ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 165

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 62.
21. lipnja 2019.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1011 оd 13. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 u vezi s određenim uvjetima registracije radi promicanja upotrebe rastućih tržišta MSP-ova za potrebe Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

1

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1012 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća odstupanjem od pravila o određivanju kontrolnih postaja i od minimalnih zahtjeva za granične kontrolne postaje ( 1 )

4

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1013 оd 16. travnja 2019. o prethodnoj obavijesti o pošiljkama određenih kategorija životinja i robe koje ulaze u Uniju ( 1 )

8

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1014 оd 12. lipnja 2019. o utvrđivanju detaljnih pravila o minimalnim zahtjevima za granične kontrolne postaje, uključujući inspekcijske centre, i za format, kategorije i pokrate koje se upotrebljavaju za popisivanje graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka ( 1 )

10

 

*

Uredba Komisije (EU) 2019/1015 оd 20. lipnja 2019. o izmjeni priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za aminopiralid, kaptan, ciazofamid, flutianil, krezoksim-metil, lambda-cihalotrin, mandipropamid, piraklostrobin, spiromesifen, spirotetramat, teflubenzuron i tetrakonazol u ili na određenim proizvodima ( 1 )

23

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1016 оd 20. lipnja 2019. o najnižoj prodajnoj cijeni za obrano mlijeko u prahu za trideset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda u okviru natječajnog postupka otvorenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/2080

65

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2019/1017 od 14. lipnja 2019. o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Vijeću članova Međunarodnog vijeća za masline (IOC) u u pogledu uvjetâ pristupanja s Vlade Gruzije Međunarodnom sporazumu o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015.

66

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/1018 od 20. lipnja 2019. o izmjeni Odluke 2014/386/ZVSP o mjerama ograničavanja kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja

69

 

 

PREPORUKE

 

*

Preporuka Komisije (EU) 2019/1019 оd 7. lipnja 2019. o modernizaciji zgrada ( 1 )

70

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1011

оd 13. prosinca 2018.

o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 u vezi s određenim uvjetima registracije radi promicanja upotrebe rastućih tržišta MSP-ova za potrebe Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2. i članak 33. stavak 8.,

budući da:

(1)

Inicijativa za uniju tržišta kapitala ima za cilj smanjiti ovisnost o bankovnom kreditiranju i diversificirati izvore financiranja s tržišta kapitala za sva mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) te promicati izdavanje obveznica i dionica MSP-ova na javnim tržištima kapitala. Poduzeća osnovana u Uniji koja namjeravaju prikupiti kapital na mjestima trgovanja suočena su s visokim jednokratnim troškovima i trajnim troškovima objavljivanja i usklađivanja koji ih mogu odvratiti od toga da uopće zatraže uvrštenje za trgovanje na mjestima trgovanja u Uniji. Osim toga, dionice koje MSP-ovi izdaju na mjestima trgovanja u Uniji često imaju niže razine likvidnosti i višu volatilnost, što povećava trošak kapitala i taj izvor financiranja čini prezahtjevnim.

(2)

Direktivom 2014/65/EU uspostavljena je nova vrsta mjesta trgovanja pod nazivom rastuća tržišta malih i srednjih poduzeća, koja je podskupina multilateralnih trgovinskih platformi („MTP-ovi”) kako bi se MSP-ovima olakšao pristup kapitalu i olakšao daljnji razvoj specijaliziranih tržišta čiji je cilj pobrinuti se za potrebe izdavatelja na tržištu malih i srednjih poduzeća. Direktivom 2014/65/EU predviđeno je i da bi pažnju trebalo usmjeriti na to kako bi budući propisi dodatno trebali olakšati i promicati korištenje ovog tržišta kako bi postalo privlačno ulagateljima te kako bi osigurali smanjenje administrativnog opterećenja i dodatne poticaje malim i srednjim poduzećima za pristup tržištima kapitala na rastućim tržištima malih i srednjih poduzeća.

(3)

Kako bi se osigurala likvidnost i profitabilnost rastućih tržišta MSP-ova, u članku 33. stavku 3. točki (a) Direktive 2014/65/EU propisuje se da najmanje 50 % izdavatelja čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova moraju biti MSP-ovi koji izdaju vlasničke vrijednosne papire i/ili dužničke vrijednosne papire. U skladu s Direktivom 2014/65/EU MSP-ovi izdavatelji vlasničkih vrijednosnih papira definiraju se kao trgovačka društva koja su na temelju kotacije na kraju godine za prethodne tri kalendarske godine ostvarila prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 200 milijuna EUR. S druge strane, Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/565 (2) propisano je da MSP izdavatelj nevlasničkih vrijednosnih papira (isključivo dužničkih vrijednosnih papira) treba ispunjavati najmanje dva od sljedeća tri uvjeta: i. broj zaposlenika (manje od 250), ii. ukupna bilanca (manja od 43 milijuna EUR) i iii. godišnji neto promet (manji od 50 milijuna EUR). Pokazalo se da je taj zahtjev, kojim se utvrđuje može li se izdavatelj nevlasničkih vrijednosnih papira smatrati MSP-om, prerestriktivan jer su takvi izdavatelji često veći do tradicionalnih MSP-ova. Zbog toga se mnogi izdavatelji nevlasničkih vrijednosnih papira, premda su i dalje relativno mali, ne mogu smatrati MSP-om na temelju Delegirane uredbe (EU) 2017/565. Budući da ne mogu dosegnuti prag od 50 % izdavatelja koji se smatraju MSP-ovima, mnogi MTP-ovi koji su specijalizirani za izdanja dužničkih vrijednosnih papira MSP-ova ili omogućuju izdavanje i dionica i obveznica ne mogu se registrirati kao rastuća tržišta MSP-ova. S druge strane, ako se operateri MTP-ova ne koriste okvirom za rastuća tržišta MSP-ova, izdavatelji na tim MTP-ovima ne mogu ostvariti koristi od blažih regulatornih zahtjeva čija je namjena potaknuti uvrštenja i izdavanja na tim rastućim tržištima MSP-ova. Kako bi se povećao broj registracija MTP-ova kao rastućih tržišta MSP-ova, trebalo bi utvrditi da je nominalna vrijednost izdanja dužničkih vrijednosnih papira (osim kredita) tijekom prethodne kalendarske godine jedini kriterij na temelju kojeg se izdavatelji nevlasničkih vrijednosnih papira smatraju MSP-ovima za potrebe rastućih tržišta MSP-ova. Komisija će pratiti učinkovitost nove definicije MSP-ova izdavatelja nevlasničkih vrijednosnih papira kao sredstva kojim se omogućuje registracija MTP-ova kao rastućih tržišta MSP-ova te njezin učinak na kretanja na tržištima i povjerenje ulagatelja.

(4)

U Delegiranoj uredbi (EU) 2017/565 navodi se da se pravilima na rastućim tržištima MSP-ova izdavateljima ne bi trebalo nametati veće opterećenje nego pravilima koja se primjenjuju na izdavatelje na uređenim tržištima. Međutim, člankom 78. stavkom 2. točkom (g) Delegirane uredbe (EU) 2017/565 propisuje se da izdavatelji na rastućim tržištima MSP-ova podliježu obvezi objavljivanja polugodišnjeg financijskog izvještaja. S druge strane, izdavatelji nevlasničkih vrijednosnih papira koji su usmjereni na profesionalne ulagatelje na uređenim tržištima ne podliježu istoj obvezi na temelju Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). Pokazalo se da je izrada polugodišnjeg financijskog izvještaja neproporcionalna obveza nametnuta izdavateljima nevlasničkih vrijednosnih papira na rastućim tržištima MSP-ova. Budući da se na brojnim MTP-ovima koji su usmjereni na MSP-ove od izdavatelja nevlasničkih vrijednosnih papira ne zahtijeva izrada polugodišnjeg financijskog izvještaja, čini se da taj obvezni zahtjev uveden Delegiranom uredbom (EU) 2017/565 pridonosi odvraćanju operatera MTP-ova da zatraže registraciju kao rastuće tržište MSP-ova. Operater na rastućem tržištu MSP-ova trebao bi imati fleksibilnost pri odlučivanju o tome žele li uvesti obvezu objavljivanja polugodišnjeg izvješća za izdavatelje nevlasničkih vrijednosnih papira.

(5)

Određeni izdavatelji na rastućem tržištu MSP-ova plasirali su samo jedan ograničeni dio izdanog dioničkog kapitala na javna tržišta kapitala, što trgovanje tim dionicama čini rizičnijim i negativno utječe na likvidnost. Time se ulagatelji odvraćaju od ulaganja u dionice uvrštene na rastuća tržišta MSP-ova. Kako bi se osigurala likvidnost dionica i povećalo povjerenje ulagatelja, operateri na rastućem tržištu MSP-ova trebali bi odrediti da se minimalni dio dionica mora staviti u promet radi trgovanja („zahtjev za slobodnu prodaju”) kao uvjet za prvo uvrštenje za trgovanje. Međutim, operateri na rastućem tržištu MSP-ova trebali bi imati fleksibilnost da odrede odgovarajući prag na temelju konkretnih okolnosti tržišta te da odluče o tome hoće li se predmetni iznos izraziti kao apsolutna vrijednost ili kao postotak ukupnog izdanog dioničkog kapitala.

(6)

Delegiranu uredbu (EU) 2017/565 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(7)

Postojećim operaterima na rastućem tržištu MSP-ova trebalo bi osigurati minimalno razdoblje nakon stupanja na snagu ove Uredbe za prilagodbu njihovih uvjeta za registraciju. U skladu s tim, ova Uredba trebala bi se početi primjenjivati tri mjeseca nakon njezina stupanja na snagu.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Delegirana uredba (EU) 2017/565 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 77. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izdavatelj koji nema vlasničke instrumente uvrštene za trgovanje na bilo kojem mjestu trgovanja smatra se MSP-om za potrebe članka 4. stavaka od 1. do 13. Direktive 2014/65/EU ako nominalna vrijednost njegovih izdanja dužničkih vrijednosnih papira tijekom prethodne kalendarske godine na svim mjestima trgovanja u Uniji ne premašuje 50 milijuna EUR.”;

2.

U članku 78. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

dodaje se sljedeća točka (j):

„(j)

zahtijeva od izdavatelja koji prvi put traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na njegovu mjestu trgovanja da minimalni dio izdanih dionica izdvoje za trgovanje na MTP-u, u skladu s pragom koji utvrđuje operater MTP-a i koji je izražen kao apsolutna vrijednost ili kao postotak ukupnog izdanog dioničkog kapitala.”;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Operater MTP-a može izdavatelje čijim se vlasničkim instrumentima ne trguje na tom MTP-u izuzeti od obveze objavljivanja polugodišnjeg financijskog izvještaja iz ovog stavka prvog podstavka točke (g). Ako operater MTP-a iskoristi mogućnost u skladu s prvom rečenicom ovog podstavka, nadležno tijelo ne može zahtijevati, za potrebe prvog podstavka točke (g), da izdavatelji čijim se vlasničkim instrumentima ne trguje na tom MTP-u objavljuju polugodišnje financijske izvještaje.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 11. listopada 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(2)  Članak 77. stavak 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 оd 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (SL L 87, 31.3.2017., str. 1.).

(3)  Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).


21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/4


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1012

оd 12. ožujka 2019.

o dopuni Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća odstupanjem od pravila o određivanju kontrolnih postaja i od minimalnih zahtjeva za granične kontrolne postaje

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

Uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (1), a posebno njezin članak 62. stavak 3. i članak 64. stavke 2. i 5.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2017/625 među ostalim se utvrđuje okvir za provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti nad životinjama i robom koje ulaze u Uniju iz trećih zemalja radi provjere usklađenost sa zakonodavstvom Unije s ciljem zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja, dobrobiti životinja te, u pogledu genetski modificiranih organizama (GMO) i sredstava za zaštitu bilja, zaštite okoliša. Njome se propisuje da se na graničnim kontrolnim postajama prvog prispijeća u Uniju moraju provoditi službene kontrole određenih pošiljaka životinja i robe. Države članice u tu svrhu moraju odrediti granične kontrolne postaje.

(2)

Uredbom (EU) 2017/625 propisano je da države članice moraju obavijestiti Komisiju prije određivanja graničnih kontrolnih postaja kako bi Komisija mogla provjeriti i, prema potrebi, provesti kontrole radi provjere ispunjavaju li te postaje minimalne zahtjeve za određivanje iz te uredbe. Uredbom (EU) 2017/625 Komisija se ovlašćuje za utvrđivanje određenih detaljnih pravila o tim minimalnim zahtjevima. Ta detaljna pravila utvrđena su u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1014 (2) (dalje u tekstu zajednički „minimalni zahtjevi”). Uredbom (EU) 2017/625 propisano je i da države članice moraju povući određenje granične kontrolne postaje ako ta postaja više ne ispunjava zahtjeve za određivanje za sve ili za određene kategorije životinja i robe za koje je ta postaja bila određena.

(3)

Međutim, ako je povlačenje određenja bilo djelomično jer se odnosilo na određenu kategoriju životinja ili određenu kategoriju robe, ili na sve kategorije životinja ili sve kategorije robe ako je granična kontrolna postaja određena za kategorije životinja i robe, državama članicama trebalo bi dopustiti da ponovno odrede graničnu kontrolnu postaju za one kategorije životinja ili robe za koje je određenje povučeno, a da prethodno ne moraju Komisiji omogućiti provedbu kontrola radi provjere usklađenosti s minimalnim zahtjevima. U takvim slučajevima uklanjanje neusklađenosti ne bi trebalo uključivati opsežne radnje koje su potrebne kada se granična kontrolna postaja prvi put određuje. Stoga je primjereno utvrditi pravila kojima se državama članicama dopušta da ponovno odrede graničnu kontrolnu postaju za te kategorije životinja ili robe, a da prethodno ne moraju Komisiji omogućiti provedbu kontrola radi provjere usklađenosti s minimalnim zahtjevima.

(4)

Kako bi se Komisiji omogućilo da provede temeljitu ocjenu mjera koje je država članica poduzela radi uklanjanja neusklađenosti zbog koje je određenje djelomično povučeno, države članice trebale bi o tim mjerama obavijestiti Komisiju. Države članice trebale bi graničnu kontrolnu postaju ponovno odrediti samo ako Komisija smatra da su poduzete mjere dostatne za ispravljanje neusklađenosti.

(5)

Odstupanje od pravila za određivanje graničnih kontrolnih postaja koja su utvrđena u Uredbi (EU) 2017/625 trebalo bi se primjenjivati samo ako se ponovno određivanje provodi u roku od dvije godine od datuma djelomičnog povlačenja određenja. Ako se ponovno određivanje provodi nakon više od dvije godine od datuma djelomičnog povlačenja, Komisija bi, radi ocjene promjena koje su se dogodile na graničnoj kontrolnoj postaji, trebala zadržati mogućnost obavljanja kontrola radi provjere usklađenosti granične kontrolne postaje s minimalnim zahtjevima.

(6)

Uredbom (EU) 2017/625 u određenim slučajevima dopušteno je obavljanje službenih kontrola na kontrolnim točkama koje nisu granične kontrolne postaje te se zahtjeva da te kontrolne točke ispunjavaju minimalne zahtjeve i zahtjeve za određivanje i povlačenje određenja graničnih kontrolnih postaja. Stoga je primjereno da se pravila iz ove Uredbe, koja se odnose na ponovno određivanje graničnih kontrolnih postaja primjenjuju i na kontrolne točke.

(7)

Uredbom (EU) 2017/625 propisano je da se granične kontrolne postaje moraju nalaziti u neposrednoj blizini točke ulaska u Uniju. Međutim, kako bi se omogućila učinkovita organizacija i provedba službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti, trebalo bi utvrditi pravila za utvrđivanje slučajeva specifičnih geografskih ograničenja i uvjeta pod kojima se granične kontrolne postaje mogu nalaziti na udaljenosti koja nije neposredna blizina točke ulaska u Uniju. Geografska ograničenja trebala bi biti ograničenja koja nastaju zbog prirodnih obilježja i krajobraza točke ulaska, a udaljenost od točke ulaska ne bi trebala biti veća od udaljenosti koja je nužna za prevladavanje poteškoća uzrokovanih geografskim ograničenjima. Nadalje, ta udaljenost ne bi trebala biti takva da predstavlja rizik za zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja i okoliš. Specifična geografska ograničenja trebala bi uključivati ograničenja koja mogu prouzročiti velike prepreke u prijevoz kao što su, na primjer, visoki prijevoji s cestama koje nisu prikladne za premještanje životinja i robe ili uzrokuju znatna kašnjenja u njihovu premještanju.

(8)

Granične kontrolne postaje za uvoz neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke često djeluju pod specifičnim geografskim ograničenjima zbog dugačke obale ili dugačkih granica pojedinih država članica. Zbog navedenih geografskih ograničenja te postaje u pravilu djeluju samo u vrijeme obavljanja službenih kontrola. Stoga bi trebalo utvrditi određena izuzeća od minimalnih zahtjeva za granične kontrolne postaje utvrđenih u članku 64. stavku 3. Uredbe (EU) 2017/625 u pogledu njihova određivanja. Međutim, kako bi se osigurala učinkovitost službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti, tijekom tih kontrola i aktivnosti koje obavljaju mobilni timovi nadležnih tijela zaduženi za provedbu službenih kontrola trebalo bi osigurati usklađenost s posebnim uvjetima. Mobilni tim za provedbu službenih kontrola trebao bi moći osigurati dovoljan broj osoblja s odgovarajućim kvalifikacijama i imati pristup potrebnoj opremi tijekom službenih kontrola ili drugih službenih aktivnosti.

(9)

Pravila koja Komisija mora utvrditi u skladu s člankom 62. stavkom 3. i člankom 64. stavcima 2. i 5. Uredbe (EU) 2017/625 međusobno su usko povezana jer se sva odnose na odstupanja ili izuzeća od određenih zahtjeva koji se primjenjuju na granične kontrolne postaje. Kako bi se olakšala ispravna i sveobuhvatna primjena tih pravila, koja bi se također trebala primjenjivati od istog datuma, primjereno ih je utvrditi u jednom aktu.

(10)

Budući da se posebne ovlasti koje se dodjeljuju Komisiji i koje su utvrđene u Uredbi (EU) 2017/625 počinju primjenjivati od 14. prosinca 2019. i ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati od istog datuma,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom propisuju pravila o:

(a)

ponovnom određivanju granične kontrolne postaje ili kontrolne točke koja nije granična kontrolna postaja u slučaju djelomičnog povlačenja njihova određenja;

(b)

graničnim kontrolnim postajama koje su zbog specifičnih geografskih ograničenja smještene na udaljenosti koja nije neposredna blizina točke ulaska u Uniju;

(c)

određivanju graničnih kontrolnih postaja za uvoz neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke kako bi se u obzir uzela specifična geografska ograničenja.

Članak 2.

Ponovno određivanje granične kontrolne postaje ili kontrolne točke koja nije granična kontrolna postaja nakon djelomičnog povlačenja njezina određenja

1.   Odstupajući od članka 59. stavaka 3. 4. i 5. Uredbe (EU) 2017/625, ako je država članica za određene kategorije životinja ili robe povukla određenje granične kontrolne postaje ili kontrolne točke koja nije granična kontrolna postaja, kako je utvrđeno u članku 53. stavku 1. točki (a) te uredbe, zbog neusklađenosti s minimalnim zahtjevima iz članka 64. stavka 3. te uredbe ili s detaljnim pravilima o minimalnim zahtjevima utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1014, država članica može ponovno odrediti tu graničnu kontrolnu postaju ili tu kontrolnu točku (dalje u tekstu „ponovno određivanje”) u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka.

2.   Prije ponovnog određivanja iz stavka 1. država članica obavješćuje Komisiju o mjerama koje je poduzela za uklanjanje neusklađenosti s minimalnim zahtjevima iz stavka 1.

3.   Komisija u roku od jednog mjeseca od datuma primitka te obavijesti ocjenjuje jesu li poduzete mjere dovoljne za osiguravanje usklađenosti s minimalnim zahtjevima te u tom roku obavješćuje državu članicu o ishodu svoje ocjene.

4.   Država članica ponovno određuje graničnu kontrolnu postaju ili kontrolnu točku samo ako ju je u skladu sa stavkom 3. Komisija obavijestila da su mjere koje je poduzela dovoljne za osiguravanje usklađenosti s minimalnim zahtjevima.

5.   Ponovno određivanje u skladu sa stavkom 4. moguće je samo u roku od dvije godine od datuma djelomičnog povlačenja određenja iz stavka 1.

Nakon isteka razdoblja od dvije godine ponovno određivanje moguće je samo u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) 2017/625.

Članak 3.

Granične kontrolne postaje smještene na udaljenosti koja nije neposredna blizina točke ulaska u Uniju

1.   Odstupajući od članka 64. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625, granične kontrolne postaje mogu biti smještene na udaljenosti koja nije neposredna blizina točke ulasku u Uniju u sljedećim slučajevima:

(a)

ako je to potrebno zbog specifičnih geografskih ograničenja u skladu sa stavkom 2.; i

(b)

ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 3.

2.   Geografska ograničenja iz stavka 1. ograničenja su koja sprječavaju ili ograničavaju učinkovitu provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti.

Ta geografska ograničenja čini jedno ili više sljedećih ograničenja:

(a)

točke ulaska s geografskom konfiguracijom koja predstavlja velika ograničenja za sustav prijevoza;

(b)

točke ulaska koje su izložene učestalim poplavama u određenim razdobljima godine;

(c)

morsko pristanište okruženo liticama;

(d)

granične ceste preko visokog prijevoja;

(e)

željeznički prijevoz životinja i robe zbog čega se granična kontrolna postaja mora smjestiti na prvom stajalištu; ili

(f)

točke ulaska bez prikladnog zemljišta na kojem bi se granična kontrolna postaja i njezini objekti mogli smjestiti u neposrednoj blizini tih točki.

3.   Ako država članica odluči odrediti jednu ili više graničnih kontrolnih postaja iz stavka 1., te postaje moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)

udaljenost granične kontrolne postaje od točke ulaska u Uniju razmjerna je potrebi prevladavanja geografskih ograničenja te nije veća od udaljenosti koja je za to nužna; i

(b)

granična kontrolna postaja i točka ulaska u nadležnosti su istog carinskog tijela tako da se pošiljke mogu premještati od točke ulaska do graničnih kontrolnih postaja bez potrebe stavljanja u carinski postupak i rukovanja u okviru carinskog postupka.

4.   Granična kontrolna postaja smještena je na dovoljnoj udaljenosti od objekta ili mjesta na kojem se uzgajaju ili drže životinje, bilje, biljni proizvodi ili drugi predmeti koji su podložni zarazi prenosivim bolestima ili štetnim organizmima.

Članak 4.

Izuzeća za granične kontrolne postaje za uvoz neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke

1.   Izuzeće predviđeno stavkom 2. primjenjuje se na granične kontrolne postaje koje zbog dugačke obale ili dugačke granice predmetne države članice djeluju samo u vrijeme obavljanja kontrola nad pošiljkama neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke („predmetne granične kontrolne postaje”).

2.   Države članice mogu odrediti predmetne granične kontrolne postaje i izuzeti ih od obveza iz članka 64. stavka 3. točki (a), (c) i (f) Uredbe (EU) 2017/625 ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

uspostavljeni su sustavi kojima se u svakom trenutku sprječava svaki neotkriveni ulazak u Uniju pošiljaka neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke;

(b)

predmetna granična kontrolna postaja ima na raspolaganju dovoljan broj odgovarajuće kvalificiranog osoblja u obliku mobilnog tima nadležnih tijela zaduženog za provedbu službenih kontrola, koji do granične kontrolne postaje može stići prije prispijeća pošiljaka neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke;

(c)

mobilni tim nadležnih tijela koji provodi službene kontrole osigurava ili ima izravan pristup:

i.

opremi, prostorima i drugim objektima iz članka 64. stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) 2017/625; i

ii.

tehnologiji i informatičkoj opremi iz članka 64. stavka 3. točke (f) te uredbe.

Članak 5.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 14. prosinca 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1014 оd 12. lipnja 2019. o utvrđivanju detaljnih pravila o minimalnim zahtjevima za granične kontrolne postaje, uključujući inspekcijske centre, i za format, kategorije i pokrate koje se upotrebljavaju za popisivanje graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka (vidjeti stranicu 10 ovoga Službenog lista)


21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/8


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1013

оd 16. travnja 2019.

o prethodnoj obavijesti o pošiljkama određenih kategorija životinja i robe koje ulaze u Uniju

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (1), a posebno njezin članak 58. stavak 1. točku (b),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2017/625 uspostavljen je, među ostalim, okvir za provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti u vezi s robom i životinjama koje ulaze u Uniju iz trećih zemalja kako bi se provjerila sukladnost s propisima Unije radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja, dobrobiti životinja te, kad je riječ o genetski modificiranim organizmima (GMO) i sredstvima za zaštitu bilja, okoliša. Taj okvir uključuje službene kontrole životinja i robe koje ulaze u Uniju iz trećih zemalja preko određenih graničnih kontrolnih postaja.

(2)

Uredbom (EU) 2017/625 zahtijeva se da subjekt odgovoran za određene pošiljke koje ulaze u Uniju dostavi prethodnu obavijest nadležnim tijelima granične kontrolne postaje prije prispijeća pošiljaka. Kako bi se tim tijelima omogućilo pravodobno i djelotvorno obavljanje službenih kontrola, potrebno je odrediti da minimalno razdoblje za davanje prethodne obavijesti bude jedan radni dan prije prispijeća pošiljaka.

(3)

Međutim, zbog logističkih ograničenja povezanih s prijevozom u određenim se slučajevima možda neće moći ispuniti zahtjev da se prethodna obavijest dostavi jedan radni dan prije prispijeća pošiljke. To, primjerice, može biti slučaj kad se pošiljka od mjesta otpreme do granične kontrolne postaje prevozi manje od 24 sata, a informacije potrebne za popunjavanje relevantnih dijelova zajedničkog zdravstvenog ulaznog dokumenta (ZZUD), koji se zahtijeva za prethodno obavješćivanje u skladu s člankom 56. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) 2017/625, nisu dostupne prije utovara pošiljke. U tim bi slučajevima državama članicama trebalo dopustiti da zahtijevaju da se prethodna obavijest dostavi najmanje četiri sata prije prispijeća pošiljke kako bi se i u tim okolnostima osigurala pravodobna i djelotvorna provedba službenih kontrola.

(4)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/1012 (2) predviđeno je da zbog specifičnih geografskih ograničenja graničnih kontrolnih postaja koje će biti određene za uvoz neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke države članice te postaje izuzmu od određenih minimalnih zahtjeva za granične kontrolne postaje. Tom je uredbom propisano i da službene kontrole i ostale službene aktivnosti na graničnoj kontrolnoj postaji određenoj za prethodno navedenu robu može obavljati mobilni tim za službene kontrole. Stoga, kako bi se omogućilo dovoljno vremena za organizaciju službenih kontrola i ostalih službenih aktivnosti na tim graničnim kontrolnim postajama, ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti odstupanje od pravila o minimalnom vremenu za prethodnu obavijest o prispijeću pošiljaka.

(5)

Budući da se Uredba (EU) 2017/625 primjenjuje od 14. prosinca 2019., i ova bi se Uredba trebala primjenjivati od tog datuma.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prethodna obavijest o pošiljkama

1.   Subjekt odgovoran za pošiljku obuhvaćenu kategorijama životinja i robe iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625 unaprijed obavješćuje nadležno tijelo granične kontrolne postaje na mjestu prvog ulaska u Uniju najmanje jedan radni dan prije očekivanog prispijeća pošiljke.

2.   Odstupajući od stavka 1., ako se zbog logističkih ograničenja ne može poštovati rok utvrđen u tom stavku, nadležna tijela graničnih kontrolnih postaja mogu primijeniti rok za davanje prethodne obavijesti od najmanje četiri sata prije očekivanog prispijeća pošiljke;

3.   Odstupajući od stavka 1., nadležna tijela graničnih kontrolnih postaja određenih za uvoz neobrađenih trupaca te rezanog drva i sječke u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/1012 mogu primijeniti rok za davanje prethodne obavijesti od najviše pet radnih dana prije očekivanog prispijeća takvih pošiljaka.

Članak 2.

Stupanje na snagu i početak primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 14. prosinca 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. travnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1012 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća odstupanjem od pravila o određivanju kontrolnih postaja i od minimalnih zahtjeva za granične kontrolne postaje (vidjeti stranicu 4 ovoga Službenog lista).


21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/10


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1014

оd 12. lipnja 2019.

o utvrđivanju detaljnih pravila o minimalnim zahtjevima za granične kontrolne postaje, uključujući inspekcijske centre, i za format, kategorije i pokrate koje se upotrebljavaju za popisivanje graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (1), a posebno njezin članak 60. stavak 2. i članak 64. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2017/625 uspostavlja se, među ostalim, okvir za provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s robom i životinjama koje ulaze u Uniju iz trećih zemalja kojima se provjerava usklađenost s propisima Unije o poljoprivredno-prehrambenom lancu radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja, dobrobiti životinja te, u vezi s genetski modificiranim organizmima (GMO) i sredstvima za zaštitu bilja, zaštite okoliša. Njome se propisuje da se na graničnim kontrolnim postajama prvog prispijeća u Uniju moraju provoditi službene kontrole pošiljaka životinja i robe. Države članice u tu svrhu moraju odrediti granične kontrolne postaje.

(2)

Uredbom (EU) 2017/625 utvrđuju se minimalni zahtjevi koje moraju ispunjavati granične kontrolne postaje određene u tu svrhu. Stoga je primjereno utvrditi detaljna pravila o minimalnim zahtjevima koji se odnose na infrastrukturu, opremu i dokumentaciju graničnih kontrolnih postaja.

(3)

Kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i životinja, trebalo bi utvrditi dodatna detaljna pravila o minimalnim zahtjevima za granične kontrolne postaje koje su određene za kategoriju životinja i za određene kategorije robe, kao što su proizvodi životinjskog podrijetla, nusproizvodi životinjskog podrijetla, zametni proizvodi, mješoviti proizvodi te sijeno i slama.

(4)

U određenim slučajevima, kako bi se uzeli u obzir posebni zahtjevi povezani s istovarom određenih pošiljki koje se ne nalaze u kontejnerima, kao što su pošiljke proizvoda ribarstva ili pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla, primjerice vune, te pošiljke velikih količina robe u rasutom stanju, odnosno velikih količina robe koja se prevozi nepakirana, granične kontrolne postaje trebale bi biti izuzete od zahtjeva natkrivanja prostora za istovar. Budući da se pošiljke tekućina životinjskog i neživotinjskog podrijetla u rasutom stanju izravno posebnim cijevima istovaruju iz prijevoznih sredstava u cisterne, od graničnih kontrolnih postaja ne bi se trebalo zahtijevati da imaju prostore ili prostorije za istovar robe i prostore ili prostorije za pregled u kojima se obavljaju službene kontrole i druge službene aktivnosti povezane s tekućinama u rasutom stanju.

(5)

Kako bi se spriječio rizik od unakrsne kontaminacije, primjereno je utvrditi zahtjeve za odvajanje objekata za istovar, skladištenje i pregled na graničnim kontrolnim postajama određenima za proizvode životinjskog podrijetla, mješovite proizvode, nusproizvode životinjskog podrijetla i zametne proizvode. Međutim, trebalo bi donijeti odredbe o odstupanju od zahtjeva za odvajanje ako je granična kontrolna postaja određena samo za pakiranu robu ili za pakiranu i određene vrste nepakirane robe ako procjena rizika koju su provela nadležna tijela na graničnoj kontrolnoj postaji pokaže da ne postoji mogućnost unakrsne kontaminacije. U tom slučaju, radi učinkovitog sprečavanja rizika od unakrsne kontaminacije nadležna tijela trebala bi usto osigurati vremensku odvojenost rukovanja pošiljkama i pobrinuti se da se objekti očiste i dezinficiraju između dolazaka pošiljaka.

(6)

Budući da životinje i roba koji ulaze u Uniju i podliježu službenim kontrolama na graničnim kontrolnim postajama mogu biti neusklađeni sa zakonodavstvom Unije, kako bi se izbjegao svaki rizik od unakrsne kontaminacije, primjereno je utvrditi pravila za zabranu uporabe određenih objekata graničnih kontrolnih postaja za pošiljke životinja i robe za trgovinu unutar Unije te dopustiti takvu uporabu za pošiljke životinja i robe namijenjene izvozu ili pošiljke koje se premještaju s jednog mjesta na području Unije na drugo mjesto na području Unije nakon prolaska kroz državno područje treće zemlje, pod uvjetom da nadležna tijela provode odgovarajuće mjere za sprečavanje rizika. Takve mjere trebale bi se temeljiti na procjeni kapaciteta odgovarajućih objekata za provedbu takve dodatne aktivnosti. Nadležna tijela trebala bi uspostaviti odgovarajuće mjere za postupanje sa životinjama u skladu s pravilima Unije o dobrobiti životinja.

(7)

Radi promicanja učinkovitosti službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti trebalo bi predvidjeti određeni stupanj fleksibilnosti tako što bi se, pod određenim uvjetima, dopustila uporaba komercijalnih skladišnih objekata i skladištenje u prijevoznom sredstvu u kojem je pošiljka dovezena na graničnu kontrolnu postaju.

(8)

Kako bi se omogućila učinkovita organizacija i provedba službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti, primjereno je dopustiti da se granične kontrolne postaje dijele u više inspekcijskih centara, u kojima se provode kontrole kategorija životinja i robe za koje je granična kontrolna postaja određena. U tom pogledu trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve za inspekcijske centre.

(9)

Komisija bi u okviru postupka određivanja granične kontrolne postaje trebala ocijeniti usklađenost inspekcijskih centara s minimalnim zahtjevima za granične kontrolne postaje iz članka 64. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/625 i detaljnim pravilima o minimalnim zahtjevima iz ove Uredbe. Stoga bi države članice pri obavješćivanju Komisije o određivanju granične kontrolne postaje trebale navesti sve potrebne informacije o inspekcijskim centrima.

(10)

Kako bi se omogućila odgovarajuća provjera usklađenosti graničnih kontrolnih postaja i inspekcijskih centara unutar takvih postaja s minimalnim zahtjevima utvrđenima u članku 64. stavku 3. Uredbe (EU) 2017/625 i detaljnim pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi, države članice trebale bi Komisiju obavješćivati o svim promjenama u infrastrukturi ili radu granične kontrolne postaje ili inspekcijskog centra unutar te postaje ako takve promjene iziskuju ažuriranje informacija dostavljenih Komisiji u skladu s člankom 59. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/625. Stoga je primjereno ovom Uredbom utvrditi zahtjev da države članice o tome obavješćuju Komisiju.

(11)

U članku 53. stavku 2. i članku 60. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/625 zahtijeva se da svaka država članica na internetu objavljuje ažurirane popise graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka na svojem državnom području uz određene informacije o svakoj graničnoj kontrolnoj postaji i kontrolnoj točki. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi format za popise graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka, pokrate koje se trebaju upotrebljavati za označivanje kategorija životinja i robe za koje su granične kontrolne postaje i kontrolne točke određene te dodatne posebne informacije o tome što je obuhvaćeno određivanjem.

(12)

Radi transparentnosti sve inspekcijske centre koji se koriste kao dio granične kontrolne postaje trebalo bi zajedno s tom postajom uvrstiti na popis graničnih kontrolnih postaja, uz navođenje kategorija životinja i robe koje se podvrgavaju kontrolama u tim inspekcijskim centrima. Svaku promjenu koja se odnosi na inspekcijske centre trebalo bi točno navesti na popisu.

(13)

Pravila koja Komisija treba utvrditi u skladu s člankom 60. stavkom 2. i člankom 64. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/625 usko su povezana jer se sva odnose na zahtjeve koji se primjenjuju na granične kontrolne postaje i kontrolne točke, te bi se stoga trebala primjenjivati od istog datuma. Kako bi se omogućila pravilna i sveobuhvatna primjena tih pravila, primjereno ih je objediniti u jednom aktu.

(14)

Odlukom Komisije 2001/812/EZ (2) utvrđuju se minimalni zahtjevi za granične inspekcijske postaje odobrene u skladu s Direktivom Vijeća 97/78/EZ (3), za inspekcijske centre i pravila njihova uvrštavanja na popis. U Odluci Komisije 2009/821/EZ (4) navodi se popis odobrenih graničnih inspekcijskih postaja. Direktivom Komisije 98/22/EZ (5) utvrđuju se minimalni uvjeti za provedbu provjera zdravstvenog stanja bilja na inspekcijskim postajama za bilje, biljne proizvode i druge predmete koji dolaze iz trećih zemalja u skladu s Direktivom Vijeća 2000/29/EZ (6). Kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo preklapanje zahtjeva, Odluku 2001/812/EZ, Odluku 2009/821/EZ i Direktivu 98/22/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(15)

Relevantne odredbe i ovlasti dodijeljene Komisiji utvrđene u Uredbi (EU) 2017/625 počinju se primjenjivati od 14. prosinca 2019. Stoga bi se i pravila utvrđena ovom Uredbom trebala primjenjivati od tog datuma.

(16)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

1.   Ovom Uredbom utvrđuju se sljedeća pravila za provedbu Uredbe (EU) 2017/625:

(a)

opća detaljna pravila o minimalnim zahtjevima za infrastrukturu, opremu i dokumentaciju graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka koje nisu granične kontrolne postaje;

(b)

posebna detaljna pravila o minimalnim zahtjevima za granične kontrolne postaje određene za kategorije životinja i robe iz članka 47. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2017/625;

(c)

detaljna pravila o minimalnim zahtjevima za inspekcijske centre;

(d)

format, kategorije, pokrate i druge informacije za popisivanje graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka koje nisu granične kontrolne postaje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„pakirana roba” znači roba stavljena u bilo koju vrstu ambalaže u kojoj je potpuno zatvorena kako bi se spriječilo istjecanje i gubitak sadržaja;

2.

„inspekcijski centar” znači poseban objekt unutar granične kontrolne postaje uspostavljen u svrhu provedbe službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih sa životinjama i robom za koje je granična kontrolna postaja određena;

3.

„kopitari i papkari” znači papkari kako su definirani u članku 2. točki (d) Direktive Vijeća 2004/68/EZ (7);

4.

„registrirani kopitari” znači registrirani kopitari kako su definirani u članku 2. točki (c) Direktive Vijeća 2009/156/EZ (8).

POGLAVLJE I.

Opći minimalni zahtjevi za granične kontrolne postaje

Članak 3.

Infrastruktura granične kontrolne postaje

1.   Granične kontrolne postaje određene za kategorije životinja i robe iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625 uključuju sljedeće objekte:

(a)

prostore ili prostorije za istovar životinja i robe. Takvi prostori moraju biti natkriveni, osim u slučajevima iz stavka 4.;

(b)

prostorije ili prostore za pregled s toplom i hladnom vodom te opremom za pranje i sušenje ruku;

(c)

prostore ili prostorije za smještaj životinja i skladišne prostore ili prostorije, uključujući prostorije s hladnjačama, ako je to prikladno za kategoriju robe za koju je granična kontrolna postaja određena; i

(d)

pristup sanitarnom čvoru, s opremom za pranje i sušenje ruku.

2.   Prostorije iz stavka 1. imaju zidove, podove i stropove koje je jednostavno očistiti i dezinficirati te odgovarajući sustav za odvodnju i odgovarajuću prirodnu ili umjetnu rasvjetu.

3.   Prostori iz stavka 1. mogu se jednostavno očistiti, imaju odgovarajući odvod i odgovarajuću prirodnu ili umjetnu rasvjetu.

4.   Zahtjev da prostori za istovar budu natkriveni utvrđen u stavku 1. točki (a) ne primjenjuje se na sljedeće:

(a)

pošiljke proizvoda ribarstva za prehranu ljudi koje se ne nalaze u kontejnerima;

(b)

pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla koje sadržavaju vunu, prerađene životinjske bjelančevine u rasutom stanju, gnoj ili guano u rasutom stanju; i

(c)

pošiljke velikih količina robe u rasutom stanju iz članka 47. stavka 1. točaka (c), (d) i (e) Uredbe (EU) 2017/625.

5.   Za obavljanje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s tekućinama životinjskog i neživotinjskog podrijetla u rasutom stanju nisu obvezni objekti iz stavka 1. točaka (a) i (b).

6.   Države članice mogu izuzeti granične kontrolne postaje, koje su određene za kategorije robe iz članka 47. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2017/625, iz sljedećih zahtjeva:

(a)

da imaju opskrbu toplom i hladnom vodom te opremu za pranje i sušenje ruku iz stavka 1. točke (b); i

(b)

da imaju prostorije sa stropovima koji se mogu lako dezinficirati, kako je navedeno u stavku 2.

7.   Kad se koriste za proizvode životinjskog podrijetla i mješovite proizvode, objekti iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ne koriste se za druge kategorije robe iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625.

8.   Kad se koriste za zametne proizvode i nusproizvode životinjskog podrijetla, objekti iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ne koriste se za hranu neživotinjskog podrijetla.

9.   Odstupajući od zahtjeva iz stavaka 7. i 8., granične kontrolne postaje mogu koristiti objekte iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) za više kategorija robe u sljedećim slučajevima:

(a)

granične kontrolne postaje određene su samo za kategorije pakirane robe; ili

(b)

granične kontrolne postaje određene su za kategorije pakirane i nepakirane robe i ispunjeni su sljedeći uvjeti:

i.

nadležna tijela provode procjenu rizika za granične kontrolne postaje kojom se utvrđuje kako se može izbjeći unakrsna kontaminacija te provode mjere za sprečavanje takve unakrsne kontaminacije utvrđene u procjeni rizika; i

ii.

nadležna tijela osiguravaju vremensku odvojenost rukovanja različitim pošiljkama nepakirane robe i vremensku odvojenost rukovanja pošiljkama nepakiranih i pakiranih proizvoda. U razdoblju dobivenom takvim odvajanjem objekti iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) čiste se i dezinficiraju.

10.   Stavak 9. ne primjenjuje se na objekte iz stavka 1. točke (c) ako se ti objekti koriste za skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla u rasutom stanju.

11.   Nadležna tijela granične kontrolne postaje mogu dopustiti uporabu komercijalnih skladišnih objekata za skladištenje robe iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625, pod svojom kontrolom i pod uvjetom da su ta mjesta u neposrednoj blizini granične kontrolne postaje i u nadležnosti istog carinskog tijela.

Takvi komercijalni skladišni objekti mogu se koristiti za obavljanje provjera identiteta i fizičkih provjera proizvoda neživotinjskog podrijetla ako ispunjavaju minimalne zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

12.   Roba koja se skladišti u komercijalnim skladišnim objektima u skladu sa stavkom 11. čuva se u higijenskim uvjetima i pravilno označuje crtičnim kodom ili drugim elektroničkim sredstvom ili oznakom. Roba koja bi mogla biti rizična za zdravlje ljudi, životinja i bilja ili, u slučaju genetski modificiranih organizama i sredstava za zaštitu bilja, za okoliš, drži se u posebnoj prostoriji koja se može zaključati ili na područjima ograđenima od sve druge robe uskladištene u komercijalnom skladišnom objektu.

13.   Ako je riječ o cestovnoj, željezničkoj ili lučnoj graničnoj kontrolnoj postaji, pohrana u prijevoznom sredstvu u kojem je roba dovezena na graničnu kontrolnu postaju može se dopustiti pod nadzorom nadležnih tijela.

14.   Države članice obavješćuju Komisiju o svim promjenama u infrastrukturi ili radu granične kontrolne postaje ili inspekcijskog centra unutar te postaje ako takve promjene iziskuju ažuriranje informacija dostavljenih Komisiji u skladu s člankom 59. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/625.

Članak 4.

Oprema i dokumentacija graničnih kontrolnih postaja

1.   Granične kontrolne postaje imaju pristup sljedećem:

(a)

opremi za vaganje pošiljaka ako je njezina uporaba relevantna za kategorije životinja i robe za koje je granična kontrolna postaja određena;

(b)

opremi za istovar, otvaranje i pregled pošiljaka;

(c)

opremi za čišćenje i dezinfekciju te uputama za njezinu uporabu ili dokumentiranom sustavu za čišćenje i dezinfekciju ako čišćenje i dezinfekciju obavlja osoblje koje nije zaposleno u graničnoj kontrolnoj postaji; i

(d)

prikladnoj opremi za privremeno skladištenje uzoraka pod kontroliranom temperaturom do njihove otpreme u laboratorij te prikladnim kontejnerima za prijevoz tih uzoraka.

2.   Prostorije ili prostori za pregled, ako je to prikladno za kategorije životinja i robe za koju su granične kontrolne postaje određene, opremljeni su sljedećim:

(a)

stolom glatke perive površine koji se jednostavno čisti i dezinficira;

(b)

termometrom za mjerenje površinske temperature i temperature u središtu robe;

(c)

opremom za odmrzavanje;

(d)

opremom za uzorkovanje; i

(e)

ljepljivom trakom s oznakom i numeriranim plombama ili jasno označenim naljepnicama kako bi se osigurala sljedivost,

3.   Ako je to potrebno za osiguravanje cjelovitosti uzoraka uzetih u okviru službenih kontrola, dostupne su detaljne upute o uzorkovanju radi analize i prijevozu takvih uzoraka u za to određeni službeni laboratorij.

POGLAVLJE II.

Posebni minimalni zahtjevi za granične kontrolne postaje

Članak 5.

Granične kontrolne postaje određene za kategorije životinja

1.   Uz zahtjeve iz članaka 3. i 4., granične kontrolne postaje određene za životinje iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2017/625 imaju sljedeće:

(a)

prostoriju za presvlačenje s opremom za tuširanje;

(b)

prostore ili prostorije za istovar životinja iz članka 3. stavka 1. točke (a) koji su dovoljno prostrani i imaju odgovarajuću rasvjetu i ventilaciju;

(c)

opremu za hranidbu i napajanje;

(d)

skladišne objekte za hranu za životinje, za stelju i za gnoj ili dogovor s vanjskim pružateljem o korištenju takvih objekata;

(e)

prostore ili prostorije za smještaj u kojima se odvojeno drže sljedeće kategorije životinja za koje je granična kontrolna postaja određena:

i.

kopitari i papkari osim registriranih kopitara;

ii.

registrirani kopitari; i

iii.

druge životinje osim kopitara i papkara (ali uključujući kopitare i papkare iz zooloških vrtova);

(f)

prostorije ili prostore za pregled s opremom za sputavanje i potrebnom opremom za provođenje kliničkog pregleda; i

(g)

zasebnu pristupnu prometnu traku ili uspostavljene druge mjere za pošteđivanje životinja nepotrebnog čekanja prije dolaska u prostor za istovar.

2.   Objekti iz stavka 1. točaka (b), (c), (e), (f) i (g) projektiraju se, grade, održavaju i njima se upravlja tako da se izbjegnu ozljede i nepotrebna patnja životinja te osigura njihova sigurnost.

3.   Objekti iz stavka 1. točaka (a), (b), (c), (e) i (f) čine jedinstvenu i cjelovitu radnu jedinicu.

4.   Objekti iz stavka 1. ne koriste se za provođenje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s pošiljkama životinja za trgovinu unutar Unije.

Objekti iz stavka 1. mogu se koristiti za provođenje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s pošiljkama životinja koje su namijenjene izvozu iz Unije ili koje se premještaju s jednog od državnih područja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625 na drugo državno područje navedeno u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625, nakon prolaska kroz državno područje treće zemlje, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

nadležna tijela provode procjenu rizika za granične kontrolne postaje kojom se utvrđuje kako se može izbjeći unakrsna kontaminacija te provode mjere za sprečavanje takve unakrsne kontaminacije utvrđene u procjeni rizika; i

(b)

nadležna tijela osiguravaju vremensku odvojenost između rukovanja pošiljkama životinja namijenjenih izvozu iz Unije ili koje se premještaju s jednog od državnih područja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625 na drugo državno područje navedeno u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625, nakon prolaska kroz državno područje treće zemlje, i svim drugim pošiljkama životinja koje ulaze u Uniju. U razdoblju dobivenom takvim odvajanjem objekti koji su se koristili za rukovanje pošiljkama životinja čiste se i dezinficiraju.

5.   Objekti iz stavka 1. točaka (b), (c), (e) i (f) ne koriste se za kategorije robe iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625.

Članak 6.

Granične kontrolne postaje određene za kategorije proizvoda životinjskog podrijetla, nusproizvoda životinjskog podrijetla, zametnih proizvoda, mješovitih proizvoda te sijena i slame

1.   Uz zahtjeve iz članaka 3. i 4., granične kontrolne postaje određene za kategorije robe iz članka 47. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2017/625 raspolažu sljedećim:

(a)

prostorijama za pregled iz članka 3. stavka 1. točke (b) s opremom za održavanje, prema potrebi, kontroliranog temperaturnog režima;

(b)

ako su određene za kategorije rashlađene, zamrznute i robe na sobnoj temperaturi, mogućnosti istodobnog skladištenja te robe na svakom prikladnom temperaturnom režimu, dok ne stignu rezultati laboratorijske analize, ispitivanja ili dijagnosticiranja, ili do ishoda kontrola koje provodi nadležno tijelo; i

(c)

prostorijama za presvlačenje.

2.   Objekti iz stavka 1. čine jedinstvenu i cjelovitu radnu jedinicu.

3.   Objekti iz stavka 1. ne koriste se za provođenje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s pošiljkama robe za trgovinu unutar Unije.

Objekti iz stavka 1. mogu se koristiti za provođenje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s pošiljkama robe namijenjene izvozu iz Unije ili koje se premještaju s jednog od državnih područja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625 na drugo državno područje navedeno u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625, nakon prolaska kroz državno područje treće zemlje, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

nadležna tijela provode procjenu rizika za granične kontrolne postaje kojom se utvrđuje kako se može izbjeći unakrsna kontaminacija te provode mjere za sprečavanje takve unakrsne kontaminacije utvrđene u procjeni rizika; i

(b)

nadležna tijela osiguravaju vremensku odvojenost između rukovanja pošiljkama životinja namijenjenih izvozu iz Unije ili koje se premještaju s jednog od državnih područja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625 na drugo državno područje navedeno u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/625, nakon prolaska kroz državno područje treće zemlje, i svim drugim pošiljkama robe koje ulaze u Uniju. U razdoblju dobivenom takvim odvajanjem objekti koji su se koristili za rukovanje pošiljkama robe čiste se i dezinficiraju.

4.   Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na provođenje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s tekućinama životinjskog i neživotinjskog podrijetla u rasutom stanju.

5.   Žive žabe, žive ribe i živi beskralježnjaci koji su namijenjeni prehrani ljudi te jaja za valenje i mamci za ribolov mogu se pregledavati na graničnim kontrolnim postajama određenima za kategorije robe iz članka 47. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2017/625.

POGLAVLJE III.

Popisi graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka

Članak 7.

Format, kategorije, pokrate i druge informacije za popisivanje graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka

1.   Države članice koriste se obrascem iz Priloga I. za dostavljanje informacija iz članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625.

2.   Pri sastavljanju popisa graničnih kontrolnih postaja iz članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625 i popisa kontrolnih točaka u skladu s člankom 53. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/625 države članice upotrebljavaju pokrate i specifikacije iz Priloga II.

3.   Uz popise graničnih kontrolnih postaja i kontrolnih točaka prilaže se napomena s objašnjenjem koja sadržava pokrate i specifikacije iz Priloga II.

POGLAVLJE IV.

Inspekcijski centri

Članak 8.

Zahtjevi za inspekcijske centre

1.   Granične kontrolne postaje mogu obuhvaćati jedan ili više inspekcijskih centara za provođenje, prema potrebi, službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih s kategorijama životinja i robe za koje je granična kontrolna postaja određena.

2.   Inspekcijski centri ispunjavaju minimalne zahtjeve za granične kontrolne postaje utvrđene u članku 64. stavku 3. Uredbe (EU) 2017/625 i detaljna pravila o minimalnim zahtjevima iz ove Uredbe.

Zahtjevi iz članka 64. stavka 3. točke (f) Uredbe (EU) 2017/625 ne primjenjuju se na inspekcijske centre koji imaju pristup tehnologiji i opremi za upravljanje sustavom za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) iz članka 131. te uredbe i pristup drugim računalnim sustavima za upravljanje informacijama koji su dostupni u drugom objektu iste granične kontrolne postaje.

3.   Inspekcijski su centri:

(a)

u nadležnosti istog carinskog tijela kao granična kontrolna postaja; i

(b)

pod nadzorom nadležnog tijela granične kontrolne postaje.

4.   Kad države članice Komisiju obavješćuju o određivanju granične kontrolne postaje u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) 2017/625, dostavljaju joj i sve relevantne informacije o svim inspekcijskim centrima uspostavljenima unutar te granične kontrolne postaje.

5.   Države članice navode svaki inspekcijski centar zajedno s odgovarajućom graničnom kontrolom postajom određenom u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) 2017/625, u skladu s obrascem iz Priloga I. Pritom se točno navode kategorije životinja i robe koje se podvrgavaju kontrolama u inspekcijskim centrima u skladu s člankom 7.

6.   Ako inspekcijski centri prestanu ispunjavati uvjete iz stavaka 2. i 3., države članice uklanjaju ih s popisa iz stavka 5. i Komisiju obavješćuju o uklanjanju i o razlozima za tu odluku.

Članak 9.

Stavljanje izvan snage

Odluke Komisije 2001/812/EZ i 2009/821/EZ te Direktiva Komisije 98/22/EZ stavljaju se izvan snage s učinkom od 14. prosinca 2019.

Članak 10.

Stupanje na snagu i datum primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 14. prosinca 2019.

Međutim, u pogledu graničnih kontrolnih postaja koje su određene za robu iz članka 47. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2017/625 u skladu s člankom 59. stavkom 1. te uredbe i koje na dan stupanja na snagu ove Uredbe ne raspolažu natkrivenim prostorima ili prostorijama za istovar, druga rečenica članka 3. stavka 1. točke (a) i članak 3. stavak 3. primjenjuju se od 14. prosinca 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. lipnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 93, 7.4.2017., str. 3.

(2)  Odluka Komisije 2001/812/EZ od 21. studenoga 2001. o zahtjevima za odobravanje graničnih inspekcijskih postaja odgovornih za veterinarske preglede proizvoda koji se u Zajednicu unose iz trećih država (SL L 306, 23.11.2001., str. 28.).

(3)  Direktiva Vijeća 97/78/EZ od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju načela organizacije veterinarskih pregleda proizvoda koji ulaze u Zajednicu iz trećih zemalja (SL L 24, 30.1.1998., str. 9.).

(4)  Odluka Komisije 2009/821/EZ od 28. rujna 2009. o sastavljanju popisa odobrenih graničnih inspekcijskih postaja, o utvrđivanju određenih pravila o inspekcijskim pregledima koje provode veterinarski stručnjaci Komisije te o utvrđivanju veterinarskih jedinica u okviru Traces-a (SL L 296, 12.11.2009., str. 1.).

(5)  Direktiva Komisije 98/22/EZ od 15. travnja 1998. o utvrđivanju minimalnih uvjeta u Zajednici za provjere zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta koji dolaze iz trećih zemalja, na mjestima pregleda različitima od onih na mjestu odredišta (SL L 126, 28.4.1998., str. 26.).

(6)  Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).

(7)  Direktiva Vijeća 2004/68/EZ od 26. travnja 2004. o utvrđivanju pravila zdravlja životinja za uvoz u i provoz kroz Zajednicu određenih živih papkara i o izmjeni direktiva 90/426/EEZ i 92/65/EEZ i stavljanju izvan snage Direktive 72/462/EEZ (SL L 139, 30.4.2004., str. 321.).

(8)  Direktiva Vijeća 2009/156/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje premještanje i uvoz kopitara iz trećih zemalja (SL L 192, 23.7.2010., str. 1.).


PRILOG I.

Format popisa graničnih kontrolnih postaja

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Granična kontrolna postaja

Podaci za kontakt

Oznaka TRACES

Vrsta prijevoza

Inspekcijski centri

Kategorije životinja i robe i specifikacije

Dodatne specifikacije o tome što je obuhvaćeno određivanjem

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Format popisa kontrolnih točaka

1.

2.

3.

6.

7.

Kontrolna točka

Podaci za kontakt

Oznaka TRACES

Kategorije životinja i robe i specifikacije

Dodatne specifikacije o tome što je obuhvaćeno određivanjem

 

 

 

 

 

 

 

 

 


PRILOG II.

Polje 1.: Granična kontrolna postaja (GKP)/kontrolna točka (KT)

Naziv GKP-a/KT-a

Polje 2.: Podaci za kontakt GKP-a i KT-a

Potpuna adresa

Adresa e-pošte

Broj telefona

Radno vrijeme (obvezno samo za GKP)

Internetske stranice (obvezno samo za GKP)

Polje 3.:

Dodijeljena oznaka TRACES

Polje 4.: Vrsta prijevoza na GKP-u

A

=

zračna luka

F

=

željeznica

P

=

luka

R

=

cesta

Polje 5.: Inspekcijski centri

(Napomena: unutar jednog GKP-a može biti više inspekcijskih centara)

Naziv inspekcijskog centra

Adresa i podaci za kontakt

Polje 6.: GKP i KT

Kategorije životinja i robe i specifikacije

Polje 7.: GKP i KT

Dodatne specifikacije o tome što je obuhvaćeno određivanjem: slobodno polje za navođenje dodatne specifikacije (1)

Pokrate i specifikacije koje se primjenjuju na kategorije životinja i robe za koje je GKP/KT određen, uključujući, prema potrebi, inspekcijske centre

(a)   Za životinje iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2017/625

Pokrate

LA

Žive životinje

-U

Kopitari i papkari osim registriranih kopitara

-E

Registrirani kopitari

-O

Ostale životinje osim kopitara i papkara (ova pokrata uključuje kopitare i papkare iz zooloških vrtova)


Specifikacije

(*)

Suspenzija GKP-a i KT-a u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2017/625

(1)

Vidjeti dodatne specifikacije u polju 7.

(b)   Za proizvode životinjskog podrijetla, mješovite proizvode, zametne proizvode, nusproizvode životinjskog podrijetla, sijeno i slamu koji se navode u članku 47. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) 2017/625 ili na koje se primjenjuju uvjeti ili mjere iz članka 47. stavka 1. točaka (d), (e) ili (f) Uredbe (EU) 2017/625

Pokrate

POA

Proizvodi životinjskog podrijetla, mješoviti proizvodi, zametni proizvodi, nusproizvodi životinjskog podrijetla, sijeno i slama

-HC

Proizvodi namijenjeni za prehranu ljudi

-NHC

Proizvodi koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi

-NT

Bez temperaturnih zahtjeva

-T

Zamrznuti/rashlađeni proizvodi

-T(FR)

Zamrznuti proizvodi

-T(CH)

Rashlađeni proizvodi


Specifikacije

(*)

Suspenzija GKP-a i KT-a u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2017/625

(1)

Vidjeti dodatne specifikacije u polju 7.

(2)

Samo zapakirani proizvodi

(3)

Samo proizvodi ribarstva

(4)

Samo tekućine u rasutom stanju

(c)   Za bilje, biljne proizvode i druge predmete iz članka 47. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2017/625

Pokrate

P

Bilje

PP

Biljni proizvodi

PP(WP)

Drvo i proizvodi od drva

OO

Drugi predmeti


Specifikacije

(*)

Suspenzija GKP-a i KT-a u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2017/625

(1)

Vidjeti dodatne specifikacije u polju 7.

 

 

(d)   Za robu neživotinjskog podrijetla iz članka 47. stavka 1. točaka (d), (e) ili (f) Uredbe (EU) 2017/625

Pokrate

PNAO

Proizvodi neživotinjskog podrijetla

-HC(food)

Hrana neživotinjskog podrijetla na koju se primjenjuju uvjeti ili mjere iz članka 47. stavka 1. točaka (d), (e) ili (f) Uredbe (EU) 2017/625

-NHC(feed)

Hrana za životinje neživotinjskog podrijetla na koju se primjenjuju uvjeti ili mjere iz članka 47. stavka 1. točaka (d) (e) ili (f) Uredbe (EU) 2017/625

-NHC(other)

Proizvodi neživotinjskog podrijetla koji nisu ni hrana ni hrana za životinje

-NT

Bez temperaturnih zahtjeva

-T

Zamrznuti/rashlađeni proizvodi

-T(FR)

Zamrznuti proizvodi

-T(CH)

Rashlađeni proizvodi


Specifikacije

(*)

Suspenzija GKP-a i KT-a u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2017/625

(1)

Vidjeti dodatne specifikacije u polju 7.

(2)

Samo zapakirani proizvodi

(4)

Samo tekućine u rasutom stanju

 

 


21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/23


UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1015

оd 20. lipnja 2019.

o izmjeni priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za aminopiralid, kaptan, ciazofamid, flutianil, krezoksim-metil, lambda-cihalotrin, mandipropamid, piraklostrobin, spiromesifen, spirotetramat, teflubenzuron i tetrakonazol u ili na određenim proizvodima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Maksimalne razine ostataka (MRO) za kaptan, ciazofamid, krezoksim-metil, lambda-cihalotrin, piraklostrobin i teflubenzuron utvrđene su u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005. MRO-i za aminopiralid, mandipropamid, spiromesifen, spirotetramat i tetrakonazol utvrđeni su u dijelu A Priloga III. toj uredbi. Za flutianil nisu utvrđeni specifični MRO-i niti je ta tvar uvrštena u Prilog IV. toj uredbi te se stoga primjenjuje zadana vrijednost od 0,01 mg/kg utvrđena u članku 18. stavku 1. točki (b) te uredbe.

(2)

U okviru postupka odobrenja uporabe sredstva za zaštitu bilja koje sadržava aktivnu tvar aminopiralid na ječmu, prosu, zobi, raži i sirku podnesen je zahtjev za izmjenu postojećih MRO-a u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(3)

U pogledu kaptana takav je zahtjev podnesen za brusnice i hmelj. U pogledu ciazofamida takav je zahtjev podnesen za krumpir, rajčicu i tikvenjače. U pogledu krezoksim-metila takav je zahtjev podnesen za proizvode životinjskog podrijetla nakon uporabe te aktivne tvari na hrani za životinje. U pogledu lambda-cihalotrina takav je zahtjev podnesen za trakasti celer, slatki komorač, soju, sjemenke suncokreta i rižu. U pogledu uporabe mandipropamida takav je zahtjev podnesen za ciklu, rotkvice, cvjetaču, kelj pupčar, cikorije, grašak (bez mahuna) i artičoku. U pogledu piraklostrobina takav je zahtjev podnesen za agrume, stolno grožđe, kupusnjače koje cvjetaju, glavati kupus, „salate i salatno bilje”, „špinat i slične listove”, artičoku, poriluk i soju. U pogledu spirotetramata takav je zahtjev podnesen za „drugo sitno voće i bobice”, kivi, češnjak, slatki komorač i rabarbaru. U pogledu tetrakonazola takav je zahtjev podnesen za kaki, sjemenke lana i sjemenke maka.

(4)

U skladu s člankom 6. stavcima 2. i 4. Uredbe (EZ) br. 396/2005 zahtjevi za uvozna odstupanja podneseni su za mandipropamid koji se u Nigeriji i Kamerunu upotrebljava na kakau u zrnu, piraklostrobin koji se u Indoneziji upotrebljava na riži, u Brazilu na zrnima kave, marakuji i ananasu te u Sjedinjenim Američkim Državama na virginijskom dragunu i šećernoj trski, spiromesifen koji se u Brazilu upotrebljava na zrnima kave i teflubenzuron koji se u Brazilu upotrebljava na grejpu i mandarini. Podnositelji zahtjeva tvrde da zbog odobrenih uporaba tih tvari na navedenim kulturama u tim zemljama nastaju ostaci koji su veći od MRO-a iz Uredbe (EZ) br. 396/2005 te da je potrebno utvrditi veće MRO-e kako bi se izbjegle trgovinske prepreke pri uvozu tih kultura.

(5)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 396/2005 predmetne države članice ocijenile su te zahtjeve i Komisiji dostavile izvješća o ocjeni.

(6)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) ocijenila je zahtjeve i izvješća o ocjeni, posebno ispitavši rizike za potrošače i, prema potrebi, za životinje te je dala obrazložena mišljenja o predloženim MRO-ima (2). Ta je mišljenja dostavila podnositeljima zahtjeva, Komisiji i državama članicama te ih učinila dostupnima javnosti.

(7)

U pogledu kaptana podnositelj zahtjeva dostavio je informacije, koje prethodno tijekom revizije provedene u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, nisu bile dostupne, a riječ je o potvrđenoj analitičkoj metodi za matrice s velikim udjelom vode i kiseline, te omogućio tržišnu dostupnost referentnih standarda za 3-OH THPI i 5-OH THPI.

(8)

U pogledu ciazofamida podnositelj zahtjeva dostavio je takve informacije koje prethodno nisu bile dostupne o uvjetima skladištenja u zamrzivačima.

(9)

U pogledu krezoksim-metila podnositelj zahtjeva dostavio je novu studiju o stabilnosti kod skladištenja za proizvode životinjskog podrijetla kako bi dokazao valjanost studije o hranidbi preživača.

(10)

U pogledu piraklostrobina podnositelj zahtjeva dostavio je ispitivanja ostataka na stolnom grožđu koja su nedostajala i potvrđenu analitičku metodu za zrna kave. U pogledu uporabe piraklostrobina na virginijskom dragunu, „špinatu i sličnim listovima” i šećernoj trski, dostavljeni podaci nisu bili dostatne za utvrđivanje novih MRO-a. U pogledu uporabe te aktivne tvari na širokolisnoj endiviji Agencija nije preporučila povećanje postojećeg MRO-a jer nije bilo moguće isključiti rizik za potrošače.

(11)

U pogledu lambda-cihalotrina Agencija je zaključila da dostavljene informacije nisu bile dostatne kako bi se podržala EU-ova uporaba na soji i sjemenkama suncokreta. Preporučila je da se MRO-i za soju i sjemenke suncokreta utvrde na 0,05 mg/kg, odnosno 0,2 mg/kg, što odgovara postojećim razinama ostataka iz Codexa (CXL). Ti su CXL-i sigurni za potrošače u Uniji (3).

(12)

U pogledu tetrakonazola Agencija je preporučila povećanje MRO-a za mast peradi i ptičja jaja nakon uporabe te aktivne tvari na hrani za životinje.

(13)

Za sve ostale zahtjeve Agencija je zaključila da su svi uvjeti u pogledu podataka ispunjeni i da su izmjene MRO-a koje su zatražili podnositelji zahtjeva prihvatljive u odnosu na sigurnost potrošača na temelju ocjene izloženosti potrošača za 27 specifičnih europskih potrošačkih skupina. Agencija je uzela u obzir najnovije informacije o toksikološkim svojstvima tvari. Opasnost od prekoračenja prihvatljivog dnevnog unosa ili akutne referentne doze nije utvrđena ni pri izlaganju tim tvarima tijekom cijelog životnog vijeka konzumiranjem svih prehrambenih proizvoda koji ih mogu sadržavati ni pri kratkoročnom izlaganju zbog znatnog konzumiranja predmetnih proizvoda.

(14)

U okviru odobrenja aktivne tvari flutianil, u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4), sažetak dokumentacije sadržava zahtjev za MRO. Taj je zahtjev ocijenila predmetna država članica u skladu s člankom 11. stavkom 2. te uredbe. Agencija je ocijenila zahtjev i dostavila zaključak o stručnom pregledu procjene rizika od uporabe te aktivne tvari kao pesticida, u kojemu je preporučila da se utvrde MRO-i koji obuhvaćaju reprezentativne uporabe na grožđu u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom (GAP) u Uniji (5).

(15)

Na temelju obrazloženih mišljenja i zaključka Agencije i uzimajući u obzir čimbenike relevantne za pitanje koje se razmatra potrebne izmjene MRO-a ispunjavaju uvjete iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(16)

Uredbu (EZ) br. 396/2005 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(17)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 70, 16.3.2005., str. 1.

(2)  Znanstvena izvješća Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) dostupna su na internetu – http://www.efsa.europa.eu:

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for aminopyralid in certain cereals („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za aminopiralid u određenim žitaricama”). EFSA Journal 2019.;17(1):5534.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue level for captan in cranberries („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojeće maksimalne razine ostataka za kaptan u brusnicama”). EFSA Journal 2018.;16(12):5499.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue level for captan in hops („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojeće maksimalne razine ostataka za kaptan u hmelju”). EFSA Journal 2018.;16(12):5498.

 

Reasoned opinion on the evaluation of confirmatory data following the Article 12 MRL review for cyazofamid („Obrazloženo mišljenje o ocjeni potvrdnih podataka nakon prispitivanja MRO-a za ciazofamid u skladu s člankom 12.”). EFSA Journal 2018.;16(11):5487.

 

Reasoned opinion on the evaluation of confirmatory data following the Article 12 MRL review for kresoxim-methyl („Obrazloženo mišljenje o ocjeni potvrdnih podataka nakon prispitivanja MRO-a za krezoksim-metil u skladu s člankom 12.”). EFSA Journal 2018.;16(11):5471.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for lambda-cyhalothrin in celeries, fennel and rice („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za lambda-cihalotrin u trakastom celeru, komoraču i riži”). EFSA Journal 2019.;17(1):5546.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for mandipropamid in various crops („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za mandipropamid u raznim kulturama”). EFSA Journal 2019.;17(2):5599.

 

Reasoned opinion on the setting of an import tolerance for mandipropamid in cocoa beans („Obrazloženo mišljenje o utvrđivanju uvoznog odstupanja za mandipropamid u kakau u zrnu”). EFSA Journal 2018.;16(11):5491.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for pyraclostrobin in soyabean („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za piraklostrobin u soji”). EFSA Journal 2018.;16(11):5466.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels and setting of import tolerances for pyraclostrobin in various crops („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka i o utvrđivanju uvoznih odstupanja za piraklostrobin u raznim kulturama”). EFSA Journal 2018.;16(11):5488.

 

Reasoned opinion on the setting of an import tolerance for pyraclostrobin in rice („Obrazloženo mišljenje o utvrđivanju uvoznog odstupanja za piraklostrobin u riži”). EFSA Journal 2018.;16(11):5483.

 

Reasoned opinion on the evaluation of confirmatory data following the Article 12 MRL review for pyraclostrobin („Obrazloženo mišljenje o ocjeni potvrdnih podataka nakon prispitivanja MRO-a za piraklostrobin u skladu s člankom 12.”). EFSA Journal 2018.;16(11):5472.

 

Reasoned opinion on the setting of an import tolerance for spiromesifen in coffee beans („Obrazloženo mišljenje o utvrđivanju uvoznog odstupanja za spiromesifen u zrnima kave”). EFSA Journal 2019.;17(1):5558.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for spirotetramat in various crops („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za spirotetramat u raznim kulturama”). EFSA Journal 2019.;17(1):5589.

 

Reasoned opinion on the setting of import tolerances for teflubenzuron in grapefruits, mandarins and broccoli („Obrazloženo mišljenje o utvrđivanju uvoznih odstupanja za teflubenzuron u grejpu, mandarini i brokuli”). EFSA Journal 2018.;16(11):5474.

 

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for tetraconazole in kaki/Japanese persimmon, linseeds and poppy seeds („Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za tetrakonazol u kakiju/japanskoj jabuci, sjemenkama lana i sjemenkama maka”). EFSA Journal 2019.;17(1):5577.

(3)  Revision of the review of the existing maximum residue levels for the active substance lambda-cyhalothrin („Revizija preispitivanja postojećih maksimalnih razina ostataka za aktivnu tvar lambda-cihalotrin”). EFSA Journal 2015.;13(12):4324.

(4)  Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(5)  Conclusion on the peer review of the pesticide risk assessment of the active substance flutianil („Zaključak o stručnom pregledu procjene rizika od uporabe aktivne tvari flutianil kao pesticida”). EFSA Journal 2014.;12(8):3805.


PRILOG

Prilozi II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenjaju se kako slijedi:

1.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

stupci koji se odnose na kaptan, ciazofamid, krezoksim-metil, lambda-cihalotrin, piraklostrobin i teflubenzuron zamjenjuju se sljedećim:

Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Brojčana oznaka

Skupine i primjeri pojedinačnih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (MRO) (1)

Kaptan (zbroj kaptana i THPI-a, izražen kao kaptan) (R)

Ciazofamid

Krezoksim-metil (R)

Lambda-cihalotrin (uključujući i gama-cihalotrin) (zbroj izomera R,S i S,R) (F)

Piraklostrobin (F)

Teflubenzuron (F)

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

0100000

VOĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO; ORAŠASTI PLODOVI

 

 

 

 

 

 

0110000

Agrumi

0,03 (*1)

0,01 (*1)

 

0,2 (+)

2

0,5

0110010

Grejp

 

 

0,5

 

 

 

0110020

Naranča

 

 

0,5

 

 

 

0110030

Limun

 

 

0,01 (*1)

 

 

 

0110040

Limeta

 

 

0,01 (*1)

 

 

 

0110050

Mandarina

 

 

0,01 (*1)

 

 

 

0110990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

 

 

 

0120000

Orašasti plodovi

0,07 (*1)

0,02 (*1)

 

0,01 (*1) (+)

 

0,02 (*1)

0120010

Bademi

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120020

Brazilski orasi

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120030

Indijski oraščići

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120040

Kesteni

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120050

Kokosovi orasi

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120060

Lješnjaci

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120070

Makadamije/australski oraščići

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120080

Pekan orasi

 

 

0,05 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120090

Pinjoli

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120100

Pistacije

 

 

0,01 (*1)

 

1

 

0120110

Orasi

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0120990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0130000

Jezgričavo voće

10

0,01 (*1)

0,2

(+)

0,5

1

0130010

Jabuka

 

 

 

0,08

 

(+)

0130020

Kruška

 

 

 

0,08

 

 

0130030

Dunja

 

 

 

0,2

 

 

0130040

Mušmula

 

 

 

0,2

 

 

0130050

Nešpula/japanska mušmula

 

 

 

0,2

 

 

0130990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

 

 

0140000

Koštuničavo voće

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

 

0140010

Marelica

6

 

 

0,15 (+)

1

0,01 (*1)

0140020

Trešnja (slatka)

6

 

 

0,3 (+)

3

0,01 (*1)

0140030

Breskva

6

 

 

0,15 (+)

0,3

0,01 (*1)

0140040

Šljiva

10

 

 

0,2 (+)

0,8

0,1 (*1)

0140990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

 

0,01 (*1) (+)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0150000

Bobičasto i sitno voće

 

 

 

(+)

 

 

0151000

(a)

grožđe

 

2

1

 

 

0,7

0151010

Stolno grožđe

0,03 (*1)

 

 

0,08

1

 

0151020

Vinsko grožđe

0,02  (*1)

 

 

0,2

2

 

0152000

(b)

jagode

1,5

0,01 (*1)

1,5

0,2

1,5

0,01 (*1)

0153000

(c)

jagodičasto voće

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,2

 

0,01 (*1)

0153010

Kupine

20

 

 

 

3

 

0153020

Ostružnice

0,03 (*1)

 

 

 

2

 

0153030

Maline (crvene i žute)

20

 

 

 

3

 

0153990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

 

 

2

 

0154000

(d)

drugo sitno voće i bobice

 

0,01 (*1)

 

 

 

0,01 (*1)

0154010

Borovnice

30

 

0,9

0,2

4

 

0154020

Brusnice

30

 

0,9

0,2

3

 

0154030

Ribiz (bijeli, crni i crveni)

30

 

0,9

0,2

3

 

0154040

Ogrozd (crveni, zeleni i žuti)

30

 

0,9

0,2

3

 

0154050

Šipak

0,03 (*1)

 

0,01 (*1)

0,2

3

 

0154060

Dud (bijeli i crni)

0,03 (*1)

 

0,01 (*1)

0,2

3

 

0154070

Azarola/mediteranska mušmula/mušmulasti glog

0,03 (*1)

 

0,9

0,2

3

 

0154080

Bobice bazge

0,03 (*1)

 

0,01 (*1)

0,2

3

 

0154990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

3

 

0160000

Razno voće

0,03 (*1)

0,01 (*1)

 

 

 

 

0161000

(a)

s jestivom korom

 

 

 

(+)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0161010

Datulja

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0161020

Smokva

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0161030

Stolna maslina

 

 

0,2

1

 

 

0161040

Kumkvat

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0161050

Karambola

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0161060

Kaki/japanska jabuka

 

 

0,01 (*1)

0,09

 

 

0161070

Jamun

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0161990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0162000

(b)

s nejestivom korom, manje

 

 

0,01 (*1)

(+)

 

0,01 (*1)

0162010

Kivi (crveni, zeleni i žuti)

 

 

 

0,05

0,02 (*1)

 

0162020

Liči

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0162030

Marakuja

 

 

 

0,01 (*1)

0,2

 

0162040

Indijska smokva/plod kaktusa

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0162050

Zvjezdasta jabuka

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0162060

Virginijski draguni/Virginijski kaki

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0162990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0163000

(c)

s nejestivom korom, veće

 

 

0,01 (*1)

(+)

 

 

0163010

Avokado

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163020

Banana

 

 

 

0,15

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163030

Mango

 

 

 

0,2

0,05

0,01 (*1)

0163040

Papaja

 

 

 

0,01 (*1)

0,07

0,4

0163050

Nar/šipak

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163060

Tropska jabuka

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163070

Guava

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163080

Ananas

 

 

 

0,01 (*1)

0,3

0,01 (*1)

0163090

Kruhovac

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163100

Durian

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163110

Bodljikava anona/guanabana

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0163990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0200000

POVRĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO

 

 

 

(+)

 

 

0210000

Korjenasto i gomoljasto povrće

0,03 (*1)

 

 

 

 

 

0211000

(a)

krumpir

 

0,01  (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,05

0212000

(b)

tropsko korjenasto i gomoljasto povrće

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0212010

Kasava/manioka

 

 

 

 

 

 

0212020

Slatki krumpir

 

 

 

 

 

 

0212030

Jam

 

 

 

 

 

 

0212040

Maranta

 

 

 

 

 

 

0212990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0213000

(c)

ostalo korjenasto i gomoljasto povrće osim šećerne repe

 

 

 

 

 

0,01 (*1)

0213010

Cikla

 

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,04

0,1

 

0213020

Mrkva

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,04

0,5

 

0213030

Celer korjenaš

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,07

0,5

 

0213040

Hren

 

0,1

0,01 (*1)

0,04

0,3

 

0213050

Čičoka

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,04

0,06

 

0213060

Pastrnjak

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,04

0,3

 

0213070

Korijen peršina

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,04

0,1

 

0213080

Rotkvica

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,15

0,5

 

0213090

Turovac / bijeli korijen

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,04

0,1

 

0213100

Stočna koraba

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,04

0,09

 

0213110

Repa

 

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,04

0,09

 

0213990

Ostalo (2)

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0220000

Lukovičasto povrće

0,03 (*1)

0,01 (*1)

 

0,2

 

0,01 (*1)

0220010

Češnjak

 

 

0,3

 

0,3

 

0220020

Luk

 

 

0,3

 

1,5

 

0220030

Ljutika

 

 

0,3

 

0,3

 

0220040

Mladi luk i velški luk

 

 

0,01 (*1)

 

1,5

 

0220990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

 

0230000

Plodovito povrće

 

 

 

 

 

 

0231000

(a)

Solanaceae (pomoćnice) i Malvaceae (sljezovke)

 

 

 

 

 

1,5

0231010

Rajčica

1

0,6

0,6

0,07

0,3

 

0231020

Paprika

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,8

0,1

0,5

 

0231030

Patlidžan

0,03 (*1)

0,3

0,6

0,3

0,3

 

0231040

Bamija

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,3

0,02 (*1)

 

0231990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0232000

(b)

tikvenjače s jestivom korom

0,03 (*1)

0,2

0,05 (*1)

 

0,5

 

0232010

Krastavac

 

 

 

0,05

 

0,5

0232020

Mali krastavac za kiseljenje

 

 

 

0,15

 

1,5

0232030

Tikvice

 

 

 

0,15

 

0,5

0232990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

 

0,5

0233000

(c)

tikvenjače s nejestivom korom

0,03 (*1)

0,15

0,3

0,06

0,5

 

0233010

Dinja

 

 

 

 

 

0,3

0233020

Bundeva

 

 

 

 

 

0,01 (*1)

0233030

Lubenica

 

 

 

 

 

0,01 (*1)

0233990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0,01 (*1)

0234000

(d)

slatki kukuruz

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,05

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0239000

(e)

ostalo plodovito povrće

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0240000

Kupusnjače (uz izuzetak korijena kupusnjača i kultura kupusnjača s mladim listovima)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

 

0241000

(a)

kupusnjače koje cvjetaju

 

 

 

0,1

0,5

0,01 (*1)

0241010

Brokula

 

 

 

 

 

 

0241020

Cvjetača

 

 

 

 

 

 

0241990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0242000

(b)

glavate kupusnjače

 

 

 

 

 

 

0242010

Kelj pupčar

 

 

 

0,04

0,3

0,5 (+)

0242020

Glavati kupus

 

 

 

0,15

0,4

0,2 (+)

0242990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0243000

(c)

lisnate kupusnjače

 

 

 

 

1,5

0,01 (*1)

0243010

Pekinški kupus

 

 

 

0,3

 

 

0243020

Kelj

 

 

 

0,01 (*1)

 

 

0243990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

 

 

0244000

(d)

korabe

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0250000

Lisnato povrće, začinsko bilje i jestivi cvjetovi

 

 

 

 

 

 

0251000

(a)

salate i salatno bilje

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0,01 (*1)

0251010

Matovilac

 

 

 

1,5

10

 

0251020

Salata

 

 

 

0,15

2

 

0251030

Širokolisna endivija

 

 

 

0,07

0,4

 

0251040

Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

 

 

 

0,7

10

 

0251050

Barica

 

 

 

0,7

10

 

0251060

Rikola

 

 

 

0,7

10

 

0251070

Crvena gorušica

 

 

 

0,01 (*1)

10

 

0251080

Kulture s mladim listovima (uključujući vrste roda Brassica)

 

 

 

0,7

10

 

0251990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

10

 

0252000

(b)

špinat i slični listovi

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0,01 (*1)

0252010

Špinat

 

 

 

0,6

0,6

 

0252020

Tušt

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0252030

Blitva

 

 

 

0,2

1,5

 

0252990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0253000

(c)

listovi vinove loze i slične vrste

0,03 (*1)

0,01 (*1)

15

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0254000

(d)

potočarke

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0255000

(e)

cikorije

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,09

0,01 (*1)

0256000

(f)

začinsko bilje i jestivi cvjetovi

0,06 (*1)

0,02 (*1)

0,02 (*1)

0,7

2

0,02 (*1)

0256010

Vrtna krasuljica

 

 

 

 

 

 

0256020

Vlasac

 

 

 

 

 

 

0256030

Lišće celera

 

 

 

 

 

 

0256040

Peršin

 

 

 

 

 

 

0256050

Kadulja

 

 

 

 

 

 

0256060

Ružmarin

 

 

 

 

 

 

0256070

Majčina dušica/timijan

 

 

 

 

 

 

0256080

Bosiljak i jestivi cvjetovi

 

 

 

 

 

 

0256090

Lovor

 

 

 

 

 

 

0256100

Estragon

 

 

 

 

 

 

0256990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0260000

Mahunarke

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0,01 (*1)

0260010

Grah (s mahunama)

 

 

 

0,4

0,6

 

0260020

Grah (bez mahuna)

 

 

 

0,2

0,02 (*1)

 

0260030

Grašak (s mahunama)

 

 

 

0,2

0,6

 

0260040

Grašak (bez mahuna)

 

 

 

0,2

0,15

 

0260050

Leća

 

 

 

0,2

0,02 (*1)

 

0260990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0270000

Stabljičasto povrće

0,03 (*1)

0,01 (*1)

 

 

 

0,01 (*1)

0270010

Šparoge

 

 

0,05 (*1)

0,02

0,02 (*1)

 

0270020

Karda

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0270030

Trakasti celer

 

 

0,01 (*1)

0,2

1,5

 

0270040

Slatki komorač

 

 

0,01 (*1)

0,3

1,5

 

0270050

Artičoka

 

 

0,01 (*1)

0,15

3

 

0270060

Poriluk

 

 

10

0,07

0,8

 

0270070

Rabarbara

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0270080

Mladice bambusa

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0270090

Palmine srčike

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0270990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0280000

Gljive, mahovine i lišajevi

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0280010

Kultivirane gljive

 

 

 

0,01 (*1)

 

 

0280020

Divlje gljive

 

 

 

0,5

 

 

0280990

Mahovine i lišajevi

 

 

 

0,01 (*1)

 

 

0290000

Alge i prokariotski organizmi

0,03 (*1)

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0300000

MAHUNARKE

0,07 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (+)

 

0,01 (*1)

0300010

Grah

 

 

 

 

0,3

 

0300020

Leća

 

 

 

 

0,5

 

0300030

Grašak

 

 

 

 

0,3

 

0300040

Lupine

 

 

 

 

0,05

 

0300990

Ostalo (2)

 

 

 

 

0,3

 

0400000

SJEME ULJARICA I PLODOVI ULJARICA

0,07 (*1)

0,02 (*1)

 

(+)

 

 

0401000

Sjeme uljarica

 

 

 

 

 

 

0401010

Sjemenke lana

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401020

Kikiriki

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,04

0,02 (*1)

0401030

Sjemenke maka

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401040

Sjemenke sezama

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401050

Sjemenke suncokreta

 

 

0,05 (*1)

0,2

0,3

0,3

0401060

Sjemenke uljane repice

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401070

Soja

 

 

0,01 (*1)

0,05

0,2

0,05

0401080

Sjemenke gorušice

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401090

Sjemenke pamuka

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,3

0,02 (*1)

0401100

Bučine sjemenke

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,02 (*1)

0,02 (*1)

0401110

Sjemenke šafranike

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401120

Sjemenke borača

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401130

Sjemenke zubastog lanka

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401140

Sjemenke konoplje

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,02 (*1)

0,02 (*1)

0401150

Ricinus

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,2

0,02 (*1)

0401990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,02 (*1)

0402000

Plodovi uljarica

 

 

 

 

0,02 (*1)

0,02 (*1)

0402010

Masline za proizvodnju ulja

 

 

0,2

0,5

 

 

0402020

Koštice uljne palme

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0402030

Plodovi uljne palme

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0402040

Kapok

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0402990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

 

 

0500000

ŽITARICE

0,07 (*1)

0,02 (*1)

 

(+)

 

0,01 (*1)

0500010

Ječam

 

 

0,1

0,5

1

 

0500020

Heljda i ostale pseudožitarice

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0500030

Kukuruz

 

 

0,01 (*1)

0,02

0,02 (*1)

 

0500040

Proso

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0500050

Zob

 

 

0,1

0,3

1

 

0500060

Riža

 

 

0,01 (*1)

0,2

0,09

 

0500070

Raž

 

 

0,08

0,05

0,2

 

0500080

Sirak

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,5

 

0500090

Pšenica

 

 

0,08

0,05

0,2

 

0500990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

0600000

ČAJEVI, KAVA, BILJNE INFUZIJE, KAKAO I ROGAČI

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1) (+)

 

 

0610000

Čajevi

 

 

 

 

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0620000

Zrna kave

 

 

 

 

0,3

0,3

0630000

Biljne infuzije

 

 

 

 

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0631000

(a)

iz cvjetova

 

 

 

 

 

 

0631010

Rimska kamilica

 

 

 

 

 

 

0631020

Hibiskus

 

 

 

 

 

 

0631030

Ruža

 

 

 

 

 

 

0631040

Jasmin

 

 

 

 

 

 

0631050

Lipa

 

 

 

 

 

 

0631990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0632000

(b)

iz listova i začinskog bilja

 

 

 

 

 

 

0632010

Jagoda

 

 

 

 

 

 

0632020

Rooibos

 

 

 

 

 

 

0632030

Mate čaj/maté

 

 

 

 

 

 

0632990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0633000

(c)

iz korijena

 

 

 

 

 

 

0633010

Odoljen

 

 

 

 

 

 

0633020

Ginseng

 

 

 

 

 

 

0633990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0639000

(d)

iz svih drugih dijelova biljke

 

 

 

 

 

 

0640000

Kakao u zrnu

 

 

 

 

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0650000

Rogač

 

 

 

 

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0700000

HMELJ

150

20

0,05 (*1)

10 (+)

15

0,05 (*1)

0800000

ZAČINI

 

 

 

(+)

 

 

0810000

Začini od sjemenki

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0810010

Anis

 

 

 

 

 

 

0810020

Crni kim

 

 

 

 

 

 

0810030

Celer

 

 

 

 

 

 

0810040

Korijandar

 

 

 

 

 

 

0810050

Kumin

 

 

 

 

 

 

0810060

Kopar

 

 

 

 

 

 

0810070

Komorač

 

 

 

 

 

 

0810080

Grozdasta piskavica/grčka djetelina

 

 

 

 

 

 

0810090

Muškatni oraščić

 

 

 

 

 

 

0810990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0820000

Začini od plodova

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

 

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0820010

Piment

 

 

 

0,03

 

 

0820020

Sečuanski papar

 

 

 

0,03

 

 

0820030

Kim

 

 

 

0,03

 

 

0820040

Kardamom

 

 

 

2

 

 

0820050

Bobice kleke/borovice

 

 

 

0,03

 

 

0820060

Papar (bijeli, crni i zeleni)

 

 

 

0,03

 

 

0820070

Vanilija

 

 

 

0,03

 

 

0820080

Tamarind/indijska datulja

 

 

 

0,03

 

 

0820990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

 

 

0830000

Začini od kore

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0830010

Cimet

 

 

 

 

 

 

0830990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0840000

Začini od korijena i podanaka (rizoma)

 

 

 

 

 

 

0840010

Slatki korijen

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0840020

Đumbir (10)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0840030

Kurkuma

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0840040

Hren (11)

 

 

 

 

 

(+)

0840990

Ostalo (2)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0850000

Začini od pupoljaka

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0850010

Klinčić

 

 

 

 

 

 

0850020

Kapari

 

 

 

 

 

 

0850990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0860000

Začini od tučka

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0860010

Šafran

 

 

 

 

 

 

0860990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0870000

Začini od ljuski

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0870010

Muškatni orah

 

 

 

 

 

 

0870990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

0900000

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

0,03 (*1)

0,01 (*1)

 

(+)

 

0,01 (*1)

0900010

Korijen šećerne repe

 

 

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,2

 

0900020

Šećerna trska

 

 

0,01 (*1)

0,05

0,02 (*1)

 

0900030

Korijen cikorije

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,08

 

0900990

Ostalo (2)

 

 

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

 

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

 

 

 

(+)

 

(+)

1010000

Proizvodi od

 

0,01 (*1)

0,05 (*1)

 

0,05 (*1)

0,05

1011000

(a)

svinje

0,03 (*1)

 

 

 

 

 

1011010

Mišić

 

 

 

0,15

 

 

1011020

Masno tkivo

 

 

 

3

 

 

1011030

Jetra

 

 

 

0,05

 

 

1011040

Bubreg

 

 

 

0,2

 

 

1011050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

 

 

3

 

 

1011990

Ostalo (2)

 

 

 

0,01 (*1)

 

 

1012000

(b)

goveda

 

 

 

 

 

 

1012010

Mišić

0,09

 

 

0,02

 

 

1012020

Masno tkivo

0,06

 

 

3

 

 

1012030

Jetra

0,09

 

 

0,05

 

 

1012040

Bubreg

0,09

 

 

0,2

 

 

1012050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,09

 

 

3

 

 

1012990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

 

0,01 (*1)

 

 

1013000

(c)

ovce

 

 

 

 

 

 

1013010

Mišić

0,09

 

 

0,02

 

 

1013020

Masno tkivo

0,06

 

 

3

 

 

1013030

Jetra

0,09

 

 

0,05

 

 

1013040

Bubreg

0,09

 

 

0,2

 

 

1013050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,09

 

 

3

 

 

1013990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

 

0,01 (*1)

 

 

1014000

(d)

koze

 

 

 

 

 

 

1014010

Mišić

0,09

 

 

0,15

 

 

1014020

Masno tkivo

0,06

 

 

3

 

 

1014030

Jetra

0,09

 

 

0,05

 

 

1014040

Bubreg

0,09

 

 

0,2

 

 

1014050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,09

 

 

3

 

 

1014990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

 

0,01 (*1)

 

 

1015000

(e)

konja

 

 

 

 

 

 

1015010

Mišić

0,09

 

 

0,02

 

 

1015020

Masno tkivo

0,06

 

 

3

 

 

1015030

Jetra

0,09

 

 

0,05

 

 

1015040

Bubreg

0,09

 

 

0,2

 

 

1015050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,09

 

 

3

 

 

1015990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

 

0,01 (*1)

 

 

1016000

(f)

peradi

0,03 (*1)

 

 

0,01 (*1)

 

 

1016010

Mišić

 

 

 

 

 

 

1016020

Masno tkivo

 

 

 

 

 

 

1016030

Jetra

 

 

 

 

 

 

1016040

Bubreg

 

 

 

 

 

 

1016050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

 

 

 

 

 

1016990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

1017000

(g)

ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

 

 

 

 

 

 

1017010

Mišić

0,09

 

 

0,02

 

 

1017020

Masno tkivo

0,06

 

 

3

 

 

1017030

Jetra

0,09

 

 

0,05

 

 

1017040

Bubreg

0,09

 

 

0,2

 

 

1017050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,09

 

 

3

 

 

1017990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

 

 

0,01 (*1)

 

 

1020000

Mlijeko

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,01 (*1)

0,02

0,01 (*1)

0,05

1020010

Krava

 

 

 

 

 

 

1020020

Ovca

 

 

 

 

 

 

1020030

Koza

 

 

 

 

 

 

1020040

Kobila

 

 

 

 

 

 

1020990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

1030000

Ptičja jaja

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,05

1030010

Kokoš

 

 

 

 

 

 

1030020

Patka

 

 

 

 

 

 

1030030

Guska

 

 

 

 

 

 

1030040

Prepelica

 

 

 

 

 

 

1030990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

 

1040000

Med i ostali proizvodi pčelarstva (7)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

0,05 (*1)

1050000

Vodozemci i gmazovi

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,05

1060000

Kopneni beskralježnjaci

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,05

1070000

Divlji kopneni kralježnjaci

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,01 (*1)

0,05 (*1)

0,05

1100000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – RIBA, RIBLJI PROIZVODI I SVI OSTALI MORSKI I SLATKOVODNI PREHRAMBENI PROIZVODI (8)

 

 

 

 

 

 

1200000

PROIZVODI ILI NJIHOV DIO NAMIJENJENI ISKLJUČIVO ZA PROIZVODNJU HRANE ZA ŽIVOTINJE (8)

 

 

 

 

 

 

1300000

PRERAĐENI PREHRAMBENI PROIZVODI (9)

 

 

 

 

 

 

(F)

=

topiv u mastima

Kaptan (zbroj kaptana i THPI-a, izražen kao kaptan) (R)

(R)

=

Definicija ostatka razlikuje se za sljedeće kombinacije pesticida i brojčanih oznaka:

brojčana oznaka 1000000 osim 1040000 : zbroj kemijskih spojeva THPI, 3-OH THPI i 5-OH THPI, izražen kao kaptan; brojčana oznaka 0151020 : kaptan

Krezoksim-metil (R)

(R)

=

Definicija ostatka razlikuje se za sljedeće kombinacije pesticida i brojčanih oznaka:

Krezoksim-metil — brojčana oznaka 1000000 osim 1040000 : krezoksim metil (BF-490-9, izražen kao osnovni spoj)

Metabolit BF 490-9 = 2-[2-(4-hidroksi-2-metilfenoksimetil)fenil]-2-metoksi-iminooctena kiselina

Lambda-cihalotrin (uključujući i gama-cihalotrin) (zbroj izomera R,S i S,R) (F)

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o stabilnosti kod skladištenja nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0110000

Agrumi

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0120000

Orašasti plodovi

0130000

Jezgričavo voće

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0140010

Marelica

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0140020

Trešnja (slatka)

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0140030

Breskva

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0140040

Šljiva

0140990

Ostalo (2)

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, XI.) nastalima u uvjetima sterilizacije i o stabilnosti kod skladištenja nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0150000

Bobičasto i sitno voće

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o stabilnosti kod skladištenja nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0151000

(a)

grožđe

0152000

(b)

jagode

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije, o ispitivanjima ostataka i o stabilnosti kod skladištenja nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0153000

(c)

jagodičasto voće

0154000

(d)

drugo sitno voće i bobice

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0161000

(a)

s jestivom korom

0162000

(b)

s nejestivom korom, manje

0163010

Avokado

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0163020

Banana

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0163030

Mango

0163040

Papaja

0163050

Nar/šipak

0163060

Tropska jabuka

0163070

Guava

0163080

Ananas

0163090

Kruhovac

0163100

Durian

0163110

Bodljikava anona / guanabana

0163990

Ostalo (2)

0210000

Korjenasto i gomoljasto povrće

0220010

Češnjak

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0220020

Luk

0220030

Ljutika

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0220040

Mladi luk i velški luk

0220990

Ostalo (2)

0231000

(a)

Solanaceae (pomoćnice) i Malvaceae (sljezovke)

0232000

(b)

tikvenjače s jestivom korom

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0232010

Krastavac

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0232020

Mali krastavac za kiseljenje

0232030

Tikvica

0232990

Ostalo (2)

0233000

(c)

tikvenjače s nejestivom korom

0234000

(d)

slatki kukuruz

0239000

(e)

ostalo plodovito povrće

0241000

(a)

kupusnjače koje cvjetaju

0242000

(b)

glavate kupusnjače

0243000

(c)

lisnate kupusnjače

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0243010

Pekinški kupus

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0243020

Kelj

0243990

Ostalo (2)

0244000

(d)

korabe

0251010

Matovilac

0251020

Salata

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0251030

Širokolisna endivija

0251040

Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

0251050

Barica

0251060

Rikola

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0251070

Crvena gorušica

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0251080

Kulture s mladim listovima (uključujući vrste roda Brassica)

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0251990

Ostalo (2)

0252000

(b)

špinat i slični listovi

0253000

(c)

listovi vinove loze i slične vrste

0254000

(d)

potočarke

0255000

(e)

cikorije

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0256000

(f)

začinsko bilje i jestivi cvjetovi

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0260000

Mahunarke

0270010

Šparoge

0270020

Karda

0270030

Trakasti celer

0270040

Slatki komorač

0270050

Artičoka

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0270060

Poriluk

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0270070

Rabarbara

0270080

Mladice bambusa

0270090

Palmine srčike

0270990

Ostalo (2)

0280000

Gljive, mahovine i lišajevi

0290000

Alge i prokariotski organizmi

0300000

MAHUNARKE

0400000

SJEME ULJARICA I PLODOVI ULJARICA

0500010

Ječam

0500020

Heljda i ostale pseudožitarice

0500030

Kukuruz

0500040

Proso

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0500050

Zob

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0500060

Riža

0500070

Raž

0500080

Sirak

0500090

Pšenica

0500990

Ostalo (2)

0600000

ČAJEVI, KAVA, BILJNE INFUZIJE, KAKAO I ROGAČI

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije, o ispitivanjima ostataka i o analitičkim metodama nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0700000

HMELJ

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o analitičkim metodama nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0800000

ZAČINI

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0900000

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

1010000

Proizvodi od

1011000

(a)

svinje

1011010

Mišić

1011020

Masno tkivo

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o toksikološkim svojstvima nekih drugih metabolita (spojevi I.a i XI.) nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1011030

Jetra

1011040

Bubreg

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1011050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1011990

Ostalo (2)

1012000

(b)

goveda

1012010

Mišić

1012020

Masno tkivo

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o toksikološkim svojstvima nekih drugih metabolita (spojevi I.a i XI.) nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1012030

Jetra

1012040

Bubreg

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1012050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1012990

Ostalo (2)

1013000

(c)

ovce

1013010

Mišić

1013020

Masno tkivo

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o toksikološkim svojstvima nekih drugih metabolita (spojevi I.a i XI.) nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1013030

Jetra

1013040

Bubreg

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1013050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1013990

Ostalo (2)

1014000

(d)

koze

1014010

Mišić

1014020

Masno tkivo

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o toksikološkim svojstvima nekih drugih metabolita (spojevi I.a i XI.) nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1014030

Jetra

1014040

Bubreg

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1014050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1014990

Ostalo (2)

1015000

(e)

konja

1015010

Mišić

1015020

Masno tkivo

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o toksikološkim svojstvima nekih drugih metabolita (spojevi I.a i XI.) nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1015030

Jetra

1015040

Bubreg

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1015050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1015990

Ostalo (2)

1016000

(f)

peradi

1016010

Mišić

1016020

Masno tkivo

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o toksikološkim svojstvima nekih drugih metabolita (spojevi I.a i XI.) nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1016030

Jetra

1016040

Bubreg

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1016050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1016990

Ostalo (2)

1017000

(g)

ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

1017010

Mišić

1017020

Masno tkivo

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije i o toksikološkim svojstvima nekih drugih metabolita (spojevi I.a i XI.) nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1017030

Jetra

1017040

Bubreg

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o određenim metabolitima (spojevi I.a, IV. i gama-lakton) nastalima u uvjetima sterilizacije nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 6. srpnja 2020. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1017050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1017990

Ostalo (2)

1020000

Mlijeko

Teflubenzuron (F)

(+)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o analitičkim metodama za proizvode životinjskog podrijetla te o studijama metabolizma preživača i peradi nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 27. siječnja 2018. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

(b)

dodaje se sljedeći stupac za flutianil:

Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Brojčana oznaka

Skupine i primjeri pojedinačnih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (MRO) (2)

Flutianil

(1)

(2)

(3)

0100000

VOĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO; ORAŠASTI PLODOVI

 

0110000

Agrumi

0,01  (*2)

0110010

Grejp

 

0110020

Naranča

 

0110030

Limun

 

0110040

Limeta

 

0110050

Mandarina

 

0110990

Ostalo (2)

 

0120000

Orašasti plodovi

0,01  (*2)

0120010

Bademi

 

0120020

Brazilski orasi

 

0120030

Indijski oraščići

 

0120040

Kesteni

 

0120050

Kokosovi orasi

 

0120060

Lješnjaci

 

0120070

Makadamije/australski oraščići

 

0120080

Pekan orasi

 

0120090

Pinjoli

 

0120100

Pistacije

 

0120110

Orasi

 

0120990

Ostalo (2)

 

0130000

Jezgričavo voće

0,01  (*2)

0130010

Jabuka

 

0130020

Kruška

 

0130030

Dunja

 

0130040

Mušmula

 

0130050

Nešpula/japanska mušmula

 

0130990

Ostalo (2)

 

0140000

Koštuničavo voće

0,01  (*2)

0140010

Marelica

 

0140020

Trešnja (slatka)

 

0140030

Breskva

 

0140040

Šljiva

 

0140990

Ostalo (2)

 

0150000

Bobičasto i sitno voće

 

0151000

(a)

grožđe

0,15

0151010

Stolno grožđe

 

0151020

Vinsko grožđe

 

0152000

(b)

jagode

0,01  (*2)

0153000

(c)

jagodičasto voće

0,01  (*2)

0153010

Kupine

 

0153020

Ostružnice

 

0153030

Maline (crvene i žute)

 

0153990

Ostalo (2)

 

0154000

(d)

drugo sitno voće i bobice

0,01  (*2)

0154010

Borovnice

 

0154020

Brusnice

 

0154030

Ribiz (bijeli, crni i crveni)

 

0154040

Ogrozd (crveni, zeleni i žuti)

 

0154050

Šipak

 

0154060

Dud (bijeli i crni)

 

0154070

Azarola/mediteranska mušmula/mušmulasti glog

 

0154080

Bobice bazge

 

0154990

Ostalo (2)

 

0160000

Razno voće

0,01  (*2)

0161000

(a)

s jestivom korom

 

0161010

Datulja

 

0161020

Smokva

 

0161030

Stolna maslina

 

0161040

Kumkvat

 

0161050

Karambola

 

0161060

Kaki/japanska jabuka

 

0161070

Jamun

 

0161990

Ostalo (2)

 

0162000

(b)

s nejestivom korom, manje

 

0162010

Kivi (crveni, zeleni i žuti)

 

0162020

Liči

 

0162030

Marakuja

 

0162040

Indijska smokva/plod kaktusa

 

0162050

Zvjezdasta jabuka

 

0162060

Virginijski draguni/Virginijski kaki

 

0162990

Ostalo (2)

 

0163000

(c)

s nejestivom korom, veće

 

0163010

Avokado

 

0163020

Banana

 

0163030

Mango

 

0163040

Papaja

 

0163050

Nar/šipak

 

0163060

Tropska jabuka

 

0163070

Guava

 

0163080

Ananas

 

0163090

Kruhovac

 

0163100

Durian

 

0163110

Bodljikava anona/guanabana

 

0163990

Ostalo (2)

 

0200000

POVRĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO

 

0210000

Korjenasto i gomoljasto povrće

0,01  (*2)

0211000

(a)

krumpir

 

0212000

(b)

tropsko korjenasto i gomoljasto povrće

 

0212010

Kasava/manioka

 

0212020

Slatki krumpir

 

0212030

Jam

 

0212040

Maranta

 

0212990

Ostalo (2)

 

0213000

(c)

ostalo korjenasto i gomoljasto povrće osim šećerne repe

 

0213010

Cikla

 

0213020

Mrkva

 

0213030

Celer korjenaš

 

0213040

Hren

 

0213050

Čičoka

 

0213060

Pastrnjak

 

0213070

Korijen peršina

 

0213080

Rotkvica

 

0213090

Turovac / bijeli korijen

 

0213100

Stočna koraba

 

0213110

Repa

 

0213990

Ostalo (2)

 

0220000

Lukovičasto povrće

0,01  (*2)

0220010

Češnjak

 

0220020

Luk

 

0220030

Ljutika

 

0220040

Mladi luk i velški luk

 

0220990

Ostalo (2)

 

0230000

Plodovito povrće

0,01  (*2)

0231000

(a)

Solanaceae (pomoćnice) i Malvaceae (sljezovke)

 

0231010

Rajčica

 

0231020

Paprika

 

0231030

Patlidžan

 

0231040

Bamija

 

0231990

Ostalo (2)

 

0232000

(b)

tikvenjače s jestivom korom

 

0232010

Krastavac

 

0232020

Mali krastavac za kiseljenje

 

0232030

Tikvice

 

0232990

Ostalo (2)

 

0233000

(c)

tikvenjače s nejestivom korom

 

0233010

Dinja

 

0233020

Bundeva

 

0233030

Lubenica

 

0233990

Ostalo (2)

 

0234000

(d)

slatki kukuruz

 

0239000

(e)

ostalo plodovito povrće

 

0240000

Kupusnjače (uz izuzetak korijena kupusnjača i kultura kupusnjača s mladim listovima)

0,01  (*2)

0241000

(a)

kupusnjače koje cvjetaju

 

0241010

Brokula

 

0241020

Cvjetača

 

0241990

Ostalo (2)

 

0242000

(b)

glavate kupusnjače

 

0242010

Kelj pupčar

 

0242020

Glavati kupus

 

0242990

Ostalo (2)

 

0243000

(c)

lisnate kupusnjače

 

0243010

Pekinški kupus

 

0243020

Kelj

 

0243990

Ostalo (2)

 

0244000

(d)

korabe

 

0250000

Lisnato povrće, začinsko bilje i jestivi cvjetovi

 

0251000

(a)

salate i salatno bilje

0,01  (*2)

0251010

Matovilac

 

0251020

Salata

 

0251030

Širokolisna endivija

 

0251040

Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

 

0251050

Barica

 

0251060

Rikola

 

0251070

Crvena gorušica

 

0251080

Kulture s mladim listovima (uključujući vrste roda Brassica)

 

0251990

Ostalo (2)

 

0252000

(b)

špinat i slični listovi

0,01  (*2)

0252010

Špinat

 

0252020

Tušt

 

0252030

Blitva

 

0252990

Ostalo (2)

 

0253000

(c)

listovi vinove loze i slične vrste

0,01  (*2)

0254000

(d)

potočarke

0,01  (*2)

0255000

(e)

cikorije

0,01  (*2)

0256000

(f)

začinsko bilje i jestivi cvjetovi

0,02  (*2)

0256010

Vrtna krasuljica

 

0256020

Vlasac

 

0256030

Lišće celera

 

0256040

Peršin

 

0256050

Kadulja

 

0256060

Ružmarin

 

0256070

Majčina dušica/timijan

 

0256080

Bosiljak i jestivi cvjetovi

 

0256090

Lovor

 

0256100

Estragon

 

0256990

Ostalo (2)

 

0260000

Mahunarke

0,01  (*2)

0260010

Grah (s mahunama)

 

0260020

Grah (bez mahuna)

 

0260030

Grašak (s mahunama)

 

0260040

Grašak (bez mahuna)

 

0260050

Leća

 

0260990

Ostalo (2)

 

0270000

Stabljičasto povrće

0,01  (*2)

0270010

Šparoge

 

0270020

Karda

 

0270030

Trakasti celer

 

0270040

Slatki komorač

 

0270050

Artičoka

 

0270060

Poriluk

 

0270070

Rabarbara

 

0270080

Mladice bambusa

 

0270090

Palmine srčike

 

0270990

Ostalo (2)

 

0280000

Gljive, mahovine i lišajevi

0,01  (*2)

0280010

Kultivirane gljive

 

0280020

Divlje gljive

 

0280990

Mahovine i lišajevi

 

0290000

Alge i prokariotski organizmi

0,01  (*2)

0300000

MAHUNARKE

0,01  (*2)

0300010

Grah

 

0300020

Leća

 

0300030

Grašak

 

0300040

Lupine

 

0300990

Ostalo (2)

 

0400000

SJEME ULJARICA I PLODOVI ULJARICA

0,01  (*2)

0401000

Sjeme uljarica

 

0401010

Sjemenke lana

 

0401020

Kikiriki

 

0401030

Sjemenke maka

 

0401040

Sjemenke sezama

 

0401050

Sjemenke suncokreta

 

0401060

Sjemenke uljane repice

 

0401070

Soja

 

0401080

Sjemenke gorušice

 

0401090

Sjemenke pamuka

 

0401100

Bučine sjemenke

 

0401110

Sjemenke šafranike

 

0401120

Sjemenke borača

 

0401130

Sjemenke zubastog lanka

 

0401140

Sjemenke konoplje

 

0401150

Ricinus

 

0401990

Ostalo (2)

 

0402000

Plodovi uljarica

 

0402010

Masline za proizvodnju ulja

 

0402020

Koštice uljne palme

 

0402030

Plodovi uljne palme

 

0402040

Kapok

 

0402990

Ostalo (2)

 

0500000

ŽITARICE

0,01  (*2)

0500010

Ječam

 

0500020

Heljda i ostale pseudožitarice

 

0500030

Kukuruz

 

0500040

Proso

 

0500050

Zob

 

0500060

Riža

 

0500070

Raž

 

0500080

Sirak

 

0500090

Pšenica

 

0500990

Ostalo (2)

 

0600000

ČAJEVI, KAVA, BILJNE INFUZIJE, KAKAO I ROGAČI

0,05  (*2)

0610000

Čajevi

 

0620000

Zrna kave

 

0630000

Biljne infuzije

 

0631000

(a)

iz cvjetova

 

0631010

Rimska kamilica

 

0631020

Hibiskus

 

0631030

Ruža

 

0631040

Jasmin

 

0631050

Lipa

 

0631990

Ostalo (2)

 

0632000

(b)

iz listova i začinskog bilja

 

0632010

Jagoda

 

0632020

Rooibos

 

0632030

Mate čaj/maté

 

0632990

Ostalo (2)

 

0633000

(c)

iz korijena

 

0633010

Odoljen

 

0633020

Ginseng

 

0633990

Ostalo (2)

 

0639000

(d)

iz svih drugih dijelova biljke

 

0640000

Kakao u zrnu

 

0650000

Rogač

 

0700000

HMELJ

0,05  (*2)

0800000

ZAČINI

 

0810000

Začini od sjemenki

0,05  (*2)

0810010

Anis

 

0810020

Crni kim

 

0810030

Celer

 

0810040

Korijandar

 

0810050

Kumin

 

0810060

Kopar

 

0810070

Komorač

 

0810080

Grozdasta piskavica/grčka djetelina

 

0810090

Muškatni oraščić

 

0810990

Ostalo (2)

 

0820000

Začini od plodova

0,05  (*2)

0820010

Piment

 

0820020

Sečuanski papar

 

0820030

Kim

 

0820040

Kardamom

 

0820050

Bobice kleke/borovice

 

0820060

Papar (bijeli, crni i zeleni)

 

0820070

Vanilija

 

0820080

Tamarind/indijska datulja

 

0820990

Ostalo (2)

 

0830000

Začini od kore

0,05  (*2)

0830010

Cimet

 

0830990

Ostalo (2)

 

0840000

Začini od korijena i podanaka (rizoma)

 

0840010

Slatki korijen

0,05  (*2)

0840020

Đumbir (10)

0,05  (*2)

0840030

Kurkuma

0,05  (*2)

0840040

Hren (11)

 

0840990

Ostalo (2)

0,05  (*2)

0850000

Začini od pupoljaka

0,05  (*2)

0850010

Klinčić

 

0850020

Kapari

 

0850990

Ostalo (2)

 

0860000

Začini od tučka

0,05  (*2)

0860010

Šafran

 

0860990

Ostalo (2)

 

0870000

Začini od ljuski

0,05  (*2)

0870010

Muškatni orah

 

0870990

Ostalo (2)

 

0900000

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

0,01  (*2)

0900010

Korijen šećerne repe

 

0900020

Šećerna trska

 

0900030

Korijen cikorije

 

0900990

Ostalo (2)

 

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

 

1010000

Proizvodi od

0,01  (*2)

1011000

(a)

svinje

 

1011010

Mišić

 

1011020

Masno tkivo

 

1011030

Jetra

 

1011040

Bubreg

 

1011050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

1011990

Ostalo (2)

 

1012000

(b)

goveda

 

1012010

Mišić

 

1012020

Masno tkivo

 

1012030

Jetra

 

1012040

Bubreg

 

1012050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

1012990

Ostalo (2)

 

1013000

(c)

ovce

 

1013010

Mišić

 

1013020

Masno tkivo

 

1013030

Jetra

 

1013040

Bubreg

 

1013050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

1013990

Ostalo (2)

 

1014000

(d)

koze

 

1014010

Mišić

 

1014020

Masno tkivo

 

1014030

Jetra

 

1014040

Bubreg

 

1014050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

1014990

Ostalo (2)

 

1015000

(e)

konja

 

1015010

Mišić

 

1015020

Masno tkivo

 

1015030

Jetra

 

1015040

Bubreg

 

1015050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

1015990

Ostalo (2)

 

1016000

(f)

peradi

 

1016010

Mišić

 

1016020

Masno tkivo

 

1016030

Jetra

 

1016040

Bubreg

 

1016050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

1016990

Ostalo (2)

 

1017000

(g)

ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

 

1017010

Mišić

 

1017020

Masno tkivo

 

1017030

Jetra

 

1017040

Bubreg

 

1017050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

 

1017990

Ostalo (2)

 

1020000

Mlijeko

0,01  (*2)

1020010

Krava

 

1020020

Ovca

 

1020030

Koza

 

1020040

Kobila

 

1020990

Ostalo (2)

 

1030000

Ptičja jaja

0,01  (*2)

1030010

Kokoš

 

1030020

Patka

 

1030030

Guska

 

1030040

Prepelica

 

1030990

Ostalo (2)

 

1040000

Med i ostali proizvodi pčelarstva (7)

0,05  (*2)

1050000

Vodozemci i gmazovi

0,01  (*2)

1060000

Kopneni beskralježnjaci

0,01  (*2)

1070000

Divlji kopneni kralježnjaci

0,01  (*2)

1100000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – RIBA, RIBLJI PROIZVODI I SVI OSTALI MORSKI I SLATKOVODNI PREHRAMBENI PROIZVODI (8)

 

1200000

PROIZVODI ILI NJIHOV DIO NAMIJENJENI ISKLJUČIVO ZA PROIZVODNJU HRANE ZA ŽIVOTINJE (8)

 

1300000

PRERAĐENI PREHRAMBENI PROIZVODI (9)

 

2.

u dijelu A Priloga III. stupci koji se odnose na aminopiralid, mandipropamid, spiromesifen, spirotetramat i tetrakonazol zamjenjuju se sljedećim:

Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Brojčana oznaka

Skupine i primjeri pojedinačnih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (MRO) (3)

Aminopiralid

Mandipropamid

Spiromesifen

Spirotetramat i njegova 4 metabolita BYI08330-enol, BYI08330-ketohidroksi, BYI08330-monohidroksi i BYI08330 enol-glukozid, izraženi kao spirotetramat(R)

Tetrakonazol (F)

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

0100000

VOĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO; ORAŠASTI PLODOVI

0,01 (*3)

 

 

 

 

0110000

Agrumi

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

1

0,02 (*3)

0110010

Grejp

 

 

 

 

 

0110020

Naranča

 

 

 

 

 

0110030

Limun

 

 

 

 

 

0110040

Limeta

 

 

 

 

 

0110050

Mandarina

 

 

 

 

 

0110990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0120000

Orašasti plodovi

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

0,5

0,02 (*3)

0120010

Bademi

 

 

 

 

 

0120020

Brazilski orasi

 

 

 

 

 

0120030

Indijski oraščići

 

 

 

 

 

0120040

Kesteni

 

 

 

 

 

0120050

Kokosovi orasi

 

 

 

 

 

0120060

Lješnjaci

 

 

 

 

 

0120070

Makadamije/australski oraščići

 

 

 

 

 

0120080

Pekan orasi

 

 

 

 

 

0120090

Pinjoli

 

 

 

 

 

0120100

Pistacije

 

 

 

 

 

0120110

Orasi

 

 

 

 

 

0120990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0130000

Jezgričavo voće

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

1

0,3

0130010

Jabuka

 

 

 

 

 

0130020

Kruška

 

 

 

 

 

0130030

Dunja

 

 

 

 

 

0130040

Mušmula

 

 

 

 

 

0130050

Nešpula/japanska mušmula

 

 

 

 

 

0130990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0140000

Koštuničavo voće

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

3

 

0140010

Marelica

 

 

 

 

0,1

0140020

Trešnja (slatka)

 

 

 

 

0,02 (*3)

0140030

Breskva

 

 

 

 

0,1

0140040

Šljiva

 

 

 

 

0,05

0140990

Ostalo (2)

 

 

 

 

0,02 (*3)

0150000

Bobičasto i sitno voće

 

 

 

 

 

0151000

(a)

grožđe

 

2

0,02 (*3)

2

0,5

0151010

Stolno grožđe

 

 

 

 

 

0151020

Vinsko grožđe

 

 

 

 

 

0152000

(b)

jagode

 

0,01 (*3)

1

0,4

0,2

0153000

(c)

jagodičasto voće

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,2

0153010

Kupine

 

 

 

 

 

0153020

Ostružnice

 

 

 

 

 

0153030

Maline (crvene i žute)

 

 

 

 

 

0153990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0154000

(d)

drugo sitno voće i bobice

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

0,7

0,2

0154010

Borovnice

 

 

 

 

 

0154020

Brusnice

 

 

 

 

 

0154030

Ribiz (bijeli, crni i crveni)

 

 

 

 

 

0154040

Ogrozd (crveni, zeleni i žuti)

 

 

 

 

 

0154050

Šipak

 

 

 

 

 

0154060

Dud (bijeli i crni)

 

 

 

 

 

0154070

Azarola/mediteranska mušmula/mušmulasti glog

 

 

 

 

 

0154080

Bobice bazge

 

 

 

 

 

0154990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0160000

Razno voće

 

0,01 (*3)

 

 

 

0161000

(a)

s jestivom korom

 

 

0,02 (*3)

 

 

0161010

Datulja

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0161020

Smokva

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0161030

Stolna maslina

 

 

 

4

0,02 (*3)

0161040

Kumkvat

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0161050

Karambola

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0161060

Kaki/japanska jabuka

 

 

 

0,3

0,09

0161070

Jamun

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0161990

Ostalo (2)

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0162000

(b)

s nejestivom korom, manje

 

 

 

 

0,02 (*3)

0162010

Kivi (crveni, zeleni i žuti)

 

 

0,02 (*3)

4

 

0162020

Liči

 

 

0,02 (*3)

15

 

0162030

Marakuja

 

 

1

0,1 (*3)

 

0162040

Indijska smokva/plod kaktusa

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0162050

Zvjezdasta jabuka

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0162060

Virginijski draguni/Virginijski kaki

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0162990

Ostalo (2)

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0163000

(c)

s nejestivom korom, veće

 

 

 

 

0,02 (*3)

0163010

Avokado

 

 

0,02 (*3)

0,7

 

0163020

Banana

 

 

0,02 (*3)

0,6

 

0163030

Mango

 

 

0,02 (*3)

0,3

 

0163040

Papaja

 

 

1

0,4

 

0163050

Nar/šipak

 

 

0,02 (*3)

0,5

 

0163060

Tropska jabuka

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0163070

Guava

 

 

0,02 (*3)

2

 

0163080

Ananas

 

 

0,02 (*3)

0,3

 

0163090

Kruhovac

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0163100

Durian

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0163110

Bodljikava anona/guanabana

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0163990

Ostalo (2)

 

 

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0200000

POVRĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO

0,01 (*3)

 

 

 

 

0210000

Korjenasto i gomoljasto povrće

 

 

0,02 (*3)

 

0,02 (*3)

0211000

(a)

krumpir

 

0,01 (*3)

 

0,8

 

0212000

(b)

tropsko korjenasto i gomoljasto povrće

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

 

0212010

Kasava/manioka

 

 

 

 

 

0212020

Slatki krumpir

 

 

 

 

 

0212030

Jam

 

 

 

 

 

0212040

Maranta

 

 

 

 

 

0212990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0213000

(c)

ostalo korjenasto i gomoljasto povrće osim šećerne repe

 

 

 

0,1

 

0213010

Cikla

 

0,1

 

 

 

0213020

Mrkva

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213030

Celer korjenaš

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213040

Hren

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213050

Čičoka

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213060

Pastrnjak

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213070

Korijen peršina

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213080

Rotkvica

 

0,3

 

 

 

0213090

Turovac / bijeli korijen

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213100

Stočna koraba

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213110

Repa

 

0,01 (*3)

 

 

 

0213990

Ostalo (2)

 

0,01 (*3)

 

 

 

0220000

Lukovičasto povrće

 

 

0,02 (*3)

 

0,02 (*3)

0220010

Češnjak

 

0,01 (*3)

 

0,4

 

0220020

Luk

 

0,1

 

0,4

 

0220030

Ljutika

 

0,01 (*3)

 

0,4

 

0220040

Mladi luk i velški luk

 

7

 

0,1 (*3)

 

0220990

Ostalo (2)

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

 

0230000

Plodovito povrće

 

 

 

 

 

0231000

(a)

Solanaceae (pomoćnice) i Malvaceae (sljezovke)

 

 

 

 

 

0231010

Rajčica

 

3

1

2

0,1

0231020

Paprika

 

1

0,5

2

0,1

0231030

Patlidžan

 

1

0,5

2

0,02 (*3)

0231040

Bamija

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

1

0,02 (*3)

0231990

Ostalo (2)

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

1

0,02 (*3)

0232000

(b)

tikvenjače s jestivom korom

 

 

 

0,2

0,2

0232010

Krastavac

 

0,2

0,3

 

 

0232020

Mali krastavac za kiseljenje

 

0,1

0,3

 

 

0232030

Tikvice

 

0,2

0,3

 

 

0232990

Ostalo (2)

 

0,1

0,02 (*3)

 

 

0233000

(c)

tikvenjače s nejestivom korom

 

 

0,3

0,2

0,05

0233010

Dinja

 

0,5

 

 

 

0233020

Bundeva

 

0,3

 

 

 

0233030

Lubenica

 

0,3

 

 

 

0233990

Ostalo (2)

 

0,3

 

 

 

0234000

(d)

slatki kukuruz

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

1,5

0,02 (*3)

0239000

(e)

ostalo plodovito povrće

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0240000

Kupusnjače (uz izuzetak korijena kupusnjača i kultura kupusnjača s mladim listovima)

 

 

0,02 (*3)

 

0,02 (*3)

0241000

(a)

kupusnjače koje cvjetaju

 

 

 

1

 

0241010

Brokula

 

2

 

 

 

0241020

Cvjetača

 

0,3

 

 

 

0241990

Ostalo (2)

 

0,01 (*3)

 

 

 

0242000

(b)

glavate kupusnjače

 

 

 

 

 

0242010

Kelj pupčar

 

0,2

 

0,3

 

0242020

Glavati kupus

 

3

 

2

 

0242990

Ostalo (2)

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

 

0243000

(c)

lisnate kupusnjače

 

25

 

7

 

0243010

Pekinški kupus

 

 

 

 

 

0243020

Kelj

 

 

 

 

 

0243990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0244000

(d)

korabe

 

0,01 (*3)

 

2

 

0250000

Lisnato povrće, začinsko bilje i jestivi cvjetovi

 

 

0,02 (*3)

 

0,02 (*3)

0251000

(a)

salate i salatno bilje

 

25

 

7

 

0251010

Matovilac

 

 

 

 

 

0251020

Salata

 

 

 

 

 

0251030

Širokolisna endivija

 

 

 

 

 

0251040

Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

 

 

 

 

 

0251050

Barica

 

 

 

 

 

0251060

Rikola

 

 

 

 

 

0251070

Crvena gorušica

 

 

 

 

 

0251080

Kulture s mladim listovima (uključujući vrste roda Brassica)

 

 

 

 

 

0251990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0252000

(b)

špinat i slični listovi

 

25

 

7

 

0252010

Špinat

 

 

 

 

 

0252020

Tušt

 

 

 

 

 

0252030

Blitva

 

 

 

 

 

0252990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0253000

(c)

listovi vinove loze i slične vrste

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

 

0254000

(d)

potočarke

 

25

 

7

 

0255000

(e)

cikorije

 

0,15

 

0,1 (*3)

 

0256000

(f)

začinsko bilje i jestivi cvjetovi

 

10

 

4

 

0256010

Vrtna krasuljica

 

 

 

 

 

0256020

Vlasac

 

 

 

 

 

0256030

Lišće celera

 

 

 

 

 

0256040

Peršin

 

 

 

 

 

0256050

Kadulja

 

 

 

 

 

0256060

Ružmarin

 

 

 

 

 

0256070

Majčina dušica/timijan

 

 

 

 

 

0256080

Bosiljak i jestivi cvjetovi

 

 

 

 

 

0256090

Lovor

 

 

 

 

 

0256100

Estragon

 

 

 

 

 

0256990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0260000

Mahunarke

 

 

 

1,5

0,02 (*3)

0260010

Grah (s mahunama)

 

0,01 (*3)

1

 

 

0260020

Grah (bez mahuna)

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0260030

Grašak (s mahunama)

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0260040

Grašak (bez mahuna)

 

0,3

0,02 (*3)

 

 

0260050

Leća

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0260990

Ostalo (2)

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0270000

Stabljičasto povrće

 

 

0,02 (*3)

 

 

0270010

Šparoge

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0270020

Karda

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0270030

Trakasti celer

 

20

 

4

0,05

0270040

Slatki komorač

 

0,01 (*3)

 

4

0,02 (*3)

0270050

Artičoka

 

0,3

 

1

0,2

0270060

Poriluk

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0270070

Rabarbara

 

0,01 (*3)

 

4

0,02 (*3)

0270080

Mladice bambusa

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0270090

Palmine srčike

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0270990

Ostalo (2)

 

0,01 (*3)

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0280000

Gljive, mahovine i lišajevi

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0280010

Kultivirane gljive

 

 

 

 

 

0280020

Divlje gljive

 

 

 

 

 

0280990

Mahovine i lišajevi

 

 

 

 

 

0290000

Alge i prokariotski organizmi

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0300000

MAHUNARKE

0,01 (*3)

0,01 (*3)

0,02 (*3)

2

0,02 (*3)

0300010

Grah

 

 

 

 

 

0300020

Leća

 

 

 

 

 

0300030

Grašak

 

 

 

 

 

0300040

Lupine

 

 

 

 

 

0300990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0400000

SJEME ULJARICA I PLODOVI ULJARICA

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0401000

Sjeme uljarica

 

 

 

 

 

0401010

Sjemenke lana

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,15

0401020

Kikiriki

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401030

Sjemenke maka

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,15

0401040

Sjemenke sezama

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401050

Sjemenke suncokreta

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401060

Sjemenke uljane repice

0,03

 

 

0,1 (*3)

0,15

0401070

Soja

0,01 (*3)

 

 

4

0,02 (*3)

0401080

Sjemenke gorušice

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401090

Sjemenke pamuka

0,01 (*3)

 

 

0,4

0,02 (*3)

0401100

Bučine sjemenke

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401110

Sjemenke šafranike

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401120

Sjemenke borača

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401130

Sjemenke zubastog lanka

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401140

Sjemenke konoplje

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401150

Ricinus

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0401990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0402000

Plodovi uljarica

0,01 (*3)

 

 

 

0,02 (*3)

0402010

Masline za proizvodnju ulja

 

 

 

4

 

0402020

Koštice uljne palme

 

 

 

0,1 (*3)

 

0402030

Plodovi uljne palme

 

 

 

0,1 (*3)

 

0402040

Kapok

 

 

 

0,1 (*3)

 

0402990

Ostalo (2)

 

 

 

0,1 (*3)

 

0500000

ŽITARICE

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

 

0500010

Ječam

0,15

 

 

 

0,1

0500020

Heljda i ostale pseudožitarice

0,01 (*3)

 

 

 

0,05

0500030

Kukuruz

0,05

 

 

 

0,05

0500040

Proso

0,05

 

 

 

0,05

0500050

Zob

0,15

 

 

 

0,1

0500060

Riža

0,01 (*3)

 

 

 

0,05

0500070

Raž

0,15

 

 

 

0,05

0500080

Sirak

0,05

 

 

 

0,05

0500090

Pšenica

0,1

 

 

 

0,1

0500990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

 

0,05

0600000

ČAJEVI, KAVA, BILJNE INFUZIJE, KAKAO I ROGAČI

0,02 (*3)

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0610000

Čajevi

 

0,02 (*3)

50

 

 

0620000

Zrna kave

 

0,02 (*3)

0,05

 

 

0630000

Biljne infuzije

 

0,02 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0631000

(a)

iz cvjetova

 

 

 

 

 

0631010

Rimska kamilica

 

 

 

 

 

0631020

Hibiskus

 

 

 

 

 

0631030

Ruža

 

 

 

 

 

0631040

Jasmin

 

 

 

 

 

0631050

Lipa

 

 

 

 

 

0631990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0632000

(b)

iz listova i začinskog bilja

 

 

 

 

 

0632010

Jagoda

 

 

 

 

 

0632020

Rooibos

 

 

 

 

 

0632030

Mate čaj/maté

 

 

 

 

 

0632990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0633000

(c)

iz korijena

 

 

 

 

 

0633010

Odoljen

 

 

 

 

 

0633020

Ginseng

 

 

 

 

 

0633990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0639000

(d)

iz svih drugih dijelova biljke

 

 

 

 

 

0640000

Kakao u zrnu

 

0,06

0,02 (*3)

 

 

0650000

Rogač

 

0,02 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0700000

HMELJ

0,02 (*3)

90

0,02 (*3)

15

0,02 (*3)

0800000

ZAČINI

 

 

 

 

 

0810000

Začini od sjemenki

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0810010

Anis

 

 

 

 

 

0810020

Crni kim

 

 

 

 

 

0810030

Celer

 

 

 

 

 

0810040

Korijandar

 

 

 

 

 

0810050

Kumin

 

 

 

 

 

0810060

Kopar

 

 

 

 

 

0810070

Komorač

 

 

 

 

 

0810080

Grozdasta piskavica/grčka djetelina

 

 

 

 

 

0810090

Muškatni oraščić

 

 

 

 

 

0810990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0820000

Začini od plodova

0,02 (*3)

0,02 (*3)

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0820010

Piment

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820020

Sečuanski papar

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820030

Kim

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820040

Kardamom

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820050

Bobice kleke/borovice

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820060

Papar (bijeli, crni i zeleni)

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820070

Vanilija

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820080

Tamarind/indijska datulja

 

 

0,02 (*3)

 

 

0820990

Ostalo (2)

 

 

0,05

 

 

0830000

Začini od kore

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0830010

Cimet

 

 

 

 

 

0830990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0840000

Začini od korijena i podanaka (rizoma)

 

 

 

 

 

0840010

Slatki korijen

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0840020

Đumbir (10)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0840030

Kurkuma

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0840040

Hren (11)

 

 

 

 

 

0840990

Ostalo (2)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0850000

Začini od pupoljaka

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0850010

Klinčić

 

 

 

 

 

0850020

Kapari

 

 

 

 

 

0850990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0860000

Začini od tučka

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0860010

Šafran

 

 

 

 

 

0860990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0870000

Začini od ljuski

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,02 (*3)

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0870010

Muškatni orah

 

 

 

 

 

0870990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

0900000

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

0,01 (*3)

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

 

0900010

Korijen šećerne repe

 

 

 

0,1 (*3)

0,05

0900020

Šećerna trska

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

0900030

Korijen cikorije

 

 

 

0,1

0,05

0900990

Ostalo (2)

 

 

 

0,1 (*3)

0,02 (*3)

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

 

 

0,01 (*3)

 

 

1010000

Proizvodi od

 

0,02 (*3)

 

 

 

1011000

(a)

svinje

 

 

 

 

 

1011010

Mišić

0,01 (*3)

 

 

0,05

0,05

1011020

Masno tkivo

0,02

 

 

0,01 (*3)

0,5

1011030

Jetra

0,02

 

 

0,7

1

1011040

Bubreg

0,3

 

 

0,7

0,2

1011050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,01 (*3)

 

 

0,7

0,05

1011990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

0,01 (*3)

0,05

1012000

(b)

goveda

 

 

 

 

 

1012010

Mišić

0,1

 

 

0,05

0,05

1012020

Masno tkivo

0,1

 

 

0,01 (*3)

0,5

1012030

Jetra

0,05

 

 

0,7

1

1012040

Bubreg

1

 

 

0,7

0,2

1012050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,05

 

 

0,7

0,5

1012990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

0,01 (*3)

0,05

1013000

(c)

ovce

 

 

 

 

 

1013010

Mišić

0,1

 

 

0,05

0,05

1013020

Masno tkivo

0,1

 

 

0,01 (*3)

0,5

1013030

Jetra

0,05

 

 

0,7

1

1013040

Bubreg

1

 

 

0,7

0,5

1013050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,05

 

 

0,7

0,5

1013990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

0,01 (*3)

0,5

1014000

(d)

koze

 

 

 

 

 

1014010

Mišić

0,1

 

 

0,05

0,5

1014020

Masno tkivo

0,1

 

 

0,01 (*3)

0,5

1014030

Jetra

0,05

 

 

0,7

1

1014040

Bubreg

1

 

 

0,7

0,5

1014050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,05

 

 

0,7

0,5

1014990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

0,01 (*3)

0,5

1015000

(e)

konja

 

 

 

 

 

1015010

Mišić

0,1

 

 

0,05

0,5

1015020

Masno tkivo

0,1

 

 

0,01 (*3)

0,5

1015030

Jetra

0,05

 

 

0,7

1

1015040

Bubreg

1

 

 

0,7

0,5

1015050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,05

 

 

0,7

0,5

1015990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

0,01 (*3)

0,5

1016000

(f)

peradi

 

 

 

0,01 (*3)

 

1016010

Mišić

0,01 (*3)

 

 

 

0,02 (*3)

1016020

Masno tkivo

0,02

 

 

 

0,2

1016030

Jetra

0,02

 

 

 

1

1016040

Bubreg

0,3

 

 

 

0,05

1016050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,01 (*3)

 

 

 

0,02 (*3)

1016990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

 

0,02 (*3)

1017000

(g)

ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

 

 

 

 

0,5

1017010

Mišić

0,1

 

 

0,05

 

1017020

Masno tkivo

0,1

 

 

0,01 (*3)

 

1017030

Jetra

0,05

 

 

0,7

 

1017040

Bubreg

1

 

 

0,7

 

1017050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,05

 

 

0,7

 

1017990

Ostalo (2)

0,01 (*3)

 

 

0,01 (*3)

 

1020000

Mlijeko

0,02

0,02 (*3)

 

0,005 (*3)

0,05

1020010

Krava

 

 

 

 

 

1020020

Ovca

 

 

 

 

 

1020030

Koza

 

 

 

 

 

1020040

Kobila

 

 

 

 

 

1020990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

1030000

Ptičja jaja

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

0,01 (*3)

0,05

1030010

Kokoš

 

 

 

 

 

1030020

Patka

 

 

 

 

 

1030030

Guska

 

 

 

 

 

1030040

Prepelica

 

 

 

 

 

1030990

Ostalo (2)

 

 

 

 

 

1040000

Med i ostali proizvodi pčelarstva (7)

0,05 (*3)

0,05 (*3)

 

0,05 (*3)

0,02 (*3)

1050000

Vodozemci i gmazovi

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

1060000

Kopneni beskralježnjaci

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

0,01 (*3)

0,02 (*3)

1070000

Divlji kopneni kralježnjaci

0,01 (*3)

0,02 (*3)

 

0,01 (*3)

0,5

1100000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – RIBA, RIBLJI PROIZVODI I SVI OSTALI MORSKI I SLATKOVODNI PREHRAMBENI PROIZVODI (8)

 

 

 

 

 

1200000

PROIZVODI ILI NJIHOV DIO NAMIJENJENI ISKLJUČIVO ZA PROIZVODNJU HRANE ZA ŽIVOTINJE (8)

 

 

 

 

 

1300000

PRERAĐENI PREHRAMBENI PROIZVODI (9)

 

 

 

 

 

(F)

=

topiv u mastima

Spirotetramat i njegova 4 metabolita BYI08330-enol, BYI08330-ketohidroksi, BYI08330-monohidroksi i BYI08330 enol-glukozid, izraženi kao spirotetramat(R)

(R)

=

Definicija ostatka razlikuje se za sljedeće kombinacije pesticida i brojčanih oznaka:

Spirotetramat – brojčana oznaka 1000000 osim 1040000 : spirotetramat i njegov metabolit BYI08330-enol izražen kao spirotetramat”


(*1)  Granica analitičkog određivanja

(1)  Cjeloviti popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose MRO-i nalazi se u Prilogu I.

(*2)  Granica analitičkog određivanja

(2)  Cjeloviti popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose MRO-i nalazi se u Prilogu I.”

(*3)  Granica analitičkog određivanja

(3)  Cjeloviti popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose MRO-i nalazi se u Prilogu I.


21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/65


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1016

оd 20. lipnja 2019.

o najnižoj prodajnoj cijeni za obrano mlijeko u prahu za trideset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda u okviru natječajnog postupka otvorenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/2080

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/1240 оd 18. svibnja 2016. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na javnu intervenciju i potpore za privatno skladištenje (2), a posebno njezin članak 32.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2080 (3) otvorena je prodaja obranog mlijeka u prahu putem natječajnog postupka.

(2)

U svjetlu ponuda primljenih za trideset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda, trebalo bi odrediti najnižu prodajnu cijenu.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Za trideset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda za prodaju obranog mlijeka u prahu u okviru natječajnog postupka otvorenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/2080, za koji je rok za podnošenje ponuda istekao 18. lipnja 2019., najniža prodajna cijena iznosi 175,90 EUR/100 kg.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 206, 30.7.2016., str. 71.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2080 оd 25. studenoga 2016. o otvaranju prodaje obranog mlijeka u prahu putem natječajnog postupka (SL L 321, 29.11.2016., str. 45.).


ODLUKE

21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/66


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1017

od 14. lipnja 2019.

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Vijeću članova Međunarodnog vijeća za masline (IOC) u u pogledu uvjetâ pristupanja s Vlade Gruzije Međunarodnom sporazumu o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 3., u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Međunarodni sporazum o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. („Sporazum”) potpisan je u ime Unije u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/1892 (1)18. studenoga 2016. u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, podložno njegovu kasnijem sklapanju. Sporazum je privremeno stupio na snagu 1. siječnja 2017. u skladu sa svojim člankom 31. stavkom 2.

(2)

Sporazum je sklopljen 17. svibnja 2019. Odlukom Vijeća (EU) 2019/848 (2).

(3)

Na temelju članka 29. Sporazuma Vijeće članova Međunarodnog vijeća za masline („Vijeće članova”) treba utvrditi uvjete za pristupanje neke vlade Sporazumu.

(4)

Vlada Gruzije podnijela je službeni zahtjev za pristupanje Sporazumu. Od Vijeća članova stoga bi trebalo zatražiti da tijekom jednog od svojih budućih zasjedanja ili u okviru postupka donošenja odluka Vijeća članova razmjenom prepiske utvrdi uvjete za pristupanje Gruzije u pogledu participacijskih udjela u IOC-u i roka za polaganje isprave o pristupanju.

(5)

S obzirom na to da Gruzija razvija svoj sektor maslinarstva u smislu potrošnje i proizvodnje pristupanje Gruzije pod određenim uvjetima moglo bi ojačati IOC, posebno u smislu postizanja ujednačenosti u nacionalnom i međunarodnom pravu u pogledu svojstava proizvoda od maslina, u cilju sprečavanja prepreka trgovini.

(6)

Primjereno je utvrditi stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Vijeću članova jer će odluke koje treba donijeti proizvoditi pravne učinkeza Uniju tako što će utjecati na ravnotežu odlučivanja u Vijeću članova u slučajevima u kojima odluke nisu donesene konsenzusom u skladu s člankom 10. stavkom 4. Sporazuma,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća članova Međunarodnog vijeća za masline, tijekom jednog od njegovih budućih zasjedanja ili u okviru postupka donošenja odluka Vijeća članova razmjenom prepiske, u pogledu uvjeta pristupanja Vlade Gruzije Sporazumu navedeno je u Prilogu.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 14. lipnja 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

E.O. TEODOROVICI


(1)  Odluka Vijeća (EU) 2016/1892 od 10. listopada 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (SL L 293, 28.10.2016., str. 2.).

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2019/848 od 17. svibnja 2019. o sklapanju, u ime Europske unije, Međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (SL L 139, 27.5.2019., str. 1.).


PRILOG

Unija podupire pristupanje Vlade Gruzije Sporazumu, na jednom od budućih zasjedanja Vijeća članova ili u okviru postupka donošenja odluka Vijeća članova razmjenom prepiske, ako se participacijski udjeli Gruzije izračunaju upotrebom jednadžbe iz članka 11. Sporazuma i ako rok za polaganje isprava o pristupanju omogući brzo pristupanje Gruzije. Ako se polaganje isprave o pristupanju odgodi, Unija može u naknadnim odlukama koje treba donijeti Vijeće članova poduprijeti produljenje razdoblja za polaganje te isprave.


21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/69


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2019/1018

od 20. lipnja 2019.

o izmjeni Odluke 2014/386/ZVSP o mjerama ograničavanja kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 23. lipnja 2014. donijelo Odluku 2014/386/ZVSP (1).

(2)

Vijeće ne priznaje te i dalje osuđuje nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja od strane Ruske Federacije i ostaje predano potpunom provođenju svoje politike nepriznavanja.

(3)

Na temelju preispitivanja Odluke 2014/386/ZVSP mjere ograničavanja trebalo bi produljiti do 23. lipnja 2020.

(4)

Odluku 2014/386/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 5. Odluke 2014/386/ZVSP drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ova Odluka primjenjuje se do 23. lipnja 2020.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA


(1)  Odluka Vijeća 2014/386/ZVSP od 23. lipnja 2014. o mjerama ograničavanja kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja (SL L 183, 24.6.2014., str. 70.).


PREPORUKE

21.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/70


PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2019/1019

оd 7. lipnja 2019.

o modernizaciji zgrada

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Unija je predana razvoju održivog, konkurentnog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava. U energetskoj uniji i okviru energetske i klimatske politike do 2030. utvrđene su ambiciozne obveze Unije da do 2030. dodatno smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % u usporedbi s 1990., da poveća udio obnovljive energije u potrošnji, da ostvari uštedu energije u skladu s razinom ambicioznosti Unije te da poboljša energetsku sigurnost, konkurentnost i održivost Unije. Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002 (2) uspostavlja se glavni cilj energetske učinkovitosti kojim bi se na razini Unije do 2030. ostvarile uštede od najmanje 32,5 %. Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuje se obvezujući cilj od najmanje 32 % energije iz obnovljivih izvora na razini Unije do 2030.

(2)

Zgrade su od ključne važnosti za politiku energetske učinkovitosti Unije jer na njih otpada gotovo 40 % konačne potrošnje energije.

(3)

Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015., koji je uslijedio nakon 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 21), osnažuju se napori Unije usmjereni na dekarbonizaciju njezina fonda zgrada. S obzirom na to da se gotovo 50 % konačne potrošnje energije u Uniji upotrebljava za grijanje i hlađenje, od čega 80 % u zgradama, postizanje energetskih i klimatskih ciljeva Unije povezano je s njezinim nastojanjima da obnovi svoj fond zgrada davanjem prednosti energetskoj učinkovitosti, primjenom načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i razmatranjem učinkovite upotrebe obnovljivih izvora energije.

(4)

Komisija je u Komunikaciji o energetskoj učinkovitosti i njezinu doprinosu energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030. (4), Komunikaciji o okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom (5) i Komunikaciji o europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo (6) naglasila važnost energetske učinkovitosti i uloge građevinskog sektora za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva Unije te za prijelaz na čistu energiju. U potonjoj Komunikaciji ističe se da bi mjere energetske učinkovitosti trebale imati središnju ulogu u postizanju klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. i smanjenju potrošnje energije za polovinu u usporedbi s 2005.

(5)

Potpuna provedba i primjena postojećeg zakonodavstva u području energetike smatra se prvim prioritetom u uspostavi energetske unije.

(6)

Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Direktiva o energetskim svojstvima zgrada”), Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća (9) glavno su zakonodavstvo o energetskoj učinkovitosti zgrada u kontekstu ciljeva energetske učinkovitosti do 2030. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada ima dva komplementarna cilja, a to su ubrzavanje obnove postojećih zgrada do 2050. i potpora modernizaciji svih zgrada s pametnim tehnologijama te jasnija povezanost s čistom mobilnošću.

(7)

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada izmijenjena je 2018. Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća (10) kako bi se ubrzala modernizacija zgrada u Uniji.

(8)

Svojstva tehničkih sustava zgrada znatno utječu na ukupna energetska svojstva zgrada te ih je stoga potrebno optimizirati. Važno je osigurati da poboljšanje energetskih svojstava zgrada slijedi integrirani pristup, uzimajući u obzir mjere na ovojnici i tehničkim sustavima zgrade.

(9)

Nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada mora se osigurati uspostava i provođenje zahtjeva za sustave za proširenu skupinu tehničkih sustava zgrada te uvođenje novih zahtjeva za ugradnju uređaja za samoreguliranje u zgrade.

(10)

Kako bi se ispunili ciljevi politike energetske učinkovitosti za zgrade, trebalo bi poboljšati transparentnost energetskih certifikata. Nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenose zahtjevi iz članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada mora se osigurati da se ukupna energetska svojstva izmijenjenog dijela ili, prema potrebi, cijelog sustava dokumentiraju za uporabu pri certifikaciji zgrade i provjeri sukladnosti kada se tehnički sustavi zgrade kao što su sustavi za grijanje prostora, klimatizaciju ili grijanje vode, ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju.

(11)

Inovacije i nove tehnologije također omogućuju zgradama da potpomognu sveukupnu dekarbonizaciju gospodarstva, uključujući prometni sektor. Primjerice, zgrade mogu potaknuti razvoj potrebne infrastrukture za pametno punjenje električnih vozila i osigurati temelje kako bi se u državama članicama, ako to žele, akumulatori mogli koristiti kao izvor struje.

(12)

Električna vozila važan su element u prelasku na čistu energiju na temelju mjera energetske učinkovitosti, alternativnih goriva, energije iz obnovljivih izvora i inovativnih rješenja za upravljanje energetskom fleksibilnošću. Građevinski propisi mogu se učinkovito iskoristiti za uvođenje ciljanih zahtjeva za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje na parkiralištima stambenih i nestambenih zgrada. Nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenose zahtjevi iz članka 8. stavaka od 2. do 8. Direktive mora se osigurati uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila na parkiralištima zgrada.

(13)

Pri primjeni zahtjeva iz članka 8. stavaka od 2. do 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice trebale bi razmotriti potrebu za sveobuhvatnim i koherentnim urbanističkim planiranjem, kao i promicanje alternativnih, sigurnih i održivih načina prijevoza i njihove popratne infrastrukture, primjerice s pomoću posebne infrastrukture za parkiranje električnih bicikala i vozila za osobe smanjene pokretljivosti.

(14)

Države članice trebale bi utvrditi mjere za pojednostavnjenje uspostave infrastrukture za punjenje s ciljem traženja rješenja za poteškoće kao što su sukobi interesa i administrativne poteškoće s kojima se pojedinačni vlasnici susreću pri pokušaju postavljanja mjesta za punjenje na svojim parkirnim mjestima.

(15)

U svrhu digitalizacije građevinskog sektora, čime bi se potaknuo nastanak pametnih domova i dobro povezanih zajednica, trebalo bi pružiti ciljane poticaje za promicanje sustava s podrškom za pametne tehnologije i digitalnih rješenja u zgradama.

(16)

Važno je podići svijest među vlasnicima zgrada i stanarima o vrijednosti tehnologija za automatizaciju zgrada i elektronički nadzor tehničkih sustava zgrada, a stanari bi se trebali uvjeriti u stvarne uštede koje se ostvaruju tim naprednim tehnologijama.

(17)

Trebalo bi osmisliti sustave pregleda kako bi se osigurala početna i trajna učinkovitost sustava grijanja, klimatizacije i ventilacije te da ti sustavi postignu najbolje moguće rezultate. Člancima 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada proširuje se područje primjene tehničkih sustava zgrada, podložno obveznim redovitim pregledima ili alternativnim mjerama. Osim toga, tim se člancima utvrđuju alternative za preglede koje se temelje na automatizaciji i kontroli ili elektroničkom nadzoru te novi zahtjevi za ugradnju sustava za automatizaciju i kontrolu zgrada u određenim nestambenim zgradama.

(18)

Automatizacija zgrada i elektronički nadzor tehničkih sustava zgrada pokazali su se kao učinkovita zamjena za preglede, i to osobito za velike sustave. Zbog toga nude velik potencijal kada je riječ o troškovno učinkovitoj i znatnoj uštedi energije i za potrošače i za poduzeća. Ugradnju takve opreme trebalo bi smatrati troškovno najučinkovitijom alternativom pregledima u velikim nestambenim zgradama i zgradama s više stanova koje su dovoljno velike jer predstavlja poticajan povrat ulaganja i omogućuje poduzimanje mjera na temelju dobivenih informacija, čime se s vremenom ostvaruju uštede energije. Provedbom zahtjeva iz članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada osigurat će se, gdje je to tehnički i ekonomski izvedivo, ugradnja sustava automatizacije i kontrole u nestambene zgrade u kojima je nazivna snaga grijanja ili klimatizacije iznad određenog praga.

(19)

Kako bi se ispunili ciljevi politike energetske učinkovitosti za zgrade, trebalo bi poboljšati transparentnost izračuna energetskih svojstava osiguravanjem dosljednog utvrđivanja i primjene svih potrebnih parametara diljem Unije, kako u pogledu certificiranja, tako i u pogledu minimalnih zahtjeva energetskih svojstava.

(20)

Prilog I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada izmijenjen je kako bi se uveo određeni stupanj transparentnosti u izračun faktora primarne energije, osigurala središnja uloga ovojnice zgrade i uzela u obzir uloga obnovljivih izvora energije u krugu zgrade ili izvan nje.

(21)

Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise kojima se prenosi Direktiva (EU) 2018/844 do 10. ožujka 2020.

(22)

Cjelovito prenošenje i učinkovita provedba izmijenjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada od ključne su važnosti za ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti do 2030. i napredak Unije na putu do potpune dekarbonizacije nacionalnih fondova zgrada do 2050. godine.

(23)

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada prepušta znatno diskrecijsko pravo državama članicama pri izradi građevinskih propisa i provedbi tehničkih zahtjeva povezanih s obnovama, certifikatima za zgrade i tehničkim sustavima u zgradama na način koji najbolje odgovara nacionalnim klimatskim uvjetima i fondovima zgrada. Ovom se Preporukom nastoji objasniti sadržaj tih tehničkih zahtjeva i različiti načini na koje se mogu postići ciljevi Direktive. Također sadržava i iskustva i najbolje prakse koje je Komisija primijetila među državama članicama.

(24)

Komisija je predana bliskoj suradnji s državama članicama na prenošenju i pri učinkovitoj provedbi Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Ova Preporuka pripremljena je u tu svrhu te radi detaljnijeg pojašnjenja kako tumačiti određene odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada i najbolje ih primijeniti u kontekstu nacionalnih mjera prenošenja. Cilj je prvenstveno osigurati jedinstveno tumačenje pri pripremi mjera za prenošenje u državama članicama. Ovom se Preporukom ne mijenjaju pravni učinci Direktive o energetskim svojstvima zgrada i ne dovodi se u pitanje obvezujuće tumačenje Direktive o energetskim svojstvima zgrada koje je donio Sud. Ova se Preporuka odnosi na teme iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada koje su pravno složene, zahtjevne za prenošenje i imaju velik potencijal u smislu učinka na energetsku učinkovitost zgrada. Ova je Preporuka usmjerena na odredbe koje se odnose na modernizaciju zgrada i obuhvaća članke 2., 8., 14. i 15. te Prilog I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada, što uključuje odredbe o tehničkim sustavima zgrade i pregledima tih sustava, elektromobilnosti i izračunu energetskih svojstava zgrada. Odredbe u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada koje se odnose na obnovu razmotrene su u zasebnoj preporuci.

(25)

Stoga bi se ovom Preporukom državama članicama trebalo omogućiti da znatno utječu na modernizaciju fonda zgrada,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

1.

Države članice bi pri prenošenju zahtjeva utvrđenih Direktivom (EU) 2018/844 trebale slijediti smjernice iz Priloga ovoj Preporuci.

2.

Ova je Preporuka upućena državama članicama.

3.

Preporuka se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. lipnja 2019.

Za Komisiju

Miguel ARIAS CAÑETE

Član Komisije


(1)  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(2)  Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).

(3)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(4)  Procjena učinka priložena Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o energetskoj učinkovitosti i njezinu doprinosu energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030. (SWD (2014) 255 final).

(5)  Komunikacija Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te Europskoj investicijskoj banci naslovljena „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” (COM(2015) 80 final).

(6)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci naslovljena „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” (COM(2018) 773 final).

(7)  Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(8)  Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).

(9)  Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).

(10)  Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).


PRILOG

1.   UVOD

Direktivom 2010/31/EU (dalje u tekstu: Direktiva o energetskim svojstvima zgrada) promiče se poboljšanje energetskih svojstava zgrada, uključujući tehničke sustave zgrade. Konkretno, u Direktivi je pojašnjeno na koje se sustave primjenjuju zahtjevi i navode se posebne odredbe kojima se osigurava projektiranje, dimenzioniranje, ugradnja i podešavanje sustavâ na način kojim se optimiziraju svojstva. Direktivom je utvrđena i obveza provedbe pregleda kojima se redovito prati učinkovitost u slučaju sustava koji imaju osobito velik utjecaj na energetska svojstva. Elektronički nadzor i upravljanje smatraju se mogućim alternativama pregledima.

Direktiva 2012/27/EU (dalje u tekstu: Direktiva o energetskoj učinkovitosti) sadržava odredbe o obnovi zgrada i dugoročnim strategijama za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada.

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada i Direktiva o energetskoj učinkovitosti izmijenjene su Direktivom (EU) 2018/844 koja je stupila na snagu 9. srpnja 2018. i kojom se jačaju prethodno navedeni elementi i proširuju vrste sustava čija se svojstva trebaju optimizirati. Njome se jača i uloga elektroničkog nadzora, automatizacije i kontrole te su u njoj utvrđeni dodatni zahtjevi za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje električnih vozila na parkiralištima zgrada.

Zbog širenja opsega definicije tehničkih sustava zgrada na više sustava i, općenitije, zbog potrebe za odražavanjem razvoja zgrada i energetskog sustava potrebno je ažurirati okvir Direktive o energetskim svojstvima zgrada za izračun energetskih svojstava zgrada. To se posebno odnosi na poboljšanje transparentnosti izračuna energetskih svojstava i energetskih certifikata, osobito u pogledu izračuna faktorâ primarne energije.

Ovom se Preporukom nastoji pomoći u osiguranju potpune provedbe i primjene zakonodavstva Unije u području energetike. U njoj se navode smjernice o tome kako tumačiti i prenijeti Direktivu o energetskim svojstvima zgrada, osobito one odredbe koje se odnose na tehničke sustave zgrade i njihove preglede, uključujući: zahtjeve za ugradnju uređaja za samoreguliranje i sustavâ automatizacije i kontrole zgrada (članak 8. i članci 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada), infrastrukturu za punjenje u području elektromobilnosti (članak 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada) i izračun faktorâ primarne energije (Prilog I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada).

Smjernice iz ovog Priloga stajalište su službi Komisije. Njime se ne mijenjaju učinci Direktive i ne dovodi se u pitanje obvezujuće tumačenje Suda Europske unije članaka 2., 8., 14., 15. i Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada.

2.   TEHNIČKI SUSTAVI ZGRADE I NJIHOVI PREGLEDI, UKLJUČUJUĆI ZAHTJEVE ZA UGRADNJU UREĐAJA ZA SAMOREGULIRANJE I SUSTAVÂ AUTOMATIZACIJE I KONTROLE ZGRADA

2.1.   Cilj: osigurati optimalna svojstva tehničkih sustava zgrade i podržati upravljanje energijom i unutarnjim okruženjem

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada navode se odredbe o zahtjevima za tehničke sustave zgrade i o procjeni i dokumentiranju svojstava sustava, koji imaju dvostruki cilj. Prvo, procjenom i dokumentiranjem svojstava sustava nastoji se osigurati odgovarajuće projektiranje, ugradnja i stavljanje u pogon tehničkih sustava zgrade radi optimiziranja njihovih stvarnih svojstava. Drugo, nastoji se osigurati da se svaku intervenciju koja može utjecati na svojstva tehničkog sustava zgrade prati i dokumentira. To je važno jer su takve informacije vrlo korisne za vlasnika, ali i za olakšavanje procjene svojstava zgrade u cjelini (npr. u kontekstu energetskog certificiranja).

Izmjenom Direktive o energetskim svojstvima zgrada širi se područje primjene redovitog pregleda tehničkih sustava zgrade. Tim se pregledima nastoje ocijeniti svojstva sustava. Uz to, pregledima bi se trebala utvrditi pitanja ili problemi, predložiti rješenja ili mjere za poboljšanje i zabilježiti rezultati pregleda u izvješću za buduću uporabu.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada navode se zahtjevi za ugradnju uređaja za samoreguliranje kojima se može regulirati unutarnja temperatura u zgradama s ciljem poboljšanja upravljanja potrošnjom energije i istodobnog ograničavanja troškova. Utvrđena je i obveza ugradnje sustavâ automatizacije i kontrole zgrada u svim (postojećim i novim) nestambenim zgradama s efektivnom nazivnom snagom sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije većom od određenog praga. Naime, sustavi automatizacije i kontrole zgrada omogućavaju znatne uštede energije, poboljšavaju upravljanje unutarnjim okruženjem i, kao takvi, korisni su i vlasnicima i korisnicima zgrada, osobito u velikim nestambenim zgradama.

2.2.   Područje primjene odredbi o tehničkim sustavima zgrade i njihovim pregledima, uređajima za samoreguliranje i sustavima automatizacije i kontrole zgrada

U ovom se pododjeljku podsjeća na područje primjene i sadržaj tih odredbi i prema potrebi ističu se razlike uvedene izmjenama iz Direktive (EU) 2018/844.

2.2.1.   Tehnički sustavi zgrade: zahtjevi za sustave, procjena i dokumentiranje ukupnih energetskih svojstava (članak 2., članak 8. stavak 1. i članak 8. stavak 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Prije izmjene: prije izmjene člankom 8. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zahtijevalo se od država članica da postave zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade. Ta se obveza primjenjivala na tehničke sustave ugrađene u postojećim zgradama, a države članice mogle su je primijeniti i na tehničke sustave ugrađene u novim zgradama. Osim toga, prije izmjene u članku 2. stavku 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada tehnički sustav zgrade definirao se kao „tehnička oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i rasvjetu zgrade ili građevinske cjeline ili kombinaciju navedenog”.

Nakon izmjene: u pogledu tehničkih sustava zgrade zamijenjen je članak 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada te treba naglasiti sljedeće:

(a)

odredbe o zahtjevima za tehničke sustave zgrade iz članka 8. stavka 1. u velikoj mjeri ostaju nepromijenjene (osim u slučaju sustava na koje su se primjenjivali zahtjevi za sustave, navedenih u podstavku 2. koji je stavljen izvan snage);

(b)

izmjenom se ažurira i proširuje definicija pojma „tehnički sustavi zgrade” (članak 2. stavak 3.);

(c)

izmjenom se uvode nove odredbe o procjeni i dokumentiranju ukupnih svojstava tehničkih sustava zgrade (članak 8. stavak 9.).

2.2.2.   Tehnički sustavi zgrade: pregledi (članci 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Prije izmjene:

 

U članku 14. Direktive o energetskim svojstvima zgrada utvrđeni su zahtjevi za pregled za sustave grijanja s nazivnom snagom većom od 20 kW. Države članice morale su odrediti učestalost pregleda na temelju vrste sustava, efektivne nazivne snage, troškova pregleda i procijenjene uštede energije. Sustave grijanja s nazivnom snagom većom od 100 kW moralo se pregledati barem svake dvije godine. Države članice mogle su i smanjiti učestalost pregleda ako se koriste sustavi elektroničkog nadzora i upravljanja. U skladu s člankom 14. stavkom 4. države članice mogle su umjesto pregleda poduzeti mjere radi savjetovanja korisnika u pogledu zamjene kotlova, drugih izmjena sustava grijanja i alternativnih rješenja za procjenu učinkovitosti i odgovarajućeg dimenzioniranja kotla. Ukupni učinak tog pristupa morao je biti istovjetan očekivanom učinku pregleda.

 

U članku 15. Direktive utvrđuju se zahtjevi za pregled za sustave klimatizacije s nazivnom snagom većom od 12 kW. Države članice morale su odrediti učestalost pregleda na temelju vrste sustava, efektivne nazivne snage, troškova pregleda i procijenjene uštede energije. Države članice mogle su smanjiti učestalost pregleda ako se koriste sustavi elektroničkog nadzora i upravljanja. U skladu s člankom 15. stavkom 4. države članice mogle su umjesto pregleda poduzeti mjere radi savjetovanja korisnika u pogledu zamjene sustavâ klimatizacije ili drugih povezanih izmjena, uključujući preglede za procjenu učinkovitosti i odgovarajućeg dimenzioniranja sustava. Ukupni učinak tog pristupa morao je biti istovjetan očekivanom učinku pregleda.

Nakon izmjene:

 

Člankom 1. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/844 zamjenjuju se odredbe povezane s pregledima iz članaka 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

 

Prema članku 14. Direktive o energetskim svojstvima zgrada više ne treba pregledavati sustave grijanja i kombinirane sustave grijanja i ventilacije s nazivnom snagom od 70 kW ili manjom. Prema tom članku i dalje se moraju redovito pregledavati sustavi grijanja i kombinirani sustavi grijanja i ventilacije s nazivnom snagom većom od 70 kW. Direktivom o energetskim svojstvima zgrada predviđena su izuzeća za:

(a)

sustave koji su obuhvaćeni ugovornim sporazumima o energetskom učinku (ili sličnim instrumentima), u skladu s člankom 14. stavkom 2.;

(b)

sustave kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator, u skladu s člankom 14. stavkom 2.;

(c)

sustave u nestambenim zgradama opremljene sustavima automatizacije i kontrole, u skladu s člankom 14. stavkom 4. i člankom 14. stavkom 6.;

(d)

sustave u stambenim zgradama s konkretnim funkcijama nadzora i kontrole, u skladu s člankom 14. stavkom 5. i člankom 14. stavkom 6.

 

Prema članku 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada više ne treba pregledavati sustave klimatizacije i kombinirane sustave klimatizacije i ventilacije s nazivnom snagom od 70 kW ili manjom. Prema tom članku i dalje se moraju redovito pregledavati sustavi klimatizacije i kombinirani sustavi klimatizacije i ventilacije s nazivnom snagom većom od 70 kW. Direktivom o energetskim svojstvima zgrada predviđena su izuzeća za:

(a)

sustave obuhvaćene ugovornim sporazumima o energetskom učinku (ili sličnim instrumentima), u skladu s člankom 15. stavkom 2.;

(b)

sustave kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator, u skladu s člankom 15. stavkom 2.;

(c)

sustave u nestambenim zgradama opremljene sustavima automatizacije i kontrole, u skladu s člankom 15. stavkom 4. i člankom 15. stavkom 6.;

(d)

sustave u stambenim zgradama s konkretnim funkcijama nadzora i kontrole, u skladu s člankom 15. stavkom 5. i člankom 15. stavkom 6.

2.2.3.   Zahtjevi povezani s ugradnjom uređaja za samoreguliranje (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Prije izmjene: nije primjenjivo (te su odredbe uvedene izmjenom).

Nakon izmjene: Člankom 1. Direktive (EU) 2018/844 uvode se novi zahtjevi povezani s ugradnjom uređaja za samoreguliranje i sustavâ automatizacije i kontrole zgrade u zgradama koje ispunjavaju određene uvjete. Točnije, prema trećem podstavku članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju zahtijevati ugradnju uređaja za samoreguliranje u svim novim zgradama i postojećim zgradama, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, u slučaju zamjene generatora topline.

2.2.4.   Zahtjevi povezani s ugradnjom sustavâ automatizacije i kontrole zgrade (članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Prije izmjene: nije primjenjivo (te su odredbe uvedene izmjenom).

Nakon izmjene: Prema članku 14. stavku 4. i članku 15. stavku 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju zahtijevati ugradnju sustavâ automatizacije i kontrole zgrade u svim nestambenim zgradama čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja, sustava klimatizacije, kombiniranog sustava grijanja i ventilacije i kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije veća od 290 kW. U skladu s člankom 14. stavkom 4. i člankom 15. stavkom 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada rok za to je 31. prosinca 2025. ako je to tehnički i gospodarski izvedivo (vidjeti odjeljak 2.3.4. za više smjernica o izvedivosti ispunjavanja zahtjevâ).

2.3.   Razumijevanje odredbi o tehničkim sustavima zgrade i njihovim pregledima, uređajima za samoreguliranje i sustavima automatizacije i kontrole zgrada

2.3.1.   Zahtjevi za tehničke sustave zgrade i procjena i dokumentiranje ukupnih energetskih svojstava tehničkih sustava zgrade (članak 2., članak 8. stavak 1. i članak 8. stavak 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.3.1.1.   Proširenje definicije pojma „tehnički sustav zgrade” (članak 2. stavak 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Obveze koje proizlaze iz članka 8. stavka 1. i članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada primjenjuju se na tehničke sustave zgrade kako su definirani u članku 2. stavku 3. Prema toj definiciji pojam „tehnički sustav zgrade” znači „tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, grijanje vode za kućanstva, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i kontrolu zgrade, proizvodnju električne energije u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora”.

„Tehnički sustav zgrade” već je definiran u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada prije posljednje izmjene. U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada definicija se ažurira: upotrebom različitih naziva za neke sustave kako bi se razjasnio njihov opseg; i proširenjem definicije tako da uključuje dodatne sustave („tehnička oprema za automatizaciju i kontrolu zgrade” i „tehnička oprema za proizvodnju električne energije u krugu zgrade”).

U sljedećoj tablici sažeto su prikazane promjene definicije prema Direktivi o energetskim svojstvima zgrada:

Tablica 1.

Promjene definicije pojma „tehnički sustav zgrade” uvedene u okviru Direktive o energetskim svojstvima zgrada

Prije izmjene

Izmjena

Vrsta promjene

grijanje

grijanje prostora

razjašnjenje opsega

hlađenje

hlađenje prostora

razjašnjenje opsega

ventilacija

ventilacija

bez promjena

priprema tople vode

grijanje vode za kućanstva

razjašnjenje opsega

rasvjeta

ugrađena rasvjeta

razjašnjenje opsega (1)

nije primjenjivo

automatizacija i kontrola zgrade

novi tehnički sustav zgrade

nije primjenjivo

proizvodnja električne energije u krugu zgrade

novi tehnički sustav zgrade

Koncept „proizvodnje električne energije u krugu zgrade” iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada trebao bi se tumačiti u vezi s člankom 15. Direktive (2) o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije kojima se uređuju status, prava i obveze potrošača električne energije koji posjeduju i proizvodne jedinice te „aktivnih potrošača” kako su definirani u toj Direktivi.

2.3.1.2.   Novi tehnički sustavi zgrade u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (članak 2. stavak 3. i članak 2. stavak 3.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Tehnička oprema za automatizaciju i kontrolu zgrade i tehnička oprema za proizvodnju električne energije u krugu zgrade dodane su definiciji tehničkih sustava zgrade.

(a)

„Sustavi automatizacije i kontrole zgrada” definirani su u članku 2. stavku 3.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada: „‚sustav automatizacije i kontrole zgrade’ znači sustav, koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskih kontrola i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade”;

(b)

„sustavi proizvodnje električne energije u krugu zgrade” odnose se na sustave koji su osmišljeni za proizvodnju električne energije, postavljeni u ograničenom području prostora na kojem se nalazi zgrada odnosno unutar njega i koji su na određenoj razini integrirani sa zgradom i njezinim električnim instalacijama (3). Takvi sustavi osobito uključuju fotonaponske ploče (npr. krovne fotonaponske ploče), mikrokogeneracijska (CHP) postrojenja i male vjetroturbine.

2.3.1.3.   Korisne definicije: „sustav grijanja” i „sustav klimatizacije” (članak 2. stavak 15.a i članak 2. stavak 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Osim definicije tehničkog sustava zgrade u članku 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada navode se definicije sustava grijanja i sustava klimatizacije (4):

(a)

„‚Sustav grijanja’ znači kombinacija komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura (5)”.

(b)

„‚Sustav klimatizacije’ znači kombinacija komponenti koje su potrebne za određeni oblik obrade zraka u prostoriji pomoću koje se nadzire temperatura odnosno pomoću koje se temperatura može sniziti (6)”.

2.3.1.4.   Kada se primjenjuju obveze? (članak 8. stavak 1. i članak 8. stavak 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Odredbe o tehničkom sustavu zgrade iz članka 8. stavka 1. i članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada primjenjuju se pri ugradnji, zamjeni ili modernizaciji tehničkog sustava zgrade.

Imajte na umu da se uvjeti koje treba ispuniti da bi se te obveze primjenjivale odnose samo na tehničke sustave zgrade, a ne na vrstu razmatrane zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade. Iz definicije tehničkog sustava zgrade jasno je da je tehnički sustav zgrade oprema u zgradi ili samostalnoj uporabnoj cjelini zgrade, što znači da se odredbe koje se primjenjuju na tehničke sustave zgrade primjenjuju u predmetnim zgradama ili samostalnim uporabnim cjelinama zgrade bez obzira na vrstu ili značajke zgrade.

Međutim, odredba o postavljanju zahtjevâ za sustave obvezna je samo u pogledu tehničkih sustava u postojećim zgradama. Na državama je članicama hoće li odlučiti proširiti obvezu na tehničke sustave u novim zgradama.

2.3.1.5.   Značenje pojmova (članak 8. stavak 1. i članak 8. stavak 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U novim odredbama o dokumentiranju svojstava sustava (članak 8. stavak 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada) upotrebljavaju se neki od istih koncepata kao i u odredbama o postavljanju zahtjevâ za sustave: „ukupna energetska svojstva”, „ugradnja”„zamjena” i „modernizacija”. Značenje tih pojmova ostaje isto u novim odredbama. Te bi pojmove stoga trebalo prenijeti na nacionalnoj razini na isti način kao i u odredbama o postavljanju zahtjevâ za sustave.

U odredbama o dokumentiranju svojstava sustava upotrebljava se i pojam „izmijenjeni dio” koji se odnosi na određeni dio (tj. komponentu) sustava na koji se utječe modernizacijom sustava. To je važno samo u kontekstu modernizacije sustava, a ne u kontekstu ugradnje ili zamjene sustava.

2.3.2.   Pregled sustava grijanja, sustava klimatizacije, kombiniranog sustava grijanja i ventilacije i kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije (članci 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.3.2.1.   Razvoj odredbi o pregledima iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada (članci 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Ukratko, glavne promjene u zahtjevima za pregled koje se uvode Direktivom o energetskim svojstvima zgrada odnose se na: 1. različite pragove za preglede, 2. uvođenje pregleda sustavâ ventilacije za kombinirane sustave grijanja (klimatizacije) i ventilacije, 3. veću usmjerenost na normalne uvjete rada i 4. veću ulogu sustavâ automatizacije i kontrole zgrada i sustavâ elektroničkog nadzora i upravljanja.

U skladu s člankom 14. stavkom 3. i člankom 15. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice mogu umjesto pregleda poduzeti alternativne mjere radi savjetovanja korisnika. Odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada o alternativnim mjerama slične su onima navedenima u toj direktivi prije posljednje izmjene.

Međutim, države članice koje odluče primijeniti alternativne mjere moraju osigurati da je njihov učinak istovjetan učinku koji bi imali pregledi provedeni u skladu s člankom 14. stavkom 1. i člankom 15. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada (to uključuje elemente kao što su novi pragovi, kombinirani sustavi grijanja i ventilacije, izuzeća itd.).

Odredbe članka 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada gotovo su istovjetne onima iz članka 14. Jedina je razlika u tome što se članak 14. primjenjuje na sustave grijanja, dok se članak 15. primjenjuje na sustave klimatizacije. Države članice stoga bi trebale primijeniti preporuke navedene za pregled sustava grijanja iz članka 14. na pregled sustava klimatizacije iz članka 15. (ili alternativne mjere ako postoje). Iz toga slijedi da se upućivanja na sustave grijanja primjenjuju i na sustave klimatizacije te da se upućivanja na generatore topline ili kotlove primjenjuju i na generatore hladnoće ili rashladne uređaje. Kako bi se izbjegle zalihosti, sljedeći odjeljci uglavnom se odnose na pregled sustava grijanja iz članka 14.; posebna upućivanja na sustave klimatizacije iz članka 15. navode se samo prema potrebi.

2.3.2.2.   Efektivna nazivna snaga (članak 2. stavak 17., članak 14. i članak 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Definicija „efektivne nazivne snage” navodi se u članku 2. stavku 17. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Za grijanje i klimatizaciju efektivna nazivna snaga znači maksimalna snaga (u kW) tijekom rada prema specifikacijama proizvođača sustava (7):

(a)

nazivna toplinska snaga za sustav grijanja;

(b)

nazivna snaga hlađenja za sustav klimatizacije.

Kada je to primjenjivo, prag efektivne nazivne snage primjenjuje se zasebno na svaki sustav (grijanje, klimatizacija, kombinirano grijanje ili klimatizacija i ventilacija).

Tamo gdje su ugrađeni kombinirani sustavi, efektivna nazivna snaga trebala bi odražavati kapacitet kombinacije sustava, kako je razjašnjeno u odjeljcima 2.3.2.3. i 2.3.2.4.

Sustav obično obuhvaća više od jedne jedinice koje zajednički rade. U tom je slučaju efektivna nazivna snaga jednaka zbroju efektivnih nazivnih snaga pojedinačnih jedinica.

2.3.2.3.   Sustavi grijanja i kombinirani sustavi grijanja i ventilacije (članak 14. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Posljednjom izmjenom Direktive o energetskim svojstvima zgrada proširuje se područje primjene pregleda kako bi se njime obuhvatila i ventilacija koja je sastavni dio kombiniranih sustava grijanja i ventilacije.

Države članice koje već imaju uspostavljene sustave pregleda trebale su već pri prenošenju utvrditi opseg samog sustava grijanja. U skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada taj sustav mora uključivati sve dostupne dijelove, kao što su generator topline, sustav kontrole i cirkulacijske pumpe.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada utvrđena je i obveza pregleda ventilacije u kombiniranim sustavima grijanja i ventilacije. Budući da je to novi zahtjev, države članice trebale bi utvrditi vrste sustava koje će se od sada smatrati kombiniranim sustavima grijanja i ventilacije.

Pri tumačenju pojma „kombinirani sustav grijanja i ventilacije” trebalo bi podrazumijevati da on uključuje sljedeće kategorije:

(a)

1. vrsta: sustav ventilacije povezan sa sustavom grijanja. To su sustavi u kojima je sustav ventilacije sastavljen od jedne ili više klima komora kojima se obrađeni zrak dovodi u grijani prostor odnosno prostore odnosno u kojima su te klima komore priključene na jedan ili više generatora topline kako bi se toplinom iz generatora obradio zrak. Primjeri te vrste sustava: kotao + klima komora + priključne jedinice (ventilatorske cijevne vijuge/ventilatorski konvektori/radijatori) ili kotao + sustavi s promjenjivim volumenom zraka;

(b)

2. vrsta: sustav ventilacije koordiniran sa sustavom grijanja. To su sustavi u kojima postoji jedna ili više klima komora kojima se obrađeni zrak dovodi u grijani prostor odnosno prostore. Sustav ventilacije povezan je s neovisnim izvorom topline (npr. namjenski kotao ili dizalica topline) ili se u njemu upotrebljava unutarnji izvor topline (npr. električni otpor). Prostor se uglavnom grije sustavom koji upotrebljava drugačiji izvor topline. Iako sustavi grijanja i ventilacije nemaju isti izvor topline, djeluju integrirano i koordinirano (npr. u pogledu vremenskog rasporeda, temperatura protoka ili brzine protoka). Primjeri te vrste sustava: krovne jedinice (varijabilni volumen rashladnog sredstva ili varijabilni protok rashladnog sredstva) + klima komore;

(c)

3. vrsta: sustav ventilacije neovisan od sustava grijanja. To su sustavi u kojima je sustav ventilacije potpuno neovisan od grijanja, kako u pogledu izvora topline, tako i u pogledu rada. Primjeri te vrste sustava: sustavi samo za odvod zraka, sustavi za dovod i odvod zraka (bez prethodnog grijanja).

Sustave 1. vrste trebalo bi smatrati kombiniranim sustavima grijanja i ventilacije. To znači da se primjenjuju zahtjevi iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada (to je utvrđeno u uvodnoj izjavi 35. Direktive (EU) 2018/844). Bez obzira na udio topline koji se upotrebljava u sustavu ventilacije, i sustav grijanja i sustav ventilacije u potpunosti su uključeni u dovod topline unutar zgrade. Za tu je vrstu sustava potrebna pažljiva integracija ventilacije i grijanja kako bi se na najučinkovitiji način osiguralo odgovarajuće unutarnje okruženje, osobito u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada. Pregledi tih sustava dobra su prilika za utvrđivanje načina za uštedu energije uz manji trošak (lako ostvarivi ciljevi).

Sustave 2. vrste također bi trebalo smatrati kombiniranim sustavima grijanja i ventilacije. To je uglavnom zbog potrebe da se na prikladan način integrira rad sustavâ grijanja i ventilacije. Slično kao i sa sustavima 1. vrste, pregled je dobra prilika za utvrđivanje načina za uštedu energije uz manji trošak provedbe.

Sustave 3. vrste ne bi trebalo smatrati kombiniranim sustavima grijanja i ventilacije. Sa sustavom grijanja i sustavom ventilacije trebalo bi postupati kao s pojedinačnim i zasebnim sustavima za potrebe Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Općenito, sustavi 1. i 2. vrste češći su u nestambenim zgradama (kao što su uredi, trgovački centri itd.), dok su sustavi 3. vrste češći u stambenim zgradama.

Efektivna nazivna snaga kombiniranog sustava grijanja i ventilacije trebala bi biti zbroj efektivnih nazivnih snaga različitih generatora topline ugrađenih u sustav (8).

Izračun nazivne snage sustava ovisi o vrsti sustava. U sustavima 1. i 3. vrste veličina generatora topline odlučujući je čimbenik. U sustavima 2. vrste veličinu generatora topline trebalo bi dodati veličini zasebnog generatora topline u sustavu ventilacije (npr. električne grijalice, solarne termalne ploče itd.). To je zbog toga što se kapacitet grijanja obaju elemenata upotrebljava za kompenzaciju gubitaka topline u grijanom prostoru.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada nije određeno u kojoj se mjeri pregled odnosi na aspekte upravljanja zrakom i obrade zraka u sustavu (kao što su kanalni razvod, zaklopke ili zračni filtri). Međutim, bila bi dobra praksa da ih neovisni stručnjak i dalje obuhvati pregledom, barem u određenoj mjeri, na temelju dostupnosti sustava i dostupnih mogućnosti za uštedu energije. U kombiniranom sustavu grijanja i ventilacije različiti dijelovi sustava mogu u praksi biti smješteni zajedno ili u neposrednoj blizini. Budući da inspektor fizički posjećuje zgradu, dodatno radno opterećenje i trošak su ograničeni, dok su mogućnosti za uštedu energije dobre.

2.3.2.4.   Kombinirani sustavi grijanja ili klimatizacije i ventilacije (članci 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Uobičajeno je da se sustav ventilacije priključi i na sustav grijanja i sustav klimatizacije.

U državama članicama koje su se odlučile za preglede sustava grijanja i sustava klimatizacije moglo bi doći do dvostrukog pregleda ventilacije (jednom sa sustavom grijanja i još jednom sa sustavom klimatizacije). Taj scenarij dvostrukih pregleda trebalo bi izbjegavati kako bi se ograničilo opterećenje za zgradu i korisnike.

Poželjno je da kombinirane sustave grijanja ili klimatizacije i ventilacije pregleda stručnjak kvalificiran za provjeru oba sustava tijekom jednog posjeta. U suprotnom se preporučuje da sustav ventilacije pregleda stručnjak kvalificiran za preglede sustavâ klimatizacije.

U državama članicama koje su se odlučile za preglede jedne vrste sustava i alternativne mjere za drugu vrstu sustava ne postoji rizik od dvostrukog pregleda. Međutim, pregledom bi trebalo osigurati da su ciklusi grijanja odnosno hlađenja u sustavu ventilacije međusobno usklađeni za optimalan rad.

Kako bi se utvrdilo je li sustav iznad ili ispod praga od 70 kW, efektivnu nazivnu snagu grijanja odnosnu efektivnu nazivnu snagu hlađenja trebalo bi smatrati zasebnim elementima. Primjerice, kombinirani sustav grijanja i klimatizacije s nazivnom snagom grijanja od 50 kW i nazivnom snagom hlađenja od 30 kW bio bi ispod praga za preglede grijanja i klimatizacije. Kombinirani sustav s nazivnom snagom grijanja od 80 kW i nazivnom snagom hlađenja od 30 kW bio bi iznad praga za preglede grijanja, a ispod praga za preglede klimatizacije.

Razlog za takvo odvojeno postupanje u tome je što se prema Direktivi o energetskim svojstvima zgrada sustavi grijanja i klimatizacije razmatraju zasebno (članak 14. odnosno članak 15.). Ne postoje odredbe u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada u kojima se takvi sustavi razmatraju zajedno. Prema tome, iako u praksi mogu postojati, u skladu s člancima 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada takvi kombinirani sustavi ipak se moraju razmatrati zasebno u pogledu odgovarajućih zahtjeva za pregled, obveza izvješćivanja, učestalosti, certifikata inspektora itd.

2.3.2.5.   Dizalice topline i krovne jedinice (članak 2. stavak 18., članak 14. i članak 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U članku 2. stavku 18. Direktive o energetskim svojstvima zgrada dizalice topline definirane su kao „uređaj, naprava ili postrojenje koje prenosi toplinu iz prirodnog okruženja kao što su zrak, voda ili tlo, u zgrade ili industrijske aplikacije obrtanjem prirodnog tijeka topline tako da ona teče od niže temperaturne razine prema višoj. Kod reverzibilnih dizalica topline toplina se može prenositi iz zgrade u prirodno okruženje”. Dizalice topline stoga mogu djelovati kao generatori i za sustave grijanja i za sustave klimatizacije, iako u nekim primjenama mogu osigurati samo jednu ili drugu funkciju. Zbog te sposobnosti osiguravanja i grijanja i hlađenja dizalice topline mogu biti obuhvaćene i člankom 14. i člankom 15.

Ako se dizalica topline upotrebljava kao generator topline u sustavu koji osigurava samo grijanje, tada bi sustav trebao biti obuhvaćen člankom 14. Primjerice, to bi bila situacija kada dizalica topline proizvodi toplinu za grijanje i za grijanje vode za kućanstva.

Ako se dizalica topline upotrebljava kao generator topline ili hladnoće u sustavu koji osigurava i grijanje i klimatizaciju, tada bi sustav trebao biti obuhvaćen člankom 15.

Krovne jedinice posebna su kategorija dizalica topline i obično se upotrebljavaju u relativno velikim nestambenim zgradama. Rade kao dizalice topline i imaju dodatnu sposobnost istodobnog osiguravanja grijanja i hlađenja. Uvijek se treba smatrati da su obuhvaćene člankom 15.

2.3.2.6.   Svojstva u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada (uvodna izjava 36., članak 14. stavak 1. i članak 15. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Prije izmjene u uvodnoj izjavi 26. Direktive o energetskim svojstvima zgrada navodilo se da „redovito održavanje i pregled sustava grijanja i klimatizacije putem kvalificiranog osoblja doprinosi održavanju ispravne podešenosti sustava, u skladu sa specifikacijama proizvoda, i na taj način osigurava optimalnu učinkovitost s okolišnog, sigurnosnog i energetskog stajališta”, a u članku 14. stavku 1. navodilo se da pregled mora uključivati procjenu veličine kotla u odnosu na zahtjeve zgrade.

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada se nakon izmjene ne odnosi samo na kotao, već i na sustav u cjelini, a posebno na generator topline. Stoga je veći naglasak na uobičajenim uvjetima rada. U uvodnoj izjavi 36. Direktive (EU) 2018/844 navodi se da je bolje da se u pregledima usmjeri na stvarne uvjete uporabe, uzimajući u obzir različite uvjete rada za koje može biti potreban samo dio nazivnog izlaznog kapaciteta. To je zbog toga što se samo mali dio potrošnje energije u sustavu grijanja odvija pod uvjetima sličnima projektnim uvjetima. Umjesto toga najveći dio energije troši se kada sustav radi pod „djelomičnim opterećenjem” (tj. kada sustav ne radi punim kapacitetom). Stoga bi cilj trebao biti osigurati da sustav može učinkovito i djelotvorno raditi u svim uvjetima.

Prema članku 14. stavku 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada pregled sustava grijanja prema potrebi uključuje procjenu sposobnosti sustava da optimizira svoja svojstva u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada. Države članice moraju ažurirati svoje zakonodavstvo kako bi osigurale da se ta procjena svojstava prema potrebi obuhvati područjem primjene pregleda.

Rad sustava grijanja ovisi o mnogim čimbenicima, među ostalim: vanjskim uvjetima, značajkama zgrade, uporabi zgrade i značajkama sustava. Utvrđivanje tipičnih ili prosječnih uvjeta rada za sve moguće kombinacije složeno je i vjerojatno nepraktično.

Sustavi rijetko rade punim kapacitetom i umjesto toga rade pod takozvanim djelomičnim opterećenjem. Moguće je navesti neke okvirne smjernice o tipičnim ili prosječnim uvjetima rada na temelju postotka upotrijebljenog kapaciteta sustava u određenom razdoblju. Na primjer, u pravilu bi se moglo reći da je rezultat tipičnih ili prosječnih uvjeta sustav čiji kapacitet u određenom razdoblju (npr. dan) iznosi između 20 % i 40 % projektnog kapaciteta. Međutim, time se dobiva nepotpuna slika. Čak i u tipičnom ili prosječnom danu najučinkovitije postavke za sustav mogu se znatno razlikovati ovisno o dobu dana. Stoga se ne preporučuje da se u nacionalnom zakonodavstvu tipični ili prosječni uvjeti rada utvrde kao funkcija opterećenja sustava.

Također je moguće navesti neke opće smjernice za utvrđivanje tipičnih ili prosječnih uvjeta rada na temelju vanjske temperature i odrediti kako se oni razlikuju od projektnih uvjeta. Na primjer, ako su projektni uvjeti postavljeni na – 10 °C, tipični ili prosječni uvjeti rada mogu se utvrditi kao funkcija manje zahtjevne vanjske temperature (npr. između 5 i 10 °C) ili na temelju temperaturne razlike između zatvorenog i otvorenog prostora (npr. temperaturna razlika od 60 % između zatvorenog i otvorenog prostora u projektnim uvjetima). Međutim, isti se sustav može ponašati potpuno drukčije ovisno o zgradi u kojoj je ugrađen, načinu uporabe i vremenu u određenom trenutku. Stoga se ne preporučuje da se u nacionalnom zakonodavstvu utvrde ili tablično prikažu tipični ili prosječni uvjeti rada kao funkcija vanjskih uvjeta (npr. standardni dan). Isto se može reći i za značajke zgrade ili uporabu zgrade (npr. 80 % popunjenosti).

Tehničke pojedinosti o tome kako provesti procjenu mogu se utvrditi tijekom osposobljavanja ili u dokumentaciji koja se dostavlja inspektorima.

Tehnička tijela i udruženja dobro znaju da je potrebno razjasniti rad sustavâ u tipičnim ili prosječnim uvjetima. Postoji niz objavljenih priručnika i smjernica koji se odnose na rad sustavâ pod djelomičnim opterećenjem (za razliku od punog opterećenja ili projektnog opterećenja). Preporučuje se da države članice slijede ili upotrijebe te smjernice prilikom izrade svojih materijala za obuku (9).

2.3.2.7.   Funkcije elektroničkog nadzora i učinkovite funkcije kontrole u stambenim zgradama (članak 14. stavak 5. i članak 15. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Ugradnja funkcija elektroničkog nadzora i učinkovitih funkcija kontrole u stambenim zgradama može dovesti do znatne uštede energije, poboljšati upravljanje unutarnjim okruženjem i biti korisna za vlasnike i korisnike zgrada. To je osobito slučaj za velike zgrade gdje je pristup kontrolnim mehanizmima sustava i informacijama o sustavu ograničen za većinu korisnika.

Člankom 14. stavkom 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada o funkcijama elektroničkog nadzora i kontrole obuhvaćene su samo stambene zgrade. Prema tom članku, na državama je članicama da odluče hoće li se odlučiti za utvrđivanje zahtjevâ kako bi se osiguralo da su stambene zgrade opremljene takvim funkcijama tako da ih uvedu u svoje nacionalne mjere za prenošenje.

Članak 14. stavak 5. točka (a) Direktive o energetskim svojstvima zgrada odnosi se na osiguravanje trajnog elektroničkog nadzora. Sustavi kojima se to radi mjere vlastitu potrošnju energije i upotrebljavaju je za izračun svojstava sustava, što bi trebalo biti dostupno vlasniku ili upravitelju sustava. Ako se svojstva sustava znatno pogoršaju ili ako se javi potreba za servisiranjem, vlasnik ili upravitelj sustava obavještava se o tome putem sustava. Sustav bi trebao raditi neprekidno, a ne periodično (na primjer, svakih tri mjeseca).

Članak 14. stavak 5. točka (b) Direktive o energetskim svojstvima zgrada odnosi se na pružanje učinkovitih funkcija kontrole kako bi se osiguralo optimalno generiranje, distribucija, pohrana i korištenje energije. U tim funkcijama kontrole trebao bi se uzeti u obzir scenarij višestambene zgrade s jednim sustavom grijanja, u kojem bi pojedinačni korisnici mogli upravljati sustavom samo unutar granica svoje samostalne uporabne cjeline zgrade.

Članak 14. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada odnosi se na neobvezno uvođenje obiju funkcija u stambene zgrade.

Za razliku od članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, kojima se predviđaju određeni pragovi za ispunjenje obveze koji se moraju odraziti u nacionalnim mjerama prenošenja, članak 14. stavak 5. neobvezujuće je prirode (sadrži riječ „mogu”) i stoga se u njemu ne navode pojedinosti o pragovima efektivne nazivne snage i njime se implicitno obuhvaćaju sve stambene zgrade bez obzira na veličinu. Preporučuje se da države članice pri utvrđivanju zahtjevâ uzmu u obzir razlike u vrstama sustava i zgrada.

2.3.2.8.   Izuzeće od pregleda (članak 14. stavak 2., članak 14. stavak 4., članak 14. stavak 5., članak 15. stavak 2., članak 15. stavak 4. i članak 15. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Prije izmjene države članice mogle su u skladu s Direktivom smanjiti učestalost pregleda ili ih prema potrebi ublažiti ako se koriste sustavi elektroničkog nadzora i upravljanja.

Izmjenom Direktive o energetskim svojstvima zgrada uvode se izuzeća:

(a)

ako je tehnički sustav zgrade obuhvaćen ugovorom o energetskom učinku (ili sličnim instrumentom) ili njime upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator (izuzeće utvrđeno u članku 14. stavku 2.); ili

(b)

ako sustav grijanja ima određene značajke kontrole i nadzora kako je definirano u članku 14. stavcima 4. i 5. (izuzeće utvrđeno u članku 14. stavku 6.).

(a)   Tehnički sustavi zgrade obuhvaćeni ugovorima o energetskom učinku (ili sličnim instrumentima) (članak 14. stavak 2. i članak 15. stavak 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U članku 14. stavku 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada iz pregleda se izuzimaju oni tehnički sustavi zgrade koji su izričito obuhvaćeni dogovorenim kriterijem energetskih svojstava ili ugovornim sporazumom u kojem se navodi dogovorena razina poboljšanja energetskih svojstava. Ugovor o energetskom učinku kako je definiran u članku 2. stavku 27. Direktive o energetskoj učinkovitosti ispunjava te zahtjeve.

Izuzete su i zgrade kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator i na koje se stoga primjenjuju mjere praćenja svojstava na strani sustava.

Izuzeća iz članka 14. stavka 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada primjenjuju se samo ako je ukupni učinak pristupa istovjetan učinku koji proizlazi iz provedbe pregleda u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada ne navodi se kako bi se ta istovjetnost trebala utvrditi. Jedna je mogućnost da se utvrdi provode li se već redoviti pregledi tehničkog sustava zgrade u okviru nekog ugovora ili sporazuma te jesu li ti pregledi slični pregledima u skladu s člankom 14. stavkom 1. Ako se provode takvi pregledi tehničkog sustava zgrade, sustav se može izuzeti od zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 1.

Može se pretpostaviti da većina ugovora ili sporazuma o energetskom učinku već uključuje određenu razinu redovitih pregleda. Međutim, puni opseg tih pregleda možda nije u potpunosti u skladu sa zahtjevima Direktive o energetskim svojstvima zgrada. U uobičajenim okolnostima države članice ne bi mogle pojedinačno provjeriti svaki ugovor o energetskim uslugama kako bi utvrdile jesu li učinci istovjetni ili ne. Osim toga, budući da takve ugovore mogu potpisati dva privatna trgovačka društva, uvjeti i odredbe mogu se znatno razlikovati ovisno o ugovoru. Stoga države članice mogu odlučiti pojednostavniti i normirati takve ugovore.

U članku 2. stavku 27. Direktive o energetskoj učinkovitosti ugovor o energetskom učinku definira se kao „ugovorni sporazum između korisnika i pružatelja mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, koji se provjerava i prati tijekom čitavog trajanja ugovora, pri čemu su ulaganja (radovi, opskrba ili usluge) u tu mjeru plaćena s obzirom na ugovorom dogovorenu razinu poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugi dogovoreni kriterij energetskog učinka, kao što je financijska ušteda”.

Među ostalim mjerama Direktivom o energetskoj učinkovitosti uvode se i odredbe o energetskim uslugama. U članku 16. Direktive o energetskoj učinkovitosti od država članica zahtijeva se da, gdje je to potrebno, razviju certifikacijske i/ili akreditacijske sustave.

U članku 18. Direktive o energetskoj učinkovitosti od država članica zahtijeva se da podupiru javni sektor osiguravanjem obrazaca ugovora o energetskom učinku. Prema članku 18. Direktive o energetskoj učinkovitosti ti obrasci ugovora o energetskom učinku moraju uključivati najmanje stavke navedene u Prilogu XIII.

Za potrebe zahtjevâ za istovjetnost iz članka 14. stavka 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada može se smatrati da ugovori o energetskom učinku koje je potpisalo akreditirano/certificirano poduzeće i koji odgovarajuće prate obrazac kao što je onaj naveden u Prilogu XIII. Direktivi o energetskoj učinkovitosti imaju učinak istovjetan učinku pregleda.

Stoga bi države članice trebale imati javno dostupan popis akreditiranih ili certificiranih trgovačkih društava zajedno s javno dostupnim obrascima ugovora.

U svrhu vođenja evidencije status sustava izuzetog od pregleda zbog ugovora o energetskom učinku trebalo bi zabilježiti u bazi podataka pregleda. To bi trebalo uključivati upućivanje na trajanje ugovora i, prema tome, na razdoblje tijekom kojeg se izuzeće primjenjuje.

U državama članicama u kojima obrasci ugovora i popis akreditiranih ili certificiranih trgovačkih društava nisu javno dostupni nadležna tijela će morati pojedinačno provjeravati ugovore kako bi utvrdila jesu li učinci istovjetni ili ne. Ugovorne strane to bi mogle olakšati dodavanjem priloga svojim ugovorima u kojima se jasno i nedvosmisleno navode najmanje sljedeće točke navedene u Prilogu XIII. Direktivi o energetskoj učinkovitosti:

(a)

zajamčene uštede koje treba ostvariti provedbom mjera iz ugovora;

(b)

trajanje i ključne točke ugovora, uvjeti i otkazni rok;

(c)

referentni datum za utvrđivanje ostvarenih ušteda;

(d)

obveza potpune provedbe mjera iz ugovora i dokumentiranje svih promjena napravljenih tijekom projekta;

(e)

jasne i transparentne odredbe o mjerenju i provjeri ostvarenih zajamčenih ušteda, provjeri kakvoće i jamstvima (u idealnom slučaju s upućivanjem na nacionalne ili EU-ove norme).

Državama članicama mogla bi biti korisna upućivanja na postojeće norme (10), smjernice (11) i obrasce ugovora (12).

(b)   Funkcija sustava automatizacije i kontrole zgrada, funkcija trajnog elektroničkog nadzora i učinkovite funkcije kontrole (članak 14. stavak 4., članak 14. stavak 5., članak 15. stavak 4. i članak 15. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U članku 14. stavku 6. Direktive o energetskim svojstvima zgrada od pregleda iz članka 14. stavka 1. izuzimaju se one zgrade koje su u skladu sa zahtjevima iz članka 14. stavka 4. i članka 14. stavka 5.

Prema članku 14. stavku 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada u nestambene zgrade sa sustavom grijanja ili kombiniranim sustavom grijanja i ventilacije s efektivnom nazivnom snagom većom od 290 kW sustavi automatizacije i kontrole zgrada moraju se ugraditi do 2025. ako je to tehnički i gospodarski izvedivo (13).

Na nestambene zgrade sa sustavima s efektivnom nazivnom snagom između 70 kW i 290 kW ne primjenjuje se obveza ugradnje sustava automatizacije i kontrole zgrada iako države članice mogu odlučiti smanjiti prag i zahtijevati da su sustavi grijanja s manjim sustavima opremljeni sustavima automatizacije i kontrole zgrada. Zgrade koje su obuhvaćene novim zahtjevom i opremljene sustavom automatizacije i kontrole zgrada također bi trebale biti izuzete od pregleda.

Pojedinačni vlasnici zgrada mogu odlučiti ugraditi sustav automatizacije i kontrole zgrada koji je u skladu s materijalnim zahtjevima iz članka 14. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. U takvim slučajevima države članice mogu odlučiti izuzeti te zgrade čak i ako njihovi sustavi ne dosežu prag od 290 kW. Ako države članice odluče to učiniti, trebale bi ipak to uključiti u svoje mjere prenošenja Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Člankom 14. stavkom 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada omogućuje se državama članicama da osiguraju opremljenost stambenih zgrada funkcijom trajnog elektroničkog nadzora i učinkovitim funkcijama kontrole. U scenariju sličnom sustavu automatizacije i kontrole zgrada neki od tih elemenata mogu već biti prisutni na tržištu u nekom obliku. Međutim, možda nisu u potpunosti u skladu sa zahtjevima iz članka 14. stavka 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Stoga bi se u definiciji tih sustava i načinu na koji se uvode u nacionalno zakonodavstvo trebale jasno objasniti razlike.

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 39. Direktive (EU) 2018/844, države članice mogu odlučiti da će i dalje primjenjivati sustave pregleda koji se već koriste. Ipak, i dalje treba uzeti u obzir izuzeća koja se primjenjuju u skladu s člankom 14. stavkom 2. i člankom 14. stavkom 6.

2.3.2.9.   Alternativne mjere

U članku 14. stavku 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada utvrđene su odredbe i obveze država članica koje odluče poduzeti alternativne mjere koje se odnose na sustave grijanja ili kombinirane sustave grijanja i hlađenja. U takvim slučajevima države članice moraju osigurati da je ukupni učinak tih mjera istovjetan učinku koji bi se postigao da je uspostavljen sustav pregleda, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. To znači da bi trebalo izračunati polaznu vrijednost onoga što bi se postiglo mjerama iz članka 14. stavka 1. kako bi se znalo hoće li alternativne mjere imati isti učinak.

Postoje četiri scenarija koji odražavaju različite situacije s kojima se države članice mogu susresti pri primjeni alternativnih mjera.

(a)   Scenarij 1.: države članice već su primijenile alternativne mjere prije izmjene i odluče da će ih i dalje primjenjivati

Izmjenom Direktive o energetskim svojstvima zgrada ne mijenja se znatno odredbe o alternativnim mjerama za preglede. Međutim, na njih utječu izmjene odredbi iz drugih stavaka članka 14. Te odredbe imaju različite učinke na članak 14. stavak 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, kako je opisano u daljnjim stavcima.

Uvođenje novog praga (70 kW) u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada znači da države članice koje odluče primijeniti alternativne mjere moraju primijeniti te mjere u pogledu sustava koji su obuhvaćeni novim povećanim pragom. To bi moglo dovesti do smanjenja broja sustava koji će biti obuhvaćeni alternativnim mjerama i, posljedično, može dovesti do smanjenja ostvarenih ušteda energije.

Nasuprot tome, novim zahtjevom za pregled ventilacije koja je sastavni dio kombiniranih sustava grijanja i ventilacije trebao bi se povećati učinak u smislu ušteda energije po pregledu. Države članice to bi trebale uzeti u obzir pri postavljanju polazne vrijednosti koju bi trebale postići svojim alternativnim mjerama.

Odredbe o izuzećima iz članka 14. stavka 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada (izuzeća sustavâ obuhvaćenih kriterijima energetskih svojstava) i članka 14. stavka 6. (izuzeća sustavâ sa sustavom automatizacije i kontrole zgrada) također mogu dovesti do smanjenja broja pregleda.

U skladu s člankom 14. stavkom 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice mogu utvrditi zahtjeve povezane s elektroničkim nadzorom i poboljšanim funkcijama kontrole u stambenim zgradama. Prema članku 14. stavku 6. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zgrade obuhvaćene sustavima kojima se osiguravaju te funkcije bile bi izuzete od pregleda. Stoga bi države članice koje primjenjuju alternativne mjere morale isključiti tu skupinu zgrada ako odluče primijeniti te zahtjeve.

Niz mjera koje države članice mogu poduzeti kako bi primijenile članak 14. stavak 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada nije se promijenio s izmjenom.

S obzirom na prethodno navedeno države članice koje odluče da će i dalje primjenjivati alternativne mjere na temelju Direktive o energetskim svojstvima zgrada obvezne su osigurati da je ukupni učinak tih mjera istovjetan učinku koji bi se postigao da je uspostavljen sustav pregleda, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. Zbog toga se polazna vrijednost onoga što bi se postiglo sustavom pregleda iz članka 14. stavka 1. mora ponovno izračunati s obzirom na članak 14. stavak 1. i s obzirom na prethodno navedene izmjene i zahtjeve iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Taj ponovni izračun omogućit će predmetnoj državi članici da sazna imaju li uspostavljene alternativne mjere isti učinak koji bi imao pregled ili jesu li one nedostatne te da u skladu s tim izmijeni mjere kako bi se osigurao istovjetan učinak.

Države članice trebale bi uključiti rezultate tog procesa u izvješće u kojem se dokumentira istovjetnost i koje moraju podnijeti Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 3. prije nego što država članica primijeni alternativne mjere.

(b)   Scenarij 2.: nakon prenošenja države članice koje su već primijenile alternativne mjere odluče promijeniti prirodu svojih alternativnih mjera

Ovaj scenarij odražava situaciju u kojoj nakon početnog prenošenja članka 14. stavka 3. u nacionalno pravo država članica odluči promijeniti područje primjene i/ili prirodu istovjetnih alternativnih mjera koje je uspostavila. Primjerice: država članica koja primjenjuje mjere A, B i C odlučila ih je promijeniti i početi primjenjivati mjere C, E i D.

Kao što je objašnjeno u prethodno navedenom scenariju 1., u članku 14. stavku 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada navodi se da države članice moraju obavijestiti Komisiju o svojoj namjeri da poduzmu alternativne mjere prije njihove primjene. Kako bi to učinila, država članica mora u skladu s člankom 14. stavkom 3. Komisiji podnijeti dodatno izvješće u kojem se pokazuje da je učinak izmijenjenih alternativnih mjera istovjetan učinku sustava pregleda iz članka 14. stavka 1. Komisija će zatim ocijeniti to dodatno izvješće kako bi osigurala da će predmetna država članica i dalje postizati istovjetnu razinu ušteda.

(c)   Scenarij 3.: promjene fonda zgrada utječu na područje primjene članka 14. stavka 1. i posljedično utječu na područje primjene alternativnih mjera

Kako se fond zgrada mijenja i razvija, područje primjene sustava pregleda kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. mijenja se u skladu s tim. Na primjer, kako sve više i više zgrada gotovo nulte energije dolazi na tržište, vjerojatno je da će se udio zgrada sa sustavima iznad 70 kW smanjiti. Osim toga, zgrade opremljene sustavom automatizacije i kontrole zgrada (vidjeti poglavlje 2.8.) bit će izuzete od pregledâ. S vremenom bi ta dva elementa mogla imati znatan učinak na područje primjene sustava pregleda, a time i na sve istovjetne alternativne mjere koje su države članice već uspostavile.

Na primjer, države članice mogu utvrditi takve promjene samostalnom studijom ili stalnim ocjenjivanjem sustava alternativnih mjera. Pregled tih promjena mogu dati i u okviru integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku koje se u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (14) („Uredba (EU) 2018/1999”) mora podnositi svake dvije godine.

Ako su promjene u nacionalnom fondu zgrada takve da područje primjene ili intenzitet alternativnih mjera više nije istovjetan području primjene ili intenzitetu sustava pregleda, tada bi predmetna država članica trebala prilagoditi alternativne mjere. Države članice to mogu učiniti izmjenom postojećih ili uvođenjem novih mjera.

U članku 14. stavku 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se od država članica da obavijeste Komisiju o svojoj namjeri da poduzmu alternativne mjere prije njihove primjene. Zbog promjena fonda zgrada države članice možda će trebati izmijeniti svoje istovjetne mjere. U takvim slučajevima, u skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, predmetna država članica mora obavijestiti Komisiju o svim promjenama prije primjene izmijenjenih alternativnih mjera.

U skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju obavijestiti Komisiju podnošenjem izvješća u kojem se pokazuje da je učinak izmijenjenih alternativnih mjera istovjetan učinku sustava pregleda iz članka 14. stavka 1. Komisija će zatim ocijeniti to dodatno izvješće kako bi osigurala da će predmetna država članica i dalje postizati istovjetnu razinu ušteda.

(d)   Scenarij 4.: države članice odlučuju prvi put poduzeti alternativne mjere

Taj se scenarij odnosi na situaciju u kojoj se država članica koja je do sada upotrebljavala sustave pregleda odluči prvi put prijeći na alternativne mjere.

U članku 14. stavku 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se od država članica da obavijeste Komisiju o svojoj namjeri da iskoriste tu mogućnost prije primjene alternativnih mjera. Kako bi to učinile, države članice moraju u skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada Komisiji podnijeti izvješće u kojem se pokazuje da je učinak alternativnih mjera istovjetan učinku sustavâ pregleda iz članka 14. stavka 1. Komisija će zatim ocijeniti izvješće kako bi osigurala da će predmetna država članica i dalje postizati istovjetnu razinu ušteda.

(e)   Podnošenje izvješćâ

U skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada država članica mora Komisiji podnijeti izvješće o istovjetnosti prije nego što primijeni bilo koju alternativnu mjeru. Komisija će ocijeniti izvješće i poduzeti odgovarajuće mjere u odnosu na državu članicu.

Prema članku 14. stavku 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju podnijeti i sva izvješća o istovjetnosti u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP-ovi). Prema članku 17. Uredbe (EU) 2018/1999 svaka ga država članica mora podnijeti pri sljedećem odgovarajućem koraku ciklusa izvješćivanja (15). Ako se vrijeme ciklusa izvješćivanja poklapa s vremenom uvođenja novih ili izmijenjenih alternativnih mjera, država članica može jednostavno podnijeti izvješće o istovjetnosti kao prilog NECP-u.

Ako se vrijeme ne poklapa na prethodno opisani način, država članica u svakom slučaju mora u skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada podnijeti svoje izvješće Komisiji prije nego što uspostavi mjere. Države članice mogu podnijeti svoje izvješće izravno Glavnoj upravi za energetiku iako ga moraju u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1999 podnijeti i tijekom sljedećeg ciklusa NECP-a.

2.3.3.   Zahtjevi povezani s ugradnjom uređaja za samoreguliranje i sustava automatizacije i kontrole zgrada (članak 8. stavak 1., članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.3.3.1.   Sustavi automatizacije i kontrole zgrada (članak 2. stavak 3.a, članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Sustavi automatizacije i kontrole zgrada široko je poznat i korišten koncept čije se značenje može znatno razlikovati. Prije nego što razmotrimo zahtjeve za sustave automatizacije i kontrole zgrada, važno je istaknuti na što se taj pojam odnosi u konkretnom području primjene članaka 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Prije svega, sustav automatizacije i kontrole zgrada je sustav koji je u skladu s definicijom navedenom u članku 2. stavku 3.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada, koja glasi kako slijedi (16):

„3a.

‚sustav automatizacije i kontrole zgrade’ znači sustav, koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskih kontrola i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade;”

Osim toga, sustav automatizacije i kontrole zgrada u području primjene članaka 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada mora imati sve sposobnosti navedene u članku 14. stavku 4. i članku 15. stavku 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, a to su:

(a)

neprekidno praćenje, bilježenje, analiza i omogućavanje prilagodbe korištenja energije;

(b)

vrednovanje energetske učinkovitosti zgrade s obzirom na referentne vrijednosti, otkrivanje gubitaka u pogledu učinkovitosti tehničkih sustava zgrade te obavješćivanje osobe odgovorne za prostore ili tehničko upravljanje zgradom o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti; i

(c)

omogućivanje komunikacije s povezanim tehničkim sustavima zgrade i drugim uređajima unutar zgrade te interoperabilnost s tehničkim sustavima zgrade za različite vrste patentiranih tehnologija, uređaja i proizvođača.

Sustavi automatizacije i kontrole zgrada koji su ugrađeni u nestambenim zgradama u skladu s obvezama iz članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada moraju oba biti u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 3.a te direktive i uključivati prethodno navedene sposobnosti. Te bi se sposobnosti trebale osigurati barem za tehničke sustave zgrade koji su obuhvaćeni područjem primjene članaka 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada: sustave grijanja, sustave klimatizacije, kombinirane sustave grijanja i ventilacije, kombinirane sustave klimatizacije i ventilacije.

Iako su sustavi za automatizaciju i kontrolu uobičajeni za neke kategorije zgrada (npr. nestambene), većina zgrada nema takve napredne sposobnosti, a one koje moraju ispuniti prethodno navedene obveze trebat će se modernizirati, što može biti znatan pothvat.

Stoga je od osobite važnosti da se zainteresirane strane (npr. upravitelji objekta za zgrade koje moraju ispuniti te obveze) obavijesti o tome da je područje primjene zahtjevâ šire od onoga što je obično obuhvaćeno takvim sustavima.

2.3.3.2.   Uređaji za samoreguliranje (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada navodi se „uređaj za samoreguliranje”, no u njoj se ne navodi nikakva konkretna definicija tog pojma. Međutim u članku 8. stavku 1. te direktive pojašnjava se da takav uređaj mora omogućivati zasebno reguliranje temperature u svakoj sobi (ili, u slučajevima u kojima je to opravdano, u određenoj zoni) samostalne uporabne cjeline zgrade. Uređaji ugrađeni kao rezultat provedbe tih odredbi trebali bi stoga:

(a)

omogućivati automatsko prilagođavanje toplinske snage ovisno o unutarnjoj temperaturi (i, neobvezno, dodatnim parametrima (17));

(b)

omogućivati reguliranje toplinske snage u svakoj sobi (ili zoni) u skladu s postavkama grijanja u razmatranoj prostoriji (ili zoni).

To posebice znači da:

(a)

svako rješenje koje se temelji na ručnom reguliranju toplinske snage ne bi bilo u skladu sa zahtjevima, čak i ako se podešavanje može izvesti na razini sobe (ili zone);

(b)

bilo koje rješenje koje omogućava automatsko reguliranje temperature, ali ne na razini sobe (ili zone), npr. automatsko reguliranje na razini stanova, ne bi bilo u skladu sa zahtjevima.

Bez obzira na broj ili vrste ugrađenih sustava, važno je da sustavi omogućavaju korisnicima da podese postavke temperature i da osiguravaju pridržavanje tih postavki (18).

U sljedećoj tablici navode se neki indikativni primjeri uređaja koji su u skladu sa zahtjevima za različite vrste sustava (19):

Tablica 2.

Primjeri uređaja za samoreguliranje

Uređaj

Vrsta sustava

Sposobnost reguliranja

Termostatski ventil za radijator

Hidronički sustav grijanja i radijatori

Reguliranje protoka tople vode u grijaćim tijelima u skladu s postavkom temperature

Sobni termostat

Hidronički sustav grijanja i površinsko grijanje (npr. podno grijanje)

Reguliranje protoka tople vode u površinskom grijanju zahvaljujući regulacijskom ventilu u sobi

Termostat ventilatorskog konvektora

Hidronički sustav grijanja/hlađenja

Upravljanje protokom tople/hladne vode i zraka na temelju postavke temperature

Pojedinačni termostat

Samostalni grijači ili klimatski uređaji

Upravljanje toplinskom snagom ovisno o postavci temperature

(a)   Grijanje, klimatizacija ili oboje?

Drugi i treći podstavak članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada odnosi se na tehničke sustave zgrade u širem smislu, tj. kao u definiciji iz članka 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. S obzirom na posebne odredbe o uređajima za samoreguliranje (podstavak 3.) u tekstu se ne navodi o kojoj je vrsti sustava riječ, ali se spominje reguliranje temperature, što se odnosi i na grijanje i na sustave za hlađenje prostora.

Stoga bi ne samo sustavi grijanja, već i sustavi klimatizacije i sustavi za hlađenje prostora, trebali biti u skladu sa zahtjevima koji se odnose na uređaje za samoreguliranje.

Posebice, upućivanje na „grijanu zonu” u tekstu ne bi se trebalo tumačiti kao implicitno ograničavanje zahtjevâ samo na sustave grijanja.

Međutim, te su odredbe zapravo usmjerene na grijanje jer je velika većina sustava klimatizacije/hlađenja već opremljena nadzorom i kontrolom na razini sobe ili zone.

Osim toga, pri zamjeni generatora topline u postojećim zgradama zahtjev za ugradnju uređaja za samoreguliranje trebalo bi primijeniti samo na sustave grijanja (20).

Nadalje, člankom 8. stavkom 1. trećim podstavkom Direktive o energetskim svojstvima zgrada ne zahtijeva se ugradnja uređaja za samoreguliranje u slučaju zamjene generatora hladnoće u postojećim zgradama. Međutim, države članice mogu razmotriti postavljanje takvog dodatnog zahtjeva (21) jer bi to bilo u skladu s općim ciljem tih odredbi, a to je: osiguranje odgovarajuće sposobnosti reguliranja i izbjegavanje gubitka energije.

U sljedećoj je tablici naveden sažetak različitih slučajeva koji se mogu pojaviti.

Tablica 3.

Slučajevi u kojima bi trebalo primijeniti zahtjev za ugradnju uređaja za samoreguliranje

Nova ili postojeća zgrada

Vrsta intervencije

Je li primjenjiv zahtjev za ugradnju uređaja za samoreguliranje?

Nova

Ugradnja sustava grijanja

Da

Nova

Ugradnja sustava za hlađenje prostora

Da

Postojeća

Zamjena generatora topline

Da, samo za sustav grijanja

Postojeća

Zamjena generatora hladnoće

Prema nahođenju države članice

(b)   Na razini sobe ili zone?

Glavni je zahtjev mogućnost reguliranja temperature na razini sobe. Međutim, ugradnja uređaja za samoreguliranje na razini zone mora biti opravdana.

„Soba” znači dio ili odjeljak zgrade omeđen zidovima, podom i stropom.

„Grijana zona” znači zona zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade koja je smještena na jednom katu, ima homogene toplinske parametre i odgovarajuće potrebe reguliranja temperature (tj. ekvivalent „toplinske zone”, što je zajednički koncept u području izračuna energetskih svojstava).

U nastavku se navode dva primjera slučajeva (22) u kojima je opravdano uzeti u obzir razinu zone umjesto razine sobe za primjenu zahtjevâ:

(a)

susjedni uredi s istovjetnim zahtjevima za unutarnje okruženje u poslovnoj zgradi;

(b)

susjedne sobe/prostori koji nisu fizički odvojeni jedan od drugog (npr. kuhinja i dnevni boravak otvorenog tlocrta u stanu).

Procjena najprikladnijeg područja reguliranja (soba ili zona) općenito će ovisiti o konstrukciji i namjeni određene zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade i o prostorima u njima. Pri izradi te procjene općenito je glavni parametar koji se mora razmotriti mogu li za nekoliko soba vrijediti isti zahtjevi za unutarnje okruženje i mogu li se stoga one spojiti u jednu zonu (u kontekstu reguliranja temperature). Takvi slučajevi trebali bi se dobro opravdati.

Međutim, uzimajući u obzir određene nacionalne, regionalne ili lokalne posebnosti, države članice mogu dopustiti reguliranje temperature na razini zone za neke kategorije zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrade ako za to postoji primjereno opravdanje. U tim slučajevima države članice trebale bi jasno navesti kategorije ciljnih zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrade i nacionalne, regionalne ili lokalne posebnosti koje se uzimaju u obzir. Trebale bi i navesti opravdanje (23) za omogućivanje izravnog odstupanja od glavnog zahtjeva za te kategorije zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrade.

2.3.3.3.   Kada se primjenjuju obveze? (članak 8. stavak 1., članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

(a)   Uređaji za samoreguliranje (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Direktivom se utvrđuje obveza opremanja novih zgrada uređajima za samoreguliranje. Ista se obveza utvrđuje i za postojeće zgrade u slučaju zamjene generatora topline.

Te se obveze primjenjuju na sve vrste zgrada i na sve vrste sustava, osim ako to nije tehnički i gospodarski izvedivo (vidjeti odjeljak (b)).

U članku 2. stavku 15.b Direktive o energetskim svojstvima zgrada „generator topline” definira se kako slijedi:

 

„‚generator topline’ znači dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:

(a)

izgaranjem goriva, primjerice u kotlu;

(b)

Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima;

(c)

izvlačenjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline”.

Važno je napomenuti da se tom definicijom ne radi razlika između generatora topline koji se razlikuju od grijaćih tijela (npr. kotao i radijator) i onih koji su integrirani s grijaćim tijelima u samostalnom sustavu grijanja (npr. elektootporski grijači). To znači da bi se obveze (o samoreguliranju) trebale primjenjivati i u potonjem slučaju (tj. u slučaju zamjene samostalnog sustava grijanja u postojećoj zgradi).

Kada su zgrade opremljene s više generatora topline, može doći do zamjene samo jednog od ugrađenih generatora topline. U takvim situacijama zahtjev za ugradnju uređaja za samoreguliranje također bi se trebao primjenjivati ako je to tehnički i gospodarski izvedivo. Konkretno, ako je nekoliko generatora topline povezano i namijenjeno istom prostoru, a zamijenjen je najmanje jedan od generatora topline, tada se primjenjuje zahtjev. Ako je zgrada opremljena s nekoliko generatora topline koji su neovisni i namijenjeni različitim prostorima, države članice mogu dopustiti da se zahtjev primjenjuje samo na prostor odnosno prostore u kojima se upotrebljava zamijenjeni generator odnosno generatori topline.

Ako su postojeće zgrade priključene na daljinsko grijanje i nisu opremljene generatorima topline na razini zgrade, zahtjev za ugradnju uređaja za samoreguliranje obično se primjenjuje u slučaju zamjene generatora topline. U nekim slučajevima to može dovesti do poteškoća, npr. u pogledu vlasništva (24) ili gospodarske izvedivosti (25). U takvim slučajevima države članice mogu razmotriti alternativne načine za osiguranje ugradnje uređaja za samoreguliranje, na primjer:

(a)

obvezu ugradnje uređaja za samoreguliranje u slučaju zamjene izmjenjivača topline u zgradama;

(b)

izradu i provedbu plana za progresivno uvođenje uređaja za samoreguliranje, čiji je cilj obuhvaćanje svih zgrada, ali i raspodjela troškova u dovoljnom vremenskom razdoblju.

Ugradnjom novog sustava grijanja u postojećoj zgradi ili samostalnoj uporabnoj cjelini zgrade koja je već opremljena sustavom grijanja (npr. ugradnja sustava centralnog grijanja koji će zamijeniti pojedinačne sustave grijanja u zgradi) trebala bi se aktivirati primjena zahtjeva za ugradnju uređaja za samoreguliranje jer podrazumijeva zamjenu generatora topline.

Ugradnjom sustava grijanja u građevinskom objektu koji prije nije bio zgrada u smislu Direktive o energetskim svojstvima zgrada, ali koji, primjerice naknadno, zbog restauratorskih radova postane zgrada u smislu Direktive o energetskim svojstvima zgrada, također bi se trebala aktivirati primjena zahtjeva za ugradnju uređaja za samoreguliranje.

(b)   Sustavi automatizacije i kontrole zgrada (članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Odredbe o ugradnji sustava automatizacije i kontrole zgrada primjenjuju se na sve (tj. nove i postojeće) nestambene zgrade sa sustavima grijanja, sustavima klimatizacije, kombiniranim sustavima grijanja i ventilacije, kombiniranim sustavima klimatizacije i ventilacije s efektivnom nazivnom snagom većom od 290 kW.

Prag od 290 kW primjenjuje se na svaki sustav pojedinačno, tj. obveze se primjenjuju u svim sljedećim slučajevima, u skladu s člankom 14. stavkom 4. i člankom 15. stavkom 4.:

(a)

kada je efektivna nazivna snaga sustava grijanja veća od 290 kW;

(b)

kada je efektivna nazivna snaga kombiniranog sustava grijanja i ventilacije veća od 290 kW;

(c)

kada je efektivna nazivna snaga sustava klimatizacije veća od 290 kW;

(d)

kada je efektivna nazivna snaga kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije veća od 290 kW.

Dodatna pojašnjenja o tome kako odrediti efektivnu nazivnu snagu navedena su u odjeljku 2.3.2.2.

2.3.4.   Tehnička, gospodarska i funkcionalna izvedivost (članak 8. stavak 1., članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Pojam „izvedivost” važan je za:

(a)

primjenu zahtjevâ za sustave iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada u kojem se navodi da se zahtjevi za sustave moraju primijeniti „u mjeri u kojoj je to tehnički, gospodarski i funkcionalno izvedivo (26)” i

(b)

ugradnju uređaja za samoreguliranje (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada) i sustava automatizacije i kontrole zgrada (članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada) jer se povezani zahtjevi primjenjuju samo „ako je to tehnički i gospodarski izvedivo”.

Imajte na umu da je na državama članicama da detaljno utvrde konkretne slučajeve u kojima ispunjavanje zahtjevâ nije tehnički, gospodarski i/ili funkcionalno izvedivo. Države članice trebale bi osigurati da su ti slučajevi jasno utvrđeni, uokvireni i opravdani (27).

Tumačenje tehničke, gospodarske i funkcionalne izvedivosti ne bi trebalo prepustiti isključivo prosudbi zainteresiranih strana (npr. vlasnik ili instalater sustava (28)). Uvjete za ocjenjivanje izvedivosti trebalo bi utvrditi na razini države članice ili, ako regionalni uvjeti utječu samo na dio područja države članice, na regionalnoj razini. Međutim, u potonjem slučaju regionalne uvjete trebalo bi utvrditi u nacionalnim mjerama prenošenja. U svim slučajevima te uvjete trebalo bi dokumentirati (npr. u okviru tehničkih smjernica) i oni bi se trebali primjenjivati jednako na nacionalnom, ili, prema potrebi, regionalnom području. Konačno, neprimjenu zahtjevâ za sustave trebalo bi procijeniti jasnim postupcima koje uspostavljaju i nadziru tijela javne vlasti.

U okviru tih postupaka mogu se razlikovati različite vrste zgrada, posebice kako bi se uzele u obzir posebne vrste za koje je problem tehnička, gospodarska ili funkcionalna izvedivost.

Jedan su primjer povijesne zgrade ili zgrade koje su zaštićeni spomenici, na koje se mogu primjenjivati posebna ograničenja kojima se otežava primjena nekih zahtjeva. U tom kontekstu imajte na umu da se poštovanjem tih zahtjeva u načelu ne bi promijenila priroda ni izgled povijesnih zgrada ili zgrada koje su zaštićeni spomenici.

Kako bi se izbjegla svaka sumnja, imajte na umu da se zahtjevi primjenjuju i na sve kategorije zgrada za koje države članice u skladu s Direktivom mogu uvesti odstupanja u primjeni minimalnih zahtjeva energetskih svojstava (članak 4. stavak 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada).

Posebnosti pojedinih zgrada mogu se ipak uzeti u obzir pri ocjenjivanju tehničke, gospodarske i/ili funkcionalne izvedivosti ispunjavanja zahtjevâ. U iznimnim slučajevima, kada dokazi navode na zaključak da je sukladnost sa zahtjevima tehnički, ekonomski ili funkcionalno nemoguća za određenu zgradu, zahtjevi se mogu zanemariti. Taj zaključak može se donijeti zasebno za svaki pojedinačni slučaj, pa države članice ne bi trebale uvoditi sustavna izuzeća za bilo koju kategoriju zgrada.

U sljedećoj tablici opisuje se kako se svaka vrsta izvedivosti može tumačiti i navode se primjeri.

Tablica 4.

Tumačenje tehničke, gospodarske i funkcionalne izvedivosti

Vrsta izvedivosti (29)

Značenje

Primjeri

Tehnička izvedivost

Tehnička izvedivost postoji kada tehničke značajke sustava i zgrade (ili samostalne uporabne cjeline zgrade) omogućuju primjenu zahtjevâ. Tehničke izvedivosti nema kada ih je nemoguće primijeniti iz tehničke perspektive, tj. kada tehničke karakteristike sustava onemogućuju primjenu zahtjevâ.

Tehnička izvedivost bila bi problem kada sustav ne bi omogućavao ugradnju uređaja potrebnih za ispunjavanje zahtjevâ, na primjer ako:

u slučaju zahtjevâ za povrat topline za sustave ventilacije ulazni i izlazni otvori nisu smješteni na istim područjima,

u slučaju zahtjevâ za izolaciju cijevi dijelovi cijevi nisu dostupni.

Gospodarska izvedivost

Gospodarska izvedivost odnosi se na troškove primjene zahtjeva i jesu li: i. ti troškovi proporcionalni s obzirom na troškove planirane intervencije (npr. modernizacija sustava); ii. očekivane koristi veće od troškova (30), uzimajući u obzir očekivani vijek trajanja sustava.

Gospodarska izvedivost može se npr. izračunati na temelju:

maksimalnog omjera troškova primjene zahtjevâ i troškova planirane intervencije (npr. zamjena generatora topline),

maksimalnog razdoblja povrata, uzimajući u obzir novčane koristi od primjene zahtjevâ.

Funkcionalna izvedivost (31)

Primjena zahtjevâ nije funkcionalno izvediva ako oni dovode do promjena kojima bi se mogao ugroziti rad sustava ili uporaba zgrade (ili samostalne uporabne cjeline zgrade), uzimajući u obzir posebna ograničenja (npr. propisi) koja se mogu primjenjivati na sustav i/ili zgradu.

Primjena zahtjevâ za sustave možda neće biti funkcionalno izvediva, na primjer kada:

primjenjivi propisi (npr. o sigurnosti) u suprotnosti su sa zahtjevima,

primjena zahtjevâ dovela bi do znatnog gubitka upotrebljivosti zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade (npr. znatan gubitak prostora zgrade).

(a)   Dodatna razmatranja povezana s tehničkom i gospodarskom izvedivošću ugradnje uređaja za samoreguliranje

U velikoj većini slučajeva pitanje tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje uređaja za samoreguliranje neće se odnositi na nove zgrade jer se potreba za samoreguliranjem temperature na razini sobe (ili zone) može riješiti u fazi projektiranja, čime se sprječava pojavljivanje tehničkih prepreka u kasnijim koracima i osigurava optimalnost povezanih troškova. Jedan izravan primjer slučaja u kojem ne bi bilo tehnički izvedivo ugraditi uređaje za samoreguliranje u sobu ili zonu jest kada se ta soba ili zona neće grijati (ili hladiti).

Za postojeće zgrade tehnička izvedivost može biti problem kada nije moguće ugraditi uređaje za samoreguliranje bez znatnih izmjena sustava i/ili zgrade, što bi neminovno dovelo do iznimno visokih troškova (to može biti npr. slučaj s nekim vrstama sustava podnog grijanja u postojećim zgradama).

Gospodarska izvedivost može biti problem i za postojeće zgrade kada su troškovi ugradnje uređaja za samoreguliranje previsoki u usporedbi s troškovima zamjene generatora topline. Ako se odluče za ocjenu izvedivosti na temelju troškova, države članice trebale bi pojasniti kako se troškovi izračunavaju i u kojoj su mjeri usporedivi. Mogu se uzeti u obzir sljedeća dva pristupa:

(a)

usporedba preliminarnih troškova ugradnje uređaja za samoreguliranje s troškovima zamjene generatorâ topline i postavljanje praga za maksimalni omjer između njih; Taj je pristup u skladu s uvodnom izjavom 21. Direktive (EU) 2018/844, koja glasi kako slijedi:

„Postavljanje uređaja za samoreguliranje u postojećim zgradama koji zasebno reguliraju temperaturu u svakoj sobi ili, u slučajevima u kojima je to opravdano, u određenoj grijanoj zoni samostalne uporabne cjeline zgrade trebalo bi razmotriti kada je to gospodarski izvedivo, primjerice ako trošak iznosi manje od 10 % ukupnih troškova zamijenjenih generatora topline.”

(b)

usporedba preliminarnih troškova ugradnje uređaja za samoreguliranje s očekivanim uštedama troškova energije koji proizlaze iz njihove ugradnje i postavljanje praga za maksimalno razdoblje za nadoknadu troškova (npr. pet godina).

Iako su oba pristupa moguća, posljednje navedeni poželjniji je jer će se u velikoj većini slučajeva početni troškovi nadoknaditi u kratkom vremenskom razdoblju (obično u roku od dvije do tri godine).

Tablica 5.

Moguće tumačenje tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje uređaja za samoreguliranje

Vrsta izvedivosti

Kako se može protumačiti

Može se primijeniti na

Nove zgrade

Postojeće zgrade

Tehnička izvedivost

Soba (zona) nema grijanje/hlađenje.

Da (no rijetko)

Da (no rijetko)

Sustav grijanja onemogućava ugradnju uređaja za samoreguliranje.

Ne

Da (no ne često)

Gospodarska izvedivost

Preliminarni troškovi previsoki su u usporedbi s drugim troškovima.

Ne

Da (no ne često)

Ulaganje se ne može u dovoljnoj mjeri vratiti.

Ne

Da (no rijetko)

(b)   Dodatna razmatranja povezana s tehničkom i gospodarskom izvedivošću ugradnje sustava automatizacije i kontrole zgrada

U velikoj većini slučajeva pitanje tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje sustava automatizacije i kontrole zgrada neće se odnositi na nove zgrade jer:

(a)

pri projektiranju zgrada i sustava može se osigurati da ne postoje tehničke prepreke za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada;

(b)

pri projektiranju zgrada i sustava može se osigurati da se troškovi ugradnje sustava automatizacije i kontrole zgrada svedu na minimum;

(c)

ugradnja sustava automatizacije i kontrole zgrada već je dio uobičajene prakse za nove velike nestambene zgrade.

Jedini slučajevi u kojima tehnička izvedivost može biti problem u postojećim zgradama oni su slučajevi u kojima se tehnički sustavi zgrade ne mogu kontrolirati ili u kojima bi trebalo znatno izmijeniti sustav i/ili zgradu da bi se omogućila njihova kontrola, što bi neizbježno dovelo do previsokih troškova. Takve su situacije ograničene na zgrade koje su opremljene starim sustavima i rijetko bi se trebale pojavljivati.

Gospodarska izvedivost ugradnje sustava automatizacije i kontrole u postojeće zgrade može se povezati i s preliminarnim i tekućim troškovima i/ili s razdobljem potrebnim za nadoknadu troškova. Jedan od mogućih pristupa jest ocjenjivanje gospodarske izvedivosti na temelju očekivane uštede troškova energije koju generira sustav automatizacije i kontrole zgrada te njihova usporedba s preliminarnim i tekućim troškovima ugradnje sustava automatizacije i kontrole zgrada tijekom vijeka trajanja sustava. To se može dopuniti ocjenjivanjem proporcionalnosti preliminarnih troškova ugradnje sustava automatizacije i kontrole u predmetnu zgradu na temelju parametara kao što su npr. veličina zgrade ili potrošnja energije (32).

Tablica 6.

Moguće tumačenje tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje sustava automatizacije i kontrole zgrada

Vrsta izvedivosti

Kako se može protumačiti

Može se primijeniti na

Nove zgrade

Postojeće zgrade

Tehnička izvedivost

Tehnički sustavi zgrade ne mogu se kontrolirati bez znatnih izmjena.

Ne

Da (ali rijetko)

Gospodarska izvedivost

Preliminarni su troškovi previsoki u usporedbi sa značajkama zgrade.

Ne

Da (ali rijetko)

Ulaganje se ne može u dovoljnoj mjeri vratiti.

Ne

Da (ali rijetko)

2.4.   Smjernice o prenošenju odredbi o tehničkim sustavima zgrade i njihovim pregledima, uređajima za samoreguliranje i sustavima automatizacije i kontrole zgrada

2.4.1.   Zahtjevi za tehničke sustave zgrade te procjena i dokumentiranje ukupnih energetskih svojstva tehničkih sustava zgrade (članak 2., članak 8. stavak 1., članak 14. i članak 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.4.1.1.   Prenošenje definicija (članak 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Države članice trebale bi prema potrebi razmotriti davanje dodatnih pojašnjenja kao dopunâ definicija tehničkih sustava zgrade, na primjer, kako bi se podrobnije opisale očekivane sposobnosti sustavâ automatizacije i kontrole zgrada.

2.4.1.2.   Postavljanje zahtjevâ za sustave (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

(a)   Novi tehnički sustavi zgrade

U slučaju sustava koji prije izmjene nisu razmatrani (sustavi automatizacije i kontrole zgrada te proizvodnja električne energije u krugu zgrade) države članice morat će utvrditi i propisati zahtjeve za sustave na nacionalnoj razini i osigurati da su tim zahtjevima obuhvaćeni svi aspekti iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada: „ukupna energetska svojstva”, „ispravna ugradnja”, „odgovarajuće dimenzioniranje”, „podešavanje” i „nadzor”. U sljedećoj tablici navodi se značenje svakog od tih područja zahtjevâ s primjerima (samo za ilustraciju) za dvije vrste sustava koji su dodani na popis tehničkih sustava zgrade u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada.

Tablica 7.

Različita područja zahtjevâ za sustave

Vrsta zahtjeva

Na što se odnosi

Primjeri

Sustavi automatizacije i kontrole zgrada

Proizvodnja električne energije u krugu zgrade

„ukupna energetska svojstva”

Svojstva sustava u cjelini (ne treba miješati sa svojstvima na razini proizvoda ili komponente i svojstvima cijele zgrade)

Sposobnosti nadzora koje utječu na energetska svojstva zgrade (npr. prema normi EN 15232 (33))

Faktor učinkovitosti sustava fotonaponskog (PV) sustava (npr. prema normi EN 15316-4-6 (34))

„odgovarajuće dimenzioniranje”

Prikladnost veličine ili kapaciteta sustava s obzirom na potrebe i značajke zgrade u očekivanim uvjetima uporabe

Odredite optimalne sposobnosti nadzora na temelju vrste zgrade, očekivane uporabe, potencijalne uštede energije.

Odredite optimalnu veličinu fotonaponskog sustava na temelju smanjenja troškova električne energije, dostupnog područja montaže i drugih ograničenja koja bi se mogla primijeniti.

„ispravna ugradnja”

Način na koji bi sustav trebao biti ugrađen u zgradi kako bi ispravno radio

Ugradnja koju provodi osposobljeni i/ili certificirani instalater

Ugradnja koju provodi osposobljeni i/ili certificirani instalater

„odgovarajuće podešavanje”

Ispitivanje i precizno podešavanje sustava, nakon ugradnje, u stvarnim uvjetima uporabe

Redoslijed ispitivanja koja se moraju obaviti nakon ugradnje kako bi se provjerilo radi li sustav u skladu sa svojim specifikacijama

Redoslijed ispitivanja koja se moraju obaviti nakon ugradnje kako bi se provjerilo radi li sustav u skladu sa svojim specifikacijama

„odgovarajući nadzor”

Željene ili potrebne sposobnosti nadzora sustava

Područje primjene funkcija nadzora

(Ako je primjenjivo) nadzor napajanja električnom energijom (npr. mreža, vlastita potrošnja ili pohrana)

(b)   Sustavi koji su već obuhvaćeni prije izmjene

U slučaju sustava koji su već obuhvaćeni prije izmjene države članice mogle bi prenošenje Direktive (EU) 2018/844 iskoristiti kao priliku za ponovni pregled i moguće ažuriranje primjenjivih zahtjevâ za sustave. Taj ponovni pregled može prije svega biti prilika da se provjeri obuhvaćaju li se primjenjivim zahtjevima u dovoljnoj mjeri područja navedena u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada i da se procijeni mogu li se zahtjevi dalje razviti. U povratnim informacijama europske mreže projekta Concerted Action EPBD (35) predlaže se sljedeće: i. primjenjivi zahtjevi uglavnom su usmjereni na svojstva na razini komponente; i ii. rješenja za druga područja (tj. ispravna ugradnja, odgovarajuće dimenzioniranje, podešavanje i nadzor) mogu se razlikovati diljem EU-a. Države članice stoga se potiče na sudjelovanje u tom ponovnom pregledu i, prema potrebi, oslanjanje na dostupne primjere dobre prakse.

(c)   Razmatranje uredbi o pojedinačnim proizvodima iz Direktive o ekološkom dizajnu

Tehnički sustavi zgrade uključuju mnogo proizvoda koji se uređuju uredbama o pojedinačnim proizvodima kojima se provodi Direktiva 2009/125/EZ („Direktiva o ekološkom dizajnu”). Kad je riječ o uredbama o pojedinačnim proizvodima kojima se provodi Direktiva o ekološkom dizajnu i koje se odnose na proizvode koji mogu biti dio tehničkih sustava zgrade kako je definirano u članku 2. stavku 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, treba naglasiti da se zahtjevi iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada primjenjuju na cijele sustave, kako su ugrađeni u zgradama, a ne na svojstva samostalnih komponenti, koje su obuhvaćene područjem primjene uredbi o pojedinačnim proizvodima kojima se provodi Direktiva o ekološkom dizajnu. Primjerice, područje primjene zahtjevâ iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada za hidronički sustav grijanja zgrade obuhvaćalo bi cijeli sustav (kotlovi, komponente povezane s distribucijom i emisijama), dok bi područje primjene zahtjevâ za ekološki dizajn za proizvode koji su dio istog sustava bilo ograničeno na zahtjeve koji se primjenjuju na kotlove.

Općenito je korisno poticati ugradnju proizvoda visoke učinkovitosti, no, kada se zahtjevi iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada primjenjuju na proizvode koji su već obuhvaćeni uredbama o pojedinačnim proizvodima kojima se provodi Direktiva o ekološkom dizajnu, ti zahtjevi ne smiju prelaziti zahtjeve utvrđene u tim uredbama jer su uredbe o pojedinačnim proizvodima kojima se provodi Direktiva o ekološkom dizajnu izravno primjenjive mjere usklađivanja.

Zabrana određenih vrsta proizvoda koji ispunjavaju primjenjive zahtjeve za ekološki dizajn prelazila bi ono što se Direktivom o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva i dopušta jer se proizvodi iz drugih država članica koji ispunjavaju sve zahtjeve za ekološki dizajn ne bi mogli prodati na drugim nacionalnim tržištima, čime se krši osnovno načelo slobodnog kretanja robe.

Međutim, države članice mogu u određenim slučajevima ograničiti slobodno kretanje robe iz ekoloških razloga, ali samo nakon što o tome obavijeste Komisiju (36). To je u skladu s uvodnom izjavom 35.a (37) i člankom 6. (38) okvira za ekološki dizajn.

2.4.1.3.   Prenošenje odredbi o procjeni i dokumentiranju svojstava sustava (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

(a)   Sustav ili izmijenjeni dio?

U članku 8. stavku 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada utvrđeno je da se pri ugradnji, zamjeni ili modernizaciji tehničkog sustava zgrade moraju procijeniti i dokumentirati ukupna svojstva „izmijenjenog dijela i, prema potrebi, cjelokupnog izmijenjenog sustava”.

To znači sljedeće:

(a)

u svim se slučajevima svojstva izmijenjenog dijela moraju procijeniti i dokumentirati. Na primjer, ako se zamijeni generator topline sustava grijanja, što se može smatrati modernizacijom sustava, potrebno je procijeniti i dokumentirati svojstva novog generatora topline;

(b)

u nekim slučajevima (tj. „prema potrebi”) moraju se procijeniti i dokumentirati svojstva cijelog sustava. To bi trebalo biti obvezno u sljedeće tri situacije:

i.

ugrađen je novi sustav;

ii.

zamijenjen je cijeli sustav;

iii.

dio ili dijelovi sustava podvrgavaju se znatnoj modernizaciji kojom se može uvelike utjecati na ukupna svojstva sustava.

Slučajevi navedeni u točkama i. i ii. podstavka (b) jednostavni su: kada je ugrađen novi ili zamijenjen cijeli sustav (bilo u novoj zgradi ili u postojećoj zgradi), postoji jasna potreba za procjenom i dokumentiranjem svojstava cijelog (novog) sustava.

U slučaju navedenom u točki iii. podstavka (b) dio ili dijelovi sustava zamjenjuju se ili poboljšavaju, čime se poboljšavaju njihova energetska svojstva. Budući da je dio toliko važan, to dovodi do poboljšanja svojstava cijelog sustava. U tom scenariju potrebno je procijeniti svojstva cijelog sustava. Na primjer:

(a)

zamjenu jedne bitne komponente (npr. generatora topline u sustavu) ili velikog broja manjih komponenti (npr. svih grijaćih tijela u zgradi) trebalo bi u načelu smatrati znatnom modernizacijom jer bi mogla znatno utjecati na ukupna svojstva;

(b)

promjenu aspekata cijelog sustava (npr. poboljšana izolacija cijevi, zamjena cijevi, zamjena svih izvora svjetlosti, zamjena svih radijatora) trebalo bi u načelu smatrati značajnom modernizacijom;

(c)

to vrijedi za svaku modernizaciju ili izmjenu koja utječe na ravnotežu sustava.

U sljedećim primjerima ne bi se trebala aktivirati obveza procjene:

(a)

održavanje i popravci kojima je cilj samo osigurati siguran i optimalan rad sustava;

(b)

zamjena manje komponente sustava (npr. zamjena grijaćih tijela).

U svakom je slučaju na državama članicama (a ne na vlasnicima zgrada i stanova) da u svojem nacionalnom zakonodavstvu utvrde slučajeve u kojima je relevantno procijeniti učinkovitost cijelog sustava i one u kojima je potrebna samo procjena svojstava izmijenjenog dijela.

U tom kontekstu države članice mogu razlikovati različite zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade na koje te odredbe mogu utjecati. Primjerice, to se može odnositi na vrstu zgrada (na primjer, stambene ili nestambene, zgrade za pojedince ili više obitelji). To se također može odnositi na veličinu sustava jer bi podrobnija procjena mogla biti prikladnija kada je sustav veći i složeniji.

(b)   Ukupna svojstva

U okviru područja primjene odredbi o procjeni i dokumentiranju svojstava sustava procjena ukupnih svojstava (izmijenjenog dijela ili cijelog sustava) znači poduzimanje potrebnih koraka za procjenu i iskazivanje energetskih svojstava (izmijenjenog dijela ili cijelog sustava).

Pojmom „ukupno” naglašava se, gdje je primjenjivo, potreba za procjenom svojstava sustava u cjelini umjesto za procjenom svojstava na razini proizvoda ili komponente. To je manje bitno kada se procjenjuju svojstva izmijenjenog dijela.

Države članice trebale bi osigurati da, u svrhu procjene i dokumentiranja, ukupna energetska svojstva tehničkog sustava zgrade iz članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada obuhvaćaju barem ukupna energetska svojstva iz članka 8. stavka 1. za zahtjeve za sustave, kao i one aspekte koji mogu utjecati na ukupna energetska svojstva u drugim područjima zahtjevâ (posebno nadzor). Time se osigurava procjena i dokumentiranje usklađenosti sa zahtjevima za sustave, da je vlasnik upoznat s tom usklađenošću i da se usklađenost može dokazati (npr. kada se zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade prodaje novom vlasniku).

Svojstva se mogu procijeniti na različite načine. Države članice trebale bi pojasniti koji pristup treba slijediti. Oni se mogu razlikovati ovisno o različitim čimbenicima (npr. vrsta razmatranog sustava, vrsta intervencije: ugradnja, zamjena, modernizacija itd.). U slučaju modernizacije koja je ograničena po opsegu i utjecaju pristup procjeni mogao bi biti jednostavniji, npr. bilježenje intervencije i osiguravanje da se prikupe svi relevantni tehnički dokumenti o komponenti odnosno komponentama na koje se utječe. Kod većih intervencija (obično ugradnja ili zamjena) mogla bi biti potrebna temeljitija procjena utjecaja na sustav u cjelini, npr. na temelju simulacije svojstava sustava nakon projektiranja sustava i na temelju provjere ključnih sposobnosti sustava nakon ugradnje.

Pri utvrđivanju pristupa procjeni svojstava države članice trebale bi osigurati usklađenost sa zahtjevima iz članka 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada za preglede sustava grijanja, klimatizacije i ventilacije, posebno u pogledu zahtjeva za procjenu (prema potrebi) sposobnosti sustava u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada. Na primjer, ako su dostupne smjernice ili predlošci za provjeru tehničkih sustava zgrade iz članaka 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, u procjeni svojstava u skladu s člankom 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada može se uputiti na te smjernice ili predloške.

(c)   Dokumentiranje svojstava sustava

Člankom 8. stavkom 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se da se rezultati procjene svojstava sustava (ili izmijenjenog dijela sustava) dokumentiraju i predaju vlasniku zgrade. Države članice mogu same utvrditi oblik i sadržaj te dokumentacije, koja se može razlikovati ovisno o vrsti razmatrane intervencije. Međutim, države članice trebale bi u tom kontekstu osigurati da dokumentacija obuhvaća opseg provedene procjene i da može biti korisna za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava utvrđenih u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, kao i za energetsko certificiranje (vidjeti sljedeći pododjeljak). Države članice mogu same utvrditi i način predaje dokumentacije vlasniku zgrade.

(d)   Odnos sa zahtjevima u pogledu energetskih svojstava zgrade i energetskim certifikatima

Obvezama iz članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada o dokumentiranju svojstava sustava (ili izmijenjenog dijela) cilj je osigurati da vlasnici zgrada imaju na raspolaganju ažurne informacije o svojstvima tehničkih sustava zgrade. Na primjer, te se informacije mogu upotrijebiti za energetsko certificiranje ili za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava (npr. u slučaju veće rekonstrukcije zgrade). Na državama je članicama da odluče hoće li se novi energetski certifikat morati izdati kao rezultat procjene energetskih svojstava tehničkog sustava zgrade (ili izmijenjenog dijela sustava).

2.4.2.   Pregled sustava grijanja, sustava klimatizacije, kombiniranog sustava grijanja i ventilacije i kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije (članci 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.4.2.1.   Pregledi sustava grijanja i kombiniranog sustava grijanja i ventilacije (članak 14. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

(a)   Sustavi koje treba pregledati

Izmjenom Direktive o energetskim svojstvima zgrada proširuju se vrste sustava koje treba pregledati prema članku 14. stavku 1. i sada uključuju kombinirane sustave grijanja i ventilacije.

Države članice trebale bi uključiti definiciju „kombiniranog sustava grijanja i ventilacije” u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Države članice trebale bi osigurati da definicija takvih sustava uključuje dizalice topline i utvrditi jesu li one obuhvaćene područjem primjene članka 14. ili 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada (vidjeti odjeljak 2.3.2.4.).

(b)   Efektivna nazivna snaga

Člankom 14. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se pregled sustava čija je efektivna nazivna snaga veća od 70 kW. Prije izmjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada prag iz članka 14. stavka 1. za pregled efektivne snage kotla iznosio je samo 20 kW.

Ta promjena utječe i na prag snage (povećanje sa 20 kW na 70 kW) i na područje primjene koje se razmatra pri određivanju snage. Prije izmjene snaga se odnosila samo na kotao, dok se snaga u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada sada odnosi na sustav u cjelini. Na sustave s više generatora topline (npr. sustavi 1. i 2. vrste kako su opisani u odjeljku 2.2.) trebala bi se također primjenjivati obveza iz članka 14. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada ako je ukupna snaga više generatora topline koji su namijenjeni istom području ili samostalnoj uporabnoj cjelini zgrade veća od 70 kW.

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 39. Direktive (EU) 2018/844, države članice mogu odlučiti da će nastaviti primjenjivati već utvrđene sustave pregleda, uključujući preglede za manje sustave grijanja (tj. s pragom efektivne nazivne snage između 20 kW i 70 kW). Kada bi odlučile da će nastaviti provoditi te sustave pregleda, države članice ne bi bile obvezne obavijestiti Komisiju o tom strožim zahtjevima.

(c)   Svojstva u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada

U skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju proširiti opseg pregleda kako bi prema potrebi uključivao procjenu sustava u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.

Države članice trebale bi odrediti koje su promjene potrebne u metodologiji pregleda. Trebalo bi se usmjeriti na zahtjeve i smjernice pregleda.

(d)   Izuzeća na temelju energetskih ugovora ili sporazuma

Države članice mogu ažurirati svoje nacionalno zakonodavstvo kako bi uključile izuzeća za zgrade obuhvaćene dogovorenim kriterijem energetskih svojstava ili ugovornim sporazumom u kojem se navodi dogovorena razina poboljšanja energetskih svojstava. Države članice mogu također uključiti izuzeća za zgrade kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator.

Ako odluče dopustiti takva izuzeća, države članice trebale bi osigurati da se novim zakonodavstvom obuhvati definicija „kriterija energetskih svojstava” ili „ugovornog sporazuma u kojem se navodi dogovorena razina poboljšanja energetskih svojstava”.

Ako odluče uključiti izuzeća iz članka 14. stavka 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, države članice moraju osigurati da je ukupni učinak pristupa istovjetan učincima pregleda koji proizlaze iz članka 14. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Kako bi se osigurala ta istovjetnost, preporučuje se da države članice iskoriste mogućnosti za provedbu članka 18. Direktive o energetskoj učinkovitosti stvaranjem javno dostupnog popisa certificiranih/akreditiranih trgovačkih društava. Osim toga, države članice trebale bi izraditi javno dostupne obrasce ugovora o energetskom učinku u skladu s Prilogom XIII. Direktivi o energetskoj učinkovitosti.

U državama članicama koje nemaju popis certificiranih/akreditiranih trgovačkih društava ili javno dostupne obrasce ugovora o energetskom učinku istovjetnost bi trebalo utvrditi zasebno za svaki slučaj. U tom scenariju ugovorne strane mogle bi olakšati taj postupak dodavanjem priloga svojem ugovoru u kojem se jasno utvrđuju sljedeće točke iz Priloga XIII. Direktivi o energetskoj učinkovitosti:

(a)

zajamčene uštede koje treba ostvariti provedbom mjera iz ugovora;

(b)

trajanje i ključne točke ugovora, uvjeti i otkazni rok;

(c)

referentni datum za utvrđivanje ostvarenih ušteda;

(d)

obveza potpune provedbe mjera iz ugovora i dokumentiranje svih promjena napravljenih tijekom projekta;

(e)

jasne i transparentne odredbe o mjerenju i provjeri ostvarenih zajamčenih ušteda, provjeri kakvoće i jamstvima (u idealnom slučaju s upućivanjem na nacionalne ili EU-ove norme).

(e)   Dobrovoljni zahtjevi za stambene zgrade

Članak 14. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada odnosi se na mogućnost uvođenja obiju funkcija (tj. funkcija elektroničkog nadzora i učinkovite funkcije kontrole) za stambene zgrade.

Države članice koje odluče uvesti zahtjeve za stambene zgrade trebale bi uključiti jasnu definiciju značenja funkcije trajnog elektroničkog nadzora i učinkovitih funkcija kontrole.

Članak 14. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada neobvezujuće je prirode (tj. u tekstu je upotrijebljen izraz „mogu”) i ne uključuje pojedinosti o pragovima u smislu efektivne nazivne snage. Umjesto toga implicitno se odnosi na sve stambene zgrade bez obzira na veličinu. Preporučuje se da države članice prilikom utvrđivanja zahtjevâ uzmu u obzir razlike u vrstama sustava ili zgrada.

(f)   Izuzeća koja se temelje na sustavima automatizacije i kontrole zgrada ili funkciji elektroničkog nadzora i učinkovitim funkcijama kontrole

Direktivom o energetskim svojstvima zgrada od pregleda se izuzimaju tehnički sustavi zgrade koji su u skladu s člankom 14. stavkom 4. (sustavi automatizacije i kontrole zgrada) i člankom 14. stavkom 5. (dobrovoljni zahtjevi za stambene zgrade).

Države članice moraju ažurirati nacionalno zakonodavstvo kako bi uvele definiciju sustava automatizacije i kontrole zgrada.

Države članice mogu odlučiti smanjiti prag povezan sa zahtjevom za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada iz članka 14. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Zgrade usklađene s novim zahtjevom i opremljene sustavom automatizacije i kontrole zgrada također bi trebale biti izuzete od pregleda.

Države članice mogu odlučiti proširiti izuzeće na preglede za pojedinačne vlasnike zgrada sa sustavima čija je efektivna nazivna snaga manja od 290 kW i opremljene sustavom automatizacije i kontrole zgrada u skladu s člankom 14. stavkom 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Države članice koje prošire izuzeće trebale bi o tome obavijestiti Komisiju kada je obavijeste o svojim mjerama prenošenja.

Države članice koje odluče uvesti zahtjeve za stambene zgrade trebale bi razmotriti i izuzeća od pregleda.

(g)   Alternativne mjere

Na prenošenje članka 14. Direktive o energetskim svojstvima zgrada za države članice koje odluče primijeniti alternativne mjere u velikoj mjeri utječu samo promjene područja primjene, pragova i izuzeća (vidjeti odjeljak 2.3.2.8.). Države članice mogu nastaviti primjenjivati isti raspon mjera.

Države članice koje već primjenjuju alternativne mjere moraju osigurati, u skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, da su mjere koje se provode istovjetne onima iz članka 14. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Za to bi mogla biti potrebna prilagodba alternativnih mjera. U skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju u izvješću Komisiji dokumentirati istovjetnost mjera, a izvješće se mora poslati prije nego što se uspostave nove ili prilagođene mjere.

Ako u nekom trenutku nakon prenošenja Direktive o energetskim svojstvima zgrada država članica odluči izmijeniti raspon ili područje primjene postojećih mjera ili uvesti nove mjere, ona mora o takvim promjenama obavijestiti Komisiju. Da bi to učinile, države članice moraju podnijeti izvješće o istovjetnosti mjera prije nego što se uspostave nove ili prilagođene mjere.

U skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 svaka država članica mora u okviru svojeg nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) podnijeti izvješća o istovjetnosti koja se zahtijevaju Direktivom o energetskim svojstvima zgrada. Rokovi za podnošenje NECP-ova i izvješća o napretku navedeni su u odjeljku 2.3.2.9.

Ako joj rok za NECP-ove ne odgovara, država članica može izvješće o istovjetnosti podnijeti izravno Komisiji. Međutim, država članica mora osigurati da izvješće o istovjetnosti bude uključeno i u sljedeći korak NECP-a.

2.4.2.2.   Pregledi sustava klimatizacije i kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije (članak 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Zahtjeve iz članka 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, kao i one iz članka 14., mora se uvesti u nacionalno pravo. Obveze iz članka 14. jednake su obvezama iz članka 15. Odredbe iz ovog Priloga koje se odnose na članak 14. trebale bi se po analogiji primjenjivati i u kontekstu članka 15.

Informacije o načinu prenošenja članka 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada navode se u odjeljcima od 2.4.2.1.(a) do 2.4.2.1.(g) ovog Priloga:

(a)

sustavi koje treba pregledati (odjeljak 2.4.2.1.(a));

(b)

efektivna nazivna snaga (2.4.2.1.(b));

(c)

svojstva u tipičnim uvjetima rada (2.4.2.1.(c));

(d)

izuzeća na temelju energetskih ugovora ili sporazuma (2.4.2.1.(d));

(e)

dobrovoljni zahtjevi za stambene zgrade (2.4.2.1.(e));

(f)

izuzeća koja se temelje na sustavima automatizacije i kontrole zgrada ili funkciji elektroničkog nadzora i učinkovitim funkcijama kontrole (2.4.2.1.(f));

(g)

osiguravanje prenošenja članka 14. stavka 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada – alternativne mjere (2.4.2.1.(g)).

2.4.3.   Zahtjevi za ugradnju uređaja za samoreguliranje i sustava automatizacije i kontrole zgrada (članak 8. stavak 1., članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.4.3.1.   Prenošenje zahtjevâ za ugradnju uređaja za samoreguliranje (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U okviru obveza ugradnje uređaja za samoreguliranje (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada):

(a)

svaka nova zgrada mora biti opremljena uređajima za samoreguliranje do roka za prenošenje. To bi se trebalo osigurati u slučaju zgrada za koje se podnesu zahtjevi za dozvolu nakon roka za prenošenje;

(b)

sve postojeće zgrade čiji se generatori topline zamijene nakon datuma prenošenja tih obveza na nacionalnoj razini moraju biti opremljene uređajima za samoreguliranje.

Te se obveze primjenjuju osim u rijetkim slučajevima u kojima ugradnja takvih uređaja nije tehnički ili gospodarski izvediva.

Države članice trebale bi dovoljno unaprijed pružiti informacije o tim zahtjevima kako bi ih stručnjaci mogli dovoljno rano uzeti u obzir pri projektiranju novih zgrada i pri pripremi zamjene generatora topline u postojećim zgradama.

Pri prenošenju zahtjevâ za ugradnju uređaja za samoreguliranje države članice trebale bi osigurati da se očekivana sposobnost samoreguliranja tih uređaja jasno precizira i da bude u skladu s onom iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, kako je opisano u odjeljku 2.3.3. ovog Priloga.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada ta je sposobnost samoreguliranja izražena na tehnološki neutralan način. Time se omogućava fleksibilnost konkretnih rješenja koja se mogu upotrijebiti za postizanje te sposobnosti. Iako se ta fleksibilnost može smatrati korisnom (jer omogućava projektantima i instalaterima odabir najboljeg rješenja za određenu zgradu ili samostalnu uporabnu cjelinu zgrade), države članice potiče se i da navedu dodatne tehničke smjernice o tome kako osigurati samoreguliranje za različite sustave, osobito one najčešće. U tablici u odjeljku 2.3.3.2. navode se neki primjeri.

Kad je riječ o području reguliranja (tj. soba ili zona), potiče se države članice da izrade tehničke smjernice za slučajeve u kojima bi reguliranje na razini zone moglo pomoći stručnjacima u njihovoj procjeni i kojima bi se mogla podržati dosljedna provedba zahtjevâ na nacionalnom (ili prema potrebi regionalnom) području.

U slučajevima kada države članice omogućavaju reguliranje na razini zone za jasno utvrđene kategorije zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrade (vidjeti odjeljak 2.3.3.2.(b)), to bi trebalo biti jasno u prenošenju zahtjevâ ili u tehničkim smjernicama kojima se podržava njihova provedba.

2.4.3.2.   Prenošenje zahtjevâ za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada (članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U članku 14. stavku 4. i članku 15. stavku 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada navodi se 2025. godina kao rok za opremanje nestambenih zgrada sustavima automatizacije i kontrole kako bi se zadovoljili uvjeti utvrđeni u tim člancima. Međutim, zahtjevi kojima se osigurava ugradnja moraju biti preneseni do roka za prenošenje, 10. ožujka 2020. godine.

Pri prenošenju zahtjevâ za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada države članice moraju osigurati da su sposobnosti potrebnih sustava u skladu s: i. definicijom sustava automatizacije i kontrole zgrada iz članka 2. stavka 3.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada; i ii. sposobnostima navedenima u točkama (a), (b) i (c) članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada (vidjeti odjeljak 2.3.3.1.).

Dok usklađenost s definicijom sustava automatizacije i kontrole zgrada ne bi trebala biti posebno teška, utvrđivanje dostupnih sposobnosti određene zgrade i mjere u kojoj se one podudaraju s onima predviđenima Direktivom o energetskim svojstvima zgrada može biti zahtjevno. Jedan od načina na koji se to može olakšati mapiranje je tih sposobnosti u funkcije i razrede sustava automatizacije i kontrole zgrada kako su definirani u dostupnim normama, posebice u normi EN 15232 (39).

U svakom se slučaju potiče države članice da stručnjacima daju namjenske tehničke smjernice. Te smjernice pomogle bi stručnjacima u procjeni sposobnosti sustava automatizacije i kontrole zgrada i utvrđivanju mogućih nedostataka te bi se njima pružile preporuke o učinkovitom ispravljanju tih nedostataka.

2.5.   Dodatna razmatranja o zahtjevima za sustave, procjeni i dokumentiranju svojstava sustava te pregledima i sustavima automatizacije i kontrole zgrada

U ovom će se odjeljku istaknuti primjeri dobre prakse. Ovdje navedene informacije i upućivanja nisu ni iscrpni ni obvezujući i navode se samo informativno.

2.5.1.   Moguća tumačenja zahtjevâ za tehničke sustave zgrade (članak 8. stavak 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.5.1.1.   Novi tehnički sustavi zgrade

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada uvedena su dva nova tehnička sustava zgrada: i. sustavi automatizacije i kontrole zgrada; i ii. sustavi za proizvodnju električne energije u krugu zgrade. U sljedećim se tablicama sažeto navodi kako se ti zahtjevi mogu tumačiti pri provedbi Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Kad je riječ o proizvodnji električne energije u krugu zgrade, naša je pretpostavka da su glavni cilj fotonaponske ploče. Međutim, vjetroturbine (čija veličina omogućava uporabu u krugu zgrade) i mikrokogeneracijski (mikro-CHP) sustavi također ulaze u područje primjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Tablica 8.

Moguće tumačenje zahtjevâ za sustave automatizacije i kontrole zgrada

Vrsta zahtjeva

Moguća tumačenja za sustave automatizacije i kontrole zgrada

Korisna upućivanja (40)

„ukupna energetska svojstva”

Minimalni zahtjevi za sposobnosti nadzora koje utječu na energetska svojstva zgrade. Ti zahtjevi mogu se odnositi na područje primjene nadzora (tj. koji se sustavi nadziru), dubinu (ili granularnost) nadzora ili oboje. Pri utvrđivanju tih zahtjeva može se uputiti na dostupne norme, primjerice na energetske razrede sustava automatizacije i kontrole zgrada kako su definirani u normi EN 15232. Zahtjevi se mogu razlikovati ovisno o vrsti zgrada (npr. stambena naspram nestambene) i nekim značajkama zgrada (npr. površina).

EN 15232 (41), EN 16947-1:2017 (42) i TR 16947-2 (43)

„odgovarajuće dimenzioniranje”

Dimenzioniranje se ovdje ne odnosi na veličinu sustava (kao za neke druge sustave), nego više na način na koji se projektno rješenje sustava automatizacije i kontrole zgrada može prilagoditi određenoj zgradi. Cilj je dimenzioniranja postići najbolji odnos između troškova i sposobnosti s obzirom na konkretne potrebe razmatrane zgrade. U okviru zahtjevâ za dimenzioniranje navest će se relevantni aspekti koje bi trebalo uzeti u obzir pri projektiranju sustava automatizacije i kontrole za određenu zgradu (npr. očekivana ili izmjerena potrošnja energije, uporaba zgrade, tehnički sustavi zgrade ugrađeni u zgradi, zahtjevi za rad i održavanje) kako bi se postigao optimalni odnos. U okviru područja primjene tih zahtjeva može biti korisno uputiti na relevantne norme ili smjernice.

ISO 16484-1:2010 (44)

„ispravna ugradnja”

Zahtjevi za „ispravnu ugradnju” opće su upućivanje na potrebu da se osigura ugradnja sustava (ovdje sustava automatizacije i kontrole zgrada) na način kojim će se osigurati siguran i optimalan rad. Obično je to povezano sa zahtjevima o kvalifikacijama instalatera (npr. certificirani instalater) i posebnim tehničkim smjernicama.

EN 16946-1:2017 (45) i TR 16946-2 (46)

„odgovarajuće podešavanje”

„Podešavanje” se odnosi na: i. ispitivanje sustava nakon ugradnje kako bi se provjerilo radi li ispravno; i ii. precizno podešavanje kada sustav radi u stvarnim uvjetima. Za takve bi mjere općenito bila potrebna ljudska intervencija, ali sustav automatizacije i kontrole zgrada omogućava i razmatranje pristupa koji uključuju postupak osiguravanja stalne kvalitete (engl. ongoing commissioning) kada je taj postupak djelomično automatiziran (47).

EN 16946-1:2017 (45) i TR 16946-2 (46), ISO 50003 (48)

„odgovarajući nadzor”

Ta se kategorija uglavnom odnosi na tehničke sustave zgrade koji se nadziru (npr. sustavi grijanja), a ne na sustav automatizacije i kontrole zgrada, čija je glavna svrha nadzor drugih sustava. Međutim, „odgovarajući nadzor” ovdje se može odnositi na funkcije sustava automatizacije i kontrole zgrada koje mogu poslužiti za podržavanje ili olakšavanje ljudskog nadzora (npr. prikaz podataka o potrošnji ili bilo kojoj drugoj interakciji s upraviteljem i stanovnicima zgrade).

EN 15232 (41), EN 16947-1:2017 (42) i TR 16947-2 (43)


Tablica 9.

Moguće tumačenje zahtjevâ za sustave za proizvodnju električne energije u krugu zgrade

Vrsta zahtjeva

Moguća tumačenja za sustave za proizvodnju električne energije u krugu zgrade

Korisna upućivanja (49)

„ukupna energetska svojstva”

Minimalni zahtjevi svojstava sustava (kako je ugrađen) u smislu proizvodnje električne energije u tipičnim uvjetima rada. Potiče se države članice da pri utvrđivanju tih zahtjeva razmotre primjenjive norme, osobito s popisa normi za EPB (vidjeti treći stupac), i primjenjive uredbe o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitost (50).

EN 15316-4-6 (51), EN 61724 (52) i IEC 61853-2:2016 (53) za fotonaponske sustave, norma EN 15316-4-4 (54) za integrirani kogeneracijski sustav u zgradama, EN 15316-4-10 (55) i IEC 61400-12-1 (56) za vjetrogeneratore

„odgovarajuće dimenzioniranje”

Dimenzioniranje se prvo može odnositi na proizvodni kapacitet razmatranog sustava. Jedan od ciljeva može biti da se osigura da je taj kapacitet odgovarajući s obzirom na razmatrane potrebe (npr. projektno rješenje za toplinsko opterećenje za kogeneracijske grijače prostora). Dimenzioniranje se može odnositi i na fizičke dimenzije komponenti sustava, uzimajući u obzir ograničenja koja se odnose na određenu zgradu (57) (npr. položaj, orijentacija, nagib fotonaponskih ploča, konfiguracija praćenja maksimalne snage, veličina kabela itd.).

Izračun projektnog toplinskog opterećenja: EN 12831-1 (58), ISO 15927-5:2004 (59)

„ispravna ugradnja”

Zahtjevi za „ispravnu ugradnju” opće su upućivanje na potrebu da se osigura ugradnja sustava na način kojim će se osigurati siguran i optimalan rad. Obično je to povezano sa zahtjevima o kvalifikacijama instalatera (npr. certificirani instalater) i posebnim tehničkim smjernicama. Norme za fotonaponske sustave integrirane u zgradi (BIPV) mogu biti relevantne u kontekstu fotonaponskih sustava.

Za sustave BIPV norma EN 50583-2 (60)

„odgovarajuće podešavanje”

„Podešavanje” se odnosi na: i. ispitivanje sustava nakon ugradnje kako bi se provjerilo radi li ispravno; i ii. precizno podešavanje kada sustav radi u stvarnim uvjetima.

Za fotonaponske sustave norma IEC/EN 62446 (61)

„odgovarajući nadzor”

U ovom se kontekstu „nadzor” odnosi na sposobnost sustava da nadzire vlastiti rad, uzimajući u obzir parametre iz okoline i iz zgrade. To je najvažnije za mikro-CHP sustave zbog njihove istodobne proizvodnje toplinske i električne energije.

Nije primjenjivo

(a)   Ugrađeni sustavi rasvjete

Sustavi rasvjete već su bili dio tehničkih sustava zgrade prije izmjene, ali nisu bili obuhvaćeni odredbama o zahtjevima za sustave. Međutim, nakon izmjene zahtjevi za sustave moraju se utvrditi za ugrađene sustave rasvjete. Kao što je objašnjeno u odjeljku 2.3.1.1., ažuriranjem teksta samo se pojašnjava područje primjene. U novom tekstu o području primjene naglašava se da se njime obuhvaća samo rasvjetna oprema koja je ugrađena kako bi se primijenile specifikacije rasvjete utvrđene pri projektiranju te kako bi se ispunili povezani zahtjevi.

Tablica 10.

Moguće tumačenje zahtjevâ za sustave za ugrađenu rasvjetu

Vrsta zahtjeva

Moguća tumačenja za sustave rasvjete

Korisna upućivanja

„ukupna energetska svojstva”

Minimalni zahtjevi u pogledu svojstava ugrađenog sustava rasvjete u cjelini, uzimajući u obzir odgovarajuće parametre. LENI (brojčani pokazatelj energije rasvjete), kako je definiran u normi EN 15193-1:2017, može na primjer poslužiti za izražavanje zahtjevâ učinkovitosti sustava rasvjete.

EN 15193-1:2017 (62), CEN/TR 15193-2:2017 (63)

„odgovarajuće dimenzioniranje”

„Odgovarajuće dimenzioniranje” za sustave rasvjete odnosi se na: i. utvrđivanje zahtjevâ za razinu osvjetljenja, uzimajući u obzir odgovarajuće parametre (posebice namjenu zgrade i njezinih prostora); i ii. prenošenje tih zahtjeva u projektne specifikacije za sustave rasvjete.

EN 12464-1 (64), CEN/TS 17165 (65)

„ispravna ugradnja”

Ugradnja električne opreme, uključujući rasvjetu, u skladu s važećim propisima na nacionalnoj razini.

Nije primjenjivo

„odgovarajuće podešavanje”

Podešavanje se ovdje može odnositi na: i. provjeru jesu li sposobnosti sustava rasvjete u skladu s projektnim specifikacijama, osobito u pogledu nadzornih mehanizama; i ii. obavljanje bilo kakvog odgovarajućeg preciznog podešavanja.

Isto kao u nastavku.

„odgovarajući nadzor”

U ovom se kontekstu „nadzor” odnosi na sposobnost sustava rasvjete da nadzire razinu osvjetljenja, uzimajući u obzir parametre iz okoline (npr. dnevna svjetlost) i iz zgrade (npr. prisutnost ljudi).

CEN/TR 15193-2 (66), CIE 222:2017 (67)

2.5.1.2.   Sustavi koji su već obuhvaćeni prije izmjene

Sustavi za grijanje prostora, hlađenje prostora, grijanje vode za kućanstvo i ventilaciju već su obuhvaćeni odredbama o zahtjevima za sustave iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Međutim, prenošenjem Direktive o energetskim svojstvima zgrada pruža se prilika za ažuriranje tih zahtjeva.

Tablica 11.

Moguća tumačenja zahtjevâ za sustave za grijanje prostora

Vrsta zahtjeva

Moguća tumačenja za sustave za grijanje prostora (68)

Korisna upućivanja (69)

„ukupna energetska svojstva”

U ovom se kontekstu ukupna svojstva odnose na svojstva cijelog postupka pretvorbe energije u generatorima topline, distribucije topline u zgradi, emisije topline u pojedinim sobama ili prostorima zgrade i, prema potrebi, skladištenja topline. Nisu ograničena na svojstva generatora topline i mogu uključivati zahtjeve koji utječu na druge dijelove sustava (npr. izolacija mreže distribucijskih cijevi).

Skupina normi EN 15316, npr. EN 15316-1 (70), EN 15316-2 (71), EN 15316-3 (72), EN 15316-4-1 (73), EN 15316-4-2 (74), EN 15316-4-5 (75), EN 15316-4-8 (76), EN 15316-5 (77)

„odgovarajuće dimenzioniranje”

Za sustave grijanja „odgovarajuće dimenzioniranje” odnosi se na: i. određivanje potreba za grijanjem, uzimajući u obzir relevantne parametre (posebice namjenu zgrade i njezinih prostora); i ii. prenošenje tih zahtjeva u projektne specifikacije za sustave grijanja.

EN 12831-1 (78), EN 12831-3 (79), moduli M8-2, M8-3, EN 12828 (80), EN 14337 (81), EN 1264-3:2009 (82)

„ispravna ugradnja”

Ispravna ugradnja odnosi se na potrebu da se osigura da sustav može raditi u skladu s projektnim specifikacijama. Osiguravanje ispravne ugradnje može se postići npr. nacionalnim tehničkim smjernicama, dokumentacijom proizvođača proizvoda, certifikacijom instalatera.

EN 14336 (83), EN 1264-4 (84), EN 14337 (81)

„odgovarajuće podešavanje”

Podešavanje se ovdje odnosi na ispitivanje i precizno podešavanje sustava u stvarnim uvjetima (85), osobito kako bi se provjerile i eventualno podesile funkcije sustava koje mogu utjecati na svojstva (npr. sposobnosti nadzora – vidjeti u nastavku).

EN 15378-1 (86), EN 14336 (83), EN 15378-3 (87)

„odgovarajući nadzor”

Odnosi se na sposobnosti nadzora koje sustavi grijanja mogu imati kako bi se optimizirala svojstva, npr. automatsko prilagođavanje toplinske snage grijaćih tijela u pojedinim sobama ili prostorima, prilagođavanje temperature sustava na temelju vanjske temperature („kompenzacija vremenskih uvjeta”) ili vremenski rasporedi, dinamičko i statičko hidroničko uravnotežavanje, praćenje rada sustava, podešavanje protoka vode/zraka ovisno o potrebama.

EN 15500-1 (88), EN 15316-2 (71), EN 15232 (89), uredbe o označivanju energetske učinkovitosti za grijače prostora (90)


Tablica 12.

Moguća tumačenja zahtjevâ za sustave za hlađenje prostora

Vrsta zahtjeva

Moguća tumačenja za sustave za hlađenje prostora (91)

Korisna upućivanja

„ukupna energetska svojstva”

U ovom se kontekstu ukupna svojstva odnose na svojstva cijelog postupka pretvorbe energije u generatorima hladnoće, distribucije hladnoće u zgradi, emisije hladnoće u pojedinim sobama ili prostorima zgrade i, prema potrebi, hladnog skladištenja. Nisu ograničena na svojstva generatora hladnoće, već mogu uključivati zahtjeve koji utječu na druge dijelove sustava (npr. izolacija mreže distribucijskih cijevi).

Skupina normi EN 16798 o sustavima hlađenja, npr. EN 16798-9 (92), EN 16798-13 (93), EN 16798-15 (94)

„odgovarajuće dimenzioniranje”

Dimenzioniranje se odnosi na optimalno određivanje veličine sustava hlađenja s obzirom na potrebe hlađenja zgrade i njezinih prostora.

EN 1264-3:2009 (95)

„ispravna ugradnja”

Ispravna ugradnja odnosi se na potrebu da se osigura da sustav može raditi u skladu s projektnim specifikacijama. Osiguravanje ispravne ugradnje može se postići npr. nacionalnim tehničkim smjernicama, dokumentacijom proizvođača proizvoda, certifikacijom instalatera.

EN 1264-4 (96)

„odgovarajuće podešavanje”

Podešavanje se ovdje odnosi na ispitivanje i precizno podešavanje sustava u stvarnim uvjetima (97), osobito kako bi se provjerile i eventualno podesile funkcije sustava koje mogu znatno utjecati na svojstva (npr. sposobnosti nadzora – vidjeti u nastavku).

EN 16798-17 (98)

„odgovarajući nadzor”

Odnosi se na sposobnosti nadzora koje sustavi za hlađenje prostora mogu imati kako bi se optimizirala svojstva, npr. automatsko prilagođavanje rashladne snage rashladnih elemenata u pojedinim sobama ili prostorima.

EN 15500-1 (99), EN 15316-2 (100), EN 15232 (101)


Tablica 13.

Moguće tumačenje zahtjevâ za sustav ventilacije

Vrsta zahtjeva

Moguća tumačenja za sustave ventilacije

Korisna upućivanja (102)

„ukupna energetska svojstva”

Odnosi se na energetska svojstva sustava ventilacije u cjelini, uzimajući u obzir npr. energetsku učinkovitost ventilatora, značajke mreže ventilacijskih kanala, povrat topline.

EN 16798-3 (103), EN 16798-5-1 (104), EN 16798-5-2 (105)

„odgovarajuće dimenzioniranje”

Dimenzioniranje se odnosi na optimalno određivanje veličine sustava ventilacije s obzirom na potrebe ventilacije zgrade i njezinih prostora.

EN 16798-7 (106), CEN/TR 14788 (107), CR 1752 (108)

„ispravna ugradnja”

Ispravna ugradnja odnosi se na potrebu da se osigura da sustav može raditi u skladu s projektnim specifikacijama. Osiguravanje ispravne ugradnje može se postići npr. nacionalnim tehničkim smjernicama, dokumentacijom proizvođača proizvoda, certifikacijom instalatera.

Nije primjenjivo

„odgovarajuće podešavanje”

Podešavanje se ovdje odnosi na ispitivanje i precizno podešavanje sustava u stvarnim uvjetima (109), osobito kako bi se provjerile komponente i funkcije sustava koje mogu utjecati na svojstva (npr. nepropusnost zračnih kanala).

EN 12599 (110), EN 16798-17 (111), EN 14134 (112)

„odgovarajući nadzor”

Odnosi se na sposobnosti nadzora koje sustavi ventilacije mogu imati kako bi se optimizirala svojstva, npr. modulacija protoka zraka.

EN 15232 (113), EN 15500-1 (114)

2.5.2.   Procjena i dokumentiranje svojstava sustava (članak 8. stavak 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.5.2.1.   Opseg procjene svojstava

U odjeljku 2.4.1.3.(a) navode se smjernice o načinu tumačenja područja primjene procjene svojstava (izmijenjeni dio ili cijeli sustav) iz članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Također treba uzeti u obzir da bi bilo korisno osigurati određeni stupanj usklađenosti između članka 8. stavka 1. i članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. To posebno znači da, osim ako ne postoji opravdanje za drugačije tumačenje, modernizacija sustava iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada općenito bi trebala značiti isto što i modernizacija sustava iz članka 8. stavka 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Međutim, države članice možda se neće htjeti pridržavati tog pristupa u slučaju manje modernizacije, što bi moglo dovesti do dokumentiranja svojstava izmijenjenog dijela sustava, a da se pritom ne aktivira primjena nijednog od zahtjevâ za sustave.

2.5.2.2.   Ukupna svojstva

U odjeljku 2.4.1.3.(b) navode se smjernice o načinu tumačenja ukupnih svojstava i oblikovanju procjene ukupnih svojstava. Kad je riječ o relevantnim tehničkim sustavima zgrade, posebno se ističe potreba za osiguranjem dosljednosti s praksama pregleda iz članaka 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Također treba uzeti u obzir da, kad je riječ o ugradnji, zamjeni i modernizaciji sustava koje dovode do primjene zahtjevâ za sustave, državama članicama moglo bi biti korisno da osiguraju određeni stupanj usklađenosti između ispitivanja koja se provode radi usklađivanja sa zahtjevima za podešavanje sustava i onih koja mogu biti potrebna za procjenu ukupnih energetskih svojstava radi dokumentiranja.

2.5.2.3.   Dokumentiranje svojstava sustava

Kao što je navedeno u odjeljku 2.4.1.3.(c), države članice mogu same utvrditi oblik i sadržaj dokumentacije (o svojstvima sustava) koja se predaje vlasnicima zgrada, pod uvjetom da se tom dokumentacijom obuhvati opseg procjene ukupnih svojstava sustava. Bilo bi korisno i kada bi se te informacije navele na način kojim bi se naglasila usklađenost tehničkog sustava zgrade s primjenjivim zahtjevima. To se može učiniti kontrolnim popisom u kojem se utvrđuju primjenjivi zahtjevi za sustave i način na koji su oni procijenjeni te se u sažetom obliku navode rezultati procjene (uključujući ispitivanja u prosječnim ili tipičnim uvjetima).

Kao što je navedeno u odjeljku 2.4.1.3.(d), na državama je članicama da odluče hoće li se novi energetski certifikat morati izdati kao rezultat procjene energetskih svojstava tehničkog sustava zgrade (ili izmijenjenog dijela sustava). Međutim, potiču se države članice da utvrde obvezu izdavanja novog energetskog certifikata u slučaju utjecaja na svojstva cijelog sustava (tj. u slučajevima koji uključuju ugradnju, zamjenu ili znatnu modernizaciju) jer je vjerojatno da će se u takvim slučajevima utjecati na svojstva cijele zgrade.

Državama članicama moglo bi biti korisno i da uzmu u obzir postojeće smjernice na nacionalnoj razini (115) i ishode relevantnih projekata EU-a (116).

2.5.3.   Pregledi (članci 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.5.3.1.   Utvrđivanje potrebe za osposobljavanjem

Zbog proširenog područja primjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice trebale bi ocijeniti je li potrebno novo ili dodatno osposobljavanje. To je osobito slučaj u onim područjima kompetencija koja se odnose na tipične ili prosječne uvjete rada.

Države članice trebale bi također odlučiti hoće li zbog tog osposobljavanja biti potrebna ponovna akreditacija. Trebalo bi izraditi i kalendar održavanja osposobljavanja.

2.5.3.2.   Promjene u metodologiji izvješćivanja

Države članice trebale bi ocijeniti treba li ažurirati metodologiju izvješćivanja, predloške izvješća, baze podataka itd.

2.5.3.3.   Promjene u bazi podataka

Države članice trebale bi ocijeniti treba li ažurirati ili nadograditi bazu podataka izvješća (ako postoji) i mehanizme izvješćivanja.

Za one sustave koji su izuzeti u skladu s člankom 14. stavkom 2. ili člankom 14. stavkom 6. Direktive o energetskim svojstvima zgrada u bazama podataka trebala bi postojati mogućnost evidentiranja razdoblja valjanosti tih izuzeća.

2.5.3.4.   Promjene mehanizma za osiguranje

Države članice trebale bi ocijeniti treba li ažurirati li unaprijediti postupak osiguranja kvalitete. Izvješća će vjerojatno biti dulja, zbog čega bi mogli biti potrebni dodatni resursi.

2.5.4.   Sustavi automatizacije i kontrole zgrada: zahtjevi za zgrade mješovite namjene i održavanje (članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

2.5.4.1.   Zgrade mješovite namjene

Zahtjevi za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada odnose se samo na nestambene zgrade. Riječ je o zgradama koje se upotrebljavaju u svrhu koja nije stambena (npr. poslovne zgrade, zgrade zdravstvenih ustanova, zgrade za veleprodaju i maloprodaju, zgrade obrazovnih ustanova, hoteli i restorani itd.).

Države članice mogu utvrditi najprikladniji pristup u pogledu zgrada mješovite namjene, tj. zgrada koje imaju i stambene i nestambene jedinice (npr. stambena zgrada s trgovinama u prizemlju). Međutim, trebale bi uzeti u obzir smjernice navedene u nastavku kako bi izbjegle pravne praznine.

Kada su sustavi integrirani (tj. za nestambene jedinice i stambene jedinice upotrebljava se isti sustav), a efektivna nazivna snaga veća je od praga, države članice mogu učiniti nešto od sljedećega:

(a)

primijeniti zahtjeve na cijelu zgradu;

(b)

primijeniti zahtjeve samo na nestambene jedinice;

(c)

primijeniti zahtjeve samo na nestambene jedinice ako je povezana „nestambena” nazivna snaga veća od praga (117).

Kada su sustavi odvojeni (tj. nestambene jedinice i stambene jedinice imaju različite sustave), a efektivna nazivna snaga nestambenih jedinica veća je od praga, zahtjevi bi se trebali primjenjivati barem na nestambene jedinice.

2.5.4.2.   Održavanje sustava automatizacije i kontrole zgrada

Kao i svaki tehnički sustav zgrade, sustav automatizacije i kontrole zgrada trebalo bi pravilno održavati kako bi se osiguralo da ispravno radi, osobito kada je u pitanju njegova sposobnost predviđanja, otkrivanja i rješavanja problema neoptimalnog rada ili kvara drugih tehničkih sustava zgrade.

Stoga je važno nadzirati rad sustava automatizacije i kontrole zgrada, kao i drugih tehničkih sustava zgrade, tijekom njihova vijeka trajanja kako bi se provjerila njihova svojstva i provele potrebne promjene. To je pitanje dobro poznato pa postoje različiti sustavi, koje su osmislila industrijska (118) i nacionalna tijela (119), i relevantne norme (120) kojima se podupire pravilno održavanje sustava automatizacije i kontrole zgrada.

3.   ODREDBE O ELEKTROMOBILNOSTI

3.1.   Cilj: podržati uspostavu infrastrukture za punjenje električnih vozila

Nedostatak infrastrukture za punjenje prepreka je uporabi električnih vozila u EU-u. Novim odredbama nastoji se ubrzati razvoj gušće mreže te infrastrukture. Zgradama se može učinkovito promicati elektromobilnost, osobito usmjeravanjem na privatni sektor (parkirališta u privatnim zgradama ili u njihovoj neposrednoj blizini), u okviru kojeg se odvija do 90 % punjenja. Direktivom o energetskim svojstvima zgrada nadopunjuje se Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (121) u kojoj se, među ostalim, utvrđuju tehničke specifikacije za infrastrukturu za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje, te se njome od država članica zahtijeva da donesu nacionalne okvire politika kako bi se osigurala njihova provedba.

3.2.   Područje primjene odredbi o elektromobilnosti

Člankom 1. Direktive (EU) 2018/844 nove odredbe povezane s elektromobilnošću uvode se u članak 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Te se odredbe odnose na zahtjeve za postavljanje mjestâ za punjenje i kanalske infrastrukture, kao što je sažeto u sljedećoj tablici.

Tablica 14.

Sažetak zahtjevâ za elektromobilnost

Područje primjene

Obveza država članica

Nove zgrade

i

zgrade koje se podvrgavaju većoj rekonstrukciji

Nestambene zgrade s više od 10 parkirnih mjesta

Osigurati postavljanje barem jednog mjesta za punjenje.

Osigurati postavljanje kanalske infrastrukture za barem jedno od svakih pet parkirnih mjesta.

Stambene zgrade s više od 10 parkirnih mjesta

Osigurati postavljanje kanalske infrastrukture za svako parkirno mjesto.

Postojeće zgrade

Nestambene zgrade s više od 20 parkirnih mjesta

Utvrditi zahtjeve za postavljanje minimalnog broja mjesta za punjenje – primjenjivo od 2025.

Od država članica zahtijeva se i da osiguraju mjere za pojednostavnjenje uspostave mjestâ za punjenje u novim i postojećim zgradama i da se usredotoče na moguće regulatorne prepreke.

Sve obveze povezane s elektromobilnošću u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada nove su obveze. Cilj je ovog odjeljka razjasniti državama članicama ispravno prenošenje tih odredbi u nacionalno pravo.

3.3.   Razumijevanje odredbi o elektromobilnosti

3.3.1.   Parkirna mjesta (od članka 8. stavka 2. do članka 8. stavka 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Područje primjene obveza iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada proširuje se na određena parkirna mjesta, i to na parkirališta

(a)

s minimalnim brojem parkirnih mjesta; i

(b)

u određenim vrstama zgrada ili u njihovoj neposrednoj blizini.

3.3.2.   Kada se aktiviraju obveze? (članak 8. stavak 2. i članak 8. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

3.3.2.1.   Osnovni kriteriji

Obveze postavljanja mjesta za punjenje ili kanalske infrastrukture aktiviraju se ovisno o tome je li zgrada nova, podvrgava li se većoj rekonstrukciji ili već postoji. U Direktivi se ne navodi tko je odgovoran za postavljanje mjestâ za punjenje i kanalske infrastrukture (tj. vlasnik ili najmoprimac). To je nešto što bi države članice trebale utvrditi u svojem zakonodavstvu kojim se prenosi Direktiva. U slučaju veće rekonstrukcije obveze se mogu aktivirati i ako je električna infrastruktura zgrade ili parkirališta uključena u mjere obnove.

Zahtjevi za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju većoj rekonstrukciji odnose se samo na zgrade:

(a)

s parkiralištima s više od 10 parkirnih mjesta; i

(b)

u kojima je parkiralište unutar zgrade ili neposredno uz nju.

U slučaju veće rekonstrukcije zahtjev se primjenjuje samo ako je mjerama obnove obuhvaćeno parkiralište ili električna infrastruktura zgrade (ako je parkiralište unutar zgrade (122)). Države članice mogle bi razmotriti postavljanje minimalnih zahtjeva za dostavljanje obavijesti u postupcima izdavanja dozvola kojima bi se omogućila provjera aktivira li se taj uvjet ili ne.

3.3.2.2.   Zgrade koje imaju i stambenu i nestambenu funkciju

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada nema izričite odredbe kojom se uređuje primjena zahtjevâ za elektromobilnost u pogledu zgrada koje imaju i stambenu i nestambenu funkciju (npr. stambena zgrada s poslovnim prostorima u prizemlju), stoga države članice mogu utvrditi najprikladniji pristup za takve slučajeve (123).

3.3.3.   Značenje pojmova (od članka 8. stavka 2. do članka 8. stavka 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Postoji niz pojmova koji su osobito relevantni i nisu uvijek izričito definirani.

Parkiralište – u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada ne navodi se izričita definicija. Međutim, u kontekstu Direktive o energetskim svojstvima zgrada pojam „parkiralište”, primjerice, ne uključuje parkiranje na ulici na javnim cestama.

Stambeno/nestambeno – ta se razlika navodi u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada iako nije definirana. „Stambeno” bi se trebalo odnositi na mjesta za stanovanje jedne obitelji i više obitelji. „Nestambeno” uključuje zgrade koje se upotrebljavaju u svrhu koja nije stambena (npr. poslovne zgrade, zgrade zdravstvenih ustanova, zgrade za veleprodaju i maloprodaju, zgrade obrazovnih ustanova, hoteli i restorani itd.).

Električna infrastruktura (zgrade/parkirališta) – u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada nema izričite definicije. Međutim, treba smatrati da se taj pojam odnosi na električne instalacije (sve instalacije ili bilo koji njihov dio) zgrade ili parkirališta, uključujući električno ožičenje, uređaje i povezanu opremu.

Veća rekonstrukcija definirana je u članku 2. stavku 10. Direktive o energetskim svojstvima zgrada (124). Ta se definicija primjenjuje i u odredbama o elektromobilnosti Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Neposredna blizina – u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada se ne navodi izričita definicija

Koncept neposredne blizine odnosi se na situacije kada se parkiralište ne nalazi unutar zgrade, ali ipak ima jasne veze sa zgradom.

Neposredna blizina a priori podrazumijeva da granice parkirališta dodiruju granice zgrade na barem jednom mjestu.

Pri utvrđivanju, u nacionalnom zakonodavstvu, područja primjene obveze uspostave mjestâ za punjenje i kanalske infrastrukture u zgradama s parkiralištima koja su u njihovoj neposrednoj blizini države članice također bi mogle uzeti u obzir niz dodatnih kriterija u svojem nacionalnom zakonodavstvu, na primjer:

(a)

Jesu li parkiralište i zgrada fizički/tehnički povezani?

(b)

Upotrebljavaju li parkiralište isključivo ili uglavnom stanari zgrade?

(c)

Jesu li parkiralište i zgrada u određenoj mjeri u zajedničkom vlasništvu?

Države članice imaju određenu fleksibilnost u tumačenju pojma blizine i postupanju u konkretnim slučajevima te ih se potiče da ta tri kriterija uzmu u obzir prilikom prenošenja i provedbe obveza.

Konkretno, mogu postojati situacije u kojima parkiralište nije u strogom smislu neposredno uz zgradu (npr. s druge strane ulice ili odvojeno od zgrade zelenom površinom), ali ima jasnu vezu sa zgradom u pogledu vlasništva i/ili uporabe. U tom bi slučaju bilo mjerodavno i primjereno primijeniti obveze (npr. parkirna mjesta posjeduju i upotrebljavaju stanari u slučaju zgrada za više obitelji).

U sljedećoj tablici navode se primjeri situacija u kojima bi se mogli primijeniti predloženi kriteriji.

Tablica 15.

Moguće veze između zgrada i parkirališta

Kriterij

Situacija

Napomena

Primjeri

Fizička/tehnička povezanost

 

Parkiralište i zgrada dijele električnu infrastrukturu.

Općenito mjerodavno primijeniti obveze: velika vjerojatnost da su vlasnici zgrade i parkirališta isti.

Parkiralište za trgovački centar ili zajedničku stambenu zgradu.

 

Parkiralište se nalazi pored zgrade i ima zasebnu električnu infrastrukturu.

Procjena će ovisiti o vlasništvu i/ili uporabi.

Javno ili privatno zajedničko parkiralište s nekoliko zgrada u blizini.

Uporaba

 

Korisnici zgrade korisnici su parkirališta.

Općenito je primjereno primijeniti obveze na parkiralište.

Parkiralište poduzeća kojim se koriste zaposlenici poduzeća.

Vlasništvo

 

Vlasnik odnosno vlasnici zgrade ujedno su vlasnik odnosno vlasnici parkirališta.

U takvim situacijama obveze će se općenito primjenjivati na parkiralište.

Nestambena zgrada i parkiralište u vlasništvu poduzeća; parkirna mjesta pripadaju stanovima u zgradi za više obitelji.

 

Vlasnik odnosno vlasnici zgrade razlikuju su od vlasnika parkirališta.

Ovisit će o uporabi parkirališta; u većini slučajeva bit će primjereno primijeniti obveze na parkiralište.

Nestambena zgrada u vlasništvu poduzeća i parkiralište kojim se koriste samo ili uglavnom zaposlenici poduzeća; parkiralište je iznajmljeno.

3.3.4.   Zahtjevi za postavljanje minimalnog broja mjesta za punjenje (članak 8. stavak 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Osim ispunjavanja zahtjevâ za postavljanje iz članka 8. stavaka 2. i 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, člankom 8. stavkom 3. zahtijeva se od država članica da utvrde zahtjeve za postavljanje minimalnog broja mjesta za punjenje za sve nestambene zgrade s više od 20 parkirnih mjesta. Ti se zahtjevi moraju primijeniti do 1. siječnja 2025.

U zahtjevima, koje treba utvrditi do 10. ožujka 2020., mora se barem odrediti minimalni broj mjesta za punjenje po nestambenoj zgradi s više od 20 parkirnih mjesta. Države članice imaju i diskrecijsko pravo donijeti zahtjeve šireg područja primjene (kao što je i uključivanje zahtjevâ za postavljanje kanalske infrastrukture ili utvrđivanje minimalnog broja mjesta za punjenje za nestambene zgrade s 20 ili manje parkirnih mjesta ili za stambene zgrade).

Ako se ti zahtjevi donesu do 10. ožujka 2020., vlasnici zgrada (125) imat će razdoblje od gotovo pet godina (od 10. ožujka 2020. do 31. prosinca 2024.) tijekom kojeg mogu poduzeti potrebne korake kako bi njihove zgrade bile usklađene sa zahtjevima.

Kako bi se osigurala razmjerna i odgovarajuća uspostava mjestâ za punjenje, države članice trebale bi uzeti u obzir različite čimbenike pri utvrđivanju njihova minimalnog broja (126):

(a)

relevantne nacionalne, regionalne i lokalne uvjete; i

(b)

moguće različite potrebe i okolnosti na temelju područja, tipologije zgrada, javnog prijevoza i drugih relevantnih kriterija.

Države članice mogu odlučiti sastaviti popis parkirališta s više od 20 mjesta kako bi utvrdile ona na koja bi se primjenjivali ti zahtjevi.

Zahtjevi koje su države članice utvrdile u skladu s člankom 8. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada primjenjivat će se pojedinačno na svaku nestambenu zgradu s parkiralištem koje postoji od 1. siječnja 2025. i koje ima više od 20 parkirnih mjesta.

Države članice mogu utvrditi minimalni broj mjesta za punjenje uzimajući u obzir, među ostalim, procijenjeni broj registriranih električnih vozila u državi članici na kraju 2024. (datum nakon kojeg se primjenjuju zahtjevi iz članka 8. stavka 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada (127)).

Kada je riječ o novim zgradama ili zgradama koje se podvrgavaju većoj rekonstrukciji s više od 20 parkirnih mjesta, kada se zahtjevi iz članka 8. stavka 2., uključujući za kanalsku infrastrukturu, razlikuju od zahtjeva koje je utvrdila država članica u skladu s člankom 8. stavkom 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, primjenjuju se i moraju se uzeti u obzir oba zahtjeva.

3.3.5.   Direktiva 2014/94/EU

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada i Direktiva 2014/94/EU komplementarni su zakonodavni instrumenti. U obje direktive navode se odredbe o uspostavi mjestâ za punjenje električnih vozila, ali se razlikuju njihovo područje primjene i obveze koje iz njih proizlaze za države članice.

U Direktivi 2014/94/EU utvrđuje se opći zakonodavni okvir (128) za normizaciju i uspostavu infrastrukture za alternativna goriva (što uključuje infrastrukturu za punjenje električnih vozila), uključujući podatke o korisnicima, dok se u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada utvrđuju posebni zahtjevi za postavljanje infrastrukture za električna vozila u određenim zgradama.

Direktiva 2014/94/EU odnosi se na sva mjesta za punjenje (129) (javna i privatna, uključujući ona koja nisu nužno u zgradi ili u neposrednoj blizini zgrade). Članak 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada odnosi se samo na elektromobilnost u pogledu parkirnih mjesta na parkiralištima koja su u zgradi ili u neposrednoj blizini zgrade (javna i privatna).

U Direktivi 2014/94/EU definiraju se mjesta za punjenje (uključujući mjesta za punjenje male snage i mjesta za punjenje visoke snage), utvrđuju se zajedničke tehničke specifikacije za mjesta za punjenje i omogućuje se Komisiji da delegiranim aktima donese daljnje norme i zahtjeve u tom pogledu (130). U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada upućuje se na te definicije i specifikacije.

U Direktivi 2014/94/EU zahtijeva se od država članica da donesu nacionalne okvire politika i da u njih uključe nacionalne ciljeve za uspostavu javnih i privatnih mjestâ za punjenje (131). U članku 4. Direktive 2014/94/EU utvrđuje se niz minimalnih zahtjeva povezanih s postavljanjem, radom i uporabom mjestâ za punjenje.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada utvrđuju se posebni zahtjevi za postavljanje (za nestambene i stambene zgrade koje su nove ili koje se podvrgavaju većoj rekonstrukciji) i od država članica zahtijeva se da utvrde zahtjeve za minimalni broj mjesta za punjenje za određene postojeće zgrade.

U skladu s Direktivom 2014/94/EU države članice morale su obavijestiti Komisiju o svojim nacionalnim okvirima politika do 18. studenoga 2016. Nacionalnim ciljevima navedenima u njima osigurava se da se do 31. prosinca 2020. uspostavi primjereni broj javno dostupnih mjesta za punjenje kako bi se osiguralo da električna vozila mogu prometovati barem u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima te, prema potrebi, u okviru mreža koje određuju države članice. Zahtjevi za postavljanje iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada koji se odnose na nove zgrade i veće rekonstrukcije primjenjivat će se od 10. ožujka 2020., a oni koje su utvrdile države članice i koji se odnose na postojeće zgrade primjenjivat će se do 1. siječnja 2025. godine.

Komisija je u skladu s Direktivom 2014/94/EU dužna pratiti je li u svakoj državi članici do 31. prosinca 2025. uspostavljen dodatni broj mjesta za punjenje koja su dostupna javnosti, barem u osnovnoj mreži TEN-T, u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima. Države članice u svojim nacionalnim okvirima politike također moraju poduzeti mjere za poticanje i olakšavanje uspostave mjestâ za punjenje koja nisu dostupna javnosti.

Direktivom 2014/94/EU obuhvaćene su sve vrste infrastrukture za punjenje: za električna vozila, za autobuse (132), kamione i plovila. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada se po definiciji odnosi samo na infrastrukturu za punjenje osobnih automobila i kombija.

Iako se Direktiva 2014/94/EU prvenstveno odnosi na „javno dostupna mjesta za punjenje”, u njoj se navodi i niz odredbi koje se primjenjuju na sva mjesta za punjenje, neovisno o tome jesu li javna ili privatna (uključujući ona koja su dostupna javnosti i ona koja nisu). Zahtjevi koji se primjenjuju u slučaju mjestâ za punjenje koja su postavljena u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada su sljedeći:

(a)

u članku 4. stavku 3. Direktive 2014/94/EU zahtijeva se od država članica da potiču i olakšavaju uspostave mjestâ za punjenje koja nisu dostupna javnosti;

(b)

u članku 4. stavku 4. Direktive 2014/94/EU zahtijeva se od država članica da osiguraju da su sva mjesta za punjenje male snage i mjesta za punjenje visoke snage u skladu s tehničkim specifikacijama utvrđenima u Prilogu II. Direktivi 2014/94/EU;

(c)

u članku 4. stavku 12. Direktive 2014/94/EU zahtijeva se od država članica da je pravnim okvirom dopušten odabir opskrbljivača električnom energijom za sva mjesta za punjenje povezana s kućanstvom ili prostorima.

3.4.   Smjernice za prenošenje odredbi o elektromobilnosti

3.4.1.   Osiguravanje ispravnog prenošenja (od članka 8. stavka 2. do članka 8. stavka 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Države članice dužne su sve navedene obveze prenijeti do roka za prenošenje, 10. ožujka 2020. To uključuje utvrđivanje nacionalnih zahtjeva za minimalni broj mjesta za punjenje električnih vozila za parkirna mjesta na parkiralištima u postojećim nestambenim zgradama iako ti zahtjevi ne moraju stupiti na snagu do 2025. (133)

Neke definicije potječu iz Direktive 2014/94/EU te bi stoga već trebale biti prenesene u nacionalno zakonodavstvo, uključujući:

 

električno vozilo (ili punjivo električno vozilo (PEV (134))) definirano je u članku 2. stavku 2. Direktive 2014/94/EU. Električno vozilo znači „motorno vozilo opremljeno sustavom za prijenos snage koje sadrži barem jedan neperiferni električni uređaj kao pretvornik energije s električnim sustavom za pohranu energije s mogućnošću ponovnog punjenja, koji je moguće puniti eksterno”. Ta definicija uključuje različite vrste električnih vozila, uključujući električna osobna vozila i laka električna vozila, npr. motocikle.

 

Mjesto za punjenje definirano je u članku 2. stavku 3. Direktive 2014/94/EU kao: „sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila”.

U Direktivi 2014/94/EU definirani su i pojmovi „mala snaga” (članak 2. stavak 4.) i „visoka snaga” (članak 2. stavak 5.).

Pri prenošenju odredbi iz članka 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice imaju diskrecijsko pravo utvrditi (ili ne utvrditi) hoće li mjesta za punjenje koja će se uspostaviti biti mjesta za punjenje male ili visoke snage prema definicijama iz Direktive 2014/94/EU.

Međutim, u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada navodi se sljedeća nova definicija koju je potrebno prenijeti:

 

kanalska infrastruktura (135) znači „cijevi za električne kabele” (članak 8. stavak 2. Direktive o energetskim svojstvima zgrada). Ovdje bi se ta formulacija trebala tumačiti u širem smislu tako da uključuje i kabelske kanale koji su pričvršćeni na zidove.

3.4.2.   Izuzeća (neprimjena) (članak 8. stavak 4. i članak 8. stavak 6. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Za zahtjeve za postavljanje mjesta za punjenje i kanalske infrastrukture postoji niz mogućih izuzeća (neprimjena). Ona su navedena u članku 8. stavku 4. i članku 8. stavku 6. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

3.4.2.1.   Diskrecijsko pravo država članica da ne utvrde ni primjenjuju zahtjeve na MSP-ove

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice mogu odlučiti da neće utvrditi ni primjenjivati zahtjeve iz članka 8. stavaka 2. i 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada na zgrade čiji su vlasnici ili korisnici mala i srednja poduzeća (MSP-ovi). To je utvrđeno u glavi I. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (136) kako je navedeno u članku 8. stavku 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

3.4.2.2.   Diskrecijsko pravo država članica da ne primjenjuju određene zahtjeve na određene kategorije zgrada

Pri prenošenju države članice mogu odlučiti da u određenim situacijama neće primjenjivati obveze iz članka 8. stavaka 2., 3. i 5. Ti su slučajevi iscrpno navedeni u članku 8. stavku 6. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

3.4.3.   Utvrđivanje i propisivanje zahtjevâ za postavljanje mjestâ za punjenje (članak 8. stavak 2., članak 8. stavak 3. i članak 8. stavak 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

3.4.3.1.   Tehnički zahtjevi za mjesta za punjenje

Mjesta za punjenje koja su uspostavljena na temelju Direktive o energetskim svojstvima zgrada moraju biti u skladu s tehničkim specifikacijama utvrđenima u Prilogu II. Direktivi 2014/94/EU i sa svim dodatnim tehničkim normama koje su donesene delegiranim aktima na temelju Direktive 2014/94/EU; ona uključuju mjesta za punjenje male snage i visoke snage i mjesta za punjenje za motorna vozila kategorije L (vozila na dva i tri kotača i četverocikli) (137).

U članku 4. stavku 4. Direktive 2014/94/EU zahtijeva se od država članica da osiguraju da mjesta za punjenje male snage ispunjavaju barem tehničke specifikacije utvrđene u Prilogu II. točki 1.1. i posebne sigurnosne zahtjeve koji su na snazi na nacionalnoj razini.

Pri prenošenju Direktive o energetskim svojstvima zgrada (osobito članka 8. stavka 2., članka 8. stavka 3. i članka 8. stavka 5.) države članice imaju diskrecijsko pravo odlučiti hoće li mjesta za punjenje koja će se uspostaviti biti mjesta za punjenje male ili visoke snage u skladu s definicijama iz Direktive 2014/94/EU.

3.4.3.2.   Ostali zahtjevi

Dodatni zahtjevi mogu se također primjenjivati ovisno o zgradi, a u mnogim slučajevima ovisno o tome hoće li mjesto za punjenje biti javno dostupno ili ne (138).

Zahtjeve koji se odnose na elektromobilnost treba tumačiti i u kontekstu Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (139) u kojoj se utvrđuje tržišni okvir za učinkovitu integraciju baterija (uključujući baterije vozila) u elektroenergetski sustav. Međutim, kako bi se vozilima osigurala potrebna fleksibilnost sustava putem pametnog punjenja i povezivanja vozila s mrežom (V2G) (140), infrastruktura za punjenje i osnovna električna infrastruktura trebala bi biti prilagođena za tu svrhu.

Pod uvjetom da su zahtjevi iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada preneseni, sljedeći dodatni elementi (vrste elemenata) mogu biti dodani u nacionalno zakonodavstvo:

(a)

specifikacije za kanalsku infrastrukturu (141);

(b)

specifikacije koje se odnose na zaštitu od požara (142);

(c)

specifikacije za mjesta za punjenje (143), uključujući one koje se odnose na pristupačnost za osobe s invaliditetom (144);

(d)

zahtjevi koji se odnose na namjensku infrastrukturu za parkiranje električnih bicikala, uključujući (električne) teretne bicikle, i vozila za osobe smanjene pokretljivosti (145);

(e)

zahtjevi koji se odnose na pametno/inteligentno mjerenje (146);

(f)

zahtjevi koji se odnose na pametno punjenje (147);

(g)

zahtjevi kojima bi se olakšala uporaba automobilskih akumulatora kao izvora energije (povezivanje vozila s mrežom) (148);

(h)

za javno dostupna mjesta za punjenje. zahtjevi koji se odnose na ad hoc punjenje i transparentnost cijena punjenja (149);

(i)

zahtjevi koji se odnose na operatore mjesta za punjenje koji mogu slobodno kupovati električnu energiju od bilo kojeg dobavljača električne energije u EU-u (150) i mogućnost da korisnici sklapaju ugovore s drugim dobavljačem koji nije subjekt koji opskrbljuje kućanstvo ili prostore električnom energijom (151).

Države članice trebale bi utvrditi mjeru u kojoj se takvi specifični tehnički zahtjevi za postavljanje trebaju utvrditi u nacionalnom zakonodavstvu.

Pojednostavnjenje uspostave mjestâ za punjenje

U članku 8. stavku 7. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se od država članica da osiguraju mjere za pojednostavnjenje uspostave mjestâ za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama i da se usredotoče na moguće regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti (152). Ta se obveza mora ispuniti prenošenjem Direktive o energetskim svojstvima zgrada u nacionalno zakonodavstvo najkasnije do roka za prenošenje.

3.4.3.3.   Sukobi interesa i administrativne poteškoće (153)

Dugotrajni i složeni postupci za izdavanje dozvola mogu biti glavna prepreka vlasnicima i najmoprimcima koji postave mjesta za punjenje u postojećim stambenim i nestambenim zgradama s više najmoprimaca. Postupak dobivanja potrebnih dozvola može dovesti do kašnjenja ili sprečavanja postavljanja.

Zahtjevima za „pravo na priključak” ili „pravo na punjenje” osigurava se da svaki najmoprimac ili suvlasnik može postaviti mjesto za punjenje električnog vozila, a da pritom ne treba (potencijalno teško) dobiti pristanak najmoprimčeva stanodavca ili drugih suvlasnika.

Primjerice, u Španjolskoj zakonodavstvo omogućava suvlasniku postavljanje mjesta za punjenje za privatnu uporabu kada se nalazi na zasebnom parkirnom mjestu i kada se udrugu suvlasnika unaprijed o tome obavijesti. Suvlasnici ne mogu blokirati postavljanje. Trošak postavljanja i naknadne potrošnje električne energije preuzima osoba koja je postavila mjesto za punjenje.

3.4.4.   Održivost (članak 8. stavak 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

U članku 8. stavku 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se da države članice razmotre potrebu za koherentnim politikama u pogledu zgrada, održive (aktivne) i zelene mobilnosti i urbanističkog planiranja.

Inicijativa planova održive gradske mobilnosti temelj je politike EU-a za urbanu mobilnost. Uključivanje elektromobilnosti u ranoj fazi izrade planova mobilnosti donesenih u okviru planova održive gradske mobilnosti može pomoći u ostvarivanju ciljeva iz članka 8. stavka 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Plan održive gradske mobilnosti osigurava dugoročni, multidisciplinarni, sveobuhvatni pristup kojim se obuhvaćaju svi načini prijevoza kako bi se pomoglo riješiti pitanja kao što su zastoji, onečišćenje zraka i buka, klimatske promjene, prometne nesreće, utjecaj na zdravlje, pristupačnost za osobe s invaliditetom i starije osobe, neučinkovita uporaba javnog prostora i bolja kvaliteta života. Dopunjuje se smjernicama plana održive gradske mobilnosti i sveobuhvatnim informacijama o planovima održive gradske mobilnosti koje su dostupne u odjeljku „Planovi mobilnosti” na internetskim stranicama Centra za praćenje gradske mobilnosti Eltis (154). Više od 1 000 gradova već je provelo planove održive gradske mobilnosti, a vrijednost koncepta očituje se u okupljanju različitih javnih i privatnih dionika u planiranju gradske mobilnosti.

U tom je kontekstu pokrenut 2016. Plan EU-a za gradove u okviru međuvladine suradnje s općim ciljem uključivanja gradske dimenzije u politike koje utječu na gradove radi ostvarivanja bolje regulative, boljeg financiranja i boljeg znanja za gradove u Europi. Plan se provodi u okviru partnerstava kojima se upravlja na više razina, a jedno od partnerstava usmjereno je na gradsku mobilnost. Njegov je cilj predložiti rješenja za poboljšanje okvirnih uvjeta za gradsku mobilnost u europskim gradovima, uključujući pitanja relevantna za tehnološki napredak, poticanje uporabe aktivnih načina prijevoza i poboljšanje javnog prijevoza.

Države članice bez zahtjeva ili smjernica za parkiranje bicikala trebale bi izraditi barem smjernice za lokalne vlasti o uključivanju zahtjeva za parkiranje bicikala u građevinske propise i politike urbanističkog planiranja. Te bi smjernice trebale uključivati i kvantitativne (tj. broj parkirnih mjesta) i kvalitativne elemente.

3.4.5.   Dugoročne mjere politike i financijske mjere (članak 2.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada)

Osim toga, potiče se države članice da u svojim dugoročnim strategijama obnove razmotre i mjere politike i financijske mjere (članak 2.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada). Njima se može podržati i ubrzati uspostava infrastrukture za elektromobilnost u postojećim zgradama, u slučajevima veće rekonstrukcije (članak 8. stavci 2. i 5.) i radi ispunjenja minimalnih zahtjeva za nestambene zgrade iz članka 8. stavka 3., uzimajući u obzir da će se situacija na relevantnim tržištima tijekom vremena vjerojatno razvijati i postupno će se prevladati određeni aktualni tržišni nedostaci.

4.   ODREDBE O IZRAČUNU FAKTORÂ PRIMARNE ENERGIJE

4.1.   Cilj: transparentnost u izračunu faktorâ primarne energije

Energetska svojstva zgrade moraju se izraziti brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije, a to je energija potrebna za ispunjavanje energetskih potreba zgrade. „Primarna energija” izračunava se iz količine isporučenih energetskih tokova s pomoću faktorâ konverzije primarne energije ili faktorâ ponderiranja (155). Energetski tokovi uključuju električnu energiju iz mreže, plin iz mreža, naftu ili pelete (sve s odgovarajućim faktorima konverzije primarne energije) koji se dovode do zgrade radi napajanja tehničkih sustava zgrade te toplinu ili električnu energiju proizvedenu u krugu zgrade.

Prema Direktivi o energetskim svojstvima zgrada države članice odgovorne su za izračun faktora primarne energije za različite nositelje energije koji se upotrebljavaju u zgradama. Na izračun faktora primarne energije mogu utjecati različite nacionalne strukture izvora električne energije, učinkovitost udjela elektrana, udio obnovljive energije i različite metodologije izračuna. Iskustvo je pokazalo da se brojčane vrijednosti koje su navele države članice znatno razlikuju i da postupci kojima se utvrđuju faktori primarne energije nisu uvijek transparentni.

Kako bi se ispunili ciljevi politike energetske učinkovitosti za zgrade, trebalo bi poboljšati transparentnost energetskih certifikata osiguravanjem dosljednog utvrđivanja i primjene svih potrebnih parametara za izračun, kako u pogledu minimalnih zahtjeva energetskih svojstava, tako i u pogledu certificiranja.

Cilj je točke 2. Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada uvesti određeni stupanj transparentnosti u izračun faktora primarne energije kako bi se osigurala središnja uloga ovojnice zgrade i uzela u obzir uloga obnovljivih izvora energije u krugu zgrade i izvan nje (156).

4.2.   Područje primjene odredbi o izračunu faktorâ primarne energije

Prilog I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada izmijenjen je kako bi se poboljšala transparentnost i dosljednost 33 različite regionalne i nacionalne metodologije za izračun energetskih svojstava koje se trenutačno upotrebljavaju.

Konkretno, točka 2. Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada izmijenjena je kako bi se i. bolje odrazile energetske potrebe povezane s uobičajenom uporabom zgrade s obzirom na razvoj u građevinskom sektoru; i ii. naveli dodatni elementi koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju faktora primarne energije.

U članku 3. zahtijeva se donošenje nacionalnih metodologija za izračun energetskih svojstava zgrada. Ne mijenjaju se odredbe članka 3. i one koje se odnose na izračun troškovno optimalnih razina (članci 4. i 5. (157)).

4.3.   Razumijevanje odredbi o izračunu faktorâ primarne energije

4.3.1.   Energetske potrebe koje je potrebno uzeti u obzir (točka 2. prvi stavak Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada)

Kako bi se izračunala energetska svojstva zgrade, potrebno je najprije utvrditi energetske potrebe. One se odnose na količinu energije (bez obzira na njezin izvor) koja se mora isporučiti kako bi se održali predviđeni unutarnji uvjeti. Utvrđivanje energetskih potreba zgrade važan je korak za izračun njezinih energetskih svojstava u skladu s troškovno optimalnom metodologijom. Time se postupno proširuje granica sustava s energetskih potreba na korištenje energije, a zatim na isporučenu energiju i naposljetku na primarnu energiju.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada utvrđeno je da se energetske potrebe za grijanje prostora, hlađenje prostora, grijanje vode za kućanstva, ventilaciju, rasvjetu i potencijalno druga područja trebaju obuhvatiti i odražavati proširenu definiciju „tehničkih sustava zgrade” (članak 2. stavak 3. Direktive o energetskim svojstvima zgrada). Kao i kod utvrđivanja načina korištenja energije u zgradi, na državama je članicama da odluče hoće li se u izračunu energetskih svojstava uzeti u obzir dodatne energetske potrebe iz šire definicije tehničkih sustava zgrade. Države članice također se pozivaju da uzmu u obzir da je ugrađena rasvjeta važan način korištenja energije u svim zgradama, posebno u nestambenom sektoru.

U toj se odredbi naglašava da izračun energetskih potreba mora dovesti do optimizacije zahtjevâ u pogledu zdravlja, kvalitete zraka u unutarnjem prostoru i udobnosti, koje su države članice odredile na nacionalnoj ili regionalnoj razini, u izračunu energetskih potreba (158). Ti su elementi (159) presudni jer su zgrade definirane u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada kao građevine u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta. Štoviše, u zgradama s boljim svojstvima osigurane su više razine udobnosti i dobrobiti za stanare i poboljšani su zdravi unutarnji klimatski uvjeti. Ti zahtjevi nisu novi jer se Direktivom o energetskim svojstvima zgrada već zahtijevalo (prije izmjene) da se opći unutarnji klimatski uvjeti uzmu u obzir pri određivanju minimalnih zahtjeva energetskih svojstava (članak 4.).

Troškovno optimalni izračun trebao bi biti takav da su razlike u kvaliteti zraka i udobnosti transparentne, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 244/2012. Kako bi se izbjeglo pogoršanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, smanjenje udobnosti i pogoršanje zdravstvenih uvjeta u europskom fondu zgrada, postupno postroživanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava uslijed uvođenja zgrada gotovo nulte energije (NZEB) diljem Europe trebalo bi provoditi zajedno s odgovarajućim strategijama za unutarnje okruženje (160).

4.3.2.   Definicija faktora primarne energije (točka 2. drugi stavak Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada)

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada se pojašnjava da se faktori primarne energije ili faktori ponderiranja po nositelju energije mogu temeljiti na nacionalnim, regionalnim ili lokalnim godišnjim, sezonskim ili mjesečnim ponderiranim prosjecima ili na iscrpnijim informacijama koje su raspoložive za pojedinačne centralizirane sustave. Time se izričito potvrđuje trenutačna fleksibilnost država članica u utvrđivanju faktora primarne energije.

Jedan od primjera odnosi se na postupanje s elektroenergetskim mrežama (i, do neke mjere, daljinskim grijanjem), u kojem bi uporaba sezonskih ili mjesečnih faktora za električnu energiju umjesto pojedinačnih godišnjih prosjeka mogla biti prikladnija u slučaju grijanja. Slično tome, fotonaponska komponenta proizvodnje bolje se iskazuje na sezonskoj osnovi. Lokalni uvjeti također se mogu uzeti u obzir pri utvrđivanju u faktora primarne energije radi izračuna energetskih svojstava zgrada.

4.3.3.   Nastojanje postizanja optimalnih energetskih svojstava ovojnice zgrade (točka 2. treći stavak Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada)

U točki 2. trećem stavku Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada od država članica zahtijeva se da osiguraju da se nastoje postići optimalna energetska svojstva ovojnice zgrade pri primjeni primarne energije i faktorâ ponderiranja. Smanjenje ukupne potražnje za energijom ključna je komponenta pri optimizaciji energetskih svojstava zgrade. U tom se kontekstu ne bi trebalo podcjenjivati koliko je važno uzeti u obzir ovojnicu (161). Osim toga, tehnički sustavi zgrade i sustavi automatizacije i kontrole zgrada imaju veći utjecaj i najlakše se optimiziraju u kombinaciji s ovojnicama visokih svojstava.

U skladu s preporukom Komisije za promicanje zgrada približno nulte energije (162) mjere za obnovljivu energiju i učinkovitost trebale bi se međusobno dopunjavati.

4.3.4.   Obnovljivi izvori energije u krugu zgrade i izvan nje (točka 2. četvrti stavak Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada)

Direktivom o energetskim svojstvima zgrada predviđa se da pri utvrđivanju faktora primarne energije države članice mogu uzeti u obzir obnovljive izvore energije koja se isporučuje putem nositelja energije i obnovljive izvore energije koja se proizvodi i upotrebljava u krugu zgrade. U toj se odredbi ne utvrđuje način postupanja s obnovljivim izvorom energije u krugu zgrade ili izvan nje, što državama članicama omogućava izračun faktora primarne energije u skladu s lokalnim ili nacionalnim uvjetima (163).

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada izričito se utvrđuje mogućnost uzimanja u obzir obnovljivih izvora energije pri utvrđivanju faktora primarne energije. U tom je pogledu dobro imati na umu nekoliko točaka:

(a)

energijom proizvedenom u krugu zgrade smanjuje se primarna energija povezana s isporučenom energijom;

(b)

izračun faktorâ primarne energije uključuje i neobnovljivu energiju i obnovljivu energiju koja se isporučuje zgradi (ukupni faktor primarne energije);

(c)

razdvajanje primarne energije na neobnovljive i obnovljive komponente omogućava usporedbu rezultata proizvodnje električne energije iz različitih obnovljivih izvora energije, ali i s proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva;

(d)

razlika između faktorâ primarne energije za obnovljivu i neobnovljivu energiju može pomoći ljudima u razumijevanju potrošnje energije u zgradi.

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada dodatno se pojašnjava da je moguće uzeti u obzir obnovljive izvore energije (koja se isporučuje putem nositelja energije i proizvodi u krugu zgrade), pod uvjetom da se izračun faktorâ primarne energije primjenjuje na nediskriminatornoj osnovi.

Općenito, prema načelu nediskriminacije s usporedivim situacijama ne bi se trebalo postupati različito, a s različitim situacijama ne bi se trebalo postupati jednako osim ako je takvo postupanje objektivno opravdano. To omogućava državama članicama odabir mehanizama koji najbolje odgovaraju njihovoj konkretnoj situaciji, uzimajući u obzir određene nacionalne okolnosti (164).

Oduzimanje udjela obnovljive energije iz ukupnog faktora primarne energije (faktor neobnovljive energije) jedan je od načina na koji se može osigurati da se s obnovljivim izvorima energije u krugu zgrade i izvan nje postupa usporedivo, čime se sprečava utjecaj ograničenja izračuna energetskih svojstava zgrada na nacionalne ili regionalne politike za obnovljivu energiju.

Države članice mogu na sličan način uravnotežiti načelo nediskriminacije obnovljivih izvora energije u usporedbi s neobnovljivim izvorima energije. Jedan od načina na koji se može osigurati nediskriminirajuće postupanje osiguravanje je transparentnosti brojčanih vrijednosti, konvencija (tj. načina na koji države članice postupaju s određenim aspektima izračuna faktora primarne energije, kao što su učestalost revizije vrijednosti, odabir između retrospektivnih i prospektivnih vrijednosti, utvrđivanje granica mreže, promjena faktora primarne energije tijekom vremena itd.) i temeljnih pretpostavki za izračun faktora primarne energije za obnovljivu i neobnovljivu energiju.

U sljedećoj tablici opisuju se moguće situacije koje mogu nastati i navode se primjeri nediskriminirajućeg postupanja s obnovljivim izvorom energije u krugu zgrade i izvan nje:

Tablica 16.

Primjeri postupanja s obnovljivim izvorima energije u krugu zgrade i izvan nje

Primjeri

Jesu li usporedivi?

Je li postupanje s obnovljivim izvorom energije usporedivo/nediskriminirajuće?

Obnovljivi izvor energije u krugu zgrade

Izvan kruga zgrade

Situacije nisu u potpunosti usporedive.

Obnovljivi izvor energije izvan kruga zgrade povezan je s mrežom, kojom se zgradi najvjerojatnije isporučuje električna energija iz mješavine različitih izvora.

Čak i uz istu tehnologiju (npr. fotonaponske ploče) rezultati bi mogli biti različiti.

Rezultati se mogu znatno razlikovati ovisno o postupanju s obnovljivim izvorom energije izvan kruga zgrade.

U nastavku su neka pitanja koja treba razmotriti.

Energija koja se isporučuje iz bilo koje vrste mreže (npr. električna energija ili daljinsko grijanje) često potječe iz mješavine različitih izvora.

Kada se uspoređuju situacije, ne treba uzeti u obzir samo tehnologiju (ili mješavinu tehnologija), već i kvalitetu mješavine (tj. udio obnovljivih izvora energije). Obnovljivi izvor energije stoga bi se trebao odraziti u izračunu vrijednosti faktora primarne energije.

Oduzimanje udjela obnovljive energije iz faktora primarne energije (faktor primarne energije za neobnovljive izvore energije) moglo bi pomoći osigurati da se s obnovljivim izvorom energije u krugu zgrade i izvan nje postupa na usporediv pozitivan način.

Važna je transparentnost brojčanih vrijednosti, konvencija i temeljnih pretpostavki za izračun faktora primarne energije za obnovljivu i neobnovljivu energiju.

npr. fotonaponske ploče

faktor primarne energije = 0

Energija iz obnovljivih izvora proizvedena u krugu zgrade oduzima se od isporučene energije.

veliki udio obnovljivih izvora energije u mreži (npr. park fotonaponskih ploča)

faktor primarne energije = 1

npr. mreža daljinskog grijanja s velikim udjelom obnovljivih izvora energije (npr. solarna energija, vjetar)

faktor primarne energije = 0,5

Situacije nisu u potpunosti usporedive.

4.4.   Prenošenje odredbi o izračunu faktorâ primarne energije

Potiče se države članice da ponovno pregledaju svoje građevinske propise i, ako već nisu navedene u aktualnim nacionalnim metodologijama za izračun, preciziraju energetske potrebe u svojim odgovarajućim mjerama prenošenja do roka za prenošenje.

5.   PROVJERA I PROVEDBA

U okviru svoje šire odgovornosti i rada na osiguranju učinkovite provedbe i primjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice morat će i razmotriti kako provjeriti usklađenost sa sljedećim zahtjevima i kako ih izvršiti:

(a)

zahtjevi za sustav utvrđeni u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada;

(b)

zahtjevi za ugradnju uređaja za samoreguliranje iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada;

(c)

zahtjevi za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada iz članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada;

(d)

zahtjevi za elektromobilnost iz članka 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Važno je da se vlasnici, upravitelj objekta ili upravitelji energetskog sustava zgrada koje su obuhvaćene tim zahtjevima unaprijed obavijeste o stupanju na snagu zahtjevâ kako bi mogli planirati i na najbolji način provesti potrebne radove.

Uz to, kad je riječ o zahtjevima za ugradnju uređaja za samoreguliranje:

(a)

kada se ti zahtjevi primjenjuju na nove zgrade, države članice mogu se osloniti na postojeće postupke povezane s građevinskim dozvolama;

(b)

kada se ti zahtjevi primjenjuju na postojeće zgrade u kojima se mijenjaju generatori topline, države članice mogu se osloniti na postojeće postupke za provjeru sukladnosti sustava grijanja sa zahtjevima iz članka 8. stavka 1. s obzirom na to da će se zamjena generatora topline u pravilu smatrati modernizacijom sustava te će se time aktivirati primjena zahtjevâ.

Uz to, kad je riječ o zahtjevima za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada:

(a)

budući da su sve države članice uvele preglede sustava grijanja i klimatizacije ili ekvivalentne alternativne mjere prije izmjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada, države članice mogu razmotriti uporabu tih programa za provjeru i provedbu zahtjevâ za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada jer sve zgrade koje su obuhvaćene tim zahtjevima ulaze i u područje primjene obveznih pregleda (ili alternativnih mjera) u skladu s člancima 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada;

(b)

države članice mogu također razmotriti povezivanje nadzora i provedbe tih zahtjeva s provedbom zahtjevâ za sustav iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada jer ugradnja, zamjena ili modernizacija sustava grijanja, klimatizacije i/ili ventilacije može biti prilika za ugradnju sustava automatizacije i kontrole zgrada.

6.   SAŽETAK PREPORUKA

6.1.   Preporuke koje se odnose na tehničke sustave zgrade i njihove preglede, uređaje za samoreguliranje i sustave automatizacije i kontrole zgrada

(1)

Izmjenom Direktive o energetskim svojstvima zgrada ažurira se i proširuje definicija tehničkih sustava zgrade te su uvedene dodatne definicije za određene sustave (npr. sustavi automatizacije i kontrole zgrada). Potiče se države članice da pri prenošenju tih definicija navedu dodatne pojedinosti o tim sustavima i istodobno osiguraju potpunu sukladnost s Direktivom te da, prema potrebi, dodaju upućivanja na sve primjenjive norme ili tehničke smjernice kako bi pomogle stručnjacima u boljem razumijevanju.

Odjeljci 2.2.1., 2.3.1.1., 2.3.1.2., 2.3.1.3., 2.3.1.5. i 2.4.1.1. ovog dokumenta.

(2)

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se da se utvrde zahtjevi za sustave za sve tehničke sustave zgrade. To posebno podrazumijeva utvrđivanje zahtjeva za sustave koji ih nisu trebali imati prije izmjene. Pritom se moraju obuhvatiti sva područja zahtjevâ za sustave: ukupna energetska svojstva, ispravna ugradnja, odgovarajuće dimenzioniranje, podešavanje i nadzor. Trebalo bi uzeti u obzir i primjenjive norme i tehničke smjernice na razini EU-a i na nacionalnoj razini, posebice norme za energetska svojstva zgrada koje je izradio CEN (165) u okviru mandata M/480 (166).

Odjeljci 2.2.1., 2.3.1.1., 2.3.1.2., 2.4.1.2. i 2.5.1. ovog dokumenta.

(3)

Potiče se države članice da podupru obavještavanje i razumijevanje vlasnika zgrada, instalatera sustava i drugih uključenih strana o intervencijama kojima se aktivira primjena zahtjevâ za sustav i procjena i dokumentiranje svojstava sustava u svim zgradama (članak 8. stavak 1. i članak 8. stavak 9. Direktive o energetskim svojstvima zgrada). Te su intervencije ugradnja, zamjena i modernizacija sustava. Posebno se poziva države članice da navedu dodatne pojedinosti o tome što bi se trebalo smatrati modernizacijom sustava, eventualno razlikovanjem različitih vrsta sustava i stavljanjem posebnog naglaska na one sustave koji su najčešći u nacionalnom fondu zgrada.

Odjeljci 2.3.1.4., 2.4.1.3. i 2.5.2. ovog dokumenta.

(4)

„Uređaji za samoreguliranje” koncept je koji se može tumačiti na različite načine. Bilo bi korisno da države članice pri prenošenju odredbi o ugradnji uređaja za samoreguliranje navedu dodatne pojedinosti o tome koji uređaji mogu ispuniti relevantne potrebe, posebno za one sustave koji se najčešće upotrebljavaju u nacionalnom fondu zgrada. Za te iste odredbe države članice trebale bi razjasniti situacije u kojima bi se sposobnost samoreguliranja mogla primijeniti na razini zone (umjesto na razini sobe). Naposljetku, bilo bi korisno kada bi države članice poduprle obavještavanje i razumijevanje vlasnika zgrada, instalatera sustava i drugih uključenih strana o situacijama koje dovode do potrebe za ugradnjom uređaja za samoreguliranje u postojećim zgradama, posebice pružanjem dodatnih pojedinosti o tome što se smatra zamjenom generatora topline u dvosmislenim slučajevima.

Odjeljci 2.2.3., 2.3.3.2., 2.3.3.3.(a) i 2.4.3.1. ovog dokumenta.

(5)

Sustavi automatizacije i kontrole zgrada ugrađeni u nestambenim zgradama u skladu s obvezama iz članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada moraju biti u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 3.a te imati sposobnosti navedene u članku 14. stavku 4. i članku 15. stavku 4., barem u slučaju tehničkih sustava zgrade koji su obuhvaćeni područjem primjene članaka 14. i 15. Te sposobnosti nadilaze ono što se očekuje od uobičajenog sustava automatizacije i kontrole zgrada. Stoga bi države članice pri prenošenju tih zahtjeva trebale osigurati da se zainteresirane strane obavijesti o konkretnim posljedicama tih zahtjeva i pružiti jasne smjernice o tome kako procijeniti sposobnosti sustava automatizacije i kontrole zgrada s obzirom na zahtjeve i, prema potrebi, kako provesti potrebnu modernizaciju.

Vidjeti odjeljke 2.2.4., 2.3.3.1., 2.3.3.3.(b), 2.4.3.2. i 2.5.4. ovog dokumenta.

(6)

Neke se odredbe primjenjuju samo kada su ispunjeni uvjeti izvedivosti: tehnička i gospodarska izvedivost u slučaju zahtjevâ za ugradnju uređaja za samoreguliranje i sustava automatizacije i kontrole zgrada te tehnička, gospodarska i funkcionalna izvedivost u slučaju zahtjevâ za sustave. Države članice odgovorne su za osiguravanje pravilnog oblikovanja i nadzora procjene izvedivosti u okviru provedbenog mehanizma i mehanizma provjere. Pritom se preporučuje da države članice podrže tumačenje i procjenu izvedivosti, npr. namjenskim smjernicama i postupcima.

Vidjeti odjeljke 2.3.4. i 5. ovog dokumenta.

(7)

Pregledi tehničkih sustava zgrade već su uspostavljeni u mnogim državama članicama, ali izmjena Direktive o energetskim svojstvima zgrada dovela je do znatnih promjena u području primjene tih pregleda. To je posebno točno u slučaju praga efektivne nazivne snage iznad kojeg se moraju provoditi pregledi i vrsta sustava koje bi trebalo pregledati. Potiče se države članice da podrže razumijevanje tih promjena i njihovih posljedica za sve zainteresirane strane. Konkretno, bilo bi korisno da države članice podrže utvrđivanje kombiniranih sustava koje bi trebalo pregledati i, prema potrebi, pruže smjernice za pregled sustava ventilacije.

Vidjeti odjeljke 2.2.2., od 2.3.2.1. do 2.3.2.5., 2.4.2.1.(a) te 2.4.2.1.(b), 2.4.2.2. i 2.5.3. ovog dokumenta.

(8)

Jedna velika promjena u pregledima tehničkih sustava zgrade predviđenima u člancima 14. i 15. Direktive o energetskim svojstvima zgrada odnosi se na to da (prema potrebi) treba uzeti u obzir svojstva sustava u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada. To bi trebalo dovesti do promjena praksi pregleda i povezanog okvira, npr. programa osposobljavanja. Preporučuje se da, kao potporu tom prenošenju, države članice prenesu taj opći zahtjev u tehničke smjernice za različite vrste sustava na koje se on odnosi kako bi podržale praksu prema kojoj se uzimaju u obzir svojstva u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.

Vidjeti odjeljke 2.3.2.6. i 2.4.2.1.(c) ovog dokumenta.

(9)

Preporučuje se da države članice pri prenošenju odredbi o pregledu sustava grijanja i klimatizacije posebnu pažnju posvete utvrđivanju i nadzoru izuzeća koja se mogu primijeniti. Državama članicama osobito će biti korisno da utvrde sposobnosti koje se očekuju od sustava trajnog elektroničkog nadzora u stambenim zgradama, kao alternative pregledima, te osiguraju da ugovori o energetskom učinku kojima se obuhvaćaju tehnički sustavi zgrade, kada dovode do izuzećâ, ispunjavaju primjenjive zahtjeve i dobru praksu.

Vidjeti odjeljke 2.3.2.7., 2.3.2.8., 2.3.2.9. i od 2.4.2.1.(d) do 2.4.2.1.(g) ovog dokumenta.

6.2.   Preporuke koje se odnose na elektromobilnost

(10)

Odredbama o elektromobilnosti uvode se novi pojmovi i koncepti u građevinske propise u većini država članica. Potiče se države članice da izrade smjernice za tumačenje tih novih pojmova i koncepata kako bi osigurale ispravnu provedbu. To se posebno odnosi na područje primjene zahtjevâ, odnos između zgrada i parkirališta (npr. koncept neposredne blizine) te područje primjene mjera obnove koje aktiviraju primjenu zahtjevâ (npr. parkiralište ili električna infrastruktura).

Vidjeti odjeljke 3.2., 3.3.1., 3.3.3. i 3.4.1. ovog dokumenta.

(11)

Zahtjevi za postavljanje minimalnog broja mjesta za punjenje u nestambene zgrade (članak 8. stavak 3.) važan su aspekt odredbi o elektromobilnosti. Utvrđivanje i provedba tih zahtjeva trebali bi se temeljiti na pažljivom planiranju kako bi se osigurala optimalna obuhvaćenost ciljanih zgrada i nesmetana daljnja uspostava infrastrukture. Posebno se potiče države članice da pri utvrđivanju tih zahtjeva iskoriste iskustva država članica EU-a koje su već pripremile slične zahtjeve.

Vidjeti odjeljak 3.3.4. ovog dokumenta.

(12)

Odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada o elektromobilnosti dopunjuju Direktivu 2014/94/EU. Preporučuje se da države članice posvete posebnu pozornost dosljednoj provedbi tih dviju direktiva, posebno kada je riječ o pripremi zahtjeva za postavljanje minimalnog broja mjesta za punjenje u nestambenim zgradama. Za to bi mogla biti potrebna bliska suradnja s ministarstvom i timovima zaduženima za provedbu Direktive 2014/94/EU te primjena multidisciplinarnog, sveobuhvatnog pristupa u područjima politike kao što su zgrade, urbanističko planiranje, prijevoz i mobilnost.

Vidjeti odjeljke 3.3.4. i 3.3.5. ovog dokumenta.

(13)

Odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada također dopunjuju Direktivu 2009/72/EZ kojom se promiče razvoj fleksibilnog elektroenergetskog sustava. Kako bi se u elektroenergetski sustav učinkovito integrirala nova opterećenja, kao što su električna vozila, trebaju se omogućiti tehnologije pametnog punjenja i povezivanja vozila s mrežom. Ti su koncepti posebno važni za punjenje kod kuće, u uredima i na parkiralištima gdje su automobili često parkirani nekoliko sati te stoga mogu pružiti usluge operateru mreže. Pri ulaganjima u infrastrukturu za punjenje u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada trebalo bi uzeti u obzir postojeće i buduće norme za pametno punjenje i povezivanje vozila s mrežom (npr. ISO 15118) i ona bi se trebala odnositi na potpuno funkcionalne sustave pametnog mjerenja.

Vidjeti odjeljak 3.4.3. ovog dokumenta.

(14)

Potiče se države članice da razjasne tehničke specifikacije i druge zahtjeve za mjesta za punjenje koja će se uspostaviti u skladu s odredbama o elektromobilnosti iz članka 8. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, uključujući članak 8. stavak 3. Mjere kao što su specifikacije povezane s minimalnim kapacitetom punjenja, kanalskom infrastrukturom, zaštitom od požara, pristupačnosti za osobe smanjene pokretljivosti, uključujući osobe s invaliditetom, i pametno punjenje mogu pomoći u osiguravanju učinkovite provedbe te poduprijeti širu primjenu električnih vozila.

Vidjeti odjeljak 3.4.3. ovog dokumenta.

(15)

Regulatorne prepreke i tržišni nedostaci mogli bi otežati uspostavu infrastrukture za elektromobilnost i, posljedično, širu primjenu električnih vozila. Za svladavanje tih izazova mogu biti potrebni pojednostavnjenje propisa, dugoročno planiranje i financijski poticaji. Kako bi se pojednostavnila uspostava mjesta za punjenje (članak 8. stavak 7. Direktive o energetskim svojstvima zgrada), potiče se države članice da osiguraju „pravo na priključak” radi rješavanja sukoba interesa i administrativnih poteškoća, osobito u slučaju mjesta za stanovanje za više obitelji. Osim toga, potiče se države članice da u svojim dugoročnim strategijama obnove (članak 2.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada) razmotre i mjere politike i financijske mjere, kojima se može podržati i ubrzati uspostava infrastrukture za elektromobilnost u postojećim zgradama, kako u slučajevima veće rekonstrukcije (članak 8. stavci 2. i 5. Direktive o energetskim svojstvima zgrada), tako i radi ispunjenja minimalnih zahtjeva za nestambene zgrade iz članka 8. stavka 3., uzimajući u obzir da će se situacija na relevantnim tržištima tijekom vremena vjerojatno razvijati i postupno će se prevladati određeni aktualni tržišni nedostaci.

Vidjeti odjeljke 3.4.3.3. i 3.4.5. ovog dokumenta.

6.3.   Preporuke koje se odnose na izračun faktorâ primarne energije

(16)

Faktore primarne energije trebalo bi redovito preispitivati kako bi se odrazile promjene u nacionalnoj mješavini izvora električne energije i na tržištu električne energije tijekom vremena te u temeljnim metodologijama za izračun.

Vidjeti odjeljke 4.2. i 4.3.2. ovog dokumenta.

(17)

Pri utvrđivanju svoje nacionalne metodologije za izračun države članice trebale bi uvijek pokušati pronaći najbolju kombinaciju mjera energetske učinkovitosti i obnovljive energije. Države članice trebale bi uvijek osigurati optimalna energetska svojstva ovojnice zgrade i stoga bi se rješenja za obnovljivu energiju trebala upotrebljavati zajedno s optimalnim uštedama energije iz ovojnice zgrade i njezinih tehničkih sustava.

Vidjeti odjeljke 4.3.1., 4.3.3. i 4.3.4. ovog dokumenta.

(18)

Na nacionalnoj ili regionalnoj razini mogu se izdati tehničke smjernice o poboljšanju unutarnje kvalitete zgrada izbjegavanjem toplinskih mostova, neprikladne izolacije i neplaniranih tokova zraka zbog kojih mogu nastati površinske temperature niže od točke rosišta zraka i vlaga.

Vidjeti odjeljak 4.3.3. ovog dokumenta.

6.4.   Međusektorske preporuke

(19)

Kao i za sve ostale odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada, provedba i nadzor bit će najvažniji za učinkovitu provedbu odredbi o kojima je riječ u ovom Prilogu. Države članice trebale bi pri prenošenju tih odredbi posebnu pozornost posvetiti provedbenim i nadzornim mjerama, uključujući prema potrebi provjeru i nadzor izuzećâ. Gdje je to relevantno, državama članicama bit će korisno da iskoriste sustave koji već postoje (npr. sustavi pregleda za tehničke sustave zgrade).

Vidjeti odjeljke 2.3.1.4., 2.3.2.8., 2.3.3.3., 2.3.4., 3.3.2., 3.4.2. i 5. ovog dokumenta.


(1)  Direktiva se prije izmjene već odnosila na ugrađenu rasvjetu (ugrađene rasvjetne instalacije uzete su u obzir u metodologiji upotrijebljenoj za izračun energetskih svojstava zgrada.) To je i u skladu s praksom uključivanja ugrađene rasvjete u načine korištenja energije koji utječu na energetska svojstva zgrada (vidjeti Prilog I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada).

(2)  Europski parlament odobrio je Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka) u prvom čitanju 26. ožujka 2019. nakon što je na međuinstitucijskim pregovorima postignut privremeni dogovor. Predviđa se da će je Vijeće donijeti u svibnju 2019., nakon čega će se objaviti u Službenom listu.

(3)  Države članice trebat će odlučiti kako prenijeti pojam „u krugu zgrade” u slučajevima u kojima sustav nije u ili na zgradi. Dijeli li sustav proizvodnje električne energije priključak na električnu mrežu ili ne moglo bi pomoći u razlikovanju između sustavâ u krugu zgrade i izvan kruga zgrade.

(4)  Definicija „sustava klimatizacije” već je navedena prije izmjene i nije izmijenjena u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada. Definicija „sustava grijanja” novo je dodana u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada.

(5)  Direktiva o energetskim svojstvima zgrada odnosi se i na „sustav grijanja” i na „sustav za grijanje prostora”. Ta dva pojma istovjetna su u smislu Direktive.

(6)  Direktiva o energetskim svojstvima zgrada odnosi se i na „sustav klimatizacije” i na „sustav za hlađenje prostora”. Ta dva pojma istovjetna su u smislu Direktive.

(7)  Te informacije dio su informacija o proizvodu koje se moraju navesti u skladu s različitim uredbama o ekološkom dizajnu za proizvode za grijanje i hlađenje.

(8)  Primjerice: kotao, dizalica topline, električni otpor, solarne termalne ploče itd. To bi trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju je li sustav iznad ili ispod praga od 70 kW za preglede.

(9)  Npr. vodič za provedbu pregleda sustava klimatizacije koji je pripremljen u okviru projekta iSERV koji financira Komisija („Inspection methodology — Air conditioning maintenance tasks — Identifying energy services” (Metodologija pregleda – Zadaci održavanja klimatizacije – Utvrđivanje energetskih usluga) http://www.iservcmb.info/sites/default/files/results/Physical-Inspections/Public-report-Methodology-for-HVAC-System-Inspections.pdf) ili tehnički dokument udruženja REHVA o poboljšanju učinkovitosti dizalica topline u uvjetima rada („Capacity control of heat pumps” (Kontrola kapaciteta dizalica topline) https://www.rehva.eu/publications-and-resources/rehva-journal/2012/052012/capacity-control-of-heat-pumps-full-version.html).

(10)  Npr. talijanska norma UNI CEI 11352, koja uključuje opće zahtjeve, kontrolne popise za provjeru zahtjevâ organizacije i sadržaja ponude usluga te kontrolni popis i posebna upućivanja na Prilog XIII. Direktivi o energetskoj učinkovitosti ili španjolska norma UNE 216701 „Clasificación de proveedores de servicios energéticos”, za klasifikaciju pružatelja energetskih usluga.

(11)  Npr. Guide for the drafting of Documents of Administrative and Technical Clauses for the Energy Performance Contracting with guaranteed savings subject to harmonized regulation (Service Contracts). To je vodič za postupke javne nabave koji se odnosi na ugovore o energetskom učinku (dostupno na http://icaen.gencat.cat/web/.content/10_ICAEN/18_actuacio_internacional/Enllacos/Arxius/20180717_EPC_Public_Tendering_GUIDE.pdf).

(12)  Npr. španjolski Modelo de contrato de rendimiento energético con inversión adaptado a la le 9/2017 y a la guía de tratamiento estadístico de Eurostat i slovenski Oris vzorca pogodbe (dostupno na http://www.energetika-portal.si/podrocja/energetika/energetska-prenova-javnih-stavb/projektna-pisarna/).

(13)  Vidjeti odjeljke 2.2.4., 2.3.3.1. i 2.3.3.3.(b)

(14)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(15)  Države članice moraju podnijeti svoj prvi konačni NECP do kraja 2019. godine. NECP će se zatim ažurirati 2023. (nacrt) i 2024. (konačno ažuriranje). Od ožujka 2023., a zatim svake dvije godine, države članice moraju podnijeti i izvješće o napretku svojeg NECP-a.

(16)  Ta je definicija slična onoj navedenoj u normi EN 15232.

(17)  U tom kontekstu „automatski” znači da uređaj omogućava automatsko reguliranje toplinske snage kada se temperatura okoline promijeni na temelju prethodno definiranih postavki. Međutim, postavke podešavaju sami korisnici (npr. ručno podešavanje postavki temperature termostatskim ventilom za radijator).

(18)  Na primjer, ako je zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade opremljena s više od jednog sustava grijanja, zahtjev se može primijeniti samo na jedan od sustava, pod uvjetom da je osigurana očekivana sposobnost.

(19)  Uređaji za samoreguliranje mogu biti elektronički ili ne (npr. termostatski ventil za radijator); bitna je sposobnost samoreguliranja, a ne sama tehnologija.

(20)  To konkretno znači da se u slučaju zamjene generatora topline u postojećoj zgradi koja je opremljena sustavom za hlađenje prostora koji nema samoreguliranje na razini sobe ili zone zahtjev za ugradnju uređaja za samoreguliranje na razini sobe ili zone ne bi primjenjivao na sustav za hlađenje prostora.

(21)  Većina sustava za hlađenje prostora ionako će imati sposobnost samoreguliranja, ali to nije zahtjev iz uredbi o ekološkom dizajnu.

(22)  To su indikativni primjeri. Mogu postojati i drugi slučajevi u kojima je reguliranje na razini zone opravdano.

(23)  To se opravdanje može temeljiti, na primjer, na znanstvenim istraživanjima čijim bi se rezultatima poduprla procjena da je reguliranje na razini zone poželjnije u razmatranim slučajevima.

(24)  Kada sustav daljinskog grijanja i zgrade povezane s njim imaju različite vlasnike.

(25)  Kada zahtjev istodobno utječe na velik broj zgrada, što može dovesti do nerazmjernih troškova. Međutim, takvi bi slučajevi trebali biti obuhvaćeni uvjetima za gospodarsku izvedivost koje su utvrdile države članice.

(26)  Ta je fraza već je bila u tekstu Direktive prije izmjene.

(27)  Preporučuje se da države članice osiguraju odgovarajuće sudjelovanje dionika u utvrđivanju uvjeta za tehničku, gospodarsku i funkcionalnu izvedivost.

(28)  To znači da, u slučajevima kada su ta tijela odgovorna za procjenu izvedivosti, njihovo tumačenje mora biti podržano smjernicama i postupcima koje su utvrdila tijela javne vlasti. Time bi se trebao osigurati i određeni stupanj dosljednosti, nadzora i kontrole pri primjeni smjernica i postupaka.

(29)  Dva prva retka (tehnička i gospodarska izvedivost) odnose se na zahtjeve za sustave iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada i na zahtjeve za ugradnju uređaja za samoreguliranje (članak 8. stavak 1.) i sustava automatizacije i kontrole zgrada (članak 14. stavak 4. i članak 15. stavak 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada), dok se treći redak (funkcionalna izvedivost) odnosi samo na zahtjeve za sustave iz članka 8. stavka 1.

(30)  To znači da će se provesti procjena troškova i koristi. Taj pristup koji uključuje procjenu troškova i koristi vjerojatno je najrelevantniji jer će primjena zahtjevâ općenito dovesti do povrata troškova (posebno zbog ušteda troškova energije).

(31)  Odnosi se samo na zahtjeve za sustave iz članka 8. stavka 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

(32)  Francuski zakon „décret tertiaire” (2017.), npr. utvrditi prag od najviše 200 EUR/m2 za ulaganje i maksimalno vrijeme povrata od 10 godina za javne zgrade i pet godina za druge zgrade (hoteli, uredi itd.).

(33)  EN 15232 „Energijska svojstva zgrada – Utjecaj automatizacije zgrada, upravljanja i upravljanja zgradama”.

(34)  EN 15316-4-6 „Sustavi grijanja u zgradama – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-6: Sustavi za proizvodnju topline, fotonaponski sustavi”.

(35)  Book: 2016 – Implementing the Energy Performance of Buildings Directive (EPBD) – Featuring Country Reports (Knjiga: 2016. – provedba Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) – s izvješćima po državi), Concerted Action EPBD, 2016., https://www.epbd-ca.eu/ca-outcomes/2011-2015.

(36)  Daljnje informacije potražite u članku 114. stavcima 4. i 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(37)  Ta uvodna izjava glasi kako slijedi: „Direktivom 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada od država članica zahtijeva se da odrede zahtjeve energetskih svojstava za dijelove zgrada koji čine dio ovojnice zgrade i zahtjeve sustava u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravnog postavljanja i odgovarajućeg dimenzioniranja, ugađanja i nadzora tehničkih sustava koji se postavljaju u postojećim zgradama. U skladu je s ciljevima ove Direktive da se u određenim okolnostima navedenim zahtjevima može ograničiti postavljanje proizvoda povezanih s energijom koji su u skladu s ovom Direktivom i njezinim provedbenim mjerama, pod uvjetom da takvi zahtjevi ne predstavljaju neopravdanu tržišnu prepreku.”

(38)  Direktivom o energetskoj učinkovitosti dodaje se sljedeća rečenica u članak 6. okvira za ekološki dizajn („Sloboda kretanja”): „Time se ne dovode u pitanje zahtjevi energetskih svojstava i zahtjevi sustava koje određuju države članice u skladu s člankom 4. stavkom 1. i člankom 8. Direktive 2010/31/EU.”

(39)  Obvezne sposobnosti sustava automatizacije i kontrole zgrada iz članaka 14. i 15. mogle bi se, kao procjena prvog reda, podudarati s razredom B sustava automatizacije i kontrole zgrada prema normi EN 15232.

(40)  Sva se navedena upućivanja odnose na norme. Osim njih, države članice mogu razmotriti primjenu praksi nekih vodećih sustava u industriji, bilo europskih, npr. sustav certificiranja eu.bac (https://www.eubac.org/system-audits/index.htm), ili nacionalnih, npr. u Njemačkoj VDMA 24186-4 „Program usluga za održavanje tehničkih sustava i opreme u zgradama – 4. dio: Mjerna i kontrolna oprema te sustavi automatizacije i kontrole zgrada”.

(41)  EN 15232 „Energijska svojstva zgrada – Utjecaj automatizacije zgrada, upravljanja i upravljanja zgradama”.

(42)  EN 16947-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Sustav upravljanja zgradama – 1. dio”.

(43)  TR 16947-2 „Sustav upravljanja zgradama – 2. dio: Prateći TR uz prEN 16947-1:2015”.

(44)  ISO 16484-1:2010 Pretpregled „Upravljanje u zgradarstvu i upravljački sustavi (BACS) – 1. dio: Specifikacije projekta i primjena”.

(45)  EN 16946-1:2017 „Energijska svojstva zgrade. Pregled automatizacije zgrada, nadzora i tehničkog upravljanja zgradama”.

(46)  TR 16946-2 „Pregled automatizacije u zgradama, regulacije i tehničkog upravljanja zgradama – 2. dio: Prateći TR uz EN 16946-1”.

(47)  Ta se napomena u određenoj mjeri odnosi i na sve tehničke sustave zgrade koji se nadziru i kontroliraju putem sustava automatizacije i kontrole zgrada.

(48)  ISO 50003:2014 „Sustavi upravljanja energijom – Zahtjevi za tijela koja provode audit i certifikaciju sustava upravljanja energijom”.

(49)  Upućivanja se odnose na norme EU-a. Osim toga, pozivaju se države članice da iskoriste raspoložive resurse na nacionalnoj razini, npr. u Belgiji „Spécifications techniques (STS)” o fotonaponskim sustavima: https://economie.fgov.be/sites/default/files/Files/Publications/files/STS/STS-72-1-systemes-photovoltaiques.pdf.

(50)  Do sada je najrelevantnija uredba za proizvodnju električne energije u krugu zgrade ona o grijačima i grijačima vode, kojom se obuhvaćaju kogeneracijski grijači prostora, vidjeti „Uredba Komisije (EU) br. 813/2013 od 2. kolovoza 2013. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača”. Osim toga, u Planu rada za ekološki dizajn 2016.–2019. (COM(2016) 773 final) navodi se da će solarni paneli i invertori biti predmet pripremnih studija, što znači da bi takvi sustavi u budućnosti mogli biti obuhvaćeni uredbama o ekološkom dizajnu i/ili označivanju energetske učinkovitosti. Više pojedinosti potražite na poveznici http://susproc.jrc.ec.europa.eu/solar_photovoltaics/projectplan.html.

(51)  EN 15316-4-6 „Sustavi grijanja u zgradama – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-6: Sustavi za proizvodnju topline, fotonaponski sustav”.

(52)  IEC/EN 61724: Praćenje rada fotonaponskih sustava — Smjernice za mjerenje, razmjenu podataka i analizu.

(53)  IEC 61853-2:2016 „Testiranje rada fotonaponskog modula (PV) i energetska učinkovitost – 2. dio: Spektralni odziv, kut incidencije i mjerenja radne temperature modula”.

(54)  EN 15316-4-4 „Sustavi grijanja u zgradama – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-4: Sustavi proizvodnje topline, integrirani kogeneracijski sustavi u zgradama”.

(55)  EN 15316-4-10 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-10: Vjetrogeneratori”.

(56)  IEC 61400-12-1 izd. 2.0 b:2017 „Vjetroagregati – Dio 12-1: Mjerenje značajka snage vjetroagregata koji proizvode električnu energiju”.

(57)  Cilj je osigurati optimalan rad sustava tijekom njegova vijeka trajanja. Neoptimalno dimenzioniranje može dovesti do lošeg rada, što je štetno za vlasnika zgrade.

(58)  EN 12831-1 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna projektnog toplinskog opterećenja”.

(59)  ISO 15927-5:2004 „Značajke zgrada s obzirom na toplinu i vlagu – Proračun i prikaz klimatskih podataka – 5. dio: Podaci za proračun toplinskog opterećenja za grijanje prostora”.

(60)  EN 50583-2:2016 „Fotonaponski sustavi u zgradama. Sustavi BIPV”.

(61)  IEC/EN 62446 „Sustavi priključeni na električnu mrežu – Minimalni zahtjevi za dokumentaciju sustava, puštanje u pogon i pregled”.

(62)  EN 15193-1:2017 „Energetska svojstva zgrade – Energetski zahtjevi za rasvjetu – 1.dio: Specifikacije”.

(63)  CEN/TR 15193-2 „Energetska svojstva zgrade – Energetski zahtjevi za rasvjetu – 2. dio: Objašnjenje i obrazloženje norme EN 15193-1, Modul M9”.

(64)  EN 12464-1:2011 „EN 12464-1:2011 Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 1. dio: Unutrašnji radni prostori”.

(65)  CEN/TS 17165 „Svjetlo i rasvjeta – Postupak projektiranja sustava rasvjete”.

(66)  CEN/TR 15193-2:2017 „Energetska svojstva zgrade – Energetski zahtjevi za rasvjetu – 2. dio: Objašnjenje i obrazloženje norme EN 15193-1, Modul M9”.

(67)  CIE 222:2017 „Shema odlučivanja za upravljanje rasvjetom u nestambenim zgradama”.

(68)  Većina informacija navedenih u tablici odnosi se i na sustave za grijanje vode za kućanstva.

(69)  Upućivanja se odnose na norme EU-a. Osim toga, pozivaju se države članice da iskoriste raspoložive resurse na nacionalnoj razini, npr. u Belgiji „Spécifications techniques (STS)” o solarnim termalnim sustavima: https://economie.fgov.be/sites/default/files/Files/Publications/files/STS/STS-72-3-systemes-solaires-thermiques.pdf.

(70)  EN 15316-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – 1. dio: Izraz za opću i energijsku učinkovitost, Moduli M3-1, M3-4, M3-9, M8-1, M8-4”.

(71)  EN 15316-2:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – 2. dio: Sustavi predaje topline prostoru (grijanje i hlađenje), Moduli M3-5, M4-5”.

(72)  EN 15316-3:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – 3. dio: Sustavi raspodjele u prostoru (PTV, grijanje i hlađenje), Moduli M3-6, M4-6, M8-6”.

(73)  EN 15316-4-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-1: Sustavi koji stvaraju toplinu za grijanje prostora i za pripremu potrošne tople vode, sustavi izgaranja (kotlovi, biomasa), Moduli M3-8-1, M8-8-1”.

(74)  EN 15316-4-2:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-2: Sustavi proizvodnje topline za grijanje prostora, dizalice topline, Moduli M3-8-2, M8-8-2”.

(75)  EN 15316-4-5:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-5: Daljinsko grijanje i hlađenje, Moduli M3-8-5, M4-8-5, M8-8-5, M11-8-5”.

(76)  EN 15316-4-8:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – Dio 4-8: Sustavi proizvodnje topline za grijanje prostora, grijanje zrakom i stropni sustavi grijanja zračenjem, uključujući i peći (lokalno), Modul M3-8-8”

(77)  EN 15316-5:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – 5. dio: Sustavi za akumulaciju topline pri grijanju prostora i pripremi potrošne tople vode (bez hlađenja), Moduli M3-7, M8-7”.

(78)  EN 12831-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna projektnog toplinskog opterećenja – 1. dio: Toplinsko opterećenje prostora, Modul M3-3”.

(79)  EN 12831-3 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna projektnog toplinskog opterećenja – 3. dio: Toplinsko opterećenje za pripremu potrošne tople vode i utvrđivanje potreba, Moduli M8-2, M8-3”.

(80)  EN 12828:2012+A1:2014 „Sustavi grijanja u zgradama – Projektiranje sustava toplovodnog grijanja”./

(81)  EN 14337:2005 „Sustavi grijanja u zgradama – Projektiranje i ugradnja sustava neposrednog električnog grijanja prostorija”.

(82)  EN 1264-3:2009 „Ugradbeni sustavi površinskog grijanja i hlađenja vodom – 3. dio: Dimenzioniranje”.

(83)  EN 14336:2004 „Sustavi grijanja u građevinama – Ugradnja i preuzimanje sustava toplovodnog grijanja”.

(84)  EN 1264-4:2009 „Ugradbeni sustavi površinskog grijanja i hlađenja vodom – 4. dio: Ugradnja”.

(85)  Države članice mogle bi razmotriti mjere za osiguravanje određenog stupnja usklađenosti između metoda za podešavanje sustava grijanja radi usklađivanja s člankom 8. stavkom 1. u pogledu zahtjevâ za sustave grijanja i metoda za procjenu svojstava sustava grijanja u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada, prema potrebi, u skladu s člancima 14. i 15.

(86)  EN 15378-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Sustavi grijanja i pripreme potrošne tople vode (PTV) u zgradama – 1. dio: Pregled kotlova, sustava grijanja i PTV-a, Moduli M3-11, M8-11”.

(87)  EN 15378-3 „Energijska svojstva zgrada – Sustavi grijanja i pripreme potrošne tople vode u zgradama – 3. dio: Izmjerene energijske značajke, Moduli M3-10 i M8-10”.

(88)  EN 15500-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Upravljanje uređajima za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju – 1. dio: Elektronička oprema za upravljanje pojedinačnim zonama – Moduli M3-5, M4-5, M5-5”.

(89)  EN 15232 „Energijska svojstva zgrada – Utjecaj automatizacije zgrada, upravljanja i upravljanja zgradama”.

(90)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 811/2013 оd 18. veljače 2013. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti grijača prostora, kombiniranih grijača, kompleta koji sadržavaju grijač prostora, uređaj za upravljanje temperaturom i solarni uređaj i kompleta koji sadržavaju kombinirani grijač, uređaj za upravljanje temperaturom i solarni uređaj (SL L 239, 6.9.2013., str. 1.).

(91)  U skladu s člankom 2. stavak 3. i člankom 8. stavkom 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada ova je tablica usmjerena na aktivno hlađenje zgrada. Iako to ovdje nije obuhvaćeno, valja imati na umu da je pasivno hlađenje, npr. zasjenjivanje, također učinkovito.

(92)  EN 16798-9 „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – 9. dio: Metode proračuna energijskih zahtjeva za sustave hlađenja (Moduli M4-1, M4-4, M4-9) – Općenito”.

(93)  EN 16798-13 „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – 13. dio: Proračun sustava hlađenja (Modul M4-8) – Proizvodnja”.

(94)  EN 16798-15 „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – 15. dio: Proračun sustava hlađenja (Modul M4-7) – Akumulacija”.

(95)  EN 1264-3:2009 „Ugradbeni sustavi površinskog grijanja i hlađenja vodom – 3. dio: Dimenzioniranje”.

(96)  EN 1264-4:2009 „Ugradbeni sustavi površinskog grijanja i hlađenja vodom – 4. dio: Ugradnja”.

(97)  Države članice mogle bi razmotriti mjere za osiguravanje stupnja usklađenosti između: (a) metoda za podešavanje sustava hlađenja prostora radi usklađivanja s odredbama članka 8. stavka 1. u pogledu zahtjevâ za sustave hlađenja prostora; i (b) metoda za procjenu svojstava sustava klimatizacije u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada, prema potrebi, u skladu s člancima 14. i 15.

(98)  EN 16798-17 „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – 17. dio: Smjernice za pregled sustava ventilacije i klimatizacije (Moduli M4-11, M5-11, M6-11, M7-11)”.

(99)  EN 15500-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Upravljanje uređajima za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju – 1. dio: Elektronička oprema za upravljanje pojedinačnim zonama – Moduli M3-5, M4-5, M5-5”.

(100)  EN 15316-2:2017 „Energijska svojstva zgrada – Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava – 2. dio: Sustavi predaje topline prostoru (grijanje i hlađenje), Moduli M3-5, M4-5”.

(101)  EN 15232 „Energijska svojstva zgrada – Utjecaj automatizacije zgrada, upravljanja i upravljanja zgradama”.

(102)  Upućivanja se odnose na norme EU-a. Osim toga, poziva se države članice da iskoriste raspoložive resurse na nacionalnoj razini, npr. u Francuskoj, normu NF DTU 68.3 „Installations de ventilation mécanique”.

(103)  EN 16798-3 „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – 3. dio: Nestambene zgrade – Izvedbeni zahtjevi za sustave ventilacije i klimatizacije (Moduli M5-1, M5-4)”.

(104)  EN 16798-5-1 „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – Dio 5-1: Metode proračuna energijskih zahtjeva sustava ventilacije i klimatizacije (Moduli M5-6; M5-8; M6-5; M6-8; M7-5; M7-8) – Metoda 1: Distribucija i proizvodnja”.

(105)  EN 16798-5-2 | „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – Dio 5-2: Metode proračuna energijskih zahtjeva sustava ventilacije (Moduli M5-6; M5-8; M6-5; M6-8; M7-5; M7-8) – Metoda 2: Distribucija i proizvodnja”.

(106)  EN 16798-7 | Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – 7. dio: Metode proračuna za određivanje protoka zraka u zgradama uključujući infiltraciju (Moduli M5-5).

(107)  CEN/TR 14788:2006 „Ventilacija u zgradama – Projektiranje i dimenzioniranje ventilacijskih sustava u stambenim zgradama”.

(108)  CR 1752:1998 „Ventilacija u zgradama – Projektni kriteriji za unutrašnjost”.

(109)  Države članice mogle bi razmotriti mjere za osiguravanje određenog stupnja usklađenosti između metoda za podešavanje sustava grijanja radi usklađivanja s odredbama članka 8. stavka 1. u pogledu zahtjevâ za sustave ventilacije i metoda za procjenu svojstava kombiniranih sustava grijanja/klimatizacije i ventilacije u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada, prema potrebi, u skladu s člancima 14. i 15.

(110)  EN 12599:2012 „Ventilacija u zgradama – Postupci ispitivanja i metode mjerenja za primopredaju sustava ventilacije i klimatizacije”.

(111)  EN 16798-17 „Energijska svojstva zgrada – Ventilacija u zgradama – 17. dio: Smjernice za pregled sustava ventilacije i klimatizacije (Moduli M4-11, M5-11, M6-11, M7-11)”.

(112)  EN 14134:2004 Ventilacija u zgradama – Ispitivanje značajki i provjera instalacije za stambene ventilacijske sustave.

(113)  EN 15232 „Energijska svojstva zgrada – Utjecaj automatizacije zgrada, upravljanja i upravljanja zgradama”.

(114)  EN 15500-1:2017 „Energijska svojstva zgrada – Upravljanje uređajima za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju – 1. dio: Elektronička oprema za upravljanje pojedinačnim zonama – Moduli M3-5, M4-5, M5-5”.

(115)  Npr. u Njemačkoj smjernice AMEV-a (https://www.amev-online.de/AMEVInhalt/Infobereich/Aktuelles/technisches-monitoring-2017.docx).

(116)  Projekt QUANTUM (https://www.quantum-project.eu) unutar kojeg je razvijen pristup za odgovarajući i troškovno učinkovit postupak upravljanja kvalitetom kako bi se procijenila i dokumentirala svojstva sustava. Konkretno, projektom QUANTUM nastoje se dati preporuke o podacima iz tehničkih sustava zgrade kako bi se mogla ispitati svojstva.

(117)  U potonjem slučaju efektivna nazivna snaga povezana s nestambenim jedinicama može se temeljiti na udjelu nestambenih jedinica u zgradi. To se može izračunati prema potrošnji energije ili (iako je vjerojatno manje relevantno) površini. Na primjer: u zgradi mješovite namjene s efektivnom nazivnom snagom grijanja od 500 kW, u kojoj na nestambene jedinice otpada 70 % ukupne potrošnje energije, došlo bi do nestambene nazivne snage od 0,7 × 500 = 350 kW, što je veće od praga.

(118)  Npr. sustav certificiranja eu.bac (https://www.eubac.org/system-audits/index.html) ili u Njemačkoj norma VDMA 24186-4 „Program usluga za održavanje tehničkih sustava i opreme u zgradama – 4. dio: Mjerna i kontrolna oprema te sustavi automatizacije i kontrole zgrada” (https://www.vdma.org/en/v2viewer/-/v2article/render/15979771).

(119)  Npr. u Njemačkoj AMEV Wartung (https://www.amev-online.de/AMEVInhalt/Betriebsfuehrung/Vertragsmuster/Wartung%202014/).

(120)  Npr. EN 16946-1:2017 „Energijska svojstva zgrade. Pregled automatizacije zgrada, nadzora i tehničkog upravljanja zgradama”.

(121)  Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).

(122)  U stavku (a) upućuje se na „električnu infrastrukturu” u kontekstu zgrade, a potrebno je razlikovati parkiralište od električne infrastrukture zgrade. U stavku (b) upućuje se na „električnu infrastrukturu” u kontekstu parkirališta. U tom slučaju nije potrebno razlikovati parkiralište od električne infrastrukture parkirališta jer je električna infrastruktura parkirališta dio parkirališta.

(123)  U uvodnoj izjavi 24. Direktive (EU) 2018/844 navodi se da bi pri provedbi zahtjevâ za elektromobilnost države članice trebale razmotriti moguće različite uvjete, kao što je slučaj sa zgradama koje imaju i stambenu i nestambenu funkciju.

(124)  „Veća rekonstrukcija” znači obnova zgrade gdje: (a) ukupni trošak obnove ovojnice zgrade ili tehničkog sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojemu se zgrada nalazi; ili (b) obnovi se podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade. Države članice mogu odabrati primjenu opcije (a) ili (b).

(125)  U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada ne navodi se mora li vlasnik, operator ili najmoprimac nestambene zgrade postaviti mjesta za punjenje i kanalsku infrastrukturu u skladu s člankom 8. stavkom 3. Umjesto toga može se primijeniti standardno pravo o najmu i/ili ugovorno pravo. Države članice imaju određeni stupanj fleksibilnosti u određivanju ovlasti za obveze pri prenošenju pravnih obveza Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

(126)  Uvodna izjava 26. Direktive (EU) 2018/844.

(127)  To je slično pristupu koji se upotrebljava u članku 4. stavku 1. Direktive 2014/94/EU.

(128)  U Direktivi 2014/94/EU definiraju se alternativna goriva i utvrđuju minimalni zahtjevi za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva za koja je potrebna posebna infrastruktura (električna energija, prirodni plin i vodik), a koji će se provoditi u sklopu nacionalnih okvira politika država članica. Važno je naglasiti da države članice moraju donijeti nacionalne okvire politika za razvoj tržišta u pogledu alternativnih goriva u prometnom sektoru i za uspostavu infrastrukture.

(129)  „Mjesto za punjenje male snage” definirano je u članku 2. stavku 4. Direktive 2014/94/EU kao „mjesto za punjenje koja omogućuje transfer električne energije na električno vozilo snage jednake ili manje od 22 kW, osim uređaja snage manje ili jednake 3,7 kW koji su instalirani u privatnim kućanstvima ili čija primarna namjena nije punjenje električnih vozila te koji nisu dostupni javnosti.” Ako se ta odredba tumači u vezi s člankom 4. stavkom 4. Direktive 2014/94/EU, mjesta za punjenje koja su u skladu sa svim sljedećim uvjetima ne moraju biti u skladu s normama iz Priloga II. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada: imaju snagu manju ili jednaku 3,7 kW; instalirana su u privatnim kućanstvima ili njihova primarna namjena nije punjenje električnih vozila; i nisu dostupna javnosti. U definiciji „mjesta za punjenje visoke snage” u članku 2. stavku 5. Direktive 2014/94/EU ne navodi se slično izuzimanje mjestâ za punjenje koja nisu javno dostupna. Činjenica da punjač nije javno dostupan nije sama po sebi dovoljna da ga se isključi iz usklađivanja s tehničkim specifikacijama iz Priloga II. Direktivi 2014/94/EU. Iz tih su definicija izuzete samo uobičajene utičnice ugrađene u privatnim kućanstvima koje nisu dostupne javnosti. Prema tome, sva infrastruktura za punjenje postavljena u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada de facto je obuhvaćena normama i zahtjevima iz Direktive 2014/94/EU, osim ako su prethodno navedeni kriteriji kumulativno ispunjeni.

(130)  Na primjer, Komisija je to učinila za motorna vozila kategorije L, Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/674 (SL L 114, 4.5.2018., str. 1.), dostupna na sljedećoj adresi: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32018R0674&from=EN

(131)  Vidjeti članak 3. stavak 1. drugu alineju u vezi s člankom 4. od stavka 1. do stavka 3. Direktive 2014/94/EU.

(132)  U tijeku je izrada relevantnih normi za mjesta za punjenje električnih autobusa u okviru mandata M/533. Predviđa se da će se donijeti do kraja 2019. ili početkom 2020. godine.

(133)  Formulacijom uvodne izjave 26. Direktive (EU) 2018/844 isključuje se hipotetsko alternativno tumačenje prema kojem bi se 2025. godina kao rok iz članka 8. stavka 3. primjenjivala na prenošenje, a ne na provedbu tog zahtjeva.

(134)  PEV-ovi se dijele na dvije kategorije: baterijska električna vozila (BEV) i punjiva hibridna električna vozila (PHEV).

(135)  Direktivom o energetskim svojstvima zgrada obuhvaćaju se mjesta za punjenje i kanalska infrastruktura, no u Direktivi 2014/94/EU ne spominje se posebno kanalska infrastruktura.

(136)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(137)  Delegirana uredba (EU) 2018/674

(138)  Neki su od tih zahtjeva obvezni u određenim situacijama u skladu s Direktivom 2014/94/EU.

(139)  Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).

(140)  „Pametno punjenje” znači mogućnost prebacivanja punjenja u vrijeme kada je električna struja široko dostupna i mreže nisu preopterećene. Pametnim punjenjem može se olakšati optimizacija opterećenja elektroenergetskog sustava, posebice kada se opterećenje može povećati zbog broja električnih vozila koja se istodobno pune. „Povezivanje vozila s mrežom” znači mogućnost da se električna energija pohranjena u bateriji automobila vrati u mrežu.

(141)  Vidjeti, primjerice, austrijsko zakonodavstvo.

(142)  Kako bi se riješilo pitanje opasnosti od požara povezane s električnim vozilima i infrastrukturom za punjenje.

(143)  Tehničke specifikacije u Prilogu II. Direktivi 2014/94/EU, u kojem se upućuje na normu EN 62196-2.

(144)  Kad je riječ o pristupačnosti mjestâ za punjenje za osobe s invaliditetom, trebale bi se razmotriti sljedeće komponente: korisničko sučelje punjača, uključujući sučelje za plaćanje, pristupačnost priključka i veza s automobilom, te sve korisničke informacije potrebne za uporabu samog punjača (u skladu s privremenim sporazumom koji proizlazi iz međuinstitucijskih pregovora zaključenih 19. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015) 615 – C8-0387/2015 – 2015/0278(COD)); lokacija na kojoj se nalazi mjesto za punjenje trebala bi biti pristupačna (na primjer, dostupna osobama u invalidskim kolicima)); parkirno mjesto za vozila kojima je potrebno pristupačno mjesto za punjenje trebalo bi također biti pristupačno i mora biti osigurano dovoljno prostora za manevriranje; minimalni broj mjesta za punjenje trebao bi biti „pristupačna mjesta za punjenje”. Relevantni mandati za normizaciju za CEN, Cenelec i ETSI uključuju mandat M/420 kao potporu europskim zahtjevima za pristupačnost za javnu nabavu u izgrađenom okruženju i mandat M/473 za uključivanje „dizajna za sve” u relevantne inicijative za normizaciju.

(145)  Uvodna izjava 28. Direktive (EU) 2018/844.

(146)  Vidjeti članak 4. stavak 7. Direktive 2014/94/EU.

(147)  U uvodnoj izjavi 22. Direktive (EU) 2018/844 navodi se da se zgrade mogu iskoristiti za pametno punjenje električnih vozila. Za pametno punjenje mogle bi biti potrebne sposobnosti prijenosa podataka. Brojne su države članice u svoje zakonodavstvo uključile upućivanje na pametno punjenje. Vidjeti, na primjer, zakonodavstvo Ujedinjene Kraljevine – Zakon o automatiziranim i električnim vozilima iz 2018. (poglavlje 15. u dijelu II.)/http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2018/18/section/15/enacted; u Francuskoj – Arrêté du 19 juillet 2018 relatif aux dispositifs permettant de piloter la recharge des véhicules électriques; i Finskoj – https://www.finlex.fi/fi/laki/alkup/2017/20170478

(148)  Uvodna izjava 22. Direktive (EU) 2018/844 – temelj državama članicama za uporabu automobilskih akumulatora kao izvora energije.

(149)  Vidjeti članak 4. stavak 9. odnosno članak 4. stavak 10. Direktive 2014/94/EU.

(150)  Vidjeti članak 4. stavak 8. Direktive 2014/94/EU.

(151)  Vidjeti članak 4. stavak 12. Direktive 2014/94/EU.

(152)  Tim se mjerama ne bi trebalo dovoditi u pitanje zakone o vlasništvu i najmu nekretnina u državama članicama.

(153)  Uvodna izjava 23. Direktive (EU) 2018/844 – Građevinski propisi mogu se učinkovito iskoristiti za uvođenje ciljanih zahtjeva za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje na parkiralištima u stambenim i nestambenim zgradama. Države članice trebale bi predvidjeti mjere za pojednostavnjenje uspostave infrastrukture za punjenje s ciljem traženja rješenja za prepreke kao što su sukobi interesa i administrativne poteškoće s kojima se pojedinačni vlasnici susreću pri pokušaju postavljanja mjesta za punjenje na svojim parkirnim mjestima.

(154)  http://www.eltis.org/hr/mobility-plans

(155)  „Faktor ponderiranja” termin je koji se upotrebljava u CEN-ovoj sveobuhvatnoj normi kada je riječ o faktorima primarne energije, pa se smatra da „faktori primarne energije” i „faktori ponderiranja” imaju istovjetno značenje. Države članice upotrebljavaju oba pojma.

(156)  Kad je riječ o zadanoj vrijednosti faktora primarne energije (2,1) za proizvodnju električne energije iz Direktive o energetskoj učinkovitosti, treba napomenuti da u kontekstu Direktive o energetskim svojstvima zgrada države članice mogu primijeniti vlastite faktore primarne energije, uključujući za električnu energiju iz mreže, čak i na podnacionalnoj razini.

(157)  U izračunu energetskih svojstava zgrada radi utvrđivanja minimalnih zahtjeva energetskih svojstava mora se pridržavati i zajedničkog metodološkog okvira iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (SL L 81, 21.3.2012., str. 18.).

(158)  U normi EN 16798-1 za energetska svojstva zgrada (revizija norme EN 15251) „Ulazni mikroklimatski parametri za projektiranje i ocjenjivanje energijskih značajka zgrada koji se odnose na kvalitetu zraka, toplinsko okruženje, osvjetljenje i akustiku” navode se referentni uvjeti udobnosti. U Prilogu B.7 toj normi navode se kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije za zrak u zatvorenim prostorima, koji se temelje na zdravlju, i predložene smjernice za unutarnje i vanjske onečišćujuće tvari u zraku.

(159)  Zajedno s definicijom vanjskih uvjeta (klime).

(160)  Preporuka Komisije (EU) 2016/1318 od 29. srpnja 2016. o smjernicama za promicanje zgrada približno nulte energije i najboljoj praksi kojom će se osigurati da do 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije (SL L 208, 2.8.2016., str. 46.).

(161)  Uzimanje u obzir elemenata ovojnice zgrade i njihova utjecaja na energetska svojstva zgrada ovisi i o metodologijama izračuna koje se primjenjuju. Primjerice, pristup na temelju energetske bilance, kojim se uzimaju u obzir i gubici energije (povezani s gubicima topline) i dobici energije (od pasivnog hvatanja sunčeva zračenja na zgradama i elementima zgrada) pri izračunu energetskih svojstava zgrade ili elementa ovojnice zgrade, primjenjuje se u nekim državama članicama kako bi se uzelo u obzir osunčanje (u odnosu na točku 4. Priloga I. Direktivi o energetskim svojstvima zgrada).

(162)  Preporuka (EU) 2016/1318.

(163)  Prema normi EN ISO 52000 postoje tri vrste faktora primarne energije: faktor primarne energije za neobnovljivu energiju, faktor primarne energije za obnovljivu energiju i ukupni faktor primarne energije.

(164)  Predmet C-195/12: Industrie du bois de Vielsalm & Cie SA („IBV”) protiv regije Valonije [2013.], točke 50.–52, 62.

(165)  Europski odbor za normizaciju (https://www.cen.eu/Pages/default.aspx).

(166)  Mandat M/480 za CEN, Cenelec i ETSI za razradu i donošenje normi za metodologiju za izračun integriranih energetskih svojstava zgrada i promicanje energetske učinkovitosti zgrada, u skladu s uvjetima utvrđenima u preinaci Direktive o energetskim svojstvima zgrada (Direktiva 2010/31/EU).