjuje se godišnje, računajući, tijekom svake godine, odgovarajući prosjek tijekom referentnog razdoblja od jedne godine počevši od 1. kolovoza prethodne godine i završavajući 31. srpnja tekuće godine.
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/75 |
SMJERNICA (EU) 2019/1033 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 10. svibnja 2019.
o izmjeni Smjernice (EU) 2016/65 o korektivnim faktorima koji se primjenjuju u provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2019/12)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegova članka 127. stavka 2.,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno prvu alineju njegova članka 3. stavka 1., članak 9. stavak 2., članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3., članak 18. stavak 2. te članak 20. prvi stavak,
budući da:
(1) |
Sva prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava podvrgnuta je pravilima vrednovanja i posebnim mjerama za kontrolu rizika radi zaštite Eurosustava od financijskih gubitaka u okolnostima kada instrumente osiguranja treba unovčiti zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. Zbog preispitivanja okvira za kontrolu rizika Eurosustava i okvira za vrednovanja u odnosu na neutrživu imovinu, potrebno je izvršiti nekoliko prilagodbi kako bi se osigurala primjerena zaštita Eurosustava od rizika. |
(2) |
Smjernicu (EU) 2016/65 Europske središnje banke (ESB/2015/35) (1) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU SMJERNICU:
Članak 1.
Izmjene
Smjernica (EU) 2016/65 (ESB/2015/35) mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 2., točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
u članku 2., točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
U članku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
|
4. |
Članak 5. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
Prilog se mijenja u skladu s Prilogom ovoj Smjernici. |
Članak 2.
Stupanje na snagu i provedba
1. Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.
2. Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro obvezne su poduzeti potrebne mjere radi usklađivanja s ovom Smjernicom i primjenjivati ih od 5. kolovoza 2019. One obavješćuju Europsku središnju banku o propisima i sredstvima u vezi s tim mjerama najkasnije do 21. lipnja 2019.
Članak 3.
Adresati
Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama država članica čija je valuta euro.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 10. svibnja 2019.
Upravno vijeće ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) Smjernica (EU) 2016/65 Europske središnje banke od 18. studenoga 2015. o korektivnim faktorima koji se primjenjuju u provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2015/35) (SL L 14, 21.1.2016., str. 30.).
PRILOG
Prilog Smjernici (EU) 2016/65 (ESB/2015/35) mijenja se kako slijedi:
1. |
Tablica 1. zamjenjuje se sljedećim: „Tablica 1. Kategorije korektivnih faktora za prihvatljivu utrživu imovinu na temelju vrste izdavatelja i/ili vrste imovine
|
2. |
Tablica 2. zamjenjuje se sljedećim: „Tablica 2. Korektivni faktori koji se primjenjuju na prihvatljivu utrživu imovinu u kategorijama korektivnih faktora od I. do IV.
|
3. |
Tablica 3. zamjenjuje se sljedećim: „Tablica 3. Razine vrednovanja korektivnih faktora koji se primjenjuju na prihvatljiva kreditna potraživanja s isplatom kamata po nepromjenjivoj ili promjenjivoj stopi
|
(*1) tj. [0–1) preostalo dospijeće kraće od jedne godine, [1–3) preostalo dospijeće od jedne godine ili duže od jedne godine, a kraće od tri godine itd.”
(*2) tj. [0–1) preostalo dospijeće kraće od jedne godine, [1–3) preostalo dospijeće od jedne godine ili duže od jedne godine, a kraće od tri godine itd.”.
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/79 |
SMJERNICA (EU) 2019/1034 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 10. svibnja 2019.
o izmjeni Smjernice ESB/2014/31 o dodatnim privremenim mjerama koje se odnose na operacije refinanciranja Eurosustava i prihvatljivost instrumenata osiguranja (ESB/2019/13)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegova članka 127. stavka 2.,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno prvu alineju njegova članka 3. stavka 1. te članak 5. stavak 1., članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 18. stavak 2.,
budući da:
(1) |
Upravno vijeće je odlučilo da se za potrebe članka 1. stavka 3. i članka 6. stavka 1. te članka 8. Smjernice ESB/2014/31 (1), Helenska Republika više neće smatrati državom članicom europodručja koja postupa u skladu programom Europske unije/Međunarodnog monetarnog fonda (2). |
(2) |
Upravno vijeće je odlučilo da se za potrebe članka 8. Smjernice ESB/2014/31, Republika Cipar više neće smatrati državom članicom pod programom Europske unije/Međunarodnog monetarnog fonda (3). |
(3) |
Privremena obustava zahtjeva glede pragova kreditne kvalitete za određene utržive instrumente ovisi o izričitoj odluci Upravnog vijeća. |
(4) |
Smjernicu ESB/2014/31 potrebno je stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU SMJERNICU:
Članak 1.
Izmjene
Smjernica ESB/2014/31 mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 1. stavak 3. briše se; |
2. |
Članak 6. briše se; |
3. |
u članku 8., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Na temelju posebne odluke Upravnog vijeća, prag kreditne kvalitete Eurosustava ne primjenjuje se na utržive dužničke instrumente koje su izdale ili za njih u cijelosti jamče središnje vlasti država članica iz europodručja na temelju programa Europske unije/Međunarodnoga monetarnog fonda, sve dok Upravno vijeće smatra da odgovarajuća država članica ispunjava uvjete za financijsku pomoć i/ili makroekonomski program.” |
4. |
u članku 8. stavak 3. briše se; |
5. |
u članku 9. stavak 3. briše se; |
6. |
Prilozi I. i II. brišu se. |
Članak 2.
Stupanje na snagu i provedba
1. Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.
2. Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro obvezne su poduzeti potrebne mjere radi usklađivanja s ovom Smjernicom i primjenjivati ih od 5. kolovoza 2019. One su obvezne obavijestiti ESB o propisima i sredstvima u vezi s tim mjerama najkasnije do 21. lipnja 2019.
Članak 3.
Adresati
Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 10. svibnja 2019.
Upravno vijeće ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) Smjernica ESB/2014/31 od 9. srpnja 2014. o dodatnim privremenim mjerama koje se odnose na operacije refinanciranja Eurosustava i prihvatljivost instrumenata osiguranja i o izmjeni Smjernice ESB/2007/9 (SL L 240, 13.8.2014., str. 28.).
(2) Odluka (EU) 2018/1148 Europske središnje banke od 10. kolovoza 2018. o prihvatljivosti utrživih dužničkih instrumenata koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Helenska Republika i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2016/1041 (ESB/2018/21) (SL L 208, 17.8.2018., str. 91.).
(3) Odluka (EU) 2016/457 Europske središnje banke od 16. ožujka 2016. o prihvatljivosti utrživih dužničkih instrumenata koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Republika Cipar (ESB/2016/5) (SL L 79, 30.3.2016., str. 41.).
AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
24.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 167/81 |
ODLUKA br. 1/2019
od 10. travnja 2019.
ZAJEDNIČKOG ODBORA U OKVIRU SGP-A EU–JAPAN [2019/1035]
ZAJEDNIČKI ODBOR ZA SGP EU–JAPAN,
uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (SGP EU–Japan), a posebno njegov članak 22.1. stavak 4. točku (e), članak 21.6. stavak 2. i članak 21.30.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 22.1. stavkom 4. točkom (e) SGP-a EU–Japan, Zajednički odbor treba donijeti svoj poslovnik; |
(2) |
U skladu s člankom 21.6. stavkom 2., Zajednički odbor treba donijeti postupak medijacije; i |
(3) |
U skladu s člankom 21.30., Zajednički odbor treba donijeti poslovnik panela i kodeks ponašanja za arbitre, |
ODLUČIO JE:
— |
poslovnik Zajedničkog odbora kako je navedeno u Prilogu I., |
— |
postupak medijacije kako je navedeno u Prilogu II., |
— |
poslovnik panela iz Priloga III., i |
— |
kodeks ponašanja za arbitre kako je navedeno u Prilogu IV. |
doneseni su.
Potpisano u Tokiju 10. travnja 2019.
Za Zajednički odbor SGP-a EU-Japan
U ime Japana
Taro KONO
U ime EU-a
Cecilia MALMSTRÖM
PRILOG 1.
POSLOVNIK ZAJEDNIČKOG ODBORA U OKVIRU SPORAZUMA O GOSPODARSKOM PARTNERSTVU IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I JAPANA
Članak 1.
Sastav i predsjednik
1. Zajednički odbor koji je osnovan u skladu s člankom 22.1. stavkom 1. Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (dalje u tekstu „Sporazum”) obavlja svoje dužnosti kako je predviđeno člankom 22.1. Sporazuma i snosi odgovornost za opću provedbu i primjenu Sporazuma.
2. Zajednički odbor sastoji se od predstavnika Europske unije i Japana i njime u skladu s člankom 22.1. stavkom 3. Sporazuma supredsjedaju član Europske komisije odgovoran za trgovinu i ministar vanjskih poslova Japana.
3. Supredsjednike mogu predstavljati njihovi zamjenici kako je predviđeno člankom 22.1. stavkom 3. Sporazuma. Podrazumijeva se da u ovom poslovniku sva daljnja upućivanja na supredsjednike Zajedničkog odbora uključuju i njihove zamjenike.
4. Predsjednike mogu pratiti dužnosnici. Stranke prije sastanka putem kontaktnih točaka jedna drugoj dostavljaju popise dužnosnika koji će prisustvovati sastanku.
5. Supredsjednici mogu na temelju uzajamne suglasnosti odlučiti pozvati promatrače ili neovisne stručnjake na ad hoc osnovi.
Članak 2.
Kontaktne točke
1. Kontaktne točke određene u skladu s člankom 22.6. stavkom 1. Sporazuma (dalje u tekstu „kontaktne točke”) koordiniraju pripremu i organizaciju sastanaka Zajedničkog odbora.
2. Sva prepiska i komunikacija između stranaka povezana s radom Zajedničkog odbora i njegovim sastancima odvija se putem kontaktnih točaka u skladu s člankom 22.6. podstavkom 2. točkom (c) Sporazuma.
3. Kontaktne točke zadužene su za koordinaciju priprema privremenog dnevnog reda, nacrta odluka i nacrta preporuka Zajedničkog odbora te za prepisku i komunikaciju između Zajedničkog odbora i specijaliziranih odbora, radnih skupina i drugih tijela osnovanih na temelju Sporazuma.
Članak 3.
Dnevni red
1. Kontaktne točke zajednički sastavljaju privremeni dnevni red za svaki sastanak te ga zajedno s relevantnim dokumentima prosljeđuju sudionicima Zajedničkog odbora najkasnije 15 kalendarskih dana prije datuma sastanka.
2. Svaka stranka može predložiti točke dnevnog reda najkasnije 21 kalendarski dan prije datuma sastanka.
3. Na temelju uzajamne suglasnosti stranke mogu skratiti rokove iz stavaka 1. i 2. kako bi uzele u obzir zahtjeve određenog slučaja.
4. Zajednički odbor donosi dnevni red na početku sastanka. U dnevni red moguće je uključiti točke koje se ne nalaze na privremenom dnevnom redu ako stranke tako odluče.
Članak 4.
Radni jezik
Osim ako stranke odluče drukčije, sva prepiska i komunikacija između stranaka koja se odnosi na rad Zajedničkog odbora te izrada i donošenje odluka i preporuka provodi se na engleskom jeziku.
Članak 5.
Odluke i preporuke
1. U skladu s člankom 22.2. Sporazuma odluke i preporuke Zajedničkog odbora donose se konsenzusom. Moguće ih je donositi putem pisanog postupka razmjenom nota između supredsjednikâ Odbora.
2. Svim odlukama i preporukama Zajedničkog odbora dodjeljuje se serijski broj, datum donošenja i naslov koji upućuje na njihov sadržaj.
Članak 6.
Zajednički zapisnik
1. Nacrt zajedničkog zapisnika u pravilu uključuje konačni dnevni red i sažetak rasprava pod svakom točkom dnevnog reda.
2. Kontaktne točke sastavljaju nacrt zajedničkog zapisnika svakog sastanka što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od datuma sastanka.
3. Stranke pisanim putem odobravaju nacrt zajedničkog zapisnika što je prije moguće, a najkasnije u roku od 70 dana od datuma sastanka. Nakon odobrenja, kontaktne točke potpisuju dva primjerka zapisnika i svaka stranka prima jedan izvorni primjerak tih dokumenata. Stranke mogu odlučiti da se potpisivanjem i razmjenom elektroničkih kopija ispunjava taj zahtjev.
Članak 7.
Javnost i povjerljivost
1. Osim ako je Sporazumom ili odlukom stranaka drukčije određeno, sastanci Zajedničkog odbora neće biti otvoreni za javnost.
2. Ako stranka Zajedničkom odboru ili nekom od specijaliziranih odbora, radnih skupina ili drugom tijelu uspostavljenom u skladu sa Sporazumom dostavi informacije koje se smatraju povjerljivima ili zaštićenima od objavljivanja u skladu s njezinim zakonima i propisima, druga stranka s tim informacijama postupa kao s povjerljivim informacijama u skladu s člankom 1.6. Sporazuma.
3. Svaka stranka može u bilo kojem prikladnom mediju objaviti konačni dnevni red koji su stranke dogovorile prije sastanka Zajedničkog odbora, kao i odobreni zajednički zapisnik sastavljen u skladu s člankom 6., podložno primjeni prethodnog stavka 2. Svaka stranka osigurava objavu odluka, preporuka i tumačenjâ koje donosi Zajednički odbor.
Članak 8.
Troškovi
Svaka stranka podmiruje troškove koji joj nastanu u vezi sa sudjelovanjem na sastancima Zajedničkog odbora. Troškove povezane s organizacijom sastanaka snosi stranka koja je domaćin sastanka. Ako se sastanak održava izvan Europske unije ili Japana, stranke na temelju uzajamne suglasnosti odlučuju o tome tko snosi troškove organizacije sastanka.
PRILOG 2.
POSTUPAK MEDIJACIJE
I. Cilj
1. |
Cilj je postupka medijacije iz članka 21.6. Sporazuma, kako je utvrđeno u ovom dokumentu, olakšati pronalaženje uzajamno dogovorenih rješenja putem sveobuhvatnog i brzog postupka uz pomoć medijatora. |
II. Definicije
2. |
Za potrebe ovog dokumenta:
|
III. Početak postupka medijacije
3. |
Stranka može u bilo kojem trenutku zatražiti pokretanje postupka medijacije između stranaka. Takav se zahtjev upućuje drugoj stranki u pisanom obliku. Zahtjev mora biti dovoljno detaljan da druga stranka jasno razumije razloge pokretanja postupka medijacije. Stranka koja je podnijela zahtjev u zahtjevu opisuje sporno pitanje na sljedeći način:
|
4. |
Od stranke se obično očekuje da iskoristi sve relevantne odredbe o suradnji ili savjetovanju iz Sporazuma prije nego što drugoj stranci uputi pisani zahtjev u skladu sa stavkom 3. Podrazumijeva se da savjetovanja iz članka 21.5. Sporazuma nisu potrebna prije pokretanja postupka medijacije. |
5. |
Postupak medijacije može započeti samo uz obostranu suglasnost stranaka kako bi se proučila uzajamno dogovorena rješenja i razmotrili svi savjeti i predložena rješenja medijatora. Stranka kojoj je upućen zahtjev razmatra ga u dobroj namjeri i daje pisani odgovor kojim ga prihvaća ili odbija u roku od 10 dana od njegova primitka. Ako stranka kojoj je upućen zahtjev ne odgovori u tom roku, zahtjev se smatra odbijenim. Datumom pokretanja postupka medijacije smatra se datum na koji je stranka koja je podnijela zahtjev primila odgovor kojim stranka kojoj je on upućen prihvaća zahtjev. |
IV. Odabir medijatora
6. |
Stranke se nastoje dogovoriti o medijatoru u roku od 15 dana nakon datuma pokretanja postupka medijacije. |
7. |
Ako stranke u roku predviđenom u stavku 6. ne postignu dogovor o medijatoru, supredsjednik Zajedničkog odbora iz stranke koja je podnijela zahtjev ili njegov imenovani predstavnik na zahtjev bilo koje stranke ždrijebom odabire medijatora s potpopisa predsjednika utvrđenog u skladu s člankom 21.9. stavkom 1. u roku od pet dana od datuma dostave zahtjeva. Zahtjev se u preslici dostavlja drugoj stranci. |
8. |
Ured koji je stranka koja je podnijela zahtjev odredila u skladu s člankom 21.25. stavkom 1. Sporazuma odgovoran je za organizaciju ždrijeba te supredsjednike Zajedničkog odbora dovoljno unaprijed obavješćuje o datumu, vremenu i mjestu provedbe ždrijeba. Supredsjednik iz stranke kojoj je upućen zahtjev ili druga osoba koja ga predstavlja može prisustvovati u odabiru ždrijebom. Prisustvovati mogu i predstavnici obiju stranaka. Odabir ždrijebom u svakom se slučaju provodi sa strankom ili strankama koje su prisutne. |
9. |
Osim ako se stranke dogovore drukčije, medijator ne smije biti državljanin nijedne od stranaka niti biti zaposlenik bilo koje od njih. |
10. |
Medijator strankama na nepristran i transparentan način pomaže objasniti sporno pitanje, uključujući moguće učinke posebne mjere na trgovinu ili ulaganja, te postići uzajamno dogovoreno rješenje. |
11. |
Kodeks ponašanja za arbitre, koji je donio Zajednički odbor u skladu s člankom 21.30. Sporazuma, primjenjuje se mutatis mutandis na medijatore. |
V. Pravila postupka medijacije
12. |
U roku od 10 dana od datuma postizanja dogovora o medijatoru u skladu sa stavkom 6. ili datuma njegova odabira u skladu sa stavkom 7., stranka koja je podnijela zahtjev dostavlja medijatoru i stranci kojoj je upućen zahtjev u pisanom obliku detaljan opis spornog pitanja, u kojem se među ostalim navodi način na koji se posebna mjera primjenjuje ili bi se primijenila i kako ona utječe na trgovinu ili ulaganja. U roku od 20 dana od datuma dostave tog podneska, stranka kojoj je upućen zahtjev može u pisanom obliku dati svoje primjedbe na opis. Svaka stranka može u svoj opis ili primjedbe uključiti sve podatke koje smatra važnima. |
13. |
Medijator može odlučiti o najprikladnijem načinu razjašnjavanja spornog pitanja, uključujući moguće učinke posebne mjere na trgovinu ili ulaganja. Medijator posebno može organizirati sastanke između stranaka, savjetovati se sa strankama zajednički ili pojedinačno i pružati strankama dodatnu potporu koju one zatraže. Medijator isto tako može nakon savjetovanja sa strankama zatražiti pomoć odgovarajućih stručnjaka i dionika ili se s njima savjetovati. |
14. |
Medijator nastoji ponuditi savjet i predložiti rješenje na razmatranje strankama. Stranke mogu prihvatiti ili odbiti predloženo rješenje ili se mogu dogovoriti o drugom rješenju. Medijator ne daje savjete ni primjedbe o usklađenosti posebne mjere sa Sporazumom. |
15. |
Postupak se odvija u stranci kojoj je upućen zahtjev, osim ako se stranke dogovore drukčije. |
16. |
U roku od 60 dana od datuma postizanja dogovora o medijatoru u skladu sa stavkom 6. ili datuma njegova odabira u skladu sa stavkom 7., stranke nastoje postići uzajamno dogovoreno rješenje. Ako stranka to zatraži, uzajamno dogovoreno rješenje donosi se odlukom Zajedničkog odbora. Uzajamno dogovorena rješenja javno se objavljuju, osim ako se stranke dogovore drukčije. Verzija koja je javno objavljena ne smije sadržavati informacije koje je stranka označila kao povjerljive. Do postizanja konačnog uzajamno dogovorenog rješenja stranke mogu razmotriti moguća privremena rješenja. |
17. |
Na zahtjev bilo koje stranke medijator u pisanom obliku strankama dostavlja nacrt činjeničnog izvješća koji sadržava kratak sažetak:
u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva za to izvješće. Stranke mogu iznijeti primjedbe na nacrt činjeničnog izvješća u roku od 15 dana od njegova izdavanja. Nakon razmatranja primjedbi koje su dostavile stranke, medijator strankama u pisanom obliku podnosi konačno činjenično izvješće u roku od 30 dana od izdavanja nacrta činjeničnog izvješća. Činjenično izvješće ne sadržava medijatorovo tumačenje ovog Sporazuma. |
18. |
Postupak medijacije završava:
Prekid postupka medijacije ne dovodi u pitanje stavak 17. |
19. |
Stavci od 5. do 9., od 15. do 26., 33., 34. i od 42. do 46. poslovnika panela primjenjuju se mutatis mutandis na postupak medijacije. |
VI. Povjerljivost
20. |
Osim ako se stranke dogovore drukčije i ne dovodeći u pitanje stavak 16., svi koraci postupka medijacije, uključujući svaki savjet ili predloženo rješenje povjerljivi su. Medijator i stranke smatraju povjerljivima sve informacije koje je medijatoru podnijela stranka ili koje su primljene iz bilo kojeg drugog izvora koji je ocijenjen povjerljivim. Međutim bilo koja od stranaka može učiniti javno dostupnom činjenicu da je medijacija u tijeku. |
VII. Povezanost s drugim postupcima rješavanja sporova
21. |
Postupkom medijacije ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka na temelju poglavlja 21. (Rješavanje sporova) Sporazuma ili prava i obveze na temelju postupka rješavanja sporova iz bilo kojeg drugog sporazuma. |
22. |
Stranka se u drugim postupcima za rješavanje sporova u skladu s ovim Sporazumom ili drugim sporazumima ne oslanja na sljedeće i ne iznosi sljedeće kao dokaz te se ne prihvaća da panel uzima u obzir sljedeće:
|
23. |
Osim ako se stranke dogovore drukčije, medijator ne može biti arbitar ili član vijeća u drugim postupcima rješavanja sporova na temelju Sporazuma ili bilo kojeg drugog sporazuma ako je riječ o istom pitanju za koje je bio medijator. |
VIII. Rok
24. |
Stranke mogu uz obostranu suglasnost izmijeniti sve rokove tog postupka medijacije. |
IX. Troškovi
25. |
Svaka stranka snosi svoje troškove sudjelovanja u postupku medijacije. |
26. |
Stranke zajedno i ravnopravno dijele organizacijske troškove, uključujući naknadu i troškove medijatora. Naknada medijatora jednaka je naknadi arbitara utvrđenoj u stavku 4. poslovnika panela. |
PRILOG 3.
POSLOVNIK PANELA
U postupcima panela iz odjeljka C poglavlja 21. (Rješavanje sporova) Sporazuma primjenjuju se sljedeća pravila:
I. Definicije
1. |
U ovom poslovniku:
|
II. Imenovanje arbitara
2. |
Ured koji je stranka koja je podnijela pritužbu odredila u skladu s člankom 21.25. stavkom 1. Sporazuma odgovoran je za organizaciju ždrijeba iz članka 21.8. stavaka 3., 4. i 5. Sporazuma te supredsjednike Zajedničkog odbora dovoljno unaprijed obavješćuje o datumu, vremenu i mjestu provedbe ždrijeba. Supredsjednik iz stranke protiv koje je podnesena pritužba ili druga osoba koja ga predstavlja može prisustvovati u odabiru ždrijebom. Prisustvovati mogu i predstavnici obiju stranaka. Odabir ždrijebom u svakom se slučaju provodi sa strankom ili strankama koje su prisutne. |
3. |
Stranke svaku osobu koja je imenovana za obnašanje dužnosti arbitra u skladu s člankom 21.8. obavješćuju o njezinu imenovanju u pisanom obliku. Svaka osoba objema strankama potvrđuje svoju raspoloživost u roku od pet dana od datuma primitka obavijesti o svojem imenovanju. |
III. Organizacijski sastanak
4. |
Osim ako se dogovore drukčije, stranke se s panelom sastaju u roku od sedam dana od datuma njegova osnivanja u svrhu odlučivanja o pitanjima koja stranke ili panel smatraju prikladnima, uključujući:
Na tom sastanku mogu osobno ili putem telefona ili videokonferencije sudjelovati samo predstavnici stranaka koji su dužnosnici ili druge osobe iz državnog odjela ili agencije ili bilo kojeg drugog javnog subjekta. |
IV. Obavijesti
5. |
Svi zahtjevi, obavijesti, pisani podnesci i drugi dokumenti koje dostavlja:
Svi dokumenti iz ovog stavka istodobno se prema potrebi u preslici dostavljaju i vanjskom tijelu iz članka 21.25. stavka 2. Sporazuma. |
6. |
Obavijest stranci o bilo kojem dokumentu iz stavka 5. upućuje se uredu koji je ta stranka odredila u skladu s člankom 21.25. stavkom 1. Sporazuma. |
7. |
Sve obavijesti iz stavka 5. dostavljaju se e-poštom ili, prema potrebi, bilo kojim drugim telekomunikacijskim sredstvom kojim je moguće dokazati slanje obavijesti. Ako nije drukčije dokazano, smatra se da je obavijest primljena na datum slanja. |
8. |
Manje administrativne pogreške u zahtjevima, obavijestima, pisanim podnescima i drugim dokumentima povezanima s postupkom panela mogu se ispraviti dostavom novog dokumenta s jasno označenim izmjenama. |
9. |
Ako zadnji dan za dostavu dokumenta pada na dan koji je državni praznik u Japanu ili Europskoj uniji ili na bilo koji drugi dan kada su državni uredi stranke službeno ili zbog više sile zatvoreni, dokument se smatra primljenim sljedećeg radnog dana. Na organizacijskom sastanku iz stavka 4. svaka stranka podnosi popis svojih državnih praznika i svih drugih dana kada su njezini uredi službeno zatvoreni. Svaka stranka ažurira svoj popis tijekom postupka panela. |
V. Pisani podnesci
10. |
Stranka koja je podnijela pritužbu dostavlja svoj pisani podnesak najkasnije 20 dana nakon datuma osnivanja panela. Stranka protiv koje je podnesena pritužba dostavlja svoj pisani odgovor najkasnije 20 dana nakon datuma primitka pisanog podneska stranke koja je podnijela pritužbu. |
VI. Rad panela
11. |
Predsjednik panela predsjeda svim njegovim sastancima. Panel može ovlastiti predsjednika za donošenje upravnih i postupovnih odluka. |
12. |
Osim ako je u poglavlju 21. Sporazuma ili ovom poslovniku predviđeno drukčije, panel svoje aktivnosti može obavljati s pomoću bilo kojeg sredstva, uključujući telefon, telefaks ili računalne veze. |
13. |
Ako se pojavi postupovno pitanje koje nije obuhvaćeno poglavljem 21. Sporazuma, ovim poslovnikom ili predmetnim kodeksom ponašanja za arbitre iz članka 21.30., panel može, nakon savjetovanja sa strankama, donijeti odgovarajući postupak koji je u skladu s tim odredbama. |
14. |
Panel može promijeniti svaki rok, osim roka utvrđenog u poglavlju 21. Sporazuma, i nakon savjetovanja sa strankama uvesti u postupak bilo koju drugu postupovnu ili administrativnu prilagodbu. Ako se panel savjetuje sa strankama, u pisanom obliku obavješćuje ih o predloženoj izmjeni ili prilagodbi i razlozima za nju. |
VII. Rasprave
15. |
Na temelju rasporeda utvrđenog u skladu sa stavkom 4., predsjednik panela, nakon savjetovanja sa strankama i drugim arbitrima, određuje datum i vrijeme rasprave. |
16. |
Osim ako se stranke dogovore drukčije, stranka u kojoj se održava rasprava u skladu s člankom 21.15. stavkom 2. Sporazuma zadužena je za sljedeće:
|
17. |
Osim ako se stranke dogovore drukčije i ne dovodeći u pitanje stavak 46., one dijele troškove logističke organizacije rasprave. |
18. |
Predsjednik panela o datumu, vremenu i mjestu održavanja rasprave pravodobno i u pisanom obliku obavješćuje stranke te, prema potrebi, vanjsko tijelo iz članka 21.25. stavka 2. Sporazuma. Stranka u kojoj se održava rasprava ili, prema potrebi, vanjsko tijelo iz članka 21.25. stavka 2. Sporazuma, javno objavljuje te informacije, osim ako je rasprava zatvorena za javnost. |
19. |
U načelu se održava samo jedna rasprava. Ako spor obuhvaća iznimno složena pitanja, panel može nakon savjetovanja sa strankama sazvati dodatne rasprave na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo koje stranke. Na svaku od dodatnih rasprava primjenjuju se mutatis mutandis stavci od 15. do 18. |
20. |
Svi arbitri moraju biti prisutni tijekom cijele rasprave. |
21. |
Bez obzira na to je li postupak otvoren za javnost ili nije, raspravi mogu prisustvovati sljedeće osobe:
|
22. |
Svaka stranka najkasnije pet dana prije datuma rasprave dostavlja panelu popis imena osoba koje će dati usmene argumente tijekom rasprave u ime te stranke te popis imena drugih predstavnika i savjetnika koji će prisustvovati raspravi. |
23. |
Panel provodi raspravu na sljedeći način, osiguravajući da stranci koja je podnijela pritužbu i stranci protiv koje je podnesena pritužba bude dodijeljeno jednako vrijeme za iznošenje argumenata i protuargumenata:
Argument
Protuargument
|
24. |
Panel može u bilo kojem trenutku tijekom rasprave uputiti pitanja bilo kojoj stranci. |
25. |
Panel osigurava da se zapisnik s rasprave sastavi i dostavi strankama što je prije moguće nakon rasprave. Stranke mogu iznijeti primjedbe na zapisnik, a panel ih može razmotriti. |
26. |
Svaka stranka može u roku od 10 dana od datuma rasprave dostaviti dopunski pisani podnesak o svakom pitanju proizašlom iz rasprave. |
VIII. Vijećanje
27. |
Samo članovi panela mogu sudjelovati u vijećanjima panela. Neovisno o prethodnoj rečenici, panel može dopustiti pomoćnicima da budu prisutni tijekom donošenja odluka. |
IX. Pitanja u pisanom obliku
28. |
Panel može u bilo kojem trenutku tijekom postupka uputiti pitanja u pisanom obliku jednoj ili objema strankama. Sva pitanja upućena jednoj stranci dostavljaju se u preslici drugoj stranci. |
29. |
Stranka drugoj stranci dostavlja presliku svojeg odgovora na pitanja panela. Stranci se mora omogućiti dostavljanje pisanih primjedbi na odgovor druge stranke u roku od pet dana od dostave preslike odgovora. |
X. Zamjena arbitara
30. |
Na zamjenu arbitra u skladu s člankom 21.11. Sporazuma, primjenjuje se mutatis mutandis članak 21.8. |
31. |
Ako stranka smatra da arbitar ne postupa u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja i da ga zato treba zamijeniti, stranka o tome obavješćuje drugu stranku u roku od 15 dana od trenutka kada je prikupila dovoljno dokaza o nepostupanju arbitra u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja. |
32. |
Ako stranka smatra da arbitar koji nije predsjednik ne postupa u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja, stranke se savjetuju i, ako se tako dogovore, odabiru novog arbitra u skladu sa stavkom 30.
Ako stranke ne postignu dogovor o potrebi zamjene arbitra, svaka stranka može zahtijevati da se to pitanje uputi predsjedniku panela, čija je odluka konačna. Ako na temelju tog zahtjeva predsjednik utvrdi da arbitar ne postupa u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja, bira se novi arbitar u skladu sa stavkom 30. |
33. |
Ako stranka smatra da predsjednik panela ne postupa u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja, stranke se savjetuju i, ako se tako dogovore, odabiru novog predsjednika u skladu sa stavkom 30.
Ako se stranke ne slažu u pogledu potrebe za zamjenom predsjednika, svaka stranka može zatražiti da se to pitanje uputi preostaloj dvojici arbitara. Arbitri najkasnije 10 dana nakon datuma dostave zahtjeva donose odluku o tome je li potrebno zamijeniti predsjednika panela. Odluka arbitara o potrebi za zamjenom predsjednika konačna je. Ako arbitri odluče da predsjednik ne postupa u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja, bira se novi predsjednik u skladu sa stavkom 30. |
34. |
Postupci se suspendiraju na razdoblje potrebno za provedbu postupaka predviđenih stavcima od 30. do 33. |
XI. Povjerljivost
35. |
Ako stranka panelu dostavi povjerljivu verziju svojih pisanih podnesaka, na zahtjev druge stranke u roku od 20 dana od datuma tog zahtjeva dostavlja i verziju podnesaka koja nije povjerljiva i može se objaviti. Ovim poslovnikom nijedna se stranka ne sprečava da svoje podneske otkriva javnosti u mjeri u kojoj time ne otkriva informacije koje je druga stranka označila kao povjerljive. Panel održava zatvorenu sjednicu ako podnesci i argumenti stranke sadržavaju povjerljive informacije. Panel i stranke poštuju povjerljivost rasprave panela kada se rasprava održava na zatvorenoj sjednici. |
XII. Kontakti ex parte
36. |
Panel se ne sastaje s jednom strankom niti komunicira s njom u odsutnosti druge stranke. |
37. |
Arbitar ne raspravlja o aspektima predmeta postupka s jednom strankom ili objema strankama u odsutnosti drugih arbitara. |
XIII. Podnesci amicus curiae
38. |
Osim ako se stranke unutar tri dana od datuma osnivanja panela dogovore drukčije, panel može primati dobrovoljne pisane podneske od osoba iz članka 21.17. stavka 3. Sporazuma koje su neovisne o vladama stranaka, pod uvjetom da su podnesci primljeni u roku od 10 dana od datuma osnivanja panela. |
39. |
Podnesci su sažeti i ni u kojem slučaju duži od 15 stranica s dvostrukim razmakom te su izravno bitni za činjenična ili pravna pitanja koja razmatra panel. Podnesci sadržavaju opis osobe koja ih dostavlja, u kojem se navodi sljedeće:
U podnescima osoba navodi svoj interes u postupku. Podnesci moraju biti napisani na jezicima koje odaberu stranke u skladu sa stavcima 42. i 43. ovog poslovnika. |
40. |
Panel u svojem izvješću navodi sve podneske koje je primio u skladu sa stavcima 38. i 39. Panel nije obvezan u svojem izvješću navoditi argumente iz takvih podnesaka. Ti se podnesci dostavljaju strankama kako bi mogle iznijeti svoje primjedbe. Panel uzima u obzir primjedbe stranaka koje su mu dostavljene u roku od 10 dana. |
XIV. Hitni slučajevi
41. |
U hitnim slučajevima iz poglavlja 21. Sporazuma panel nakon savjetovanja sa strankama prema potrebi prilagođava rokove iz ovog poslovnika. Panel o tim prilagodbama obavješćuje stranke. |
XV. Jezik i prijevod
42. |
Tijekom savjetovanjâ iz članka 21.5. Sporazuma, a najkasnije na organizacijskom sastanku iz stavka 4., stranke se nastoje dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku postupka pred panelom. Svaka stranka drugoj stranci dostavlja popis jezika kojima daje prednost najkasnije 90 dana nakon što Zajednički odbor donese ovaj poslovnik u skladu s člankom 22.1. podstavkom 4. točkom (f) Sporazuma. Popis uključuje najmanje jedan radni jezik WTO-a. |
43. |
Ako se stranke ne mogu dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku, svaka stranka dostavlja pisane podneske na jeziku koji je odabrala, prema potrebi, s odgovarajućim prijevodom na jedan od radnih jezika WTO-a koje je druga stranka navela u skladu sa stavkom 42. Stranka zadužena za usmene rasprave organizira, prema potrebi, usmeno prevođenje usmenih podnesaka na isti radni jezik WTO-a. |
44. |
Privremeno i završno izvješće panela izdaje se na zajedničkom radnom jeziku. Ako se stranke nisu dogovorile o zajedničkom radnom jeziku, privremeno i završno izvješće panela sastavlja se na radnim jezicima WTO-a iz stavka 43. |
45. |
Stranka može dostaviti primjedbe o točnosti bilo koje verzije prijevoda dokumenta izrađenog u skladu s ovim poslovnikom. |
46. |
U slučaju potrebe za pismenim ili usmenim prevođenjem nekog od pisanih i usmenih podnesaka neke stranke na odgovarajući radni jezik WTO-a, ta stranka snosi troškove tog prijevoda. |
PRILOG 4.
KODEKS PONAŠANJA ZA ARBITRE
I. Definicije
1. |
U ovom Kodeksu ponašanja:
|
II. Dostavljanje kodeksa ponašanja
2. |
Stranke dostavljaju ovaj kodeks ponašanja svakom kandidatu u trenutku uvrštavanja njegova imena na popis iz članka 21.9. Sporazuma. |
III. Vodeća načela
3. |
U skladu s ovim kodeksom ponašanja svaki kandidat i arbitar poštuje visoke standarde ponašanja radi očuvanja integriteta i nepristranosti mehanizma za rješavanje sporova. |
IV. Obveze otkrivanja
4. |
Prije prihvaćanja imenovanja za arbitra, kandidat koji je pozvan da obavlja funkciju arbitra dužan je otkriti sve interese, odnose ili pitanja koji bi mogli utjecati na njegovu neovisnost ili nepristranost ili opravdano stvoriti dojam neprimjerenosti ili pristranosti u postupku. On u tu svrhu poduzima sve razumne napore kako bi stekao saznanja o postojanju takvih interesa, odnosa i pitanja, uključujući financijske interese, profesionalne interese, interese zaposlenja ili obiteljske interese. |
5. |
Obveza otkrivanja informacija iz stavka 4. trajna je obveza, koja se primjenjuje na arbitra i nakon prihvaćanja imenovanja. Tijekom postupka arbitar u pisanom obliku strankama otkriva sve nove informacije povezane s obvezom iz stavka 4. čim o njima stekne saznanje. |
6. |
U ispunjavanju tih zahtjeva otkrivanja informacija poštuje se osobna privatnost. |
V. Obavljanje dužnosti
7. |
Nakon prihvaćanja imenovanja arbitar je na raspolaganju i obavlja svoje dužnosti tijekom cijelog postupka panela temeljito, brzo, pošteno i marljivo. |
8. |
Arbitar razmatra samo ona pitanja koja su se postavila u pojedinačnom postupku i koja su potrebna za donošenje odluke te dužnost razmatranja tog pitanja ne prenosi na druge osobe. |
9. |
Arbitar ne uspostavlja kontakte ex parte povezane s pitanjima koja panel razmatra u okviru postupka. |
VI. Neovisnost i nepristranost
10. |
Arbitar je neovisan i nepristran, izbjegava izravne i neizravne sukobe interesa, nije pod utjecajem vlastitih interesa, vanjskog pritiska, političkih interesa, zahtjeva javnosti, odanosti jednoj stranci ili straha od kritike te izbjegava stvaranje dojma neprimjerenosti ili pristranosti. |
11. |
Arbitar ne preuzima, izravno ili neizravno, nikakve obveze niti prihvaća povlastice koje bi na bilo koji način utjecale ili stvarale dojam da utječu na ispravno obavljanje njegovih dužnosti. |
12. |
Arbitar se ne koristi svojim položajem u panelu za ostvarivanje bilo kakvih osobnih ili privatnih interesa te izbjegava radnje koje bi mogle stvoriti dojam da su drugi u posebnom položaju da na njega utječu. |
13. |
Arbitar ne dopušta da prijašnji ili sadašnji financijski, poslovni, profesionalni, osobni, obiteljski ili društveni odnosi ili odgovornosti utječu na njegovo ponašanje ili prosudbu. |
14. |
Arbitar izbjegava uspostavljanje bilo kakvih odnosa ili stjecanje bilo kakvih financijskih interesa koji bi mogli utjecati na njegovu nepristranost ili opravdano stvoriti dojam neprimjerenosti ili pristranosti. |
15. |
Bivši arbitar izbjegava radnje koje mogu stvoriti dojam da je bio pristran pri obavljanju svojih dužnosti ili da je imao koristi od odluke panela u kojem je obavljao svoju funkciju. |
VII. Povjerljivost
16. |
Arbitar nikada ne otkriva informacije koje se odnose na postupak panela ili su pribavljene tijekom postupka panela za koji je imenovan, a koje nisu namijenjene javnosti. Arbitar ni u kojem slučaju takve informacije ne koristi kako bi ostvario osobnu korist ili korist za druge ili naštetio tuđim interesima. |
17. |
Arbitar ne otkriva odluku panela ili njezine dijelove, osim ako je odluka javno objavljena. |
18. |
Arbitar nikada ne otkriva vijećanja panela ili stajališta arbitara, niti daje izjave o postupku panela za koji je imenovan ili o pitanjima koja su predmet spora u takvom postupku. |
19. |
Obveze iz stavaka od 16. do 18. nastavljaju se primjenjivati na bivšeg arbitra. |
VIII. Ostale obveze
20. |
Kandidat ili arbitar objema strankama na povjerljivoj osnovi priopćuje što je prije moguće sva pitanja povezana sa stvarnim ili mogućim povredama kodeksa kako bi ih stranke mogle razmotriti. |
21. |
Arbitar poduzima sve razumne i primjerene mjere kako bi osigurao da su njegovi pomoćnik i administrativno osoblje upoznati s obvezama arbitara iz dijelova III., IV, VI. i VII. ovog kodeksa ponašanja i da ih se pridržavaju. |
22. |
Svaki arbitar vodi evidenciju i podnosi konačni obračun svojih troškova i vremena provedenog na postupku panela te vodi evidenciju i podnosi konačni obračun vremena i troškova svojeg pomoćnika. |