(1)

Vijeće je 2. svibnja 2013. donijelo Uredbu (EU) br. 401/2013.

(2)

U skladu s člankom 4.i stavkom 1. Uredbe (EU) br. 401/2013 Vijeće je preispitalo popis uvrštenih osoba i subjekata naveden u Prilogu IV. toj uredbi.

(3)

Za dva uvrštenja na popis primljene su ažurirane informacije, a za sve na popisu navedene osobe trebalo bi navesti njihov spol.

(4)

Prilog IV. Uredbi (EU) br. 401/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

S obzirom na to da Sjedinjene Američke Države nisu uskladile Zakon o kontinuiranom dampingu i prijeboju subvencije (Continued Dumping and Subsidy Offset Act, CDSOA) sa svojim obvezama u okviru sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Uredbom (EU) 2018/196 uvedena je dodatna carina ad valorem u iznosu od 4,3 % na uvoz određenih proizvoda podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država. U skladu s odobrenjem WTO-a za suspenziju primjene olakšica na Sjedinjene Države Komisija mora svake godine prilagođavati visinu suspenzije visini poništenja ili štete koju je Europskoj uniji uzrokovao CDSOA u tom trenutku.

(2)

Izdaci CDSOA-a za posljednju godinu za koju su podaci dostupni odnose se na raspodjelu antidampinških i kompenzacijskih carina naplaćenih tijekom fiskalne godine 2018. (od 1. listopada 2017. do 30. rujna 2018.) te na dodatnu raspodjelu antidampinških i kompenzacijskih carina naplaćenih tijekom fiskalnih godina 2015., 2016. i 2017. Na temelju podataka koje je objavila Carinska i granična zaštita Sjedinjenih Država, visina poništenja ili štete uzrokovane Uniji iznosi 3 355,82 USD.

(3)

Visina poništenja ili štete te stoga i suspenzije smanjila se. Međutim, visina suspenzije ne može se prilagoditi visini poništenja ili štete dodavanjem ili uklanjanjem proizvoda s popisa u Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/196. Stoga, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) navedene Uredbe, Komisija ne smije mijenjati popis proizvoda u Prilogu I., ali može mijenjati stopu dodatne carine kako bi prilagodila visinu suspenzije visini poništenja ili štete. Stoga je četiri proizvoda navedena u Prilogu I. potrebno zadržati na popisu, a stopu dodatne uvozne carine potrebno je izmijeniti i utvrditi na 0,001 %.

(4)

Učinak dodatne uvozne ad valorem carine od 0,001 % na uvoze proizvoda iz Sjedinjenih Država u Prilogu I. predstavlja, tijekom jedne godine, trgovinsku vrijednost koja ne prelazi 3 355,82 USD.

(5)

Kako bi se osiguralo da nema kašnjenja u primjeni izmijenjene stope dodatne uvozne carine, ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave.

(6)

Uredbu (EU) 2018/196 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(1)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 110/2008 države članice dostavile su tehničku dokumentaciju za 243 od 330 postojećih oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića.

(2)

U skladu s člankom 9. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 716/2013 (2) Komisija je ocijenila tehničku dokumentaciju na temelju zahtjeva iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 110/2008 te je odredila rok unutar kojeg predmetna država članica mora izmijeniti ili povući tu tehničku dokumentaciju.

(3)

Njemačka i Italija povukle su tehničku dokumentaciju za proizvode „Königsberger Bärenfang”, „Grappa di Marsala”, „Kirsch Veneto”/„Kirschwasser Veneto” i „Sliwovitz del Veneto”.

(4)

U skladu s člankom 9. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 716/2013, ako država članica u roku koji je odredila Komisija ne ukloni nedostatke iz tehničke dokumentacije postojeće oznake zemljopisnog podrijetla podnesene u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 110/2008, smatra se da tehnička dokumentacija nije dostavljena.

(5)

Nedostaci uočeni u tehničkoj dokumentaciji za proizvode „Karlovarská Hořká”, „Polish Cherry”, „Orehovec”, „Janeževec” i „Slovenska travarica” nisu uklonjeni.

(6)

Stoga bi iz Priloga III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 trebalo ukloniti postojeće oznake zemljopisnog podrijetla „Karlovarská Hořká”, „Königsberger Bärenfang”, „Grappa di Marsala”, „Kirsch Veneto”/„Kirschwasser Veneto”, „Sliwovitz del Veneto”, „Polish Cherry”, „Orehovec”, „Janeževec” i „Slovenska travarica”.

(7)

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jaka alkoholna pića,

(1)

Člankom 2. stavkom 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 1067/2008 (2) predviđeno je otvaranje ukupne carinske kvote za uvoz 3 073 177 tona obične pšenice obuhvaćene oznakom KN 1001 99 00 koja nije visoke kakvoće po pristojbi od 12 EUR za tonu.

(2)

U okviru ukupne uvozne carinske kvote člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1067/2008 predviđena je potkvota od 2 378 387 tona za treće zemlje, osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, te potkvota erga omnes od 122 790 tona.

(3)

Međutim, u okviru sporazuma sa SAD-om u okviru članka XXIV. stavka 6. GATT-a u skladu s proširenjem Europske unije iz 2004. (3) dogovoreno je da će se unutar potkvote erga omnes uzeti u obzir količina od 6 787 tona. Stoga se potkvoti erga omnes treba dodati 6 787 tona, a jednaka se količina treba oduzeti od potkvote za treće zemlje, osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.

(4)

Na temelju članka 3. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1067/2008 potkvota za treće zemlje, osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, dijeli se na četiri tromjesečna podrazdoblja. Uzimajući u obzir navedeno smanjenje količine za tu potkvotu, potrebno je prilagoditi količinu svakog tromjesečnog podrazdoblja.

(5)

Uredbu (EZ) br. 1067/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Radna skupina ABE-IT 56 podnijela je 1. travnja 2016. zahtjev Francuskoj za odobrenje aktivne tvari ABE-IT 56 (komponente lizata kvasca Saccharomyces cerevisiae soj DDSF623) (dalje u tekstu „ABE-IT 56”).

(2)

U skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Francuska je, kao država članica izvjestiteljica, 25. svibnja 2016. obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale države članice, Komisiju i Europsku agenciju za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”) o prihvatljivosti zahtjeva.

(3)

Država članica izvjestiteljica dostavila je 20. lipnja 2017. nacrt izvještaja o procjeni Komisiji, a jedan primjerak Agenciji, u kojem je ocijenila može li se za tu aktivnu tvar očekivati da ispunjava mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(4)

Agencija se pridržavala članka 12. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. U skladu s člankom 12. stavkom 3. te uredbe zatražila je da podnositelj zahtjeva državama članicama, Komisiji i Agenciji dostavi dodatne informacije. Procjena dodatnih informacija koju je sastavila država članica izvjestiteljica dostavljena je Agenciji u obliku ažuriranog nacrta izvještaja o procjeni u svibnju 2018.

(5)

Agencija je 26. srpnja 2018. podnositelju zahtjeva, državama članicama i Komisiji dostavila zaključak o tome može li se pretpostaviti da aktivna tvar ABE-IT 56 ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 (2). Agencija je svoje zaključke stavila na raspolaganje javnosti.

(6)

Komisija je 23. listopada 2018. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje predstavila izvješće o pregledu, a 22. ožujka 2019. nacrt uredbe kojom se predviđa odobrenje za aktivnu tvar ABE-IT 56.

(7)

Podnositelju zahtjeva omogućeno je podnošenje primjedbi na izvješće o pregledu.

(8)

Za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava tu aktivnu tvar, a posebno za uporabe koje su ispitane i detaljno opisane u izvješću o pregledu, utvrđeno je da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je primjereno odobriti ABE-IT 56.

(9)

Komisija nadalje smatra da je ABE-IT 56 aktivna tvar niskog rizika u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. ABE-IT 56 nije sumnjiva tvar i ispunjava uvjete utvrđene točkom 5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009. ABE-IT 56 je proizvod frakcioniranja lizata kvasca Saccharomyces cerevisiae soj DDSF623. Saccharomyces cerevisiae je najčešće upotrebljavani kvasac u industrijskoj/komercijalnoj proizvodnji hrane i pića i sveprisutan je u okolišu. Nije patogen za ljude ni za životinje i nije infektivan za ljude. Općenito govoreći prirodna je tvar i ne predstavlja poseban rizik ni za jedan segment okoliša.

(10)

Stoga je primjereno odobriti ABE-IT 56 kao tvar niskog rizika na razdoblje od 15. godina.

(11)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (3).

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Direktivom Komisije 2005/53/EZ (2) klorotalonil uvršten je u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) kao aktivna tvar.

(2)

Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)

Odobrenje aktivne tvari klorotalonil, kako je navedena u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, istječe 31. listopada 2019.

(4)

Zahtjev za produljenje odobrenja aktivne tvari klorotalonil podnesen je u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 844/2012 (5) u roku predviđenom tim člankom.

(5)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dopunsku dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz članka 6. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Država članica izvjestiteljica utvrdila je da je zahtjev potpun.

(6)

Država članica izvjestiteljica nakon savjetovanja s državom članicom suizvjestiteljicom pripremila je izvješće o ocjeni produljenja i dostavila ga 2. rujna 2016. Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) i Komisiji.

(7)

Agencija je izvješće o ocjeni produljenja dostavila podnositelju zahtjeva i državama članicama na očitovanje te je primljene primjedbe proslijedila Komisiji. Agencija je uz to sažetak dodatne dokumentacije učinila dostupnim javnosti.

(8)

Agencija je 6. prosinca 2017. Komisiji dostavila zaključak (6) o tome može li se pretpostaviti da klorotalonil ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(9)

Agencija je utvrdila postojanje ozbiljnog problema u području onečišćenja podzemnih voda metabolitima klorotalonila. Konkretno, predviđa se da će prisutnost metabolita R417888, R419492, R471811, SYN507900, M3, M11, M2, M7 i M10 biti iznad vrijednosti parametara od 0,1 μg/L u svim relevantnim scenarijima za sve predložene uporabe klorotalonila. Stoga se trenutačno ne može utvrditi da prisutnost metabolita klorotalonila u podzemnim vodama neće imati neprihvatljive učinke na podzemne vode i štetne učinke na zdravlje ljudi kako se zahtijeva člankom 4. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Agencija je nadalje zaključila da se ni za jednu uporabu obuhvaćenu evaluacijom nije mogla isključiti mogućnost genotoksičnosti za ostatke kojima će potrošači biti izloženi i utvrdila da postoji visok rizik za vodozemce i ribe.

(10)

Nadalje, za nekoliko područja nije bilo moguće dovršiti procjenu rizika zbog nedostatka podataka u dokumentaciji. Konkretno, procjena rizika od prehrambene izloženosti za potrošače nije se mogla dovršiti zbog nedostatka podataka kojima bi se potvrdila definicija ostatka u biljkama i procjena izloženosti stoke, uključujući toksikološku procjenu metabolita.

(11)

Osim toga, klorotalonil je razvrstan kao karcinogena tvar 2. kategorije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7), a u zaključku Agencije navedeno je da bi klorotalonil trebalo razvrstati kao karcinogenu tvar kategorije 1.B. Za razmatrane reprezentativne uporabe razine ostataka iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 396/2005 nisu se mogle potvrditi za biljne i životinjske proizvode zbog nedostatka podataka o veličini i toksičnosti metabolita koji su uključeni u definiciju ostatka za procjenu rizika. Stoga zahtjev utvrđen u točki 3.6.3. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 nije ispunjen.

(12)

Komisija je pozvala podnositelje zahtjeve da podnesu svoje primjedbe o zaključku Agencije i o nacrtu izvješća o produljenju u skladu s člankom 14. stavkom 1. trećim podstavkom Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Podnositelji zahtjeva podnijeli su primjedbe, koje su pažljivo pregledane.

(13)

Međutim, unatoč argumentima koje su iznijeli podnositelji zahtjeva, bojazni u pogledu tvari nisu uklonjene.

(14)

Stoga za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja nije utvrđeno da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je primjereno ne produljiti odobrenje za aktivnu tvar klorotalonil u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) te uredbe.

(15)

Provedbenu uredbu (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

Državama članicama trebalo bi dati vremena da oduzmu odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju klorotalonil.

(17)

U slučaju sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju klorotalonil, ako države članice u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 odobre razdoblje odgode, to bi razdoblje trebalo isteći najkasnije 20. svibnja 2020.

(18)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1262 (8) rok važenja odobrenja za klorotalonil produljen je do 31. listopada 2019. kako bi se postupak produljenja mogao završiti prije isteka odobrenja te tvari. Međutim, budući da je odluka o neproduljenju odobrenja donesena prije tog novog datuma isteka odobrenja, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati što prije.

(19)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje ponovno podnošenje zahtjeva za odobrenje klorotalonila u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Vijeće je 22. travnja 2013. donijelo Odluku 2013/184/ZVSP (1) o mjerama ograničavanja protiv Mjanmara/Burme.

(2)

Na temelju preispitivanja Odluke 2013/184/ZVSP mjere ograničavanja trebalo bi produljiti do 30. travnja 2020.

(3)

Za dva uvrštenja na popis primljene su ažurirane informacije, a za sve na popisu navedene osobe trebalo bi navesti njihov spol.

(4)

Odluku 2013/184/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Odlukom (EU) 2018/796 (4) Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) ograničilo je stavljanje na tržište, distribuciju i prodaju ugovora za razlike (CFD-ova) malim ulagateljima na razdoblje od tri mjeseca, što je stupilo na snagu 1. kolovoza 2018.

(2)

U skladu s člankom 40. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 600/2014 ESMA ima obvezu preispitati privremenu interventnu mjeru za proizvod najmanje svaka tri mjeseca.

(3)

Na temelju Odluke (EU) 2018/1636 (5) ESMA je produljila i izmijenila privremeno ograničavanje stavljanja na tržište, distribucije i prodaje ugovora za razlike (CFD-ova) malim ulagateljima na razdoblje od tri mjeseca, što je stupilo na snagu 1. studenoga 2018. Na temelju Odluke (EU) 2019/155 (6) ESMA je ponovno produljila privremeno ograničavanje stavljanja na tržište, distribucije i prodaje CFD-ova malim ulagateljima na razdoblje od tri mjeseca pod uvjetima koji su jednaki onima navedenima u Odluci (EU) 2018/1636, što je stupilo na snagu 1. veljače 2019.

(4)

ESMA-ino daljnje preispitivanje ograničavanja za CFD-ove između ostalog se temelji na istraživanju među nacionalnim nadležnim tijelima (7) o praktičnoj provedbi i utjecaju mjere intervencije u području proizvoda, kao i na drugim informacijama nacionalnih nadležnih tijela i dionika. Te su informacije slične informacijama koje su dovele do prijašnjeg produljenja, iz Odluke (EU) 2019/155.

(5)

Nacionalna nadležna tijela utvrdila su samo djelomično nepoštovanje ESMA-inih mjera intervencije u području proizvoda, a ponajviše je povezano s upozorenjima o rizicima, osobito s ponuditeljima CFD-ova koji prikazuju internetske reklamne natpise ili druge oblike elektroničkog oglašavanja koji ne sadrže potrebno upozorenje o riziku. Budući da internetski reklamni natpisi ili drugi oblici elektroničkog oglašavanja u pravilu nisu izričito upućivali na CFD-ove, nego na aktivnosti mrežnog ulaganja, nacionalna nadležna tijela i ESMA nastavit će pratiti njihovu usklađenost sa zahtjevima u pogledu upozorenja o rizicima i pratiti da se ne upotrebljavaju kao sredstvo zaobilaženja.

(6)

Nacionalna nadležna tijela izvijestila su o ukupnom smanjenju broja računa malih ulagatelja u CFD-ove, obujma trgovanja i ukupnih pozicija malih ulagatelja tijekom tri mjeseca, od studenoga 2017. do siječnja 2018. (prvo razdoblje), u usporedbi s razdobljem od studenoga 2018. do siječnja 2019. (drugo razdoblje). Usporedba tih razdoblja (8) pokazuje da je udio računa profitabilnih malih ulagatelja uglavnom ostao stabilan. Prosječni troškovi koje su mali ulagatelji imali prilikom trgovanja CFD-ovima, a koji djeluju manje ovisni o tržišnim uvjetima od ukupnih rezultata ulagatelja, bili su značajno niži u drugom razdoblju u usporedbi s prvim (9). Prosječni troškovi u pogledu aktivnih računa malih ulagatelja koji su sadržavali CFD-ove temeljene na kriptovalutama neproporcionalno su pali u odnosu na druge, iako su ti računi nastavili generirati veće troškove od računa koji nisu bili izloženi kriptovalutama. Naposljetku, nacionalna nadležna tijela izvijestila su o kontinuiranom smanjenju broja automatskih zatvaranja, broja računa na kojima je nastala negativna pozicija te o smanjenju salda negativne pozicije za račune malih ulagatelja (10).

(7)

Nacionalna nadležna tijela prijavila su i porast broja ulagatelja s kojima se na zahtjev postupalo kao s profesionalnim ulagateljima u drugom razdoblju u odnosu na prvo. ESMA je svjesna toga da pojedini ponuditelji CFD-ova malim ulagateljima nude mogućnost da postanu profesionalni ulagatelji na zahtjev. Međutim, mali ulagatelj može zatražiti da se s njime postupa kao s profesionalnim ulagateljem, osobito ako ulagatelj preda pisani zahtjev u skladu sa svim zahtjevima iz mjerodavnog zakonodavstva. Ponuditelji trebaju osigurati kontinuiranu usklađenost s tim zahtjevima (11). ESMA je isto tako svjesna da neka društva iz trećih zemalja aktivno kontaktiraju s ulagateljima iz Europske unije ili da neki ponuditelji CFD-ova u Europskoj uniji malim ulagateljima nude mogućnost premještanja svojih računa u subjekt iz treće zemlje koji se nalazi unutar grupe. Međutim, bez odobrenja za rad ili registracije u Uniji, ta društva iz treće zemlje svoje usluge smiju nuditi samo ulagateljima s poslovnim nastanom ili sjedištem u Uniji na izričitu inicijativu ulagatelja. Naposljetku, ESMA je također svjesna da su društva počela nuditi druge špekulativne investicijske proizvode. ESMA će nastaviti pratiti ponudu tih drugih proizvoda kako bi utvrdila potrebu za uvođenjem drugih mjera u Uniji.

(8)

Nakon donošenja Odluke (EU) 2018/796 ESMA nije dobila dokaze koji bi bili u suprotnosti s njezinim općim zaključkom o značajnoj zabrinutosti za zaštitu ulagatelja navedenoj u Odluci (EU) 2018/796, Odluci (EU) 2018/1636 ili Odluci (EU) 2019/155 (odluke). ESMA je stoga zaključila da bi se značajna zabrinutost za zaštitu ulagatelja navedena u odlukama nastavila kad se privremeno ograničavanje stavljanja na tržište, distribucije i prodaje CDF-ova malim ulagateljima ne bi produljilo.

(9)

Osim toga, postojeći mjerodavni regulatorni zahtjevi na temelju prava Unije nisu se promijenili te se njima i dalje ne rješava prijetnja koju je utvrdila ESMA. Nadalje, nadležna tijela nisu poduzela mjere za suočavanje s prijetnjom ili mjere koje su poduzete ne suočavaju se s prijetnjom na prikladan način. To je i dalje razlog za zabrinutost na razini cijele Europe. Stoga ESMA smatra da će, ako dodatna nacionalna nadležna tijela ne poduzmu nacionalne mjere intervencije u području proizvoda, biti potrebno dodatno produljenje ESMA-inih mjera kako bi se na primjeren način otklonila značajna zabrinutost za zaštitu ulagatelja utvrđena u odlukama.

(10)

Produljenje ograničavanja nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na ulagatelje koji je nerazmjeran koristima od mjere te ne stvara rizik od regulatorne arbitraže iz istih razloga koji su navedeni u odlukama.

(11)

Ako se privremeno ograničavanje ne produlji, ESMA i dalje smatra vjerojatnim da će se CFD-ovi opet nuditi malim ulagateljima bez odgovarajućih mjera dostatne zaštite malih ulagatelja od rizika povezanih s tim proizvodima, koji su doveli do štetnih posljedica za potrošače navedenih u odlukama.

(12)

Iz tih razloga, kao i razloga navedenih u odlukama, ESMA je odlučila produljiti ograničenje pod istim uvjetima koji su navedeni u Odluci (EU) 2018/1636 i Odluci (EU) 2019/155 na dodatna tri mjeseca kako bi se otklonila značajna zabrinutost za zaštitu ulagatelja.

(13)

Predložene se mjere u ograničenoj mjeri mogu odnositi na poljoprivredne robne izvedenice i zato je ESMA provela savjetovanje s javnim tijelima nadležnima za nadzor, upravljanje i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (12). Nijedno od tih tijela nije imalo prigovora na predloženo produljenje mjera.

(14)

ESMA je obavijestila nacionalna nadležna tijela o predloženom produljenju Odluke,