5.6.2019

Službeni list Europske unije

L 146/3

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/912

оd 28. svibnja 2019.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 650/2014 o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu formata, strukture, popisa sadržaja i datuma godišnjeg objavljivanja informacija koje objavljuju nadležna tijela u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (1), a posebno njezin članak 143. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 650/2014 (2) određuju se format, struktura, popis sadržaja i datum godišnjeg objavljivanja informacija koje objavljuju nadležna tijela u skladu s člankom 143. Direktive 2013/36/EU. Informacije koje nadležna tijela moraju objavljivati u skladu s ovom Provedbenom uredbom trebale bi se sada ažurirati radi usklađivanja s promjenama uvedenima u okvir za bonitetni nadzor institucija.

(2)

Važno je da su informacije koje objavljuju nadležna tijela visokokvalitetne i lako usporedive. Članak 5. Provedbene uredbe (EU) br. 650/2014 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se pojasnilo da bi nadležna tijela trebala prikupljati agregirane statističke podatke samo od institucija koje nadziru te kako bi se definiralo razdoblje za koje se informacije trebaju objaviti.

(3)

U Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) br. 650/2014 navode se obrasci za objavu informacija o zakonima i drugim propisima te općim smjernicama donesenima u svakoj državi članici. Taj bi se Prilog trebao izmijeniti kako bi sadržavao korisnije i relevantnije informacije o načinu na koji nadležna tijela provode nadzor u svojim jurisdikcijama.

(4)

U Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) br. 650/2014 navode se obrasci za objavu informacija o opcijama i diskrecijskim pravima utvrđenima u pravu Unije. Taj bi Prilog trebalo izmijeniti kako bi se mogao primjenjivati i na dodatne opcije i diskrecijska prava iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/61 (3). Trebalo bi ga izmijeniti kako bi se omogućilo razlikovanje opcija i diskrecijskih prava primjenjivih u prijelaznom razdoblju i onih koji su trajno primjenjivi te razlikovanje primjene tih opcija i diskrecijska prava na kreditne institucije s jedne strane i na investicijska društva s druge strane.

(5)	Primjena EBA-inih Smjernica o postupku nadzorne provjere i ocjene (SREP) (4) trebala bi biti transparentnija. Prilog III. Provedbenoj uredbi (EU) br. 650/2014 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se uključio opis nadzornog pristupa postupku procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP).

(6)

Trebalo bi izbjeći preklapanja i poboljšati usporedivost agregiranih statističkih podataka koje objavljuju nadležna tijela. Prilog IV. Provedbenoj uredbi (EU) br. 650/2014 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se u obzir uzela razina bonitetne konsolidacije koju primjenjuju institucije u skladu s dijelom prvim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(7)	Kako bi kvaliteta objavljenih informacija bila bolja i kako bi se omogućila smislenija usporedba tih informacija, obrasci iz prilogâ Provedbenoj uredbi (EU) br. 650/2014 trebali bi sadržavati iscrpne smjernice i upute.

(8)	Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(9)

EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(10)	Provedbenu uredbu (EU) br. 650/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedbena uredba (EU) br. 650/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 5. drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Nadležna tijela ažuriraju informacije iz članka 143. stavka 1. točke (d) te direktive do 31. srpnja svake godine. Informacije se odnose na prethodnu kalendarsku godinu.

Kad je riječ o institucijama koje podliježu bonitetnom nadzoru, nadležna tijela redovito ažuriraju informacije iz članka 143. stavka 1. točaka od (a) do (c) te direktive, a u svakom slučaju do 31. srpnja svake godine, osim ako u posljednjim objavljenim informacijama nema izmjena.”;

(2)	Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi;

(3)	Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi;

(4)	Prilog III. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Uredbi;

(5)	Prilog IV. zamjenjuje se tekstom iz Priloga IV. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. svibnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 650/2014 оd 4. lipnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu formata, strukture, popisa sadržaja i datuma godišnjeg objavljivanja informacija koje objavljuju nadležna tijela u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 185, 25.6.2014., str. 1.).

(3) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 оd 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11, 17.1.2015., str. 1.).

(4) Smjernice o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) od 19. prosinca 2014., EBA/GL/2014/13.

(5) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(6) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

PRILOG I.

PRAVILA I SMJERNICE

Popis obrazaca

Dio 1.	Prenošenje Direktive 2013/36/EU
Dio 2.	Odobrenje modela
Dio 3.	Izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja
Dio 4.	Smanjenje kreditnog rizika
Dio 5.	Posebni zahtjevi za objavljivanje koji se primjenjuju na institucije
Dio 6.	Izuzeća od primjene bonitetnih zahtjeva
Dio 7.	Kvalificirani udjeli u kreditnoj instituciji
Dio 8.	Regulatorno i financijsko izvješćivanje

Opće napomene o popunjavanju obrazaca u Prilogu I.

Pri objavljivanju informacija o općim kriterijima i metodologijama, nadležna tijela ne objavljuju nadzorne mjere namijenjene specifičnim institucijama, neovisno o tome odnose li se na pojedinačnu instituciju ili na grupu institucija.

DIO 1.

Prenošenje Direktive 2013/36/EU

Prenošenje odredbi Direktive 2013/36/EU

Odredbe Direktive 2013/36/EU

Poveznice na tekst iz nacionalnog zakonodavstva (1)

Upućivanja na nacionalne odredbe (2)

Dostupno na EN (DA/NE)

010

Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu

(dd/mm/gggg)

020

I.	Predmet, područje primjene i definicije

Članci od 1. do 3.

030

II.	Nadležna tijela

Članci od 4. do 7.

040

III.	Zahtjevi za pristupanje djelatnosti kreditnih institucija

Članci od 8. do 27.

050

1.	Opći zahtjevi za pristupanje djelatnosti kreditnih institucija

Članci od 8. do 21.

060

2.	Kvalificirani udio u kreditnoj instituciji

Članci od 22. do 27.

070

IV.	Inicijalni kapital investicijskih društava

Članci od 28. do 32.

080

V.	Odredbe koje se odnose na slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga

Članci od 33. do 46.

090

1.	Opća načela

Članci od 33. do 34.

100

2.	Pravo poslovnog nastana kreditne institucije

Članci od 35. do 38.

110

3.	Ostvarivanje prava na slobodu pružanja usluga

Članak 39.

120

4.	Ovlasti nadležnih tijela države članice domaćina

Članci od 40. do 46.

130

VI.	Odnosi s trećim zemljama

Članci od 47. do 48.

140

VII.	Bonitetni nadzor

Članci od 49. do 142.

150

1.	Načela bonitetnog nadzora

Članci od 49. do 72.

160

1.1	Nadležnost i dužnosti matične države članice i države članice domaćina

Članci od 49. do 52.

170

1.2	Razmjena informacija i poslovna tajna

Članci od 53. do 62.

180

1.3	Dužnosti osoba odgovornih za pravnu kontrolu godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja

Članak 63.

190

1.4	Nadzorne ovlasti, ovlasti izricanja kazni i pravo na žalbu

Članci od 64. do 72.

200

2.	Procesi preispitivanja

Članci od 73. do 110.

210

2.1	Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala

Članak 73.

220

2.2	Sustavi, procesi i mehanizmi institucija

Članci od 74. do 96.

230

2.3	Postupak nadzorne provjere i ocjene

Članci od 97. do 101.

240

2.4	Nadzorne mjere i nadzorne ovlasti

Članci od 102. do 107.

250

2.5	Razina primjene

Članci od 108. do 110.

260

3.	Nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članci od 111. do 127.

270

3.1	Načela za provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članci od 111. do 118.

280

3.2	Financijski holdinzi, mješoviti financijski holdinzi i mješoviti holdinzi

Članci od 119. do 127.

290

4.	Zaštitni slojevi kapitala

Članci od 128. do 142.

300

4.1	Zaštitni slojevi

Članci od 128. do 134.

310

4.2	Određivanje i izračunavanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala

Članci od 135. do 140.

320

4.3	Mjere za očuvanje kapitala

Članci od 141. do 142.

330

VIII.

Objava nadležnih tijela

Članci od 143. do 144.

340

XI.	Izmjene Direktive 2002/87/EZ

Članak 150.

350

X.	Prijelazne i završne odredbe

Članci od 151. do 165.

360

1.	Prijelazne odredbe o nadzoru nad institucijama koje se koriste pravom na slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga

Članci od 151. do 159.

370

2.	Prijelazne odredbe za zaštitne slojeve kapitala

Članak 160.

380

3.	Završne odredbe

Članci od 161. do 165.

DIO 2.

Odobrenje modela

010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu	(dd/mm/gggg.)
		Opis pristupa
	Nadzorni pristup za odobrenje primjene pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima (IRB pristup) za izračun minimalnih kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik
020	Minimalna dokumentacija koju su institucije koje podnose zahtjev za primjenu IRB pristupa dužne dostaviti	(slobodan unos teksta)
030	Opis postupka procjene koju provodi nadležno tijelo (samoprocjena, korištenje usluga vanjskih revizora i izravnog nadzora) i glavni kriteriji procjene	(slobodan unos teksta)
040	Oblik odluka koje donosi nadležno tijelo i obavješćivanje podnositelja zahtjeva o odlukama	(slobodan unos teksta)
	Nadzorni pristup za odobrenje primjene pristupa internog modela za izračun minimalnih kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik
050	Minimalna dokumentacija koju su institucije koje podnose zahtjev za primjenu pristupa internog modela dužne dostaviti	(slobodan unos teksta)
060	Opis postupka procjene koju provodi nadležno tijelo (samoprocjena, korištenje usluga vanjskih revizora i izravnog nadzora) i glavni kriteriji procjene	(slobodan unos teksta)
070	Oblik odluka koje donosi nadležno tijelo i obavješćivanje podnositelja zahtjeva o odlukama	(slobodan unos teksta)
	Nadzorni pristup za odobrenje primjene metode internog modela za izračun minimalnih kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik druge ugovorne strane
080	Minimalna dokumentacija koju su institucije koje podnose zahtjev za primjenu metode internog modela dužne dostaviti	(slobodan unos teksta)
090	Opis postupka procjene koju provodi nadležno tijelo (samoprocjena, korištenje usluga vanjskih revizora i izravnog nadzora) i glavni kriteriji procjene	(slobodan unos teksta)
100	Oblik odluka koje donosi nadležno tijelo i obavješćivanje podnositelja zahtjeva o odlukama	(slobodan unos teksta)
	Nadzorni pristup za odobrenje primjene naprednog pristupa za izračun minimalnih kapitalnih zahtjeva za operativni rizik
110	Minimalna dokumentacija koju su institucije koje podnose zahtjev za primjenu naprednog pristupa dužne dostaviti	(slobodan unos teksta)
120	Opis postupka procjene koju provodi nadležno tijelo (samoprocjena, korištenje usluga vanjskih revizora i izravnog nadzora) i glavni kriteriji procjene	(slobodan unos teksta)
130	Oblik odluka koje donosi nadležno tijelo i obavješćivanje podnositelja zahtjeva o odlukama	(slobodan unos teksta)

DIO 3.

Izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja

	Uredba (EU) br. 575/2013	Odredbe	Informacije koje su nadležna tijela dužna dostaviti
010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu		(dd/mm/gggg.)
020	Članak 153. stavak 5.	Je li nadležno tijelo objavilo smjernice kojima se pobliže određuje način na koji bi institucije trebale uzimati u obzir čimbenike iz članka 153. stavka 5. pri dodjeli pondera rizika izloženostima u obliku specijaliziranog financiranja?	[Da/Ne]
030		Ako da, navedite upućivanje na nacionalne smjernice.	[upućivanje na tekst iz nacionalnog zakonodavstva]
040		Jesu li nacionalne smjernice dostupne na engleskom jeziku?	[Da/Ne]

Dio 4.

Smanjenje kreditnog rizika

	Uredba (EU) br. 575/2013	Odredbe	Opis	Informacije koje su nadležna tijela dužna dostaviti
010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu				(dd/mm/gggg.)
020	Članak 201. stavak 2.	Objava popisa financijskih institucija koje su priznati pružatelji nematerijalne kreditne zaštite ili smjernica za određivanje tih financijskih institucija	Nadležna tijela objavljuju i održavaju popis financijskih institucija koje su priznati pružatelji nematerijalne kreditne zaštite u skladu s člankom 201. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili smjernice za određivanje takvih priznatih pružatelja nematerijalne kreditne zaštite	Popis financijskih institucija ili smjernica za njihovo određivanje	[slobodan unos teksta – moguće je navesti poveznicu na takav popis ili smjernice na internetskim stranicama nadležnog tijela]
030	Članak 201. stavak 2.	Opis primjenjivih bonitetnih zahtjeva	Nadležna tijela objavljuju opis primjenjivih bonitetnih zahtjeva zajedno s popisom priznatih financijskih institucija ili smjernicama za određivanje tih financijskih institucija	Opis bonitetnih zahtjeva koje primjenjuje nadležno tijelo	(slobodan unos teksta)
040	Članak 227. stavak 2. točka (e)	Uvjet za primjenu korektivnog faktora od 0 %	Prema složenoj metodi financijskog kolaterala institucije mogu primijeniti korektivni faktor od 0 % ako se namira transakcije izvršava kroz sustav namire dopušten za takve vrste transakcija	Detaljan opis načina na koji nadležno tijelo utvrđuje da je sustav namire dopušten	(slobodan unos teksta)
050	Članak 227. stavak 2. točka (f)	Uvjet za primjenu korektivnog faktora od 0 %	Prema složenoj metodi financijskog kolaterala institucije mogu primijeniti korektivni faktor od 0 % ako je dokumentacija koja se odnosi na sporazum ili transakciju standardna dokumentacija koja se na tržištu koristi za repo transakcije ili transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane	Specifikacija dokumentacije koja se smatra standardnom tržišnom dokumentacijom	(slobodan unos teksta)
060	Članak 229. stavak 1.	Načela vrednovanja za kolateral u obliku nekretnine u skladu s IRB pristupom	U državama članicama koje su zakonima ili podzakonskim propisima utvrdile stroge kriterije za procjenu hipotekarne vrijednosti nekretninu može procijeniti neovisni procjenitelj po vrijednosti jednakoj ili nižoj od hipotekarne vrijednosti	Kriteriji navedeni u nacionalnom zakonodavstvu za procjenu hipotekarne vrijednosti	(slobodan unos teksta)

DIO 5.

Posebni zahtjevi za objavljivanje koji se primjenjuju na institucije

	Direktiva 2013/36/EU	Uredba (EU) br. 575/2013	Odredba	Informacije koje su nadležna tijela dužna dostaviti
010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu				(dd/mm/gggg.)
020	Članak 106. stavak 1. točka (a)		Nadležna tijela mogu od institucija zahtijevati objavljivanje informacija iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 više od jednom godišnje i odrediti rokova za objavljivanje	Učestalost i rokovi za objavu koji se primjenjuju na institucije	(slobodan unos teksta)
030	Članak 106. stavak 1. točka (b)		Nadležna tijela mogu od institucija zahtijevati korištenje posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim financijskih izvještaja	Vrste posebnih medija koje nadležna tijela koriste	(slobodan unos teksta)
040		Članak 13. stavci 1. i 2.	Značajna društva kćeri i ona koja su od materijalnog značaja za svoje lokalno tržište moraju objavljivati informacije navedene u dijelu osmom Uredbe (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj ili na potkonsolidiranoj osnovi.	Kriteriji koje primjenjuje nadležno tijelo radi procjene značaja društva kćeri	(slobodan unos teksta)

DIO 6.

Izuzeća od primjene bonitetnih zahtjeva

	Uredba (EU) br. 575/2013	Odredbe	Opis	Informacije koje su nadležna tijela dužna dostaviti
010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu				(dd/mm/gggg)
020	Članak 7. stavci 1. i 2. (Pojedinačna izuzeća za društva kćeri)	Izuzeće od primjene bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi iz dijela od drugog do petog i dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013	Izuzeće se može odobriti bilo kojem društvu kćeri ako ne postoje tekuće ili predvidive značajne praktične ili pravne prepreke za promptni prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza od strane matičnog društva u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a).	Kriteriji koje primjenjuje nadležno tijelo kako bi procijenilo da ne postoji prepreka promptnom prijenosu regulatornog kapitala ili otplati obveza	(slobodan unos teksta)
030	Članak 7. stavak 3. (Pojedinačna izuzeća za matične institucije)	Izuzeće od primjene bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi iz dijela od drugog do petog i dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013	Izuzeće se može odobriti društvu kćeri ako ne postoje tekuće ili predvidive značajne praktične ili pravne prepreke za promptni prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza matičnoj instituciji u skladu s člankom 7. stavkom 3. točkom (a).	Kriteriji koje primjenjuje nadležno tijelo kako bi procijenilo da ne postoji prepreka promptnom prijenosu regulatornog kapitala ili otplati obveza	(slobodan unos teksta)
040	Članak 8. (Izuzeća od primjene likvidnosnih zahtjeva za društva kćeri)	Izuzeće od primjene likvidnosnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi iz dijela šestog Uredbe (EU) br. 575/2013	Izuzeće se može odobriti institucijama unutar podgrupe ako su te institucije sklopile ugovore koji su u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela i koji omogućavaju slobodno kretanje sredstava između njih kako bi one mogle podmiriti pojedinačne i zajedničke obveze po njihovu dospijeću u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (c).	Kriteriji koje primjenjuje nadležno tijelo kako bi procijenilo omogućuju li ugovori slobodno kretanje sredstava između institucija u likvidnosnoj podgrupi	(slobodan unos teksta)
050	Članak 9. stavak 1. (Metoda pojedinačne konsolidacije)	Dopuštenje matičnim institucijama da uključe društva kćeri u izračun svojih bonitetnih zahtjeva iz dijela od drugog do petog i dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013	Dopuštenje se daje samo ako matična institucija u potpunosti dokaže nadležnim tijelima da ne postoje tekuće ili predvidive značajne praktične ili pravne prepreke za promptni prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu dospjelih obveza društva kćeri prema njegovu matičnom društvu uključenih u izračun zahtjeva u skladu s člankom 9. stavkom 2.	Kriteriji koje primjenjuje nadležno tijelo kako bi procijenilo da ne postoji prepreka promptnom prijenosu regulatornog kapitala ili otplati obveza	(slobodan unos teksta)
060	Članak 10. (Kreditne institucije koje su stalno povezane sa središnjim tijelom)	Izuzeće od primjene bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi iz dijelova od drugog do osmog Uredbe (EU) br. 575/2013	Države članice mogu zadržati i primjenjivati postojeće nacionalno zakonodavstvo u vezi s primjenom izuzeća sve dok to nije u suprotnosti s Uredbom (EU) br. 575/2013 ili Direktivom 2013/36/EU	Primjenjivo nacionalno pravo / propisi u vezi s primjenom izuzeća	[upućivanje na tekst iz nacionalnog zakonodavstva]

DIO 7.

Kvalificirani udjeli u kreditnoj instituciji

	Direktiva 2013/36/EU	Kriteriji procjene i informacije koje su potrebne za procjenu primjerenosti predloženog stjecatelja koji želi steći kreditnu instituciju i financijske sigurnosti predloženog stjecanja	Informacije koje su nadležna tijela dužna dostaviti
010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu			(dd/mm/gggg.)
020	Članak 23. stavak 1. točka (a)	Ugled predloženog stjecatelja	Opis načina na koji nadležno tijelo procjenjuje integritet predloženog stjecatelja	(slobodan unos teksta)
030			Opis načina na koji nadležno tijelo procjenjuje stručno znanje predloženog stjecatelja	(slobodan unos teksta)
040			Praktične pojedinosti o suradnji nadležnih tijela u skladu s člankom 24. Direktive 2013/36/EU	(slobodan unos teksta)
050	Članak 23. stavak 1. točka (b)	Ugled, znanje, vještine i iskustvo svakog člana upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva koji će upravljati poslovanjem kreditne institucije	Opis načina na koji nadležno tijelo procjenjuje ugled, znanje, vještine i iskustvo članova upravljačkog tijela i viših rukovoditelja	(slobodan unos teksta)
060	Članak 23. stavak 1. točka (c)	Financijsko stanje predloženog stjecatelja	Opis načina na koji nadležno tijelo procjenjuje financijsko stanje predloženog stjecatelja	(slobodan unos teksta)
070	Članak 23. stavak 1. točka (c)	Financijsko stanje predloženog stjecatelja	Praktične pojedinosti o suradnji nadležnih tijela u skladu s člankom 24. Direktive 2013/36/EU	(slobodan unos teksta)
080	Članak 23. stavak 1. točka (d)	Usklađenost kreditne institucije s bonitetnim zahtjevima	Opis načina na koji nadležno tijelo procjenjuje hoće li kreditna institucija moći ispuniti bonitetne zahtjeve	(slobodan unos teksta)
090	Članak 23. stavak 1. točka (e)	Sumnja u pranje novca ili financiranje terorizma	Opis načina na koji nadležno tijelo procjenjuje postoje li opravdani razlozi za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma	(slobodan unos teksta)
100	Članak 23. stavak 1. točka (e)	Sumnja u pranje novca ili financiranje terorizma	Praktične pojedinosti o suradnji nadležnih tijela u skladu s člankom 24. Direktive 2013/36/EU	(slobodan unos teksta)
110	Članak 23. stavak 4.	Popis u kojemu se pobliže navode informacije koje se moraju dostaviti nadležnim tijelima u vrijeme obavješćivanja	Popis informacija koje predloženi stjecatelj mora dostaviti nadležnim tijelima u vrijeme obavješćivanja kako bi nadležno tijelo moglo procijeniti predloženog stjecatelja i predloženo stjecanje	(slobodan unos teksta)

DIO 8.

Regulatorno i financijsko izvješćivanje

010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu	(dd/mm/gggg.)
020	Primjena izvješćivanja o financijskim informacijama u skladu s Provedbenom uredbom Komisije 680/2014
030	Primjenjuje li se zahtjev iz članka 99. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 na institucije koje ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002?	[Da/Ne]
040	Ako da, koji se računovodstveni okviri primjenjuju na te institucije?	(slobodan unos teksta)
050	Ako da, koja je razina primjene izvješćivanja? (pojedinačna/konsolidirana/potkonsolidirana osnova)	(slobodan unos teksta)
060	Primjenjuje li se zahtjev iz članka 99. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 na financijske subjekte koji nisu kreditne institucije ili investicijska društva?	[Da/Ne]
070	Ako da, koje vrste financijskih subjekata (npr. financijskih društava) podliježu tim zahtjevima za izvješćivanje?	(slobodan unos teksta)
080	Ako da, koja je veličina tih financijskih subjekata u pogledu ukupne bilance (na pojedinačnoj osnovi)?	(slobodan unos teksta)
090	Upotrebljavaju li se standardi XBRL za podnošenje izvješća nadležnom tijelu?	[Da/Ne]
100	Primjena izvješćivanja o regulatornom kapitalu i kapitalnim zahtjevima u skladu s Provedbenom uredbom Komisije 680/2014
110	Primjenjuje li se zahtjev iz članka 99. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 na financijske subjekte koji nisu kreditne institucije ili investicijska društva?	[Da/Ne]
120	Ako da, koji se računovodstveni okviri primjenjuju na te financijske subjekte?	(slobodan unos teksta)
130	Ako da, koje vrste financijskih subjekata (npr. financijskih društava) podliježu tim zahtjevima za izvješćivanje?	(slobodan unos teksta)
140	Ako da, koja je veličina tih financijskih subjekata u pogledu ukupne bilance (na pojedinačnoj osnovi)?	(slobodan unos teksta)
150	Upotrebljavaju li se standardi XBRL za podnošenje izvješća nadležnom tijelu?	[Da/Ne]

(1) Poveznice na internetske stranice koje sadržavaju tekst iz nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi dotična odredba Unije.

(2) Detaljna upućivanja na nacionalne odredbe, primjerice relevantna glava, poglavlje, stavak itd.

PRILOG II.

OPCIJE I DISKRECIJSKA PRAVA

Popis obrazaca

Dio 1.	Opcije i diskrecijska prava iz Direktive 2013/36/EU, Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegirane uredbe o zahtjevu za likvidnosnu pokrivenost (EU) 2015/61
Dio 2.	Opcije i diskrecijska prava u prijelaznom razdoblju iz Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
Dio 3.	Varijabilni dijelovi primitaka (članak 94. Direktive 2013/36/EU)

Nadležna tijela ne objavljuju nadzorne aktivnosti ili odluke namijenjene specifičnim institucijama. Pri objavljivanju informacija o općim kriterijima i metodologijama, nadležna tijela ne objavljuju nadzorne mjere namijenjene specifičnim institucijama, neovisno o tome odnose li se na pojedinačnu instituciju ili na grupu institucija.

DIO 1.

Opcije i diskrecijska prava iz Direktive 2013/36/EU, Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegirane uredbe o zahtjevu za likvidnosnu pokrivenost (EU) 2015/61

Direktiva 2013/36/EU

Uredba (EU) br. 575/2013

Delegirana uredba o zahtjevu za likvidnosnu pokrivenost (EU) 2015/61

Adresat

Područje primjene

Naziv

Opis opcije ili diskrecijskog prava

Izvršeno (DA/NE/NP) (1)

Tekst iz nacionalnog zakonodavstva (2)

Upućivanja (3)

Dostupno na EN (DA/NE)

Pojedinosti/napomene

010

Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu

(dd/mm/gggg)

020

Članak 9. stavak 2.

Države članice

Kreditne institucije

Izuzeće od zabrane osobama ili društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju poslove primanja depozita ili ostalih povratnih sredstava od građana

Zabrana osobama ili društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju poslove primanja depozita ili ostalih povratnih sredstava od građana ne primjenjuje se na države članice, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave države članice, javna međunarodna tijela čiji su članovi jedna država članica ili više njih ili na slučajeve koji su izričito obuhvaćeni nacionalnim pravom ili pravom Unije, pod uvjetom da te djelatnosti podliježu propisima i kontrolama čija je svrha zaštita deponenata i ulagatelja.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

030

Članak 12. stavak 3.

Države članice

Kreditne institucije

Inicijalni kapital

Države članice mogu odlučiti da kreditne institucije koje ne ispunjavaju zahtjev da imaju zasebni regulatorni kapital, a koje su postojale na dan 15. prosinca 1979., mogu nastaviti poslovati.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

040

Članak 12. stavak 3.

Države članice

Kreditne institucije

Inicijalni kapital

Država članica može na kreditne institucije za koje su države članice odlučile da mogu nastaviti poslovati u skladu s člankom 12. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU primijeniti izuzeće od ispunjenja zahtjeva iz članka 13. stavka 1. prvog podstavka Direktive 2013/36/EU.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

050

Članak 12. stavak 4.

Države članice

Kreditne institucije

Inicijalni kapital

Države članice mogu izdati odobrenje za rad određenim kategorijama kreditnih institucija čiji je inicijalni kapital manji od 5 milijuna EUR ako inicijalni kapital nije manji od 1 milijun EUR i ako dotična država članica obavijesti Komisiju i EBA-u o svojim razlozima primjene te mogućnosti.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

060

Članak 21. stavak 1.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Izuzeća za kreditne institucije koje su trajno povezane sa središnjim tijelom

Nadležna tijela mogu izuzeti kreditne institucije koje su trajno povezane sa središnjim tijelom od primjene zahtjeva iz članka 10., članka 12. i članka 13. stavka 1. Direktive 2013/36/EU.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

070

Članak 29. stavak 3.

Države članice

Investicijska društva

Inicijalni kapital određenih vrsta investicijskih društava

Države članice mogu smanjiti iznos inicijalnog kapitala sa 125 000 EUR na 50 000 EUR ako društvo nema odobrenje za držanje novca ili vrijednosnih papira klijenata, za trgovanje za vlastiti račun ili za pružanje usluga provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

080

Članak 32. stavak 1.

Države članice

Investicijska društva

Nastavak priznavanja odredbi u pogledu inicijalnog kapitala investicijskih društava

Države članice mogu zadržati odobrenja za rad investicijskih društava i društava koja su obuhvaćena člankom 30. Direktive 2013/36/EU a koja su postojala prije ili na dan 31. prosinca 1995., čiji je regulatorni kapital manji od iznosa inicijalnog kapitala propisanog za njih u članku 28. stavku 2., članku 29. stavku 1. ili 3. ili članku 30. navedene Direktive.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

090

Članak 40.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Izvještajni zahtjevi nadležnih tijela država članica domaćina

Nadležna tijela država članica domaćina mogu, u informativne ili statističke svrhe ili svrhu nadzora, zahtijevati da ih sve kreditne institucije koje imaju podružnice na njihovu državnom području moraju periodično izvješćivati o svojim djelatnostima u tim državama članicama domaćinima, a posebno radi procjene je li podružnica značajna u skladu s člankom 51. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

100

Članak 129. stavak 2.

Države članice

Investicijska društva

Izuzeće od zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za očuvanje kapitala za mala i srednja investicijska društva

Odstupajući od članka 129. stavka 1., država članica može izuzeti mala i srednja investicijska društva od primjene zahtjeva iz tog stavka ako to izuzeće ne ugrožava stabilnost financijskog sustava te države članice.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

110

Članak 130. stavak 2.

Države članice

Investicijska društva

Izuzeće od zahtjeva za održavanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za mala i srednja investicijska društva

Odstupajući od članka 130. stavka 1., država članica može izuzeti mala i srednja investicijska društva od primjene zahtjeva iz tog stavka ako to izuzeće ne ugrožava stabilnost financijskog sustava te države članice.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

120

Članak 133. stavak 18.

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik

Države članice mogu primijeniti zaštitni sloj za sistemski rizik na sve izloženosti.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

130

Članak 134. stavak 1.

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik

Ostale države članice mogu priznati stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koja je određena u skladu s člankom 133. i mogu primjenjivati tu stopu zaštitnog sloja kapitala na institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi za izloženosti u državi članici koja određuje tu stopu zaštitnog sloja kapitala.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

140

Članak 152. prvi stavak

Države članice

Kreditne institucije

Izvještajni zahtjevi nadležnih tijela država članica domaćina

Nadležna tijela država članica domaćina mogu u statističke svrhe zahtijevati da ih sve kreditne institucije koje imaju podružnice na njihovu državnom području moraju periodično izvješćivati o svojim djelatnostima u tim državama članicama domaćinima.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

150

Članak 152. drugi stavak

Države članice

Kreditne institucije

Izvještajni zahtjevi nadležnih tijela država članica domaćina

Države članice domaćini mogu zahtijevati da podružnice kreditnih institucija iz drugih država članica dostavljaju iste informacije kao i one koje one u tu svrhu zahtijevaju od nacionalnih kreditnih institucija.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

160

Članak 160. stavak 6.

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Prijelazne odredbe za zaštitne slojeve kapitala

Države članice mogu odrediti i kraće prijelazno razdoblje za zaštitne slojeve kapitala od onog navedenog u članku 160. stavcima od 1. do 4. Druge države članice mogu priznati takvo kraće prijelazno razdoblje.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

170

Članak 4. stavak 2.

Države članice ili nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman neizravnih ulaganja u nekretnine

Države članice ili njihova nadležna tijela mogu dopustiti da se s dionicama koje čine istovjetno neizravno ulaganje u nekretninu postupa kao s izravnim ulaganjem u nekretninu pod uvjetom da je takvo neizravno ulaganje posebno uređeno nacionalnim pravom dotične države članice i da, kada se zalaže kao kolateral, jamči istovjetnu zaštitu vjerovnicima.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

180

Članak 6. stavak 4.

Nadležna tijela

Investicijska društva

Primjena zahtjeva na pojedinačnoj osnovi

Dok Komisija ne izradi izvješće u skladu s člankom 508. stavkom 3., nadležna tijela mogu izuzeti investicijska društva od ispunjavanja obveza propisanih u dijelu šestom (likvidnost), vodeći računa o vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti investicijskih društava.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

190

Članak 24. stavak 2.

Izvješćivanje i obvezna primjena MSFI-ja

Nadležna tijela mogu zahtijevati da institucije obavljaju vrednovanje imovine i izvanbilančnih stavki i izračunavanje regulatornog kapitala u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima koji se primjenjuju na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

200

Članak 89. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Ponderi rizika i zabrana držanja kvalificiranih udjela izvan financijskog sektora

Nadležna tijela primjenjuju sljedeće zahtjeve na kvalificirane udjele institucija iz stavaka 1. i 2.:

za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva u skladu s dijelom trećim te uredbe, institucije primjenjuju ponder rizika od 1 250 % na veći od sljedećih iznosa:

i.	iznos kvalificiranih udjela iz stavka 1. koji prelazi 15 % priznatog kapitala;

ii.	ukupni iznos kvalificiranih udjela iz stavka 2. koji prelazi 60 % priznatog kapitala institucije;

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

201

Članak 89. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Ponderi rizika i zabrana držanja kvalificiranih udjela izvan financijskog sektora

Nadležna tijela primjenjuju sljedeće zahtjeve na kvalificirane udjele institucija iz stavaka 1. i 2.:

nadležna tijela zabranjuju institucijama da drže kvalificirane udjele iz stavaka 1. i 2. čiji iznos prelazi postotke priznatog kapitala navedene u tim stavcima.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

210

Članak 95. stavak 2.

Nadležna tijela

Investicijska društva

Zahtjevi za investicijska društva s ograničenim odobrenjem za pružanje investicijskih usluga

Nadležna tijela mogu odrediti kapitalne zahtjeve za investicijska društva s ograničenim odobrenjem za pružanje investicijskih usluga kao kapitalne zahtjeve koji bi bili obvezujući za ta društva u skladu s nacionalnim mjerama kojima se prenose Direktiva 2006/49/EZ i Direktiva 2006/48/EZ koje su bile na snazi 31. prosinca 2013.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

220

Članak 99. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Izvješćivanje o kapitalnim zahtjevima i financijskim informacijama

Nadležna tijela mogu zahtijevati od onih kreditnih institucija koje primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde koji se primjenjuju na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 za izvješćivanje o regulatornom kapitalu na konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 24. stavkom 2. CRR-a da izvješćuju i o financijskim informacijama kako je propisano u stavku 2. ovog članka.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

230

Članak 124. stavak 2.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Ponderi rizika i kriteriji koji se primjenjuju na izloženosti osigurane nekretninama

Nadležna tijela mogu odrediti više pondere rizika ili strože kriterije od navedenih u članku 125. stavku 2. i članku 126. stavku 2., ako je primjereno, uzimajući u obzir pitanja financijske stabilnosti.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

240

Članak 129. stavak 1.

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica

Nadležna tijela mogu, nakon savjetovanja s EBA-om, odobriti djelomično izuzeće od primjene točke (c) prvog podstavka i dopustiti da se 2. stupanj kreditne kvalitete dodijeli za najviše 10 % ukupne izloženosti nominalnog iznosa nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica institucije izdavatelja, pod uvjetom da su značajni problemi s koncentracijom u tim državama članicama dokumentirani zbog zahtjeva za dodjelu 1. stupnja kreditne kvalitete iz te točke.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

250

Članak 164. stavak 5.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Minimalne vrijednosti prosječnog gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) ponderiranog visinom izloženosti za izloženosti osigurane nekretninama

Na temelju podataka prikupljenih u skladu s člankom 101. i uzimajući u obzir buduća kretanja na tržištu nekretnina i druge relevantne pokazatelje, nadležna tijela periodično, a najmanje jednom godišnje, procjenjuju jesu li minimalne vrijednosti LGD-a iz stavka 4. ovog članka primjerene za izloženosti osigurane stambenim ili poslovnim nekretninama koje se nalaze na njihovu državnom području. Nadležna tijela mogu, ako je primjereno uzimajući u obzir pitanja financijske stabilnosti, odrediti više minimalne vrijednosti prosječnog LGD-a ponderiranog visinom izloženosti za izloženosti osigurane nekretninama na njihovu državnom području.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

260

Članak 178. stavak 1. točka (b)

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Stupanje dužnika u status neispunjavanja obveza

Nadležna tijela mogu zamijeniti 90 dana sa 180 dana za izloženosti koje su osigurane stambenom nekretninom ili poslovnom nekretninom MSP-a iz kategorije izloženosti prema stanovništvu, kao i izloženosti prema subjektima javnog sektora.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

270

Članak 284. stavak 4.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Vrijednost izloženosti

Nadležna tijela mogu zahtijevati da parametar α bude veći od 1,4 ili dopustiti institucijama da upotrebljavaju vlastite procjene u skladu s člankom 284. stavkom 9.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

280

Članak 284. stavak 9.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Vrijednost izloženosti

Nadležna tijela mogu dopustiti institucijama da upotrebljavaju vlastite procjene parametra alfa

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

290

Članak 327. stavak 2.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Netiranje zamjenjivih pozicija i suprotnih pozicija u odnosnom instrumentu

Nadležna tijela mogu usvojiti pristup u skladu s kojim je uzeta u obzir vjerojatnost da će pojedini zamjenjivi instrument biti zamijenjen ili zahtijevati da kapitalni zahtjev obuhvaća svaki gubitak koji može nastati zbog zamjene.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

300

Članak 395. stavak 1.

Nadležna tijela

Ograničenje velikih izloženosti za izloženosti prema institucijama

Nadležna tijela mogu odrediti ograničenje velikih izloženosti niže od 150 000 000 EUR za izloženosti prema institucijama.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

310

Članak 400. stavak 2. točka (a) i članak 493. stavak 3. točka (a)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti pokrivene obveznice koje ispunjavaju uvjete iz članka 129. stavaka 1., 3. i 6.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

320

Članak 400. stavak 2. točka (b) i članak 493. stavak 3. točka (b)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od područne (regionalne) ili lokalne samouprave država članica.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

330

Članak 400. stavak 2. točka (c) ičlanak 493. stavak 3. točka (c)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti izloženosti institucije prema njezinom matičnom društvu ili društvima kćerima.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

340

Članak 400. stavak 2. točka (d) i članak 493. stavak 3. točka (d)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti izloženosti prema regionalnim ili središnjim kreditnim institucijama s kojima je kreditna institucija povezana u mrežu i koje su odgovorne za poslove poravnanja gotovinskih transakcija unutar te mreže.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

350

Članak 400. stavak 2. točka (e) i članak 493. stavak 3. točka (e)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti izloženosti kreditnih institucija prema kreditnim institucijama, od kojih jedna posluje na nekonkurentnoj osnovi i pruža ili jamči za kredite na temelju zakonskih programa ili njezinih statuta radi promicanja određenih sektora gospodarstva uz neki oblik državnog nadzora i ograničenja upotrebe tih kredita, pod uvjetom da te izloženosti proizlaze iz kredita koji su plasirani korisnicima posredstvom kreditnih institucija ili iz jamstava za te kredite.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

360

Članak 400. stavak 2. točka (f) i članak 493. stavak 3. točka (f)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti izloženosti prema institucijama, pod uvjetom da te izloženosti nisu dio regulatornog kapitala navedenih institucija, da ne traju duže od sljedećeg radnog dana te da nisu iskazane u nekoj od važnijih valuta trgovanja.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

370

Članak 400. stavak 2. točka (g) i članak 493. stavak 3. točka (g)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti izloženosti prema središnjim bankama u obliku minimalnih obveznih pričuva koje se drže kod tih središnjih banaka i koje su denominirane u njihovim nacionalnim valutama.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

380

Članak 400. stavak 2. točka (h) i članak 493. stavak 3. točka (h)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti izloženosti prema središnjim državama u obliku zakonski propisanih likvidnosnih zahtjeva koje se drže u državnim vrijednosnim papirima koji su denominirani i s izvorima sredstava u njihovim nacionalnim valutama, pod uvjetom da prema prosudbi nadležnog tijela kreditna procjena koju je tim središnjim državama dodijelio odabrani VIPKR predstavlja investicijski rejting.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

390

Članak 400. stavak 2. točka (i) i članak 493. stavak 3. točka (i)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti 50 % izvanbilančnih stavki u obliku dokumentarnih akreditiva i neiskorištenih kreditnih linija srednjeg/niskog rizika i izvanbilančnih neiskorištenih kreditnih linija srednjeg/niskog rizika iz Priloga I. te uz suglasnost nadležnih tijela, 80 % jamstava, osim kreditnih jamstava, koja su izdana za njihove članove na osnovi zakonskih ili podzakonskih propisa na temelju zajedničkog sustava osiguranja sa statusom kreditnih institucija.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

400

Članak 400. stavak 2. točka (j) i članak 493. stavak 3. točka (j)(j)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti zakonski zahtijevana jamstva koja se upotrebljavaju kada se hipotekarni krediti financirani izdavanjem hipotekarnih obveznica isplaćuju hipotekarnom dužniku prije konačnog upisa hipoteke u zemljišne knjige pod uvjetom da se jamstvo ne koristi za smanjenje rizika pri izračunu iznosa izloženosti ponderiranog rizikom.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

410

Članak 400. stavak 2. točka (k) i članak 493. stavak 3. točka (k)

Nadležna tijela

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od i druge izloženosti prema priznatim burzama.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

420

Članak 412. stavak 5.

Države članice

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost

Države članice mogu imati ili uvoditi nacionalne odredbe u području likvidnosnih zahtjeva prije nego što se obvezujući minimalni standardi zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost odrede i u potpunosti uvedu u Uniji u skladu s člankom 460.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

430

Članak 412. stavak 5.

Države članice ili nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost

Države članice ili nadležna tijela mogu zahtijevati od institucija koje su dobile odobrenje za rad u matičnoj državi, ili od podgrupe tih institucija, viši zahtjev za likvidnosnu pokrivenost u iznosu do 100 % do potpunog uvođenja obvezujućeg minimalnog standarda po stopi od 100 % u skladu s člankom 460.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

440

Članak 413. stavak 3.

Države članice

Kreditne institucije

Zahtjev za stabilne izvore financiranja

Države članice mogu imati ili uvoditi nacionalne odredbe u području zahtjeva za stabilne izvore financiranja prije nego što se obvezujući minimalni standardi za zahtjeve za neto stabilne izvore financiranja odrede i uvedu u Uniji u skladu s člankom 510.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

450

Članak 415. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjevi za izvješćivanje o likvidnosti

Do punog uvođenja obvezujućih likvidnosnih zahtjeva, nadležna tijela mogu nastaviti prikupljati informacije s pomoću nadzornih alata u svrhu praćenja usklađenosti s postojećim nacionalnim likvidnosnim standardima.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

460

Članak 420. stavak 2.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Stopa likvidnosnih odljeva

Nadležna tijela mogu primijeniti stopu odljeva do 5 % za izvanbilančne povezane proizvode s osnove financiranja trgovine, kako je navedeno u članku 429. i Prilogu I.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

470

Članak 467. stavak 2.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih gubitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

Odstupajući od članka 467. stavka 1., nadležna tijela mogu, u slučajevima kada je takav tretman primijenjen prije 1. siječnja 2014., dopustiti institucijama neuključivanje u bilo koji element regulatornog kapitala nerealiziranih dobitaka ili gubitaka na osnovi izloženosti prema središnjim državama koje su raspoređene u kategoriju „raspoloživo za prodaju” MRS-a 39 koji je potvrdio EU.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

480

Članak 467. stavak 3. drugi podstavak

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih gubitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima navedenima u članku 467. stavku 2. točkama od (a) do (d).

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

490

Članak 468. stavak 2.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih dobitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela mogu dopustiti institucijama da uključe u izračun redovnog osnovnog kapitala 100 % svojih nerealiziranih dobitaka po fer vrijednosti ako se u skladu s člankom 467. od institucija zahtijeva da uključe u izračun redovnog osnovnog kapitala svoje nerealizirane gubitke mjerene po fer vrijednosti.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

500

Članak 468. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih dobitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak nerealiziranih dobitaka u rasponima navedenima u članku 468. stavku 2. točkama od (a) do (c) koji je uklonjen iz redovnog osnovnog kapitala.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

510

Članak 471. stavak 1.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeće od odbitka ulaganja u kapital društava za osiguranje od stavki redovnog osnovnog kapitala

Odstupajući od članka 49. stavka 1., tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2022., nadležna tijela mogu dopustiti institucijama da ne odbijaju ulaganja u kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje i osigurateljnih holdinga ako su ispunjeni uvjeti iz članka 471. stavka 1.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

520

Članak 473. stavak 1.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Uvođenje izmjena MRS-a 19

Odstupajući od članka 481. tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018., nadležna tijela mogu dopustiti institucijama koje pripremaju svoja financijska izvješća u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima donesenim u skladu s postupkom iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 da dodaju svom redovnom osnovnom kapitalu primjenjivi iznos u skladu s člankom 473. stavkom 2. ili stavkom 3., prema potrebi, pomnožen s faktorom primijenjenim u skladu s člankom 473. stavkom 4.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

530

Članak 478. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima koji su određeni u članku 478. stavcima 1. i 2. za svaki od sljedećih odbitaka:

(a)	za pojedinačne odbitke koji se zahtijevaju u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama od (a) do (h), isključujući odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti te proizlazi iz privremenih razlika;

(b)	za ukupan iznos odgođene porezne imovine koji ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika i stavki iz članka 36. stavka 1. točke (i) koji se treba odbijati u skladu s člankom 48.;

(c)	za svaki odbitak koji se zahtijeva u skladu s člankom 56. točkama od (b) do (d);

(d)	za svaki odbitak koji se zahtijeva u skladu s člankom 66. točkama od (b) do (d).

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

540

Članak 479. stavak 4.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Priznavanje instrumenata i stavki u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu koji ne ispunjavaju uvjete za manjinske udjele u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima navedenima u članku 479. stavku 3.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

550

Članak 480. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Priznavanje manjinskih udjela i kvalificiranog dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju vrijednost primjenjivog faktora u rasponima navedenima u članku 480. stavku 2.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

560

Članak 481. stavak 5.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Dodatni filtri i odbici u prijelaznom razdoblju

Za svaki filtar ili odbitak iz članka 481. stavaka 1. i 2. nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjive postotke u rasponima navedenima u stavcima 3. i 4. tog članka.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

570

Članak 486. stavak 6.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Ograničenja nastavka priznavanja za stavke redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjive postotke u rasponima navedenima u članku 486. stavku 5.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

580

Članak 495. stavak 1.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman izloženosti po vlasničkim ulaganjima u skladu s IRB pristupom u prijelaznom razdoblju

Odstupajući od dijela trećeg poglavlja 3., do 31. prosinca 2017. nadležna tijela mogu izuzeti od IRB tretmana određene kategorije vlasničkih ulaganja institucija i EU društava kćeri institucija iz te države članice na dan 31. prosinca 2007.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

590

Članak 496. stavak 1.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Prijelazna odredba za izračun kapitalnih zahtjeva za izloženosti u obliku pokrivenih obveznica

Do 31. prosinca 2017. nadležna tijela mogu u cijelosti ili djelomično izuzeti od primjene ograničenje od 10 % za nadređene tranše koje su izdali francuski fondovi Fonds Communs de Créances ili sekuritizacijski subjekti koji su jednaki francuskom fondu Communs de Créances iz članka 129. stavka 1. točaka (d) i (f), ako su ispunjeni uvjeti iz članka 496. stavka 1. točaka (a) i (b).

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

600

Članak 10. stavak 1. točka (b) podtočka iii.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost – likvidna imovina

Rezerve likvidnosti koje kreditna institucija drži u središnjoj banci priznaju se kao imovina prvog stupnja pod uvjetom da se te rezerve mogu povući u razdobljima stresa. Uvjeti u skladu s kojima se rezerve u središnjoj banci mogu povući za potrebe ovog članka moraju biti određeni ugovorom između nadležnog tijela i ESB-a ili središnje banke

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

610

Članak 10. stavak 2.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost – likvidna imovina

Tržišna vrijednost pokrivenih obveznica iznimno visoke kvalitete iz stavka 1. točke (f) podliježe korektivnom faktoru od najmanje 7 %. Korektivni faktori ne primjenjuju se na vrijednost preostale imovine prvog stupnja, osim u slučajevima koji se odnose na dionice i udjele u CIU-ovima iz članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b).

Slučajevi u kojima su se veći korektivni faktori primijenili na cijelu kategoriju imovine (sva imovina koja podliježe specifičnom i različitom korektivnom faktoru na temelju Delegirane uredbe o zahtjevu za likvidnosnu pokrivenost) (npr. na sve pokrivene obveznice prvog stupnja itd.).

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

620

Članak 12. stavak 1. točka (c) podtočka i.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost – imovina 2.B stupnja

Dionice mogu biti uključene u imovinu 2.B stupnja pod uvjetom da čine dio glavnog burzovnog indeksa u državi članici ili u trećoj zemlji te ih je kao takve odredilo nadležno tijelo države članice ili relevantno tijelo javne vlasti u trećoj zemlji.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

630

Članak 12. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost – imovina 2.B stupnja

Za kreditne institucije koje u skladu sa svojim statutom nisu u mogućnosti iz vjerskih razloga držati kamatonosnu imovinu nadležno tijelo može odobriti izuzeće od primjene stavka 1. točke (b) podtočaka ii. i iii. ovog članka, pod uvjetom da postoje dokazi o nedovoljnoj dostupnosti nekamatonosne imovine koja ispunjava te zahtjeve te da je dotična nekamatonosna imovina adekvatno likvidna na privatnim tržištima.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

640

Članak 24. stavak 6.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost – odljevi iz stabilnih depozita stanovništva u trećoj zemlji koji ispunjavaju uvjete za primjenu stope od 3 %

Nadležno tijelo može odobriti kreditnim institucijama da iznos depozita stanovništva obuhvaćenih sustavom osiguranja depozita u trećoj zemlji koji je istovjetan sustavu iz stavka 1. pomnože s 3 % ako treća zemlja odobrava taj tretman.

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

DIO 2.

Opcije i diskrecijska prava u prijelaznom razdoblju iz Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013

Direktiva 2013/36/EU

Uredba (EU) br. 575/2013

Adresat

Područje primjene

Naziv

Opis opcije ili diskrecijskog prava

Godina (godine) primjene i vrijednost u % (ako je primjenjivo)

Izvršeno (DA/NE/NP)

Tekst iz nacionalnog zakonodavstva

Upućivanja

Dostupno na EN (DA/NE)

Pojedinosti/napomene

010

Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu

(dd/mm/gggg)

011

Članak 160. stavak 6.

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Prijelazne odredbe za zaštitne slojeve kapitala

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

012

Članak 493. stavak 3. točka (a)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti pokrivene obveznice koje ispunjavaju uvjete iz članka 129. stavaka 1., 3. i 6.

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

013

Članak 493. stavak 3. točka (b)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od područne (regionalne) ili lokalne samouprave država članica.

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

014

Članak 493. stavak 3. točka (c)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti izloženosti institucije prema njezinom matičnom društvu ili društvima kćerima.

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

015

Članak 493. stavak 3. točka (d)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

016

Članak 493. stavak 3. točka (e)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

017

Članak 493. stavak 3. točka (f)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

018

Članak 493. stavak 3. točka (g)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

019

Članak 493. stavak 3. točka (h)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

020

Članak 493. stavak 3. točka (i)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

021

Članak 493. stavak 3. točka (j)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

022

Članak 493. stavak 3. točka (k)

Države članice

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeća ili djelomična izuzeća od ograničenja velikih izloženosti

Nadležna tijela mogu u potpunosti ili djelomično izuzeti stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od i druge izloženosti prema priznatim burzama.

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

023

Članak 412. stavak 5.

Države članice

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

024

Članak 412. stavak 5.

Države članice ili nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjev za likvidnosnu pokrivenost

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

025

Članak 413. stavak 3.

Države članice

Kreditne institucije

Zahtjev za stabilne izvore financiranja

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

026

Članak 415. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije

Zahtjevi za izvješćivanje o likvidnosti

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

027

Članak 467. stavak 2.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih gubitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

028

Članak 467. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih gubitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

Primjenjivi postotak nerealiziranih gubitaka u skladu s člankom 467. stavkom 1. koji su uključeni u izračun stavki redovnog osnovnog kapitala (postotak u rasponima navedenima u stavku 2. tog članka)

2014. (20 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

029

2015. (40 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

030

2016. (60 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

031

2017. (80 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

032

Člank 468. stavak 2. drugi podstavak

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih dobitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

033

Članak 468. stavak 3.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman nerealiziranih dobitaka mjerenih po fer vrijednosti u prijelaznom razdoblju

2015. (60 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

034

2016. (40 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

035

2017. (20 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

036

Članak 471. stavak 1.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Izuzeće od odbitka ulaganja u kapital društava za osiguranje od stavki redovnog osnovnog kapitala

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

037

Članak 473. stavak 1.

Nadležna tijela

Kreditne institucije i investicijska društva

Uvođenje izmjena MRS-a 19

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

038

Članak 478. stavak 2.

Kreditne institucije i investicijska društva

Odbitak od stavki redovnog osnovnog kapitala za odgođenu poreznu imovinu koja je postojala prije 1. siječnja 2014.

Primjenjivi postotak ako se primjenjuje alternativni postotak (postotak u rasponima navedenima u članku 478. stavku 2.)

2014. (0 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

039

2015. (10 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

040

2016. (20 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

041

2017. (30 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

042

2018. (40 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

043

2019. (50 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

044

2020. (60 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

045

2021. (70 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

046

2022. (80 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

047

2023. (90 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

048

Članak 478. stavak 3. točka (a)

Kreditne institucije i investicijska društva

Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima koji su određeni u članku 478. stavcima 1. i 2. za (a) pojedinačne odbitke koji se zahtijevaju u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama od (a) do (h), isključujući odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti te proizlazi iz privremenih razlika;

2014. (20 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

049

2015. (40 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

050

2016. (60 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

051

2017. (80 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

052

Članak 478. stavak 3. točka (b)

Kreditne institucije i investicijska društva

Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima koji su određeni u članku 478. stavcima 1. i 2. za (b) ukupan iznos odgođene porezne imovine koji ovisi o budućoj profitabilnosti te proizlazi iz privremenih razlika i stavki iz članka 36. stavka 1. točke (i) koji se treba odbijati u skladu s člankom 48.;

2014. (20 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

053

2015. (40 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

054

2016. (60 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

055

2017. (80 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

056

Članak 478. stavak 3. točka (c)

Kreditne institucije i investicijska društva

Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima koji su određeni u članku 478. stavcima 1. i 2. za (c) svaki odbitak koji se zahtijeva u skladu s člankom 56. točkama od (b) do (d);

2014. (20 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

057

2015. (40 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

058

2016. (60 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

059

2017. (80 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

060

Članak 478. stavak 3. točka (d)

Kreditne institucije i investicijska društva

Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima koji su određeni u članku 478. stavcima 1. i 2. za (d) svaki odbitak koji se zahtijeva u skladu s člankom 66. točkama od (b) do (d);

2014. (20 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

061

2015. (40 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

062

2016. (60 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

063

2017. (80 % do 100 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

064

Članak 479. stavak 4.

Kreditne institucije i investicijska društva

Priznavanje instrumenata i stavki u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu koji ne ispunjavaju uvjete za manjinske udjele u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjivi postotak u rasponima navedenima u članku 479. stavku 3.

2014. (0 % do 80 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

065

2015. (0 % do 60 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

066

2016. (0 % do 40 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

067

2017. (0 % do 20 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

068

Članak 480. stavak 3.

Kreditne institucije i investicijska društva

Priznavanje manjinskih udjela i kvalificiranog dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u prijelaznom razdoblju

Nadležna tijela određuju i objavljuju vrijednost primjenjivog faktora u rasponima navedenima u članku 480. stavku 2.

2014. (0,2 do 1,0)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

069

2015. (0,4 do 1,0)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

070

2016. (0,6 do 1,0)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

071

2017. (0,8 do 1,0)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

072

Članak 481. stavak 1.

Kreditne institucije i investicijska društva

Primjenjivi postotak ako se primjenjuje jedinstveni postotak (postotak u rasponima navedenima u članku 481. stavku 3.)

2014. (0 % do 80 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

073

2015. (0 % do 60 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

074

2016. (0 % do 40 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

075

2017. (0 % do 20 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

076

Članak 481. stavak 5.

Dodatni filtri i odbici u prijelaznom razdoblju

Za svaki filtar ili odbitak iz članka 481. stavaka 1. i 2. nadležna tijela određuju i objavljuju primjenjive postotke u rasponima navedenima u stavcima 3. i 4. tog članka.

2014. (0 % do 80 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

077

2015. (0 % do 60 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

078

2016. (0 % do 40 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

079

2017. (0 % do 20 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

080

Članak 486. stavak 6.

Kreditne institucije i investicijska društva

Ograničenja nastavka priznavanja za stavke redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala

Primjenjivi postotak za određivanje ograničenja nastavka priznavanja za stavke redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 486. stavkom 2. (postotak u rasponima određenima u stavku 5. tog članka)

2014. (60 % do 80 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

081

2015. (40 % do 70 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

082

2016. (20 % do 60 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

083

2017. (0 % do 50 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

084

2018. (0 % do 40 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

085

2019. (0 % do 30 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

086

2020. (0 % do 20 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

087

2021. (0 % do 10 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

088

Primjenjivi postotak za određivanje ograničenja nastavka priznavanja za stavke dodatnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 486. stavkom 3. (postotak u rasponima određenima u stavku 5. tog članka)

2014. (60 % do 80 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

089

2015. (40 % do 70 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

090

2016. (20 % do 60 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

091

2017. (0 % do 50 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

092

2018. (0 % do 40 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

093

2019. (0 % do 30 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

094

2020. (0 % do 20 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

095

2021. (0 % do 10 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

096

Primjenjivi postotak za određivanje ograničenja nastavka priznavanja za stavke dopunskog kapitala u skladu s člankom 486. stavkom 4. (postotak u rasponima određenima u stavku 5. tog članka)

2014. (60 % do 80 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

097

2015. (40 % do 70 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

098

2016. (20 % do 60 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

099

2017. (0 % do 50 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

100

2018. (0 % do 40 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

101

2019. (0 % do 30 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

102

2020. (0 % do 20 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

103

2021. (0 % do 10 %)

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

104

Članak 495. stavak 1.

Kreditne institucije i investicijska društva

Tretman izloženosti po vlasničkim ulaganjima u skladu s IRB pristupom u prijelaznom razdoblju

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

105

Članak 496. stavak 1.

Kreditne institucije i investicijska društva

Prijelazna odredba za izračun kapitalnih zahtjeva za izloženosti u obliku pokrivenih obveznica

[Godina]

(DA/NE/NP)

Obvezno ako DA

DIO 3.

Varijabilni dijelovi primitaka (članak 94. Direktive 2013/36/EU)

	Direktiva 2013/36/EU	Adresat	Područje primjene	Odredbe	Informacije za objavu	Izvršeno (DA/NE/NP)	Upućivanja	Dostupno na EN (DA/NE)	Pojedinosti/napomene
010	Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu				(dd/mm/gggg)
020	Članak 94. stavak 1. točka (g) podtočka i.	Države članice ili nadležna tijela	Kreditne institucije i investicijska društva	Maksimalni omjer između fiksnog i varijabilnog dijela primitaka (% određen u nacionalnom pravu, izračunan na način da se varijabilni dio primitaka podijeli s fiksnim dijelom primitaka)	[Vrijednost u %]	[DA/NE]	Obvezno ako DA	Obvezno ako DA
030	Članak 94. stavak 1. točka (g) podtočka ii.	Države članice ili nadležna tijela	Kreditne institucije i investicijska društva	Maksimalna razina omjera između fiksnog i varijabilnog dijela primitaka koju mogu odobriti dioničari ili vlasnici ili članovi institucije (% određen u nacionalnom pravu, izračunan na način da se varijabilni dio primitaka podijeli s fiksnim dijelom primitaka)	[Vrijednost u %]	[DA/NE]	Obvezno ako DA	Obvezno ako DA
040	Članak 94. stavak 1. točka (g) podtočka iii.	Države članice ili nadležna tijela	Kreditne institucije i investicijska društva	Maksimalni dio ukupnih varijabilnih primitaka na koje se može primijeniti diskontna stopa (% ukupnih varijabilnih primitaka)	[Vrijednost u %]	[DA/NE]	Obvezno ako DA	Obvezno ako DA
050	Članak 94. stavak 1. točka (l)	Države članice ili nadležna tijela	Kreditne institucije i investicijska društva	Opis ograničenja vrsta i oblika tih instrumenata ili zabrane tih instrumenta koji se mogu koristiti za dodjelu varijabilnih primitaka.	[Slobodan unos teksta/vrijednost]	[DA/NE]	Obvezno ako DA	Obvezno ako DA

(1) „DA” označava da su nadležno tijelo ili država članica ovlašteni za izvršenje relevantne opcije ili diskrecijskog prava to i učinili.

„NE” označava da nadležno tijelo ili država članica ovlašteni za izvršenje relevantne opcije ili diskrecijskog prava nisu to učinili.

„NP” (nije primjenjivo) označava da izvršenje opcije nije moguće ili da diskrecijsko pravo ne postoji.

(2) Tekst odredbe u nacionalnom zakonodavstvu.

(3) Upućivanje na nacionalno zakonodavstvo i poveznice na internetske stranice koje sadržavaju tekst iz nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi dotična odredba Unije.

PRILOG III.

Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) (1)

010

Datum posljednjeg ažuriranja informacija u ovom obrascu

(dd/mm/gggg.)

020

Područje primjene SREP-a

(članci od 108. do 110. CRD-a)

Opis pristupa nadležnog tijela u pogledu područja primjene SREP-a uključujući:

—	vrste institucija na koje se primjenjuje/ne primjenjuje SREP, osobito ako se područje primjene razlikuje od onih predviđenih u Uredbi (EU) br. 575/2013 i Direktivi 2013/36/EU;

—	opći pregled načina na koji nadležno tijelo uzima u obzir načelo proporcionalnosti pri određivanju područja primjene SREP-a i učestalosti procjene raznih elemenata SREP-a (2).

[slobodni tekst, upućivanje ili poveznica na te smjernice]

030

Procjena elemenata SREP-a

(članci od 74. do 96. CRD-a)

Opis pristupa nadležnog tijela u pogledu procjene pojedinih elemenata SREP-a (kako se navodi u EBA-inim Smjernicama o zajedničkim postupcima i metodologijama za SREP, EBA/GL/2014/13) uključujući:

—	opći pregled postupka procjene i metodologija primijenjenih na procjenu elemenata SREP-a, uključujući: 1. analizu poslovnog modela, 2. procjenu internog upravljanja i kontrola rizika na razini institucije, 3. procjenu rizika za kapital i 4. procjenu rizika za likvidnost i financiranje;

—	opći pregled načina na koji nadležno tijelo uzima u obzir načelo proporcionalnosti pri procjeni pojedinih elemenata SREP-a, uključujući način primjene kategorizacije institucija (3).

[slobodni tekst, upućivanje ili poveznica na te smjernice]

040

Provjera i ocjena postupka procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i postupka procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP)

(članci 73., 86., 97., 98. i 103. CRD-a)

Opis pristupa nadležnog tijela u pogledu provjere i ocjene postupka procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i postupka procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP) kao dio SREP-a, i osobito ocjene pouzdanosti izračuna kapitala i likvidnosti na temelju ICAAP-a i ILAAP-a radi određivanja dodatnih kapitalnih zahtjeva i kvantitativnih likvidnosnih zahtjeva, uključujući (4):

—	pregled metodologije koju nadležna tijela primjenjuju radi provjere ICAAP-a i ILAAP-a institucija;

—	informacije/upućivanja koja se odnose na zahtjeve nadležnih tijela o dostavljanju informacija koje se odnose na ICAAP i ILAAP, osobito o vrsti informacija koje treba dostaviti;

—	informacije o tome mora li institucija provesti neovisnu provjeru ICAAP-a i ILAAP-a.

[slobodni tekst, upućivanje ili poveznica na te smjernice]

050

Ukupna procjena na temelju SREP-a i nadzorne mjere

(članci 102. i 104. CRD-a)

Opis pristupa nadležnog tijela u pogledu ukupne procjene na temelju SREP-a (sažetak) i primjene nadzornih mjera na temelju te procjene (5).

Opis načina na koji su rezultati SREP-a povezani s primjenom mjera rane intervencije u skladu s člankom 27. Direktive 2014/59/EU i utvrđivanjem uvjeta o tome može li smatrati da institucija propada ili će vjerojatno propasti u skladu s člankom 32. te direktive (6).

[slobodni tekst, upućivanje ili poveznica na te smjernice]

(1) Nadležna tijela objavljuju kriterije i metodologije primijenjene u redcima od 020 do 040 i u retku 050 za potrebe ukupne procjene. U drugom stupcu opisuju se vrste informacija koje se objavljuju u obliku objašnjenja.

(2) Područje primjene SREP-a koje se razmatra na razini institucije i u vezi s njezinim regulatornim kapitalom.

Nadležno tijelo objašnjava pristup koji je primijenilo za klasifikaciju institucija u različite kategorije za potrebe SREP-a tako što opisuje primjenu kvantitativnih i kvalitativnih kriterija, te način na koji takva kategorizacija utječe na financijsku stabilnost ili druge opće nadzorne ciljeve.

Nadležno tijelo objašnjava i način provedbe kategorizacije u praksi kako bi se osigurala barem minimalna razina potrebnog nadzora u okviru procjena na temelju SREP-a, uključujući opis učestalosti procjene elemenata SREP-a za različite kategorije institucija.

(3) Uključujući načine rada, primjerice izravan i neizravan nadzor, kvalitativne i kvantitativne kriterije, statističke podatke korištene u procjenama. Preporučuje se da se na internetskim stranicama objave poveznice na smjernice.

(4) Nadležna tijela objašnjavaju i način na koji se procjena postupaka ICAAP i ILAAP uzima u obzir u okviru modela minimalnog potrebnog nadzora koji se primjenjuju za potrebe proporcionalnosti na temelju kategorija SREP-a te način primjene proporcionalnosti radi određivanja nadzornih očekivanja koja se odnose na ICAAP i ILLAP, osobito smjernica ili minimalnih zahtjeva koji se odnose na ICAAP i ILAAP koje su objavila nadležna tijela.

(5) Pristup koji primjenjuju nadležna tijela kako bi provela ukupnu procjenu na temelju SREP-a te izvješćivanje institucija o tome. Ukupna procjena koju provode nadležna tijela temelji se na ocjeni svih elemenata iz redaka od 020 do 040, zajedno sa svim drugim relevantnim informacijama o instituciji koje nadležno tijelo može dobiti.

(6) Nadležna tijela mogu objaviti i politike na kojima se temelje njihove odluke o poduzimanju nadzornih mjera (u smislu članaka 102. i 104. CRD-a) i mjera rane intervencije (u smislu članka 27. Direktive o oporavku i sanaciji (BRRD) kad god na temelju svoje procjene utvrde nedostatke i neprimjerenosti zbog kojih je potrebna nadzorna intervencija. Te objave mogu uključivati objavu internih smjernica ili drugih dokumenata u kojima se opisuju opće nadzorne prakse. Međutim, nije obvezno objavljivanje odluka o pojedinačnim institucijama radi poštovanja načela čuvanja povjerljivosti.

Nadalje, nadležna tijela mogu dostaviti informacije o posljedicama koje mogu nastati ako institucija krši relevantne pravne odredbe ili ne poštuje nadzorne mjere ili mjere rane intervencije uvedene na temelju rezultata SREP-a, npr. navođenje postupaka izvršenja koji se primjenjuju (ako je primjenjivo).

PRILOG IV.

AGREGIRANI STATISTIČKI PODACI

Popis obrazaca

Dio 1.	Konsolidirani podaci po nadležnom tijelu
Dio 2.	Podaci o kreditnom riziku
Dio 3.	Podaci o tržišnom riziku
Dio 4.	Podaci o operativnom riziku
Dio 5.	Podaci o nadzornim mjerama i administrativnim kaznama
Dio 6.	Podaci o izuzećima

Opće napomene o popunjavanju obrazaca u Prilogu IV.

—

Numerička polja smiju sadržavati samo brojeve. Ne smiju sadržavati upućivanja na nacionalne valute. Kao valuta koristi se euro, dok države članice koje nisu članice europodručja moraju svoje nacionalne valute konvertirati u eure primjenom tečaja ESB-a (na zajednički referentni datum, tj. zadnji dan godine koja se revidira) s jednim decimalnim mjestom kad se iskazuju iznosi u milijunima.

—	Jedinica u kojoj se iskazuju iznosi jesu milijuni eura za iskazane monetarne iznose (dalje u tekstu „u milijunima EUR”).

—	Postotci se iskazuju s dvije decimale.

—	U slučaju da se podaci ne objavljuju, navodi se razlog s pomoću EBA-ine nomenklature, tj. NP (nije primjenjivo) ili C (povjerljivo).

—	Podaci se iskazuju na agregiranoj osnovi, pri čemu se pojedinačno ne navode kreditne institucije ili investicijska društva.

—	Upućivanja na obrasce COREP predviđene Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 680/2014 navode se u dijelovima od 1. do 4., ako je dostupno.

—	Nadležna tijela prikupljaju podatke koji se odnose na godinu XXXX i godine koje slijede na konsolidiranoj osnovi. Time se jamči usklađenost prikupljenih informacija.

—

Obrasci iz ovog Priloga tumače se u kombinaciji s opsegom konsolidacije koja je definirana u ovom tekstu. Kako bi se osiguralo učinkovito prikupljanje podataka, informacije o kreditnim institucijama i investicijskim društvima zasebno se iskazuju, no u oba se slučaja primjenjuje ista razina konsolidacije.

—

Kako bi se zajamčila usklađenost i usporedivost iskazanih podataka, ESB objavljuje agregirane statističke podatke samo za nadzirane subjekte nad kojima obavlja izravni nadzor na referentni datum objave podataka, dok nacionalna nadležna tijela objavljuju agregirane statističke podatke samo za kreditne institucije koje ESB ne nadzire izravno.

—	Podaci se prikupljaju samo za investicijska društva na koja se primjenjuje CRD. Investicijska društva na koja se ne primjenjuje CRD nisu uključena u prikupljanje podataka.

DIO 1.

Konsolidirani podaci po nadležnom tijelu (za godinu XXXX)

			Upućivanje na obrazac COREP	Podaci
	Broj i veličina kreditnih institucija
010	Broj kreditnih institucija			[Vrijednost]
020	Ukupna imovina jurisdikcije (u milijunima EUR) (1)			[Vrijednost]
030	Ukupna imovina jurisdikcije (1) izražena u % BDP-a (2)			[Vrijednost]
	Broj i veličina stranih kreditnih institucija (3)
040	Iz trećih zemalja	Broj podružnica (4)		[Vrijednost]
050		Ukupna imovina podružnica (u milijunima EUR)		[Vrijednost]
060		Broj društava kćeri (5)		[Vrijednost]
070		Ukupna imovina društava kćeri (u milijunima EUR)		[Vrijednost]
	Ukupni kapital i kapitalni zahtjevi kreditnih institucija
080	Ukupni redovni osnovni kapital izražen u % ukupnog kapitala (6)		CA1 (redak 020 / redak 010)	[Vrijednost]
090	Ukupni dodatni osnovni kapital izražen u % ukupnog kapitala (7)		CA1 (redak 530 / redak 010)	[Vrijednost]
100	Ukupni dopunski kapital izražen u % ukupnog kapitala (8)		CA1 (redak 750 / redak 010)	[Vrijednost]
110	Ukupni kapitalni zahtjevi (u milijunima EUR) (9)		CA2 (redak 010) * 8 %	[Vrijednost]
120	Stopa ukupnog kapitala (%) (10)		CA3 (redak 050)	[Vrijednost]
	Broj i veličina investicijskih društava
130	Broj investicijskih društava			[Vrijednost]
140	Ukupna imovina (u milijunima EUR) (1)			[Vrijednost]
150	Ukupna imovina izražena u % BDP-a			[Vrijednost]
	Ukupni kapital i kapitalni zahtjevi investicijskih društava
160	Ukupni redovni osnovni kapital izražen u % ukupnog kapitala (6)		CA1 (redak 020 / redak 010)	[Vrijednost]
170	Ukupni dodatni osnovni kapital izražen u % ukupnog kapitala (7)		CA1 (redak 530 / redak 010)	[Vrijednost]
180	Ukupni dopunski kapital izražen u % ukupnog kapitala (8)		CA1 (redak 750 / redak 010)	[Vrijednost]
190	Ukupni kapitalni zahtjevi (u milijunima EUR) (9)		CA2 (redak 010) *8 %	[Vrijednost]
200	Stopa ukupnog kapitala (%) (10)		CA3 (redak 050)	[Vrijednost]

DIO 2.

Podaci o kreditnom riziku (za godinu XXXX)

	Podaci o kreditnom riziku			Upućivanje na obrazac COREP	Podaci
	Kreditne institucije: kapitalni zahtjevi za kreditni rizik
010	Kreditne institucije: kapitalni zahtjevi za kreditni rizik	% ukupnih kapitalnih zahtjeva (11)		CA2 (redak 040) / (redak 010)	[Vrijednost]
020	Kreditne institucije: raščlamba prema pristupu	% na temelju ukupnog broja kreditnih institucija (12)	Standardizirani pristup (SA)		[Vrijednost]
030			IRB pristup kada se ne primjenjuju ni vlastite procjene gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza ni konverzijski faktori		[Vrijednost]
040			IRB pristup kada se primjenjuju vlastite procjene gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza i/ili konverzijski faktori		[Vrijednost]
050		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik	Standardizirani pristup (SA)	CA2 (redak 050) / (redak 040)	[Vrijednost]
060			IRB pristup kada se ne primjenjuju ni vlastite procjene gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza ni konverzijski faktori	CR IRB, osnovni IRB pristup (redak 010, stupac 260) / CA2 (redak 040)	[Vrijednost]
070			IRB pristup kada se primjenjuju vlastite procjene gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza i/ili konverzijski faktori	CR IRB, napredni IRB pristup (redak 010, stupac 260) / CA2 (redak 040)	[Vrijednost]
080	Kreditne institucije: raščlamba prema kategoriji izloženosti u skladu s IRB pristupom	% na temelju ukupnog iznosa izloženosti ponderiranog rizikom prema IRB pristupu	IRB pristup kada se ne primjenjuju ni vlastite procjene gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza ni konverzijski faktori	CA2 (redak 250 / redak 240)	[Vrijednost]
090			Središnje države i središnje banke	CA2 (redak 260 / redak 240)	[Vrijednost]
100			Institucije	CA2 (redak 270 / redak 240)	[Vrijednost]
110			Trgovačka društva – MSP	CA2 (redak 280 / redak 240)	[Vrijednost]
120			Trgovačka društva – specijalizirano financiranje	CA2 (redak 290 / redak 240)	[Vrijednost]
130			Trgovačka društva – ostalo	CA2 (redak 300 / redak 240)	[Vrijednost]


140			IRB pristup kada se primjenjuju vlastite procjene gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza i/ili konverzijski faktori	CA2 (redak 310 / redak 240)	[Vrijednost]
150			Središnje države i središnje banke	CA2 (redak 320 / redak 240)	[Vrijednost]
160			Institucije	CA2 (redak 330 / redak 240)	[Vrijednost]
170			Trgovačka društva – MSP	CA2 (redak 340 / redak 240)	[Vrijednost]
180			Trgovačka društva – specijalizirano financiranje	CA2 (redak 350 / redak 240)	[Vrijednost]
190			Trgovačka društva – ostalo	CA2 (redak 360 / redak 240)	[Vrijednost]
200			Stanovništvo – izloženosti osigurane nekretninama MSP-ova	CA2 (redak 370 / redak 240)	[Vrijednost]
210			Stanovništvo – izloženosti osigurane nekretninama osoba koje nisu MSP-ovi	CA2 (redak 380 / redak 240)	[Vrijednost]
220			Stanovništvo – kvalificirane obnovljive izloženosti	CA2 (redak 390 / redak 240)	[Vrijednost]
230			Stanovništvo – ostalo, MSP-ovi	CA2 (redak 400 / redak 240)	[Vrijednost]
240			Stanovništvo – ostalo, osobe koje nisu MSP-ovi	CA2 (redak 410 / redak 240)	[Vrijednost]
250			Vlasnička ulaganja u skladu s IRB pristupom	CA2 (redak 420 / redak 240)	[Vrijednost]
260	Sekuritizacijske pozicije u skladu s IRB pristupom	CA2 (redak 430 / redak 240)	[Vrijednost]
270	Ostala imovina bez kreditnih obveza	CA2 (redak 450 / redak 240)	[Vrijednost]
	Podaci o kreditnom riziku			Upućivanje na obrazac COREP	Podaci
280	Kreditne institucije: kapitalni zahtjevi za kreditni rizik
290	Kreditne institucije: raščlamba prema kategoriji izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom*	% na temelju ukupnog iznosa izloženosti ponderiranog rizikom prema standardiziranom pristupu	Središnje države ili središnje banke	CA2 (redak 070 / redak 050)	[Vrijednost]
300			Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave	CA2 (redak 080 / redak 050)	[Vrijednost]
310			Subjekti javnog sektora	CA2 (redak 090 / redak 050)	[Vrijednost]
320			Multilateralne razvojne banke	CA2 (redak 100 / redak 050)	[Vrijednost]
330			Međunarodne organizacije	CA2 (redak 110 / redak 050)	[Vrijednost]
340			Institucije	CA2 (redak 120 / redak 050)	[Vrijednost]
350			Trgovačka društva	CA2 (redak 130 / redak 050)	[Vrijednost]
360			Stanovništvo	CA2 (redak 140 / redak 050)	[Vrijednost]
370			Osigurane nekretninama	CA2 (redak 150 / redak 050)	[Vrijednost]
380			Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza	CA2 (redak 160 / redak 050)	[Vrijednost]
390			Visokorizične stavke	CA2 (redak 170 / redak 050)	[Vrijednost]
400			Pokrivene obveznice	CA2 (redak 180 / redak 050)	[Vrijednost]
410			Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom	CA2 (redak 190 / redak 050)	[Vrijednost]
420			Subjekti za zajednička ulaganja	CA2 (redak 200 / redak 050)	[Vrijednost]
430			Vlasnički instrumenti	CA2 (redak 210 / redak 050)	[Vrijednost]
440			Ostale stavke	CA2 (redak 211 / redak 050)	[Vrijednost]
450			Sekuritizacijske pozicije u skladu sa standardiziranim pristupom	CA2 (redak 220 / redak 050)	[Vrijednost]
460	Kreditne institucije: raščlamba prema pristupu smanjenja kreditnog rizika (CRM)	% na temelju ukupnog broja kreditnih institucija (13)	Financijski kolateral: jednostavna metoda		[Vrijednost]
470		% na temelju ukupnog broja kreditnih institucija (13)	Finacijski kolateral: složena metoda		[Vrijednost]
	Investicijska društva: kapitalni zahtjevi za kreditni rizik
480	Investicijska društva: kapitalni zahtjevi za kreditni rizik	% ukupnih kapitalnih zahtjeva (14)		CA2 (redak 040) / (redak 010)	[Vrijednost]
490	Investicijska društva: raščlamba prema pristupu	% na temelju ukupnog broja investicijskih društava (12)	Standardizirani pristup (SA)		[Vrijednost]
500		% na temelju ukupnog broja investicijskih društava (12)	IRB pristup		[Vrijednost]
510		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik (15)	Standardizirani pristup (SA)	(CA2 (redak 050) / (redak 040)	[Vrijednost]
520			IRB pristup	(CA2 (redak 240) / redak 040)	[Vrijednost]

	Dodatne informacije o sekuritizacijama (u milijunima EUR)			Upućivanje na obrazac COREP	Podaci
	Kreditne institucije: inicijator
530	Ukupni iznos bilančnih i izvanbilančnih iniciranih sekuritiziranih izloženosti			CR SEC SA (redak 030, stupac 010) + CR SEC IRB (redak 030, stupac 010)	[Vrijednost]
540	Ukupni iznos bilančnih i izvanbilančnih zadržanih sekuritizacijskih pozicija (sekuritizacijske pozicije – originalna izloženost prije konverzijskih faktora)			CR SEC SA (redak 030, stupac 050) + CR SEC IRB (redak 030, stupac 050)	[Vrijednost]

	Izloženosti i gubici koji proizlaze iz kredita osiguranih nekretninama (u milijunima EUR) (16)			Upućivanje na obrazac COREP	Podaci
550	Korištenje stambene nekretnine kao kolaterala	Zbroj izloženosti osiguranih stambenim nekretninama (17)		CR IP Gubici (redak 010, stupac 050)	[Vrijednost]


560		Zbroj gubitaka koji proizlazi iz kreditiranja do referentnih postotaka (18)		CR IP Gubici (redak 010, stupac 010)	[Vrijednost]
570		Od čega: nekretnina čija se vrijednost procjenjuje hipotekarnom vrijednošću (19)		CR IP Gubici (redak 010, stupac 020)	[Vrijednost]
580	Zbroj ukupnih gubitaka (20)		CR IP Gubici (redak 010, stupac 030)	[Vrijednost]
590	Od čega: nekretnina čija se vrijednost procjenjuje hipotekarnom vrijednošću (19)		CR IP Gubici (redak 010, stupac 040)	[Vrijednost]
600	Korištenje poslovne nekretnine kao kolaterala	Zbroj izloženosti osiguranih poslovnim nekretninama (17)		CR IP Gubici (redak 020, stupac 050)	[Vrijednost]


610		Zbroj gubitaka koji proizlazi iz kreditiranja do referentnih postotaka (18)		CR IP Gubici (redak 020, stupac 010)	[Vrijednost]
620		Od čega: nekretnina čija se vrijednost procjenjuje hipotekarnom vrijednošću (19)		CR IP Gubici (redak 020, stupac 020)	[Vrijednost]
630	Zbroj ukupnih gubitaka (20)		CR IP Gubici (redak 020, stupac 030)	[Vrijednost]
640	Od čega: nekretnina čija se vrijednost procjenjuje hipotekarnom vrijednošću (19)		CR IP Gubici (redak 020, stupac 040)	[Vrijednost]

DIO 3.

Podaci o tržišnom riziku (21) (za godinu XXXX)

	Podaci o tržišnom riziku			Upućivanje na obrazac COREP	Podaci
	Kreditne institucije: kapitalni zahtjevi za tržišni rizik
010	Kreditne institucije: kapitalni zahtjevi za tržišni rizik	% ukupnih kapitalnih zahtjeva (22)		CA2 (redak 520) / (redak 010)	[Vrijednost]
020	Kreditne institucije: raščlamba prema pristupu	% na temelju ukupnog broja kreditnih institucija (23)	Standardizirani pristup		[Vrijednost]
030		% na temelju ukupnog broja kreditnih institucija (23)	Interni modeli		[Vrijednost]
040		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik	Standardizirani pristup	CA2 (redak 530) / (redak 520)	[Vrijednost]
050		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik	Interni modeli	CA2 (redak 580) / (redak 520)	[Vrijednost]
	Investicijska društva: kapitalni zahtjevi za tržišni rizik
060	Investicijska društva: kapitalni zahtjevi za tržišni rizik	% ukupnih kapitalnih zahtjeva (22)		CA2 (redak 520) / (redak 010)	[Vrijednost]
070	Investicijska društva: raščlamba prema pristupu	% na temelju ukupnog broja investicijskih društava (23)	Standardizirani pristup		[Vrijednost]
080		% na temelju ukupnog broja investicijskih društava (23)	Interni modeli		[Vrijednost]
090		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik	Standardizirani pristup	CA2 (redak 530) / (redak 520)	[Vrijednost]
100		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik	Interni modeli	CA2 (redak 580) / (redak 520)	[Vrijednost]

DIO 4.

Podaci o operativnom riziku (za godinu XXXX)

	Podaci o operativnom riziku			Upućivanje na obrazac COREP	Podaci
	Kreditne institucije: kapitalni zahtjevi za operativni rizik
010	Kreditne institucije: kapitalni zahtjevi za operativni rizik	% ukupnih kapitalnih zahtjeva (24)		CA2 (redak 590) / (redak 010)	[Vrijednost]
020	Kreditne institucije: raščlamba prema pristupu	% na temelju ukupnog broja kreditnih institucija (25)	Jednostavni pristup (BIA)		[Vrijednost]
030			Standardizirani pristup (TSA) / Alternativni standardizirani pristup (ASA)		[Vrijednost]
040			Napredni pristup (AMA)		[Vrijednost]
050		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za operativni rizik	BIA	CA2 (redak 600) / (redak 590)	[Vrijednost]
060			TSA/ASA	CA2 (redak 610) / (redak 590)	[Vrijednost]
070			AMA	CA2 (redak 620) / (redak 590)	[Vrijednost]
	Kreditne institucije: gubici zbog operativnog rizika
080	Kreditne institucije: ukupni bruto gubitak	Ukupni bruto gubitak izražen u % ukupnog bruto prihoda (26)		OPR Detaljni podaci (redak 920, stupac 080) / OPR (zbroj (redak 010 do retka 130), stupac 030)	[Vrijednost]
	Investicijska društva: kapitalni zahtjevi za operativni rizik
090	Investicijska društva: kapitalni zahtjevi za operativni rizik	% ukupnih kapitalnih zahtjeva (24)		CA2 (redak 590) / (redak 010)	[Vrijednost]
100	Investicijska društva: raščlamba prema pristupu	% na temelju ukupnog broja investicijskih društava (25)	BIA		[Vrijednost]
110			TSA/ASA		[Vrijednost]
120			AMA		[Vrijednost]
130		% na temelju ukupnih kapitalnih zahtjeva za operativni rizik	BIA	CA2 (redak 600) / (redak 590)	[Vrijednost]
140			TSA/ASA	CA2 (redak 610) / (redak 590)	[Vrijednost]
150			AMA	CA2 (redak 620) / (redak 590)	[Vrijednost]
	Investicijska društva: gubici zbog operativnog rizika
160	Investicijska društva: ukupni bruto gubitak	Ukupni bruto gubitak izražen u % ukupnog bruto prihoda (26)		OPR Detaljni podaci (redak 920, stupac 080) / OPR (zbroj (redak 010 do retka 130), stupac 030)	[Vrijednost]

DIO 5.

Podaci o nadzornim mjerama i administrativnim kaznama (27) (za godinu XXXX)

	Nadzorne mjere		Podaci
	Kreditne institucije
010	Nadzorne mjere poduzete u skladu s člankom 102. stavkom 1. točkom (a)	Ukupni broj nadzornih mjera poduzetih u skladu s člankom 104. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
011		imati veći regulatorni kapital od minimalnih kapitalnih zahtijeva [članak 104. stavak 1. točka (a)]	[Vrijednost]
012		jačati sustave upravljanja i unutarnjeg upravljanja kapitalom [članak 104. stavak 1. točka (b)]	[Vrijednost]
013		predstaviti plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s nadzornim zahtjevima [članak 104. stavak 1. točka (c)]	[Vrijednost]
014		primijeniti posebne politike rezerviranja ili tretmana imovine [članak 104. stavak 1. točka (d)]	[Vrijednost]
015		ograničiti poslove ili poslovanje [članak 104. stavak 1. točka (e)]	[Vrijednost]
016		smanjiti rizike koji proizlaze iz djelatnosti, proizvoda i sustava [članak 104. stavak 1. točka (f)]	[Vrijednost]
017		ograničiti varijabilne primitke [članak 104. stavak 1. točka (g)]	[Vrijednost]
018		jačati regulatorni kapital upotrebom neto dobiti [članak 104. stavak 1. točka (h)]	[Vrijednost]
019		ograničiti ili zabraniti plaćanje raspodjela ili kamata [članak 104. stavak 1. točka (i)]	[Vrijednost]
020		odrediti dodatne ili učestalije izvještajne zahtjeve [članak 104. stavak 1. točka (j)]	[Vrijednost]
021		odrediti posebne zahtjeve za likvidnost [članak 104. stavak 1. točka (k)]	[Vrijednost]
022		zahtijevati dodatne objave [članak 104. stavak 1. točka (l)]	[Vrijednost]
023		Broj i priroda poduzetih nadzornih mjera (koje nisu navedene u članku 104. stavku 1. Direktive 2013/36/EU)	[Vrijednost]
024	Nadzorne mjere poduzete u skladu s člankom 102. stavkom 1. točkom (b) i drugim odredbama Direktive 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013	Ukupni broj nadzornih mjera poduzetih u skladu s člankom 104. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
025		imati veći regulatorni kapital od minimalnih kapitalnih zahtijeva [članak 104. stavak 1. točka (a)]	[Vrijednost]
026		jačati sustave upravljanja i unutarnjeg upravljanja kapitalom [članak 104. stavak 1. točka (b)]	[Vrijednost]
027		predstaviti plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s nadzornim zahtjevima [članak 104. stavak 1. točka (c)]	[Vrijednost]
028		primijeniti posebne politike rezerviranja ili tretmana imovine [članak 104. stavak 1. točka (d)]	[Vrijednost]
029		ograničiti poslove ili poslovanje [članak 104. stavak 1. točka (e)]	[Vrijednost]
030		smanjiti rizike koji proizlaze iz djelatnosti, proizvoda i sustava [članak 104. stavak 1. točka (f)]	[Vrijednost]
031		ograničiti varijabilne primitke [članak 104. stavak 1. točka (g)]	[Vrijednost]
032		jačati regulatorni kapital upotrebom neto dobiti [članak 104. stavak 1. točka (h)]	[Vrijednost]
033		ograničiti ili zabraniti plaćanje raspodjela ili kamata [članak 104. stavak 1. točka (i)]	[Vrijednost]
034		odrediti dodatne ili učestalije izvještajne zahtjeve [članak 104. stavak 1. točka (j)]	[Vrijednost]
035		odrediti posebne zahtjeve za likvidnost [članak 104. stavak 1. točka (k)]	[Vrijednost]
036		zahtijevati dodatne objave [članak 104. stavak 1. točka (l)]	[Vrijednost]
037		Broj i priroda poduzetih nadzornih mjera (koje nisu navedene u članku 104. stavku 1. Direktive 2013/36/EU)	[Vrijednost]

	Nadzorne mjere		Podaci
	Investicijska društva:
037	Nadzorne mjere poduzete u skladu s člankom 102. stavkom 1. točkom (a)	Ukupni broj nadzornih mjera poduzetih u skladu s člankom 104. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
038		imati veći regulatorni kapital od minimalnih kapitalnih zahtijeva [članak 104. stavak 1. točka (a)]	[Vrijednost]
039		jačati sustave upravljanja i unutarnjeg upravljanja kapitalom [članak 104. stavak 1. točka (b)]	[Vrijednost]
040		predstaviti plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s nadzornim zahtjevima [članak 104. stavak 1. točka (c)]	[Vrijednost]
041		primijeniti posebne politike rezerviranja ili tretmana imovine [članak 104. stavak 1. točka (d)]	[Vrijednost]
042		ograničiti poslove ili poslovanje [članak 104. stavak 1. točka (e)]	[Vrijednost]
043		smanjiti rizike koji proizlaze iz djelatnosti, proizvoda i sustava [članak 104. stavak 1. točka (f)]	[Vrijednost]
044		ograničiti varijabilne primitke [članak 104. stavak 1. točka (g)]	[Vrijednost]
045		jačati regulatorni kapital upotrebom neto dobiti [članak 104. stavak 1. točka (h)]	[Vrijednost]
046		ograničiti ili zabraniti plaćanje raspodjela ili kamata [članak 104. stavak 1. točka (i)]	[Vrijednost]
047		odrediti dodatne ili učestalije izvještajne zahtjeve [članak 104. stavak 1. točka (j)]	[Vrijednost]
048		odrediti posebne zahtjeve za likvidnost [članak 104. stavak 1. točka (k)]	[Vrijednost]
049		zahtijevati dodatne objave [članak 104. stavak 1. točka (l)]	[Vrijednost]
050		Broj i priroda poduzetih nadzornih mjera (koje nisu navedene u članku 104. stavku 1. Direktive 2013/36/EU)	[Vrijednost]
051	Nadzorne mjere poduzete u skladu s člankom 102. stavkom 1. točkom (b) i drugim odredbama Direktive 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013	Ukupni broj nadzornih mjera poduzetih u skladu s člankom 104. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
052		imati veći regulatorni kapital od minimalnih kapitalnih zahtijeva [članak 104. stavak 1. točka (a)]	[Vrijednost]
053		jačati sustave upravljanja i unutarnjeg upravljanja kapitalom [članak 104. stavak 1. točka (b)]	[Vrijednost]
054		predstaviti plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s nadzornim zahtjevima [članak 104. stavak 1. točka (c)]	[Vrijednost]
055		primijeniti posebne politike rezerviranja ili tretmana imovine [članak 104. stavak 1. točka (d)]	[Vrijednost]
056		ograničiti poslove ili poslovanje [članak 104. stavak 1. točka (e)]	[Vrijednost]
057		smanjiti rizike koji proizlaze iz djelatnosti, proizvoda i sustava [članak 104. stavak 1. točka (f)]	[Vrijednost]
058		ograničiti varijabilne primitke [članak 104. stavak 1. točka (g)]	[Vrijednost]
059		jačati regulatorni kapital upotrebom neto dobiti [članak 104. stavak 1. točka (h)]	[Vrijednost]
060		ograničiti ili zabraniti plaćanje raspodjela ili kamata [članak 104. stavak 1. točka (i)]	[Vrijednost]
061		odrediti dodatne ili učestalije izvještajne zahtjeve [članak 104. stavak 1. točka (j)]	[Vrijednost]
062		odrediti posebne zahtjeve za likvidnost [članak 104. stavak 1. točka (k)]	[Vrijednost]
063		zahtijevati dodatne objave [članak 104. stavak 1. točka (l)]	[Vrijednost]
064		Broj i priroda poduzetih nadzornih mjera (koje nisu navedene u članku 104. stavku 1. Direktive 2013/36/EU)	[Vrijednost]

	Administrativne kazne (28)		Podaci
	Kreditne institucije
065	Administrativne kazne (za kršenje zahtjeva koji se odnose na odobrenje za rad / zahtjeva koji se odnose na stjecanje kvalificiranih udjela)	Ukupni broj primijenjenih administrativnih kazni iz članka 66. stavka 2. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
066		javne izjave u kojima je navedena odgovorna fizička/pravna osoba i vrsta povrede [članak 66. stavak 2. točka (a)]	[Vrijednost]
067		nalozi kojima se od odgovorne fizičke/pravne osobe zahtijeva da prekine postupanje i da više ne ponavlja takvo postupanje [članak 66. stavak 2. točka (b)]	[Vrijednost]
068		administrativne novčane kazne u slučaju pravnih/fizičkih osoba [članak 66. stavak 2. točke od (c) do (e)]	[Vrijednost]
069		suspenzije prava glasa dioničara [članak 66. stavak 2. točka (f)]	[Vrijednost]
070		Broj i priroda ostalih primijenjenih administrativnih kazni (koje nisu navedene u članku 66. stavku 2. Direktive 2013/36/EU)	(slobodan unos teksta)
071	Administrativne kazne (za ostale slučajeve kršenja zahtjeva određenih Direktivom 2013/36/EU ili Uredbom (EU) br. 575/2013	Ukupni broj primijenjenih administrativnih kazni iz članka 67. stavka 2. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
072		javne izjave u kojima je navedena odgovorna fizička/pravna osoba i vrsta povrede [članak 67. stavak 2. točka (a)]	[Vrijednost]
073		nalozi kojima se od odgovorne fizičke/pravne osobe zahtijeva da prekine postupanje i da više ne ponavlja takvo postupanje [članak 67. stavak 2. točka (b)]	[Vrijednost]
074		oduzimanje odobrenja za rad kreditne institucije [članak 67. stavak 2. točka (c)]	[Vrijednost]
075		privremene zabrane fizičkoj osobi obavljanja funkcija u kreditnim institucijama [članak 67. stavak 2. točka (d)]	[Vrijednost]
076		administrativne novčane kazne u slučaju pravnih/fizičkih osoba [članak 67. stavak 2. točke od (e) do (g)]	[Vrijednost]
077		Broj i priroda ostalih primijenjenih administrativnih kazni (koje nisu navedene u članku 67. stavku 2. Direktive 2013/36/EU)	(slobodan unos teksta)
	Investicijska društva:
078	Administrativne kazne (za kršenje zahtjeva koji se odnose na odobrenje za rad / zahtjeva koji se odnose na stjecanje kvalificiranih udjela)	Ukupni broj primijenjenih administrativnih kazni iz članka 66. stavka 2. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
079		javne izjave u kojima je navedena odgovorna fizička/pravna osoba i vrsta povrede [članak 66. stavak 2. točka (a)]	[Vrijednost]
080		nalozi kojima se od odgovorne fizičke/pravne osobe zahtijeva da prekine postupanje i da više ne ponavlja takvo postupanje [članak 66. stavak 2. točka (b)]	[Vrijednost]
081		administrativne novčane kazne u slučaju pravnih osoba [članak 66. stavak 2. točke od (c) do (e)]	[Vrijednost]
082		suspenzije prava glasa dioničara [članak 66. stavak 2. točka (f)]	[Vrijednost]
083		Broj i priroda ostalih primijenjenih administrativnih kazni (koje nisu navedene u članku 66. stavku 2. Direktive 2013/36/EU)	[Vrijednost]
084	Administrativne kazne (za ostale slučajeve kršenja zahtjeva određenih Direktivom 2013/36/EU ili Uredbom (EU) br. 575/2013)	Ukupni broj primijenjenih administrativnih kazni iz članka 66. stavka 2. Direktive 2013/36/EU:	[Vrijednost]
085		javne izjave u kojima je navedena odgovorna fizička/pravna osoba i vrsta povrede [članak 67. stavak 2. točka (a)]	[Vrijednost]
086		nalozi kojima se od odgovorne fizičke/pravne osobe zahtijeva da prekine postupanje i da više ne ponavlja takvo postupanje [članak 67. stavak 2. točka (b)]	[Vrijednost]
087		oduzimanje odobrenja za rad investicijskih društava [članak 67. stavak 2. točka (c)]	[Vrijednost]
088		privremene zabrane fizičkoj osobi obavljanja funkcija u investicijskim društvima [članak 67. stavak 2. točka (d)]	[Vrijednost]
089		administrativne novčane kazne u slučaju pravnih/fizičkih osoba [članak 67. stavak 2. točke od (e) do (g)]	[Vrijednost]
090		Broj i priroda ostalih primijenjenih administrativnih kazni (koje nisu navedene u članku 67. stavku 2. Direktive 2013/36/EU)	(slobodan unos teksta)
Nadležna tijela ne objavljuju nadzorne aktivnosti ili odluke namijenjene specifičnim institucijama. Pri objavljivanju informacija o općim kriterijima i metodologijama, nadležna tijela ne objavljuju nadzorne mjere namijenjene specifičnim institucijama, neovisno o tome odnose li se na pojedinačnu instituciju ili na grupu institucija.

DIO 6.

Podaci o izuzećima (29) (za godinu XXXX)

	Izuzeće od primjene bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi iz dijelova od drugog do petog i dijelova sedmog i osmog Uredbe (EU) br. 575/2013
	Pravna osnova u Uredbi (EU) br. 575/2013	Članak 7. stavci 1. i 2. (izuzeća za društva kćeri) (30)	Članak 7. stavak 3. (izuzeća za matične institucije)
010	Ukupni broj odobrenih izuzeća	[Vrijednost]	[Vrijednost]
011	Broj izuzeća odobrenih matičnim institucijama koje imaju ili drže sudjelujuće udjele u društvima kćerima s poslovnim nastanom u trećim zemljama	N/P	[Vrijednost]
012	Ukupni iznos konsolidiranog regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima s poslovnim nastanom u trećim zemljama (u milijunima EUR)	N/P	[Vrijednost]
013	Postotak ukupnog konsolidiranog regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima s poslovnim nastanom u trećim zemljama (%)	N/P	[Vrijednost]
014	Postotak ukupnih konsolidiranih kapitalnih zahtjeva dodijeljenih društvima kćerima s poslovnim nastanom u trećim zemljama (%)	N/P	[Vrijednost]
	Dopuštenja matičnim institucijama da uključe društva kćeri u izračun svojih bonitetnih zahtjeva iz dijela od drugog do petog i dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013
	Pravna osnova u Uredbi (EU) br. 575/2013	Članak 9. stavak 1. (Metoda pojedinačne konsolidacije)
015	Ukupni broj odobrenih dopuštenja	[Vrijednost]
016	Broj dopuštenja odobrenih matičnim institucijama da uključe društva kćeri s poslovnim nastanom u trećim zemljama u izračun svojih zahtjeva	[Vrijednost]
017	Ukupni iznos konsolidiranog regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima s poslovnim nastanom u trećim zemljama (u milijunima EUR)	[Vrijednost]
018	Postotak ukupnog konsolidiranog regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima s poslovnim nastanom u trećim zemljama (%)	[Vrijednost]
019	Postotak ukupnih konsolidiranih kapitalnih zahtjeva dodijeljenih društvima kćerima s poslovnim nastanom u trećim zemljama (%)	[Vrijednost]
	Izuzeće od primjene likvidnosnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi iz dijela šestog Uredbe (EU) br. 575/2013
	Pravna osnova u Uredbi (EU) br. 575/2013	Članak 8. (Izuzeća od primjene likvidnosnih zahtjeva za društva kćeri)
020	Ukupni broj odobrenih izuzeća	[Vrijednost]
021	Broj izuzeća odobrenih u skladu s člankom 8. stavkom 2. ako sve institucije unutar jedinstvene likvidnosne podgrupe imaju odobrenje za rad u istoj državi članici	[Vrijednost]
022	Broj izuzeća odobrenih u skladu s člankom 8. stavkom 2. ako sve institucije unutar jedinstvene likvidnosne podgrupe imaju odobrenje za rad u nekoliko država članica	[Vrijednost]
023	Broj izuzeća odobrenih u skladu s člankom 8. stavkom 3. institucijama koje su članice istog institucionalnog sustava zaštite	[Vrijednost]
	Izuzeće od primjene bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi iz dijelova od drugog do osmog Uredbe (EU) br. 575/2013
	Pravna osnova u Uredbi (EU) br. 575/2013	Članak 10. (Kreditne institucije koje su stalno povezane sa središnjim tijelom)
024	Ukupni broj odobrenih izuzeća	[Vrijednost]
025	Broj izuzeća odobrenih kreditnim institucijama koje su stalno povezane sa središnjim tijelom	[Vrijednost]
026	Broj izuzeća odobrenih središnjim tijelima	[Vrijednost]

(1) Iznos ukupne imovine jednak je vrijednosti ukupne imovine države za nacionalna nadležna tijela, samo za retke 020 i 030, a za ESB jednak je vrijednosti ukupne imovine značajnih institucija za cijeli SSM.

(2) BDP po tržišnoj cijeni; predloženi izvor – Eurostat/ESB.

(3) Zemlje članice EGP-a nisu uključene.

(4) Broj podružnica kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 1. CRR-a. Poslovne jedinice, neovisno o njihovu broju, koje u istoj državi osnuje kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji trebale bi se smatrati jednom podružnicom.

(5) Broj društava kćeri kako je definirano u članku 4. stavku 16. točki 16. CRR-a. Sva društva kćeri nekog društva kćeri smatraju se društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava.

(6) Stopa redovnog osnovnog kapitala kako je definiran u članku 50. CRR-a u regulatornom kapitalu kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 118. i članku 72. CRR-a, izražena u postotku (%).

(7) Stopa dodatnog osnovnog kapitala kako je definiran u članku 61. CRR-a u regulatornom kapitalu kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 118. i članku 72. CRR-a, izražena u postotku (%).

(8) Stopa dopunskog kapitala kako je definiran u članku 71. CRR-a u regulatornom kapitalu kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 118. i članku 72. CRR-a, izražena u postotku (%).

(9) 8 % ukupnog iznosa izloženosti riziku kako je definirano u članku 92. stavku 3. i člancima 95., 96. i 98. CRR-a.

(10) Stopa regulatornog kapitala u ukupnom iznosu izloženosti riziku kako je definirano u članku 92. stavku 2. točki (c), izražena u postotku (%).

(11) Stopa kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik kako je definirano u članku 92. stavku 3. točkama (a) i (f) CRR-a u ukupnom regulatornom kapitalu kako je definirano u članku 92. stavku 3. i člancima 95., 96. i 98. CRR-a.

(12) Ako institucija primjenjuje više od jednog pristupa, uzima se u obzir u svakom od tih pristupa. Stoga zbroj postotaka iskazanih za sva tra pristupa može biti veći od 100 %.

(13) U iznimnim okolnostima, ako institucija primjenjuje više od jednog pristupa, uzima se u obzir u svakom od tih pristupa. Stoga zbroj iskazanih postotaka može biti veći od 100 %.

(14) Stopa kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik kako je definirano u članku 92. stavku 3. točkama (a) i (f) CRR-a u ukupnom regulatornom kapitalu kako je definirano u članku 92. stavku 3. i člancima 95., 96. i 98. CRR-a.

(15) Postotak kapitalnih zahtjeva investicijskih društava koja primjenjuju standardizirani pristup i IRB pristup u odnosu na ukupni regulatorni kapitali za kreditni rizik kako je definirano u članku 92. stavku 3. točkama (a) i (f) CRR-a.

(16) Iznos predviđenih gubitaka iskazuje se na izvještajni referentni datum.

(17) Kako je definirano u članku 101. stavku 1. točkama (c) i (f) CRR-a; tržišna vrijednost i hipotekarna vrijednost u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama 74. i 76.; samo za dio izloženosti koji je u cijelosti osiguran u skladu s člankom 124. stavkom 1. CRR-a;

(18) Kako je definirano u članku 101. stavku 1. točkama (a) i (d) CRR-a; tržišna vrijednost i hipotekarna vrijednost u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama 74. i 76.

(19) Kada se vrijednost kolaterala izračunava kao hipotekarna vrijednost.

(20) Kako je definirano u članku 101. stavku 1. točkama (b) i (e) CRR-a; tržišna vrijednost i hipotekarna vrijednost u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama 74. i 76.

(21) Obrazac sadržava informacije o svim institucijama a ne samo o onima koje su izložene tržišnom riziku.

(22) Stopa ukupnog iznosa izloženosti riziku za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik kako je definirano u članku 92. stavku 3. točki (b) podtočki i. i točki (c) podtočkama i. i iii. CRR-a i članku 92. stavku 4. točki (b) CRR-a u ukupnom iznosu izloženosti riziku kako je definirano u članku 92. stavku 3. i člancima 95., 96. i 98. CRR-a (u %).

(23) Ako institucija primjenjuje više od jednog pristupa, uzima se u obzir u svakom od tih pristupa. Stoga zbroj iskazanih postotaka može biti veći od 100 %., ali i manji od 100 % jer subjekti s manjim portfeljima namijenjenima trgovanju nisu obvezni odrediti tržišni rizik.

(24) Stopa ukupnog iznosa izloženosti riziku za operativni rizik kako je definirano u članku 92. stavku 3. CRR-a u ukupnom iznosu izloženosti riziku kako je definirano u članku 92. stavku 3. i člancima 95., 96. i 98. CRR-a (u %).

(25) Ako institucija primjenjuje više od jednog pristupa, uzima se u obzir u svakom od tih pristupa. Stoga zbroj iskazanih postotaka može biti veći od 100 %., ali i manji od 100 % jer neka investicijska društva nisu obvezna izračunati kapitalne zahtjeve za operativni rizik.

(26) Samo u vezi sa subjektima koji primjenjuju AMA pristup ili TSA/ASA pristup; omjer iznosa ukupnih gubitaka za sve poslovne djelatnosti i zbroja relevantnog indikatora za bankarske djelatnosti na koje se primjenjuju pristupi TSA/ASA i AMA za prethodnu godinu (u %).

(27) Informacije se iskazuju na temelju datuma odluke.

Zbog razlika u nacionalnim propisima kao i u nadzornim praksama i pristupima nadležnih tijela moguće je da podaci iz ove tablice ne omogućuju smislenu usporedbu jurisdikcija. Svaki zaključak u kojem se te razlike pomno ne razmatraju mogao bi dovesti u zabludu.

(28) Administrativne kazne koje izriču nadležna tijela. Nadležna tijela izvješćuju o svim administrativnim kaznama protiv kojih nije uložena žalba u njihovoj jurisdikciji do referentnog datuma objave. Nadležna tijela država članica u kojima je dopušteno objaviti administrativne kazne na koje se može uložiti žalba izvješćuju i o tim administrativnim kaznama osim u slučaju objave žalbe kojom se poništava administrativna kazna.

(29) Nadležna tijela izvješćuju o informacijama o praksama odobravanja izuzeća na temelju ukupnog broja izuzeća koje je odobrilo nadležno tijelo, koja su još djelotvorna ili su na snazi. Informacije o kojima se izvješćuje odnose se samo na subjekte kojima je izuzeće odobreno. Ako informacije nisu dostupne, tj. nisu dio redovnog izvješćivanja, navodi se „N/P”.

(30) Broj institucija kojima je odobreno izuzeće koristi se kao osnova za izračun broja izuzeća.

5.6.2019

Službeni list Europske unije

L 146/63

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/915

оd 4. lipnja 2019.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1 Mjere na snazi

(1)

U ožujku 2013., nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 217/2013 (2) („konačna uredba”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7607 11 11 i ex 7607 19 10 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)	Konačnom uredbom uvedene su antidampinška pristojba čija je stopa iznosila od 14,2 % do 15,6 % na uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju odnosno 14,6 % za društva koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak, i stopa pristojbe od 35,6 % za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a.

1.2 Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(3)	Komisija je 14. lipnja 2017. u Službenom listu Europske unije (3) objavila obavijest o predstojećem isteku antidampinških mjera na snazi za uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima podrijetlom iz NRK-a.

(4)

Osam proizvođača iz Unije (ALEURO Converting Sp. Z o.o., CeDo Sp. z o.o., Cuki Cofresco SpA, Fora Folienfabrik GmbH, ITS BV, Rul-Let A/S, SPHERE SA i Wrapex Ltd) („podnositelji zahtjeva”), koji čine više od 40 % ukupne proizvodnje određenih folija od aluminija u svitcima u Europskoj uniji („Unija”), podnijelo je 14. prosinca 2017. zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)	Podnositelji su svoj zahtjev temeljili na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)	Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 13. ožujka 2018. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (4) („Obavijest o pokretanju postupka”).

1.3 Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(7)	Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

(8)	Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.4 Zainteresirane strane

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, poznate proizvođače iz Unije i njihova udruženja, poznate uvoznike određenih folija od aluminija u svitcima u Uniju, tijela u NRK-u i poznate proizvođače izvoznike u NRK-u te ih je pozvala na suradnju.

(10)	Sve zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

1.5 Odabir uzorka

(11)	Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi u skladu s člankom 17. osnovne uredbe mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana.

1.5.1 Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(12)	Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije.

(13)	U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu.

(14)

Privremeno odabrani uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije koji čine oko 66 % ukupnog obujma proizvodnje proizvođača iz Unije koji surađuju. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku, a primila je samo primjedbe društva Sphere SA, koje je tražilo potvrdu da će u uzorak biti uključeno samo njegovo društvo za proizvodnju, Sphere France SAS. Stoga je utvrđeno da je taj uzorak reprezentativan za industriju Unije.

1.5.2 Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(15)	Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala uvoznike i njihova predstavnička udruženja da se jave i dostave konkretne informacije potrebne kako bi se odlučilo je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak.

(16)	Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Jedno je društvo odgovorilo da nije ni uvoznik ni korisnik proizvoda iz postupka revizije.

1.5.3 Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da surađuje te utvrdi koji bi drugi proizvođači izvoznici mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(18)	Četiri skupine kineskih proizvođača dostavile su odgovore u okviru odabira uzorka. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban i od svih je kineskih proizvođača koji su dostavili odgovore u okviru odabira uzorka zatražila da ispune upitnik.

1.5.4 Korisnici

(19)	Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala korisnike i njihova predstavnička udruženja te organizacije koje predstavljaju potrošače da se jave i surađuju. Nije se javio nijedan korisnik ni udruženje korisnika iz Unije.

1.5.5 Upitnici i posjeti radi provjere

(20)	Komisija je poslala upitnik trima proizvođačima u Uniji u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., upitnici su poslani četirima skupinama proizvođača u NRK-u.

(21)

Odgovor na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku. Međutim, nijedan kineski proizvođač koji je dostavio odgovore u okviru odabira uzorka nije kasnije dostavio ispunjeni odgovor na upitnik. Komisija je proizvođače izvoznike obavijestila o posljedicama nesuradnje; usprkos tome, nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih proizvođača iz Unije:

—	CeDo Sp. z o.o., Katy Wrocławskie, Poljska,

—	ITS BV, Apeldoorn, Nizozemska,

—	SPHERE SA, Pariz, Francuska.

1.6 Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe

(23)	Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(24)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije zatražene u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka koje se odnose na inpute koji se koriste za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Četiri skupne kineskih proizvođača dostavile su informacije u tom pogledu.

(25)	Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je poslala upitnik i vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”). Od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor.

(26)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka isto tako pozvala sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave te obavijesti u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze u pogledu primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. U tom pogledu od kineske vlade ili proizvođača izvoznika nisu zaprimljeni nikakvi podnesci ni dodatni dokazi.

(27)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela i da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu određivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(28)

Komisija je 19. travnja 2018. objavila prvu bilješku u dokumentaciji („bilješka od 19. travnja 2018.”) u kojoj je zatražila stajališta zainteresiranih strana o relevantnim izvorima koje bi Komisija mogla upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti. U bilješci od 19. travnja 2018. Komisija je navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, uzimajući u obzir kriterije za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, Komisija je u toj fazi utvrdila Tursku kao potencijalnu reprezentativnu zemlju. Komisija je navela i da je utvrdila proizvođača, društvo Sedat Tahir A.S., čiji su financijski izvještaji javno dostupni i koje je proizvodilo proizvod iz postupka revizije u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji.

(29)	Komisija je svim zainteresiranim stranama dala priliku da u roku od deset dana dostave svoje primjedbe, ali nije zaprimila nikakve primjedbe.

(30)

U „Drugoj bilješci o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti” od 3. listopada 2018. („bilješka od 3. listopada 2018.”) Komisija je potvrdila svoju namjeru da upotrijebi Tursku kao reprezentativnu zemlju, potvrdila je posebne carinske oznake i izvore podataka za čimbenike proizvodnje te je potvrdila iznose troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti koji se odnose na tursko društvo Sedat Tahir A.S., koje je prema potrebi namjeravala upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(31)	Komisija je svim zainteresiranim stranama dala priliku da u roku od deset dana dostave svoje primjedbe, ali nije zaprimila nikakve primjedbe.

2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1 Proizvod iz postupka revizije

(32)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao proizvod iz početnog ispitnog postupka, odnosno folije od aluminija debljine 0,007 mm ili veće, ali manje od 0,021 mm, bez podloge, valjane, ali dalje neobrađivane, neovisno o tome jesu li reljefirane, u lakim svitcima mase ne veće od 10 kg, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7607 11 11 i ex 7607 19 10 (oznake TARIC 7607111110 i 7607191010) („proizvod iz postupka revizije”).

(33)	Proizvod iz postupka revizije općenito se upotrebljava kao potrošački proizvod za pakiranje i druge primjene u kućanstvu/ugostiteljstvu („aluminijska folija za kućanstva”).

2.2 Istovjetni proizvod

(34)

Smatralo se da proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi u NRK-u i izvozi u Uniju, proizvod koji se proizvodi u reprezentativnoj zemlji Turskoj i proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbu u pogledu određivanja istovjetnog proizvoda.

(35)	Komisija je odlučila da su stoga ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.3 Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(36)	Komisija nije primila nikakve tvrdnje u pogledu opsega proizvoda.

3. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

3.1 Uvodne napomene

(37)	U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(38)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik. To znači da proizvođači izvoznici nisu dostavili odgovore na upitnik, među ostalim podatke o izvoznim cijenama i troškovima, domaćim cijenama i troškovima, kapacitetu, proizvodnji, ulaganjima itd. Osim toga, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu se očitovali o dokazima iz dokumentacije predmeta, uključujući „Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite” (5) („Izvješće”), kao ni o dodatnim dokazima koje su dostavili podnositelji zahtjeva i iz kojih je vidljivo da su na te cijene i troškove utjecale znatne državne intervencije. Stoga je Komisija upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(39)

Komisija je obavijestila kineska tijela i proizvođače izvoznike navedene u uvodnoj izjavi 18. o primjeni članka 18. osnovne uredbe i dala im je priliku da dostave primjedbe. Komisija nije primila nikakve primjedbe. Stoga su se u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga koji su navedeni u nastavku temeljili na raspoloživim podacima, konkretno na informacijama iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, iz podnesaka zainteresiranih strana i na statističkim podacima dostupnih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. odnosno Eurostata.

3.2 Nastavak dampinškog uvoza u razdoblju ispitnog postupka revizije

(40)

Kad je riječ o razdoblju ispitnog postupka revizije, statistički podaci Eurostata pokazuju da se proizvod iz postupka revizije i dalje uvozio u Uniju iz NRK-a. Taj je uvoz iznosio 1 519 tona i činio 1,8 % ukupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. U tom pogledu Komisija je napomenula ta takva razina nije neuobičajeno niska u kontekstu revizija zbog predstojećeg isteka mjera jer je logično da djelotvorne mjere kojima se nastoje suzbiti štetni učinci dampinškog uvoza smanje uvoz s prethodno štetne dampinške razine. Zapravo, obujam uvoza iz NRK-a u RIPR-u čini 22,9 % sveg uvoza. Štoviše, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 165., i izračun dampinga na temelju cijena izvoza u treće zemlje tijekom RIPR-a upućuje na slične razine dampinga. To potvrđuje da su zaključci doneseni na temelju obujma uvoza u EU u RIPR-u također reprezentativni. Komisija je na temelju toga zaključila da je stvarni uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije bio reprezentativan i stoga ispitala je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

3.3 Uobičajena vrijednost

(41)	U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(42)

Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „[a]ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na izostanak suradnje kineske vlade i proizvođača izvoznika primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.3.1 Postojanje znatnih poremećaja

3.3.1.1 Uvod

(43)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe definirano je da su „[z]natni poremećaji […] oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

—	na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice;

—	prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove;

—	javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta;

—	nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu;

—	poremećaji u području troškova plaća;

—	pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi”.

(44)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe propisano je da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(45)

U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane bile su pozvane da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Ta je dokumentacija konkretno sadržavala tvrdnje i dokaze podnositelja zahtjeva o postojanju znatnih poremećaja na kineskom tržištu aluminija. Dokumentacija je sadržavala i primjerak Izvješća koje je izradila Komisija, koje pokazuje da su znatne državne intervencije postojale na brojnim razinama gospodarstva, uključujući određene poremećaje u brojnim ključnim čimbenicima proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovina i rad) te u određenim sektorima (kao što je sektor aluminija). Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi njegova pokretanja.

(46)

Na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, Komisija je stoga odlučila ispitati je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u njegovu gospodarstvu općenito, ali i konkretno stanje na tržištu u relevantnom sektoru (npr. u sektoru aluminija), uključujući proizvod iz postupka revizije.

(47)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 25. do 26., ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu dostavili primjedbe ili dokaze kojima bi potkrijepili ili osporili postojeće dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka, uključujući Izvješće, i dodatne dokaze koje su dostavili podnositelji zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

3.3.1.2 Tvrdnje podnositelja zahtjeva i dokazi kojima se potkrepljuju te tvrdnje

(48)	Zahtjev je sadržavao neke relevantne dokaze kojima se potkrjepljuju tvrdnje o znatnim poremećajima i dopunjuje Izvješće.

(49)

Prvo, u odjeljku III.A.1.a zahtjeva podnositelji zahtjeva naveli su da je Komisija u ispitnom postupku koji je doveo do donošenja početne uredbe (6) napomenula da je „cijena osnovne sirovine na početku proizvodnog lanca, aluminija, bila narušena” i da su „[o]va […] narušavanja pronađena i u cijeni sirovina u sredini proizvodnog lanca, aluminijske folije u velikim svitcima”.

(50)

Komisija je u tom pogledu u ispitnom postupku koji je doveo do donošenja početne uredbe prvo napomenula da primarni aluminij čini približno 60-70 % troškova proizvodnje proizvoda iz postupka revizije te da je stoga glavni čimbenik troškova u njegovoj proizvodnji. Drugo, Komisija je napomenula da su cijene aluminija na kineskom tržištu (takozvana „cijena SHFE-a”) (7) znatno odstupale od cijene LME-a (8), koja je svjetska referentna cijena. Treće, Komisija je smatrala da bi se to stanje moglo objasniti „nizom čimbenika kojima upravlja država i značajnim upletanjem države u domaće tržište pomoću niza alata” (9). Na temelju prethodno navedenog, Komisija je u tom pogledu u početnoj uredbi zaključila da su ti čimbenici u biti doveli do situacije u kojoj su cijene kineskog primarnog aluminija i cijene proizvoda od aluminija na kraju proizvodnog lanca posljedica državne intervencije neovisno o promjenama cijena na međunarodnim tržištima.

(51)

Drugo, u odjeljku III.A.1.b zahtjeva za reviziju podnositelji zahtjeva naveli su da, osim upućivanja na dokaze sadržane u Izvješću, poremećaji koje je Komisija istaknula u početnoj uredbi i dalje postoje. U tom pogledu navode da su tržišni poremećaji u kineskoj industriji obojenih metala istaknuti u izvješću pripremljenom za WV Metalle, njemačko udruženje industrije obojenih metala, od 24. travnja 2017. („izvješće za WV Metalle”) (prilog 5. zahtjevu). U izvješću za WV Metalle posebno je potvrđeno da je sektor obojenih metala temeljni element državnog planiranja u kontekstu Strateške inicijative za industriju u nastajanju, plana „Made in China 2025” te drugih programa na visokoj razini. Navedeno je da kineska vlada izravno intervenira u određivanje cijene kapitala, rada, zemljišta, sirovina i osnovnih ulaznih materijala u postupku proizvodnje.

(52)

Podnositelji zahtjeva ističu da se u izvješću za WV Metalle nadalje navodi da se aktualna inicijativa zamjene duga za vlasnički udio ne temelji na tržištu, da je sektor obojenih metala stalno ostvarivao korist te da i dalje ostvaruje korist od znatne financijske i nenovčane potpore, da kineski sektor obojenih metala prima znatne subvencije, uključujući subvencije za energiju, koje su posebno namijenjene poduzećima u državnom vlasništvu te da kineska vlada strogo kontrolira obujam i cijene proizvoda industrije obojenih metala, među ostalim putem izvoznih pristojbi, kvota, dozvola, ograničenja izvoza, promotivnih subvencija, poreza i poreznih rabata.

(53)

Treće, u prilogu 6. zahtjevu podnositelji zahtjeva naveli su da je Ministarstvo trgovine SAD-a u svojim privremenim potvrdnim nalazima u okviru ispitnog postupka u pogledu kompenzacijske pristojbe na određeni aluminij iz Kine navelo da 37 % domaće potrošnje aluminija u Kini čine poduzeća u državnom vlasništvu i da je kineska vlada uvela izvoznu carinu od 30 % na primarni aluminij, što je prouzročilo poremećaje na kineskom domaćem tržištu na kraju proizvodnog lanca za aluminij. Ministarstvo trgovine SAD-a 5. ožujka 2018. potvrdilo je te privremene nalaze u Konačnoj odluci.

(54)

Osim toga, podnositelji zahtjeva smatrali su da je Ministarstvo trgovine SAD-a utvrdilo da su kineski proizvođači folija od aluminija ostvarili korist od niza subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere te su stoga smatrali da na kineskom tržištu aluminija u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice, da javne politike utječu i narušavaju sile slobodnog tržišta na kineskom tržištu aluminija te da kineski proizvođači imaju pristup financiranju koje odobravaju institucije koje provode ciljeve javne politike ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi. Posljedica toga navodno bi bili poremećaji cijena SHFE-a.

3.3.1.3 Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u Narodnoj Republici Kini

(55)

Sam temelj kineskoga gospodarskog sustava, tj. koncept takozvanog „socijalističkog tržišnog gospodarstva”, u opreci je s idejom slobodnog djelovanja tržišnih sila. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo tog sustava „socijalističko javno vlasništvo proizvodnih sredstava, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu smatra se „pokretačkom silom nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (10). Stoga opći ustroj kineskoga gospodarstva ne samo da omogućuje znatne državne intervencije u gospodarstvo, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja prevlasti javnog nad privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i ističe se kao opće načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer tog uzročno-posljedičnog odnosa: riječ je o primarnoj fazi socijalizma i državi je povjereno održavanje osnovnoga gospodarskog sustava u okviru kojeg javno vlasništvo ima dominantnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (11).

(56)

Osim toga, u skladu s relevantnim kineskim zakonodavstvom socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a isprepliću se na svim razinama (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne mogu razlikovati. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veću važnost na temelju zaključka koji je ponovno potvrđen u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice te odredbe: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” umetnuta je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine.” (12) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. Ta je kontrola svojstvena kineskom sustavu i znatno nadilazi situaciju koja je uobičajena u drugim zemljama, u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u okviru koje djeluju sile slobodnog tržišta.

(57)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku u ostvarivanju ciljeva, koji su u skladu s političkim programom koji je utvrdio KPK, umjesto da održavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (13). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su, uključujući sustav industrijskog planiranja, financijski sustav te različite aspekte regulatornog okruženja.

(58)

Prvo, na razini opće upravne kontrole smjer kineskoga gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te su prisutni na svim razinama vlasti. Planovi na pokrajinskoj razini obično su prilično detaljni, dok se u nacionalnim planovima obično određuju nešto širi ciljevi. U planovima se utvrđuje i skup instrumenata za potporu relevantnim industrijama/sektorima te rokovi u kojima ciljeve treba ostvariti. Iako je to bio standard u prethodnim ciklusima planiranja, danas se samo u nekim planovima postavljaju izričiti ciljevi za rezultate proizvodnje. Na temelju tih planova pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s državnim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti zapravo moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnosti koja je određena sustavom planiranja. No to nije samo zbog toga što su planovi formalno obvezujući. Ključno je to što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime izvršavaju ovlasti koje su im dodijeljene te time prisiljavaju gospodarske subjekte da postupaju u skladu s prioritetima utvrđenima u planovima (vidjeti i točku 3.3.1.5. u nastavku) (14).

(59)

Drugo, na razini dodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Te se banke pri uspostavi i provedbi svoje politike odobravanja kredita moraju uskladiti s ciljevima državne industrijske politike umjesto da prvenstveno ocijene gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i točku 3.3.1.8. u nastavku) (15). Isto vrijedi i za ostale sastavnice kineskog financijskog sustava, na primjer, tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta privatnog vlasničkog kapitala itd. Iako su manje važni od bankarskog sektora, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni na način koji nije usmjeren na maksimalno postizanje učinkovitog funkcioniranja financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencije države i KPK-a (16).

(60)

Treće, na razini regulatornog okruženja državne intervencije u gospodarstvu javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ostvarivanje drugih ciljeva politike osim gospodarske učinkovitosti, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. Primjenjivim zakonodavstvom izričito se propisuje da se javna nabava provodi kako bi se lakše ostvarili ciljevi određeni u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (17). Slično tome, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja te primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (18).

(61)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim aksiomima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (19).

3.3.1.4 Znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) prvom alinejom osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice

(62)

S obzirom na prethodno opisani kontekst prevlasti državnog vlasništva u kineskom gospodarskom modelu, poduzeća u državnom vlasništvu ključan su dio kineskoga gospodarstva. Vlada i KPK održavaju strukture koje osiguravaju njihov stalan utjecaj nad poduzećima u državnom vlasništvu. Državna partija ne samo da aktivno oblikuje i nadzire provedbu općih gospodarskih politika u pojedinačnim poduzećima u državnom vlasništvu, nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u donošenju operativnih odluka u poduzećima u državnom vlasništvu. To se u pravilu postiže rotiranjem kadra između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i stranački postavljenih službenika (svojevrsna partijska ćelija) u društvima (vidjeti i točku 3.3.1.4. u nastavku) te oblikovanjem korporativne strukture sektora poduzeća u državnom vlasništvu (20). Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, posebno zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim inputima, među ostalim financiranju (21).

(63)

U tom se pogledu u studiji OECD-a objavljenoj u siječnju 2019. („studija OECD-a”) (22) upućuje na poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru aluminija koja u svojim regulatornim podnescima izričito ističu kako državno vlasništvo utječe na relevantne industrijske politike i kako državno vlasništvo donosi državnu potporu. Konkretnije, jedno poduzeće u državnom vlasništvu u svojem prospektu za obveznice iz 2016. navodi da je jedno od 52 temeljnih poduzeća u državnom vlasništvu, da ima ključnu ulogu u oblikovanju i provedbi politika u sektoru električne energije te da prima sveobuhvatnu i trajnu potporu kineske vlade. Drugo poduzeće u državnom vlasništvu u svojem prospektu za obveznice iz 2017. upućuje na činjenicu da nadležna pokrajinska vlada može izvršiti znatan utjecaj na tu grupu (23).

(64)

Važnost toga još je veća s obzirom na činjenicu da je NRK najveći proizvođač aluminija na svijetu i da se nekoliko velikih poduzeća u državnom vlasništvu nalazi među najvećim pojedinačnim svjetskim proizvođačima. Prema procjenama, poduzeća u državnom vlasništvu čine više od 50 % ukupno proizvedenog primarnog aluminija u NRK-u (24). I u nedavnoj studiji industrije obojenih metala u NRK-u upućuje se na činjenicu da poduzeća u državnom vlasništvu imaju prevladavajući udio na domaćem tržištu (25). Iako se povećanje kapaciteta zabilježeno posljednjih godina djelomično pripisuje društvima u privatnom vlasništvu, takvo bi povećanje kapaciteta obično uključivalo i različite oblike sudjelovanja (lokalne) vlade, kao što je toleriranje nezakonitog širenja kapaciteta (26). Osim toga, povećao se i kapacitet za proizvodnju aluminija među glavnim poduzećima u državnom vlasništvu, iako u manjoj mjeri (27).

(65)

Zbog visoke razine državne intervencije u industriji aluminija i velikog udjela poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, čak ni proizvođači aluminija u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima. Naime, javna i privatna poduzeća u sektoru aluminija podliježu i nadzoru i smjernicama politike kako je utvrđeno u odjeljku 3.3.1.5. u nastavku.

(66)

Državna kontrola i intervencija u proizvodnju predmetnog proizvoda (aluminijska folija za kućanstvo) odvijaju se u skladu s opisanim općim okvirom. Naime, prema informacijama kojima Komisija raspolaže, brojni veliki proizvođači proizvoda iz postupka revizije u državnom su vlasništvu. Raspoloživi dokazi stoga upućuju na to da su proizvođači folija od aluminija u NRK-u u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vlade odnosno da ih kineska vlada politički nadzire ili im pruža smjernice te da ne posluju u skladu s tržišnim načelima.

3.3.1.5 Znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) drugom alinejom osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove

(67)

Osim toga što kontrolira gospodarstvo jer je vlasnik poduzeća u državnom vlasništvu, kineska država može utjecati na cijene i troškove putem prisutnosti države u poduzećima. Iako se može smatrati da je pravo relevantnih državnih tijela da imenuju i razrješuju ključno upravljačko osoblje u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, u skladu s odgovarajućim pravima vlasništva (28), ogranci KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan način na koji država može utjecati na poslovne odluke. U skladu s pravom trgovačkih društava NRK-a, u svakom društvu mora se uspostaviti organizacija KPK-a (s najmanje tri člana KPK-a kako je određeno u Statutu KPK-a (29)), a društvo je dužno osigurati potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK ponovno ističe svoje zahtjeve u pogledu kontrole poslovnih odluka u poduzećima u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege (30). U 2017. zabilježeno je da partijske ćelije postoje u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da se organizacije KPK-a sve više potiče da imaju konačnu riječ u donošenju poslovnih odluka u društvima u kojima djeluju (31). Ta se pravila općenito primjenjuju u kineskom gospodarstvu, među ostalim i na proizvođače proizvoda iz postupka revizije i dobavljače njihovih ulaznih materijala.

(68)	Sljedeći primjer dobro prikazuje prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade u sektoru aluminija:

(69)

China Aluminium International Engineering Corporation Limited („Chalieco”), kineski proizvođač aluminija u državnom vlasništvu, izmijenio je 2017. svoj statut te je veću važnost dao ulozi partijskih ćelija u društvu. Uključeno je čitavo poglavlje o partijskom odboru, a u njegovu članku 113. navodi se sljedeće: „Pri odlučivanju o važnim korporativnim pitanjima Odbor se prethodno savjetuje s Partijskim odborom Društva.” (32) Nadalje, u svojem godišnjem izvješću za 2017. (33) društvo Aluminum Corporation of China („Chalco”) navodi da su određeni direktori, članovi nadzornog odbora i više rukovodeće osoblje, uključujući predsjednika uprave i izvršnog direktora te predsjednika nadzornog odbora, članovi KPK-a.

(70)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku), kao i u nabavi sirovina i ulaznih materijala imaju dodatni učinak narušavanja tržišta. Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru aluminija i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih materijala) omogućuju vladi da utječe na cijene i troškove.

3.3.1.6 Znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) trećom alinejom osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(71)

Smjer kineskoga gospodarstva u znatnoj mjeri određuje složeni sustav planiranja u skladu s kojim se utvrđuju prioriteti i propisuju cijevi na koje se središnja i lokalne vlasti moraju usredotočiti. Odgovarajući planovi postoje na svim razinama države i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, ciljevi utvrđeni instrumentima planiranja obvezujući su, a tijela na svakoj razini uprave prate kako se ti planovi provode na odgovarajućoj nižoj razini vlasti. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se dijele u skladu s tržišnim silama (34).

(72)

Na primjer, vlada ima ključnu ulogu u razvoju kineskog sektora aluminija (uključujući proizvod iz postupka revizije). Postoje brojni planovi, direktive i drugi dokumenti koji se odnose na aluminij, izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, iz kojih je jasno vidljiv visok stupanj intervencije kineske vlade. Tim i drugim instrumentima vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja sektora aluminija.

(73)	Te politike i ciljevi za sektor aluminija imaju važan izravan ili neizravan učinak na troškove proizvodnje proizvoda iz postupka revizije.

(74)

Iako 13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj (35) ne sadržava posebne odredbe o aluminiju, za industriju obojenih metala općenito predviđena je strategija promicanja suradnje u pogledu međunarodnog proizvodnog kapaciteta i proizvodnje opreme. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, u planu se potvrđuje da će se ojačati sustavi potpore povezani s oporezivanjem, financijama, osiguranjem, platformama za ulaganja i financiranje te platformama za procjenu rizika (36).

(75)	U odgovarajućem sektorskom planu, Planu razvoja industrije obojenih metala (2016.–2020.) („Plan”), utvrđuju se konkretne politike i ciljevi koje vlada namjerava ostvariti u nizu industrija obojenih metala (37), uključujući aluminij.

(76)

Cilj je Plana unaprjeđenje raspona vrsta proizvoda koje proizvodi kineska industrija aluminija, među ostalim podupiranjem inovacija. U njemu se poziva na brzi razvoj sustava mješovitog vlasništva i jačanje dinamičnosti poduzeća u državnom vlasništvu. Predviđaju se i mogućnost stvaranja zaliha obojenih metala i poboljšanje sigurnosti resursa, uključujući aluminij, te se određuju konkretni kvantitativni ciljevi za smanjenje potrošnje električne energije, povećanje omjera recikliranog aluminija u proizvodnji i povećanje iskorištenosti kapaciteta (38).

(77)

U Planu se predviđaju i strukturne prilagodbe sa strožom kontrolom novih talionica te ukidanje zastarjelih kapaciteta. Njime se predviđa geografska raspodjela postrojenja za preradu, usmjeren je na projekte za povećanje iskorištavanja resursa boksita i aluminijeva oksida te obuhvaća opskrbu električnom energijom i politiku određivanja cijena (39).

(78)

S obzirom na širok opseg mjera i politika, taj je plan nastavak Plana revitalizacije i prilagodbe industrije obojenih metala iz 2009. koji je donesen kako bi se ublažili negativni učinci financijske krize na industriju obojenih metala. Ključni ciljevi utvrđeni u planu uključuju, među ostalim, kontrolu obujma proizvodnje, restrukturiranje, nabavu sirovina, politiku poreza na izvoz, sigurnost resursa, stvaranje zaliha, tehnološke inovacije, financijsku politiku te planiranje i provedbu (40).

(79)

Standardni uvjeti primjenjivi na industriju aluminija još su jedan dokument politike usmjeren na sektor aluminija, koji je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije izdalo 18. srpnja 2013. kako bi se ubrzala strukturna prilagodba i spriječilo nekontrolirano širenje kapaciteta za taljenje aluminija. Standardnim uvjetima uvedene su minimalne količine proizvodnje za nova postrojenja, standardi kvalitete i sigurnost opskrbe za uvezeni i domaći boksit i aluminijev oksid. U Standardnim uvjetima navodi se da je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije tijelo zaduženo za standardizaciju industrije aluminija i upravljanje tom industrijom te za objavu popisa društava s odobrenjem za poslovanje u industriji aluminija (41).

(80)	Osim toga, u Uvjetima za ulaz primjenjivima na industriju aluminija, koje je Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme izdalo u listopadu 2007., a službeno su na snazi od 2016., glavni je cilj promicanje razvoja industrije aluminija i smanjenje emisija stakleničkih plinova (42).

(81)	Naposljetku, u Smjernicama za ubrzanje restrukturiranja industrije aluminija („Smjernice za restrukturiranje”) (43), koje je Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme izdalo u travnju 2006., aluminij se smatra temeljnim proizvodom za razvoj nacionalnoga gospodarstva.

(82)

U Smjernicama za restrukturiranje navedeno je da se u provedbi politike industrijskog razvoja koju je odobrilo Državno vijeće moraju ostvariti posebni ciljevi u određenim područjima. Ta su područja:

—	povećanje koncentracije u industriji,

—	pristup financijskom kapitalu (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku),

—	organizacija industrije,

—	stroga kontrola izvoza elektrolitičkog aluminija; i

—	ukidanje zastarjelih kapaciteta.

(83)

Kad je riječ o organizaciji industrije i ukidanju zastarjelih kapaciteta, ciljevi navedeni u Smjernicama za restrukturiranje nastoje se ostvariti i u okviru novijih politika, na primjer u okviru Plana kojim se poduzeća za obojene metale potiču na stvaranje saveza na početku i na kraju proizvodnog lanca i restrukturiranje unutar sektora i među sektorima kako bi se povećala koncentracija sektora i ojačala poslovna integracija i reorganizacija postupaka (vidjeti i uvodne izjave od 74. do 76.).

(84)

Stoga brojni planovi, direktive i drugi dokumenti koji se odnose na aluminij, izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, jasno ukazuju na visok stupanj intervencije kineske vlade u sektoru aluminija (44). Tim i drugim instrumentima vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora.

(85)	Osim planova, državne intervencije u tom sektoru poprimile su oblik, među ostalim, mjera povezanih s izvozom, uključujući izvozne pristojbe, izvozne kvote, zahtjeve u pogledu izvoznih rezultata i zahtjeve u pogledu najmanje izvozne cijene koji se odnose na različite sirovine za aluminij.

(86)

Kineska vlada dodatno destimulira izvoz primarnog aluminija i njegovih ulaznih materijala te se usmjerava na promicanje proizvoda od aluminija s većom dodanom vrijednošću. Taj se cilj nastoji ostvariti odobravanjem potpunih ili djelomičnih rabata na plaćanje PDV-a za proizvode od aluminija na kraju proizvodnog lanca u kombinaciji s nepotpunim rabatima na plaćanje PDV-a i izvoznim porezima na primarni aluminij (45).

(87)

Osim toga, utvrđeno je da na cijenu ključnih ulaznih materijala, kao što su energija i električna energija, utječu različite vrste državnih intervencija (46). Druge vrste državnih intervencija koje dovode do poremećaja na tržištu uključuju politiku stvaranja zaliha koja se provodi preko Ureda za državne rezerve i ulogu SHFE-a (47). Osim toga, u nekoliko je ispitnih postupaka trgovinske zaštite utvrđeno da kineska vlada dosljedno odobrava različite vrste mjera državne potpore proizvođačima aluminija (48). Opsežne intervencije kineske vlade u sektoru aluminija dovele su do viška kapaciteta (49), što je uvjerljivo najjasniji pokazatelj posljedica politika kineske vlade i poremećaja koji iz njih proizlaze.

(88)

U studiji OECD-a utvrđeno je da na tržišne sile u sektoru aluminija utječe i dodatna državna potpora. Ta se potpora obično pruža u obliku ulaznih materijala, posebno električne energije (50) i primarnog aluminijeva oksida, koji se prodaju po cijenama manjima od tržišne (51). U studiji OECD-a opisuje se i kako se ciljevi kineske vlade za sektor aluminija prenose u industrijske politike i konkretna djelovanja na pokrajinskoj i lokalnoj razini, uključujući, na primjer, dokapitalizacije, pravo prvenstva kad je riječ o posjedovanju rudnih bogatstava, državna bespovratna sredstva i subvencije te porezne poticaje (52).

(89)

Ukratko, kineska vlada uspostavila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju proizvoda iz postupka revizije i sirovine koje se upotrebljavaju za njegovu proizvodnju. Takvim se mjerama sprječava uobičajeno djelovanje tržišnih sila.

3.3.1.7 Znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu

(90)

Čini se da kineski stečajni sustav ne može ostvariti vlastite glavne ciljeve, kao što su pravedna namira tražbina i dugovanja te zaštita zakonitih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Uzrok tomu vjerojatno je činjenica da, iako se kineski stečajni zakon službeno temelji na sličnim načelima kao odgovarajući zakoni u drugim zemljama, kineski sustav obilježava sustavno nedovoljna razina izvršenja. Broj stečaja i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često ima izravan utjecaj na ishod tih postupaka (53).

(91)

Osim toga, nedostaci u sustavu imovinskih prava posebno su vidljivi kad je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima na upotrebu zemljišta u NRK-u (54). Sva su zemljišta u vlasništvu države (zemljišta u ruralnim područjima u kolektivnom vlasništvu i zemljišta u urbanim područjima u državnom vlasništvu). Njihova raspodjela i dalje isključivo ovisi o državi. Postoje pravne odredbe kojima je cilj transparentna raspodjela prava upotrebe zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju te određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama manjima od tržišne (55). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (56).

(92)

Stoga se čini da kineski stečajni zakon i zakon o nekretninama ne funkcioniraju pravilno, zbog čega dolazi do poremećaja pri spašavanju nesolventnih poduzeća i u vezi s osiguravanjem i stjecanjem zemljišta u NRK-u. Na temelju raspoloživih dokaza čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor aluminija te, konkretnije, na proizvod iz postupka revizije.

(93)

Taj nalaz potkrepljuje i privremeni nalaz Ministarstva trgovine SAD-a o postojanju subvencija u okviru ispitnog postupka u pogledu kompenzacijske pristojbe na određene folije od aluminija iz Narodne Republike Kine, u kojem je na temelju raspoloživih negativnih činjenica utvrđeno da vlada NRK-a osiguravanjem zemljišta uz naknadu manju od primjerene ostvaruje financijski doprinos u smislu odjeljka 771. (5)(D) Carinskog zakona iz 1930., kako je izmijenjen (57).

3.3.1.8 Znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) petom alinejom osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(94)

Sustav tržišnih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer se ograničuju prava radnika i zaposlenika na organiziranje. NRK nije ratificirao niz ključnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), konkretno one o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju (58). Na temelju domaćeg prava djeluje samo jedna sindikalna organizacija. Međutim, ta organizacija ovisi o državnim tijelima te gotovo i da ne djeluje u području kolektivnog pregovaranja i zaštite prava radnika (59). Osim toga, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, koji lokalnim stanovnicima određenog upravnog područja ograničuje pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (60). Ti nalazi dovode do poremećaja u području troškova plaća u NRK-u.

(95)

Komisija nije zaprimila dokaze da sektor aluminija, uključujući proizvod iz postupka revizije, ne podliježe kineskom sustavu radnog prava kako je prethodno opisano. Stoga poremećaji u području troškova plaća utječu na sektor aluminija izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim materijalima koje pružaju društva u istom sustavu rada u NRK-u).

3.3.1.9 Znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) šestom alinejom osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi

(96)	Na pristup poduzeća u NRK-u kapitalu utječu različiti poremećaji.

(97)

Prvo, kineski financijski sustav obilježen je snažnim tržišnim položajem banaka u državnom vlasništvu (61), koje pri odobravanju pristupa financijskim sredstvima uzimaju u obzir i druge kriterije, a ne samo ekonomsku održivost projekta. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu konačno imenuje KPK) (62) i, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države (63). Tome pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (64).

(98)

Iako je potvrđeno da se u različitim pravnim odredbama upućuje na potrebu poštovanja uobičajenog bankarskog poslovanja i bonitetnih pravila, kao što je potreba ispitivanja kreditne sposobnosti zajmoprimca, na temelju velike većine dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka trgovinske zaštite, može se zaključiti da te odredbe imaju samo sporednu ulogu u primjeni različitih pravnih instrumenata.

(99)

Osim toga, rejting obveznica i kreditni rejting često se iskrivljuju zbog različitih razloga, među ostalim i zbog činjenice da na procjenu rizika utječu strateška važnost nekog poduzeća za kinesku vladu i snaga bilo kakvog implicitnog jamstva vlade. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima.

(100)

Tome pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (65). Kad je riječ o sektoru aluminija, Smjernicama za restrukturiranje uvedena je obveza davanja zajmova društvima koja ispunjuju zahtjeve odgovarajućih državnih industrijskih politika (66). Posljedica je takvih intervencija u raspodjelu kapitala ta da se pri odobravanju kredita prednost daje poduzećima u državnom vlasništvu, velikim privatnim poduzećima s dobrim vezama i poduzećima u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu. Naime, postoje dokazi, među ostalim i kad je riječ o sektoru aluminija, da banke odobravaju povlašteni tretman poduzećima u državnom vlasništvu u obliku kamatnih stopa, iznosa i uvjeta za zajmove, zbog čega poduzeća u državnom vlasništvu imaju konkurentsku prednost (67).

(101)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne uporabe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer je za to nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(102)

U tom se pogledu u studiji OECD-a navode nepotvrđeni dokazi da su određeni proizvođači aluminija iz NRK-a dobili financijska sredstva po povlaštenim uvjetima, pri čemu je trošak financiranja naizgled razdvojen od odgovarajuće razine učinka korporativne poluge. Prema toj studiji jedan proizvođač aluminija u državnom vlasništvu u svojem je prospektu za obveznice iz 2016. naveo da prima znatnu financijsku potporu kineskih banaka za provedbu državne politike po kamatnoj stopi nižoj od referentne vrijednosti. Slično tomu, u prospektu za obveznice iz 2017. jednog drugog poduzeća u državnom vlasništvu upućuje se na snažne veze tog društva i kineskih banaka, među ostalim i banaka za provedbu državne politike koje su tom društvu osigurale povoljne izvore financiranja. U studiji OECD-a u tom se pogledu zaključuje da, iako mogu postojati brojni razlozi zašto su kamatne stope niske za ta poduzeća, razlika između loših financijskih pokazatelja i niskih kamatnih stopa može navesti na zaključak da potencijalno postoji određeno podcjenjivanje rizika povezanog s tim zajmoprimcima (68).

(103)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje čini 45 % ukupnog kreditiranja te se čini da se povećala primjena ciljanog kreditiranja s obzirom na to da se njegov udio od 2015. znatno povećao usprkos pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena, a time i do prekomjernog iskorištavanja kapitala.

(104)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena s rastućim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga su problemi loših dugova rješavani obnavljanjem duga, čime su nastala tzv. zombi-poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjima ili zamjenama duga za vlasnički kapital), a da pritom nije uvijek uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi temeljni uzroci.

(105)

U biti, unatoč nedavnim mjerama koje su poduzete u svrhu liberalizacije tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni sustavni problemi i poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(106)

Nisu dostavljeni dokazi o tome da bi sektor aluminija, uključujući proizvod iz postupka revizije, bio izuzet od prethodno opisanih državnih intervencija u financijski sustav. Stoga znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječe i na tržišne uvjete na svim razinama.

3.3.1.10 Sustavna priroda opisanih poremećaja

(107)

Komisija je primijetila da poremećaji opisani u Izvješću nisu ograničeni općenito na sektor aluminija ni posebno na proizvod iz postupka revizije. Raspoloživi dokazi pokazuju upravo suprotno, odnosno da se činjenice i značajke kineskog sustava opisane u prethodnim odjeljcima od 3.3.1.1. do 3.3.1.5 te u dijelu I. Izvješća primjenjuju u cijeloj zemlji i u svim sektorima gospodarstva. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.3.1.6. do 3.3.1.8. te u dijelu II. Izvješća.

(108)

Za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni su različiti ulazni materijali. U dokumentaciji ispitnog postupka nema dokaza o tome da se ti ulazni materijali ne nabavljaju u NRK-u. Kada kineski proizvođači folija od aluminija kupuju/ugovaraju nabavu tih ulaznih materijala, cijene koju plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih materijala zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Dobavljači u NRK-u mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala; podliježu sustavu prava na korištenje zemljišta koji narušava troškove upotrebe zemljišta; te, najvažnije, podliježu sustavu planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i na sve sektore, te stoga izravno i neizravno utječe na njihov postupak proizvodnje.

(109)

Stoga ne samo da se ne smiju upotrijebiti domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije, nego i svi troškovi inputa (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) u jednakoj mjeri narušeni znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe jer na određivanje njihove cijene utječu znatne državne intervencije, kao je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje vjerojatno izložen znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija nije zaprimila dokaze niti je utvrdila suprotne dokaze koji bi opovrgnuli taj nalaz. Isto vrijedi i za ulazne materijale za ulazne materijale i tako dalje. U ovom ispitnom postupku ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu iznijeli suprotni dokaz ili argument.

3.3.1.11 Zaključak

(110)

Analiza iz odjeljaka od 3.3.1.2. do 3.3.1.9., koja uključuje ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektoru aluminija (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođača izvoznika Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(111)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, što se razmatra u sljedećem odjeljku. Komisija je podsjetila na to da nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku nakon podnošenja obrazaca za odabir uzorka te da nije iznesena nijedna tvrdnja o tome da neki domaći troškovi nisu narušeni na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) treće alineje osnovne uredbe.

3.3.2 Reprezentativna zemlja

3.3.2.1 Opće napomene

(112)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračunana je na temelju troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(113)

Kriteriji za odabir reprezentativne zemlje bili su sljedeći:

—	sličan stupanj gospodarskog razvoja kao NRK. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a;

—	proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u toj zemlji (69);

—	raspoloživost relevantnih javnih podataka u toj zemlji;

—	ako ima više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost se, ako je to moguće, daje zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(114)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 28. do 29., Komisija je u bilješci od 19. travnja 2018. zainteresirane strane obavijestila da je samo Tursku utvrdila kao moguću reprezentativnu zemlju te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože druge zemlje. U tom pogledu nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(115)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 30. do 31., Komisija je u obavijesti od 3. listopada 2018. potvrdila da namjerava upotrijebiti Tursku kao potencijalnu reprezentativnu zemlju te je zatražila da se dostave primjedbe. Ni u tom pogledu nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

3.3.2.2 Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao NRK

(116)

Svjetska banka Tursku smatra zemljom na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK; na temelju bruto nacionalnog dohotka („BND”) ona je razvrstana u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” (70), slično kao NRK.

3.3.2.3 Proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u reprezentativnoj zemlji

(117)

Komisija je u obavijesti od 19. travnja 2018. navela da je utvrdila proizvođača proizvoda iz postupka revizije u Turskoj, društvo Sedat Tahir A.Ș. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe i predlože druge proizvođače u drugim reprezentativnim zemljama koji ispunjuju kriterije iz članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. Nisu zaprimljene primjedbe ni prijedlozi o primjerenosti reprezentativne zemlje niti je kao reprezentativna zemlja predložena neka druga zemlja osim Turske.

3.3.2.4 Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(118)

Komisija je u bilješci od 19. travnja 2018. navela da su sirovina koja služi kao glavni ulazni materijal (tj. folije od aluminija u takozvanim velikim svitcima mase veće od 10 kg) i proizvod iz postupka revizije (tj. folije od aluminija u malim svitcima mase ne veće od 10 kg) razvrstani u iste oznake HS, 7607 11 odnosno 7607 19. Kako bi se osigurala ispravna identifikacija ulaznog materijala, samo se zemlje koje dodatno razlikuju glavni ulazni materijal i proizvod iz postupka revizije mogu smatrati odgovarajućim reprezentativnim zemljama za valjan izračun uobičajene vrijednosti. U toj se fazi smatralo da je samo u Turskoj glavni ulazni materijal razvrstan u različite oznake od proizvoda iz postupka revizije te da je dostupan cjelovit skup javnih podataka.

(119)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe, među ostalim, o primjerenosti Turske u skladu s prethodno navedenim kriterijima. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(a) Podaci o čimbenicima proizvodnje

(120)

Kad je riječ o Turskoj, podaci o uvozu glavnih sirovina upotrijebljenih u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije bili su raspoloživi u bazi podataka Global Trade Atlas, dok su podaci o drugim važnim čimbenicima proizvodnje, kao što su troškovi rada i električne energije, isto tako bili raspoloživi na web-mjestu Turskog zavoda za statistiku.

(b) Financijski podaci (režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit)

(121)

U ispitnom postupku utvrđeno je da su financijski podaci za turskog proizvođača, društvo Sedat Tahir A.Ș., javno dostupni za godinu 2017.

3.3.2.5 Zaključak

(122)

Na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe cilj je u mogućoj reprezentativnoj zemlji pronaći sve odgovarajuće nenarušene čimbenike proizvodnje koje upotrebljavaju kineski proizvođači te nenarušene iznose režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti, ili što više takvih čimbenika i iznosa.

(123)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska ispunjuje sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe da se smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Konkretno, Turska ima proizvodnju proizvoda iz postupka revizije te cjelovit skup podataka raspoloživih za sve čimbenike proizvodnje, režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit.

(124)

Budući da je utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja u ovom postupku, nije bilo potrebno dodatno analizirati razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša u Turskoj.

3.3.3 Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit

(125)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) četvrtim stavkom osnovne uredbe, „[i]zračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(126)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 28. do 31., Komisija je navela da je utvrdila proizvođača, društvo Sedat Tahir A.S., čiji su financijski izvještaji javno dostupni i koji proizvodi proizvod iz postupka revizije u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji. Navela je i da namjerava upotrijebiti podatke iz računa dobiti i gubitka društva Sedat Tahir A.Ș. za 2017. kao osnovu za utvrđivanje postotaka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti za izračun uobičajene vrijednosti. U tom pogledu u utvrđenom roku od deset dana nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(127)

U raspoloživim podacima iz računa dobiti i gubitka društva Sedat Tahir A.Ș. režijski troškovi proizvodnje nisu bili zasebno utvrđeni, pa je Komisija smatrala da su uključeni u trošak prodane robe ili trošak proizvodnje.

(128)

Komisija je zatim upotrijebila podatke iz računa dobiti i gubitka društva Sedat Tahir A.Ș. za 2017. kao osnovu za utvrđivanje postotaka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti u trošku proizvodnje kako bi ih primijenila na izračunani trošak proizvodnje kao dodatni temelj izračunane uobičajene vrijednosti.

3.3.4 Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(129)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(130)

Komisija je u bilješci od 19. travnja 2018. navela da namjerava upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) za utvrđivanje nenarušenih troškova prvih pet sirovina koje služe kao ulazni materijali utvrđenih u tablici 1. u nastavku. Komisija je navela i da namjerava upotrijebiti Turski zavod za statistiku kao izvor za troškove rada i troškove električne energije. Dodala je i da planira upotrijebiti bazu podataka Orbis kao izvor javno dostupnih financijskih izvještaja za utvrđivanje razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

3.3.4.1 Čimbenici proizvodnje

(131)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 28., u bilješci od 19. travnja 2018. Komisija je utvrdila početni popis čimbenika proizvodnje i turske izvore koje namjerava upotrijebiti za sve čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i rad koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(132)

S obzirom na to da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je za utvrđivanje troška proizvodnje upotrijebila iznose potrošnje različitih čimbenika proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije, dobivene od velikog proizvođača iz Unije u uzorku i primijenila ih na turske jedinične troškove dobivene iz različitih izvora navedenih u uvodnim izjavama od 130. do 144. za različite čimbenike proizvodnje koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Naime, na temelju informacija raspoloživih iz početnog ispitnog postupka, čini se da su postupak proizvodnje kineskih proizvođača izvoznika i upotrijebljeni materijali identični onima koje je dostavio dotični proizvođač iz Unije.

(133)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i rezultate posjeta radi provjere u poslovnim prostorima jednog od podnositelja zahtjeva, utvrđeni su, gdje je primjenjivo, sljedeći čimbenici proizvodnje, oznake HS i dvanaestoznamenkaste turske tarifne oznake.

Tablica 1.

Čimbenik proizvodnje	Tarifna oznaka	Jedinična vrijednost uvoza
Folije od aluminija, bez podloge, valjane, ali dalje neobrađivane (veliki svitci)	7607 11 19 00 11 7607 11 19 00 12	3,83 EUR/kg
Kutija u boji/kartonska kutija za jedan svitak	4819 20	3,20 EUR/kg
Papirnata jezgra	4822 90	1,25 EUR/kg
Vanjski spremnik koji se upotrebljava za pakiranje 24 svitka	4819 20	3,20 EUR/kg
Rad (izravni i neizravni rad) Plaće u sektoru proizvodnje	[nije primjenjivo]	8,15 EUR/radni sat
Električna energija	[nije primjenjivo]	0,06 EUR/kWh

3.3.4.2 Materijali

(134)

Kad je riječ o folijama od aluminija, podnositelji zahtjeva naveli su da je standardna sirovina koja se upotrebljava folije od aluminija, bez podloge, valjane, ali dalje neobrađivane, razvrstane u oznaku HS 7607 11. To su potvrdila dva od četiriju kineskih proizvođača koji su dostavili odgovore na Prilog III. Obavijesti o pokretanju postupka. Jedan od podnositelja zahtjeva dostavio je dodatnu informaciju da su dvanaestoznamenkaste turske tarifne oznake za velike svitke 7607 11 19 00 11 i 7607 11 19 00 12. Budući da nisu zaprimljene dodatne informacije od kineskih proizvođača ni primjedbe od drugih zainteresiranih strana, Komisija je za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti odlučila upotrijebiti navedene dvanaestoznamenkaste tarifne oznake.

(135)

Kad je riječ o kutiji u boji/kartonskoj kutiji za jedan svitak, podnositelji zahtjeva naveli su da je primjenjiva oznaka HS 4819 10, dok je jedan kineski proizvođač naveo da je primjenjiva oznaka HS 4819 20. Oznaka HS 4819 10 uključuje „…kutije od valovitog papira ili kartona”, dok oznaka HS 4819 20 uključuje „…kutije od nevalovitog papira ili kartona”. S obzirom na to da su primjenjive kutije nevalovite, Komisija je odlučila ispitati oznaku HS 4819 20. Turska nomenklatura detaljnije je ispitana u okviru te oznake HS, ali nije utvrđen precizniji odgovarajući opis. Komisija je stoga odlučila upotrijebiti navedenu šesteroznamenkastu oznaku HS za potrebe utvrđivanja troška tog elementa troška proizvodnje koji će se upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(136)

Kad je riječ o papirnatoj jezgri, podnositelji zahtjeva naveli su istu oznaku HS 4819 10 kao i za kutiju u boji/kartonsku kutiju. Komisija je preispitivanjem njegova opisa zaključila da bi taj proizvod trebalo razvrstati pod „ostale kolute od kartona” u oznaku HS 4822 90. Turska nomenklatura detaljnije je ispitana u okviru te oznake HS, ali nije utvrđen precizniji odgovarajući opis, te je Komisija stoga odlučila upotrijebiti navedenu šesteroznamenkastu oznaku HS 4822 90 za potrebe utvrđivanja troška tog elementa troška proizvodnje koji će se upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(137)

Jedan od podnositelja zahtjeva dostavio je informaciju da je kao čimbenik proizvodnje potrebno uključiti vanjski spremnik (koji se upotrebljava za pakiranje 24 svitka folije od aluminija). Komisija je preispitivanjem njegova opisa zaključila da bi i taj proizvod trebalo razvrstati u oznaku HS 4819 20. Turska nomenklatura detaljnije je ispitana u okviru te oznake HS, ali nije utvrđen precizniji odgovarajući opis, te je Komisija stoga odlučila upotrijebiti navedenu šesteroznamenkastu oznaku HS 4819 20 za potrebe utvrđivanja troška tog elementa troška proizvodnje koji će se upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(138)

Kad je riječ o folijama od aluminija, Komisija je izdvojila vrijednost u eurima i količinu u kilogramima za uvoz u Tursku u 2017. iz ostatka svijeta, osim iz NRK-a, za turske tarifne oznake 7607 11 19 00 11 i 7607 11 19 00 12. Na temelju tih brojki Komisija je zatim izračunala ponderiranu prosječnu vrijednost uvoza u eurima po kilogramu za aluminij u velikim svitcima koja će se upotrijebiti kao relevantni trošak sirovina u trošku proizvodnje.

(139)

Kad je riječ o kutiji u boji/kartonskoj kutiji te o vanjskom spremniku, Komisija je izdvojila vrijednost u eurima i količinu u kilogramima za uvoz iz ostatka svijeta, osim iz NRK-a, u Tursku u godini 2017. za oznaku HS 4819 20. Na temelju tih brojki Komisija je zatim izračunala ponderiranu prosječnu vrijednost uvoza u eurima po kilogramu za kutiju u boji/kartonsku kutiju i za vanjski spremnik koja će se upotrijebiti kao relevantni trošak sirovina u trošku proizvodnje.

(140)

Kad je riječ o papirnatoj jezgri, Komisija je izdvojila vrijednost u eurima i količinu u kilogramima za uvoz u Tursku u 2017. iz ostatka svijeta, osim iz NRK-a, za oznaku HS 4822 90. Na temelju tih brojki Komisija je zatim izračunala ponderiranu prosječnu vrijednost uvoza u eurima po kilogramu za papirnatu jezgru koja će se upotrijebiti kao relevantni trošak sirovina u trošku proizvodnje.

(141)

Kad je riječ o ostacima folija od aluminija, jedan od podnositelja zahtjeva naveo je da se može smatrati da otpada nema i da stoga za ostatke ne bi trebalo uključiti nikakvu vrijednost u izračunani trošak proizvodnje. Budući da nije bilo drugih primjedaba, Komisija je odlučila primijeniti taj pristup.

(142)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih na vrata tvornice proizvođača izvoznika, Komisija je razmotrila je li primjereno uvoznoj cijeni dodati uvoznu pristojbu reprezentativne zemlje, Turske, i troškove domaćeg prijevoza materijala. Komisija je utvrdila da Turska nije primjenjivala uvoznu pristojbu na uvoz glavne sirovine, folije od aluminija u velikim svitcima, iz zemalja osim NRK-a iz kojih je dolazila većina uvoza. Kad je riječ o domaćem prijevozu materijala, s obzirom na to da nijedan kineski proizvođač nije surađivao, takve informacije nisu bile dostupne. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 153., uobičajena vrijednost koja nije prilagođena za te uvozne pristojbe i troškove prijevoza već upućuje na visoku razinu dampinga u izvoznoj prodaji. Stoga je ispitivanje cijene domaćeg prijevoza materijala i uvoznih pristojbi, zbog čega bi se uobičajena vrijednost morala prilagoditi naviše za takve troškove, samo moglo dovesti do povećanja uobičajene vrijednosti, a time i dampinške marže. S obzirom na prethodno navedeno Komisija nije smatrala da je u ovom predmetu potrebno troškove sirovina prilagoditi za uvoznu pristojbu i troškove domaćeg prijevoza.

3.3.4.3 Rad

(143)

Kad je riječ o troškovima rada, Komisija je u svojoj bilješci od 3. listopada 2018. navela da namjerava upotrijebiti podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku. Konkretno, Komisija je navela da namjerava upotrijebiti troškove rada po satu u sektoru proizvodnje za 2016., u gospodarskoj djelatnosti C.24 (proizvodnja metala (71)) u skladu s NACE Rev.2 (72), što su najnoviji dostupni statistički podaci (73). Navela je i da će se vrijednosti pravilno prilagoditi za inflaciju primjenom indeksa cijene domaćih proizvođača (74) koji objavljuje Turski zavod za statistiku. Budući da nije bilo primjedaba, Komisija je primijenila taj pristup.

3.3.4.4 Električna energija

(144)

Kad je riječ o troškovima električne energije, s obzirom na to da nije bilo informacija o razinama potrošnje u NRK-u, Komisija je u svojoj bilješci od 3. listopada 2018. navela da namjerava upotrijebiti prosječnu jediničnu cijenu električne energije za industrijske korisnike navedenu u priopćenju za medije koje je izdao Turski zavod za statistiku (75). Budući da nije bilo primjedaba, Komisija je primijenila taj pristup.

3.3.5 Izračuni

(145)

Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u sljedeća dva koraka.

(146)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je zatim čimbenike upotrebe utvrđene na razini proizvodnog postupka jednog od podnositelja zahtjeva za materijale, rad i energiju pomnožila s nenarušenim jediničnim troškovima utvrđenima za reprezentativnu zemlju, Tursku.

(147)

Drugo, na prethodno navedene troškove proizvodnje Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit društva Sedat Tahir A.Ș. Oni su utvrđeni na temelju godišnjeg izvješća društva Sedat Tahir A.Ș. za 2017.

(148)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Budući da nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao, uobičajena vrijednost utvrđena je na razini zemlje, a ne zasebno za svakog izvoznika i proizvođača.

3.4 Izvozna cijena

(149)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija nije zaprimila nijedan odgovor proizvođača iz NRK-a na upitnik. Komisija je stoga utvrdila jednu ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu za sve vrste aluminijske folije za kućanstva na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu („COMEXT”).

3.5 Usporedba

(150)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(151)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost prilagođena je naviše za 2 % za troškove nepovratnog PDV-a, a izvozna cijena prilagođena je naniže za 1 %–3 % za troškove međunarodnog prijevoza tereta, osiguranja i domaćeg prijevoza.

3.6 Dampinška marža

(152)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom cijenom svih izvoza u Uniju u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(153)

Komisija je na temelju toga utvrdila da razina dampinške marže, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi više od 150 %. Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

3.7 Vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(154)

Komisija je nakon nalaza dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se mjere stave izvan snage.

(155)

Zbog nesuradnje proizvođača iz NRK-a to se ispitivanje temeljilo na informacijama koje su bile dostupne Komisiji, odnosno na informacijama dostavljenima u zahtjevu za reviziju i informacijama iz drugih dostupnih neovisnih izvora, kao što su službeni statistički podaci o uvozu i informacije koje su zainteresirane strane dostavile tijekom ispitnog postupka.

(156)

Kako bi ispitala vjerojatni razvoj uvoza u slučaju ukidanja mjera, Komisija je analizirala rezervni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije.

3.7.1 Rezervni kapacitet NRK-a

(157)

U zahtjevu za reviziju podnositelji zahtjeva podsjetili su na to da aluminijske velike svitke samo treba razrezati kako bi postali proizvod iz postupka revizije te je stoga kineski višak kapaciteta za aluminijske velike svitke relevantan za određivanje viška kapaciteta kad je riječ o proizvodu iz postupka revizije.

(158)

Kako je navedeno u zahtjevu za reviziju, u Provedbenoj uredbi Komisije od 17. prosinca 2015. o proširenju antidampinških mjera na aluminijske folije u velikim svitcima nakon revizije nakon isteka mjere (76) procijenjeno je da je kineski proizvodni kapacitet za sve vrste aluminijske folije veći od ukupne domaće potrošnje u Kini za 450 000 tona. Procijenjeno je i da će se taj proizvodni kapacitet povećati s 2,5 milijuna tona u 2014. na 2,8 milijuna tona u 2018. te da nije vjerojatno da će povećanje domaće potrošnje biti dostatno da apsorbira rastući kapacitet (77). Potrošnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji iznosi približno 85 600 tona.

(159)

U konačnoj odluci u ispitnim postupcima u pogledu uvođenja antidampinških i kompenzacijskih pristojbi na folije od aluminija u velikim svitcima, koja se temeljila na odgovorima izvoznika i proizvođača u NRK-u, Komisija SAD-a za međunarodnu trgovinu predvidjela je da će rezervni kapacitet folija od aluminija u NRK-u u 2017. iznositi 161 233 tone, a u 2018. 157 305 tona (78), što znatno premašuje potražnju u EU-u.

(160)

Osim toga, u zaprimljenim odgovorima četiriju grupa proizvođača iz NRK-a koje su dostavile odgovore u okviru odabira uzorka potvrđeno je da one imaju prosječni rezervni kapacitet od približno 25 %.

(161)

Na temelju toga Komisija je utvrdila da u NRK-u postoji znatan višak kapaciteta te da stoga postoji velika vjerojatnost da će se u slučaju ukidanja antidampinških mjera obujam uvoza znatno povećati i izvršiti povećani pritisak na cijene.

(162)

Informacije koje su u tom pogledu dostavili podnositelji zahtjeva zainteresirane strane nisu osporile. Komisija nije pronašla dokaze koji su bili u suprotnosti s tim informacijama.

3.7.2 Privlačnost tržišta Unije

(163)

Kako bi se utvrdilo moguće kretanje uvoza u slučaju ukidanja mjera, Komisija je razmotrila privlačnost tržišta Unije s obzirom na cijene.

(164)

U tom pogledu analiza kineskih statističkih podataka o izvoznim cijenama nije korisna jer se u NRK-u i sirovina i gotov proizvod prijavljuju pod istim oznakama HS.

(165)

Međutim, analiza odgovora koje su u okviru odabira uzorka dostavili kineski proizvođači pokazuje da oni, usprkos mjerama na snazi, u prosjeku naplaćuju više cijene na tržištu EU-a nego na ostalim tržištima trećih zemalja te na domaćem tržištu. Naime, cijene na tržištu EU-a bile su prosječno 5 %–10 % više od cijena u ostalim trećim zemljama, te prosječno 20 %–25 % više od cijena na domaćem tržištu.

(166)

Kako je navedeno u zahtjevu za reviziju, i Turska i Indija primjenjuju antidampinške mjere protiv folija od aluminija iz NRK-a od 2014. odnosno 2017. Ako se dopusti istek mjera EU-a u pogledu aluminijske folije za kućanstva, zbog postojanja mjera protiv uvoza na ta ostala tržišta i privlačnosti tržišta EU-a u smislu cijene prodaja bi se vrlo vjerojatno preusmjerila na tržište EU-a.

(167)

Zbog znatnog obujma izvoza i tržišnih udjela iz NRK-a u razdoblju početnog ispitnog postupka (12 994 tona, 13,4 %) i trajnog izvoza proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a u Uniju u razmatranom razdoblju ( 1 519 tona, 1,8 %), Komisija može zaključiti da je tržište Unije privlačno proizvođačima proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a.

(168)

Stoga, ako se dopusti istek mjera, uvoz iz NRK-a u Uniju vjerojatno će se znatno povećati, i to po dampinškim cijenama.

3.7.3 Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(169)

Na temelju navedenog, a posebno s obzirom na dampinšku maržu utvrđenu u razdoblju ispitnog postupka revizije, znatni rezervni kapacitet dostupan u Kini i privlačnost tržišta Unije, Komisija očekuje da bi u slučaju ukidanja mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga te da će dampinški izvoz ulaziti na tržište Unije u znatnim količinama. Stoga se smatra da postoji vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi.

3.7.4 Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(170)

Ispitni postupak pokazao je da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama u razdoblju ispitnog postupka revizije. Usprkos relativno malom obujmu uvoza u odnosu na potrošnju u Uniji, utvrđene dampinške marže potvrđene su analizom cijena izvoza u ostale treće zemlje, koje su naizgled čak i niže, kako je opisano u uvodnoj izjavi 165. S obzirom na elemente ispitane u odjeljcima 3.7.1. i 3.7.2. Komisija je isto tako zaključila da je vrlo vjerojatno da će u slučaju isteka mjera kineski proizvođači izvoziti u Uniju znatne količine aluminijske folije za kućanstva po dampinškim cijenama. Stoga postoje dokazi o vjerojatnosti nastavka dampinga i, u svakom slučaju, o vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1 Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(171)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo 20 poznatih proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

4.2 Uvodne napomene

(172)

Komisija je štetu procijenila na temelju podataka o kretanjima u pogledu proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, prodaje, tržišnog udjela, zaposlenosti, produktivnosti i rasta koje je prikupila na razini ukupne industrije Unije te podataka o kretanjima u pogledu cijena, profitabilnosti, novčanog toka, sposobnosti prikupljanja kapitala i ulaganja, zaliha, povrata ulaganja i plaća koje je prikupila na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

4.3 Potrošnja u Uniji

(173)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila zbrajanjem obujma prodaje industrije Unije u Uniji i ukupnog uvoza u Uniju u skladu s izvješćem Eurostata.

(174)

Potrošnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Ukupna potrošnja	104 521	93 058	88 707	85 666
Indeks (2014. = 100)	100	89	85	82
Izvor: Eurostat, podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku

(175)

Potrošnja u Uniji postupno se smanjila za 18 % u razmatranom razdoblju. Iz analize na godišnjoj razini vidljivo je to postupno smanjenje tijekom cijelog razdoblja, ubrzano od 2014. do 2015., a zatim uravnoteženo od 2016. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.4 Uvoz iz NRK-a

4.4.1 Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a

(176)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz NRK-a u Uniju na temelju podataka Eurostata na razini oznake TARIC i tržišnih udjela uvoza usporedbom tog obujma uvoza s potrošnjom u Uniji kako je prikazano u tablici 2.

(177)

Tržišni udio i uvoz iz NRK-a kretali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Obujam uvoza iz NRK-a (u tonama)	3 510	2 549	2 650	1 519
Indeks (2014. = 100)	100	73	75	43
Tržišni udio uvoza iz NRK-a (%)	3,4	2,7	3,0	1,8
Indeks (2014. = 100)	100	82	89	53
Izvor: Eurostat

(178)

Uvoz iz NRK-a bio je na vrhuncu 2014., 2015. zabilježen je znatan pad, 2016. blagi oporavak, a u razdoblju ispitnog postupka revizije još jedan znatan pad, što je u konačnici dovelo do ukupnog smanjenja za 57 % u razmatranom razdoblju. Tržišni udio uvoza smanjio se sa 3,4 % na 1,8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(179)

Za analizu štete važno je napomenuti da je tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz NRK-a i dalje ulazio u Uniju, uz plaćene carine.

4.4.2 Cijene uvoza iz NRK-a

(180)

Komisija je upotrijebila cijene uvoza iz NRK-a koje je dostavio Eurostat.

(181)

Prosječne cijene uvoza u Uniju iz NRK-a kretale su se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza iz NRK-a

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Prosječna cijena uvoza iz NRK-a (EUR/tona)	2 340	2 934	2 827	2 413
Indeks (2014. = 100)	100	125	121	103
Izvor: Eurostat

(182)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a povećale su se za 25 % od 2014. do 2015., 2016. blago su se smanjile, a zatim su u razdoblju ispitnog postupka revizije pale gotovo na razinu iz 2014.

(183)

U razmatranom razdoblju prosječni iznos cijena uvoza iz NRK-a po toni i dalje je bio znatno niži od prosječnog iznosa prodajne cijene po toni i prosječnog iznosa troška proizvodnje industrije Unije po toni kako je navedeno u tablici 10.

4.4.3 Nelojalno sniženje cijena

(184)

Komisija je utvrdila nelojalno sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku koje se naplaćuju nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, i podatke Eurostata o uvoznoj cijeni za proizvod iz postupka revizije iz NRK-a na razini CIF, prilagođene cijeni u trenutku istovara, uključujući iznos uobičajene carine.

(185)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prosječne cijene proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(186)

Usporedbom je za uvoz iz NRK-a utvrđena prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 29,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

4.5 Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(187)

Obujam uvoza u Uniju, njegov tržišni udio i kretanje cijena uvoza proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja prikazan je u tablici 5. Obujam i kretanje cijena temelje se na podacima Eurostata.

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Obujam uvoza (u tonama)	4 011	2 525	4 029	5 119
Indeks (2014. = 100)	100	63	100	128
Tržišni udio (%)	3,8	2,7	4,5	6,0
Indeks (2014. = 100)	100	71	118	156
Prosječna uvozna cijena (EUR/tona)	2 621	2 685	2 653	2 888
Indeks (2014. = 100)	100	102	101	110
Izvor: Eurostat

(188)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja. Smanjio se za 37 % od 2014. do 2015., ali se zatim udvostručio u razdoblju ispitnog postupka revizije te je zabilježio ukupno povećanje od 28 % u razmatranom razdoblju.

(189)

Budući da se ukupna potrošnja u Uniji smanjila u razmatranom razdoblju, to je povećanje u istom razdoblju prouzročilo povećanje tržišnog udjela uvoza iz ostalih trećih zemalja s 3,8 % 2014. na 6,0 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(190)

U razmatranom razdoblju prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a povećale su se za 10 %, ali su bile znatno niže od razina cijena industrije Unije kako su navedene u tablici 10.

(191)

U razmatranom razdoblju uvoz proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja uglavnom je dolazio iz Turske, Norveške i Tajlanda.

(192)

Podnositelji prijave u svojem su zahtjevu za reviziju tvrdili da se uvoz iz Norveške znatno povećao u razmatranom razdoblju, a da prema njihovim saznanjima o tom tržištu ondje nije bilo proizvodnje proizvoda iz postupka revizije. Podnositelji prijave tvrdili su i da se u Tajlandu i Indoneziji vrši pretovar proizvoda iz postupka revizije te su izrazili sumnju da ti proizvodi potječu iz NRK-a.

(193)

Komisija je analizirala podatke Eurostata o predmetnom uvozu. Obujam uvoza u Uniju iz Norveške, Tajlanda i Indonezije kretao se kako slijedi:

Tablica 6.

Uvoz iz Norveške, Tajlanda i Indonezije

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Obujam uvoza iz Norveške (u tonama)	233	86	790	1 186
Indeks (2014. = 100)	100	37	339	509
Obujam uvoza iz Tajlanda (u tonama)	0	0	70	654
Indeks (2016. = 100)	0	0	100	934
Obujam uvoza iz Indonezije (u tonama)	0	0	0	196
Izvor: Eurostat

(194)

Komisiji nije poznato da u Norveškoj postoji proizvodnja proizvoda iz postupka revizije. Komisija je isto tako utvrdila da je u razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz iz Norveške, Tajlanda i Indonezije u potpunosti nadoknadio smanjenje uvoza iz NRK-a. Podnositelji prijave iznijeli su tvrdnju o mogućem izbjegavanju postojećih antidampinških mjera u pogledu uvoza iz NRK-a pretovarom u Norveškoj, Tajlandu i Indoneziji. Međutim, Komisija nije mogla provjeriti dokaze koji su dostavljeni u potporu toj tvrdnji.

4.6 Gospodarsko stanje industrije Unije

4.6.1 Opće napomene

(195)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su u razmatranom razdoblju utjecali na stanje industrije Unije.

(196)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., Komisija je odabir uzorka provela radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(197)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(198)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije.

(199)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(200)

Komisija je utvrdila da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(201)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost i produktivnost.

(202)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, prosječni jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.6.2 Makroekonomski pokazatelji

4.6.2.1 Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(203)

Ukupna proizvodnja industrije Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Obujam proizvodnje (u tonama)	104 344	96 478	89 070	86 254
Indeks (2014. = 100)	100	92	85	83
Proizvodni kapacitet (u tonama)	160 145	163 178	144 653	147 950
Indeks (2014. = 100)	100	102	90	92
Iskorištenost kapaciteta (%)	65	59	62	58
Indeks (2014. = 100)	100	91	95	89
Izvor: podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku

(204)

Obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 17 % u razmatranom razdoblju i pratio je smanjenje potrošnje u Uniji. To je smanjenje postalo manje izraženo od 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(205)

Proizvodni kapacitet industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjio za 8 %, što pokazuje da industrija Unije nije mogla u potpunosti smanjiti kapacitet kao odgovor na smanjenje proizvodnje u razmatranom razdoblju.

(206)

Iskorištenost kapaciteta mijenjala se u razmatranom razdoblju, ali je u odnosu na stanje iz 2014. najnižu razinu ostvarila u razdoblju ispitnog postupka revizije. Iskorištenost kapaciteta općenito se smanjila za 11 % u razmatranom razdoblju.

4.6.2.2 Obujam prodaje i tržišni udio

(207)

Obujam prodaje industrije Unije u Uniji i tržišni udio u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Obujam prodaje u Uniji (u tonama)	97 000	87 984	82 028	79 028
Indeks (2014. = 100)	100	91	85	81
Tržišni udio (%)	92,8	94,5	92,5	92,3
Izvor: podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku

(208)

U razmatranom razdoblju obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 19 %. To je smanjenje pratilo smanjenje potrošnje u Uniji.

(209)

Industrija Unije uspjela je povećati tržišni udio od 2014. do 2015., ali ga je 2016. ponovno izgubila. U razdoblju ispitnog postupka revizije tržišni udio industrije Unije bio je čak malo manji nego na početku razmatranog razdoblja.

4.6.2.3 Rast

(210)

U razmatranom razdoblju proizvodnja industrije Unije smanjila se za 17 %, dok se potrošnja u Uniji smanjila za 18 %, a obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 19 %. Smanjenje obujma prodaje industrije Unije u razmatranom razdoblju trebalo bi promatrati u kontekstu smanjenja potrošnje u istom razdoblju. Tržišni udio Unije blago se smanjio.

4.6.2.4 Zaposlenost i produktivnost

(211)

Zaposlenost i produktivnost industrije Unije u razmatranom su se razdoblju kretale kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Broj zaposlenika (ekvivalent punog radnog vremena ili EPRV)	1 048	1 033	1 015	977
Indeks (2014. = 100)	100	99	97	93
Produktivnost (u tonama po zaposleniku)	100	93	88	88
Indeks (2014. = 100)	100	94	88	89
Izvor: podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku

(212)

Zbog smanjene proizvodnje u razmatranom se razdoblju smanjila i zaposlenost u industriji Unije, i to za 7 %. Međutim, to smanjenje zaposlenosti manje je od smanjenja proizvodnje od 17 % u razmatranom razdoblju. To je utjecalo na produktivnost proizvođača iz Unije, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 11 %.

4.6.3 Mikroekonomski pokazatelji

4.6.3.1 Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(213)

Prosječne prodajne cijene i trošak proizvodnje industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični troškovi

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Prosječna uvozna cijena po toni (EUR)	3 723	3 844	3 596	3 703
Indeks (2014. = 100)	100	103	97	99
Prosječni trošak proizvodnje po toni (EUR)	3 539	3 719	3 549	3 802
Indeks (2014. = 100)	100	105	100	107
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(214)

Prosječna prodajna cijena po toni industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom se razdoblju blago smanjila za 1 %, a u istom se razdoblju njezin trošak proizvodnje po toni povećao za 7 %.

4.6.3.2 Troškovi rada

(215)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR/EPRV)	26 187	26 509	26 383	25 348
Indeks (2014. = 100)	100	101	101	97
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(216)

Prosječni troškovi rada po radniku u industriji Unije malo su se smanjili tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.3.3 Zalihe

(217)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju kretale kako slijedi:

Tablica 12.

Zalihe

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Završne zalihe (u tonama)	1 378	1 321	1 598	1 285
Indeks (2014. = 100)	100	96	116	93
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(218)

Razina završnih zaliha mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom tog razdoblja ukupno se smanjila za 7 %.

4.6.3.4 Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(219)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(220)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Profitabilnost prodaje nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)	5,1	5,5	1,4	–2,8
Indeks (2014. = 100)	100	109	27	–55
Novčani tok (u tisućama EUR)	3 306	6 758	2 085	612
Indeks (2014. = 100)	100	204	63	19
Ulaganja (u tisućama EUR)	1 818	2 068	2 074	1 887
Indeks (2014. = 100)	100	114	114	104
Povrat ulaganjâ (%)	256	254	78	–115
Indeks (2014. = 100)	100	99	30	–45
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(221)

Profitabilnost industrije Unije u razmatranom se razdoblju ukupno se znatno smanjila za 155 %. Iako se od 2014. do 2015. poboljšala za 9 %, u razdoblju ispitnog postupka revizije pala je na razinu poslovanja s gubitkom.

(222)

Neto novčani tok, sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti, smanjio se za 81 % u razmatranom razdoblju. Udvostručio se od 2014. do 2015., ali se zatim naglo smanjio 2016. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(223)

U razmatranom razdoblju godišnja ulaganja industrije Unije u istovjetni proizvod povećala su se za 4 %.

(224)

Povrat ulaganja industrije Unije, dobit izražena kao neto knjigovodstvena vrijednost imovine, smanjio se za 145 % u razmatranom razdoblju te je postao negativan u razdoblju ispitnog postupka revizije.

4.6.4 Zaključak o stanju industrije Unije

(225)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se u razmatranom razdoblju većina pokazatelja štete kretala negativno te da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo.

(226)

S mjerama na snazi industrija Unije mogla je zadržati svoje razine cijena i tržišni udio na tržištu koje se smanjivalo.

(227)

Proizvodnja i obujam prodaje industrije Unije zabilježili su isto negativno kretanje kao i potrošnja Unije. Međutim, negativna kretanja njezine profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja nisu povezana s negativnim kretanjem potrošnje. Ti su se pokazatelji razvijali pozitivno na početku razmatranog razdoblja, nakon uvođenja mjera, ali su se brzo počeli pogoršavati zbog znatnog smanjenja potrošnje i povećanja troška proizvodnje. Unija je počela bilježiti gubitke u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(228)

Istodobno su se u razmatranom razdoblju povećali i apsolutni obujam i tržišni udio uvoza iz trećih zemalja te je taj uvoz, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 194., u potpunosti nadoknadio smanjenje uvoza iz NRK-a. Iako su prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja bile na nižim razinama nego cijene industrije Unije, Komisija nije mogla zaključiti je li taj uvoz uzrokovao štetu industriji Unije jer njegova ponuda proizvoda nije bila poznata. Međutim, prosječna jedinična cijena iz trećih zemalja i dalje je mnogo veća od cijena po kojima je uvoz NRK-a ušao na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga, pogoršano gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije vremenski se podudara s trajnom prisutnošću reprezentativnog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište Unije, koji je nastavio snižavati cijene industrije Unije, pa tako i vršiti nepošteni konkurentski pritisak na industriju Unije.

(229)

Komisija je nakon cjelovite ocjene čimbenika štete zaključila da industrija Unije nije poboljšala svoje gospodarsko i financijsko stanje i da se nije oporavila od materijalne štete koju je Komisija utvrdila u početnom ispitnom postupku.

4.7 Vjerojatnost nastavka štete

(230)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li se materijalna šteta zbog uvoza iz NRK-a nastavila ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a koje su na snazi. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je u razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a izvršen po dampinškim cijenama (uvodna izjava 153.) i da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek mjera (uvodna izjava 169.).

(231)

Kako bi utvrdila vjerojatnost nastavka štete u slučaju ukidanja mjera protiv NRK-a, Komisija je analizirala i. raspoloživi rezervni kapacitet u NRK-u; ii. privlačnost tržišta Unije; i iii. utjecaj kineskog uvoza na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

i. Rezervni kapacitet NRK-a

(232)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 157. do 162., u NRK-u postoji znatan višak kapaciteta, koji uvelike premašuje ukupnu potrošnju u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Osim toga, Komisija nije utvrdila nikakve elemente na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za proizvodom iz postupka revizije u NRK-u ili na nekom drugom tržištu treće zemlje. Komisija je stoga zaključila da domaća potražnja u NRK-u ili na drugim tržištima trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati raspoloživi rezervni kapacitet u NRK-u.

ii. Privlačnost tržišta Unije

(233)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 165. do 167., tržište Unije privlačno je tržište za proizvođače izvoznike iz NRK-a. U razdoblju početnog ispitnog postupka (2010.–2011.) tržišni udio uvoza iz NRK-a bio je 13,4 %, što pokazuje moguću razinu uvoza iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(234)

Uvoz iz NRK-a bez antidampinške pristojbe snizio bi prodajne cijene industrije Unije za 29,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. To pokazuje vjerojatnu razinu cijene uvoza iz NRK-a u slučaju ukidanja mjera. Na temelju toga vjerojatno je da bi se pritisak na cijene na tržištu Unije povećao u slučaju ukidanja mjera, pa bi industrija Unije pretrpjela dodatnu štetu.

(235)

Na temelju toga vjerojatno je da će proizvođači izvoznici iz NRK-a u slučaju izostanka mjera povećati prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam i tržišni udio, i to po dampinškim cijenama koje bi dovele do znatnog sniženja prodajnih cijena industrije Unije.

iii. Utjecaj na industriju Unije

(236)

Trajna prisutnost dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu Unije i njegova politika određivanja niskih cijena spriječila je industriju Unije da u potpunosti ostvari korist od postojećih antidampinških mjera i da se oporavi od prethodnog štetnog dampinga. Zbog prisutnosti tog dampinškog uvoza industrija Unije nije mogla svoje prodajne cijene prilagoditi povećanim troškovima, što je prouzročilo znatno smanjenje njezine profitabilnosti na razine ostvarivanja gubitka u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(237)

Kad bi se mjere ukinule, industrija Unije ne bi mogla zadržati svoj obujam prodaje i tržišni udio u odnosu na uvoz iz NRK-a po niskim cijenama. Vrlo je vjerojatno da bi se tržišni udio NRK-a brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera. Gubitak obujma prodaje doveo bi do još niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. Zajedno s povećanim cjenovnim pritiskom to bi dovelo do dodatnog pogoršanja ionako teškog financijskog stanja industrije Unije te u konačnici do zatvaranja proizvodnih pogona i nestanka industrije.

(238)

Komisija je stoga zaključila da postoji velika vjerojatnost da će istek postojećih mjera dovesti do nastavka štete zbog uvoza iz NRK-a i da će se ionako teško stanje industrije Unije vjerojatno dodatno pogoršati.

4.8 Zaključak

(239)

Ukidanje mjera najvjerojatnije bi prouzročilo znatno povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a po nelojalno niskim cijenama u odnosu na cijene industrije Unije. Komisija je stoga zaključila da u slučaju ukidanja mjera postoji velika vjerojatnost nastavka štete.

4.9 Vjerojatnost ponavljanja štete

(240)

Osim toga, Komisija je utvrdila da bi posljedica ukidanja mjera najvjerojatnije bila daljnje ponavljanje štete. Naime, čak i u slučaju da se trajna šteta koju je pretrpjela industrija Unije ne može pripisati predmetnom uvozu, Komisija je utvrdila da postoji velika vjerojatnost ponavljanja štete na temelju nižih cijena izvoza u treće zemlje (vidjeti uvodnu izjavu 165.), znatnih razina rezervnog kapaciteta u NRK-u te privlačnosti tržišta EU-a (vidjeti odjeljak 4.7.).

5. INTERES UNIJE

(241)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline.

(242)

Komisija je pri utvrđivanju interesa Unije u obzir uzela interese svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(243)

Na temelju navedenoga Komisija je ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

5.1 Interes industrije Unije

(244)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da bi se ukidanjem mjera osjetljivo stanje industrije Unije vrlo vjerojatno znatno dodatno pogoršalo.

(245)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak mjera protiv NRK-a pogodovao industriji Unije.

5.2 Interes uvoznika i korisnika

(246)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 16. i 19., nijedan uvoznik ni korisnik nije se javio i sudjelovao u ovom ispitnom postupku. Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima s takvim izostankom suradnje, Komisija je zaključila da nastavak mjera ne bi imao negativan utjecaj na uvoznike i korisnike iz Unije.

5.3 Zaključak o interesu Unije

(247)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih antidampinških mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

6. ANTIDAMPINŠKE MJERE

(248)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati antidampinške mjere na snazi. Dan im je i rok u kojem su mogle dostaviti primjedbe i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nisu primljene nikakve primjedbe, podnesci ili zahtjevi za saslušanje.

(249)

Iz prethodnih razmatranja proizlazi da bi antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz NRK-a uvedene konačnom uredbom trebalo zadržati.

(250)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvode ta društva, odnosno konkretno navedeni pravni subjekti. Uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi neko drugo društvo koje nije posebno navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno navode, ne može ostvariti korist od tih stopa i podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(251)

Sve zahtjeve za primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) trebalo bi odmah poslati Komisiji (79) sa svim relevantnim informacijama. Konkretno, promjene djelatnosti društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbi.

(252)

S obzirom na članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (80), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(253)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz folija od aluminija debljine 0,007 mm ili veće, ali manje od 0,021 mm, bez podloge, valjanih, ali dalje neobrađivanih, neovisno o tome jesu li reljefirane, u lakim svitcima mase ne veće od 10 kg, trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7607 11 11 i ex 7607 19 10 (oznake TARIC 7607111110 i 7607191010) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji su proizvela društva navedena u nastavku iznosi:

Društvo	Pristojba	Dodatna oznaka TARIC
CeDo (Shanghai) Ltd, Šangaj	14,2 %	B299
Ningbo Favored Commodity Co. Ltd, Yuyao City	14,6 %	B301
Ningbo Times Aluminium Foil Technology Co. Ltd, Ningbo	15,6 %	B300
Able Packaging Co. Ltd, Šangaj	14,6 %	B302
Guangzhou Chuanlong Aluminium Foil Product Co. Ltd, Guangzhou	14,6 %	B303
Ningbo Ashburn Aluminium Foil Products Co. Ltd, Yuyao City	14,6 %	B304
Shanghai Blue Diamond Aluminium Foil Manufacturing Co. Ltd, Šangaj	14,6 %	B305
Weifang Quanxin Aluminium Foil Co. Ltd, Linqu	14,6 %	B306
Zhengzhou Zhuoshi Tech Co. Ltd, Zhengzhou City	14,6 %	B307
Zhuozhou Haoyuan Foil Industry Co. Ltd, Zhouzhou City	14,6 %	B308
Zibo Hengzhou Aluminium Plastic Packing Material Co. Ltd, Zibo	14,6 %	B309
Yuyao Caelurn Aluminium Foil Products Co. Ltd, Yuyao	14,6 %	B310
Sva ostala društva	35,6 %	B999

3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe određenih za društva navedena u stavku 2. jest podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi. Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Ako neki novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi sljedeće dostatne dokaze:

(a)	da nije izvozio u Uniju proizvod opisan u članku 1. stavku 1. u razdoblju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2011.;

(b)	da nije povezan ni s jednim izvoznikom ili proizvođačem iz Narodne Republike Kine na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere uvedene ovom Uredbom;

(c)	da je doista u Uniju izvozio predmetni proizvod opisan u članku 1. stavku 1. ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon završetka razdoblja početnog ispitnog postupka;

Komisija može izmijeniti članak 1. stavak 2. uvrštavanjem novog proizvođača izvoznika među društva koja surađuju i nisu uključena u uzorak početnog ispitnog postupka te na koja se stoga primjenjuje ponderirana prosječna stopa pristojbe od 14,6 %.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. lipnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 217/2013 od 11. ožujka 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 69, 13.3.2013., str. 11.).

(3) SL C 188, 14.6.2017., str. 21.

(4) Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određene aluminijske folije u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 95, 13.3.2018., str. 8.).

(5) SWD(2017) 483 final/2.

(6) Konačna uredba, uvodna izjava 13. kojom se potvrđuju uvodne izjave od 27. do 53. Uredbe Komisije (EU) br. 833/2012 od 17. rujna 2012. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine („početna uredba”) (SL L 251, 18.9.2012., str. 29.). Vidjeti posebno uvodnu izjavu 31.

(7) Šangajska terminska burza (Shanghai Futures Exchanges) (http://www.shfe.com.cn/en/).

(8) Početna uredba, uvodna izjava 33.

(9) Isto, uvodna izjava 34.

(10) Izvješće – poglavlje 2., str. 6.–7.

(11) Izvješće – poglavlje 2., str. 10.

(12) http://en.pkulaw.cn/display.aspx?cgid=311950&lib=law, pristupljeno 25. siječnja 2019.

(13) Izvješće – poglavlje 2., str. 20.-21.

(14) Izvješće – poglavlje 3., str. 41, 73.–74.

(15) Izvješće – poglavlje 6., str. 120.-121.

(16) Izvješće – poglavlje 6., str. 122.-135.

(17) Izvješće – poglavlje 7., str. 167.-168.

(18) Izvješće – poglavlje 8., str. 169.–170., 200.–201.

(19) Izvješće – poglavlje 2., str. 15.–16., Izvješće – poglavlje 4., str. 50., 84., Izvješće – poglavlje 5., str. 108.–109.

(20) Izvješće – poglavlje 3., str. 22.–24. i poglavlje 5., str. 97.–108.

(21) Izvješće – poglavlje 5., str. 104.–109.

(22) OECD (2019.), „Measuring distortions in international markets: the aluminium value chain” (Mjerenje poremećaja na međunarodnim tržištima: vrijednosni lanac aluminija), Dokumenti trgovinske politike OECD-a, br. 218, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/c82911ab-en.

(23) Studija OECD-a, str. 29.

(24) Australska antidampinška komisija, Aluminium Extrusions from China (Ekstrudirani aluminij iz Kine), REP 248, str. 79. (13. srpnja 2015.).

(25) Taube, M. (2017.). Analysis of Market Distortions in the Chinese Non-Ferrous Metals Industry (Analiza poremećaja na tržištu kineskih obojenih metala), Think!Desk, 24. travnja 2017., str. 51.

(26) Vidjeti, na primjer, izvješće o neuspjehu pokrajinske vlade Shandonga da onemogući širenje kapaciteta za proizvodnju aluminija: https://mp.weixin.qq.com/s?__biz=MzI2OTUyMzA0Nw==&mid=2247494318&idx=1&sn=9690ca50845c19f38eafff659516817a&chksm=eaddaba6ddaa22b071a5e2588aa787ed6f6a1a964ccae55c4d85c6f7ccbfcb5cedd3cdceac9d&scene=0&pass_ticket=JFplYZoDqNTFmOPYUGJbMwF0XlC1N3hAJ3EYPpsKx6rkt4fSeZ4TwIvB5BffX4du#rd (pristupljeno 22. veljače 2019.).

(27) Izvješće – poglavlje 15., str. 387.-388.

(28) Izvješće – poglavlje 5., str. 100.–101.

(29) Izvješće – poglavlje 2., str. 26.

(30) Izvješće – poglavlje 2., str. 31.–32.

(31) Vidjeti https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU, pristupljeno 25. siječnja 2019.

(32) Izvješće – poglavlje 15., str. 388.

(33) http://www.chalco.com.cn/chalcoen/rootfiles/2018/04/19/1524095189602052-1524095189604257.pdf, pristupljeno 8. ožujka 2019.

(34) Izvješće – poglavlje 4., str. 41.–42., 83.

(35) 13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj Narodne Republike Kine (2016.–2020.), http://en.ndrc.gov.cn/newsrelease/201612/P020161207645765233498.pdf.

(36) Izvješće – poglavlje 15., str. 377.

(37) Izvješće – poglavlje 12., str. 275.-282. i poglavlje 15., str. 378.-382.

(38) Izvješće – poglavlje 12., str. 275.–282.

(39) Izvješće – poglavlje 15., str. 378.–382., 390.

(40) Izvješće – poglavlje 15., str. 384.-385.

(41) Izvješće – poglavlje 15., str. 382.-383.

(42) Izvješće – poglavlje 15., str. 385.-386.

(43) Izvješće – poglavlje 15., str. 386.

(44) Izvješće – poglavlje 15., str. 377.–387.

(45) Izvješće – poglavlje 15., str. 378. i 389. Studija OECD-a, str. 25.–26.

(46) Izvješće – poglavlje 15., str. 390.–391.

(47) Izvješće – poglavlje 15., str. 392.–393.

(48) Izvješće – poglavlje 15., str. 393.–394.

(49) Izvješće – poglavlje 15., str. 395.–396.

(50) Osiguravanje električne energije po nižim cijenama navodi se i u drugim izvorima. Vidjeti, na primjer: Economic Information Daily: U strahu od smanjenja rasta, zapadne pokrajine donose politike povlaštenog tretmana kako bi pružile potporu industrijama s velikom potrošnjom energije http://jjckb.xinhuanet.com/2012-07/24/content_389459.htm (pristupljeno 22. veljače 2019.). U članku se izvješćuje o tome kako zapadne kineske pokrajine, kao što su Shaanxi, Ningxia, Qinghai i Gansu, i dalje osiguravaju jeftinu električnu energiju kako bi privukle više ulaganja.

(51) Isto, str. 16, str. 30. Međutim, kineska tijela utječu i na druge inpute. Tipičan je primjer ugljen za koji vlada zadržava ovlast sprječavanja rasta cijena. Vidjeti: https://policycn.com/policy_ticker/coal-price-unlikely-to-jump-during-heating-season/?iframe=1&secret=c8uthafuthefra4e (pristupljeno 22. veljače 2019.).

(52) Isto. str. 16.–18.

(53) Izvješće – poglavlje 6., str. 138.-149.

(54) Izvješće – poglavlje 9., str. 216.

(55) Izvješće – poglavlje 9., str. 213.-215.

(56) Izvješće – poglavlje 9., str. 209.-211.

(57) Memorandum odluke o privremenom nalazu o postojanju subvencija: ispitni postupak u pogledu kompenzacijske pristojbe na određene folije od aluminija iz Narodne Republike Kine, objavila Uprava za međunarodnu trgovinu, Ministarstvo trgovine, 7. kolovoza 2017., IX.E. str. 30., dostupno na https://enforcement.trade.gov/frn/summary/prc/2017-17113-1.pdf (zadnji put pristupljeno 11. ožujka 2019.).

(58) Izvješće – poglavlje 13., str. 332.-337.

(59) Izvješće – poglavlje 13., str. 336.

(60) Izvješće – poglavlje 13., str. 337.-341.

(61) Izvješće – poglavlje 6., str. 114.-117.

(62) Izvješće – poglavlje 6., str. 119.

(63) Izvješće – poglavlje 6., str. 120.

(64) Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(65) Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(66) Izvješće – poglavlje 15., str. 386.

(67) Vidjeti, na primjer: China Economic Daily: Izvješća Kineske akademije fiskalnih znanosti pokazuju da poduzeća u državnom vlasništvu dobivaju zajmove po stopama koje su za 1,5 posto niže od stopa za privatna društva http://www.ce.cn/xwzx/gnsz/gdxw/201708/01/t20170801_24724804.shtml (pristupljeno 22. veljače 2019.).

(68) Studija OECD-a, str. 21.

(69) Ako se u nekoj zemlji sa sličnim stupnjem razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.

(70) https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income, pristupljeno 25. siječnja 2019.

(71) Kategorija „osnovni metali” uključuje aluminij iz oznake C24.4.2.

(72) Oznake NACE mogu se pronaći na http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/index/nace_all.html.

(73) Podaci o troškovima rada dostupni su na http://www.turkstat.gov.tr/PreIstatistikTablo.do?istab_id=2088.

(74) Priopćenje za medije u kojem su objavljene godišnje izmjene indeksa cijene domaćih proizvođača za sektor proizvodnje dostupno je na http://www.turkstat.gov.tr/PreTabloArama.do?metod=search&araType=hb_x.

(75) Priopćenje za medije u kojem su objavljene cijene električne energije u Turskoj može se pronaći na http://www.turkstat.gov.tr/PreHaberBultenleri.do?id=27665.

(76) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2384 od 17. prosinca 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o prekidu postupka za uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Brazila nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 332, 18.12.2015., str. 63.). uvodna izjava 31.

(77) Isto, uvodne izjave od 83. do 84.

(78) Komisija SAD-a za međunarodnu trgovinu, Folije od aluminija iz Kine, ispitni postupci br. 701-TA-570 i 731-TA-1346 (konačna odluka), travanj 2018., tablica VII.-4.

(79) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, B-1049 Bruxelles, Belgija.

(80) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

PRILOG

Izjava koju je potpisala službena osoba subjekta koji izdaje trgovački račun mora biti navedena na valjanom trgovačkom računu iz članka 1. stavka 3. u sljedećem obliku:

1.	ime i funkcija službene osobe subjekta koji izdaje trgovački račun;

sljedeća izjava:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) određenih folija od aluminija u svicima iz ovog računa koje se prodaju za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i registrirano sjedište) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.

Datum i potpis”.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 146

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 62. 5. lipnja 2019.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/911 оd 24. svibnja 2019. o odobrenju izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (Costers del Segre (ZOI))	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/912 оd 28. svibnja 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 650/2014 o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu formata, strukture, popisa sadržaja i datuma godišnjeg objavljivanja informacija koje objavljuju nadležna tijela u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	3
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/913 оd 29. svibnja 2019. o produljenju odobrenja lantan karbonata oktahidrata kao dodatka hrani za mačke i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 163/2008 (nositelj odobrenja Bayer HealthCare AG) ( 1 )	57
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/914 оd 29. svibnja 2019. o odobrenju pripravka Bacillus licheniformis DSM 28710 kao dodatka hrani za životinje za purane za tov, purane uzgajane za rasplod i manje značajne vrste peradi za tov i uzgajane za nesenje (nositelj odobrenja HuvePharma NV) ( 1 )	60
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/915 оd 4. lipnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća	63
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/916 оd 4. lipnja 2019. o utvrđivanju stope prilagodbe za izravna plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća za kalendarsku godinu 2019.	98
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/917 оd 4. lipnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija, mjera i drugih zahtjeva potrebnih za sustav međusobne povezanosti registara nesolventnosti u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća	100
		ODLUKE
	*	Odluka (EU, Euratom) 2019/918 predstavnika vlada država članica od 29. svibnja 2019. o imenovanju sudaca Općeg suda	104
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/919 оd 4. lipnja 2019. o usklađenim normama za rekreacijska plovila i osobna plovila na vodomlazni pogon izrađenima za potrebe Direktive 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća	106
		AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
	*	Odluka br. 1/2019 Vijeća ministara AKP-EU od 23. svibnja 2019. o delegiranju Odboru veleposlanika AKP-EU ovlasti za odluku o donošenju prijelaznih mjera na temelju članka 95. stavka 4. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU [2019/920]	114

Br.	Upućivanje na normu
1.	EN ISO 6185-1:2018
	Brodice na napuhavanje – 1. dio: Brodice s najvećom snagom motora do i uključujući 4,5 kW (ISO 6185-1:2001)
2.	EN ISO 6185-2:2018
	Brodice na napuhavanje – 2. dio: Brodice s najvećom snagom motora od 4,5 kW do uključujući 15 kW (ISO 6185-2:2001)
3.	EN ISO 6185-3:2018
	Brodice na napuhavanje – 3. dio: Brodice duljine trupa manje od 8 m, snage motora 15 kW i više (ISO 6185-3:2014)
4.	EN ISO 6185-4:2018
	Brodice na napuhavanje – 4. dio: Brodice duljine trupa između 8 m i 24 m sa snagom motora od 15 kW i više (ISO 6185-4:2011, ispravljena verzija 2014-08-01)
5.	EN ISO 7840:2018
	Mala plovila – Vatrootporne savitljive cijevi za gorivo (ISO 7840:2013)
6.	EN ISO 8469:2018
	Mala plovila – Savitljive cijevi za gorivo neotporne na vatru (ISO 8469:2013)
7.	EN ISO 8666:2018
	Mala plovila – Osnovni podaci (ISO 8666:2016)
8.	EN ISO 8849:2018
	Mala plovila – Elektromotorne kaljužne crpke na istosmjernu struju (ISO 8849:2003)
9.	EN ISO 9093-1:2018
	Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – 1. dio: Metalni (ISO 9093-1:1994)
10.	EN ISO 9093-2:2018
	Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – 2. dio: Nemetalni (ISO 9093-2:2002)
11.	EN ISO 11192:2018
	Mala plovila – Grafički simboli (ISO 11192:2005)
12.	EN ISO 11547:2018
	Mala plovila – Zaštita od upućivanja stroja u radnom položaju (ISO 11547:1994)
13.	EN ISO 11812:2018
	Mala plovila – Vodonepropusni kokpiti i brzoprazneći kokpiti (ISO 11812:2001)
14.	EN ISO 12215-1:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 1. dio: Materijali: Toplinski očvrstive smole, pojačanja od staklenih vlakana, referencijski laminat (ISO 12215-1:2000)
15.	EN ISO 12215-2:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 2. dio: Materijali: Materijali jezgre za sendvič konstrukciju, ugrađeni materijali (ISO 12215-2:2002)
16.	EN ISO 12215-3:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 3. dio: Materijali: Čelik, aluminijske legure, drvo, drugi materijali (ISO 12215-3:2002)
17.	EN ISO 12215-4:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 4. dio: Proizvodni prostor i proizvodnja (ISO 12215-4:2002)
18.	EN ISO 12215-5:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 5. dio: Projektni tlakovi za jednotrupna plovila, projektna naprezanja, određivanje dimenzija konstrukcijskih elemenata (ISO 12215-5 2008 uključujući Amd 1 2014)
19.	EN ISO 12215-6:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 6. dio: Raspored i detalji konstrukcije (ISO 12215-6:2008)
20.	EN ISO 12215-8:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 8. dio: Kormila (ISO 12215-8:2009), uključujući Cor 1:2010)
21.	EN ISO 12215-9:2018
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 9. dio: Elementi na trupu plovila na jedra (ISO ISO 12215-9:2012)
22.	EN ISO 12216:2018
	Mala plovila – Prozori, okna, grotlašca, vidnici i vrata – Zahtjevi za čvrstoću i vodonepropusnost (ISO 12216:2002)
23.	EN ISO 13297:2018
	Mala plovila – Električni sustavi – Instalacije za izmjeničnu struju (ISO 13297:2014)
24.	EN ISO 13590:2018
	Mala plovila – Osobna plovila – Zahtjevi za gradnju i ugradnju sustava (ISO 13590:2003)
25.	EN ISO 14509-1:2018
	Mala plovila – Mjerenje zrakom prenesene buke koju stvaraju mehanički pogonjena plovila za razonodu – 1. dio: Mjerni postupak prolaženjem (ISO 14509-1:2008)
26.	EN ISO 14509-3:2018
	Mala plovila – Mjerenje zrakom prenesene buke koju stvaraju mehanički pogonjena plovila za razonodu – 3. dio: Ocjena buke pomoću postupka mjerenja i izračuna (ISO 14509-3:2009)
27.	EN ISO 15083:2018
	Mala plovila – Sustavi za pražnjenje kaljuže (ISO 15083:2003)
28.	EN ISO 15084:2018
	Mala plovila – Sidrenje, vez i tegljenje – Čvrste točke (ISO 15084:2003)
29.	EN ISO 16180:2018
	Mala plovila – Navigacijska svjetla – Ugradnja, smještaj i vidljivost (ISO 16180:2013)
30.	EN ISO 21487:2018
	Mala plovila – Trajno ugrađeni spremnici za benzinsko i dizelsko gorivo (ISO 21487:2012, uključujući Amd 1:2014 i Amd 2:2015)
31.	EN ISO 25197:2018
	Mala plovila – Električni i elektronički upravljački sustavi za kormilarenje, ukapčanje spojke i regulator brzine vrtnje (ISO 25197:2012 uključujući Amd 1:2014)

Br.	Upućivanje na normu
1.	EN ISO 6185-1:2001
	Brodice na napuhavanje – 1. dio: Brodice s najvećom snagom motora do i uključujući 4,5 kW (ISO 6185-1:2001)
2.	EN ISO 6185-2:2001
	Brodice na napuhavanje – 2. dio: Brodice s najvećom snagom motora od 4,5 kW do uključujući 15 kW (ISO 6185-2:2001)
3.	EN ISO 6185-3:2014
	Brodice na napuhavanje – 3. dio: Brodice duljine trupa manje od 8 m, snage motora 15 kW i više (ISO 6185-3:2014)
4.	EN ISO 6185-4:2011
	Brodice na napuhavanje – 4. dio: Brodice duljine trupa između 8 m i 24 m sa snagom motora od 15 kW i više (ISO 6185-4:2011, ispravljena verzija 2014-08-01)
5.	EN ISO 7840:2013
	Mala plovila – Vatrootporne savitljive cijevi za gorivo (ISO 7840:2013)
6.	EN ISO 8469:2013
	Mala plovila – Savitljive cijevi za gorivo neotporne na vatru (ISO 8469:2013)
7.	EN ISO 8849:2003
	Mala plovila – Elektromotorne kaljužne crpke na istosmjernu struju (ISO 8849:2003)
8.	EN ISO 9093-1:1997
	Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – 1. dio: Metalni (ISO 9093-1:1994)
9.	EN ISO 9093-2:2002
	Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – 2. dio: Nemetalni (ISO 9093-2:2002)
10.	EN ISO 11192:2005
	Mala plovila – Grafički simboli (ISO 11192:2005)
11.	EN ISO 11547:1995
	Mala plovila – Zaštita od upućivanja stroja u radnom položaju (ISO 11547:1994)
	EN ISO 11547:1995/A1:2000
12.	EN ISO 11812:2001
	Mala plovila – Vodonepropusni kokpiti i brzoprazneći kokpiti (ISO 11812:2001)
13.	EN ISO 12215-1:2000
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 1. dio: Materijali: Toplinski očvrstive smole, pojačanja od staklenih vlakana, referencijski laminat (ISO 12215-1:2000)
14.	EN ISO 12215-2:2002
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 2. dio: Materijali: Materijali jezgre za sendvič konstrukciju, ugrađeni materijali (ISO 12215-2:2002)
15.	EN ISO 12215-3:2002
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 3. dio: Materijali: Čelik, aluminijske legure, drvo, drugi materijali (ISO 12215-3:2002)
16.	EN ISO 12215-4:2002
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 4. dio: Proizvodni prostor i proizvodnja (ISO 12215-4:2002)
17.	EN ISO 12215-5:2008
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 5. dio: Projektni tlakovi za jednotrupna plovila, projektna naprezanja, određivanje dimenzija konstrukcijskih elemenata (ISO 12215-5:2008)
	EN ISO 12215-5:2008/A1:2014
18.	EN ISO 12215-6:2008
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 6. dio: Raspored i detalji konstrukcije (ISO 12215-6:2008)
19.	EN ISO 12215-8:2009
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 8. dio: Kormila (ISO 12215-8:2009)
	EN ISO 12215-8:2009/AC:2010
20.	EN ISO 12215-9:2012
	Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 9. dio: Elementi na trupu plovila na jedra (ISO 12215-9:2012)
21.	EN ISO 12216:2002
	Mala plovila – Prozori, okna, grotlašca, vidnici i vrata – Zahtjevi za čvrstoću i vodonepropusnost (ISO 12216:2002)
22.	EN ISO 13297:2014
	Mala plovila – Električni sustavi – Instalacije za izmjeničnu struju (ISO 13297:2014)
23.	EN ISO 13590:2003
	Mala plovila – Osobna plovila – Zahtjevi za gradnju i ugradnju sustava (ISO 13590:2003)
	EN ISO 13590:2003/AC:2004
24.	EN ISO 14509-1:2008
	Mala plovila – Mjerenje zrakom prenesene buke koju stvaraju mehanički pogonjena plovila za razonodu – 1. dio: Mjerni postupak prolaženjem (ISO 14509-1:2008)
25.	EN ISO 14509-3:2009
	Mala plovila – Mjerenje zrakom prenesene buke koju stvaraju mehanički pogonjena plovila za razonodu – 3. dio: Ocjena buke pomoću postupka mjerenja i izračuna (ISO 14509-3:2009)
26.	EN ISO 15083:2003
	Mala plovila – Sustavi za pražnjenje kaljuže (ISO 15083:2003)
27.	EN ISO 15084:2003
	Mala plovila – Sidrenje, vez i tegljenje – Čvrste točke (ISO 15084:2003)
28.	EN ISO 16180:2013
	Mala plovila – Navigacijska svjetla – Ugradnja, smještaj i vidljivost (ISO 16180:2013)
29.	EN ISO 21487:2012
	Mala plovila – Trajno ugrađeni spremnici za benzinsko i dizelsko gorivo (ISO 21487:2012)
	EN ISO 21487:2012/A1:2014
	EN ISO 21487:2012/A2:2015
30.	EN ISO 25197:2012
	Mala plovila – Električni i elektronički upravljački sustavi za kormilarenje, ukapčanje spojke i regulator brzine vrtnje (ISO 25197:2012)
	EN ISO 25197:2012/A1:2014

		Ispravci
	*	Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/897 оd 12. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 748/2012 s obzirom na uključivanje provjere sukladnosti temeljene na riziku u Prilog I. i izvedbi zahtjeva u pogledu zaštite okoliša ( SL L 144, 3.6.2019. )	116

(a)	pet radnih dana prije za radnje održavanja kojima se može uzrokovati nedostupnost od najviše četiri sata;
(b)	deset radnih dana prije za radnje održavanja kojima se može uzrokovati nedostupnost od najviše 12 sati;
(c)	30 radnih dana prije za održavanje prostorije s računalnom infrastrukturom kojim se može uzrokovati nedostupnost od najviše šest dana godišnje.