15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/1

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/407

od 4. ožujka 2019.

o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. u vezi s člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)	Unija ima isključivu nadležnost, u okviru zajedničke ribarstvene politike, za donošenje mjera za očuvanje morskih bioloških resursa i sklapanje sporazuma s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u tom pogledu.

(2)

Na temelju odluka Vijeća 98/392/EZ (2) i 98/414/EZ (3) Unija je ugovorna stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. („Konvencija”) i Sporazuma o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta („Sporazum o ribljim stokovima”). U skladu s Konvencijom i Sporazumom o ribljim stokovima sve države imaju obvezu surađivati na očuvanju živih resursa u morima i upravljanju njima. Ta se obveza ispunjava Sporazumom za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu („Sporazum”).

(3)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) predviđeno je da Unija provodi svoju vanjsku politiku za ribarstvo u skladu sa svojim međunarodnim obvezama i ciljevima politike, kao i ciljevima i načelima određenima u člancima 2. i 3. te uredbe kako bi se osigurali održivo iskorištavanje, upravljanje i očuvanje morskih bioloških resursa i morskog okoliša. Ovaj je Sporazum u skladu s tim ciljevima.

(4)

Vijeće je 31. ožujka 2016. ovlastilo Komisiju da u ime Unije u pregovorima dogovori međunarodni sporazum za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu. Ti su pregovori uspješno zaključeni 30. studenoga 2017. U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2018/1257 (5) Sporazum za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu potpisan je 3. listopada 2018., podložno njegovu kasnijem sklapanju.

(5)	Ako Unija postane stranka Sporazuma, promicat će se dosljednost njezina pristupa očuvanju u svim oceanima i osnažiti njezina predanost dugoročnom očuvanju i održivom iskorištavanju morskih bioloških resursa u cijelom svijetu te je to stoga u interesu Unije.

(6)	Sporazum bi trebalo odobriti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sporazum za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu („Sporazum”) odobrava se u ime Unije.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća određuje jednu ili više osoba ovlaštenih za polaganje, u ime Unije, isprava o odobrenju predviđenih u članku 15. Sporazuma.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. ožujka 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

A. ANTON

(1) Suglasnost od 12. veljače 2019.

(2) Odluka Vijeća 98/392/EZ od 23. ožujka 1998. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. i Sporazuma o primjeni njezinog dijela XI. od 28. srpnja 1994. od strane Europske zajednice (SL L 179, 23.6.1998., str. 1.).

(3) Odluka Vijeća 98/414/EZ od 8. lipnja 1998. o ratifikaciji od strane Europske zajednice Sporazuma o provedbi odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim stokovima i visokomigracijskim ribljim stokovima (SL L 189, 3.7.1998., str. 14.).

(4) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(5) Odluka Vijeća (EU) 2018/1257 od 18. rujna 2018. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu (SL L 238, 21.9.2018., str. 1.).

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/3

PRIJEVOD

SPORAZUM

za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu

Stranke ovog Sporazuma,

PREPOZNAJUĆI da je dio središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more donedavno bio prekriven ledom tijekom cijele godine, što je onemogućavalo ribolov u tim vodama, ali da se tijekom posljednjih godina prekrivenost ledom na tom području smanjila;

POTVRĐUJUĆI da se ekosustavi središnjeg Arktičkog oceana, iako razmjerno malo izloženi ljudskom djelovanju, mijenjaju zbog klimatskih promjena i drugih pojava te da ne postoje jasna saznanja o učincima tih promjena;

PREPOZNAJUĆI ključnu ulogu koju zdravi i održivi morski ekosustavi i ribarstvo imaju za hranu i prehranu;

PREPOZNAJUĆI posebne odgovornosti i posebne interese obalnih država uz središnji Arktički ocean u pogledu očuvanja ribljih stokova u središnjem Arktičkom oceanu i održivog upravljanja njima;

PRIMJEĆUJUĆI u tom pogledu inicijativu obalnih država uz središnji Arktički ocean kako je navedena u Deklaraciji o sprečavanju nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu potpisanoj 16. srpnja 2015.;

PODSJEĆAJUĆI na načela i odredbe ugovora i drugih međunarodnih instrumenata koji se odnose na morsko ribarstvo i koji se već primjenjuju na područje središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more, uključujući one sadržane u sljedećim instrumentima:

Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. („Konvencija”);

Sporazumu o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta od 4. kolovoza 1995. („Sporazum iz 1995.”); i

Kodeksu odgovornog ribarstva iz 1995. te drugim relevantnim instrumentima koje je donijela Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda;

ISTIČUĆI važnost osiguravanja suradnje i koordinacije između stranaka i Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika, koja je nadležna za donošenje mjera očuvanja i upravljanja u dijelu središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more, drugih relevantnih mehanizama za upravljanje ribarstvom koji su uspostavljeni i koji djeluju u skladu s međunarodnim pravom te relevantnih međunarodnih tijela i programa;

VJERUJUĆI da nije vjerojatno da će u dijelu središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more u bliskoj budućnosti postati moguće obavljati komercijalni ribolov i da je stoga u trenutačnim okolnostima prerano osnivati dodatne regionalne ili podregionalne organizacije ili aranžmane za upravljanje ribarstvom za dio središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more;

ŽELEĆI, u skladu s predostrožnim pristupom, spriječiti pojavu nereguliranog ribolova u dijelu središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more, uz istodobno redovito preispitivanje potrebe za uvođenjem dodatnih mjera očuvanja i upravljanja;

PODSJEĆAJUĆI na Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda iz 2007.;

PREPOZNAJUĆI interese stanovnika Arktika, uključujući autohtone narode Arktika, za dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje živih morskih resursa te za zdrave morske ekosustave u Arktičkom oceanu te ističući važnost uključivanja njih i njihovih zajednica; i

ŽELEĆI promicati primjenu znanstvenih spoznaja i znanja autohtonog i lokalnog stanovništva o živim morskim resursima Arktičkog oceana i ekosustavima u kojima se ti resursi pojavljuju kao osnovu za očuvanje ribarstva i upravljanja njime u dijelu središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Upotreba pojmova

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)	„područje Sporazuma” znači jedinstveni dio središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more i koji je okružen vodama pod ribolovnom jurisdikcijom Kanade, Kraljevine Danske u odnosu na Grenland, Kraljevine Norveške, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država;

(b)	„riba” znači vrste riba, mekušaca i rakova osim onih koje pripadaju sedentarnim vrstama kako su definirane u članku 77. Konvencije;

(c)	„ribolov” znači traženje, privlačenje, pronalaženje, lovljenje, vađenje ili izlov ribe ili svaka aktivnost za koju se može razumno očekivati da će dovesti do privlačenja, pronalaženja, lovljenja, vađenja ili izlova ribe;

(d)	„komercijalni ribolov” znači ribolov u komercijalne svrhe;

(e)	„istraživački ribolov” znači ribolov kojemu je svrha procijeniti održivost i izvedivost budućih komercijalnih ribolovnih aktivnosti tako što doprinosi prikupljanju znanstvenih podataka koji se odnose na takve vrste ribolova;

(f)	„plovilo” znači svako plovilo koje se upotrebljava za ribolov, opremljeno je kako bi se upotrijebilo za ribolov ili se planira upotrijebiti za ribolov.

Članak 2.

Cilj ovog Sporazuma

Cilj je ovog Sporazuma spriječiti neregulirani ribolov u dijelu središnjeg Arktičkog oceana koji je otvoreno more primjenom zaštitnih mjera očuvanja i upravljanja u okviru dugoročne strategije zaštite zdravih morskih ekosustava i osiguravanja očuvanja i održivog iskorištavanja ribljih stokova.

Članak 3.

Privremene mjere očuvanja i upravljanja koje se odnose na ribolov

1. Svaka stranka ovlašćuje plovila koja imaju pravo ploviti pod njezinom zastavom da obavljaju komercijalni ribolov na području Sporazuma isključivo u skladu s:

(a)

mjerama očuvanja i upravljanja u cilju održivog upravljanja ribljim stokovima koje je donijela regionalna ili podregionalna organizacija ili aranžman za upravljanje ribarstvom ili više njih, koji su osnovani ili bi mogli biti osnovani i koji djeluju u skladu s međunarodnim pravom radi upravljanja takvim ribolovom u skladu s priznatim međunarodnim normama; ili

(b)	privremenim mjerama očuvanja i upravljanja koje stranke mogu uvesti u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii.

2. Stranke se potiču da provode znanstvena istraživanja u okviru Zajedničkog programa znanstvenog istraživanja i praćenja uspostavljenog na temelju članka 4. i u okviru svojih nacionalnih znanstvenih programa.

3. Stranka može ovlastiti plovila koja imaju pravo ploviti pod njezinom zastavom da obavljaju istraživački ribolov na području Sporazuma isključivo u skladu s mjerama očuvanja i upravljanja koje su stranke uvele na temelju članka 5. stavka 1. točke (d).

4. Stranke osiguravaju da njihove znanstveno-istraživačke aktivnosti koje uključuju lovljenje ribe na području Sporazuma ne narušavaju sprečavanje nereguliranog komercijalnog i istraživačkog ribolova i zaštitu zdravih morskih ekosustava. Stranke se potiče da se međusobno obavješćuju o svojim planovima za odobrenje takvih znanstveno-istraživačkih aktivnosti.

5. Stranke osiguravaju poštovanje privremenih mjera uvedenih na temelju ovog članka i svih dodatnih ili različitih privremenih mjera koje bi se mogle uvesti na temelju članka 5. stavka 1. točke (c).

6. U skladu s člankom 7. Sporazuma iz 1995. stranke koje su obalne države surađuju s drugim strankama kako bi osigurale usklađenost mjera očuvanja i upravljanja u pogledu ribljih stokova koji se nalaze na područjima nacionalne jurisdikcije u središnjem Arktičkom oceanu i izvan tih područja kako bi se osiguralo očuvanje tih ribljih stokova u cijelosti i upravljanje njima.

7. Osim kako je predviđeno u stavku 4., ništa se u ovom Sporazumu ne tumači tako da se ograničuju prava stranaka povezana sa znanstvenim istraživanjima mora kako su navedena u Konvenciji.

Članak 4.

Zajednički program znanstvenog istraživanja i praćenja

1. Stranke olakšavaju suradnju u znanstvenim aktivnostima kojima je cilj povećati znanje o živim morskim resursima središnjeg Arktičkog oceana i ekosustavima u kojima se ti resursi pojavljuju.

2. Stranke su suglasne u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma uspostaviti Zajednički program znanstvenog istraživanja i praćenja u cilju poboljšanja njihova razumijevanja ekosustava na području Sporazuma, a posebno utvrđivanja činjenice bi li, sada ili u budućnosti, na području Sporazuma mogli postojati riblji stokovi koji bi se mogli održivo loviti i mogućih učinaka takvog ribarstva na ekosustave na području Sporazuma.

3. Stranke usmjeravaju razvoj, koordinaciju i provedbu Zajedničkog programa znanstvenog istraživanja i praćenja.

4. Stranke osiguravaju da se u okviru Zajedničkog programa znanstvenog istraživanja i praćenja uzima u obzir rad relevantnih znanstvenih i tehničkih organizacija, tijela i programa te znanje autohtonog i lokalnog stanovništva.

5. U okviru Zajedničkog programa znanstvenog istraživanja i praćenja stranke u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma donose protokol za razmjenu podataka i razmjenjuju relevantne podatke, izravno ili putem relevantnih znanstvenih i tehničkih organizacija, tijela i programa, u skladu s tim protokolom.

6. Stranke održavaju zajedničke znanstvene sastanke, uživo ili na drugi način, barem svake dvije godine i barem dva mjeseca uoči sastanaka stranaka koji se održavaju u skladu s člankom 5., a na njima predstavljaju rezultate svojih istraživanja, preispituju najbolje dostupne znanstvene informacije i pružaju pravodobne znanstvene savjete za sastanke stranaka. Stranke u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma utvrđuju mandat i druge postupke za funkcioniranje zajedničkih znanstvenih sastanaka.

Članak 5.

Preispitivanje i daljnja provedba

1. Stranke se sastaju svake dvije godine ili češće ako tako odluče. Tijekom sastanaka stranke, među ostalim, čine sljedeće:

(a)	preispituju provedbu ovog Sporazuma i, ako je primjereno, razmatraju sva pitanja povezana s trajanjem ovog Sporazuma u skladu s člankom 13. stavkom 2.;

(b)	preispituju sve dostupne znanstvene informacije dobivene u okviru Zajedničkog programa znanstvenog istraživanja i praćenja, nacionalnih znanstvenih programa te iz drugih relevantnih izvora, uključujući znanje autohtonog i lokalnog stanovništva;

(c)

na temelju znanstvenih informacija izvedenih iz Zajedničkog programa znanstvenog istraživanja i praćenja, iz nacionalnih znanstvenih programa i iz drugih relevantnih izvora te uzimajući u obzir relevantna pitanja povezana s upravljanjem ribarstvom i s ekosustavima, uključujući predostrožni pristup i potencijalne negativne učinke ribolova na ekosustave, uzimaju u obzir, među ostalim, činjenicu bi li, zahvaljujući distribuciji, migracijama i brojnosti riba, na području Sporazuma bilo moguće održivo komercijalno ribarstvo te na temelju toga utvrđuju:

i.	hoće li pokrenuti pregovore za osnivanje dodatne regionalne ili podregionalne organizacije ili aranžmana za upravljanje ribarstvom ili više njih radi upravljanja ribarstvom na području Sporazuma; i

ii.	hoće li, nakon pokretanja pregovora u skladu s podtočkom i. i nakon što su se stranke dogovorile o mehanizmima osiguravanja održivosti ribljih stokova, uvesti dodatne ili različite privremene mjere očuvanja i upravljanja u pogledu tih stokova na području Sporazuma;

(d)

u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma uvode mjere očuvanja i upravljanja koje se odnose na istraživački ribolov na području Sporazuma. Stranke povremeno mogu izmijeniti te mjere. Tim se mjerama, među ostalim, osigurava sljedeće:

i.	da se istraživačkim ribolovom ne narušavaju ciljevi ovog Sporazuma;

ii.	da su trajanje, opseg i količina istraživačkog ribolova ograničeni kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjili učinci na riblje stokove i ekosustave te da podliježu standardnim zahtjevima utvrđenima u protokolu za razmjenu podataka donesenom u skladu s člankom 4. stavkom 5.;

iii.	da stranka može odobriti istraživački ribolov samo na temelju pouzdanih znanstvenih istraživanja te pod uvjetom da su ta istraživanja u skladu sa Zajedničkim programom znanstvenog istraživanja i praćenja i nacionalnim znanstvenim programima dotične stranke;

iv.	da stranka može odobriti istraživački ribolov samo nakon što je obavijestila druge stranke o svojim planovima za obavljanje takvog ribolova i omogućila drugim strankama da daju primjedbe na te planove; i

v.	da stranka mora na odgovarajući način pratiti sav istraživački ribolov koji je odobrila i izvijestiti ostale stranke o rezultatima takvog ribolova.

2. Radi promicanja provedbe ovog Sporazuma, među ostalim u pogledu Zajedničkog programa znanstvenog istraživanja i praćenja te drugih aktivnosti poduzetih u skladu s člankom 4., stranke mogu osnovati odbore ili slična tijela u kojima mogu sudjelovati predstavnici arktičkih zajednica, uključujući autohtone narode Arktika.

Članak 6.

Odlučivanje

1. Odluke stranaka o postupovnim pitanjima donose se većinom glasova stranaka koje su glasale za ili protiv.

2. Odluke stranaka o materijalnim pitanjima donose se konsenzusom. Za potrebe ovog Sporazuma „konsenzus” znači nepodnošenje formalnog prigovora u trenutku donošenja odluke.

3. Pitanje se smatra materijalnim ako ga bilo koja stranka smatra materijalnim.

Članak 7.

Rješavanje sporova

Odredbe koje se odnose na rješavanje sporova utvrđene u dijelu VIII. Sporazuma iz 1995. primjenjuju se, mutatis mutandis, na svaki spor između stranaka koji se odnosi na tumačenje ili primjenu ovog Sporazuma, bez obzira na to jesu li one ujedno stranke Sporazuma iz 1995. ili nisu.

Članak 8.

Države koje nisu stranke

1. Stranke potiču države koje nisu stranke ovog Sporazuma da poduzmu mjere koje su u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

2. Stranke poduzimaju mjere koje su u skladu s međunarodnim pravom kako bi plovila koja imaju pravo ploviti pod zastavama država koje nisu stranke odvratile od aktivnosti kojima se narušava djelotvorna provedba ovog Sporazuma.

Članak 9.

Potpisivanje

1. Ovaj je Sporazum otvoren za potpisivanje Kanadi, Narodnoj Republici Kini, Kraljevini Danskoj u odnosu na Farske otoke i Grenland, Islandu, Japanu, Republici Koreji, Kraljevini Norveškoj, Ruskoj Federaciji, Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji u Ilulissatu 3. listopada 2018. te ostaje otvoren za potpisivanje tijekom 12 mjeseci od tog datuma.

2. Za potpisnice ovog Sporazuma on ostaje otvoren za ratifikaciju, prihvat ili odobrenje u bilo kojem trenutku.

Članak 10.

Pristup

1. Za države navedene u članku 9. stavku 1. koje nisu potpisale ovaj Sporazum, i za Europsku uniju ako ga nije potpisala, ovaj Sporazum ostaje otvoren za pristup u bilo kojem trenutku.

2. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke mogu pozvati druge države koje imaju stvaran interes na pristup ovom Sporazumu.

Članak 11.

Stupanje na snagu

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu 30 dana od datuma na koji depozitar primi sve isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju ovog Sporazuma ili pristupu ovom Sporazumu koje su položile države navedene u članku 9 stavku 1. i Europska unija.

2. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma on za svaku državu koja je pozvana na pristup u skladu s člankom 10. stavkom 2. i koja je položila ispravu o pristupu stupa na snagu 30 dana od datuma polaganja te isprave.

Članak 12.

Povlačenje

Stranka se može povući iz ovog Sporazuma u bilo kojem trenutku slanjem pisane obavijesti depozitaru o svojem povlačenju putem diplomatskih kanala uz navođenje datuma na koji to povlačenje počinje proizvoditi učinke, a taj datum mora biti barem šest mjeseci od datuma obavijesti. Povlačenje iz ovog Sporazuma ne utječe na njegovu primjenu među ostalim strankama ni na dužnost stranke koja se povlači da ispuni obveze iz ovog Sporazuma koje bi inače morala ispuniti na temelju međunarodnog prava neovisno o ovom Sporazumu.

Članak 13.

Trajanje ovog Sporazuma

1. Ovaj Sporazum ostaje na snazi tijekom početnog razdoblja od 16 godina od njegova stupanja na snagu.

2. Nakon isteka početnog razdoblja iz stavka 1. ovaj Sporazum ostaje na snazi tijekom jednog ili više uzastopnih petogodišnjih razdoblja produljenja osim ako bilo koja stranka učini sljedeće:

(a)	podnese formalni prigovor na produljenje ovog Sporazuma na posljednjem sastanku stranaka koji se održi prije isteka početnog razdoblja ili bilo kojeg kasnijeg razdoblja produljenja; ili

(b)	pisanim putem depozitaru pošalje formalni prigovor na produljenje najkasnije šest mjeseci prije isteka predmetnog razdoblja.

3. Stranke omogućuju djelotvoran prelazak s ovog Sporazuma na potencijalni novi sporazum kojim se osniva dodatna regionalna ili podregionalna organizacija ili aranžman za upravljanje ribarstvom na području Sporazuma kako bi se zaštitili zdravi morski ekosustavi te osiguralo očuvanje i održivo iskorištavanje ribljih stokova na području Sporazuma.

Članak 14.

Odnos prema drugim sporazumima

1. Stranke priznaju da jesu i da će i dalje biti vezane svojim obvezama na temelju relevantnih odredaba međunarodnog prava, uključujući one iz Konvencije i iz Sporazuma iz 1995., te prepoznaju važnost daljnje suradnje u cilju ispunjenja tih obveza čak i u slučaju da ovaj Sporazum istekne ili se okonča, a ne sklopi se nikakav sporazum o osnivanju dodatne regionalne ili podregionalne organizacije ili aranžmana za upravljanje ribarstvom na području Sporazuma.

2. Ničim u ovom Sporazumu ne dovodi se u pitanje položaj bilo koje stranke u pogledu njezinih prava i obveza na temelju međunarodnih sporazuma i njezin položaj u pogledu bilo kojeg pitanja koje se odnosi na pravo mora, među ostalim u pogledu bilo kojeg položaja koji se odnosi na izvršenje prava i jurisdikcije u Arktičkom oceanu.

3. Ničim u ovom Sporazumu ne dovode se u pitanje prava, jurisdikcija i dužnosti bilo koje stranke na temelju relevantnih odredaba međunarodnog prava kako su navedene u Konvenciji ili u Sporazumu iz 1995., uključujući pravo da predloži pokretanje pregovora o osnivanju dodatne regionalne ili podregionalne organizacije ili aranžmana za upravljanje ribarstvom na području Sporazuma ili više njih.

4. Ovim se Sporazumom ne mijenjaju prava i obveze bilo koje stranke koji proizlaze iz drugih sporazuma koji su u skladu s ovim Sporazumom i kojima se ne utječe na uživanje prava drugih stranaka ili njihovo izvršavanje obveza na temelju ovog Sporazuma. Ovim se Sporazumom ne narušavaju uloga i mandat bilo kojeg postojećeg međunarodnog mehanizma koji se odnosi na upravljanje ribarstvom niti je ovaj Sporazum s njima u sukobu.

Članak 15.

Depozitar

1. Depozitar ovog Sporazuma je Vlada Kanade.

2. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod depozitara.

3. Depozitar obavješćuje sve potpisnike i sve stranke o polaganju svih isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu te izvršava sve druge funkcije kako su predviđene Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora iz 1969.

Sastavljeno u Ilulissatu trećeg listopada dvije tisuće osamnaeste, u jednom izvorniku na engleskom, francuskom, kineskom i ruskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/9

PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2019/408

od 14. ožujka 2019.

o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (1), a posebno njezin članak 14. stavke 1., 3. i 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014.

(2)	Na temelju preispitivanja koje je provelo Vijeće trebalo bi izmijeniti informacije koje se odnose na određene osobe i subjekte iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 269/2014 te izbrisati unos za jednu preminulu osobu.

(3)	Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA

(1) SL L 78, 17.3.2014., str. 6.

PRILOG

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 mijenja se kako slijedi:

unos za sljedeću osobu briše se:

96.	Alexander Vladimirovich ZAKHARCHENKO;

unosi o osobama i subjektima koji se nalaze na popisu u nastavku zamjenjuju se sljedećim unosima:

Osobe

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„19.

Aleksandr Viktorovich VITKO

(Александр Викторович ВИТКО)

Datum rođenja: 13.9.1961.

Mjesto rođenja: Vitebsk (Bjeloruski SSR)

Bivši zapovjednik crnomorske flote, admiral. Zamjenik glavnog zapovjednika ruske mornarice.

Odgovoran za zapovijedanje ruskim snagama koje su okupirale ukrajinski suvereni teritorij.

17.3.2014.

22.

Dmitry Olegovich ROGOZIN

(Дмитрий Олегович РОГОЗИН)

Datum rođenja: 21.12.1963.

Mjesto rođenja: Moskva

Bivši potpredsjednik vlade Ruske Federacije. Javno pozivao na pripojenje Krima.

Od 2018. na položaju glavnog direktora u jednom državnom poduzeću.

21.3.2014.

31.

Valery Kirillovich MEDVEDEV

(Валерий Кириллович МЕДВЕДЕВ)

Valeriy Kyrylovych MEDVEDIEV

(Валерiй Кирилович МЕДВЕДЄВ)

Datum rođenja: 21.8.1946.

Mjesto rođenja: Shmakovka, regija Primorsky

Bivši predsjednik sevastopoljskog izbornog povjerenstva (do 26. svibnja 2017.). Odgovoran je za provedbu krimskog referenduma. Odgovoran je za potpisivanje rezultata referenduma prema ruskom sustavu.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

21.3.2014.

35.

Oleg Yevgenyvich BELAVENTSEV

(Олег Евгеньевич БЕЛАВЕНЦЕВ)

Datum rođenja: 15.9.1949.

Mjesto rođenja: Moskva

Bivši opunomoćeni predstavnik predsjednika Ruske Federacije u takozvanom ‚Krimskom Federalnom Okrugu’, odgovoran za provedbu ustavnih prerogativa ruskog čelnika države na području pripojene Autonomne Republike Krima. Bivši privremeni član Ruskog vijeća sigurnosti.

Bivši opunomoćeni predstavnik predsjednika Ruske Federacije u sjevernokavkaskom federalnom okrugu (do lipnja 2018.).

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

29.4.2014.

36.

Oleg Genrikhovich SAVELYEV

(Олег Генрихович САВЕЛЬЕВ)

Datum rođenja: 27.10.1965.

Mjesto rođenja: Lenjingrad

Bivši ministar za krimske poslove. Odgovoran za integraciju pripojene Autonomne Republike Krima u Rusku Federaciju.

Bivši zamjenik šefa kabineta u ruskoj vladi, odgovoran za organizaciju rada Vladinog povjerenstva za socioekonomski razvoj takozvane ‚Republike Krima’.

Šef kabineta Revizorskog suda Ruske Federacije.

29.4.2014.

46.

Denys Volodymyrovych PUSHYLIN (Денис Володимирович ПУШИЛIН),

Denis Vladimirovich PUSHILIN (Денис Владимирович ПУШИЛИН)

Datum rođenja: 9.5.1981. ili 9.5.1982.

Mjesto rođenja: Makiivka (Donjecka oblast)

Jedan od vođa ‚Narodne Republike Donjecka’. Sudjelovao u zauzimanju i okupaciji regionalne uprave u Donjecku 2014. godine. Do 4. rujna 2015. takozvani zamjenik predsjednika ‚Narodnog vijeća’ takozvane ‚Narodne Republike Donjecka’. Od 4. rujna 2015.‚predsjednik’‚Narodnog vijeća Narodne Republike Donjecka’. Takozvani ‚vršitelj dužnosti čelnika Narodne Republike Donjecka’ nakon 7. rujna 2018. Takozvani ‚čelnik Narodne Republike Donjecka’ nakon takozvanih izbora održanih 11. studenoga 2018.

29.4.2014.

55.

Igor Nikolaevich BEZLER (također poznat kao Bes (vrag))

(Игорь Николаевич БЕЗЛЕР)

Ihor Mykolayovych BEZLER

(Iгор Миколайович БЕЗЛЕР)

Datum rođenja: 30.12.1965.

Mjesto rođenja: Simferopol, Krim

Jedan od bivših vođa samoproglašene paravojne skupine grada Horlivka. Preuzeo je nadzor nad Sigurnosnom službom ukrajinskog ureda u zgradi regije Donjecka te je kasnije zauzeo područni ured Ministarstva unutarnjih poslova u gradu Horlivka. Povezan je s Igorom Strelkovim/Girkinom pod čijim je zapovjedništvom bio uključen u ubojstvo Volodymyra Rybaka, narodnog zastupnika u Gradskom poglavarstvu Horlivke.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

12.5.2014.

83.

Ekaterina Yurievna GUBAREVA

(Екатерина Юрьевна ГУБАРЕВА),

Kateryna Yuriyivna GUBARIEVA (HUBARIEVA)

(Катерина Юрiївна ГУБАРЄВА)

Datum rođenja: 5.7.1983. ili 10.3.1983.

Mjesto rođenja: Kakhovka (oblast Kherson)

U svojstvu bivše takozvane ‚ministrice vanjskih poslova’ bila je odgovorna za obranu takozvane ‚Narodne Republike Donjecka’ te na taj način podrivanje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine. Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu stoga je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

Bivša članica takozvanog ‚Narodnog vijeća’‚Narodne Republike Donjecka’ (do studenoga 2018.).

25.7.2014.

89.

Oksana TCHIGRINA

Oksana Aleksandrovna CHIGRINA (CHYHRYNA)

(Оксана Александровна ЧИГРИНА)

Datum rođenja: moguće 23.7.1981.

Bivša glasnogovornica takozvane ‚vlade’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’ koja je davala izjave kojima se, među ostalim, opravdava rušenje ukrajinskog vojnog zrakoplova, uzimanje talaca i borbene aktivnosti nezakonitih naoružanih skupina kojima su se posljedično podrivali teritorijalna cjelovitost, suverenitet i jedinstvo Ukrajine.

Bivša glasnogovornica Službe za medije LNR-a.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

30.7.2014.

91.

Sergey Vadimovich ABISOV

(Сергей Вадимович АБИСОВ)

Sergiy (Serhiy) Vadymovych ABISOV

(Сергiй Вадимович АБIСОВ)

Datum rođenja: 27.11.1967.

Mjesto rođenja: Simferopol, Krim

Prihvaćanjem imenovanja takozvanim ‚ministrom unutarnjih poslova Republike Krima’ (Odlukom br. 301) koje mu je 5. svibnja 2014. dodijelio predsjednik Rusije te djelovanjem u svojstvu takozvanog ‚ministra unutarnjih poslova’ podrivao je teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i jedinstvo Ukrajine.

U lipnju 2018. otpušten kao takozvani ‚ministar unutarnjih poslova Republike Krima’.

30.7.2014.

97.

Vladimir Petrovich KONONOV (također poznat kao ‚Car’)

(Владимир Петровнч КОНОНОВ)

Volodymyr Petrovych KONONOV

(Володимир Петрович КОНОНОВ)

Datum rođenja: 14.10.1974.

Mjesto rođenja: Gorsky, Luganska oblast

Dana 14. kolovoza 2014. zamijenio je Igora Strelkova/Girkina na funkciji takozvanog ‚ministra obrane’‚Narodne Republike Donjecka’. Navodno od travnja 2014. zapovijeda odredom separatističkih boraca u Donjecku i obećao je riješiti strateški zadatak odbijanja ukrajinske vojne agresije. Kononov je stoga podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

U rujnu 2018. otpušten kao takozvani ‚ministar obrane’.

12.9.2014.

102.

Andrei Nikolaevich RODKIN

(Андрей Николаевич РОДКИН)

Datum rođenja: 23.9.1976.

Mjesto rođenja: Moskva

Bivši moskovski predstavnik takozvane ‚Narodne Republike Donjecka’. U svojim je izjavama, među ostalim, govorio o spremnosti paravojnih snaga za vođenje gerilskog rata i njihovu osvajanju oružanih sustava ukrajinskih oružanih snaga. Podupirao je stoga djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Jedan od bivših vođa ‚Unije dragovoljaca Donbasa’.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

12.9.2014.

103.

Aleksandr Akimovich KARAMAN

(Александр Акимович КАРАМАН)

Alexandru CARAMAN

Datum rođenja: 26.7.1956.

Mjesto rođenja: Cioburciu, okrug Slobozia, sada Republika Moldova

Bivši takozvani ‚zamjenik predsjednika vlade za socijalna pitanja’‚Narodne Republike Donjecka’. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je bio odgovoran za separatističke ‚vladine’ aktivnosti takozvane ‚vlade Narodne Republike Donjecka’. Podupirao je stoga djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Štićenik bivšeg ruskog zamjenika premijera Dmitryja Rogozina. Bivši načelnik ‚uprave Vijeća ministara’‚Narodne Republike Donjecka’.

Do ožujka 2017. takozvani ‚opunomoćeni predstavnik predsjednika’ takozvane ‚Pridnjestarske Republike Moldove’ u Ruskoj Federaciji.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

12.9.2014.

120.

Sergey Yurievich KOZYAKOV

(Сергей Юрьевич КОЗЬЯКОВ)

Serhiy Yuriyovych KOZYAKOV

(Сергiй Юрiйович КОЗЬЯКОВ)

Datum rođenja: 29.9.1982. ili 23.9.1982.

U svojoj bivšoj ulozi takozvanog ‚predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva Luganska’ bio je odgovoran za organiziranje takozvanih ‚izbora’2. studenoga 2014. u ‚Narodnoj Republici Lugansku’. Tim ‚izborima’ prekršilo se ukrajinsko pravo te su stoga bili nezakoniti. Između listopada 2015. i prosinca 2017. bio je takozvani ‚ministar pravosuđa’‚Narodne Republike Luganska’.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu te organiziranjem nezakonitih ‚izbora’ aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

I dalje podupire i opravdava separatističke politike u suradnji sa separatističkim vlastima.

29.11.2014.

122.

Larisa Leonidovna AIRAPETYAN (također poznata kao Larysa AYRAPETYAN, Larisa AIRAPETYAN ili Larysa AIRAPETYAN)

(Лариса Леонидовна АЙРАПЕТЯН)

(Лариса Леонiдiвна АЙРАПЕТЯН)

Datum rođenja: 21.2.1970.

Bivša takozvana ‚ministrica zdravstva’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’. Kandidirala se na takozvanim ‚izborima’ od 2. studenoga 2014. za položaj ‚čelnice’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’.

Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu te službenim sudjelovanjem kao kandidatkinja na nezakonitim ‚izborima’, aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

29.11.2014.

129.

Yevgeniy Eduardovich MIKHAYLOV (također poznat kao Yevhen Eduardovych MYCHAYLOV)

(Евгений Эдуардович МИХАЙЛОВ)

(Євген Едуардович МИХАЙЛОВ)

Datum rođenja: 17.3.1963.

Mjesto rođenja: Arkhangelsk

Bivši takozvani ‚ministar u Vijeću ministara’ (načelnik uprave za državna pitanja) ‚Narodne Republike Donjecka’.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

29.11.2014.

132.

Vladyslav Mykolayovych DEYNEGO (također poznat kao Vladislav Nikolayevich DEYNEGO)

(Владислав Миколайович ДЕЙНЕГО)

(Владислав Николаевич ДЕЙНЕГО)

Datum rođenja: 12.3.1964.

Mjesto rođenja: Romny, oblast Sumy

Ромны, Сумская область

Bivši ‚zamjenik predsjednika’‚Narodnog vijeća’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’.

Trenutačno je takozvani ‚vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’.

29.11.2014.

138.

Alexandr Vasilievich SHUBIN

(Александр Васильевич ШУБИН)

Datum rođenja: 20.5.1972. ili 30.5.1972.

Mjesto rođenja: Lugansk

Bivši takozvani ‚ministar pravosuđa’ nezakonite takozvane ‚Narodne Republike Luganska’. Bivši predsjednik ‚Središnjeg izbornog povjerenstva’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’.

Otpušten kao predsjednik ‚Središnjeg izbornog povjerenstva’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’ u lipnju 2018.

16.2.2015.

142.

Aleksandr Yurievich TIMOFEEV

(Александр Юрьевич ТИМОФЕЕВ)

Oleksandr Yuriyovych TYMOFEYEV

(Олександр Юрiйович ТИМОФЕЄВ)

Datum rođenja: 15.5.1971.

Mjesto rođenja: Nevinnomyssk, Stavropol Krai

Невинномысск, Ставропольский край

Bivši takozvani ‚ministar financija i poreza’‚Narodne Republike Donjecka’.

U rujnu 2018. otpušten kao takozvani ‚ministar financija i poreza’.

16.2.2015.

149.

Andrei Valeryevich KARTAPOLOV

(Андрей Валерьевич КАРТAПOЛOВ)

Datum rođenja: 9.11.1963.

Mjesto rođenja: NJDR (DDR)

Bivši zapovjednik zapadnog vojnog okruga. Bivši ravnatelj Glavnog odjela za operacije i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Ruske Federacije. Aktivno sudjeluje u oblikovanju i provedbi vojne kampanje ruskih snaga u Ukrajini.

Prema utvrđenim aktivnostima glavnog stožera provođenjem operativne kontrole nad oružanim snagama aktivno je sudjelovao u oblikovanju i provedbi politike ruske vlade kojom se ugrožava teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Zamjenik ministra obrane od srpnja 2018.

16.2.2015.”

Subjekti

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja
„4.	takozvana ‚Narodna Republika Donjeck’ ‚Донецкая народная республика’ ‚Donétskaya naródnaya respúblika’	Službene informacije: https://dnr-online.ru/ http://smdnr.ru/ https://dnrsovet.su/ https://denis-pushilin.ru/	Takozvana ‚Narodna Republika Donjeck’ proglašena je 7. travnja 2014. Odgovorna za organiziranje nezakonitog referenduma 11. svibnja 2014. Proglašenje neovisnosti 12. svibnja 2014. Takozvane ‚narodne republike’ Donjeck i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju takozvane ‚Federalne Države Novorusije’. Time se krši ukrajinsko ustavno pravo, a posljedično i međunarodno pravo te se tako podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Ujedno je umiješana u novačenje za nezakonite naoružane separatističke skupine te tako ugrožava stabilnost ili sigurnost Ukrajine.	25.7.2014.
5.	takozvana ‚Federalna Država Novorusija’ ‚Федеративное государство Новороссия’ ‚Federativnoye Gosudarstvo Novorossiya’	Službena priopćenja za tisak: http://novopressa.ru/ http://novorossia-tv.ru/ http://novorossia.today/ http://novorossiia.ru/ https://www.novorosinform.org/	Takozvane ‚narodne republike’ Donjeck i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju nepriznate takozvane ‚Federalne Države Novorusije’. Time se krši ukrajinsko ustavno pravo, a posljedično i međunarodno pravo te se tako ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.	25.7.2014.
24.	Republika Donjeck (javna organizacija) Донецкая республика	Službene informacije: http://oddr.info/	Javna ‚organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Donjeck’. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina. Osnovao ju je Andriy PURGIN, a na čelu joj je bio Alexander ZAKHARCHENKO. Denis PUSHYLIN 2018. nominiran je za ‚čelnika’ takozvane ‚Narodne Republike Donjecka’.	29.11.2014.
25.	Mir regiji Lugansk (Mir Luganschine) Мир Луганщине	https://mir-lug.info/	Javna ‚organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.	29.11.2014.
26.	Slobodni Donbass (također poznat kao ‚Slobodni Donbas’, ‚Svobodny Donbass’) Свободньιй Донбасс	http://www.odsd.ru/	Javna ‚organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Donjecka’. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.	29.11.2014.
28.	Gospodarska unija Luganska (Luganskiy Ekonomicheskiy Soyuz) Луганский экономический союз	Službene informacije: https://nslnr.su/about/obshchestvennye-organizatsii/337/ https://vk.com/public97306393	‚Društvena organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na nezakonitim takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’. Nominirala je kandidata, Olega AKIMOVA, za ‚čelnika’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’ 2014. i za člana takozvanog ‚Narodnog vijeća Narodne Republike Luganska’ 2018. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.	29.11.2014.”

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/16

PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2019/409

od 14. ožujka 2019.

o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014.

(2)

S obzirom na uporabu sile od strane Ruske Federacije, koja je 25. studenoga 2018. u tjesnacu Kerč dovela do uhićenja ukrajinskih vojnika i zapljene plovila, čime je prekršeno međunarodno pravo te suverenost i teritorijalna cjelovitost Ukrajine, Vijeće smatra da bi na popis osoba, subjekata i tijela koji podliježu mjerama ograničavanja, kako je naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014, trebalo dodati osam osoba.

(3)	Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Osobe navedene u Prilogu ovoj Uredbi dodaju se na popis naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA

(1) SL L 78, 17.3.2014., str. 6.

PRILOG

Sljedeće osobe dodaju se na popis osoba naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014:

Ime i prezime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„176.

Sergey Nikolayevich STANKEVICH

(Сергей Николаевич СТАНКЕВИЧ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 27.1.1963.

Načelnik Uprave za granicu za ‚Republiku Krim i grad Sevastopolj’ u okviru Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije, kontraadmiral. U tom je svojstvu bio odgovoran za djelovanja flote obalne straže Ruske Federacije protiv Ukrajine 25. studenoga 2018. kojima je ukrajinskim plovilima spriječen pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

177.

Andrey Borisovich SHEIN

(Андрей Борисович ШЕИН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 10.6.1971.

Zamjenik načelnika Uprave za granicu za ‚Republiku Krim i grad Sevastopolj’ u okviru Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije – načelnik jedinice obalne straže. U tom je svojstvu sudjelovao u operacijama protiv ukrajinskih brodova i njihovih posada tijekom djelovanja Ruske Federacije protiv Ukrajine 25. studenoga 2018., kojima je ukrajinskim plovilima spriječen pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

178.

Aleksey Mikhailovich SALYAEV

Aleksey Mikhailovich SALYAYEV

Oleksii Mykhailovych SALIAIEV

(Алексей Михайлович САЛЯЕВ, Олексій Михайлович САЛЯЄВ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 22.8.1978.

Zapovjedni časnik patrolnog broda za ophodnju granice ‚Don’ (bočne oznake 353) Službe graničnog nadzora u okviru Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije. Zapovijedao je plovilom, koje je aktivno sudjelovalo u djelovanjima Ruske Federacije protiv ukrajinskih plovila i njihovih posada 25. studenoga 2018., i vodio manevar namjernog zabijanja u tegljač ukrajinske ratne mornarice ‚Yany Kapu’. Tim djelovanjima ukrajinskim plovilima spriječen je pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

179.

Andrei SHIPITSIN/ SHYPITSIN

(Андрей ШИПИЦИН/ ШИПІЦИН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 25.12.1969.

Zapovjedni časnik patrolnog broda za ophodnju granice ‚Izumrud’ Službe graničnog nadzora u okviru Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije. Zapovijedao je plovilom, koje je aktivno sudjelovalo u djelovanjima Ruske Federacije protiv ukrajinskih plovila i njihovih posada 25. studenoga 2018., kojima je ukrajinskim plovilima spriječen pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

180.

Aleksey Vladimirovich SHATOKHIN/ Oleksii Volodymyrovich SHATOKHIN

(Алексей Владимирович ШАТОХИН / Олексій Володимирович ШАТОХІН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 26.1.1971.

Načelnik službe kontrolne točke u tjesnacu Kerč za ‚Republiku Krim i grad Sevastopolj’ u okviru Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije. Sudjelovao je u operacijama protiv ukrajinskih plovila tijekom djelovanja Ruske Federacije protiv ukrajinskih plovila i njihovih posada 25. studenoga 2018., kojima je ukrajinskim plovilima spriječen pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

181.

Ruslan Alexandrovich ROMASHKІN

(Руслан Александрович РОМАШКИН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 15.6.1976.

Načelnik službe kontrolne točke za ‚Republiku Krim i grad Sevastopolj’ u okviru Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije. U tom svojstvu bio je odgovoran za koordiniranje djelovanja snaga Ruske Federacije protiv ukrajinskih plovila i njihovih posada 25. studenoga 2018., kojima je ukrajinskim plovilima spriječen pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

182.

Sergey Alekseevich SHCHERBAKOV

(Сергей Алексеевич ЩЕРБАКОВ; Сергій Олексійович ЩЕРБАКОВ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 2.11.1986.

Zapovjedni časnik protupodmorničkog broda ‚Suzdalets’ crnomorske flote Ruske Federacije. Zapovijedao je brodom koji je sudjelovao u djelovanjima Ruske Federacije protiv ukrajinskih brodova i njihovih posada 25. studenoga 2018. te je aktivno sudjelovao u blokadi tegljača ‚Yany Kapu’ i zapljeni topovnjače ‚Nikopol’. Tim djelovanjima ukrajinskim plovilima spriječen je pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

183.

Aleksandr Vladimirovich DVORNIKOV

(Александр Владимирович ДВОРНИКОВ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 22.8.1961.

Mjesto rođenja: Ussuriysk, Primorskiy Krai, Ruska Federacija

Zapovjednik južne vojne oblasti ruskih oružanih snaga, general pukovnik i odgovoran za vojne snage u regiji, između ostalog na ilegalno pripojenom Krimu i u ilegalnom pripojenom Sevastopolju. U tom svojstvu bio je odgovoran za djelovanja crnomorske flote Ruske Federacije i drugih vojnih snaga Ruske Federacije protiv Ukrajine 25. studenoga 2018., kojima je ukrajinskim plovilima spriječen pristup njihovoj obali na Azovskome moru, što predstavlja podrivanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te podrivanje sigurnosti Ukrajine sprečavanjem kretanja i operativnosti ukrajinskih vojnih brodova.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.”

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/20

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/410

оd 29. studenoga 2018.

o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o detaljima i strukturi informacija u području platnih usluga koje nadležna tijela dostavljaju Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (1), a posebno njezin članak 15. stavak 5. treći podstavak,

budući da:

(1)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) uspostavlja i vodi, u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366, elektronički središnji registar koji sadržava popis svih institucija za platni promet i institucija za elektronički novac te njihovih zastupnika i podružnica. Stoga nadležna tijela trebaju EBA-i dostavljati detalje na temelju kojih će korisnici platnih usluga i druge zainteresirane strane moći jednostavno i nedvojbeno utvrditi identitet svakog subjekta upisanog u registar te identificirati državno područje na kojem taj subjekt obavlja ili namjerava obavljati svoju djelatnost. Korisnici platnih usluga trebali bi moći identificirati platne usluge i usluge elektroničkog novca koje ti subjekti pružaju.

(2)

Elektronički središnji registar trebao bi sadržavati i informacije o pružateljima usluga koji su isključeni iz područja primjene Direktive (EU) 2015/2366 a obavljaju bilo koji od poslova iz članka 3. točke (k) podtočaka i. i ii. i točke (l) te direktive koji su svojim nadležnim tijelima dostavili obavijest u skladu s člankom 37. stavkom 2. ili 3. te direktive. Da bi se zajamčilo dosljedno tumačenje i primjena tih odredbi u cijeloj Uniji, informacije o tim pružateljima usluga navedene u registru trebale bi sadržavati kratki opis njihovih djelatnosti, kako ih nadležna tijela dostave, uključujući informacije o temeljnom platnom instrumentu koji se koristi te opći opis usluge koja se pruža.

(3)	Da bi potrošači mogli lako razumjeti informacije sadržane u elektroničkom središnjem registru, te bi informacije trebale biti jasne i nedvosmislene. Pri navođenju informacija u registar trebalo bi voditi računa o specifičnostima nacionalnog jezika.

(4)	Da bi se osiguralo jednako navođenje informacija, nadležna bi tijela trebala EBA-i dostavljati informacije na standardiziranom obrascu.

(5)	Ova Uredba temelji se na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koje je EBA dostavila Komisiji.

(6)

EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Detalji i format informacija koje se dostavljaju u skladu s člankom 15. stavkom 1. Direktive (EU) 2015/2366

1. Za potrebe članka 15. stavka 1. Direktive (EU) 2015/2366, nadležna tijela dostavljaju EBA-i informacije u skladu sa stavcima od 2. do 9.

2. Kad je riječ o institucijama za platni promet i njihovim podružnicama koje pružaju usluge u državi članici koja nije njihova matična država članica, nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 1. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

3. Kad je riječ o fizičkim i pravnim osobama na koje se primjenjuje izuzeće u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2015/2366, nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 2. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

4. Kad je riječ o pružateljima usluga pružanja informacija o računu i njihovim podružnicama koje pružaju usluge u državi članici koja nije njihova matična država članica, nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 3. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

5. Kad je riječ o institucijama za elektronički novac i njihovim podružnicama koje pružaju usluge u državi članici koja nije njihova matična država članica, nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 4. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

6. Kad je riječ o pravnim osobama na koje se primjenjuje izuzeće u skladu s člankom 9. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 5. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

7. Kad je riječ o zastupnicima institucija za platni promet, pružateljima usluga pružanja informacija o računu i institucijama za elektronički novac koji pružaju platne usluge u svim državama članicama, zastupnicima fizičkih ili pravnih osoba na koje se primjenjuje izuzeće u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2015/2366 te zastupnicima pravnih osoba na koje se primjenjuje izuzeće u skladu s člankom 9. Direktive 2009/110/EZ, nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 6. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

8. Kad je riječ o institucijama iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) koje u skladu s nacionalnim pravom imaju pravo pružati platne usluge, nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 7. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

9. Kad je riječ o pružateljima usluga iz članka 3. točke (k) podtočaka i. i ii. i točke (l) Direktive (EU) 2015/2366, nadležna tijela dostavljaju detalje navedene u tablici 8. u Prilogu u formatu koji je utvrđen u toj tablici.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 337, 23.12.2015., str. 35.

(2) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(3) Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).

(4) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

PRILOG

Tablica 1. – Informacije o institucijama za platni promet

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Institucija za platni promet”

Naziv institucije za platni promet

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv institucije za platni promet unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv institucije navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive institucije. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Trgovački naziv institucije za platni promet

Tekst (250 znakova)

Trgovački naziv institucije za platni promet unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod trgovačkog naziva ili zamjenski trgovački naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Moguće je upisati sve trgovačke nazive ako institucija za platni promet upotrebljava više od jednog trgovačkog naziva. Ti se nazivi odvajaju znakom „/”.

Unos u ovo polje nije obvezan za nadležna tijela.

Adresa mjesta uprave institucije za platni promet

Adresa mjesta uprave institucije za platni promet unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika adresu navode barem na jednom službenom jeziku. Adrese navedene na nekoliko službenih nacionalnih jezika odvajaju se znakom „/”.

4.1.

Država

Unaprijed definiran tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a:

Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina.

4.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

4.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

4.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj institucije za platni promet

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj fizičkih i pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

broj odobrenja – broj ili šifra koju je instituciji za platni promet s odobrenjem dodijelilo nadležno tijelo države članice na čijem državnom području taj subjekt ima poslovni nastan;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije fizičkih i pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o instituciji za platni promet i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Platne usluge za čije je obavljanje institucija za platni promet dobila odobrenje

Višestruke unaprijed definirane opcije (od jedne do 13 opcija)

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

Postojeći status odobrenja institucije za platni promet

Tekst (10 znakova)

Postojeći status odobrenja institucije za platni promet bira se s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdano

2.	☐ Povučeno

Datum odobrenja

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum odobrenja institucije za platni promet. Ovisno o praksi nadležnog tijela, taj datum može biti datum izdavanja odobrenja nadležnog tijela instituciji za platni promet ili datum njezina uvrštenja u nacionalni javni registar.

10.

Datum povlačenja odobrenja (ako je primjenjivo)

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum povlačenja odobrenja institucije za platni promet. To je datum povlačenja odobrenja izdanog instituciji za platni promet.

11.

Država članica domaćin u kojoj institucija za platni promet pruža ili namjerava pružati platne usluge na temelju slobode pružanja usluga i odnosne platne usluge o kojima je obaviješteno nadležno tijelo države članice domaćina

Višestruke unaprijed definirane opcije (najviše 31 opcija, svaka ima najviše 13 unaprijed definiranih podopcija)

☐

Austrija:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Belgija:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Bugarska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Hrvatska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Cipar:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Češka:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Danska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Estonija:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Finska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Francuska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Njemačka:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Grčka:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Mađarska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Island:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Irska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Italija:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Latvija:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Lihtenštajn:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Litva:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Luksemburg:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Malta:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Nizozemska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Norveška:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Poljska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Portugal:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Rumunjska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Slovačka:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Slovenija:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Španjolska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Švedska:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Ujedinjena Kraljevina:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

12.

Naziv podružnice institucije za platni promet s poslovnim nastanom u državi članici koja nije matična država članica institucije za platni promet

Tekst (najviše 200 znakova)

Službeni naziv podružnice koji se navodi u registru naziv je institucije za platni promet ili naziv te podružnice. Unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv podružnice navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva ili trgovačkog naziva podružnice na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive podružnice. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

13.

Adresa glavne podružnice institucije za platni promet u državi članici domaćinu

Adresa glavne podružnice institucije za platni promet u državi članici domaćinu unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

13.1.

Zemlja

Unaprijed definiran tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

13.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

13.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

13.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

14.

Država članica domaćin u kojoj institucija za platni promet pruža ili namjerava pružati platne usluge na temelju slobode poslovnog nastana osnivanjem podružnice i odnosne platne usluge o kojima je obaviješteno nadležno tijelo države članice domaćina:

Višestruke unaprijed definirane opcije (najviše 31 opcija, svaka ima najviše 13 unaprijed definiranih podopcija)

Iste opcije kao u retku 11 u ovoj tablici.

Tablica 2 – Informacije o fizičkim i pravnim osobama na koje se primjenjuje izuzeće u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2015/2366

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Institucija za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće”

Naziv institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv institucije navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive institucije. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Trgovački naziv institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće

Tekst (250 znakova)

Trgovački naziv institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod trgovačkog naziva ili zamjenski trgovački naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Moguće je upisati sve trgovačke nazive ako institucija za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće upotrebljava više od jednog trgovačkog naziva. Ti se nazivi odvajaju znakom „/”.

Unos u ovo polje nije obvezan za nadležna tijela.

Adresa mjesta uprave institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće

Adresa mjesta uprave institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

4.1.

Zemlja

Unaprijed definirani tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

4.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

4.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

4.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj fizičkih i pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije fizičkih i pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o instituciji za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Platne usluge za koje je institucija za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće registrirana

Višestruke unaprijed definirane opcije (od jedne do 13 opcija)

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

Postojeći status registracije institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće

Tekst (10 znakova)

Postojeći status registracije institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće bira se s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Odobrena

2.	☐ Povučena

Datum registracije

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum registracije institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće. Ovisno o praksi nadležnog tijela, taj datum može biti datum registracije institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće pri nadležnom tijelu ili datum njezina uvrštenja u nacionalni javni registar.

10.

Datum povlačenja registracije (ako je primjenjivo)

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum povlačenja registracije institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće. To je datum povlačenja registracije institucije za platni promet na koju se primjenjuje izuzeće.

Tablica 3 – Informacije o pružateljima usluga pružanja informacija o računu

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Pružatelj usluga pružanja informacija o računu”.

Naziv pružatelja usluga pružanja informacija o računu

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv pružatelja usluga pružanja informacija o računu unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv pružatelja usluga pružanja informacija o računu navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva pružatelja usluga pružanja informacija o računu na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv tog pružatelja usluga na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive pružatelja usluga pružanja informacija o računu. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Trgovački naziv pružatelja usluga pružanja informacija o računu

Tekst (250 znakova)

Trgovački naziv pružatelja usluga pružanja informacija o računu unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na drugom jeziku na latiničnom pismu.

Moguće je upisati sve trgovačke nazive ako pružatelj usluga pružanja informacija o računu upotrebljava više od jednog trgovačkog naziva. Ti se nazivi odvajaju znakom „/”.

Unos u ovo polje nije obvezan za nadležna tijela.

Adresa mjesta uprave pružatelja usluga pružanja informacija o računu

Adresa mjesta uprave pružatelja usluga pružanja informacija o računu unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

4.1.

Zemlja

Unaprijed definirani tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

4.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

4.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

4.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj pružatelja usluga pružanja informacija o računu

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj fizičkih i pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije fizičkih i pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o pružatelju usluga pružanja informacija o računu i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Platne usluge za čije je obavljanje pružatelj usluga pružanja informacija o računu registriran

Tekst (26 znakova)

Unaprijed definirana opcija – „Usluge pružanja informacija o računu”

Postojeći status registracije pružatelja usluga pružanja informacija o računu

Tekst (10 znakova)

Postojeći status registracije pružatelja usluga pružanja informacija o računu bira se s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Odobrena

2.	☐ Povučena

Datum registracije

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum registracije pružatelja usluga pružanja informacija o računu. Ovisno o praksi nadležnog tijela, taj datum može biti datum registracije pružatelja usluga pružanja informacija o računu pri nadležnom tijelu ili datum njegova uvrštenja u nacionalni javni registar.

10.

Datum povlačenja registracije (ako je primjenjivo)

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum povlačenja registracije pružatelja usluga pružanja informacija o računu. To je datum povlačenja registracije pružatelja usluga pružanja informacija o računu.

11.

Država članica domaćin u kojoj pružatelj usluga pružanja informacija o računu pruža ili namjerava pružati usluge pružanja informacija o računu na temelju slobode pružanja usluga

Višestruke unaprijed definirane opcije (najviše 31 opcija)

Država članica domaćin u kojoj pružatelj usluga pružanja informacija o računu pruža ili namjerava pružati usluge pružanja informacija o računu na temelju slobode pružanja usluga:

☐ Austrija

☐ Belgija

☐ Bugarska

☐ Hrvatska

☐ Cipar

☐ Češka

☐ Danska

☐ Estonija

☐ Finska

☐ Francuska

☐ Njemačka

☐ Grčka

☐ Mađarska

☐ Island

☐ Irska

☐ Italija

☐ Latvija

☐ Lihtenštajn

☐ Litva

☐ Luksemburg

☐ Malta

☐ Nizozemska

☐ Norveška

☐ Poljska

☐ Portugal

☐ Rumunjska

☐ Slovačka

☐ Slovenija

☐ Španjolska

☐ Švedska

☐ Ujedinjena Kraljevina

12.

Naziv podružnice pružatelja usluga pružanja informacija o računu s poslovnim nastanom u državi članici koja nije matična država članica pružatelja usluga pružanja informacija o računu

Tekst (najviše 200 znakova)

Službeni naziv podružnice koji se navodi u registru naziv je pružatelja usluga pružanja informacija o računu ili naziv te podružnice. Unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv podružnice navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva ili trgovačkog naziva podružnice na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive podružnice. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

13.

Adresa glavne podružnice pružatelja usluga pružanja informacija o računu u državi članici domaćinu

Adresa glavne podružnice pružatelja usluga pružanja informacija o računu u državi članici domaćinu unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

13.1.

Zemlja

Tekst (2 znakova)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

13.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

13.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

13.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

14.

Država članica domaćin u kojoj pružatelj usluga pružanja informacija o računu pruža ili namjerava pružati usluge pružanja informacija o računu na temelju slobode poslovnog nastana osnivanjem podružnice

Višestruke unaprijed definirane opcije (najviše 31 opcija)

Država članica domaćin u kojoj pružatelj usluga pružanja informacija o računu pruža ili namjerava pružati platne usluge na temelju slobode poslovnog nastana osnivanjem podružnice:

☐ Austrija

☐ Belgija

☐ Bugarska

☐ Hrvatska

☐ Cipar

☐ Češka

☐ Danska

☐ Estonija

☐ Finska

☐ Francuska

☐ Njemačka

☐ Grčka

☐ Mađarska

☐ Island

☐ Irska

☐ Italija

☐ Latvija

☐ Lihtenštajn

☐ Litva

☐ Luksemburg

☐ Malta

☐ Nizozemska

☐ Norveška

☐ Poljska

☐ Portugal

☐ Rumunjska

☐ Slovačka

☐ Slovenija

☐ Španjolska

☐ Švedska

☐ Ujedinjena Kraljevina

Tablica 4. – Informacije o institucijama za elektronički novac

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Institucija za elektronički novac”.

Naziv institucije za elektronički novac

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv institucije za elektronički novac unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv institucije navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive institucije. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Trgovački naziv institucije za elektronički novac

Tekst (250 znakova)

Trgovački naziv institucije za elektronički novac unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod trgovačkog naziva ili zamjenski trgovački naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Moguće je upisati sve trgovačke nazive ako institucija za elektronički novac upotrebljava više od jednog trgovačkog naziva. Ti se nazivi odvajaju znakom „/”.

Unos u ovo polje nije obvezan za nadležna tijela.

Adresa mjesta uprave institucije za elektronički novac

Adresa mjesta uprave institucije za elektronički novac unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

4.1.

Zemlja

Unaprijed definirani tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

4.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

4.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

4.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj institucije za elektronički novac

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

broj odobrenja – broj ili šifra koju je instituciji za elektronički novac s odobrenjem dodijelilo nadležno tijelo države članice na čijem državnom području ti subjekti imaju poslovni nastan;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o instituciji za elektronički novac i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Usluge elektroničkog novca i platne usluge za čije je obavljanje institucija za elektronički novac dobila odobrenje

Višestruke unaprijed definirane opcije (od jedne do 15 opcija)

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

Postojeći status odobrenja institucije za elektronički novac

Tekst (10 znakova)

Postojeći status odobrenja institucije za elektronički novac bira se s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdano

2.	☐ Povučena

Datum odobrenja

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum odobrenja institucije za elektronički novac Ovisno o praksi nadležnog tijela, taj datum može biti datum izdavanja odobrenja nadležnog tijela instituciji za elektronički novac ili datum njezina uvrštenja u nacionalni javni registar.

10.

Datum povlačenja registracije (ako je primjenjivo)

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum povlačenja odobrenja institucije za elektronički novac To je datum povlačenja odobrenja izdanog instituciji za elektronički novac.

11.

Država članica domaćin u kojoj institucija za elektronički novac pruža ili namjerava pružati usluge na temelju slobode pružanja usluga i odnosne usluge o kojima je obaviješteno nadležno tijelo države članice domaćina:

Višestruke unaprijed definirane opcije (najviše 31 opcija, svaka ima najviše 14 unaprijed definiranih podopcija)

Država članica domaćin u kojoj institucija za elektronički novac pruža ili namjerava pružati usluge na temelju načela slobode pružanja usluga i odnosne usluge o kojima je obaviješteno nadležno tijelo države članice domaćina:

☐

Austrija:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Belgija:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Bugarska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Hrvatska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Cipar:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Češka:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Danska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Estonija:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Finska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Francuska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Njemačka:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Grčka:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Mađarska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Island:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Irska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Italija:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Latvija:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Lihtenštajn:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Litva:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Luksemburg:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Malta:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Nizozemska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Norveška:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Poljska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Portugal:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Rumunjska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Slovačka:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Slovenija:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Španjolska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Švedska:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

☐

Ujedinjena Kraljevina:

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

7.	☐ Usluge iniciranja plaćanja

8.	☐ Usluge pružanja informacija o računu

12.

Naziv podružnice institucije za elektronički novac s poslovnim nastanom u državi članici koja nije matična država članica institucije za elektronički novac

Tekst (najviše 200 znakova)

Službeni naziv podružnice koji se navodi u registru naziv je institucije za elektronički novac ili naziv te podružnice. Unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv podružnice navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva ili trgovačkog naziva podružnice na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive podružnice. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

13.

Adresa glavne podružnice institucije za elektronički novac u državi članici domaćinu

Adresa glavne podružnice institucije za elektronički novac unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

13.1.

Zemlja

Unaprijed definiran tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

13.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

13.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

13.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

14.

Država članica domaćin u kojoj institucija za elektronički novac pruža ili namjerava pružati usluge na temelju slobode poslovnog nastana osnivanjem podružnice i odnosne usluge o kojima je obaviješteno nadležno tijelo države članice domaćina:

Višestruke unaprijed definirane opcije (najviše 31 opcija, svaka ima najviše 14 unaprijed definiranih podopcija)

Država članica domaćin u kojoj institucija za elektronički novac pruža ili namjerava pružati platne usluge na temelju slobode poslovnog nastana osnivanjem podružnice i odnosne usluge o kojima je obaviješteno nadležno tijelo države članice domaćina:

Iste opcije kao u retku 11 u ovoj tablici.

Tablica 5 – Informacije o fizičkim i pravnim osobama na koje se primjenjuje izuzeće u skladu s člankom 9. Direktive 2009/110/EZ

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Institucija za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće”.

Naziv institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv institucije navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive institucije. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Trgovački naziv institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće

Tekst (250 znakova)

Trgovački naziv institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod trgovačkog naziva ili zamjenski trgovački naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Moguće je upisati sve trgovačke nazive ako institucija za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće upotrebljava više od jednog trgovačkog naziva. Ti se nazivi odvajaju znakom „/”.

Unos u ovo polje nije obvezan za nadležna tijela.

Adresa mjesta uprave institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće

Adresa mjesta uprave institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

4.1.

Zemlja

Unaprijed definirani tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

4.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

4.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

4.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o instituciji za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Usluge elektroničkog novca i platne usluge za čije je obavljanje institucija za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće registrirana

Višestruke unaprijed definirane opcije (od jedne do 15 opcija)

Usluge elektroničkog novca s unaprijed definiranog popisa:

☐ Izdavanje, distribucija i otkup elektroničkog novca

Platne usluge s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Usluge kojima se omogućuju gotovinske uplate na račune za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

2.	☐ Usluge kojima se omogućuje podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi vođenja računa za plaćanje

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos sredstava na računu za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

(a)	☐ izravna terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

(b)	☐ platne transakcije platnom karticom ili sličnim uređajem

(c)	☐ kreditni transferi, uključujući trajne naloge

5.	☐ Izdavanje platnih instrumenata ☐ Prihvaćanje platnih transakcija

6.	☐ Novčane pošiljke

Postojeći status registracije institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće

Tekst (10 znakova)

Postojeći status registracije institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće bira se s unaprijed definiranog popisa:

1.	☐ Odobrena

2.	☐ Povučena

Datum registracije

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum registracije institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće. Ovisno o praksi nadležnog tijela, taj datum može biti datum registracije institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće pri nadležnom tijelu ili datum njezina uvrštenja u nacionalni javni registar.

10.

Datum povlačenja registracije (ako je primjenjivo)

Numerička oznaka (8 znakova)

Datum povlačenja registracije institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće. To je datum povlačenja registracije institucije za elektronički novac na koju se primjenjuje izuzeće.

Tablica 6. – Informacije o zastupnicima

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Zastupnik”.

Naziv zastupnika

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv zastupnika unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv zastupnika navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva zastupnika na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv tog zastupnika na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive zastupnika. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Adresa zastupnika

Adresa mjesta uprave zastupnika unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

3.1.

Zemlja

Unaprijed definirani tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

3.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

3.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

3.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj zastupnika

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj fizičkih i pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije fizičkih i pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o zastupniku i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Naziv fizičke ili pravne osobe u čije ime zastupnik obavlja platne usluge

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv fizičke ili pravne osobe u čije ime zastupnik obavlja platne usluge unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv fizičke ili pravne osobe navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva fizičke ili pravne osobe na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv te fizičke ili pravne osobe na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive fizičke ili pravne osobe.

Nacionalni identifikacijski broj fizičke ili pravne osobe u čije ime zastupnik obavlja platne usluge

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka koje upotrebljava nadležno tijelo matične države članice koje dostavlja informacije EBA-i:

nacionalni identifikacijski broj fizičkih i pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

broj odobrenja – broj ili šifra koju je instituciji za platni promet ili instituciji za elektronički novac s odobrenjem dodijelilo nadležno tijelo države članice na čijem području ti subjekti imaju poslovni nastan;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije fizičkih i pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Postojeći status registracije zastupnika

Tekst (10 znakova)

Postojeći status registracije zastupnika bira se s unaprijed definiranog popisa:

☐ Aktivan

2.	☐ Neaktivan

Tablica 7 – Informacije o institucijama iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koje u skladu s nacionalnim pravom imaju pravo pružati platne usluge

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Institucija iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo obavljati pružati platne usluge”

Naziv institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo pružati platne usluge

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo pružati platne usluge unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv institucije navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv institucije na drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive institucije. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Trgovački naziv institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo pružati platne usluge

Tekst (250 znakova)

Trgovački naziv institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo pružati platne usluge unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva institucije na latinici, prijevod trgovačkog naziva ili zamjenski trgovački naziv institucije na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Moguće je upisati sve trgovačke nazive ako institucija upotrebljava više od jednog trgovačkog naziva. Ti se nazivi odvajaju znakom „/”.

Unos u ovo polje nije obvezan za nadležna tijela.

Adresa mjesta uprave institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo pružati platne usluge

Adresa mjesta uprave institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo pružati platne usluge unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

4.1.

Zemlja

Unaprijed definiran tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

4.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

4.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

4.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU koja u skladu s nacionalnim pravom ima pravo pružati platne usluge

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj fizičkih i pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije fizičkih i pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o instituciji za platni promet i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Tablica 8 – Format informacija o pružateljima usluga navedenih u članku 3. točki (k) podtočkama i. i ii. i točki (l) Direktive (EU) 2015/2366

Redak

Polje

Maksimalna dužina polja

Format

Vrsta fizičke ili pravne osobe

Unaprijed definiran tekst

Unaprijed definirana opcija – „Pružatelj usluga isključen iz područja primjene Direktive o uslugama platnog prometa (PSD2)”

Naziv pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2

Tekst (250 znakova)

Službeni naziv pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2 unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Naziv pružatelja usluga navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva pružatelja usluga na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv tog pružatelja usluga na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Države članice koje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika navode sve službene nazive tog pružatelja usluga. Nazivi se odvajaju znakom „/”.

Trgovački naziv pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2

Tekst (250 znakova)

Trgovački naziv pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2 unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju naziva pružatelja usluga na latinici, prijevod naziva ili zamjenski naziv tog pružatelja usluga na nekom drugom jeziku na latiničnom pismu.

Moguće je upisati sve trgovačke nazive ako pružatelj usluga isključen iz područja primjene PSD2 ima nekoliko trgovačkih naziva. Ti se nazivi odvajaju znakom „/”.

Unos u ovo polje nije obvezan za nadležna tijela.

Adresa pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2

Adresa mjesta uprave pružatelja usluga unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Adresa se navodi na nacionalnom jeziku određene države članice. Države članice u kojima je službeno pismo grčki alfabet ili ćirilica navode i transliteraciju na latinici ili uobičajeni engleski naziv.

4.1.

Zemlja

Unaprijed definiran tekst (opcije)

Države članice EU-a i ostale države članice EGP-a

4.2.

Grad

Tekst (100 znakova)

4.3.

Ulica:

Tekst (50 znakova za svaki redak adrese)

4.4.

Poštanski broj

Tekst (35 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2

Alfanumerička oznaka (50 znakova)

Nacionalni identifikacijski broj može biti jedna od sljedećih oznaka:

nacionalni identifikacijski broj fizičkih i pravnih osoba koji se upotrebljava u određenoj državi članici;

identifikacijska oznaka pravne osobe – šifra na temelju koje je moguća jedinstvena identifikacija zasebnih pravnih subjekata koji obavljaju financijske transakcije;

registracijski broj – broj ili šifra koju nadležno tijelo države članice upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru;

druga jednakovrijedna identifikacijska oznaka – svaki način identifikacije fizičkih i pravnih osoba koji nadležno tijelo upotrebljava u svojem nacionalnom javnom registru.

Naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra

Tekst (100 znakova)

Naziv nadležnog tijela koje je EBA-i dostavilo informacije o pružatelju usluga isključenom iz područja primjene PSD2 i snosi odgovornost za te informacije. Naziv nadležnog tijela odabire se s unaprijed definiranog popisa.

Opis djelatnosti pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2

Tekst (najviše 500 znakova)

Opis djelatnosti pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2 unosi se kao slobodni tekst i piše grčkim alfabetom, ćirilicom ili latinicom. Opis djelatnosti pružatelja usluga navodi se na nacionalnom jeziku određene države članice.

Isključenje na temelju kojeg pružatelj usluga obavlja svoju djelatnost

Višestruke unaprijed definirane opcije

Isključenje na temelju kojeg pružatelj usluga obavlja svoju djelatnost bira se s unaprijed definiranog popisa:

usluge koje se temelje na određenim platnim instrumentima koji se mogu upotrebljavati samo ograničeno i koji ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

1.1	☐ instrumenti koji omogućuju imatelju stjecanje robe ili usluga samo u prostorijama izdavatelja ili unutar ograničene mreže pružatelja usluga u okviru izravnog trgovačkog ugovora s profesionalnim izdavateljem

1.2	☐ instrumenti koji se mogu koristiti samo za stjecanje vrlo ograničenog izbora robe ili usluga

ili

platne transakcije koje provodi pružatelj elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga koje se pružaju uz elektroničke komunikacijske usluge za pretplatnika mreže ili usluge:

2.1	☐ za kupovinu digitalnog sadržaja i glasovnih usluga, bez obzira na uređaj koji se koristio za kupovinu ili potrošnju digitalnog sadržaja koja se naplaćuje s dotičnog računa

2.2	☐ koje se obavljaju iz ili posredstvom elektroničkog uređaja i koje se naplaćuju s dotičnog računa u okviru dobrotvornih aktivnosti ili za kupnju karata

Postojeći status registracije pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2

Tekst (najviše 10 znakova)

Postojeći status registracije pružatelja usluga isključenog iz područja primjene PSD2 bira se s unaprijed definiranog popisa:

☐ Aktivna

2.	☐ Neaktivna

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/84

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/411

оd 29. studenoga 2018.

o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na regulatorne tehničke standarde kojima se utvrđuju tehnički zahtjevi za izradu i održavanje elektroničkog središnjeg registra i upravljanje njime u području platnih usluga i za pristup informacijama koje su u njemu sadržane

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 15. stavkom 1. Direktive (EU) 2015/2366, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) dužno je uspostaviti elektronički središnji registar koji sadržava informacije kako su ih priopćila nadležna tijela u skladu sa stavkom 2. tog članka, upravljati tim registrom i održavati ga.

(2)

Kako bi se zajamčilo da su informacije sadržane u elektroničkom središnjem registru točno prikazane, EBA bi trebala osigurati da se unos ili izmjena informacija provodi na siguran način. U tu bi svrhu EBA trebala članovima osoblja nadležnih tijela odobriti osobni pristup aplikaciji registra. EBA i nadležna tijela koja su odlučila automatski prenositi informacije EBA-i trebala bi osigurati primjenu sigurnih i razmjernih tehnika šifriranja u završnim točkama i tijekom prijenosa informacija.

(3)

Budući da je potrebno da elektronički središnji registar sadržava standardizirane i dosljedne informacije za sve institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Uniji te da one budu prikazane u istom formatu, aplikacija registra trebala bi izvršavati provjeru valjanosti podataka prije nego što se informacije koje su unijela ili izmijenila nadležna tijela stave na raspolaganje javnosti.

(4)	Potrebno je osigurati vjerodostojnost, cjelovitost i neosporivost informacija sadržanih u elektroničkom središnjem registru. EBA stoga treba jamčiti sigurnost pohrane informacija i točnost unosa ili izmjena svih informacija.

(5)	Kako bi se korisnicima platnih usluga i drugim zainteresiranim stranama omogućilo učinkovito korištenje elektroničkog središnjeg registra, aplikaciju registra treba izraditi tako da se zajamči njezin pouzdan rad i stalna dostupnost.

(6)	Poželjno je korisnicima elektroničkog središnjeg registra omogućiti učinkovito pretraživanje informacija u registru. Stoga bi informacije trebalo moći pretraživati na temelju niza različitih kriterija pretraživanja.

(7)	Kako bi se odgovorilo na potrebe sektora platnog prometa, EBA bi trebala omogućiti preuzimanje sadržaja registra putem standardizirane datoteke. Time bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo automatsko pretraživanje informacija u toj datoteci.

(8)	Ova Uredba temelji se na nacrtima regulatornih tehničkih standarda koje je EBA dostavila Komisiji.

(9)

EBA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda na kojima se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Unutarnji korisnici registra

1. Za potrebe ove Uredbe, unutarnji je korisnik član osoblja nadležnog tijela koji je odgovoran za ručni unos i izmjenu informacija u elektroničkom središnjem registru Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) („elektronički središnji registar”).

2. Svako nadležno tijelo imenuje najmanje dva člana svojeg osoblja unutarnjim korisnicima.

3. Nadležna tijela EBA-i dostavljaju podatke o identitetu osoba iz stavka 2.

Članak 2.

Upravljanje registrom

EBA upravlja popisom unutarnjih korisnika, unutarnjim korisnicima dostavlja pojedinosti o autentifikaciji i nadležnim tijelima pruža tehničku podršku.

Članak 3.

Pristup unutarnjih korisnika

1. Aplikacija elektroničkog središnjeg registra dostupna je isključivo unutarnjim korisnicima autentifikacijom na temelju uporabe dvaju elemenata.

2. EBA unutarnjim korisnicima osigurava zadano korisničko ime i lozinku te druge sigurnosne podatke za pristup aplikaciji elektroničkog središnjeg registra.

3. Unutarnji korisnici dužni su promijeniti svoje unaprijed zadano korisničko ime i lozinku pri prvoj prijavi u aplikaciju elektroničkog središnjeg registra.

4. EBA osigurava da primijenjena metoda autentifikacije omogućuje utvrđivanje identiteta svakog unutarnjeg korisnika.

5. EBA osigurava da aplikacija elektroničkog središnjeg registra ne dopušta unos ili izmjenu informacija u elektroničkom središnjem registru osobama koje nemaju pristup aplikaciji registra ili koje za to nemaju odgovarajuće dopuštenje.

Članak 4.

Javni korisnici

1. Za potrebe ove Uredbe, javni korisnici elektroničkog središnjeg registra korisnici su platnih usluga i druge zainteresirane strane koje pristupaju elektroničkom središnjem registru putem EBA-inih internetskih stranica.

2. Javni korisnici mogu pristupati elektroničkom središnjem registru bez upotrebe sigurnosnih podataka za pristup.

3. Pristup javnih korisnika elektroničkom središnjem registru omogućuje im samo čitanje, pretraživanje i preuzimanje informacija sadržanih u registru. Javni korisnici nemaju pravo mijenjati sadržaj registra.

4. Kad javni korisnici pristupaju elektroničkom središnjem registru, na EBA-inim internetskim stranicama prikazuju se kriteriji pretraživanja navedeni u članku 15. stavku 1.

POGLAVLJE 2.

PRIJENOS INFORMACIJA NADLEŽNIH TIJELA EBA-i

Članak 5.

Prijenos informacija nadležnih tijela EBA-i

1. Nadležna tijela EBA-i prenose informacije koje treba sadržavati elektronički središnji registar ručno putem internetskog korisničkog sučelja ili automatski putem aplikacije na sučelje aplikacije.

2. Nadležna tijela obavješćuju EBA-u o odabranoj metodi prijenosa informacija iz stavka 1.

3. Nadležnim tijelima koja obavijeste EBA-u da su odabrala automatski prijenos informacija omogućuje se ručni prijenos informacija uz prethodno obavješćivanje EBA-e.

4. Nadležna tijela dostavljaju EBA-i poveznicu na svoj nacionalni javni registar. EBA te poveznice javno objavljuje u elektroničkom središnjem registru.

Članak 6.

Ručni unos i izmjena informacija

1. Nadležna tijela koja odaberu ručni prijenos informacija EBA-i ručno unose ili mijenjaju informacije koje se odnose na njihovu državu članicu putem web-aplikacije elektroničkog središnjeg registra. Informacije se unose u formatu koji je određen u članku 1. stavcima od 2. do 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/410. (3).

2. Ručno unesene ili izmijenjene informacije objavljuju se u elektroničkom središnjem registru nakon što aplikacija tog registra provjeri njihovu valjanost u skladu s člankom 8.

3. Ručno unesene ili izmijenjene informacije čija se valjanost ne može provjeriti putem aplikacije elektroničkog središnjeg registra odbijaju se i ne objavljuju se. Unutarnji korisnik ponavlja unos ili izmjenu na temelju ispravljenih informacija.

4. EBA unosi datum i vremenski žig u ručno unesene ili izmijenjene informacije u elektroničkom središnjem registru. Taj datum i vremenski žig pokazuju trenutak posljednje promjene u registru.

5. Nadležna tijela osiguravaju da se sve izmjene sadržaja njihovih nacionalnih javnih registara povezane s izdavanjem ili oduzimanjem odobrenja ili odobrenjem ili opozivom registracije istog dana unose u elektronički središnji registar EBA-e.

Članak 7.

Automatski prijenos informacija

1. Nadležna tijela koja odaberu automatski prijenos informacija EBA-i izravno prenose informacije s aplikacije svojeg nacionalnog javnog registra u aplikaciju elektroničkog središnjeg registra.

2. Kako bi zaštitila vjerodostojnost, cjelovitost i neosporivost prenesenih informacija, EBA i nadležna tijela jamče siguran prijenos informacija između aplikacija svojih registara primjenom pouzdanih i opće priznatih tehnika šifriranja.

3. Nadležna tijela EBA-i prenose u jednoj skupnoj datoteci u zajedničkom standardnom i strukturiranom formatu („skupna datoteka”) cijeli skup informacija iz članka 1. stavaka od 2. do 9. Provedbene uredbe (EU) 2019/410 koje sadržavaju njihovi nacionalni javni registri.

4. Prijenos skupne datoteke obavlja se najmanje jedanput svakog dana na koji se mijenja sadržaj nacionalnog javnog registra.

5. Ako nadležna tijela izmijene sadržaj svojih nacionalnih javnih registara s obzirom na izdavanje ili oduzimanje odobrenja ili odobrenje ili opoziv registracije, a te promjene ne mogu automatski prenijeti, unose ih ručno istog dana.

6. EBA nadležnim tijelima omogućuje prijenos skupne datoteke jedanput dnevno neovisno o izmjeni sadržaja njihovih nacionalnih javnih registara.

7. Informacije koje se automatski prenose u središnji elektronički registar javno se objavljuju u registru u što kraćem roku nakon obrade i provjere valjanosti skupne datoteke putem aplikacije elektroničkog središnjeg registra u skladu s člankom 8., a najkasnije do kraja dana obrade i provjere valjanosti skupne datoteke. Sve informacije koje je nadležno tijelo prethodno prenijelo ili ručno unijelo, a koje su javno dostupne u elektroničkom središnjem registru zamjenjuju se informacijama koje to nadležno tijelo naknadno dostavi.

8. EBA ne dopušta nadležnim tijelima prijenos nove skupne datoteke prije nego što prime rezultat provjere valjanosti svojih prethodno prenesenih skupnih datoteka.

9. Ako aplikacija elektroničkog središnjeg registra ne može obaviti provjeru valjanosti automatski prenesenih informacija, cijeli skup informacija koji sadržava skupna datoteka odbija se i ne objavljuje u tom registru.

10. EBA unosi datum i vremenski pečat u informacije koje se automatski prenose u aplikaciju elektroničkog središnjeg registra. Taj datum i vremenski žig pokazuju trenutak posljednje sinkronizacije elektroničkog središnjeg registra i nacionalnih javnih registara.

Članak 8.

Provjera valjanosti informacija

1. Aplikacija elektroničkog središnjeg registra provjerava valjanost informacija koje su nadležna tijela prenijela EBA-i kako bi se izbjegao nedostatak ili udvostručivanje informacija.

2. Kako bi se izbjegao nedostatak informacija, aplikacija elektroničkog središnjeg registra provjerava valjanost polja koja su nadležna tijela ispunila ili prenijela EBA-i, osim polja za ime i prezime fizičke osobe i tvrtku društva.

3. Kako bi se izbjeglo udvostručivanje informacija, aplikacija registra provjerava valjanost podataka u svakom od sljedećih polja:

(a)

za institucije za platni promet, fizičke ili pravne osobe kojima se dopušta izuzeće u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2015/2366, pružatelje usluga pružanja informacija o računu, institucije za elektronički novac, pravne osobe kojima se dopušta izuzeće u skladu s člankom 9. Direktive br. 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), institucije iz članka 2. stavka 5. točaka od 4. do 23. Direktive br. 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) te osobe kojima je oduzeto odobrenje ili opozvana registracija:

i.	nacionalni identifikacijski broj;

ii.	odgovarajuću vrstu fizičke ili pravne osobe iz članka 1. stavaka od 2. do 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/410;

iii.	datum odobrenja ili registracije;

(b)

za zastupnike institucija za platni promet, fizičke ili pravne osobe kojima je dopušteno izuzeće u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2015/2366, pružatelje usluga pružanja informacija o računu, institucije za elektronički novac i pravne osobe kojima je dopušteno izuzeće u skladu s člankom 9. Direktive 2009/110/EZ:

i.	nacionalni identifikacijski broj zastupnika;

ii.	nacionalni identifikacijski broj fizičke ili pravne osobe u čije ime zastupnik pruža platne usluge;

iii.	datum registracije;

(c)

za pružatelje usluga koji pružaju usluge u skladu s člankom 3. točkom (k) podtočkama i. i ii. i točkom (l) Direktive (EU) 2015/2366:

i.	nacionalni identifikacijski broj pružatelja usluga;

ii.	isključenje iz područja primjene u skladu s kojim pružatelj usluga obavlja djelatnosti;

iii.	datum registracije.

4. Ako se status odobrenja ili registracije fizičke ili pravne osobe koja ima zastupnike koji pružaju platne usluge u njezino ime promijeni iz „odobren” ili „registriran” u „oduzet” ili „opozvan”, aplikacija elektroničkog središnjeg registra ne provjerava valjanost podataka o zastupnicima povezanima s tom osobom.

5. Nadležna tijela primaju odgovor iz aplikacije elektroničkog središnjeg registra o rezultatu postupka provjere valjanosti podataka što je prije moguće na jasan i nedvosmislen način. Rezultat provjere valjanosti podataka uključuje i postotnu promjenu u odnosu na sadržaj prethodno prenesenih informacija.

6. Ako prenesene informacije ne prođu provjeru valjanosti, EBA u svojem odgovoru nadležnim tijelima navodi sve razloge za odbijanje.

7. U slučaju neuspjele provjere valjanosti izmjena sadržaja nacionalnog javnog registra koje se odnose na izdavanje ili oduzimanje odobrenja ili odobrenje ili opoziv registracije, nadležna tijela koja automatski prenose informacije dužne su do kraja dana neuspjele provjere valjanosti prenijeti ispravljenu ili ažuriranu skupnu datoteku s cijelim skupom informacija ili ručno unijeti nove izmjene sadržaja svojih nacionalnih javnih registara koje se odnose na davanje ili oduzimanje odobrenja ili odobrenje ili opoziv registracije.

8. Za potrebe provjere valjanosti nacionalnih identifikacijskih brojeva, nadležna tijela obavješćuju EBA-u o vrsti i formatu nacionalnih identifikacijskih brojeva koje koriste u svojim nacionalnim registrima.

9. Aplikacija elektroničkog središnjeg registra nadležnim tijelima omogućuje višestruki unos zastupnika koji pružaju platne usluge u ime više fizičkih ili pravnih osoba. Svaki se unos smatra posebnim upisom u registar.

Članak 9.

Informacije o zastupnicima

1. EBA i nadležna tijela osiguravaju da su zastupnici uneseni u elektronički središnji registar povezani s fizičkim ili pravnim osobama u čije ime pružaju platne usluge.

2. Ako se status fizičke ili pravne osobe koja ima zastupnike koji pružaju platne usluge u njezino ime promijeni iz „odobren” ili „registriran” u „oduzet” ili „opozvan”, status zastupnika povezanih s tom fizičkom ili pravnom osobom mijenja se iz „aktivan” u „neaktivan”.

Članak 10.

Odgovornost nadležnih tijela

1. Nadležna tijela odgovorna su za točnost informacija koje ručno unose ili automatski prenose u aplikaciju elektroničkog središnjeg registra o fizičkim ili pravnim osobama koje su odobrila ili registrirala te o zastupnicima i pružateljima usluga iz članka 3. točke (k) podtočaka i. i ii. i točke (l) Direktive (EU) 2015/2366 i koji su navedeni u njihovim nacionalnim javnim registrima.

2. Aplikacija elektroničkog središnjeg registra omogućuje unutarnjim korisnicima i aplikacijama nacionalnih javnih registara unos ili izmjenu informacija za koje je odgovorno njihovo nadležno tijelo.

3. Nadležna tijela ne smiju mijenjati informacije za koje su odgovorna druga nadležna tijela.

4. Nadležna tijela ne mogu unositi informacije o institucijama za platni promet, fizičkim ili pravnim osobama kojima je dopušteno izuzeće u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2015/2366 i njihovim zastupnicima, pružateljima usluga pružanja informacija o računu, institucijama navedenima u članku 2. stavku 5. točkama od 4. do 23. Direktive 2013/36/EU, institucijama za elektronički novac, pravnim osobama kojima je dopušteno izuzeće u skladu s člankom 9. Direktive 2009/110/EZ i njihovim zastupnicima te pružateljima usluga koji pružaju usluge iz članka 3. točke (k) podtočaka i. i ii. i točke (l) Direktive (EU) 2015/2366, a poslovni nastan imaju u drugoj državi članici.

POGLAVLJE 3.

NEFUNKCIONALNI ZAHTJEVI

Članak 11.

Sigurnosni zahtjevi

1. Sigurnosne kopije podataka u aplikaciji elektroničkog središnjeg registra pohranjuju se za potrebe oporavka od katastrofe.

2. U slučaju otkrivanja sigurnosnog problema, EBA mora moći odmah zatvoriti aplikaciju elektroničkog središnjeg registra i onemogućiti svaki pristup poslužitelju.

3. Aplikacija elektroničkog središnjeg registra mora se moći oporaviti od prekida bez nepotrebne odgode i nastaviti uobičajeno raditi.

4. U slučaju prekida rada i nemogućnosti obrade skupnih datoteka koje su prenijela nadležna tijela, aplikacija elektroničkog središnjeg registra obrađuje najnovije datoteke koje je svako nadležno tijelo prenijelo nakon ponovne uspostave normalnog radnog stanja.

5. EBA je dužna obavijestiti nadležna tijela o svakom kvaru ili prekidu rada aplikacije elektroničkog središnjeg registra.

6. Ako kvar aplikacije elektroničkog središnjeg registra utječe na obradu skupne datoteke koju je prenijelo nadležno tijelo, EBA od nadležnog tijela zahtijeva dostavu nove skupne datoteke. Ako nadležno tijelo to ne može učiniti, ono od EBA-e zahtijeva da podatke vrati u verziju koja je dostavljena u posljednjoj provjerenoj skupnoj datoteci prije kvara.

7. EBA izrađuje registar u skladu s međunarodnim standardima kibersigurnosti.

Članak 12.

Zahtjevi za dostupnost i performanse

1. Elektronički središnji registar može primiti početni skup podataka koji postoje u javnim registrima koje vode nadležna tijela.

2. Aplikacija elektroničkog središnjeg registra može primiti povećanu količinu informacija od nadležnih tijela. Takvo povećanje ne utječe na dostupnost registra.

3. EBA osigurava dostupnost elektroničkog središnjeg registra odmah po uspostavi normalnog radnog stanja nakon bilo kojeg kvara aplikacije registra.

4. Automatski prijenos informacija iz članka 7. ne utječe na dostupnost elektroničkog središnjeg registra.

5. EBA obavješćuje javne korisnike o svakoj nedostupnosti i razlozima nedostupnosti elektroničkog središnjeg registra te njegovu oporavku objavom tih informacija na svojem web-mjestu.

Članak 13.

Zahtjevi za održavanje i podršku

1. EBA nadzire rad aplikacije registra, analizira njezine performanse i prema potrebi uvodi promjene kojima se osigurava usklađenost aplikacije sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

2. EBA nadzire redoviti prijenos i ažuriranje informacija u elektroničkom središnjem registru koje obavljaju nadležna tijela.

3. EBA redovito preispituje prikladnost nefunkcionalnih zahtjeva iz ovog poglavlja.

4. EBA pruža potporu nadležnim tijelima u pogledu rada elektroničkog središnjeg registra. U tu svrhu EBA osigurava funkciju u aplikaciji registra koja nadležnim tijelima omogućuje slanje upita. EBA sve takve upite stavlja u red čekanja.

5. EBA na upite iz stavka 4. odgovara bez odgode do kraja dana slanja upita. EBA odgovara na upite prema redoslijedu primitka.

6. EBA nadležnim tijelima osigurava okruženje za testiranje i podršku za to tehničko okruženje.

7. EBA uspostavlja namjenski komunikacijski kanal za obavješćivanje o incidentima koji se odnose na rad elektroničkog središnjeg registra.

Članak 14.

Revizijski trag

1. Elektronički središnji registar omogućuje upis svih informacija koje nadležna tijela prenesu EBA-i.

2. Elektronički središnji registar omogućuje upis svih automatiziranih ili ručnih radnji koje izvršavaju aplikacije nacionalnih javnih registara odnosno unutarnji korisnici te vrijeme obavljanja tih radnji.

3. EBA ima pristup podacima upisanima u skladu sa stavcima 1. i 2.

4. EBA može na temelju podataka upisanih u skladu sa stavcima 1. i 2. izrađivati izvješća s pomoću kojih može nadzirati i tumačiti informacije koje prenose nadležna tijela.

POGLAVLJE 4.

PRISTUP INFORMACIJAMA

Članak 15.

Pretraživanje informacija

1. Elektronički središnji registar korisnicima omogućuje pretraživanje informacija u registru na temelju različitih kriterija pretraživanja, uključujući svaki od sljedećih kriterija:

(a)	odgovarajuću vrstu fizičke ili pravne osobe iz članka 1. stavaka od 2. do 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/410;

(b)	ime fizičke ili pravne osobe;

(c)	nacionalni identifikacijski broj fizičke ili pravne osobe;

(d)	naziv nadležnog tijela odgovornog za vođenje nacionalnog javnog registra;

(e)	državu boravišta fizičke osobe ili poslovnog nastana pravne osobe;

(f)	grad boravišta fizičke osobe ili poslovnog nastana pravne osobe;

(g)	pružene platne usluge i usluge elektroničkog novca;

(h)	državu članicu domaćina u kojoj odobrene ili registrirane institucije za platni promet, institucije za elektronički novac ili pružatelji usluga pružanja informacija o računu pružaju usluge ili su obavijestili o svojoj namjeri pružanja usluga;

(i)	platne usluge i usluge elektroničkog novca koje se pružaju u državi članici domaćinu;

(j)	status odobrenja ili registracije;

(k)	datum odobrenja ili registracije;

(l)	datum oduzimanja odobrenja ili opoziva registracije.

2. Elektronički središnji registar pretražuje podatke ako je unesen najmanje jedan kriterij pretraživanja.

3. Elektronički središnji registar omogućuje korisnicima da koriste bilo koju kombinaciju kriterija navedenih u stavku 1.

4. Elektronički središnji registar omogućuje korisnicima da odaberu informacije iz stavka 1. točaka (a), (d), (e) i (j) s padajućeg izbornika.

5. Elektronički središnji registar omogućuje korisnicima odabir kriterija pretraživanja iz stavka 1. točaka (g), (h) i (i) s izbornika za višestruki odabir.

6. EBA korisnicima registra omogućuje pretraživanja s pomoću simbola ili znakova umjesto pojedinačnih slova i/ili riječi (pretraživanja s pomoću zamjenskih znakova) kako bi se povećala širina pretraživanja.

7. EBA obavješćuje korisnike registra o načinu upotrebe simbola iz stavka 6. objavom tih informacija na svojem web-mjestu.

Članak 16.

Prikaz rezultata pretraživanja

1. Kao rezultate pretraživanja elektronički središnji registar prikazuje informacije o svim fizičkim i pravnim osobama koje zadovoljavaju kriterije pretraživanja koje je unio korisnik registra.

2. Prikazani podaci o fizičkim i pravnim osobama uključuju sljedeće:

(a)	ime osobe;

(b)	nacionalni identifikacijski broj osobe;

(c)	državu članicu boravišta/poslovnog nastana;

(d)	grad boravišta/poslovnog nastana;

(e)	odgovarajuću vrstu fizičke ili pravne osobe iz članka 1. stavaka od 2. do 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/410;

(f)	pružene platne usluge i usluge elektroničkog novca.

3. Kad se iz prikazanih rezultata pretraživanja odabere ime fizičke ili pravne osobe, za tu se osobu prikažu informacije navedene u članku 1. stavcima od 2. do 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/410, uključujući zadnji datum i vremenski žig koji je unijela EBA.

4. Zastupnici se prikazuju u zasebnom upisu i kao dio upisa o fizičkoj ili pravnoj osobi u čije ime pružaju platne usluge.

5. EBA u elektroničkom središnjem registru točno prikazuje informacije koje prenose nadležna tijela i osigurava cjelovitost prikazanih informacija.

Članak 17.

Preuzimanje informacija

1. EBA omogućuje javnim korisnicima registra ručno i automatizirano preuzimanje sadržaja elektroničkog središnjeg registra kopiranjem sadržaja u standardiziranu datoteku.

2. EBA ažurira standardiziranu datoteku iz stavka 1. najmanje dvaput dnevno u unaprijed utvrđenim vremenskim intervalima. EBA objavljuje informaciju o unaprijed utvrđenim vremenskim intervalima takvih ažuriranja.

POGLAVLJE 6.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 337, 23.12.2015., str. 35.

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/410 оd 29. studenoga 2018. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o detaljima i strukturi informacija u području platnih usluga koje nadležna tijela dostavljaju Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (vidjeti stranicu 20. ovog Službenog lista).

(4) Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).

(5) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/93

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/412

оd 14. ožujka 2019.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnih računovodstvenih standarda 12 i 23 i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja 3 i 11

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (1), a posebno njezin članak 3. stavak 1.,

budući da:

(1)	Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 (2) doneseni su određeni međunarodni standardi i tumačenja koji su postojali 15. listopada 2008.

(2)

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je 12. prosinca 2017. Godišnja poboljšanja međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, ciklus 2015.-2017. (godišnja poboljšanja), u okviru svojeg redovitog postupka poboljšanja čiji je cilj pojednostavniti i pojasniti standarde. Cilj je godišnjih poboljšanja riješiti pitanja koja nisu hitna, ali su nužna, a o kojima je IASB raspravljao tijekom projektnog ciklusa u pogledu neusklađenosti međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ili pojašnjavanja formulacija gdje je to potrebno.

(3)

Nakon savjetovanja s Europskom savjetodavnom skupinom za financijsko izvještavanje Komisija je zaključila da izmjene Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS) 12 Porez na dobit, MRS-a 23 Troškovi posudbe, Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 3 Poslovna spajanja i MSFI 11 Zajednički poslovi zadovoljavaju kriterije za donošenje iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

(4)	Uredbu (EZ) br. 1126/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Računovodstvenog regulatornog odbora,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

(a)	Međunarodni računovodstveni standard (MRS) 12 Porez na dobit mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi;

(b)	MRS 23 Troškovi posudbe mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi;

(c)	Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 3 Poslovna spajanja mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi;

(d)	MSFI 11 Zajednički poslovi mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi;

Članak 2.

Trgovačka društva primjenjuju izmjene iz članka 1. najkasnije od početka svoje prve financijske godine koja počinje 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 243, 11.9.2002., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 320, 29.11.2008., str. 1.).

PRILOG

Godišnja poboljšanja MSFI-jeva® ciklus 2015.–2017.

Izmjene

MSFI-ja 3 Poslovna spajanja

Dodaju se točke 42.A i 64.O.

Dodatne smjernice za primjenu metode stjecanja na posebne vrste poslovnih spajanja

Poslovno spajanje koje se odvija u fazama

…

42.A

Kada strana u zajedničkom poslu (kako je definirano u MSFI-ju 11 Zajednički poslovi) dobije kontrolu nad poduzećem koje je zajedničko upravljanje (kako je definirano u MSFI-ju 11) i ima pravo na imovinu te odgovornost s obzirom na preuzete obveze koje se odnose na to zajedničko upravljanje neposredno prije datuma stjecanja, ta je transakcija poslovno spajanje koje se odvija u fazama. Stjecatelj stoga primjenjuje zahtjeve za poslovno spajanje koje se odvija u fazama, uključujući ponovno mjerenje svojeg prijašnjeg udjela u zajedničkom upravljanju na način opisan u točki 42. Time stjecatelj ponovno mjeri svoj ukupni prijašnji udjel u zajedničkom upravljanju.

DATUM STUPANJA NA SNAGU I PRIJELAZNE ODREDBE

Datum stupanja na snagu

…

64.O

Dokumentom Godišnja poboljšanja MSFI-jeva: ciklus 2015.–2017. objavljenim u prosincu 2017. dodana je točka 42.A. Subjekt primjenjuje te izmjene na poslovna spajanja s datumom stjecanja na dan ili nakon početka prvoga godišnjeg izvještajnog razdoblja koje započinje 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt ranije započne s primjenom tih izmjena, dužan je tu činjenicu objaviti.

Izmjene

MSFI-ja 11 Zajednički poslovi

Dodaju se točke B.33.CA i C.1.AB.

Obračunavanje stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju

…

B.33.CA

Strana koja sudjeluje u zajedničkom upravljanju, ali nema zajedničku kontrolu nad njim, može dobiti zajedničku kontrolu nad zajedničkim upravljanjem čija aktivnost čini poslovnu jedinicu u smislu MSFI-ja 3. U takvim slučajevima prijašnji udjeli u zajedničkom upravljanju ne mjere se ponovno.

…

DATUM STUPANJA NA SNAGU

…

C.1.AB

Dokumentom Godišnja poboljšanja MSFI-jeva: ciklus 2015.–2017. objavljenim u prosincu 2017. dodana je točka B.33.CA. Subjekt primjenjuje te izmjene na transakcije kojima dobiva zajedničku kontrolu na dan ili nakon početka prvoga godišnjeg izvještajnog razdoblja koje započinje 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt ranije započne s primjenom tih izmjena, dužan je tu činjenicu objaviti.

Izmjene

MRS-a 12 Porez na dobit

Dodaju se točke 57.A i 98.I, izmjenjuje se naslov primjera nakon točke 52.B te se briše točka 52.B.

MJERENJE

…

52.B

[izbrisano]

Primjer koji objašnjava točke 52.A i 57.A.

…

PRIZNAVANJE TEKUĆEG I ODGOĐENOG POREZA

…

57.A

Subjekt je dužan priznati učinak poreza na dobit na dividende, kako je definirano u MSFI-ju 9, pri priznavanju obveze plaćanja dividende. Učinci poreza na dobit na dividende izravnije su povezani s prošlim transakcijama ili događajima kojima je ostvarena raspodjeljiva dobit nego s raspodjelom vlasnicima. Stoga je subjekt dužan priznati učinak poreza na dobit na dividende u računu dobiti i gubitka, ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili kapitalu u skladu s time gdje je subjekt prvotno priznao te prošle transakcije ili događaje.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

…

98.I

Dokumentom Godišnja poboljšanja MSFI-jeva: ciklus 2015.–2017. objavljenim u prosincu 2017. dodana je točka 57.A te izbrisana točka 52.B. Subjekt primjenjuje te izmjene za godišnja izvještajna razdoblja koja započinju 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt ranije započne s primjenom tih izmjena, dužan je tu činjenicu objaviti. Kada subjekt prvi put primjenjuje navedene izmjene, primjenjuje ih na učinke poreza na dobit na dividende priznate na datum početka najranijeg usporedivog razdoblja ili nakon tog datuma.

Izmjene

MRS-a 23 Troškovi posudbe

Izmjenjuje se točka 14. te se dodaju točke 28.A i 29.D.

PRIZNAVANJE

…

Troškovi posudbe koji se mogu kapitalizirati

…

14.

U mjeri u kojoj subjekt općenito posuđuje sredstva i koristi ih za nabavu kvalificirane imovine, subjekt određuje iznos troškova posudbe koje je moguće kapitalizirati primjenom stope kapitalizacije na izdatke za tu imovinu. Stopa kapitalizacije jest ponderirani prosjek troškova posudbe koji se odnose na sve nepodmirene posudbe subjekta tijekom tog razdoblja. No subjekt iz tog izračuna isključuje troškove posudbe koji se odnose na posudbe izričito upotrijebljene za nabavu kvalificirane imovine dok se u znatnoj mjeri ne dovrše sve aktivnosti nužne za pripremu imovine za njezinu predviđenu upotrebu ili prodaju. Troškovi posudbe koje subjekt kapitalizira tijekom razdoblja ne smiju prekoračiti iznos troškova posudbe nastalih u tom razdoblju.

…

PRIJELAZNE ODREDBE

…

28.A

Dokumentom Godišnja poboljšanja MSFI-jeva: ciklus 2015.–2017. objavljenim u prosincu 2017. izmijenjena je točka 14. Subjekt primjenjuje te izmjene na troškove posudbe nastale na datum početka godišnjeg izvještajnog razdoblja u kojem subjekt prvi put primjenjuje te izmjene ili nakon tog datuma.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

…

29.D

Dokumentom Godišnja poboljšanja MSFI-jeva: ciklus 2015.–2017. objavljenim u prosincu 2017. izmijenjena je točka 14. i dodana točka 28.A. Subjekt primjenjuje te izmjene za godišnja izvještajna razdoblja koja započinju 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt ranije započne s primjenom tih izmjena, dužan je tu činjenicu objaviti.

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/98

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/413

оd 14. ožujka 2019.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 u pogledu trećih zemalja za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima zaštite civilnog zračnog prometa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)	Uredbom Komisije (EZ) br. 272/2009 (2) dopunjuju se zajednički osnovni standardi zaštite civilnog zračnog prometa utvrđeni u Prilogu Uredbi (EZ) br. 300/2008.

(2)	Uredbom (EZ) br. 272/2009 Komisija se zadužuje i za priznavanje jednakovrijednosti standarda zaštite trećih zemalja u skladu s mjerilima utvrđenima u dijelu E Priloga toj uredbi.

(3)	U Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/1998 (3) navedene su treće zemlje za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima.

(4)	Komisija je dobila potvrdu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske da će nakon povlačenja iz Europske unije 30. ožujka 2019. ostaviti na snazi propise i standarde iz područja zaštite zračnog prometa jednakovrijedne onima iz zakonodavstva Unije.

(5)	Komisija je provjerila ispunjava li Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske mjerila iz dijela E Priloga Uredbi (EZ) br. 272/2009.

(6)

Komisija je odredila primjeren postupak kako bi se na druge države članice preraspodijelila odgovornost za označavanje zračnih prijevoznika, reguliranih agenata iz trećih zemalja i poznatih pošiljatelja iz trećih zemalja, kojima trenutačno Ujedinjena Kraljevina dodjeljuje oznaku ACC3, RA3, odnosno KC3, te je utvrdila da bi se taj postupak trebao urediti prijelaznim provedbenim odredbama.

(7)

Komisija i države članice uvažavaju vrijedan doprinos koji su ocjenjivači zaštite zračnog prometa EU-a koje je odobrila Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Irske označavanjem ACC3-ja, RA3-ja i KC3-ja pružili funkcioniranju sigurnog lanca opskrbe EU-a te mogućnost da se odredi da države članice preuzmu odgovornost za njihovo odobravanje od 30. ožujka 2019.

(8)	Provedbenu uredbu (EU) 2015/1998 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 19. Uredbe (EZ) br. 300/2008,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1998 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Ova se Uredba primjenjuje od sljedećeg dana od dana na koji se Ugovori prestaju primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske i u njoj u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, podložno mogućem sporazumu o povlačenju sklopljenom u skladu s člankom 50. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 97, 9.4.2008., str. 72.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 272/2009 od 2. travnja 2009. o dopunjavanju zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa utvrđenih u Prilogu Uredbi (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 91, 3.4.2009., str. 7.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998 od 5. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa (SL L 299, 14.11.2015., str. 1.).

PRILOG

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1998 mijenja se kako slijedi:

U poglavlju 3. Dodatak 3-B zamjenjuje se sljedećim:

„DODATAK 3-B

ZAŠTITA ZRAKOPLOVA

TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJE SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE SE PRIZNAJE DA PRIMJENJUJU STANDARDE ZAŠTITE JEDNAKOVRIJEDNE ZAJEDNIČKIM OSNOVNIM STANDARDIMA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA

U pogledu sigurnosti zrakoplova, za sljedeće treće zemlje, kao i druge zemlje i područja na koja se u skladu s člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuje glava VI. dijela trećeg tog Ugovora, priznaje se da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:

Kanada

Farski otoci, konkretno zračna luka Vagar

Grenland, konkretno zračna luka Kangerlussuaq

Guernsey

Otok Man

Jersey

Crna Gora

Republika Singapur, konkretno zračna luka Singapur Changi

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

Sjedinjene Američke Države

Komisija odmah obavješćuje mjerodavna tijela država članica ako dobije informacije koje ukazuju na to da standardi zaštite sa znatnim utjecajem na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje više nisu jednakovrijedni zajedničkim osnovnim standardima Unije.

Mjerodavna tijela država članica bez odgode se obavješćuju ako Komisija dobije informacije o radnjama, uključujući kompenzacijske mjere, kojima se potvrđuje da je ponovno uspostavljena jednakovrijednost odgovarajućih standarda zaštite koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje.”

U poglavlju 4. Dodatak 4-B zamjenjuje se sljedećim:

„DODATAK 4-B

PUTNICI I RUČNA PRTLJAGA

TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE SE PRIZNAJE DA PRIMJENJUJU STANDARDE ZAŠTITE JEDNAKOVRIJEDNE ZAJEDNIČKIM OSNOVNIM STANDARDIMA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA

U pogledu putnika i ručne prtljage, za sljedeće treće zemlje, kao i druge zemlje i područja na koja se u skladu s člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuje glava VI. dijela trećeg tog Ugovora, priznaje se da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:

Kanada

Farski otoci, konkretno zračna luka Vagar

Grenland, konkretno zračna luka Kangerlussuaq

Guernsey

Otok Man

Jersey

Crna Gora

Republika Singapur, konkretno zračna luka Singapur Changi

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

Sjedinjene Američke Države

U poglavlju 5. Dodatak 5-A zamjenjuje se sljedećim:

„DODATAK 5-A

PREDANA PRTLJAGA

U pogledu predane prtljage, za sljedeće treće zemlje, kao i druge zemlje i područja na koja se u skladu s člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuje glava VI. dijela trećeg tog Ugovora, priznaje se da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:

Kanada

Farski otoci, konkretno zračna luka Vagar

Grenland, konkretno zračna luka Kangerlussuaq

Guernsey

Otok Man

Jersey

Crna Gora

Republika Singapur, konkretno zračna luka Singapur Changi

Država Izrael, konkretno međunarodna zračna luka Ben Gurion

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

Sjedinjene Američke Države

Komisija bez odgode obavješćuje mjerodavna tijela država članica ako dobije informacije koje ukazuju na to da standardi zaštite sa značajnim utjecajem na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje više nisu jednakovrijedni zajedničkim osnovnim standardima Unije.

U poglavlju 6. dodaje se sljedeća točka 6.8.1.6.:

„6.8.1.6.

Nakon obavijesti Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije na temelju članka 50. UEU-a, oznake ACC3 koje je izdala ta država članica podliježu sljedećim odredbama:

(a)	odgovornost za trenutačne oznake prenosi se na nadležno tijelo države članice navedene u Prilogu Uredbi Komisije (EZ) br. 748/2009, kako je izmijenjena za potrebe povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije;

(b)	odgovornost za oznake ACC3 zračnih prijevoznika koji nisu navedeni u Prilogu Uredbi Komisije (EZ) br. 748/2009, kako je izmijenjena, prenosi se na nadležno tijelo kako je utvrđeno u točki 6.8.1.1. (c);

(c)	nadležno tijelo države članice kako je opisano u točkama (a) i (b) može s ekvivalentnim tijelom u drugoj državi članici dogovoriti da potonje preuzme odgovornost za označavanje određenog zračnog prijevoznika kao ACC3. Predmetne države članice o tome bez odgode obavješćuju Komisiju;

(d)	Komisija će obavijestiti nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine o tome koje države članice preuzimaju odgovornost za njezine oznake ACC3;

(e)

nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu države članice kojoj su oznake prenesene kopiju potrebne dokumentacije na temelju koje je označila zračne prijevoznike navedene u točki (a) kao ACC3. Ona obuhvaća barem potpuno izvješće o vrednovanju, program zaštite i, ako je primjenjivo, plan koji je dogovoren s predmetnim zračnim prijevoznikom;

(f)	ako su ispunjene obveze iz točke (e), odgovornost za oznake ACC3 prenosi se na dan povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije;

(g)	oznake ACC3 zračnih prijevoznika koji obavljaju prijevoz isključivo u Ujedinjenu Kraljevinu prestaju važiti;

(h)	prenesene oznake ACC3 ostaju važeće dok ne isteknu i dok država članica kojoj su prenesene ne preuzme odgovornosti i obveze opisane u ovoj Uredbi;

(i)	Komisija će olakšati administrativni prijenos uključujući unos podataka o ACC3 u bazu podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe.”

U poglavlju 6. dodaje se sljedeća točka 6.8.4.10.:

„6.8.4.10.

Nakon obavijesti Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije na temelju članka 50. UEU-a, oznake ACC3 i KC3 koja je izdala ta država članica podliježu sljedećim odredbama:

(a)	odgovornost za oznake RA3 ili KC3 subjekta koji se sastoji od podružnice ili društva kćeri zračnog prijevoznika ili od samog zračnog prijevoznika prenosi se na nadležno tijelo države članice utvrđeno u točki 6.8.1.1. ove Uredbe;

(b)	odgovornost za oznake RA3 ili KC3 subjekta koji nije izravno povezan sa zračnim prijevoznikom prenosi se nadležnom tijelu države članice utvrđene u točki 6.8.1.1. koja je odgovorna za nacionalnog ili najvećeg zračnog prijevoznika treće zemlje u kojoj RA3 ili KC3 obavlja prijevoz;

(c)

odgovornost za oznake RA3 ili KC3 subjekta koji nije obuhvaćen točkama (a) ili (b) prenosi se nadležnom tijelu države članice utvrđene u točki 6.8.1.1. koja je odgovorna za jednog od zračnih prijevoznika Unije koji obavlja prijevoz iz zračne luke u kojoj RA3 ili KC3 obavlja prijevoz ili iz zračne luke najbliže lokaciji tog subjekta;

(d)

nadležno tijelo države članice kako je opisano u točkama od (a) do (c) može s ekvivalentnim tijelom u drugoj državi članici dogovoriti da potonje preuzme odgovornost za označavanje određenog subjekta ili zračnog prijevoznika kao RA3 ili ACC3. Predmetne države članice o tome bez odgode obavješćuju Komisiju;

(e)	Komisija će obavijestiti nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine o tome koje države članice preuzimaju odgovornost za njezine oznake RA3 i KC3;

(f)

nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu države članice kojoj su oznake prenesene kopiju potrebne dokumentacije na temelju koje je označila subjekt ili zračnog prijevoznika kao RA3 ili KC3. Ona obuhvaća barem potpuno izvješće o vrednovanju i program zaštite predmetnog subjekta ili zračnog prijevoznika;

(g)	pod uvjetom da su ispunjene obveze iz točke (f) odgovornost za oznake KC3 i RA3 prenosi se na dan povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije;

(h)	prenesene oznake RA3 i KC3 ostaju važeće dok ne isteknu i dok država članica kojoj su prenesene ne preuzme odgovornosti i obveze opisane u ovoj Uredbi;

(i)	Komisija će olakšati administrativni prijenos uključujući unos podataka o RA3 i KC3 u bazu podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe.”

U poglavlju 6. Dodatak 6-F zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG 6-F

TERET I POŠTA

6-Fi

U pogledu tereta i pošte, za sljedeće se treće zemlje priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:

Crna Gora

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

6-Fii

TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJE SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA, ZA KOJE NIJE POTREBNA OZNAKA ACC3 NAVEDENE SU U PROVEDBENOJ ODLUCI KOMISIJE C(2015) 8005.

6-Fiii

AKTIVNOSTI VREDNOVANJA TREĆIH ZEMALJA, KAO I DRUGIH ZEMALJA I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA ZA KOJE SE PRIZNAJE DA SU JEDNAKOVRIJEDNE VREDNOVANJU ZAŠTITE ZRAČNOG PROMETA EU-a.

Odredbe još nisu donesene.”

U poglavlju 11. dodaju se sljedeće točke 11.6.3.9. i 11.6.3.10.:

„11.6.3.9.

Od datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije na temelju članka 50. UEU-a u pogledu ocjenjivača zaštite zračnog prometa EU-a koje je odobrila ta država članica kako bi provodili vrednovanja zračnih prijevoznika, operatora i subjekata koji traže oznaku ACC3, RA3, odnosno KC3 primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	više se ne priznaju u Uniji;

(b)	vrednovanja zaštite zračnog prometa EU-a koja su provedena prije datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, uključujući izvješća o vrednovanju EU-a izdana prije tog datuma ostaju važeća za potrebe označavanja zračnih prijevoznika, operatora i subjekata koje su oni vrednovali;

11.6.3.10.

Fizičke i pravne osobe iz prethodne točke mogu zatražiti da ih nadležno tijelo države članice odobri kao ocjenjivače zaštite zračnog prometa EU-a. Država članica koja izdaje odobrenje:

(a)	dobiva od nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine potrebnu dokumentaciju na temelju koje je fizička ili pravna osoba odobrena kao ocjenjivač zaštite zračnog prometa EU-a;

(b)	provjerava ispunjava li podnositelj zahtjeva zahtjeve Unije iz ovog poglavlja. Ako nadležno tijelo utvrdi da ih ispunjava, može odobriti fizičku ili pravnu osobu kao ocjenjivača zaštite zračnog prometa EU-a za razdoblje koje nije dulje od onog koje je odobrilo nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine;

(c)	bez odgode obavješćuje Komisiju koja će se pobrinuti za unos ocjenjivača zaštite zračnog prometa EU-a u bazu podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe.”

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/105

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/414

оd 14. ožujka 2019.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) u pogledu popisa za 2020. ciljnih sekundarnih varijabli koje se odnose na prezaduženost, potrošnju i bogatstvo te rad

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (1), a posebno njezin članak 15. stavak 2. točku (f),

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1177/2003 uspostavljen je zajednički okvir za sustavnu izradu europske statistike o dohotku i životnim uvjetima kako bi se na nacionalnoj razini i na razini Unije osigurala dostupnost usporedivih i aktualnih transverzalnih i longitudinalnih podataka o dohotku i o razini i strukturi siromaštva i socijalne isključenosti.

(2)

U skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 1177/2003 svake godine donose se provedbene mjere za utvrđivanje ciljnih sekundarnih područja i varijabli koji se te godine moraju uključiti u transverzalnu komponentu EU-SILC-a. Stoga bi trebalo donijeti provedbene mjere za utvrđivanje ciljnih sekundarnih varijabli i njihovih identifikacijskih oznaka za modul o prezaduženosti, potrošnji i bogatstvu te radu za 2020.

(3)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Popis ciljnih sekundarnih varijabli i identifikacijskih oznaka za modul za 2020. o prezaduženosti, potrošnji i bogatstvu te radu, dio transverzalne komponente EU-SILC-a, utvrđuje se u Prilogu.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 165, 3.7.2003., str. 1.

PRILOG

Ciljne sekundarne varijable i identifikacijske oznake za modul za 2020. o prezaduženosti, potrošnji i bogatstvu te radu, dio transverzalne komponente statistike Europske unije o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC), utvrđuju se kako slijedi:

1. Jedinice

Odabrani podaci o radu dostavljaju se za sve trenutačne članove kućanstva ili, ako je primjenjivo, za sve odabrane ispitanike u dobi od 16 godina ili starije.

Podaci o prezaduženosti, potrošnji i bogatstvu primjenjuju se na razini kućanstva i odnose se na kućanstvo u cjelini.

2. Način prikupljanja podataka

Podaci za varijable koje se primjenjuju na razini pojedinca prikupljaju se u osobnom razgovoru sa svim trenutačnim članovima kućanstva ili, ako je primjenjivo, sa svim odabranim ispitanicima u dobi od 16 godina ili starijima.

Podaci za varijable koje se primjenjuju na razini kućanstva prikupljaju se u osobnom razgovoru s ispitanikom u kućanstvu.

Iznimno su dopušteni razgovori s opunomoćenicima osoba koje su privremeno odsutne ili onesposobljene.

Podaci se mogu prikupiti iz registara.

3. Referentno razdoblje

Ciljne varijable odnose se na različite vrste referentnih razdoblja:

—	Tekuće referentno razdoblje za varijable prezaduženosti, osim za dvije varijable koje se odnose na „Kašnjenja u plaćanju računa koji se ne odnose na stanovanje” i „Iznos zadnje mjesečne dospjele rate kredita (osim hipotekarnih kredita za kupnju glavne nekretnine)”.

—	Zadnjih 12 mjeseci za varijablu „Kašnjenja u plaćanju računa koji se ne odnose na stanovanje”.

—	Zadnji mjesec za varijablu „Iznos zadnje mjesečne dospjele rate kredita (osim hipotekarnih kredita za kupnju glavne nekretnine)”.

—	Zadnji mjesec za varijable potrošnje.

—	Tekuće referentno razdoblje za varijable bogatstva.

—	Tekuće referentno razdoblje za varijablu rada „Javni/privatni sektor zapošljavanja”.

—	Referentno razdoblje za dohodak za varijablu rada „Broj mjeseci u kojem je postojala neka radna aktivnost”.

—	Razdoblje nezaposlenosti tijekom referentnog razdoblja za dohodak za varijablu rada „Registracija nezaposlenosti”.

4. Prijenos podataka

Ciljne sekundarne varijable šalju se Komisiji (Eurostat) u datoteci s podacima o kućanstvima (H-datoteka) i datoteci s osobnim podacima (P-datoteka) nakon ciljnih primarnih varijabli.

	Probni modul 2020.	Prezaduženost, potrošnja i bogatstvo te rad
Naziv varijable	Kôd	Ciljna varijabla
Prezaduženost
HI020		Kašnjenja u plaćanju računa koji se ne odnose na stanovanje
	1	Da, jedanput
	2	Da, dvaput ili više
	3	Ne
HI020_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (nema računa koji se ne odnose na stanovanje)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HI090		Broj kredita (osim hipotekarnih kredita za kupnju glavne nekretnine) Broj (2 znamenke) 00–99
HI090_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HI100	1–odabran, 2–nije odabran	Svrha kredita (osim hipotekarnih kredita za kupnju glavne nekretnine)
HI100_01	1, 2	Nekretnina (uključujući namještaj, uređaje i unutarnje uređenje)
HI100_02	1, 2	Automobil, motocikl, prikolica, kombi, bicikl ili drugo prijevozno sredstvo
HI100_03	1, 2	Godišnji odmor
HI100_04	1, 2	Zdravstvena skrb
HI100_05	1, 2	Obrazovanje
HI100_06	1, 2	Pokrivanje dnevnih troškova života
HI100_07	1, 2	Osobni kredit za financiranje vlastitog poduzeća
HI100_08	1, 2	Refinanciranje kredita
HI100_09	1, 2	Drugo (nije prethodno navedeno)
HI100_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (broj kredita = 0)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HI110	1–odabran, 2–nije odabran	Izvor kredita (osim hipotekarnih kredita za kupnju glavne nekretnine)
HI110_01	1, 2	Banka ili druga financijska institucija (npr. kreditna unija, davatelj mikrokredita)
HI110_02	1, 2	Poduzeće za kratkoročne gotovinske zajmove ili zalagaonica
HI110_03	1, 2	Privatni izvori (npr. obitelj, prijatelji)
HI110_04	1, 2	Drugo
HI110_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (broj kredita = 0)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HI120		Iznos zadnje mjesečne dospjele rate kredita (osim hipotekarnih kredita za kupnju glavne nekretnine) 0–99999999 (iznos)
HI120_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (broj kredita = 0)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
Potrošnja
HC010		Hrana u kućanstvu 0–999999 (iznos)
HC010_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HC020		Hrana ili piće izvan kućanstva 0–999999 (iznos)
HC020_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (nema potrošnje hrane izvan kućanstva)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HC030		Javni prijevoz 0–999999 (iznos)
HC030_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (ne koristi se javni prijevoz)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HC040		Privatni prijevoz 1–999999 (iznos)
HC040_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (ne koristi se privatni prijevoz)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HC050		Štednja (uobičajena mjesečna)
	1	Kućanstvo štedi
	2	Kućanstvo mora trošiti ušteđevinu
	3	Kućanstvo mora posuđivati novac
	4	Kućanstvo ne štedi, ne mora trošiti ušteđevinu niti mora posuđivati novac
HC050_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
Bogatstvo
HV010		Vrijednost glavne nekretnine 1–99999999999 (iznos)
HV010_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (nije vlasnik)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HV070		Ukupan preostali iznos hipotekarnog kredita za glavnu nekretninu (NEOBVEZNO) 1–99999999999 (iznos)
HV070_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (nema hipotekarnog kredita)
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HV020		Vlasništvo nad nekretninom, osim glavne nekretnine
	1	Da
	2	Ne
HV020_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
HV080		Mogućnost održavanja jednakog životnog standarda s pomoću ušteđevine
	1	< 3 mjeseca
	2	3–6 mjeseci
	3	6–12 mjeseci
	4	> 12 mjeseci
HV080_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 7	Nije primjenjivo (HB010≠2020)
Rad
PL230		Javni/privatni sektor zapošljavanja
	1	Javni
	2	Privatni
	3	Kombinirani
PL230_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (PL031≠1,2)
	– 3	Neodabrani ispitanik
	– 7	Nije primjenjivo (PB010≠2020)
PL250		Broj mjeseci u kojem je postojala neka radna aktivnost 0–12 mjeseci
PL250_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 3	Neodabrani ispitanik
	– 7	Nije primjenjivo (PB010≠2020)
PL280		Registracija nezaposlenosti
	1	Nezaposlen i registriran u cijelom razdoblju
	2	Nezaposlen i registriran u dijelu razdoblja
	3	Nezaposlen i nije registriran
PL280_F	1	Popunjeno
	– 1	Nedostaje
	– 2	Nije primjenjivo (PL211≠5)
	– 3	Neodabrani ispitanik
	– 7	Nije primjenjivo (PB010≠2020)

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/110

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2019/415

od 14. ožujka 2019.

o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/145/ZVSP (1).

(2)	Vijeće je 12. rujna 2018. donijelo Odluku (ZVSP) 2018/1237 (2) kojom su mjere predviđene u Odluci 2014/145/ZVSP produljene za dodatnih šest mjeseci.

(3)	S obzirom na nastavak podrivanja ili ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi produljiti za dodatnih šest mjeseci.

(4)	Vijeće je preispitalo pojedinačna uvrštenja na popis navedena u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP i odlučilo izmijeniti podatke koji se odnose na određene osobe i subjekte.

(5)	Unos za jednu preminulu osobu trebalo bi izbrisati s popisa uvrštenih osoba i subjekata.

(6)	Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 6. Odluke 2014/145/ZVSP drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ova se Odluka primjenjuje do 15. rujna 2019.”.

Članak 2.

Prilog Odluci 2014/145/ZVSP mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA

(1) Odluka Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (SL L 78, 17.3.2014., str. 16.).

(2) Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/1237 od 12. rujna 2018. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (SL L 231, 14.9.2018., str. 27.).

PRILOG

Prilog Odluci 2014/145/ZVSP mijenja se kako slijedi:

Unos za sljedeću osobu briše se:

96.	Alexander Vladimirovich ZAKHARCHENKO.

Unosi o osobama i subjektima koji se nalaze na popisu u nastavku zamjenjuju se sljedećim unosima:

Osobe

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„19.

Aleksandr Viktorovich VITKO

(Александр Викторович ВИТКО)

Datum rođenja: 13.9.1961.

Mjesto rođenja: Vitebsk (Bjeloruski SSR)

Bivši zapovjednik crnomorske flote, admiral. Zamjenik glavnog zapovjednika ruske mornarice.

Odgovoran za zapovijedanje ruskim snagama koje su okupirale ukrajinski suvereni teritorij.

17.3.2014.

22.

Dmitry Olegovich ROGOZIN

(Дмитрий Олегович РОГОЗИН)

Datum rođenja: 21.12.1963.

Mjesto rođenja: Moskva

Bivši potpredsjednik vlade Ruske Federacije. Javno pozivao na pripojenje Krima.

Od 2018. na položaju glavnog direktora u jednom državnom poduzeću.

21.3.2014.

31.

Valery Kirillovich MEDVEDEV

(Валерий Кириллович МЕДВЕДЕВ)

Valeriy Kyrylovych MEDVEDIEV

(Валерiй Кирилович МЕДВЕДЄВ)

Datum rođenja: 21.8.1946.

Mjesto rođenja: Shmakovka, regija Primorsky

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

21.3.2014.

35.

Oleg Yevgenyvich BELAVENTSEV

(Олег Евгеньевич БЕЛАВЕНЦЕВ)

Datum rođenja: 15.9.1949.

Mjesto rođenja: Moskva

Bivši opunomoćeni predstavnik predsjednika Ruske Federacije u sjevernokavkaskom federalnom okrugu (do lipnja 2018.).

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

29.4.2014.

36.

Oleg Genrikhovich SAVELYEV

(Олег Генрихович САВЕЛЬЕВ)

Datum rođenja: 27.10.1965.

Mjesto rođenja: Lenjingrad

Bivši ministar za krimske poslove. Odgovoran za integraciju pripojene Autonomne Republike Krima u Rusku Federaciju.

Bivši zamjenik šefa kabineta u ruskoj vladi, odgovoran za organizaciju rada Vladinog povjerenstva za socioekonomski razvoj takozvane ‚Republike Krima’.

Šef kabineta Revizorskog suda Ruske Federacije.

29.4.2014.

46.

Denys Volodymyrovych PUSHYLIN (Денис Володимирович ПУШИЛIН),

Denis Vladimirovich PUSHILIN (Денис Владимирович ПУШИЛИН)

Datum rođenja: 9.5.1981. ili 9.5.1982.

Mjesto rođenja: Makiivka (Donjecka oblast)

29.4.2014.

55.

Igor Nikolaevich BEZLER (također poznat kao Bes (vrag))

(Игорь Николаевич БЕЗЛЕР)

Ihor Mykolayovych BEZLER

(Iгор Миколайович БЕЗЛЕР)

Datum rođenja: 30.12.1965.

Mjesto rođenja: Simferopol, Krim

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

12.5.2014.

83.

Ekaterina Yurievna GUBAREVA

(Екатерина Юрьевна ГУБАРЕВА),

Kateryna Yuriyivna GUBARIEVA (HUBARIEVA)

(Катерина Юрiївна ГУБАРЄВА)

Datum rođenja: 5.7.1983. ili 10.3.1983.

Mjesto rođenja: Kakhovka (oblast Kherson)

Bivša članica takozvanog ‚Narodnog vijeća’‚Narodne Republike Donjecka’ (do studenoga 2018.).

25.7.2014.

89.

Oksana TCHIGRINA

Oksana Aleksandrovna CHIGRINA (CHYHRYNA)

(Оксана Александровна ЧИГРИНА)

Datum rođenja: moguće 23.7.1981.

Bivša glasnogovornica Službe za medije LNR-a.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

30.7.2014.

91.

Sergey Vadimovich ABISOV

(Сергей Вадимович АБИСОВ)

Sergiy (Serhiy) Vadymovych ABISOV

(Сергiй Вадимович АБIСОВ)

Datum rođenja: 27.11.1967.

Mjesto rođenja: Simferopol, Krim

U lipnju 2018. otpušten kao takozvani ‚ministar unutarnjih poslova Republike Krima’.

30.7.2014.

97.

Vladimir Petrovich KONONOV (također poznat kao ‚Car’)

(Владимир Петровнч КОНОНОВ)

Volodymyr Petrovych KONONOV

(Володимир Петрович КОНОНОВ)

Datum rođenja: 14.10.1974.

Mjesto rođenja: Gorsky, Luganska oblast

U rujnu 2018. otpušten kao takozvani ‚ministar obrane’.

12.9.2014.

102.

Andrei Nikolaevich RODKIN

(Андрей Николаевич РОДКИН)

Datum rođenja: 23.9.1976.

Mjesto rođenja: Moskva

Jedan od bivših vođa ‚Unije dragovoljaca Donbasa’.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

12.9.2014.

103.

Aleksandr Akimovich KARAMAN

(Александр Акимович КАРАМАН)

Alexandru CARAMAN

Datum rođenja: 26.7.1956.

Mjesto rođenja: Cioburciu, okrug Slobozia, sada Republika Moldova

Do ožujka 2017. takozvani ‚opunomoćeni predstavnik predsjednika’ takozvane ‚Pridnjestarske Republike Moldove’ u Ruskoj Federaciji.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

12.9.2014.

120.

Sergey Yurievich KOZYAKOV

(Сергей Юрьевич КОЗЬЯКОВ)

Serhiy Yuriyovych KOZYAKOV

(Сергiй Юрiйович КОЗЬЯКОВ)

Datum rođenja: 29.9.1982. ili 23.9.1982.

I dalje podupire i opravdava separatističke politike u suradnji sa separatističkim vlastima.

29.11.2014.

122.

Larisa Leonidovna AIRAPETYAN (također poznata kao Larysa AYRAPETYAN, Larisa AIRAPETYAN ili Larysa AIRAPETYAN)

(Лариса Леонидовна АЙРАПЕТЯН)

(Лариса Леонiдiвна АЙРАПЕТЯН)

Datum rođenja: 21.2.1970.

Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

29.11.2014.

129.

Yevgeniy Eduardovich MIKHAYLOV (također poznat kao Yevhen Eduardovych MYCHAYLOV)

(Евгений Эдуардович МИХАЙЛОВ)

(Євген Едуардович МИХАЙЛОВ)

Datum rođenja: 17.3.1963.

Mjesto rođenja: Arkhangelsk

Bivši takozvani ‚ministar u Vijeću ministara’ (načelnik uprave za državna pitanja) ‚Narodne Republike Donjecka’.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

29.11.2014.

132.

Vladyslav Mykolayovych DEYNEGO (također poznat kao Vladislav Nikolayevich DEYNEGO)

(Владислав Миколайович ДЕЙНЕГО)

(Владислав Николаевич ДЕЙНЕГО)

Datum rođenja: 12.3.1964.

Mjesto rođenja: Romny, oblast Sumy

Ромны, Сумская область

Bivši ‚zamjenik predsjednika’‚Narodnog vijeća’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’.

Trenutačno je takozvani ‚vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’.

29.11.2014.

138.

Alexandr Vasilievich SHUBIN

(Александр Васильевич ШУБИН)

Datum rođenja: 20.5.1972. ili 30.5.1972.

Mjesto rođenja: Lugansk

Otpušten kao predsjednik ‚Središnjeg izbornog povjerenstva’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’ u lipnju 2018.

16.2.2015.

142.

Aleksandr Yurievich TIMOFEEV

(Александр Юрьевич ТИМОФЕЕВ)

Oleksandr Yuriyovych TYMOFEYEV

(Олександр Юрiйович ТИМОФЕЄВ)

Datum rođenja: 15.5.1971.

Mjesto rođenja: Nevinnomyssk, Stavropol Krai

Невинномысск, Ставропольский край

Bivši takozvani ‚ministar financija i poreza’‚Narodne Republike Donjecka’.

U rujnu 2018. otpušten kao takozvani ‚ministar financija i poreza’.

16.2.2015.

149.

Andrei Valeryevich KARTAPOLOV

(Андрей Валерьевич КАРТAПOЛOВ)

Datum rođenja: 9.11.1963.

Mjesto rođenja: NJDR (DDR)

Zamjenik ministra obrane od srpnja 2018.

16.2.2015.”

Subjekti

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja
„4.	takozvana ‚Narodna Republika Donjeck’ ‚Донецкая народная республика’ ‚Donétskaya naródnaya respúblika’	Službene informacije: https://dnr-online.ru/ http://smdnr.ru/ https://dnrsovet.su/ https://denis-pushilin.ru/	Takozvana ‚Narodna Republika Donjeck’ proglašena je 7. travnja 2014. Odgovorna za organiziranje nezakonitog referenduma 11. svibnja 2014. Proglašenje neovisnosti 12. svibnja 2014. Takozvane ‚narodne republike’ Donjeck i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju takozvane ‚Federalne Države Novorusije’. Time se krši ukrajinsko ustavno pravo, a posljedično i međunarodno pravo te se tako podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Ujedno je umiješana u novačenje za nezakonite naoružane separatističke skupine te tako ugrožava stabilnost ili sigurnost Ukrajine.	25.7.2014.
5.	takozvana ‚Federalna Država Novorusija’ ‚Федеративное государство Новороссия’ ‚Federativnoye Gosudarstvo Novorossiya’	Službena priopćenja za tisak: http://novopressa.ru/ http://novorossia-tv.ru/ http://novorossia.today/ http://novorossiia.ru/ https://www.novorosinform.org/	Takozvane ‚narodne republike’ Donjeck i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju nepriznate takozvane ‚Federalne Države Novorusije’. Time se krši ukrajinsko ustavno pravo, a posljedično i međunarodno pravo te se tako ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.	25.7.2014.
24.	Republika Donjeck (javna organizacija) Донецкая республика	Službene informacije: http://oddr.info/	Javna ‚organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Donjeck’. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina. Osnovao ju je Andriy PURGIN, a na čelu joj je bio Alexander ZAKHARCHENKO. Denis PUSHYLIN 2018. nominiran je za ‚čelnika’ takozvane ‚Narodne Republike Donjecka’.	29.11.2014.
25.	Mir regiji Lugansk (Mir Luganschine) Мир Луганщине	https://mir-lug.info/	Javna ‚organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.	29.11.2014.
26.	Slobodni Donbass (također poznat kao ‚Slobodni Donbas’, ‚Svobodny Donbass’) Свободньιй Донбасс	http://www.odsd.ru/	Javna ‚organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Donjecka’. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.	29.11.2014.
28.	Gospodarska unija Luganska (Luganskiy Ekonomicheskiy Soyuz) Луганский экономический союз	Službene informacije: https://nslnr.su/about/obshchestvennye-organizatsii/337/ https://vk.com/public97306393	‚Društvena organizacija’ koja je 2. studenoga 2014. i 11. studenoga 2018. predstavila kandidate na nezakonitim takozvanim ‚izborima’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’. Nominirala je kandidata, Olega AKIMOVA, za ‚čelnika’ takozvane ‚Narodne Republike Luganska’ 2014. i za člana takozvanog ‚Narodnog vijeća Narodne Republike Luganska’ 2018. Tim ‚izborima’ krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti. Službenim sudjelovanjem u nezakonitim ‚izborima’ aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.	29.11.2014.”

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/117

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2019/416

od 14. ožujka 2019.

o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/145/ZVSP (1).

(2)

S obzirom na uporabu sile od strane Ruske Federacije, koja je 25. studenoga 2018. u tjesnacu Kerč dovela do uhićenja ukrajinskih vojnika i zapljene plovila čime je prekršeno međunarodno pravo te suverenost i teritorijalna cjelovitost Ukrajine, Vijeće smatra da bi na popis osoba, subjekata i tijela koji podliježu mjerama ograničavanja, kako je naveden u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP, trebalo dodati osam osoba.

(3)	Prilog Odluci 2014/145/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Osobe navedene u Prilogu ovoj Odluci dodaju se na popis naveden u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA

PRILOG

Sljedeće osobe dodaju se na popis osoba naveden u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP:

Ime i prezime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„176.

Sergey Nikolayevich STANKEVICH

(Сергей Николаевич СТАНКЕВИЧ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 27.1.1963.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

177.

Andrey Borisovich SHEIN

(Андрей Борисович ШЕИН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 10.6.1971.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

178.

Aleksey Mikhailovich SALYAEV

Aleksey Mikhailovich SALYAYEV

Oleksii Mykhailovych SALIAIEV

(Алексей Михайлович САЛЯЕВ, Олексій Михайлович САЛЯЄВ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 22.8.1978.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

179.

Andrei SHIPITSIN/ SHYPITSIN

(Андрей ШИПИЦИН/ ШИПІЦИН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 25.12.1969.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

180.

Aleksey Vladimirovich SHATOKHIN/ Oleksii Volodymyrovich SHATOKHIN

(Алексей Владимирович ШАТОХИН / Олексій Володимирович ШАТОХІН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 26.1.1971.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

181.

Ruslan Alexandrovich ROMASHKІN

(Руслан Александрович РОМАШКИН)

Spol: muški;

Datum rođenja: 15.6.1976.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

182.

Sergey Alekseevich SHCHERBAKOV

(Сергей Алексеевич ЩЕРБАКОВ; Сергій Олексійович ЩЕРБАКОВ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 2.11.1986.

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.

183.

Aleksandr Vladimirovich DVORNIKOV

(Александр Владимирович ДВОРНИКОВ)

Spol: muški;

Datum rođenja: 22.8.1961.

Mjesto rođenja: Ussuriysk, Primorskiy Krai, Ruska Federacija

Tim je djelovanjima poduprta i konsolidacija nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Ruskoj Federaciji.

15.3.2019.”

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/121

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/417

оd 8. studenoga 2018.

o utvrđivanju smjernica za upravljanje Sustavom Europske unije za brzu razmjenu informacija „RAPEX” uspostavljenim prema članku 12. Direktive 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda te njegovim sustavom obavješćivanja

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7334)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (1), a posebno njezin članak 11. stavak 1. treći podstavak i točku 8. Priloga II. navedenoj Direktivi,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (2),

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom osnovanim u skladu s člankom 15. Direktive 2001/95/EZ,

budući da:

(1)

Člankom 12. Direktive 2001/95/EZ uspostavlja se Sustav Europske unije za brzu razmjenu informacija („RAPEX”), koji omogućuje razmjenu informacija između država članica i Komisije o mjerama i djelovanjima poduzetima u vezi s proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača.

(2)	U točki 8. Priloga II. Direktivi 2001/95/EZ zahtijeva se redovito ažuriranje smjernica s obzirom na nova iskustva i promjene. Odluka Komisije 2010/15/EU (3) bila je prvo i jedino ažuriranje smjernica.

(3)	S obzirom na promjene te kako bi postupci obavješćivanja bili učinkovitiji i djelotvorniji u skladu s najboljom praksom, potrebno je ažurirati postojeće smjernice.

(4)	Terminologija i upućivanja postali su zastarjeli, kao i sredstva komunikacije između Komisije i tijela država članica te među samim tijelima.

(5)	U smjernicama se moraju uzeti u obzir novi alati koji su zadnjih godina razvijeni za pravilno funkcioniranje RAPEX-a (wikiji, sučelje između RAPEX-a i ostalih sustava za nadzor tržišta).

(6)	RAPEX-ovi su kriteriji obavješćivanja zbog promjena postali nejasni i potrebno ih je razjasniti.

(7)	Povećala se prekogranična prodaja robe. To se treba uzeti u obzir u tehnikama obavješćivanja i instrumentima koji se trebaju upotrebljavati za daljnje praćenje.

(8)	Uredbom (EZ) br. 765/2008 proširuje se primjena RAPEX-a propisana člankom 12. Direktive 2001/95/EZ i na proizvode obuhvaćene tim zakonodavstvom. Zbog proširenja primjene RAPEX-a otvaraju se određena pitanja koja se trebaju razjasniti u smjernicama.

(9)

Uredba (EZ) br. 765/2008 primjenjuje se na potrošačke proizvode i profesionalne proizvode kao što su medicinski proizvodi. Ta uredba obuhvaća širi opseg rizika od onih koji su povezani sa zdravljem i sigurnošću potrošača, primjerice sigurnosne rizike i rizike za okoliš. Stoga se rizik ne mora odnositi samo na potrošače, već i na neodređenu skupinu ljudi nazvanu „krajnji korisnici”.

(10)	Člankom 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 propisano je da se o mjerama poduzetima u vezi s proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost ili druge relevantne javne interese obavješćuje u okviru RAPEX-a.

(11)	Direktiva 2001/95/EZ i Uredba (EZ) br. 765/2008 dopunjuju se i jamče sustav za poboljšanje sigurnosti neprehrambenih proizvoda.

(12)

RAPEX pomaže u sprečavanju i ograničavanju opskrbe proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost ili, kad je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, za druge relevantne javne interese. Komisiji omogućuje praćenje učinkovitosti i dosljednosti nadzora tržišta te provedbe u državama članicama.

(13)	Zahvaljujući RAPEX-u može se prepoznati potreba za djelovanjem na razini EU-a te pridonijeti dosljednoj provedbi zahtjeva EU-a za sigurnost proizvoda, a time i neometanom funkcioniranju jedinstvenog tržišta.

(14)

Postupkom obavješćivanja utvrđenim prema članku 11. Direktive 2001/95/EZ predviđena je razmjena informacija između država članica i Komisije o mjerama donesenima u vezi s proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Njime se kontinuirano pridonosi visokoj razini zdravlja potrošača i očuvanju jedinstvenog tržišta.

(15)	Člankom 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008 predviđen je sustav informacijske potpore u kojem države članice Komisiji dostavljaju informacije koje se tim člankom zahtijevaju o proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik.

(16)	Prema važećem zakonodavstvu države članice nisu obvezne staviti na raspolaganje takve informacije u okviru RAPEX-a.

(17)	Člankom 16. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda određena je obveza država članica i Komisije da javnosti omoguće pristup informacijama o rizicima koje proizvodi predstavljaju za zdravlje i sigurnost potrošača.

(18)

Kako bi se omogućio dosljedan informacijski sustav o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili, kad je riječ o proizvodima iz Uredbe (EZ) br. 765/2008, kao i za druge relevantne javne interese, bilo bi poželjno da se dostupne informacije o opasnim proizvodima iz članka 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008 stave na raspolaganje u okviru RAPEX-a.

(19)

Kako bi se omogućilo funkcioniranje sustava RAPEX, trebalo bi izraditi smjernice o različitim aspektima tih postupaka obavješćivanja te posebice odrediti sadržaj obavijesti. Smjernice bi trebale sadržavati informacije koje moraju biti u obavijesti, kriterije za obavijesti koje uključuju rizike koji ne prelaze ili ne smiju prelaziti izvan državnog područja određene države članice, kao i kriterije za klasifikaciju tih obavijesti prema stupnju hitnosti. U smjernicama bi se trebali utvrditi i operativni postupci, uključujući rokove za različite faze postupka obavješćivanja i postupka obavješćivanja o daljnjim mjerama te pravila povjerljivosti.

(20)	Kako bi se osigurala pravilna primjena postupaka obavješćivanja, u smjernicama bi se trebale odrediti metode procjene rizika s kriterijima za utvrđivanje rizika uzimajući u obzir i upravljanje rizicima.

(21)	U skladu s točkom 2. Priloga II. Direktivi 2001/95/EZ nove smjernice uključuju niz smjernica za procjenu rizika za potrošačke proizvode u kojima su navedeni kriteriji za prepoznavanje ozbiljnih rizika, a obuhvaćaju i profesionalne proizvode.

(22)

Smjernice bi trebale biti upućene svim tijelima država članica koja sudjeluju u mreži za RAPEX u skladu s Direktivom 2001/95/EZ i Uredbom (EZ) br. 765/2008, uključujući tijela za nadzor tržišta koja su zadužena za praćenje usklađenosti proizvoda sa sigurnosnim zahtjevima i tijela zadužena za nadzor vanjskih granica,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Smjernice za upravljanje Sustavom Europske unije za brzu razmjenu informacija „RAPEX” uspostavljenim prema članku 12. Direktive 2001/95/EZ i njegovim sustavom obavješćivanja navedene su u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka 2010/15/EU stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2018.

Za Komisiju

Věra JOUROVÁ

Članica Komisije

(1) SL L 11, 15.1.2002., str. 4.

(2) SL L 218, 13.8.2008., str. 30.

(3) Odluka Komisije 2010/15/EU od 16. prosinca 2009. o utvrđivanju smjernica za upravljanje Sustavom Zajednice za brzu razmjenu informacija „RAPEX” utvrđenim prema članku 12. te postupkom obavješćivanja utvrđenim prema članku 11. Direktive 2001/95/EZ (Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda) (SL L 22, 26.1.2010., str. 1.).

PRILOG

SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE SUSTAVOM EUROPSKE UNIJE ZA BRZU RAZMJENU INFORMACIJA „RAPEX” USPOSTAVLJENIM PREMA ČLANKU 12. DIREKTIVE 2001/95/EZ (DIREKTIVA O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA) I NJEGOVIM SUSTAVOM OBAVJEŠĆIVANJA

I. DIO

PODRUČJE PRIMJENE I PRIMATELJI SMJERNICA

1. Područje primjene, ciljevi i ažuriranje

1.1. Područje primjene

Komisija (1) na temelju članka 11. stavka 1. i točke 8. Priloga II. Direktivi 2001/95/EZ donosi „Smjernice za upravljanje Sustavom Europske unije za brzu razmjenu informacija ‚RAPEX’ uspostavljenim prema članku 12. Direktive 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda” (dalje u tekstu „Smjernice”). Komisiji pomaže savjetodavni odbor sastavljen od predstavnika država članica EU-a i uspostavljen na temelju članka 15. stavka 3. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda.

Točka 8. Priloga II. Direktivi o općoj sigurnosti proizvoda glasi: „Komisija priprema i redovito ažurira, u skladu s postupkom predviđenim člankom 15. stavkom 3., smjernice pomoću kojih Komisija i države članice upravljaju RAPEX-om.”

Člankom 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda propisuje se da države članice obavješćuju Komisiju o poduzetim mjerama koje ograničavaju stavljanje proizvoda na tržište, ili zahtijevaju njihovo povlačenje ili opoziv, ako se za takve informacije ne zahtijeva obavijest prema članku 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda ili obavijest na temelju drugog posebnog zakonodavstva Zajednice.

Člankom 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 propisuje se da ako država članica poduzme ili namjerava poduzeti mjeru za sprečavanje, ograničavanje ili određivanje posebnih uvjeta za stavljanje na tržište i uporabu proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, sigurnost i druge relevantne javne interese krajnjih korisnika, mora o takvoj mjeri odmah obavijestiti Komisiju putem RAPEX-a.

Člankom 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008 predviđeno je da države članice moraju Komisiji dostaviti raspoložive informacije, koje nisu već dostavljene u skladu s člankom 22., o proizvodima koji predstavljaju rizik (manje od ozbiljnog).

Člankom 16. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda određena je obveza država članica i Komisije da javnosti omoguće pristup informacijama o rizicima koje proizvodi predstavljaju za zdravlje i sigurnost potrošača. Stoga bi bilo primjereno da se sve informacije o mjerama poduzetima u vezi s proizvodima koji predstavljaju rizik, ako je ugrožena sigurnost proizvoda, nalaze u sustavu koji je tome namijenjen. Državama članicama zato se preporučuje da u RAPEX unesu mjere koje su poduzete u vezi s proizvodima koji predstavljaju rizik i obuhvaćene su područjem primjene Direktive o općoj sigurnosti proizvoda ili Uredbe (EZ) br. 765/2008. Te informacije mogu se unijeti izravno u RAPEX. Ako se o informacijama treba obavijestiti u okviru drugog informacijskog sustava u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 (2), države članice mogu izraditi obavijest RAPEX-a izravno iz informacijskog sustava (vidjeti dio II. poglavlje 1. 2. točku (h) i poglavlje 2.2. ovih Smjernica).

Iako se Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda primjenjuje samo na potrošačke proizvode koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, Uredba (EZ) br. 765/2008 primjenjuje se na potrošačke proizvode i na profesionalne proizvode koji su obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a o usklađivanju (kao što su određeni medicinski proizvodi i pomorska oprema). Obuhvaća i širi opseg rizika od onih koji su povezani sa zdravljem i sigurnošću potrošača, primjerice sigurnosne rizike i rizike za okoliš. Stoga, kad se primjenjuje Uredba (EZ) br. 765/2008, rizik se može odnositi i na druge „krajnje korisnike”, a ne samo na potrošače.

Smjernice za procjenu rizika iz Dodatka 6. dijelu III. sastavni su dio Smjernica o RAPEX-u. Riječ je o alatima s pomoću kojih se određuje razina rizika proizvoda i koji pomažu pri određivanju mjera koje se trebaju poduzeti.

Smjernice za procjenu rizika odnose se na razinu rizika i moguće štete koje može prouzrokovati pojedinačni proizvod. Ocjena rizika za pojedinačni proizvod mora biti popraćena pouzdanim upravljanjem rizikom. Primjerice, razina rizika za električni kućanski uređaj s nedostatkom koji predstavlja rizik od požara može biti samo „niska”, što znači da je vjerojatnost da će pojedinačni uređaj tijekom životnog vijeka izazvati smrtonosni požar manja od jedan na milijun. Međutim, ako su na tržište stavljeni milijuni neispravnih uređaja, gotovo je neizbježno da će dođi do smrtonosnih požara ne poduzmu li se odgovarajuće mjere.

Države članice (3), države koje podnose zahtjev za članstvo u Europskoj Uniji, države koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) te druge zemlje koje nisu članice EU-a i međunarodne organizacije kojima je odobren pristup RAPEX-u (pod uvjetima definiranima u članku 12. stavku 4. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda) sudjeluju u tom sustavu u skladu s pravilima predviđenima u Direktivi o općoj sigurnosti proizvoda te u ovim Smjernicama (4).

1.2. Ciljevi

Ciljevi ovih Smjernica su:

(a)	pojednostavniti postupke mehanizama obavješćivanja;

(b)	utvrditi kriterije obavješćivanja za mehanizme obavješćivanja;

(c)	definirati sadržaj obavijesti i obavijesti o daljnjim mjerama koje se šalju putem mehanizma obavješćivanja, posebice u vezi s potrebnim podacima i obrascima koji se pritom upotrebljavaju;

(d)	utvrditi daljnje aktivnosti koje države članice trebaju poduzeti nakon primitka obavijesti, kao i vrstu informacija koje trebaju pružiti;

(e)	opisati način na koji Komisija treba postupati s obavijestima i obavijestima o daljnjim mjerama;

(f)	zadati rokove za različite vrste aktivnosti koje se poduzimaju putem mehanizama obavješćivanja;

(g)	utvrditi praktična i tehnička rješenja potrebna na razini Komisije i država članica za učinkovitu i djelotvornu primjenu mehanizama obavješćivanja; i

(h)	uspostaviti metode procjene rizika, a posebice kriterije za prepoznavanje ozbiljnih rizika.

1.3. Ažuriranje

Komisija će redovito ažurirati Smjernice u skladu sa savjetodavnim postupkom na temelju novih iskustava i promjena u području sigurnosti proizvoda.

2. Primatelji smjernica

Ove su Smjernice upućene svim tijelima država članica koja djeluju u području sigurnosti proizvoda i sudjeluju u mreži za RAPEX, uključujući tijela za nadzor tržišta koja su zadužena za praćenje usklađenosti proizvoda sa sigurnosnim zahtjevima i tijela zadužena za nadzor vanjskih granica.

3. Proizvodi

3.1. Proizvodi obuhvaćeni ovim Smjernicama

Ove Smjernice obuhvaćaju dva niza proizvoda: proizvode obuhvaćene Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda i proizvode obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 765/2008.

3.1.1. Proizvodi obuhvaćeni Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda

Prema članku 2. točki (a) Direktive o općoj sigurnosti proizvoda potrošački proizvodi za potrebe ovih Smjernica su:

(a) „proizvodi namijenjeni potrošačima”– proizvodi koji su oblikovani i proizvedeni za potrošače te im stavljeni na raspolaganje;

(b) „migrirajući proizvodi” (5) – proizvodi koji su oblikovani i proizvedeni za profesionalnu uporabu, za koje je, međutim, vjerojatno da će se njima, pod razumno predvidljivim uvjetima, koristiti i potrošači. To su proizvodi proizvedeni za profesionalnu uporabu, te stavljeni na raspolaganje i potrošačima, koji ih mogu kupiti te njima rukovati bez ikakvog posebnog znanja ili obuke, npr. električna bušilica, kutna brusilica i stolna pila, oblikovani i proizvedeni za profesionalnu uporabu, no stavljeni na potrošačko tržište (tj. potrošači ih mogu kupiti u prodavaonicama te njima rukovati samostalno, bez ikakve prethodne posebne obuke).

Proizvodi namijenjeni potrošačima i migrirajući proizvodi potrošačima se mogu dati besplatno, također ih mogu kupiti ili im se stavljaju na raspolaganje u okviru usluge. Sve te tri situacije obuhvaćene su RAPEX-om.

U skladu s člankom 2. točkom (a) Direktive o općoj sigurnosti proizvoda proizvodi koji su potrošačima stavljeni na raspolaganje u okviru usluge među ostalim obuhvaćaju:

(a)

proizvode isporučene potrošačima koji se odnose iz ili koji se koriste izvan prostorija pružatelja usluge, kao što su vozila i kosilice iznajmljene ili zakupljene u poduzećima za iznajmljivanje, te tinte za tetoviranje i implantati (koji nisu klasificirani kao medicinski proizvodi) koje pružatelj usluge ugrađuje ispod kože potrošača;

(b)

proizvode koji se upotrebljavaju u prostorijama pružatelja usluge, pod uvjetom da potrošači sami aktivno rukuju navedenim proizvodom (npr. pokreću stroj, imaju mogućnost njegova zaustavljanja, utječu na njegov rad promjenom njegova položaja ili intenziteta rada tijekom uporabe). Solariji koji se upotrebljavaju u salonima za tamnjenje i fitness centrima dobar su primjer takvih proizvoda. Potrošači se moraju aktivno služiti tim proizvodima, a navedena uporaba mora obuhvaćati i znatan stupanj kontrole. Samo pasivna uporaba, kao što je uporaba šampona kod osoba čiju kosu pere frizer ili putnička vožnja u autobusu, ne smatra se potrošačkom uporabom.

3.1.2. Proizvodi obuhvaćeni Uredbom (EZ) br. 765/2008

U skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 proizvodima za potrebe RAPEX-a trebaju se smatrati proizvodi prema području primjene i definicijama iz članka 15. te uredbe bez obzira na to jesu li namijenjeni potrošačima ili za profesionalnu uporabu.

3.2. Proizvodi koji nisu obuhvaćeni ovim Smjernicama

Ovim Smjernicama nisu obuhvaćeni:

(a)

proizvodi koji su obuhvaćeni posebnim i jednakovrijednim mehanizmima obavješćivanja utvrđenima drugim zakonodavstvom EU-a, posebice:

(i)	hrana i hrana za životinje i drugi proizvodi obuhvaćeni Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (6);

(ii)	lijekovi obuhvaćeni Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) te Direktivom 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8);

(iii)

medicinski proizvodi obuhvaćeni Uredbom (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (9);

(iv)	aktivni medicinski proizvodi za ugradnju obuhvaćeni Direktivom Vijeća 90/385/EEZ (10);

(b)

proizvodi izvan definicije „proizvoda” utvrđene u članku 2. točki (a) Direktive o općoj sigurnosti proizvoda, posebice:

(i)

rabljeni proizvodi ili proizvodi isporučeni kao antikviteti ili kao proizvodi koje treba popraviti ili vratiti u prvotno stanje prije ponovne uporabe, pod uvjetom da dobavljač o tome jasno obavijesti osobu kojoj isporučuje taj proizvod u tu svrhu (članak 2 točka (a) Direktive o općoj sigurnosti proizvoda);

(ii)	oprema kojom se služi ili kojom rukuje profesionalni pružatelj usluge radi isporuke usluge, npr. oprema kojom se potrošači prevoze ili putuju i oprema kojom rukuje pružatelj usluge a ne potrošač (uvodna izjava 9. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda);

(c)	proizvodi koji ne ulaze u definiciju proizvoda iz članka 15. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

4. Mjere

4.1. Vrste mjera

Preventivne i restriktivne mjere mogu se poduzimati za proizvode koji predstavljaju rizik bilo na inicijativu gospodarskog subjekta koji ih je stavio i/ili distribuirao na tržište (dalje u tekstu „dobrovoljne mjere”) ili na zahtjev tijela države članice nadležnog za praćenje usklađenosti proizvoda sa sigurnosnim zahtjevima (dalje u tekstu „obvezne mjere”).

Za potrebe ovih Smjernica obvezne i dobrovoljne mjere definirane su kako slijedi u nastavku.

(a) Obvezne mjere: mjere koje donose ili o njihovu donošenju odlučuju tijela država članica, često u obliku upravnih rješenja koja obvezuju gospodarske subjekte da poduzme preventivne, korektivne ili restriktivne mjere u vezi s određenim proizvodom koji su stavili na raspolaganje na tržištu.

(b) Dobrovoljne mjere:

(i)	preventivne i restriktivne mjere koje gospodarski subjekt poduzima na dobrovoljnoj osnovi, odnosno bez intervencije tijela države članice;

(ii)

preporuke i sporazumi koje su tijela država članica sklopila s gospodarskim subjektima u okviru njihovih aktivnosti. Navedeno uključuje sporazume koji nisu u pisanom obliku i na temelju kojih gospodarski subjekti u okviru svojih aktivnosti poduzimaju preventivne ili restriktivne mjere u vezi s proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik, a koje su stavili na raspolaganje na tržištu.

4.2. Kategorije mjera

U članku 8. stavku 1. točkama od (b) do (f) Direktive o općoj sigurnosti proizvoda naveden je popis različitih kategorija mjera o kojima se treba obavijestiti putem RAPEX-a kad su ispunjeni uvjeti za obavješćivanje, uključujući sljedeće mjere:

(a)	označivanje proizvoda odgovarajućim upozorenjima o rizicima koje proizvod može predstavljati;

(b)	stavljanje na tržište proizvoda u skladu s prethodnim uvjetima;

(c)	upozoravanje potrošača i krajnjih korisnika na rizike koje bi proizvod mogao predstavljati;

(d)	privremena zabrana nabave, ponude i izlaganja proizvoda;

(e)	zabrana stavljanja proizvoda na tržište i sve popratne mjere, odnosno mjere kojima se osigurava poštovanje zabrane;

(f)	povlačenje proizvoda s tržišta;

(g)	opoziv proizvoda od potrošača;

(h)	uništavanje povučenih ili opozvanih proizvoda.

Pojam „povlačenje” se za potrebe RAPEX-a upotrebljava isključivo za mjere kojima je cilj sprečavanje distribucije, izlaganja i ponude proizvoda koji predstavlja rizik potrošačima ili drugim krajnjim korisnicima, a pojam „opoziv” upotrebljava se samo za mjere kojima je cilj povrat takvog proizvoda koji su proizvođač ili distributer već učinili dostupnim potrošačima.

4.3. Zahtjevi u pogledu mjera

Kad je riječ o ozbiljnim rizicima, u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i člankom 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 u RAPEX-u se treba obavijestiti o obveznim i dobrovoljnim mjerama.

O preventivnim i restriktivnim mjerama koje gospodarski subjekt donosi na dobrovoljnoj osnovi, odnosno bez intervencije tijela države članice, u vezi s proizvodom koji predstavlja ozbiljan rizik i o povezanim preventivnim ili restriktivnim mjerama koje poduzima gospodarski subjekt trebalo bi odmah obavijestiti nadležna tijela država članica kao što je navedeno u članku 5. stavku 3. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i članku 22. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

Za sve kategorije preventivnih i restriktivnih mjera poduzetih u vezi sa stavljanjem na tržište i upotrebom potrošačkih proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili, kad je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, ozbiljan rizik za zdravlje, sigurnost ili druge relevantne javne interese krajnjih korisnika vrijedi obveza obavješćivanja putem RAPEX-a.

4.4. Izuzeće od općenito primjenjivih obveznih mjera

Komisiju nije potrebno obavješćivati putem aplikacije RAPEX o općenito primjenjivim aktima koji se donose na nacionalnoj razini i kojima je cilj sprečavanje ili ograničavanje trgovine i uporabe općenito opisanih kategorija potrošačkih proizvoda zbog ozbiljnog rizika koji predstavljaju za zdravlje i sigurnost potrošača. O svim takvim nacionalnim mjerama koje se primjenjuju samo na općenito definirane kategorije proizvoda, kao što su svi proizvodi općenito ili svi proizvodi koji služe istoj svrsi, a ne na (kategorije) proizvoda koji su posebno prepoznati po svojoj robnoj marki, posebnom izgledu, proizvođaču, trgovcu, nazivu ili broju modela itd. Komisiju se obavješćuje u skladu s Direktivom 2015/1535/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11).

5. Razine rizika

5.1. Ozbiljan rizik

Prije nego što odluči podnijeti obavijest RAPEX-a, tijelo države članice uvijek provodi primjerenu ocjenu rizika (vidjeti Dodatak 6. dijelu III. ovih Smjernica ili komplementarnu opću metodologiju EU-a za procjenu rizika za proizvode obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 765/2008 (12)) kako bi ocijenilo predstavlja li proizvod o kojem treba poslati obavijest ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili, kad je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, ozbiljan rizik za zdravlje, sigurnost ili druge relevantne javne interese (primjerice sigurnost ili okoliš) krajnjih korisnika te je li time ispunjen jedan od kriterija obavješćivanja putem RAPEX-a.

5.2. Manje ozbiljan rizik

Obavijesti poslane u skladu s člankom 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda ili člankom 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008 općenito se smatraju obavijestima za proizvode koji predstavljaju manje ozbiljan rizik. Obavijesti o takvim proizvodima, za razliku od obavijesti za proizvode koji predstavljaju ozbiljan rizik, ne znače nužno da su druge države članice obvezne provesti daljnje aktivnosti osim ako to zahtijeva priroda proizvoda ili rizika (vidjeti dio II. poglavlje 3.4.6.1.).

5.3. Metoda procjene rizika

U Dodatku 6. dijelu III. ovih Smjernica navedena je metoda procjene rizika kojom se tijela država članica mogu koristiti radi procjene razine rizika koju potrošački proizvod predstavlja za zdravlje i sigurnost potrošača te radi donošenja odluke o tome je li potrebno slanje obavijesti RAPEX-a. Isto tako, možda će biti potrebno poslužiti se komplementarnom općom metodologijom EU-a za procjenu rizika iz poglavlja 5.1. ako je predmetni proizvod obuhvaćen Uredbom (EZ) br. 765/2008.

Na RAPEX-ovoj internetskoj stranici i u aplikaciji RAPEX dostupan je poseban alat RAG („Risk Assessment Guidelines” (13)) za procjenu rizika koji uzima u obzir načela iz Dodatka 6.

5.4. Tijelo koje provodi procjenu

Procjenu rizika uvijek provodi ili provjerava ono tijelo države članice koje je ili provodilo ispitivanje i poduzelo odgovarajuće mjere ili pratilo dobrovoljne aktivnosti koje je gospodarski subjekt poduzeo u vezi s proizvodom koji predstavlja rizik.

Kontaktna točka za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.) rješava s odgovornim tijelom sve nejasnoće prije nego što se obavijest prenese putem aplikacije RAPEX.

6. Prekogranični učinci

6.1. Međunarodni događaj

Prema članku 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 država članica podnosi obavijest RAPEX-a samo ako smatra da učinci rizika koje proizvod predstavlja prelaze ili mogu prijeći izvan njezina državnog područja (dalje u tekstu „prekogranični učinci” ili „međunarodni događaj”).

S obzirom na slobodu kretanja proizvoda na unutarnjem tržištu i činjenicu da se proizvodi u EU uvoze različitim distribucijskim kanalima te da potrošači kupuju proizvode tijekom boravka u inozemstvu i putem interneta, nacionalna se tijela potiču da kriterij prekograničnih učinaka tumače u prilično širokom smislu. Obavijest prema članku 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda ili članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 stoga se podnosi ako:

(a)	nije moguće isključiti da je proizvod koji predstavlja rizik prodan u više od jedne države članice EU-a, ili

(b)	nije moguće isključiti da je proizvod koji predstavlja rizik prodan putem interneta, ili

(c)	proizvod potječe iz treće zemlje i vjerojatno je da je uvezen u EU različitim distribucijskim kanalima.

6.2. Lokalni događaj

O mjerama koje se donose u vezi s proizvodom koji predstavlja ozbiljan rizik, ali koji može imati samo lokalni učinak (dalje u tekstu „lokalni događaj”) ne obavješćuje se na temelju članka 12. Direktive o općoj zaštiti proizvoda. To se primjenjuje na situacije u kojima tijelo države članice ima konkretne i čvrste razloge za isključivanje mogućnosti da je proizvod bio i/ili da će biti dostupan (na bilo koji način) u drugim državama članicama, npr. mjere koje se poduzimaju u vezi s domaćim proizvodom koji se proizvodi i distribuira samo u jednoj državi članici. U svojoj ocjeni tijela države članice moraju pažljivo razmotriti mogućnost prodaje proizvoda putem interneta ili preko novih distribucijskih kanala.

Obavijesti povezane s proizvodom koji predstavlja ozbiljan rizik, ali koji uključuje samo lokalni događaj, moraju se dostaviti Komisiji samo ako sadržavaju informacije o sigurnosti proizvoda koje bi mogle zanimati države članice, posebice ako su one odgovor na novu vrstu rizika o kojoj još nije bilo obavijesti, novu vrstu rizika koja proizlazi iz kombinacije proizvoda ili novu vrstu odnosno kategoriju proizvoda.

Takve se obavijesti dostavljaju u skladu s člankom 11. uz upućivanje na članak 11. stavak 1. drugi podstavak Direktive o općoj sigurnosti proizvoda.

II. DIO

SUSTAV EU-a ZA BRZU RAZMJENU INFORMACIJA „RAPEX” USPOSTAVLJEN PREMA ČLANKU 12. DIREKTIVE O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA

1. Uvod

1.1. Ciljevi RAPEX-a

Člankom 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda uspostavlja se Sustav EU-a za brzu razmjenu informacija („RAPEX”).

Sustav RAPEX ima važnu ulogu u području sigurnosti proizvoda. Njime se dopunjuju druge aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj razini i na razini EU-a radi osiguravanja visoke razine sigurnosti proizvoda u EU-u.

Podaci iz RAPEX-a pomažu u:

(a)	sprečavanju i ograničavanju opskrbe opasnim proizvodima;

(b)	praćenju učinkovitosti i dosljednosti u aktivnostima nadzora tržišta i provedbe koje provode tijela država članica;

(c)	prepoznavanju potreba i pružanju osnove za djelovanje na razini EU-a; i

(d)	dosljednoj provedbi zahtjeva EU-a u području sigurnosti proizvoda, a time i neometanom funkcioniranju jedinstvenog tržišta.

1.2. Sastavnice RAPEX-a

RAPEX se sastoji od nekoliko komplementarnih sastavnica, koje su ključne za njegov učinkovit i djelotvoran rad. Najvažnije od njih su:

(a)	pravni okvir kojim se regulira način rada sustava (npr. Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda i Smjernice);

(b)	internetska aplikacija („aplikacija RAPEX”) kojom se državama članicama i Komisiji omogućuje brza razmjena informacija putem internetske platforme;

(c)	mreža kontaktnih točaka za RAPEX, koja se sastoji od pojedinačnih kontaktnih točaka za RAPEX odgovornih za funkcioniranje RAPEX-a u svim državama članicama (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.);

(d)	nacionalne mreže za RAPEX uspostavljene u svim državama članicama, koje obuhvaćaju kontaktnu točku za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.) i sva tijela uključena u rad na sigurnosti proizvoda;

(e)	Komisijin tim za RAPEX u odjelu nadležnom za Direktivu o općoj sigurnosti proizvoda koji provjerava i potvrđuje valjanost dokumenata podnesenih putem aplikacije RAPEX te održava RAPEX i osigurava njegov pravilan rad;

(f)	RAPEX-ova internetska stranica (14) na kojoj su dostupni sažeci obavijesti RAPEX-a i tjedne novosti;

(g)	publikacije RAPEX-a, kao što su statistika RAPEX-a, godišnji izvještaji RAPEX-a i drugi promidžbeni materijali; i

(h)	sučelje između RAPEX-a i ICSMS-a koje povezuje oba sustava i omogućuje unošenje obavijesti RAPEX-a na temelju podataka iz istraživanja koji su već dostupni u ICSMS-u. Popunjavanjem odgovarajućih polja u ICSMS-u moguće je automatski podnijeti obavijest RAPEX-a.

2. Kriteriji obavješćivanja

RAPEX se primjenjuje na mjere kojima se sprečavaju i ograničavaju stavljanje na tržište i uporaba proizvoda ili određuju posebni uvjeti za stavljanje na tržište i uporabu proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnosti potrošača ili, ako je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, na mjere kojima se sprečavaju i ograničavaju stavljanje na tržište i uporaba proizvoda ili određuju posebni uvjeti za stavljanje na tržište i uporabu proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, sigurnost ili druge relevantne javne interese (primjerice sigurnost ili okoliš) krajnjih korisnika.

2.1. Obvezno sudjelovanje u RAPEX-u: članak 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i članak 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008

U skladu s Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda i Uredbom (EZ) br. 765/2008 sudjelovanje država članica u RAPEX-u je obvezno. Prema članku 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 države članice imaju pravnu obvezu obavješćivati Komisiju o obveznim i dobrovoljnim mjerama ako su ispunjena sljedeća četiri kriterija obavješćivanja:

(a)	proizvod je obuhvaćen područjem primjene Direktive o općoj sigurnosti proizvoda ili područjem primjene Uredbe (EZ) br. 765/2008;

(b)	proizvod podliježe mjerama kojima se sprečavaju i ograničavaju njegovo moguće stavljanje na tržište ili uporaba ili određuju specifični uvjeti za njegovo moguće stavljanje na tržište ili uporabu („preventivne i restriktivne mjere”);

(c)	proizvod predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili, kad je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, i za druge relevantne javne interese krajnjih korisnika;

(d)	ne može se isključiti da učinak ozbiljnog rizika za zdravlje i sigurnost potrošača ili, kad je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, i za druge relevantne javne interese krajnjih korisnika, prelazi državno područje države članice koja dostavlja obavijest.

2.2. Neobvezno sudjelovanje u RAPEX-u: članak 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i članak 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008

U skladu s člankom 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o poduzetim mjerama kojima se ograničava stavljanje proizvoda na tržište ili zahtijeva njihovo povlačenje ili opoziv, ako se za takve informacije ne zahtijeva obavijest prema članku 12. ili obavijest na temelju drugog posebnog zakonodavstva Zajednice.

Radi jednostavnosti i povećanja učinkovitosti države članice mogu se koristiti aplikacijom RAPEX za obavješćivanje o poduzetim mjerama u vezi s proizvodima za koje se ne bi zahtijevala obavijest prema članku 12. s obzirom na uvjete navedene u njemu.

Države članice imaju pravnu obvezu da prema članku 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda obavijeste Komisiju ako su ispunjena sljedeća četiri kriterija obavješćivanja:

(a)	predmetni proizvod je potrošački proizvod;

(b)	podložan je restriktivnim mjerama koje donose državna tijela (obvezne mjere);

(c)

predstavlja rizik manji od ozbiljnog za zdravlje i sigurnost potrošača čiji učinci mogu prijeći ili prelaze izvan državnog područja jedne države članice, predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnosti potrošača čiji učinci ne prelaze ili ne mogu prijeći izvan državnog područja, ali donesene mjere obuhvaćaju informacije o sigurnosti proizvoda koje bi mogle zanimati druge države članice (15);

(d)	o donesenim mjerama nije potrebno dostaviti obavijest ni prema jednom postupku obavješćivanja propisanom pravom EU-a.

Neovisno o tome što člankom 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda nije propisana izričita obveza obavješćivanja o dobrovoljnim mjerama donesenima u vezi s proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik, države članice i Komisija obvezuju se u skladu s člankom 16. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda omogućiti javnosti pristup informacijama o rizicima za zdravlje i sigurnost potrošača. Radi osiguravanja ujednačenosti u sustavu obavješćivanja i učinkovite provedbe obveza država članica i Komisije u skladu s člankom 16. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda državama članicama preporučuje se da u okviru RAPEX-a obavijeste i o dobrovoljnim mjerama koje su donijeli proizvođači i distributeri u vezi s proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik.

Prema članku 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008 države članice dostavljaju Komisiji raspoložive informacije, koje nisu već dostavljene u skladu s člankom 22., o proizvodima koji predstavljaju (manje ozbiljan) rizik. Za razliku od članka 22. te uredbe države članice na temelju članka 23. nisu obvezne podnijeti obavijest s tim informacijama u RAPEX-u. Međutim, Komisija i države članice u skladu s člankom 16. Direktive o općoj sigurnosti podataka moraju javno objaviti informacije o rizicima za zdravlje i sigurnost potrošača kojima raspolažu. Radi osiguravanja ujednačenosti i učinkovite provedbe obveza država članica i Komisije u skladu s člankom 16. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda, najpragmatičnije bi rješenje bilo da RAPEX sadržava sve mjere donesene u vezi s proizvodima koji predstavljaju ozbiljan i manje ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača u pogledu proizvoda obuhvaćenih Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda i proizvoda obuhvaćenim Uredbom (EZ) br. 765/2008, pri čemu potonji uključuju i rizik za druge relevantne javne interese krajnjih korisnika. Stoga se, kad se donose mjere i o njima obavješćuje u okviru ICSMS-a u skladu s člankom 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008, državama članicama preporučuje da prijave takve informacije u okviru RAPEX-a. To se može učiniti slanjem odvojene obavijesti u okviru RAPEX-a ili putem ICSMS-a.

Poveznica između oba sustava olakšava unošenje obavijesti na temelju podataka iz istraživanja koji su već dostupni u ICSMS-u (vidjeti dio II. poglavlje 1.2. točku (h)).

Vrsta rizika

Proizvod obuhvaćen Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda (DOSP)

Proizvod obuhvaćen Uredbom (EZ) br 765/2008

Donesena mjera

Prekogranični učinak

Nedovoljno informacija za identifikaciju

Informacije o novom riziku

VRSTA OBAVIJESTI

Ozbiljan rizik

Obavijest prema članku 12. DOSP-a

Obavijest prema članku 11. DOSP-a

Obavijest prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008

nema razlike

Obavijest u informativne svrhe

nema razlike

Obavijest u informativne svrhe u sustavu ICSMS

Preporučuje se obavijest RAPEX-a

Rizik manji od ozbiljnog

Obvezne mjere

Obavijest prema članku 11. DOSP-a

Dobrovoljne mjere

Obavijest u informativne svrhe

Obavijest prema članku 23. Uredbe (EZ) br 765/2008

Preporučuje se obavijest RAPEX-a

Još nije utvrđeno

Obavijest u informativne svrhe (ako je relevantno)

U Dodatku 3. dijelu III. ovih Smjernica nalazi se shematski prikaz obavješćivanja kojim se dodatno objašnjavaju kriteriji obavješćivanja iz dijela II. poglavlja 2. ovih Smjernica.

3. Obavijesti

3.1. Vrste obavijesti

3.1.1. Obavijesti

Tijela država članica obvezna su podnijeti obavijest u sustav RAPEX u sljedećim slučajevima:

(a)	kad su ispunjeni svi RAPEX-ovi kriteriji obavješćivanja utvrđeni člankom 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda (16), država članica priprema i podnosi Komisiji obavijest RAPEX-a klasificiranu u aplikaciji RAPEX kao „obavijest prema članku 12.”,

(b)

kad su ispunjeni svi RAPEX-ovi kriteriji obavješćivanja, a osim toga proizvod predstavlja opasnost za život i/ili je došlo do nesreće sa smrtnim posljedicama te u drugim slučajevima u kojima obavijest RAPEX-a zahtijeva hitno djelovanje svih država članica, država članica koja dostavlja obavijest priprema i podnosi Komisiji obavijest RAPEX-a klasificiranu u aplikaciji RAPEX kao „obavijest koja zahtijeva hitno djelovanje”,

(c)	kad su ispunjeni svi RAPEX-ovi kriteriji obavješćivanja utvrđeni člankom 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 (17), država članica priprema i podnosi Komisiji obavijest RAPEX-a klasificiranu u aplikaciji RAPEX kao „obavijest prema članku 22.”.

Kad su ispunjeni svi RAPEX-ovi kriteriji obavješćivanja utvrđeni člankom 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda (18), država članica priprema i podnosi Komisiji obavijest koja je pri podnošenju u RAPEX-u klasificirana kao „obavijest prema članku 11.”.

Osim toga, države članice potiču se da podnesu obavijest kad su ispunjeni kriteriji iz članka 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008. (19)

U skladu s prethodno navedenom logikom iz dijela II. poglavlja 2. države članice potiču se da pripreme i Komisiji izravno ili neizravno podnesu obavijest koja je u RAPEX-u klasificirana kao „obavijest prema članku 23.” kad su ispunjeni kriteriji iz tog članka.

Prije nego što se obavijest pošalje Komisiji, kontakta točka za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.) iz države članice koja dostavlja obavijest provjerava jesu li ispunjeni svi kriteriji obavješćivanja.

3.1.2. Obavijesti u informativne svrhe

Ako kriteriji iz ovih Smjernica za obavijesti koje su navedene u dijelu II. poglavljima 2.1. i 2.2. nisu ispunjeni, kontaktna točka za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.) može za slanje predmetnih informacija u informativne svrhe odabrati aplikaciju RAPEX. Takve se obavijesti u aplikaciji RAPEX klasificiraju kao „obavijesti u informativne svrhe” i mogu se slati u sljedećim situacijama:

(a)

Kad su ispunjeni svi RAPEX-ovi kriteriji obavješćivanja iz članka 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i članka 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008, ali obavijest ne sadržava sve informacije (uglavnom o identifikaciji proizvoda i distribucijskim kanalima) koje su potrebne kako bi druge države članice osigurale daljnje aktivnosti (20) za takvu obavijest. Primjer obavijesti koja se može distribuirati putem aplikacije RAPEX kao „obavijest u informativne svrhe” je obavijest u kojoj nedostaju naziv proizvoda, robna marka i slika zbog čega se proizvod o kojem je dostavljena obavijest ne može ispravno identificirati niti se može razlikovati od ostalih proizvoda iste kategorije ili tipa koji su dostupni na tržištu. Procjena o tome sadržava li obavijest dovoljno informacija da druge države članice osiguraju daljnje aktivnosti uvijek se provodi pojedinačno za svaki slučaj.

(b)

Kad je država članica svjesna činjenice da potrošački proizvod koji je dostupan na tržištu EU-a predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili je, kad je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, svjesna da potrošački proizvod ili proizvod za profesionalnu uporabu predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost ili druge relevantne javne interese krajnjih korisnika, ali proizvođač ili distributer još nisu poduzeli preventivne ni restriktivne mjere ili ih tijelo države članice još nije donijelo ni odlučilo donijeti. Ako se informacije o takvom proizvodu distribuiraju putem aplikacije RAPEX prije poduzimanja tih mjera, država članica koja dostavlja obavijest naknadno obavješćuje Komisiju (što prije, ali ne kasnije od rokova navedenih u Dodatku 4. ovim Smjernicama) o konačnoj odluci koja je donesena u pogledu proizvoda o kojem je dostavljena obavijest (uglavnom o tome koja je vrsta preventivnih ili restriktivnih mjera poduzeta ili zašto takve mjere nisu poduzete). Ako država članica koja dostavlja obavijest kasnije poduzima mjere, o tome obavješćuje Komisiju koja će ažurirati obavijest u skladu s člankom 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda ili člankom 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

(c)

Kad država članica odluči dostaviti obavijest o preventivnim i restriktivnim mjerama poduzetima u pogledu potrošačkog proizvoda koji predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, a koji ima samo lokalni učinak (dalje u tekstu „lokalni događaj”). Ako međutim, na način objašnjen u dijelu I. poglavlju 6.2. obavijest o „lokalnom događaju” obuhvaća informacije o sigurnosti proizvoda koje bi mogle zanimati druge države članice, tu obavijest treba poslati kao da je riječ o obavijesti prema članku 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda.

(d)	Kad se obavijest odnosi na proizvod o čijim se sigurnosnim aspektima (posebice razina rizika koju predstavlja za zdravlje i sigurnost potrošača) raspravlja na razini EU-a kako bi se osigurao zajednički pristup država članica procjeni rizika i/ili mjerama provedbe (21).

(e)	Kad se ne može sa sigurnošću donijeti odluka o tome je li ispunjen jedan ili više RAPEX-ovih kriterija obavješćivanja, ali obavijest obuhvaća informacije o sigurnosti proizvoda koje bi mogle zanimati druge države članice.

Prilikom dostavljanja „obavijesti u informativne svrhe” kontaktna točka za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.) jasno navodi razloge te radnje.

3.2. Sadržaj obavijesti

3.2.1. Opseg podataka

Obavijesti koje se Komisiji šalju putem aplikacije RAPEX obuhvaćaju sljedeće vrste podataka:

(a)

informacije koje omogućuju identifikaciju proizvoda o kojem je obavijest dostavljena, tj. kategorija proizvoda, naziv proizvoda, robna marka, broj modela i/ili tipa, crtični kod, broj šarže ili broj serije, carinska šifra, opis proizvoda i njegove ambalaže popraćen slikama na kojima su prikazani proizvod, njegova ambalaža i oznaka. Detaljna i precizna identifikacija proizvoda ključan je element za nadzor tržišta i poduzimanje mjera, što državnim tijelima omogućuje prepoznavanje proizvoda o kojem je dostavljena obavijest, njegovo razlikovanje od ostalih proizvoda iste ili slične vrste ili kategorije koji su dostupni na tržištu, njegovo pronalaženje na tržištu te poduzimanje ili usuglašavanje odgovarajućih mjera,

(b)

informacije kojima se utvrđuje podrijetlo proizvoda, tj. zemlja podrijetla, naziv, adresa i podaci za kontakt, kao što su telefonski broj i adresa elektroničke pošte proizvođača i izvoznika. Konkretno, države članice pružaju sve dostupne informacije o proizvođačima i izvoznicima u trećim zemljama koji blisko surađuju s EU-om u pitanjima sigurnosti proizvoda. Sljedeće je dokumente, pod uvjetom da su dostupni, također potrebno priložiti obrascu: preslike narudžbenica, prodajnih ugovora, računa, otpremnih dokumenata, carinskih deklaracija itd. Ti se dokumenti trebaju poslati u pdf formatu ili drugom formatu koji podržava aplikacija. Detaljne informacije o proizvođačima iz trećih zemalja omogućuju Komisiji da promiče učinkovitiju provedbu u tim zemljama te pomažu smanjiti broj proizvoda izvezenih u EU koji predstavljaju rizik za potrošače,

(c)	kad god je to moguće, informacije o tome gdje je točno proizvod stavljen na tržište (veleprodajna trgovina, lokalna trgovina ili tržnica, na internetu itd.),

(d)	informacije o sigurnosnim zahtjevima koji se primjenjuju na proizvod o kojem je dostavljena obavijest, uključujući referentni broj i naziv primjenjivog zakonodavstva i normi,

(e)

opis rizika koje predstavlja proizvod o kojem je dostavljena obavijest, uključujući opis rezultata laboratorijskih ili vizualnih ispitivanja, izvješća o ispitivanjima i potvrde kojima se dokazuje neusklađenost proizvoda o kojem je dostavljena obavijest sa sigurnosnim zahtjevima, cjelovitu procjenu rizika sa zaključcima i informacije o poznatim nesrećama ili incidentima (vidjeti dio I. poglavlje 3.3.1. ovih Smjernica),

(f)	informacije o lancima opskrbe proizvodom o kojem je dostavljena obavijest u državama članicama i, posebice, informacije o zemljama odredišta kao i informacije o uvoznicima te, ako su dostupne, informacije o distributerima proizvoda o kojem je dostavljena obavijest u Europi,

(g)	informacije o poduzetim mjerama, a posebice o vrsti (obvezne ili dobrovoljne), kategoriji (npr. povlačenje s tržišta, opoziv od potrošača), području primjene (npr. na nacionalnoj/lokalnoj razini), danu stupanja na snagu i trajanju (npr. neograničeno, privremeno),

(h)	naznaku o tome jesu li obavijest, neki njezin dio i/ili prilozi povjerljivi. Zahtjevi za povjerljivu obradu uvijek su potkrijepljeni jasnim obrazloženjem u kojem se jasno navode razlozi takvog zahtjeva,

(i)	informacije o tome je li proizvod krivotvoren, ako su dostupne. Komisija će u tu svrhu državama članicama staviti na raspolaganje posebne alate dostupne na europskoj razini kako bi se lakše identificirali krivotvoreni proizvodi,

(j)	informacije o prijavljenim nesrećama povezanima s proizvodom s napomenom o razlozima nesreće, ako je moguće (rizik povezan s time kako je korisnik upotrebljavao proizvod ili rizik koji je svojstven proizvodu),

(k)	dodatne informacije o tome je li obavijest podnesena u okviru usklađene aktivnosti provedbe na europskoj razini,

(l)	informacije o tome namjeravaju li tijela države članice poslati i druge obavijesti povezane s istim proizvodom ili sličnim proizvodima. To bi trebalo navesti u izvornoj obavijesti.

Države članice potiču se da pribavljaju i pružaju informacije o lancima opskrbe proizvodom o kojem je dostavljena obavijest u zemljama koje nisu članice EU-a, a koje u pitanjima sigurnosti proizvoda blisko surađuju s EU-om.

3.2.2. Cjelovitost podataka

Obavijesti bi trebale biti što je moguće cjelovitije. Elementi koje treba sadržavati obavijest navedeni su u Dodatku 1. ovim Smjernicama i uključeni su u aplikaciju RAPEX. Sva polja predloška obavijesti potrebno je popuniti traženim podacima. Ako tražene informacije prilikom podnošenja obavijesti nisu dostupne, država članica koja dostavlja obavijest to jasno naznačuje i objašnjava na obrascu. Kad informacije koje su nedostajale postanu dostupne, država članica koja dostavlja obavijest ažurira istu obavijest. Ažuriranu obavijest provjerava Komisija prije nego što potvrdi njezinu valjanost i prije nego što je distribuira putem sustava.

Kontaktne točke za RAPEX pružaju svim nacionalnim tijelima koja sudjeluju u mreži za RAPEX upute o opsegu podataka koji su potrebni za cjelovitu obavijest. To pomaže u osiguravanju točnosti i cjelovitosti informacija koje ta tijela dostavljaju kontaktnim točkama za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

Čak i ako dio informacija koje se zahtijevaju ovim Smjernicama još nije dostupan, države članice moraju poštovati zadane rokove i ne smiju kasniti sa slanjem obavijesti RAPEX-a o proizvodu koji predstavlja životno opasan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili drugih krajnjih korisnika i/ili kad se u obavijesti RAPEX-a zahtijeva hitno djelovanje država članica.

Prije podnošenja obavijesti kontaktna točka za RAPEX provjerava (radi izbjegavanja nepotrebnog udvostručavanja) je li obavijest o predmetnom proizvodu putem aplikacije RAPEX već dostavila neka druga država članica. Ako je obavijest o tom proizvodu već dostavljena, kontaktna točka za RAPEX umjesto kreiranja nove obavijesti podnosi obavijest o daljnjim mjerama za već postojeću obavijest i pruža sve dodatne informacije koje bi mogle biti važne za tijela u drugim državama članicama, kao što su dodatni identifikacijski brojevi vozila, detaljan popis uvoznika i distributera, izvješća o dodatnim ispitivanjima itd. (vidjeti i dio II. poglavlje 5.1.).

3.2.3. Ažuriranje podataka

Država članica koja dostavlja obavijest obavješćuje Komisiju (što prije, ali ne kasnije od rokova navedenih u Dodatku 4. ovim Smjernicama) o svim zbivanjima koja zahtijevaju izmjene obavijesti poslane putem aplikacije RAPEX. Država članica posebice obavješćuje Komisiju o svim izmjenama (npr. nakon sudske presude tijekom žalbenog postupka) statusa mjera o kojima je dostavljena obavijest, procjene rizika te novih odluka u pogledu povjerljivosti.

Komisija provjerava informacije koje je poslala država članica koja dostavlja obavijest i, prema potrebi, predmetne informacije ažurira u aplikaciji RAPEX i na RAPEX-ovoj internetskoj stranici.

3.2.4. Odgovornost za poslane informacije

Država članica koja dostavlja obavijest odgovorna je za poslane informacije (22).

Država članica koja dostavlja obavijest i odgovorno nacionalno tijelo osiguravaju da su svi podaci poslani putem aplikacije RAPEX točni kako bi se izbjegle zamjene sa sličnim proizvodima iste kategorije ili tipa koji su dostupni na tržištu EU-a.

Tijela uključena u postupak obavješćivanja (npr. ako provode procjenu rizika proizvoda o kojem se dostavlja obavijest ili pružaju informacije o distribucijskim kanalima) preuzimaju odgovornost za informacije poslane putem aplikacije RAPEX. Kontaktna točka za RAPEX provjerava i potvrđuje valjanost svih obavijesti primljenih od odgovornih tijela prije nego što ih prenese Komisiji (vidjeti i dio II. poglavlje 5.1.).

Ni jedno djelovanje koje poduzima Komisija, kao što su provjeravanje obavijesti, potvrda njihove valjanosti i distribucija putem aplikacije RAPEX te objavljivanje na RAPEX-ovoj internetskoj stranici, ne podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za prenesene informacije jer je za njih i dalje odgovorna država članica koja dostavlja obavijest.

3.3. Akteri u postupku obavješćivanja i njihove uloge

U postupak obavješćivanja uključeni su akteri s odgovornostima kako slijedi:

3.3.1. Gospodarski subjekti

Gospodarski subjekti nisu izravno uključeni u slanje obavijesti putem aplikacije RAPEX.

Međutim, u slučaju proizvoda koji predstavlja rizik, gospodarski subjekti odmah obavješćuju nadležna tijela u svim državama članicama u kojima je proizvod stavljen na tržište. Uvjeti i pojedinosti za slanje tih informacija utvrđeni su u Prilogu I. Direktivi o općoj sigurnosti proizvoda.

Te informacije obradit će država članica u kojoj proizvodač/distributer koji dostavlja obavijest ima poslovni nastan („glavna država članica”).

Gospodarski subjekti informacije o proizvodima koji predstavljaju rizik mogu poslati putem portala „Product Safety Business Alert Gateway”, odnosno alata koji je dostupan na RAPEX-ovoj internetskoj stranici (vidjeti dio II. poglavlje 5.3.2.). Gospodarski subjekti trebali bi uključiti detaljan opis rizika koji proizvod predstavlja, za što im je na raspolaganju alat RAG (vidjeti dio I. poglavlje 5.3.).

Procjene rizika koje provode gospodarski subjekti nisu obvezujuće za tijela država članica koja su odgovorna za provedbu vlastite procjene rizika. Zbog toga tijelo države članice može doći do različitog zaključka o procjeni rizika od onog iz procjene rizika priložene upozorenju koje je poslano preko portala „Business Gateway”.

3.3.2. Tijela država članica

Tijela država članica obavješćuju Komisiju putem aplikacije RAPEX o obveznim i dobrovoljnim mjerama koje su poduzete na njihovu državnom području u vezi s proizvodima koji predstavljaju rizik.

Države članice određuju uloge za izradu, slanje i daljnje praćenje obavijesti u RAPEX-u.

3.3.3. Tijela zadužena za nadzor vanjskih granica

Komisija se putem RAPEX-a obavješćuje o mjerama koje su poduzela tijela zadužena za nadzor vanjskih granica, a kojima se unutar EU-a sprečava trgovina potrošačkim proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača (npr. rješenje o zabrani uvoza na granici EU-a), na isti način kao što se obavješćuje o mjerama koje su poduzela tijela nadležna za nadzor tržišta kojima se ograničavaju trgovina ili uporaba proizvoda.

3.3.4. Europska komisija

Komisija može obavijestiti kontaktne točke za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.) o proizvodima koji predstavljaju ozbiljne rizike, uvezenima u Zajednicu i Europski gospodarski prostor ili izvezenima iz njih (23).

Komisija može državama članicama prenijeti informacije o proizvodima podrijetlom iz EU-a i izvan njega koji predstavljaju rizik i vjerojatno se, prema dostupnim informacijama, nalaze na tržištu EU-a. To se uglavnom odnosi na informacije koje Komisija prima iz trećih zemalja i od međunarodnih organizacija, poduzeća ili sustava brzog uzbunjivanja.

Moguće je da te informacije među državama članicama kruže drugim sredstvima, a ne putem aplikacije RAPEX.

3.4. Tijek rada

3.4.1. Izrada obavijesti

3.4.1.1. Nacionalno tijelo

U skladu s nacionalnim zakonodavstvom izrada obavijesti može se odobriti različitim nacionalnim tijelima uključenima u postupak RAPEX-a (lokalna/regionalna tijela za nadzor tržišta, tijela zadužena za nadzor vanjskih granica itd.)

3.4.1.2. Komisija

U nekim slučajevima Komisija može izraditi obavijest, kako je objašnjeno u točki 3.3.4.

3.4.2. Podnošenje obavijesti Komisiji

Kontaktna točka za RAPEX odgovorna je za podnošenje svih obavijesti Komisiji radi potvrde njihove valjanosti (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

3.4.3. Provjera obavijesti koju provodi Komisija

Komisija provjerava sve obavijesti koje zaprimi putem aplikacije RAPEX prije nego što ih pošalje državama članicama kako bi osigurala njihovu točnost i cjelovitost.

3.4.3.1. Pravilnost

Prilikom procjene pravilnosti obavijesti Komisija posebice provjerava:

(a)	ispunjava li obavijest sve relevantne zahtjeve iz Direktive o općoj sigurnosti proizvoda ili iz članka 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 i ovih Smjernica,

(b)	je li o proizvodu o kojem je dostavljena obavijest već ranije dostavljena obavijest (radi izbjegavanja nepotrebnog udvostručavanja, uključujući između ICSMS-a i RAPEX-a),

(c)	je li obavijest koju je radi potvrde valjanosti podnijela država članica koja dostavlja obavijest klasificirana u skladu s kriterijima navedenima u dijelu II. poglavlju 2. ovih Smjernica,

(d)	jesu li pružene informacije, uključujući procjenu rizika, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i relevantnim normama,

(e)	je li primijenjen pravilan postupak obavješćivanja.

3.4.3.2. Cjelovitost

Nakon što se potvrdi pravilnost obavijesti, Komisija provjerava njezinu cjelovitost. Dio II. poglavlja 3.2.1. i 3.2.2. ovih Smjernica smatraju se referentnom točkom. Posebna pozornost pridaje se onim dijelovima obavijesti koji se odnose na identifikaciju proizvoda, opis rizika, mjere, sljedivost i distribucijske kanale.

Komisija nije odgovorna za provedbu procjene rizika proizvoda, nego samo provjerava uključuje li obavijest odgovarajuću procjenu rizika koja sadržava sve elemente navedene u dijelu II. poglavlju 3.2.1. ovih Smjernica (uz iznimke iz točke 3.4.3.3.). Vidjeti i dio I. poglavlje 5.1. ovih Smjernica.

3.4.3.3. Potvrda valjanosti obavijesti bez detaljne procjene rizika

Države članice trebale bi podnijeti procjenu rizika za svaku obavijest, ali u određenim slučajevima Komisija može potvrditi valjanost obavijesti koje su podnesene bez detaljne i pojedinačne procjene rizika:

(a) Obavijesti o proizvodima koji predstavljaju kemijske rizike

Razina rizika proizvoda može se smatrati ozbiljnom ako sadržava kemijsku tvar koja je zabranjena ili je sadržava u koncentraciji iznad granične vrijednosti utvrđene europskim zakonodavstvom. Stoga, ako se mjere poduzimaju u vezi s proizvodom koji sadržava kemijsku tvar čija je uporaba na temelju zakonodavstva EU-a ograničena, obavijest se može poslati bez detaljne procjene rizika.

(b) Obavijesti o kozmetičkim proizvodima

Valjanost obavijesti koje ne uključuju detaljnu procjenu rizika može se potvrditi i za kozmetičke proizvode koji sadržavaju zabranjene ili ograničene tvari, za koje je znanstveni odbor EU-a potvrdio da prisutnost tih tvari iznad utvrđenih graničnih vrijednosti predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Upravo u tom sektoru proizvoda možda treba uzeti u obzir i druge faktore (npr. koncentraciju ili vrijeme izloženosti).

Međutim, ako su poduzete mjere u vezi s proizvodom koji sadržava nedopuštene kemijske tvari za koje nije izdano znanstveno mišljenje kojim se potvrđuje da taj proizvod predstavlja rizik, može se, ovisno o analizi pojedinačnog slučaja, zahtijevati odgovarajuća procjena rizika kako bi se dokazalo da proizvod predstavlja ozbiljan ili manje ozbiljan rizik. U slučajevima u kojima je potrebna procjena rizika, a ona se ne dostavi, u RAPEX-u se potvrđuje valjanost samo „u informativne svrhe”.

Kad je riječ o proizvodima na koje tijela za nadzor tržišta primjenjuju restriktivne mjere na temelju prisutnosti kemijske tvari s popisa sastojaka na koje se primjenjuju ograničenja prema zakonodavstvu EU-a i ako ne postoje znanstveni podaci o procjeni rizika, obavijesti se moraju procjenjivati za svaki slučaj pojedinačno. U slučajevima u kojima je potrebna procjena rizika, a ona se ne dostavi, u RAPEX-u se potvrđuje valjanost samo „u informativne svrhe”.

Ako postoje dobro dokumentirani dokazi da se određene značajke nekih proizvoda dosljedno povezuju s određenim rizikom i razinom rizika (npr. vezice i gajtani na odjeći za malu djecu u području glave, vrata ili gornjeg prsnog koša uvijek predstavljaju ozbiljan rizik), za te proizvode nije potrebna dodatna procjena rizika.

3.4.3.4. Zahtjev za dodatnim informacijama

Ako Komisija, tijekom provjere, ima pitanja u vezi s obaviješću, ona može obustaviti potvrdu valjanosti te obavijesti i od države članice koja dostavlja obavijest zatražiti dodatne informacije ili pojašnjenja. Te dodatne informacije daje država članica koja dostavlja obavijest do roka navedenog u Komisijinu zahtjevu za informacijama.

3.4.3.5. Istraga

Prema potrebi Komisija može provesti istragu kako bi procijenila sigurnost proizvoda. Takva se istraga posebice može provesti kad postoje ozbiljne dvojbe u pogledu rizika koje predstavlja proizvod o kojem je dostavljena obavijest putem aplikacije RAPEX. Te se dvojbe mogu pojaviti tijekom provjere obavijesti koju provodi Komisija ili kad Komisiju na njih upozori država članica (npr. obaviješću o daljnjim mjerama) ili neka treća strana (npr. proizvođač).

Kao dio takve istrage Komisija posebice može:

(a)	tražiti od bilo koje države članice informacije ili pojašnjenja,

(b)	zatražiti neovisnu procjenu rizika i neovisno ispitivanje (laboratorijsko ili vizualno) proizvoda koji se istražuje,

(c)	savjetovati se sa znanstvenim odborima, Zajedničkim istraživačkim centrom ili bilo kojom drugom ustanovom koja je specijalizirana za područje sigurnosti potrošačkih proizvoda,

(d)	sazvati sastanke Odbora iz Direktive o općoj sigurnosti proizvoda, Mreže za sigurnost potrošača i/ili kontaktnih točki za RAPEX, kao i savjetovati se s mjerodavnim radnim skupinama kako bi se raspravilo o promjenama u istrazi.

Kad se istraga odnosi na proizvod o kojem je obavijest dostavljena putem aplikacije RAPEX, Komisija može obustaviti potvrdu valjanosti te obavijesti ili, kad je valjanost takve obavijesti već potvrđena te je ona poslana putem aplikacije RAPEX, privremeno ukloniti pregled objavljen na RAPEX-ovoj internetskoj stranici. Nakon istrage te ovisno o njezinu ishodu, Komisija (prema potrebi nakon savjetovanja s državom članicom koja dostavlja obavijest) može potvrditi valjanost prethodno obustavljene obavijesti te je poslati putem aplikacije RAPEX, zadržati obavijest čija je valjanost potvrđena u aplikaciji RAPEX (sa svim promjenama) ili trajno povući tu obavijest iz RAPEX-a.

Komisija obavješćuje sve države članice o:

(a)	odluci da pokrene istragu, jasno navodeći razloge te odluke;

(b)	odluci o okončanju istrage, prezentirajući zaključke i promjene istraženih obavijesti (ako takve postoje); i

(c)	svim bitnim zbivanjima tijekom istrage.

3.4.4. Potvrda valjanosti i distribucija obavijesti

Komisija putem aplikacije RAPEX u rokovima navedenima u Dodatku 5. ovim Smjernicama potvrđuje valjanost i distribuira sve obavijesti koje su tijekom provjere procijenjene kao pravilne i cjelovite.

Kad se tijekom provjere državi članici koja dostavlja obavijest pošalje zahtjev za dodatne informacije ili pojašnjenja (nakon kojeg slijedi podsjetnik ako je potrebno), Komisija može donijeti sljedeće odluke:

(a)

ako su poslane tražene dodatne informacije ili pojašnjenja, Komisija ponovno provjerava obavijest i, prema potrebi, može potvrditi njezinu valjanost s promijenjenom klasifikacijom (npr. promjena iz „obavijesti u informativne svrhe” u „obavijest prema članku 12.”) ili pričekati s potvrdom do dodatnih pojašnjenja;

(b)

ako nisu poslane tražene dodatne informacije ili pojašnjenja unutar zadanog roka ili su one nedostatne, Komisija donosi odluku na temelju pruženih informacija te, ovisno o okolnostima, može potvrditi valjanost obavijesti nakon promjene klasifikacije (npr. promjena iz „obavijesti prema članku 12.” u „obavijest u informativne svrhe”) ili odlučiti ne potvrditi valjanost te obavijesti.

Nakon što države članice usuglase zajednički pristup procjeni rizika i/ili provedbi, ovisno o okolnostima i stajalištima država članica, Komisija može:

(a)	zadržati predmetne obavijesti u aplikaciji RAPEX,

(b)	promijeniti klasifikaciju obavijesti pohranjenih u aplikaciji RAPEX, ili

(c)	povući obavijesti iz RAPEX-a (24).

3.4.5. Objava obavijesti

3.4.5.1. Otkrivanje informacija kao opće pravilo

Javnost ima pravo na informiranje o proizvodima koji predstavljaju rizik. Da bi ispunila tu obvezu, Komisija objavljuje preglede novih obavijesti na RAPEX-ovoj internetskoj stranici (25).

Za potrebe vanjske komunikacije RAPEX-ova internetska stranica ubuduće će se zvati „Safety Gate”.

Države članice također informiraju javnost na nacionalnim jezicima o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za potrošače i o mjerama koje su poduzete za uklanjanje tog rizika. Takve se informacije mogu distribuirati internetom, pisanim putem, putem elektroničkih medija itd.

Informacije za javnost sažetak su obavijesti i obuhvaćaju ponajprije elemente koji omogućuju identifikaciju proizvoda te informacije o rizicima i mjerama poduzetima radi sprečavanja ili ograničavanja tih rizika. Komisija i države članice mogu odlučiti objaviti druge elemente obavijesti samo ako informacije zbog svoje prirode nisu povjerljive (poslovna tajna) te ih ne treba zaštititi.

Na RAPEX-ovoj internetskoj stranici dostupne su sljedeće obavijesti u skladu sa zahtjevima iz članka 16. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda:

(a)	dostavljene obavijesti obuhvaćene područjem primjene članka 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda,

(b)	dostavljene obavijesti obuhvaćene područjem primjene članka 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008,

(c)

dostavljene obavijesti obuhvaćene područjem primjene članka 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda za proizvode koji predstavljaju manje ozbiljan rizik čiji je prekogranični učinak također priznat. Kao što je utvrđeno u poglavlju 3.4., o prekograničnom učinku ovisi treba li za takav scenarij podnijeti obavijest prema članku 11.,

(d)	obavijesti obuhvaćene područjem primjene članka 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008 o proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik, bez obzira na to jesu li u vezi njih poduzete obvezne ili dobrovoljne mjere (26),

(e)

obavijesti podnesene u informativne svrhe samo ako je tako zatražila država članica koja dostavlja obavijest odabirom ad hoc polja u RAPEX-u, posebice kad se donose dobrovoljne mjere, a predmetni proizvodi dovoljno su dobro identificirani. Objavu tih obavijesti možda bi trebalo razmotriti radi osiguravanja primjerenog upravljanja rizikom.

3.4.5.2. Iznimke u odnosu na opće pravilo

Države članice i Komisija ne bi smjele otkrivati javnosti nikakve informacije o proizvodu o kojem je dostavljena obavijest putem RAPEX-a ako to otkrivanje ugrožava zaštitu sudskih postupaka, praćenje i istragu ili poslovnu tajnu, osim ako je riječ o informacijama o sigurnosnim značajkama proizvoda koje se moraju objaviti ako to zahtijevaju okolnosti radi zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača ili, ako je riječ o proizvodima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 765/2008, radi zaštite drugih relevantnih javnih interesa krajnjih korisnika (27).

3.4.5.3. Zahtjevi za povjerljivu obradu

Država članica koja dostavlja obavijest može zatražiti da podaci u toj obavijesti ostanu povjerljivi. U takvom zahtjevu jasno naznačuje dijelove obavijesti koji bi trebali ostati povjerljivi.

Nadalje, svi zahtjevi za povjerljivu obradu moraju biti potkrijepljeni jasnim obrazloženjem (28).

Zahtjevi za povjerljivu obradu podložni su provjeri Komisije. Komisija provjerava je li taj zahtjev cjelovit (tj. je li u njemu navedeno koji su dijelovi obavijesti obuhvaćeni povjerljivošću i postoji li za to opravdanje) i opravdan (tj. je li u skladu s odredbama Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i ovim Smjernicama). Odluku o valjanosti zahtjeva donosi Komisija nakon savjetovanja s odgovarajućom kontaktnom točkom za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

3.4.5.4. Obrada povjerljivih obavijesti

U članku 16. stavku 2. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda navodi se da zaštita poslovne tajne ili povjerljivosti ne sprečava dostavljanje onih informacija koje su relevantne za osiguravanje učinkovitosti tržišnog nadzora i nadzornih aktivnosti nadležnim tijelima. Komisija provjerava obavijesti koje su djelomično ili u cijelosti povjerljive, a nakon što se potvrdi njihova valjanost te ih se distribuira putem aplikacije RAPEX države članice na temelju njih provode uobičajene daljnje aktivnosti. Povjerljivost obavijesti ili njezinih dijelova ne sprečava obradu te obavijesti i njezinu distribuciju putem aplikacije RAPEX nadležnim nacionalnim tijelima.

Jedina bitna razlika u obradi i daljnjem postupanju jest ta da Komisija i države članice ne smiju javnosti otkrivati sadržaj povjerljivih dijelova obavijesti. Ti dijelovi moraju ostati povjerljivi i stoga se ne smiju objavljivati ni u kojem obliku. Tijela država članica koja zaprime povjerljive informacije putem aplikacije RAPEX osiguravaju zaštitu tih informacija tijekom provedbe svojih aktivnosti.

3.4.5.5. Povlačenje zahtjeva za povjerljivu obradu

Država članica koja dostavlja obavijest povlači svoj zahtjev za povjerljivu obradu odmah nakon što tijelo te države članice sazna da je opravdanje za takav zahtjev prestalo biti valjano te o tome obavješćuje Komisiju. Komisija obavješćuje o povlačenju povjerljivosti sve države članice čim zaprimi takav zahtjev od države članice koja dostavlja obavijest.

Obavijest koja više nije djelomično ili u potpunosti povjerljiva stavlja se na raspolaganje javnosti u skladu s „općim pravilima” koja se primjenjuju na objavu obavijesti iz ovih Smjernica.

3.4.6. Daljnje mjere na temelju obavijesti

3.4.6.1. Daljnje mjere na temelju različitih vrsta obavijesti

Države članice što prije, a najkasnije do rokova iz Dodatka 4. ovim Smjernicama, osiguravaju odgovarajuće daljnje aktivnosti za „obavijesti prema članku 12.”, „obavijesti prema članku 12. koje zahtijevaju hitno djelovanje”, obavijesti prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 i za informacije o proizvodima koji predstavljaju rizik, a koje šalje Komisija (poglavlje 3.3.4.).

Za obavijesti u informativne svrhe, obavijesti prema članku 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i obavijesti prema članku 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008 (obavijesti za manje ozbiljne rizike) nisu potrebne posebne daljnje aktivnosti. Te obavijesti često ne sadržavaju podatke potrebne za učinkovito i djelotvorno djelovanje u pogledu proizvoda o kojem se dostavlja obavijest (npr. proizvod o kojem se dostavlja obavijest i/ili mjere nisu dovoljno dobro identificirani) ili se razina rizika ne smatra ozbiljnom.

Iako u navedenim slučajevima daljnje aktivnosti nisu posebno potrebne, važno je da države članice provjere slažu li se s time da je rizik ocijenjen kao manje ozbiljan tako da se na temelju informacija iz drugačije procjene rizika ipak mogu odlučiti za daljnje aktivnosti. Države članice zato se potiču da zajamče daljnje mjere na temelju takvih obavijesti kad je proizvod o kojem je dostavljena obavijest vjerojatno dostupan potrošačima na njihovu tržištu te kad identifikacija proizvoda omogućuje poduzimanje mjera.

3.4.6.2. Ciljevi daljnjih aktivnosti

Nakon primitka obavijesti država članica provjerava informacije proslijeđene u toj obavijesti i poduzima odgovarajuće aktivnosti kako bi:

(a)	utvrdila je li se proizvod prodavao na njezinu državnom području,

(b)

procijenila koje bi preventivne ili restriktivne mjere trebalo poduzeti u pogledu proizvoda o kojem je dostavljena obavijest, a koji je pronađen na njezinu tržištu, uzimajući u obzir mjere koje je poduzela država članica koja dostavlja obavijest i sve posebne okolnosti koje bi mogle opravdati različite vrste mjera ili njihovo nepoduzimanje,

(c)	prema potrebi provela dodatnu procjenu rizika i ispitivanje proizvoda o kojem je dostavljena obavijest,

(d)	prikupila sve dodatne informacije koje bi mogle biti važne za druge države članice (npr. informacije o distribucijskim kanalima proizvoda o kojem je dostavljena obavijest u drugim državama članicama).

3.4.6.3. Tehnike daljnjih aktivnosti

Radi osiguravanja učinkovitih i djelotvornih daljnjih aktivnosti nacionalna tijela trebala bi primijeniti tehnike daljnjih aktivnosti u skladu s najboljom praksom, uključujući:

(a) provjere na tržištu

Nacionalna tijela organiziraju redovite (planirane i nasumične) provjere na tržištu kako bi utvrdila jesu li potrošački proizvodi o kojima je dostavljena obavijest putem aplikacije RAPEX stavljeni na raspolaganje potrošačima. Ako je država članica navedena kao država odredišta, provode se strože provjere na tržištu, posebice tako da se kontaktira s gospodarskim subjektima koji su navedeni u obavijesti.

(b) suradnju s poslovnim udruženjima

Nacionalna tijela prema potrebi daju poslovnim udruženjima na uvid preglede najnovijih obavijesti i raspituju se o tome jesu li njihovi članovi proizvodili ili distribuirali proizvode o kojima su dostavljene obavijesti. Nacionalna tijela poduzećima daju na uvid samo sažetke obavijesti, kao što su tjedni pregledi objavljeni na RAPEX-ovoj internetskoj stranici. Potpune obavijesti ne smiju se prenositi trećim stranama jer su određene informacije (npr. pojedinosti o opisu rizika ili informacije o distribucijskim kanalima) često povjerljive i treba ih zaštititi.

Nacionalna tijela na svojim internetskim stranicama i/ili putem drugih medija redovito upozoravaju potrošače i poduzeća na potrošačke proizvode o kojima je dostavljena obavijest putem aplikacije RAPEX, npr. upućivanjem potrošača i poduzeća na RAPEX-ovu internetsku stranicu. Informacije objavljene na taj način omogućuju potrošačima da provjere imaju li ili upotrebljavaju proizvode koji predstavljaju rizik, a nadležnim tijelima često osiguravaju korisne povratne informacije.

(d) internetske provjere

Nacionalna tijela redovito provode internetske provjere kako bi provjerila jesu li proizvodi o kojima je dostavljena obavijest putem RAPEX-a dostupni na internetskim tržištima. Tehnike internetske provjere uključuju indeksiranje, rudarenje podataka, prikupljanje podataka itd.

Državna tijela paralelno primjenjuju različite tehnike daljnjih aktivnosti i ako je moguće ne ograničavaju svoje aktivnosti na jednu od njih.

Država članica u kojoj proizvođač, zastupnik ili uvoznik proizvoda o kojem je dostavljena obavijest ima poslovni nastan („glavna država članica”) osigurava odgovarajuće daljnje mjere na temelju obavijesti distribuiranih putem aplikacije RAPEX. „Glavna država članica” često ima bolje pravne i tehničke mogućnosti dobivanja informacija o proizvodu o kojem je dostavljena obavijest, što će pomoći drugim državama članicama da poduzmu učinkovite daljnje aktivnosti.

3.4.7. Povlačenje/uklanjanje obavijesti

3.4.7.1. Trajno povlačenje obavijesti iz RAPEX-a

Obavijesti koje se distribuiraju putem aplikacije RAPEX čuvaju se u sustavu na neograničeno vrijeme. Međutim, Komisija može, u situacijama predstavljenima u ovom poglavlju, trajno povući obavijest iz RAPEX-a.

3.4.7.1.1. Situacije u kojima je moguće povlačenje podnesene obavijesti ili obavijesti kojoj je potvrđena valjanost

(a)

Postoji dokaz da nije ispunjen jedan ili više kriterija obavješćivanja (29) zbog čega obavijest nije opravdana. To se posebice odnosi na slučajeve u kojima je utvrđeno da je izvorna procjena rizika provedena nepravilno te da proizvod o kojem je dostavljena obavijest ne predstavlja rizik. To obuhvaća i situacije u kojima su mjere o kojima je dostavljena obavijest uspješno osporene na sudu ili u drugom postupku te više nisu valjane.

(b)	Nisu poduzete mjere u vezi s proizvodom o kojem je dostavljena obavijest putem aplikacije RAPEX (u informativne svrhe) prije odluke o donošenju mjera ili poduzimanju aktivnosti (30).

(c)	Nakon održane rasprave na razini EU-a države članice suglasne su da nije korisno razmjenjivati informacije o određenim sigurnosnim aspektima o kojima je dostavljena obavijest putem aplikacije RAPEX (31).

(d)	Postoji dokaz o tome da se proizvodi obuhvaćeni obaviješću više ne nalaze na tržištu i da su svi artikli koji su bili na raspolaganju već povučeni s tržišta te je izvršen njihov povrat u svim državama članicama.

Povlačenje obavijesti koja je podnesena ili kojoj je valjanost potvrđena ne može se zahtijevati na temelju činjenice da je proizvod o kojem je dostavljena obavijest promijenjen radi usklađivanja sa svim primjenjivim sigurnosnim zahtjevima, osim ako postoji dokaz da su svi predmetni proizvodi (artikli) koji su stavljeni na raspolaganje povučeni i da je izvršen njihov povrat u svim državama članicama te da se više ne stavljaju na tržište.

3.4.7.1.2. Zahtjev država članica za trajno ili privremeno povlačenje

Komisija može povući obavijesti iz RAPEX-a samo na zahtjev države članice koja dostavlja obavijest s obzirom na to da potonja preuzima punu odgovornost za informacije prenesene putem tog sustava. Međutim, druge države članice potiču se da Komisiju obavijeste o svim činjenicama koje bi mogle opravdati povlačenje.

3.4.7.1.3. Sadržaj zahtjeva za trajno ili privremeno povlačenje

Svaki zahtjev za povlačenje potkrijepljen je obrazloženjem i svim dostupnim popratnim dokumentima. Komisija preispituje svaki zahtjev i provjerava opravdanje, a posebice popratnu dokumentaciju. Komisija može zatražiti dodatne informacije, pojašnjenja ili mišljenje države članice koja dostavlja obavijest i/ili drugih država članica prije donošenja odluke.

3.4.7.1.4. Odluka o povlačenju

Ako na temelju primljenog opravdanja Komisija odluči povući obavijest iz RAPEX-a, ona je povlači:

(a)	iz aplikacije RAPEX (ili je na drugi način učini nevidljivom svim korisnicima tog sustava),

(b)	s RAPEX-ove internetske stranice (prema potrebi).

Komisija o povlačenju obavješćuje sve države članice elektroničkom poštom ili drugim jednako učinkovitim sredstvom te, prema potrebi, obavješćuje i javnost objavljivanjem ispravka na RAPEX-ovoj internetskoj stranici.

3.4.7.2. Privremeno uklanjanje obavijesti s RAPEX-ove internetske stranice

3.4.7.2.1. Okolnosti u kojima je moguće privremeno uklanjanje obavijesti

Kad je to opravdano, Komisija može privremeno ukloniti obavijest s RAPEX-ove internetske stranice, posebice kad država članica koja dostavlja obavijest sumnja u to da je procjena rizika priložena toj obavijesti nepravilno provedena te da je stoga moguće da proizvod o kojem je dostavljena obavijest ne predstavlja rizik. Obavijest se može privremeno ukloniti s RAPEX-ove internetske stranice dok se ne razjasni procjena rizika proizvoda o kojem je dostavljena obavijest.

3.4.7.2.2. Zahtjev država članica za privremeno uklanjanje

Komisija može privremeno ukloniti obavijesti iz aplikacije RAPEX samo na zahtjev države članice koja dostavlja obavijest s obzirom na to da potonja preuzima punu odgovornost za informacije prenesene putem te aplikacije. Međutim, druge države članice potiču se da Komisiju obavijeste o svim činjenicama koje bi mogle opravdati takvo uklanjanje.

3.4.7.2.3. Sadržaj zahtjeva za privremeno uklanjanje

Svaki zahtjev za privremeno uklanjanje potkrijepljen je obrazloženjem i svim dostupnim popratnim dokumentima. Komisija preispituje svaki zahtjev i provjerava opravdanje, a posebice popratnu dokumentaciju. Komisija može zatražiti dodatne informacije, pojašnjenja ili mišljenje države članice koja dostavlja obavijest i/ili drugih država članica prije donošenja odluke.

3.4.7.2.4. Odluka o uklanjanju

Ako Komisija, na temelju primljenog opravdanja, odluči ukloniti RAPEX-ovu obavijest s RAPEX-ove internetske stranice, ona o tome obavješćuje sve države članice elektroničkom poštom ili drugim jednako učinkovitim sredstvom te, prema potrebi, obavješćuje i javnost objavljivanjem ispravka na RAPEX-ovoj internetskoj stranici.

3.4.7.2.5. Ponovno objavljivanje privremeno uklonjene obavijesti

Država članica koja dostavlja obavijest odmah obavješćuje Komisiju ako razlozi za uklanjanje obavijesti s RAPEX-ove internetske stranice prestanu biti valjani. Ona posebice obavješćuje Komisiju o rezultatima svih novih procjena rizika kako bi joj omogućila da utvrdi hoće li obavijest zadržati u aplikaciji RAPEX i ponovno je objaviti na RAPEX-ovoj internetskoj stranici ili će je trajno povući iz RAPEX-a (nakon zahtjeva države članice koja dostavlja obavijest).

Nakon što se razjasni procjena rizika, Komisija može ponovno objaviti obavijest na RAPEX-ovoj internetskoj stranici na temelju opravdanog zahtjeva države članice koja dostavlja obavijest.

Komisija obavješćuje druge države članice o ponovnom objavljivanju obavijesti na RAPEX-ovoj internetskoj stranici elektroničkom poštom ili drugim podjednako učinkovitim sredstvom te i javnost zamjenom ispravka novim ispravkom na RAPEX-ovoj internetskoj stranici.

3.4.8. Obavijesti starije od deset godina

Komisija sve obavijesti starije od deset godina pohranjuje u poseban odjeljak na RAPEX-ovoj internetskoj stranici. Javnost će i dalje imati pristup tim obavijestima.

3.5. Vrijeme i rokovi za dostavljanje obavijesti

3.5.1. Vrijeme dostavljanja obavijesti

U skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive o općoj sigurnosti podataka i člankom 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 države članice moraju odmah putem aplikacije RAPEX obavijestiti Komisiju o preventivnim i restriktivnim mjerama u vezi s proizvodima koji predstavljaju rizik. Ova se odredba primjenjuje kako na obvezne tako i na dobrovoljne mjere iako je vrijeme dostavljanja tih obavijesti različito.

(a) Obvezne mjere

O ovim se mjerama obavješćuje putem aplikacije RAPEX odmah nakon njihova donošenja ili nakon odluke o njihovu donošenju, čak i ako će protiv njih vjerojatno biti podnesena žalba na nacionalnoj razini, ako je protiv njih već podnesena žalba ili ako podliježu zahtjevima za objavljivanje.

Taj je pristup usklađen s ciljem RAPEX-a, tj. osiguravanjem brze razmjene informacija između država članica i Komisije radi sprečavanja uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik ili opskrbe takvim proizvodima.

(b) Dobrovoljne mjere

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i člankom 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 gospodarski subjekti obvezni su nadležnim tijelima države članice prijaviti dobrovoljne aktivnosti i mjere za sprečavanje rizika za potrošače koje predstavljaju proizvodi koje su oni stavili na raspolaganje na tržištu (ako je moguće obaviješću preko portala „Business Gateway”). Tijelo države članice koje primi takvu prijavu tom se informacijom koristi kao osnovom za obavijest (ako su ispunjeni svi kriteriji obavješćivanja) i šalje je odmah nakon primitka obavijesti preko portala „Business Gateway”.

Kad su dobrovoljne mjere donesene u obliku sporazuma između gospodarskog subjekta i tijela države članice ili na temelju preporuke tijela proizvođaču ili distributeru, obavijest se podnosi odmah nakon zaključivanja takvog sporazuma ili donošenja takve preporuke.

Kako bi se osigurala zajednička primjena obveznog dostavljanja obavijesti, u dijelu III. Dodatku 4. ovim Smjernicama utvrđuju se posebni rokovi za podnošenje obavijesti Komisiji putem aplikacije RAPEX (32).

3.5.2. Rokovi (33)

Države članice obavješćuju Komisiju o donesenim preventivnim i restriktivnim mjerama što prije, a najkasnije do rokova navedenih u dijelu III. Dodatku 4. ovim Smjernicama. Kako bi se zajamčilo poštovanje rokova, na nacionalnoj razini uspostavljeni su odgovarajući dogovori u pogledu prijenosa informacija između nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost proizvoda i kontaktnih točaka za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

Predviđeni rokovi primjenjuju se bez obzira na žalbene postupke ili zahtjeve za službeno objavljivanje.

3.5.3. Izvanredne situacije

Svakoj obavijesti o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik koje zahtijevaju hitno djelovanje prethodi poziv kontaktne točke za RAPEX upućen Komisijinu timu za RAPEX što olakšava brzu reakciju i daljnje mjere. To se pravilo posebice primjenjuje na obavijesti koje se prenose tijekom vikenda ili blagdana (vidjeti i dio II. poglavlje 5.1.).

4. Daljnje aktivnosti

4.1. Izvješćivanje o daljnjim aktivnostima

Države članice obavješćuju Komisiju o svim zaključcima na temelju daljnjih aktivnosti povezanih s obavijestima RAPEX-a (npr. „obavijesti prema članku 12.” i „obavijesti koje zahtijevaju hitno djelovanje” te obavijesti prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008) i s informacijama o proizvodima koji predstavljaju rizik koje šalje Komisija (poglavlje 3.3.4.).

Osim toga, države članice potiče se da obavijeste Komisiju o svim daljnjim aktivnostima u pogledu obavijesti o manje ozbiljnim rizicima i obavijesti u informativne svrhe.

4.2. Sadržaj obavijesti o daljnjim mjerama

4.2.1. Opseg podataka

Zaključci na temelju daljnjih aktivnosti priopćuju se Komisiji u obliku obavijesti o daljnjim mjerama. S ciljem usklađivanja vrste informacije te održavanja što manjeg radnog opterećenja države članice podnose obavijesti o daljnjim mjerama posebice u sljedećim situacijama:

(a) Na tržištu je pronađen proizvod o kojem je dostavljena obavijest

Obavijest o daljnjim mjerama šalje se kad nacionalna tijela na tržištu ili na vanjskoj granici pronađu proizvod o kojem je dostavljena obavijest. Ta obavijest o daljnjim mjerama sadržava sve pojedinosti o predmetnom proizvodu (npr. naziv, robnu marku, broj modela, crtični kod, broj serije), kao i informacije o ukupnom broju artikala pronađenih na tržištu. Nadalje, također se šalju i sljedeće pojedinosti o poduzetim mjerama: vrsta (npr. obvezne ili dobrovoljne), kategorija (npr. povlačenje s tržišta, opoziv od potrošača), područje primjene (npr. na nacionalnoj/lokalnoj razini), dan stupanja na snagu i trajanje (npr. neograničeno, privremeno). Ako je proizvod o kojem je dostavljena obavijest pronađen na tržištu, ali nisu poduzete nikakve mjere, u obavijesti o daljnjim mjerama treba navesti konkretne razloge kojima se opravdava nepoduzimanje mjera.

Kako bi se smanjilo opterećenje nacionalnih tijela u pogledu njihovih praksi za daljnje mjere, države članice ne trebaju obavijestiti Komisiju (osim ako Komisija zatraži informacije) o zaključcima daljnjih aktivnosti putem prateće obavijesti ako proizvod o kojem je dostavljena obavijest nije pronađen na tržištu.

(b) Različita procjena rizika

Obavijest o daljnjim mjerama dostavlja se kad se zaključci procjene rizika koju je provelo tijelo države članice koja dostavlja obavijest o daljnjim mjerama razlikuju od zaključaka navedenih u izvornoj obavijesti. Ta obavijest o daljnjim mjerama sadržava podroban opis rizika (uključujući rezultate ispitivanja, procjenu rizika te informacije o poznatim nesrećama i incidentima) s popratnom dokumentacijom (izvješća o ispitivanjima, certifikati itd.). Nadalje, država članica koja dostavlja obavijest trebala bi dokazati da je procjena rizika podnesena s tom obaviješću o daljnjim mjerama provedena na istom proizvodu kao što je onaj o kojem je dostavljena obavijest, odnosno proizvodu iste robne marke, naziva, broja modela, broja serije, podrijetla itd.

Obavijest o daljnjim mjerama dostavlja se kad nacionalna tijela prikupe dodatne informacije (tijekom daljnjih aktivnosti) koje mogu biti korisne za nadzor tržišta i provedbu u drugim državama članicama.

Države članice potiču se na prikupljanje dodatnih informacija koje bi mogle biti relevantne za tijela u drugim državama članicama i u trećim zemljama koje blisko surađuju s EU-om u području sigurnosti proizvoda. Pojedinosti obuhvaćaju podrijetlo proizvoda (npr. informacije o zemlji podrijetla, proizvođaču i/ili izvoznicima) te informacije o lancima opskrbe (npr. informacije o zemljama odredišta, uvoznicima i distributerima). Država koja provodi daljnje aktivnosti prilaže obavijesti o daljnjim mjerama cjelokupnu dostupnu popratnu dokumentaciju kao što su preslike narudžbenica, prodajnih ugovora, računa, carinskih deklaracija itd.

Države članice mogu navesti i jesu li određene daljnje aktivnosti provedene iako proizvod nije bio otkriven na njihovu državnu području.

4.2.2. Cjelovitost obavijesti o daljnjim mjerama

Kontaktna točka za RAPEX države članice koja dostavlja obavijest i odgovorno tijelo jamče da su svi podaci iz njihove obavijesti o daljnjim mjerama točni i cjeloviti te da nije moguća zamjena s drugim sličnim proizvodima koji su dostupni na tržištu EU-a (vidjeti i dio II. poglavlje 5.1.).

Standardni obrazac obavijesti o daljnjim mjerama nalazi se u dijelu III. Dodatku 2. ovim Smjernicama. Ako određene važne informacije nisu dostupne u trenutku podnošenja obavijesti o daljnjim mjerama, država članica koja dostavlja obavijest naznačuje to na tom obrascu. Nakon što te informacije postanu dostupne, država članica koja dostavlja obavijest može zatražiti ažuriranje svoje obavijesti o daljnjim mjerama. Ažuriranu obavijest o daljnjim mjerama pregledava Komisija prije nego što se potvrdi njezina valjanost i prije nego što se ona distribuira putem sustava.

Kontaktna točka za RAPEX svim tijelima u vlastitoj državi članici, koja sudjeluju u mreži za RAPEX, daje upute o opsegu podataka potrebnih za pravilno popunjavanje obrasca obavijesti o daljnjim mjerama. Time se pomaže točnosti i cjelovitosti informacija koje ta tijela dostavljaju kontaktnoj točki (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

4.2.3. Ažuriranje obavijesti o daljnjim mjerama kojima je potvrđena valjanost

Država članica koja dostavlja obavijest obavješćuje Komisiju (što prije, a najkasnije do rokova navedenih u dijelu III. Dodatku 4. ovim Smjernicama) o svim zbivanjima zbog kojih bi moglo biti potrebno mijenjati obavijest o daljnjim mjerama koja je distribuirana putem aplikacije RAPEX. Države članice posebice obavješćuju Komisiju o promjenama statusa poduzetih mjera ili procjene rizika podnesene uz obavijest o daljnjim mjerama.

Komisija pregledava informacije koje šalje država članica koja dostavlja obavijest i prema potrebi ažurira odgovarajuće informacije.

4.2.4. Odgovornost za obavijesti o daljnjim mjerama

Država članica koja dostavlja obavijest odgovorna je za informacije poslane u obavijestima o daljnjim mjerama (34).

Tijela uključena u daljnje aktivnosti (npr. provedbom procjene rizika ili donošenjem restriktivnih mjera) snose odgovornost za informacije navedene u obavijestima o daljnjim mjerama. Prije nego što se obavijesti o daljnjim mjerama koje pripremaju odgovarajuća tijela pošalju Komisiji, njihovu valjanost provjerava i potvrđuje kontaktna točka za RAPEX (vidjeti i dio II. poglavlje 5.1.).

Ni jedna aktivnost Komisije, kao što su pregledavanje i potvrđivanje valjanosti obavijesti o daljnjim mjerama, ne podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za poslane informacije, za koje je i dalje odgovorna država članica koja dostavlja obavijest o daljnjim mjerama

4.2.5. Odgovor na obavijesti o daljnjim mjerama

Države članice mogu odgovoriti na obavijesti o daljnjim mjerama povezane s njihovim vlastitim obavijestima tako da započnu raspravu na mrežnim kolaborativnim stranicama koje države članice imaju na raspolaganju za razmjenu informacija (vidjeti dio II. poglavlje 5.3.2.). Time se omogućuje da svi članovi RAPEX-a vide odgovor.

4.3. Akteri u aktivnostima o daljnjim mjerama i njihove uloge

U postupak obavješćivanja o daljnjim mjerama uključeni su akteri s odgovornostima kako slijedi:

4.3.1. Gospodarski subjekti (35)

Gospodarski subjekti nisu izravno uključeni u slanje obavijesti o daljnjim mjerama. Međutim, gospodarski subjekti moraju surađivati s nacionalnim tijelima i osiguravati im sve informacije o proizvodu o kojem postoji obavijest kako bi se olakšali izrada i slanje obavijesti o daljnjim mjerama putem aplikacije RAPEX.

4.3.2. Tijela za nadzor tržišta

Tijela za nadzor tržišta putem aplikacije RAPEX obavješćuju Europsku komisiju o svim daljnjim aktivnostima ili drugim informacijama povezanima s obavijestima.

4.3.3. Europska komisija

Europska komisija pregledava obavijesti o daljnjim mjerama i potvrđuje njihovu valjanost u skladu sa specifikacijama iz dijela II. poglavlja 4.2.

4.4. Tijek rada

4.4.1. Izrada i podnošenje obavijesti o daljnjim mjerama od strane države članice

Kontaktna točka za RAPEX odgovorna je za to da Komisiji putem aplikacije RAPEX podnosi obavijesti o daljnjim mjerama (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

4.4.2. Provjera obavijesti o daljnjim mjerama koju provodi Komisija

4.4.2.1. Točnost i cjelovitost

Komisija provjerava sve obavijesti o daljnjim mjerama koje zaprimi putem aplikacije RAPEX prije nego što potvrdi njihovu valjanost i pošalje ih državama članicama. Te su provjere usmjerene na točnost i cjelovitost dostavljenih informacija.

Komisija provjerava ispunjava li obavijest o daljnjim mjerama sve relevantne zahtjeve iz Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i ovih Smjernica te je li primijenjen pravilan postupak. Kad se potvrdi točnost obavijesti o daljnjim mjerama, Komisija provjerava njezinu cjelovitost. Poglavlje 4.2.2. ovih Smjernica upotrebljava se kao referentna točka za tu provjeru.

Komisija posebnu pozornost posvećuje obavijestima o daljnjim mjerama koje uključuju procjenu rizika. Ona posebice provjerava je li opis rizika cjelovit, jasan i dobro dokumentiran te odnosi li se procjena rizika jasno na proizvod koji je obuhvaćen obaviješću.

4.4.2.2. Zahtjev za dodatnim informacijama

Prije potvrđivanja valjanosti obavijesti o daljnjim mjerama Komisija može zahtijevati od države članice da pruži dodatne informacije ili pojašnjenje u zadanom roku. Potvrda valjanosti obavijesti o daljnjim mjerama može ovisiti o primitku traženih podataka.

Komisija o obavijesti o daljnjim mjerama kojoj je potvrđena valjanost može zahtijevati mišljenje bilo koje države članice, a posebice države članice koja dostavlja obavijest. Država članica podnosi svoje mišljenje Komisiji u roku koji određuje Komisija. Nadalje, država članica koja dostavlja obavijest obavješćuje Komisiju o tome jesu li potrebne promjene obavijesti (npr. procjene rizika) ili njezina statusa (npr. trajno povlačenje iz sustava).

4.4.3. Potvrda valjanosti i distribucija obavijesti o daljnjim mjerama

Komisija potvrđuje valjanost svih obavijesti o daljnjim mjerama koje su ocijenjene točnima i cjelovitima te ih distribuira u rokovima iz Dodatka 5. ovim Smjernicama.

Komisija ne potvrđuje valjanost obavijesti o daljnjim mjerama kod kojih se procjena rizika razlikuje od procjene rizika iz obavijesti na koju se odnose ako ta procjena rizika nije cjelovita, jasna i dobro dokumentirana ili ako nije dokazano da je ta procjena rizika provedena u odnosu na proizvod obuhvaćen obaviješću.

4.4.4. Trajno povlačenje obavijesti o daljnjim mjerama iz RAPEX-a

Obavijesti o daljnjim mjerama koje se distribuiraju putem aplikacije RAPEX čuvaju se u sustavu onoliko koliko i obavijest kojoj su priložene. Komisija može iz aplikacije RAPEX trajno povući obavijest o daljnjim mjerama kojoj je potvrđena valjanost ako je obavijest kojoj je ta obavijest o daljnjim mjerama priložena povučena iz aplikacije RAPEX (u skladu s dijelom II. poglavljem 3.4.7.1.1. ovih Smjernica). Nadalje, Komisija može povući obavijest o daljnjim mjerama kojoj je potvrđena valjanost ako su u njoj očito pružene netočne informacije, a posebice kad se:

(a)	proizvod koji je država članica koja dostavlja obavijest o daljnjim mjerama pronašla na tržištu razlikuje od proizvoda obuhvaćenog obaviješću,

(b)	mjere koje je donijela država članica koja dostavlja obavijest o daljnjim mjerama uspješno ospore na sudu ili u drugom postupku te se nakon toga povuku,

(c)	dokaže da je procjena rizika koju je provela država članica koja dostavlja obavijest o daljnjim mjerama netočna ili da se odnosi na proizvod različit od onog obuhvaćenog obaviješću.

Primjenjuju se odredbe poglavlja 3.4.7.1.2. i 3.4.7.1.3.

Kad Komisija odluči povući obavijest o daljnjim mjerama, ona se uklanja iz RAPEX-a (ili se na drugi način učini nevidljivom korisnicima tog sustava).

Komisija obavješćuje sve države članice o povlačenju obavijesti o daljnjim mjerama putem mrežnih kolaborativnih stranica iz dijela II. poglavlja 5.3.2. ili drugim jednako učinkovitim sredstvom.

4.5. Rokovi za podnošenje obavijesti o daljnjim mjerama

Države članice podnose obavijesti o daljnjim mjerama Komisiji što prije, a najkasnije do rokova navedenih u Dodatku 4. ovim Smjernicama.

Kako bi se osiguralo poštovanje tih rokova, na nacionalnoj se razini sklapaju odgovarajući dogovori u vezi s razmjenom informacija između nadležnih tijela i kontaktnih točaka za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

Rokovi se primjenjuju neovisno o svim žalbenim postupcima ili zahtjevima za objavljivanje.

4.6. Zahtjevi za povjerljivu obradu

Država članica koja dostavlja obavijest o daljnjim mjerama može u njoj zahtijevati povjerljivost. U takvim zahtjevima jasno se navodi koji bi dijelovi te obavijesti o daljnjim mjerama trebali ostati povjerljivima. Nadalje, svim zahtjevima za povjerljivu obradu mora biti priloženo opravdanje s jasno navedenim razlozima.

Zahtjeve za povjerljivu obradu pregledava Komisija kako bi utvrdila njihovu opravdanost (tj. u skladu s odredbama Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i ovim Smjernicama) i cjelovitost (tj. navodi li se u njima koje dijelove obrasca obuhvaćaju i sadržavaju li opravdanje). Konačnu odluku o povjerljivosti donosi Komisija nakon savjetovanja s odgovornom kontaktnom točkom za RAPEX (vidjeti dio II. poglavlje 5.1.).

Komisija i države članice postupaju s obavijestima o daljnjim mjerama koje uključuju zahtjev za povjerljivu obradu na isti način kao i s drugim obavijestima o daljnjim mjerama. Povjerljivost neke obavijesti o daljnjim mjerama ili nekih njezinih dijelova ne sprečava njezinu distribuciju nadležnim nacionalnim tijelima putem aplikacije RAPEX. Međutim, ni Komisija ni države članice ne smiju javnosti otkrivati povjerljive dijelove obavijesti o daljnjim mjerama. Te su informacije povjerljive te se stoga ne smiju objavljivati ni u kojem obliku.

Država članica koja podnosi obavijest o daljnjim mjerama povlači svoj zahtjev za povjerljivu obradu odmah nakon što sazna da su razlozi za takav zahtjev prestali biti valjani. Komisija obavješćuje sve države članice o povlačenje povjerljivosti nakon primitka takvog zahtjeva od države članice koja dostavlja obavijest o daljnjim mjerama.

5. Mreže za RAPEX

5.1. Nacionalne kontaktne točke za RAPEX

Svaka država članica uspostavlja jednu kontaktnu točku za RAPEX kako bi upravljala RAPEX-om na nacionalnoj razini. Države članice odlučuju u okviru kojeg će državnog tijela uspostaviti kontaktnu točku za RAPEX. Svaka država članica također organizira svoju nacionalnu mrežu za RAPEX kako bi zajamčila učinkovit protok informacija između nacionalnih kontaktnih točaka i različitih tijela koja sudjeluju u RAPEX-u (vidjeti dio I. poglavlje 5.4. i dio II. poglavlje 1.2.).

5.1.1. Organizacija

Svaka država članica daje nacionalnoj kontaktnoj točki sredstva i informacije koji su joj potrebni kako bi obavljala svoje zadaće te posebice kako bi osigurala zaštitu i kontinuiran rad sustava.

Kontaktna točka za RAPEX ima zasebnu adresu elektroničke pošte za RAPEX kojoj mogu pristupiti svi službenici u toj kontaktnoj točki (npr. rapex@…). Profesionalne i privatne adrese elektroničke pošte službenika zaduženih za kontaktnu točku za RAPEX ne bi se smjele upotrebljavati kao adresa elektroničke pošte kontaktne točke za RAPEX. Kontaktna točka za RAPEX ima i izravnu telefonsku liniju na kojoj je dostupna tijekom i izvan radnog vremena.

5.1.2. Zadaće

Osnovne zadaće kontaktnih točaka za RAPEX su:

(a)	organiziranje rada nacionalne mreže za RAPEX u skladu s pravilima navedenima u ovim Smjernicama i upravljanje njime;

(b)	obuka i pomoć svim tijelima u mreži u vezi s uporabom RAPEX-a;

(c)	jamčenje pravilne provedbe svih zadaća RAPEX-a koje proizlaze iz Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i ovih Smjernica, a posebice pravodobnog pružanja svih traženih informacija (tj. obavijesti, obavijesti o daljnjim mjerama, dodatnih informacija itd.) Komisiji;

(d)	razmjena informacija između Komisije i nacionalnih tijela za nadzor tržišta te tijela zaduženih za nadzor vanjskih granica;

(e)	provjera i potvrda cjelovitosti informacija primljenih od svih nadležnih tijela prije njihova slanja Komisiji putem aplikacije RAPEX;

(f)	provjera prije podnošenja obavijesti je li o proizvodu već dostavljena obavijest ili su informacije o tom proizvodu već razmijenjene putem aplikacije RAPEX (radi izbjegavanja udvostručavanja);

(g)	sudjelovanje na sastancima radne skupine kontaktnih točaka za RAPEX i na drugim događajima povezanima s radom RAPEX-a;

(h)	predlaganje mogućih poboljšanja rada sustava;

(i)	hitno obavješćivanje Komisije o svim tehničkim poteškoćama u radu aplikacije RAPEX;

(j)	koordinacija svih nacionalnih aktivnosti i inicijativa poduzetih u vezi s RAPEX-om;

(k)	objašnjavanje dionicima kako funkcionira RAPEX i koje su njihove obveze, posebice obveza dostavljanja obavijesti za poduzeća iz članka 5. stavka 3. iz Direktive o općoj sigurnosti proizvoda.

5.2. Mreže za RAPEX uspostavljene na razini EU-a i na nacionalnoj razini

5.2.1. Mreža kontaktnih točaka za RAPEX

Komisija organizira rad i upravlja radom mreže kontaktnih točaka za RAPEX. Tu mrežu čine sve kontaktne točke za RAPEX imenovane u državama članicama i zemljama Europskoga gospodarskog prostora.

Komisija redovito saziva sastanke mreže kontaktnih točaka za RAPEX kako bi se razgovaralo o radu sustava (npr. kako bi se dostavile obavijesti o najnovijim zbivanjima u vezi s RAPEX-om, razmijenila iskustva i znanja) te unaprijedila suradnja među kontaktnim točkama za RAPEX.

5.2.2. Mreže za RAPEX uspostavljene na nacionalnoj razini

Kontaktne točke za RAPEX organiziraju i vode rad vlastite „nacionalne mreže za RAPEX”. Ta se mreža sastoji od:

(a)	kontaktne točke za RAPEX,

(b)	tijela za nadzor tržišta odgovornih za praćenje sigurnosti proizvoda, i

(c)	tijela zaduženih za nadzor vanjskih granica.

Kontaktne točke za RAPEX potiču se da urede organizaciju i rad nacionalne mreže za RAPEX kako bi se zajamčilo da su sva uključena tijela svjesna svojih uloga i odgovornosti u radu RAPEX-a. To bi trebalo biti u skladu s informacijama iz ovih Smjernica.

Kontaktne točke za RAPEX potiču se na olakšavanje redovite i stalne razmjene informacija i rasprava sa svojom nacionalnom mrežom kako bi sa svim uključenim tijelima razgovarale o načinu organizacije i rada RAPEX-a te prema potrebi omogućile tečajeve obuke.

5.3. Alati za internu komunikaciju RAPEX-a, praktična i tehnička rješenja za RAPEX i najbolja praksa

5.3.1. Jezici

Pri uporabi jezika u obavijestima i obavijestima o daljnjim mjerama te u komunikaciji između kontaktnih točaka za RAPEX i Komisije moraju se uzeti u obzir ciljevi RAPEX-a te osigurati brza razmjena informacija između država članica i Komisije o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik.

Radi olakšavanja rada mreže potiču se tijela država članica da se služe postojećom internetskom stranicom Europske komisije „eTranslation” kako bi sve države članice razumjele o čemu se komunicira putem RAPEX-a.

Poveznica na taj prevoditeljski alat putem kojeg je moguće poslati cijele dokumente ili dijelove teksta na prijevod sa svih jezika EU-a i na njih (36) dostupna je na kolaborativnim stranicama (vidjeti dio II. poglavlje 5.3.2.).

5.3.2. RAPEX-ovi internetski alati

(a) Sustav RAPEX

Komisija je uspostavila i održava internetsku aplikaciju kao komunikacijsko sredstvo za potrebe RAPEX-a. Države članice upotrebljavaju taj sustav za pripremu i podnošenje obavijesti i obavijesti o daljnjim mjerama putem aplikacije RAPEX, a Komisija se njime koristi za potvrdu valjanosti i distribuciju dokumenata koje prima.

Komisija odobrava pristup tom sustavu svim kontaktnim točkama za RAPEX, nadležnim nacionalnim tijelima i relevantnim odjelima Komisije. Komisija određuje pravila za odobravanje pristupa sustavu te omogućuje pristup najvećem mogućem broju korisnika uzimajući u obzir potrebe i tehnička ograničenja.

Kad sustav RAPEX privremeno ne funkcionira (iz nekih drugih razloga osim redovitih i planiranih radova na održavanju), države članice trebale bi Komisiji podnositi samo obavijesti o ozbiljnom riziku (tj. „obavijesti prema članku 12.”, „obavijesti prema članku 12. koje zahtijevaju hitno djelovanje” ili „obavijesti prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008”).

Podnošenje drugih obavijesti i obavijesti o daljnjim mjerama obustavlja se do ponovne uspostave rada sustava RAPEX. Dok sustav ne funkcionira, RAPEX-ove bi se obavijesti Komisiji trebale dostavljati elektroničkom poštom na adresu: just-rapex@ec.europa.eu ili na neku drugu adresu elektroničke pošte koja je unaprijed dostavljena. Ako dostavljanje elektroničkom poštom nije moguće, RAPEX-ove se obavijesti Komisiji dostavljaju drugim primjerenim sredstvom (37).

(b) Portal „Product Safety Business Alert Gateway”

Portal „Product Safety Business Alert Gateway” (poznat i kao „Business Gateway”) namijenjen je pojednostavnjivanju praktičnih aspekata obveze proizvođača i distributera ili njihovih ovlaštenih predstavnika koja proizlazi iz članka 5. stavka 3. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i prema kojoj moraju obavijestiti nadležna nacionalna tijela država članica ako znaju ili bi na temelju informacija kojima raspolažu te kao stručnjaci mogli znati da je proizvod koji su stavili na tržište opasan.

Portal „Business Gateway” čine dva elementa: i. predložak obavijesti te ii. internetska baza podataka. Predložak obavijesti namijenjen je proizvođačima i distributerima kad u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica da je proizvod koji su stavili na tržište opasan. Internetskom bazom podataka služe se nacionalna tijela država članica nadležna za primanje obavijesti o opasnim potrošačkim proizvodima koje su poslali proizvođači i distributeri. Nadležna nacionalna tijela mogu upotrijebiti poslane informacije kako bi podnijela obavijest RAPEX-a ako su ispunjeni svi kriteriji za to.

Komisija upravlja i kolaborativnim stranicama za razmjenu informacija između Komisije i nadležnih nacionalnih tijela država članica. To uključuje platformu EU-a o sigurnosti potrošačkih proizvoda kojoj mogu pristupiti kontaktne točke za RAPEX i njihovi kolege koji rade na sigurnosti proizvoda u nadležnim nacionalnim tijelima za sva pitanja povezana s RAPEX-om. Zahtjeve za pristup tim stranicama moraju podnijeti kontaktne točke za RAPEX u predmetnoj državi članici, a odobrava ih Komisija.

Na tim stranicama nalazi se i odjeljak kojim upravlja Komisija na kojem se mogu pronaći korisni savjeti i informacije o funkcioniranju RAPEX-a i doprinosi država članica.

(d) Alat RAG (38)

Komisija je razvila taj alat dostupan na RAPEX-ovoj internetskoj stranici kako bi olakšala procjenu rizika proizvoda o kojima je dostavljena obavijest putem sustava RAPEX, u skladu s načelima iz Dodatka 6.

5.3.3. Podaci za kontakt

Komisija kontaktnim točkama za RAPEX dostavlja podatke za kontakt s Komisijinim timom za RAPEX, uključujući imena, adrese elektroničke pošte i brojeve telefona.

Kontaktne točke za RAPEX Komisiji dostavljaju svoje podatke za kontakt, uključujući imena službenika koji rade u kontaktnoj točki, ime i adresu tijela u okviru kojeg je navedena kontaktna točka za RAPEX uspostavljena te adrese elektroničke pošte i brojeve telefona službenika. Kontaktne točke za RAPEX odmah dostavljaju Komisiji sve promjene podataka za kontakt. Komisija objavljuje i ažurira popis s podacima za kontakt kontaktnih točaka za RAPEX na RAPEX-ovoj internetskoj stranici.

Države članice obrađuju podatke za kontakt, uključujući osobne podatke, u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka. Države članice trebale bi pri razmjeni podataka putem RAPEX-a obrađivati osobne podatke tako da oni kruže i distribuiraju se samo onoliko koliko je nužno potrebno.

5.3.4. Rad RAPEX-a izvan redovnog radnog vremena

RAPEX radi bez prekida. Komisija i kontaktne točke za RAPEX osiguravaju da službenici odgovorni za rad RAPEX-a budu uvijek dostupni (telefonom, elektroničkom poštom ili na neki drugi podjednako učinkovit način) te da oni mogu poduzeti sve potrebne mjere, uključujući u slučaju nužde i izvan redovnog radnog vremena, kao što su vikendi ili praznici.

Komisija kontaktnim točkama za RAPEX dostavlja broj telefona za slučaj nužde kojim bi se trebalo koristiti za kontaktiranje s Komisijinim timom za RAPEX izvan radnog vremena i koji ima prednost pred svim drugim komunikacijskim kanalima.

Kontaktne točke za RAPEX daju Komisiji svoje podatke za kontakt, uključujući brojeve telefona službenika s kojima se može kontaktirati tijekom i izvan radnog vremena. Kontaktne točke za RAPEX odmah dostavljaju Komisiji sve promjene podataka za kontakt.

III. DIO

DODACI

1. Polja i informacije uključeni u obavijesti (39)

Polja koja će se objaviti na internetu su osjenčana.

Obrazac obavijesti
Odjeljak 1.: Opće informacije
Broj predmeta
Datum izrade
Datum potvrde valjanosti/distribucije
Vrsta obavijesti *
Država koja dostavlja obavijest
Puni podaci za kontakt tijela koje podnosi obavijest *
Odjeljak 2.: Proizvod
Profesionalni/potrošački proizvod
Kategorija proizvoda *
Kategorija portala OECD-a (ako je poznata)
Proizvod (što je proizvod) *
Ime *
Robna marka *
Vrsta/broj modela: *
Broj serije / crtični kod *
Carinska šifra *
Opis proizvoda i ambalaže *
Ukupni broj artikala obuhvaćenih obaviješću (ako je poznato) *
Fotografije:
Odjeljak 3.: Primjenjivi zakonski propisi i norme
Zakonske odredbe (direktiva, odluka, uredba itd.) *
Norme *
Dokaz o sukladnosti *
Je li proizvod krivotvoren? *
Certifikati
Odjeljak 4.: Sljedivost
Zemlja podrijetla (u kojoj je proizvod proizveden) *
Države odredišta *
Puni podaci za kontakt proizvođača ili njegovih zastupnika *
Puni podaci za kontakt izvoznika *
Puni podaci za kontakt uvoznika *
Puni podaci za kontakt distributera *
Puni podaci za kontakt trgovaca na malo *
Prodaje li se proizvod (i) na internetu?
Navedite pojedinosti: URL
Odjeljak 5.: Procjena rizika
Kategorija rizika *
Razina rizika
Sažetak rezultata ispitivanja *
Opis tehničkog problema koji uzrokuje najvišu razinu rizika
Opis rizika (kako tehnički nedostatak uzrokuje rizik) *
Zakonodavne odredbe EU-a i/ili norme prema kojima je proizvod ispitan i koje nije ispunio *
Informacije o poznatim incidentima i nesrećama *
Odjeljak 6.: Mjere
Vrsta donesenih mjera *
Ako su dobrovoljne:	Vrsta gospodarskog subjekta koji poduzima mjere o kojima se dostavlja obavijest *
	Ime gospodarskog subjekta koji poduzima mjere o kojima se dostavlja obavijest *
Ako su obvezne:	Ime tijela koje određuje mjere o kojima se dostavlja obavijest *
	Vrsta gospodarskog subjekta kojem su određene mjere *
Kategorija mjera *
Datum stupanja na snagu *
Trajanje *
Područje primjene *
Je li proizvođač ili distributer poslao obavijest u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda? *
URL poveznica na stranicu poduzeća za opoziv proizvoda (ako postoji)
Odjeljak 7.: Povjerljivost
Je li obavijest povjerljiva? *
Opseg povjerljivosti
Opravdanje
Odjeljak 8.: Ostalo
Dodatne informacije
Opravdanje za dostavljanje „obavijesti u informativne svrhe”
Prilozi
Fotografije (proizvodi, ambalaža i oznaka)
Certifikati
Izvješće o ispitivanjima i procjena rizika
Obavijest koju šalje gospodarski subjekt putem portala „Business Gateway”
Donesene mjere
* označava obvezno polje

2. Polja i informacije uključeni u obavijesti o daljnjim mjerama (40)

Polja koja će se objaviti na internetu su osjenčana.

Odjeljak 1.: Opće informacije
Broj predmeta
Vrsta obavijesti kojoj je potvrđena valjanost
Država koja dostavlja obavijest
Datum izrade
Datum potvrde valjanosti/distribucije
Urudžbeni broj
Broj obavijesti o daljnjim mjerama
Država koja podnosi obavijest o daljnjim mjerama
Puni podaci za kontakt tijela koje podnosi obavijest *
Kategorija proizvoda iz obavijesti kojoj je potvrđena valjanost
Proizvod o kojem se dostavlja obavijest
Ime o kojem se dostavlja obavijest
Proizvod (što je proizvod)
Ime (na proizvodu ili ambalaži)
Robna marka (na proizvodu ili ambalaži)
Vrsta/broj modela
Broj serije / crtični kod (ili druge informacije koje omogućuju identifikaciju predmetnih proizvoda)
Fotografije (proizvodi, ambalaža i oznaka)
Odjeljak 2.: Vrsta obavijesti o daljnjim mjerama
Pronađen proizvod *
Ukupan broj pronađenih artikala (ako je poznato) *
Mjere su donesene / Mjere nisu donesene
Vrsta donesenih mjera: *
Ako su dobrovoljne:	Vrsta gospodarskog subjekta koji poduzima mjere o kojima se dostavlja obavijest *
	Ime gospodarskog subjekta koji poduzima mjere o kojima se dostavlja obavijest *
Ako su obvezne:	Ime tijela koje određuje mjere o kojima se dostavlja obavijest *
	Vrsta gospodarskog subjekta kojem su određene mjere *
Kategorija mjera *
Datum stupanja na snagu *
Trajanje *
Područje primjene *
Donesene mjere
URL poveznica na stranicu poduzeća za opoziv proizvoda (ako postoji):
Različita procjena rizika *
Kategorija rizika *
Sažetak rezultata ispitivanja (opis tehničkih nedostataka) *
Zakonske odredbe i norme (s klauzulama) prema kojima je proizvod ispitan *
Različita procjena rizika *
Informacije o poznatim incidentima i nesrećama *
Prilozi (certifikati, izvješće o ispitivanjima i procjena rizika…)
Dodatne informacije *
Dopunske informacije o distribucijskim kanalima i/ili podrijetlu proizvoda
Dopunske informacije o procjeni rizika
Ostale dopunske informacije
Odjeljak 3.: Povjerljivost
Je li obavijest o daljnjim mjerama povjerljiva? *
Opseg povjerljivosti
Opravdanje
Prilozi
Fotografije (proizvod, ambalaža i oznaka)
Izvješća o ispitivanjima i procjene rizika
Certifikati
Donesene mjere
* označava obvezno polje

3. Mehanizam obavješćivanja

Razina rizika utvrđena i mjera donesena?

Preporučuje se dostavljanje obavijesti

Obavijest u infor-mativne svrhe (ako je relevantno) (1)

Ozbiljan rizik?

Obavijest prema članku 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda

Obavijest prema članku 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda/ prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008

Prekogranični učinak? (2)

Dovoljno informacija za identifikaciju?

Proizvod obuhvaćen Uredbom (EZ) br. 765/2008 (3)

Informacije o novom riziku?

Preporučuje se dostavljanje obavijesti u informativne svrhe

Proizvod obuhvaćen Uredbom (EZ) br. 765/2008 (3)

Preporučuje se dostavljanje obavijesti u informativne svrhe

Dovoljno informacija za identifikaciju?

Obavijest u informativne svrhe

Dobrovoljna mjera?

u tijeku

(1) Ažurirati nakon donošenja mjere.

(2) Problem prekograničnog učinka trebalo bi tumačiti u širem smislu (vidjeti dio II. poglavlje 6.1. ovih Smjernica).

(3) Vidjeti dio I. poglavlje 3.1. ovih Smjernica.

4. Rokovi za države članice

Države članice moraju djelovati u zadanim rokovima osim u opravdanim slučajevima.

Postupak obavješćivanja

Mjera

Rok

Obavijesti

Dostaviti „obavijest prema članku 12. koja zahtijeva hitno djelovanje”

U roku od tri dana nakon:

—	donošenja ili odluke o donošenju „obveznih mjera” ili

—	primitka informacija o „dobrovoljnim mjerama”.

Poslati „obavijest prema članku 12.” ili „obavijest prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008”

U roku od deset dana nakon:

—	donošenja ili odluke o donošenju „obveznih mjera” ili

—	primitka informacija o „dobrovoljnim mjerama”.

Potvrditi mjere ako je obavijest poslana prije donošenja odluke o donošenju mjera

U roku od 45 dana nakon podnošenja obavijesti

Ažurirati u skladu s obaviješću

U roku od pet dana nakon primitka informacija o promjenama koje zahtijevaju izmjene obavijesti

Obavijesti o daljnjim mjerama

Osigurati daljnje aktivnosti za:

„obavijest prema članku 12. koja zahtijeva hitno djelovanje”

U roku od 20 dana nakon primitka obavijesti

„obavijest prema članku 12.” i za „obavijest koju šalje Europska komisija” te obavijest prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008

U roku od 45 dana nakon primitka obavijesti

Poslati obavijest o daljnjim mjerama za:

„obavijest prema članku 12. koja zahtijeva hitno djelovanje”

U roku od tri dana nakon:

—	pronalaska proizvoda o kojem je dostavljena obavijest na tržištu, ili

—	završetka procjene rizika s različitim rezultatima, ili

—	primitka dodatnih informacija

„obavijest prema članku 12.” i za „obavijest koju šalje Europska komisija” te obavijest prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008

U roku od pet dana nakon:

—	pronalaska proizvoda o kojem je dostavljena obavijest na tržištu, ili

—	završetka procjene rizika s različitim rezultatima, ili

—	primitka dodatnih informacija

Ažuriranje obavijesti o daljnjim mjerama

U roku od pet dana nakon primitka informacija o promjenama koje zahtijevaju izmjene obavijesti o daljnjim mjerama

Postupak obavješćivanja uspostavljen prema članku 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda

Obavijesti

Poslati „obavijest prema članku 11.”

U roku od deset dana nakon donošenja „obveznih mjera”

Ažuriranje obavijesti

U roku od pet dana nakon primitka informacija o promjenama koje zahtijevaju izmjene obavijesti

5. Rokovi za Komisiju

Postupak obavješćivanja	Mjera		Rok
Sustav EU-a za brzu razmjenu informacija „RAPEX” uspostavljen prema članku 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda	Obavijesti	Potvrditi valjanost „obavijesti prema članku 12. koja zahtijeva hitno djelovanje”	U roku od 3 dana nakon primitka obavijesti
		Potvrditi valjanost „obavijesti prema članku 12.” te „obavijesti prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008”	U roku od pet dana nakon primitka obavijesti
		Potvrditi valjanost obavijesti „obavijesti u informativne svrhe”	U roku od deset dana nakon primitka obavijesti
	Obavijesti o daljnjim mjerama	Potvrditi obavijesti o daljnjim mjerama za „obavijest prema članku 12. koja zahtijeva hitno djelovanje”	U roku od tri dana nakon primitka obavijesti o daljnjim mjerama
		Potvrditi valjanost obavijesti o daljnjim mjerama za „obavijest prema članku 12.” i za „obavijest koju šalje Europska komisija” te obavijest prema članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008	U roku od pet dana nakon primitka obavijesti o daljnjim mjerama
		Potvrditi valjanost obavijesti o daljnjim mjerama za „obavijest u informativne svrhe”	U roku od deset dana nakon primitka obavijesti o daljnjim mjerama
Postupak obavješćivanja uspostavljen prema članku 11. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda	Obavijesti	Potvrditi valjanost „obavijesti prema članku 11.”	U roku od deset dana nakon primitka obavijesti
	Obavijesti o daljnjim mjerama	Potvrditi valjanost obavijesti o daljnjim mjerama za „obavijest prema članku 11.”	U roku od deset dana nakon primitka obavijesti o daljnjim mjerama

SMJERNICE O PROCJENI RIZIKA ZA POTROŠAČKE PROIZVODE (41)

1. Uvod

Potrošački proizvodi mogu prouzročiti ozljede prilikom uporabe, npr. vruće glačalo za kosu može prouzročiti opekline, škare ili noževi mogu prouzročiti porezotine, dok kućansko sredstvo za čišćenje može oštetiti kožu. Takva vrsta ozljede nije uobičajena jer nas opće znanje ili upute uče načinu sigurne uporabe potrošačkih proizvoda. Rizik od ozljede je unatoč tome prisutan.

Taj se rizik može procijeniti na različite načine. Prilikom kvantificiranja rizika za potrošačke proizvode rabi se cijeli niz metoda, kao što su nomografska metoda (42), matrična metoda (43) i metoda koja se ranije preporučivala za RAPEX-ov sustav brzog uzbunjivanja Europske unije (44). Opća su načela procjene rizika oduvijek usuglašena, ali način njegova kvantificiranja neprestano se razvija. To je dovelo do odstupanja u rezultatima te rasprava, a razmatralo se i što bi mogla biti najbolja moguća praksa.

Stoga je cilj ovih smjernica o procjeni rizika poboljšati situaciju i, u okviru Direktive o općoj sigurnosti proizvoda (45), nadležnim tijelima država članica na raspolaganje staviti transparentnu i praktičnu metodu kojom se mogu na odgovarajući način koristiti prilikom procjene rizika od neprehrambenih potrošačkih proizvoda. Ove se Smjernice temelje na metodi procjene rizika razvijenoj u drugu svrhu, prilagođenoj posebnim zahtjevima za neprehrambene potrošačke proizvode.

Podrazumijeva se da je potrebna određena obuka prije provođenja Smjernica u praksi, no stručno znanje u procjeni rizika znatno će olakšati tu zadaću. Pomoći će i razmjena stajališta procjenitelja rizika s obzirom na to da su tijekom godina stekli neprocjenjivo stručno znanje i iskustvo.

Izlažući metodu procjene rizika u malim, savladivim koracima, ove smjernice pomažu usmjeriti pažnju na relevantna pitanja o proizvodu, njegovim korisnicima i njegovoj uporabi te odmah prepoznati moguća razilaženja u stajalištima između procjenitelja rizika, čime se izbjegavaju duge rasprave. One bi, stoga, trebale dovesti do dosljednih i pouzdanih rezultata procjene rizika, utemeljenih na dokazima i znanosti, te, slijedom toga, do široko prihvaćenog konsenzusa o rizicima koje mogu predstavljati mnogi neprehrambeni potrošački proizvodi.

Kratki pregled i dijagram toka načina pripreme procjene rizika prema ovim Smjernicama naveden je u odjeljku 5. – „Potrošački proizvodi”, za koje se, kad god se spominju u Smjernicama, misli na prehrambene potrošačke proizvode.

Ove Smjernice nisu sastavljene kako bi zamijenile ostale smjernice koje se mogu odnositi na vrlo specifične proizvode ili biti propisane zakonodavstvom, primjerice u području kemikalija, kozmetičkih proizvoda, farmaceutskih proizvoda ili medicinskih proizvoda. S obzirom na to da su te specifične smjernice izrađene namjenski, njihova se uporaba svesrdno preporučuje, no procjenitelj će u svakom slučaju sam morati donijeti odluku o najboljem načinu procjene rizika nekog proizvoda.

Cilj ovih Smjernica nije ni da se njima koriste proizvođači prilikom oblikovanja i proizvodnje proizvoda „isključivo s ciljem izbjegavanja ozbiljnih rizika”. Potrošački proizvodi moraju biti sigurni – cilj je ovih Smjernica pomoći službama u prepoznavanju ozbiljnih rizika kad proizvod, unatoč najvećim nastojanjima proizvođača, nije siguran.

2. Procjena rizika – pregled

2.1. Rizik – umnožak opasnosti i vjerojatnosti

Pod rizikom se općenito podrazumijeva nešto što ugrožava zdravlje ili čak život ljudi ili nešto što može prouzročiti znatnu materijalnu štetu. Pa ipak, ljudi preuzimaju rizike i kad su svjesni moguće štete, upravo zbog toga što se ta šteta ne događa uvijek. Primjerice:

—	Penjanje po ljestvama uvijek uključuje mogućnost pada i ozljeđivanja. „Pad” je tako „svojstven ljestvama”, on je inherentan dio uporabe ljestava i ne može se isključiti. Stoga se „pad” naziva inherentnom opasnošću ljestava.

—

Međutim, ta se opasnost ne ostvari uvijek. Mnogi se ljudi penju po ljestvama, a da pritom ne padnu s njih i ne ozlijede se. Sve to navodi na zaključak da postoji određena mogućnost (ili vjerojatnost), ali ne i sigurnost, ostvarivanja inherentne opasnosti. Ta je opasnost uvijek prisutna, ali vjerojatnost njezina ostvarivanja može se svesti na minimum, primjerice, ako je osoba koja se penje po ljestvama oprezna.

—

Uporaba kućanskog sredstva za čišćenje s natrijevim hidroksidom radi odčepljivanja začepljenih kanalizacijskih cjevovoda sa sobom nosi i mogućnost vrlo teškog oštećenja kože ako taj proizvod dođe u doticaj s kožom, ili čak trajnog sljepila ako kapljice tog proizvoda dospiju u oči. Razlog je tomu taj što je natrijev hidroksid vrlo korozivan, što znači da je to sredstvo za čišćenje inherentno opasno.

Unatoč tomu, kad se tim sredstvom za čišćenje rukuje ispravno, navedena se opasnost ne ostvaruje. Ispravno rukovanje znači, primjerice, nošenje plastičnih rukavica i zaštitnih naočala. Koža i oči u tom su slučaju zaštićeni, a vjerojatnost štete je znatno umanjena.

Rizik dakle predstavlja umnožak težine moguće štete za potrošača i vjerojatnosti ostvarivanja te štete.

2.2. Procjena rizika u tri koraka

Utvrđivanje rizika zahtijeva tri koraka:

Predvidite scenarij ozljeđivanja u kojemu inherentna opasnost od proizvoda nanosi štetu potrošaču (vidjeti tablicu 1.). Utvrdite kolika je težina ozljede potrošača.

Mjerilo kvantificiranja inherentne opasnosti proizvoda stupanj je nepovoljnog učinka koji on može imati na zdravlje potrošača. Dakle, procjenitelj rizika predviđa „scenarij ozljeđivanja” koji korak po korak opisuje način na koji opasnost dovodi do ozljede potrošača (vidjeti tablicu 2.). Ukratko, scenarij ozljeđivanja opisuje nezgodu koju potrošač doživi s predmetnim proizvodom i težinu ozljede potrošača prouzročene tom nezgodom.

Ozljede se mogu razlikovati po svojoj težini, ovisno o opasnosti proizvoda, o načinu na koji potrošač rabi navedeni proizvod, o kategoriji potrošača koji rabi proizvod te o mnogim drugim faktorima (vidjeti odjeljak 3.). Što je ozljeda teža, to je veća opasnost koja ju je prouzročila i obratno. „Težina ozljede” stoga je sredstvo kvantificiranja opasnosti. U ovim su Smjernicama predložena četiri stupnja težine, od ozljeda koje su obično u cijelosti reverzibilne do vrlo teških ozljeda koje uzrokuju više od približno 10 % trajne invalidnosti ili čak smrt (vidjeti tablicu 3.).

Utvrdite koliko je u praksi vjerojatno da potrošač doživi ozljedu zbog inherentne opasnosti od proizvoda.

Scenarij ozljeđivanja opisuje kako uslijed opasnosti dolazi do ozljede, ali samo s određenom vjerojatnošću. Ta se vjerojatnost može izraziti kao postotak, kao primjerice „> 50 %” ili „> 1/1 000” (vidjeti lijevi dio tablice 4.).

Pomnožite opasnost (pripisana težina ozljede) s vjerojatnošću (kao razlomak) kako biste izračunali rizik.

Taj se umnožak može izračunati uzimanjem obiju vrijednosti iz odgovarajućih tablica (vidjeti tablicu 4.). U tablici je rizik razvrstan kao „ozbiljan”, „visok”, „srednji” i „nizak”.

Ako je moguće predvidjeti različite scenarije ozljeđivanja, trebalo bi odrediti rizik za svaki od tih scenarija, pri čemu bi najviši rizik trebalo proglasiti „rizikom” proizvoda. Najviši je rizik obično ključan jer se samo djelovanjem usmjerenim na njega može ostvariti visoka razina zaštite.

S druge strane, prepoznati rizik može biti manji od najvišeg rizika, ali zahtijevati posebno djelovanje u cilju smanjenja rizika. U tom je slučaju također važno poduzeti mjere protiv tog rizika kako bi se svi rizici stvarno umanjili.

Jednom kad su poduzete prethodno navedene potrebne mjere, procjena je rizika u osnovi završena. Dijagram o izradi procjene rizika nalazi se na kraju odjeljka 5.

2.3. Nekoliko korisnih savjeta

Tražite informacije

Kao što je vidljivo iz primjera u poglavlju 2.1., za svaki se od triju koraka procjene rizika (vidjeti točku 2.2.) treba predvidjeti što bi se tek moglo dogoditi te koliko je vjerojatno da će se to dogoditi. Naime, do nezgode povezane s predmetnim proizvodom obično neće doći, pa se tako ni ne ostvaruje rizik. Pomoći će ranija iskustva sa sličnim proizvodima, a korisne su i sve druge informacije o tom proizvodu, kao što su dizajn, mehanička stabilnost, kemijski sastav, rad, upute za uporabu (uključujući i moguće savjete za upravljanje rizicima), kategorija potrošača kojima je taj proizvod namijenjen (te onih kojima nije namijenjen), izvješća s ispitivanja, statistike o nezgodama, Baza podataka o ozljedama Europske unije (engl. IDB) (46), informacije o pritužbama potrošača, o ponašanju različitih potrošača prilikom uporabe tog proizvoda te o povlačenju tog proizvoda. Zahtjevi za proizvode propisani zakonodavstvom, normama za proizvode ili kontrolnim popisima (kao što je ISO 14121: Sigurnost strojeva - procjena rizika) također mogu biti korisni izvori informacija.

Međutim, proizvodi koje je potrebno procijeniti mogu biti poprilično specifični zbog čega navedeni izvori ne moraju sadržavati tražene informacije. Usto, postoji mogućnost da su prikupljene informacije necjelovite, nedosljedne, ili da nisu u cijelosti uvjerljive. To bi posebno mogao biti slučaj sa statistikama nezgoda, kad je registrirana samo kategorija proizvoda. Nedostatak podataka o nezgodama, mali broj nezgoda ili nizak stupanj težine tih nezgoda ne bi trebalo uzeti kao pretpostavku niskog rizika. Statistike specifične za proizvod također treba pregledavati s velikom dozom opreza jer se proizvod možda promijenio tijekom vremena, bilo u dizajnu ili sastavu. Sve informacije potrebno je uvijek kritički procijeniti.

Povratne informacije od kolega stručnjaka mogu biti od posebne koristi jer oni mogu izvlačiti zaključke iz svojeg životnog iskustva i davati prijedloge koji nisu odmah očiti prilikom procjene rizika proizvoda. Usto, tijekom procjene rizika mogu davati savjete u vezi s različitim kategorijama potrošača, uključujući ranjive potrošače kao što su djeca (vidjeti tablicu 1.) s obzirom na to da potonji mogu rukovati proizvodom na drukčiji način. Mogu pomoći i u procjeni rizika za različite ozljede koje proizvod može prouzročiti, kao i načina na koji te ozljede nastaju uporabom proizvoda. Također mogu prosuditi je li neki scenarij ozljeđivanja „potpuno neočekivan”, odnosno premalo vjerojatan, a potom usmjeriti procjenitelja rizika prema realističnijim pretpostavkama.

Stoga povratne informacije od iskusnih kolega, iako nisu obvezne, mogu biti od koristi u nekoliko pogleda. Procjenitelj rizika iz nekoga tijela mogao bi zatražiti savjet kolega u tom istom tijelu, u drugim tijelima, u industriji, u drugim državama, u znanstvenim skupinama i drugdje. S druge pak strane, svaki procjenitelj rizika u industriji mogao bi iskoristiti svoje kontakte u tijelima i drugim ustanovama prilikom procjene rizika koji predstavlja novi ili poboljšani proizvod prije njegova stavljanja na tržište.

Nove dobivene informacije trebale bi se, naravno, iskoristiti za ažuriranje svih postojećih procjena rizika.

Izradite analizu osjetljivosti svoje procjene rizika

Ako vam nijedna potraga za informacijama ni upit kolegama stručnjacima ne pruži tražene, vrlo specifične podatke, tada bi vam takozvana analiza osjetljivosti mogla biti od pomoći. U toj se analizi za svaki parametar procjene rizika pretpostavlja niža i viša vrijednost od onih prethodno odabranih te se iste provlače kroz cjelokupni postupak procjene rizika. Razine rizika koje se tako dobiju pokazat će koliko osjetljivo razina rizika reagira na ulazne niže i više vrijednosti. Na taj se način može procijeniti raspon unutar kojeg će se kretati stvarni rizik proizvoda.

Ako se može procijeniti najvjerojatnija vrijednost svakog parametra, tada bi kroz postupak trebalo provući najvjerojatnije vrijednosti, a razina rizika koja se dobije bit će najvjerojatniji rizik.

Primjer analize osjetljivosti prikazan je u odjeljku 6.

Neka vašu procjenu rizika provjere i ostali

Povratne informacije od kolega također će vam pomoći u finalizaciji procjene rizika. Oni su u mogućnosti dati vam savjete o pretpostavkama i procjenama izrađenima tijekom triju koraka navedenih u točki 2.2. Doprinijet će svojim iskustvom i tako vam pomoći stvoriti čvršću, pouzdaniju, transparentniju i na koncu prihvatljiviju procjenu rizika. Stoga se preporučuje da, u idealnom slučaju, potražite savjete od kolega stručnjaka, po mogućnosti u obliku grupnog razgovora, prije okončanja procjene rizika. Te grupe, koje se sastoje od 3 do 5 članova, trebale bi uključivati kombinaciju stručnog znanja o proizvodu čiji se rizik procjenjuje: sudjelovati bi trebali inženjeri, kemičari, (mikro)biolozi, statističari, upravitelji sigurnošću proizvoda i drugi. Grupni su razgovori od posebne koristi kad je proizvod nov na tržištu i kad se njegov rizik nikada prije nije procjenjivao.

Procjene rizika trebale bi biti vjerodostojne i realistične. Međutim, one se temelje na čitavom nizu pretpostavki pa je moguće da će različiti procjenitelji rizika doći do različitih zaključaka: ili zbog podataka i ostalih dokaza koje uspiju pronaći ili zbog različitih iskustava. Stoga je za procjenitelje rizika neophodno da razgovaraju jedni s drugima s ciljem postizanja dogovora ili barem konsenzusa. Međutim, procjena rizika opisana u ovim Smjernicama, koja se izrađuje korak po korak, trebala bi te rasprave učiniti produktivnijima. Svaki korak u procjeni rizika mora se jasno i detaljno opisati. Na taj se način svako neslaganje brzo može prepoznati, što olakšava postizanje konsenzusa. To će procjenu rizika učiniti prihvatljivijom.

Dokumentirajte svoju procjenu rizika

Vrlo je važno da svoju procjenu rizika dokumentirate, opisujući proizvod i sve parametre koje ste odabrali tijekom njezine izrade, kao što su rezultati ispitivanja, vrste potrošača odabranih za scenarije ozljeđivanja, te vjerojatnosti s popratnim podacima i pretpostavkama. Time ćete jasno pokazati kako ste procijenili razinu rizika, a i lakše ažurirati svoju procjenu rizika prateći istodobno sve izmjene.

Nekoliko opasnosti, nekoliko ozljeda – ali samo jedan rizik

Kada se utvrdi nekoliko opasnosti, nekoliko scenarija ozljeđivanja ili različitih stupnjeva ozljeda ili vjerojatnosti, za svaki je od njih potrebno izvršiti cjelokupni postupak procjene rizika kako bi se za svaki od njih odredio rizik. Kao rezultat toga moguće je da proizvod ima nekoliko razina rizika. Ukupan rizik proizvoda u tom je slučaju najviša prepoznana razina rizika jer je djelovanje kojim se zahvaća najviša razina rizika obično najbolji način stvarnog umanjivanja rizika. Samo je u posebnim slučajevima moguće da se neki rizik niži od najvišeg smatra posebno važnim jer mogu biti potrebne specifične mjere upravljanja rizikom.

Čekić je primjer proizvoda s kojim se može povezivati nekoliko rizika: može imati slabu glavu i slabu dršku, od kojih se svaka može slomiti prilikom uporabe čekića, a potrošač ozlijediti. Ako relevantni scenariji upućuju na različite razine rizika, kao „rizik” tog čekića potrebno je prijaviti najviši rizik.

Moglo bi se tvrditi sljedeće:

—

Naizgled najznačajnija opasnost trebala bi biti odlučujuća jer dovodi do najtežih ozljeda. U primjeru čekića iz točke 2.1. to bi mogao biti lom glave čekića jer bi komadići slomljene glave mogli uletjeti u nečije oči i oslijepiti korisnika. S druge pak strane, lom drške čekića nikada ne bi prouzročio raspadanje na male komade koji bi mogli nanijeti toliku štetu očima.

—

Međutim, to bi bila procjena opasnosti, a ne procjena rizika. U procjeni rizika sagledava se i vjerojatnost stvarnog nastanka neke ozljede. Stoga bi „najznačajnija opasnost” mogla prouzročiti ozljedu koja je mnogo manje vjerojatna od manje opasnosti, zbog čega predstavlja manji rizik. S druge pak strane, scenarij koji dovodi do ne toliko teške ozljede mogao bi biti mnogo vjerojatniji od scenarija čiji je rezultat smrt, te bi stoga ta, ne toliko teška ozljeda, mogla predstavljati veći rizik.

—	Odlučujući čimbenik za „rizik” proizvoda trebala bi biti najveća vjerojatnost za događanje nekog scenarija ozljeđivanja. U primjeru čekića iz točke 2.1., ako je drška čekića vrlo slaba, najvjerojatniji scenarij ozljeđivanja bio bi od loma drške, zbog čega bi to trebalo biti odlučujuće.

Međutim, time se ne bi u obzir uzeo stupanj ozljeda očiju koje bi mogao prouzročiti lom glave čekića. Dakle, sagledavanje same vjerojatnosti ne bi dalo sliku u cijelosti.

Zaključno rečeno, rizik predstavlja uravnoteženu kombinaciju opasnosti i vjerojatnosti od ozljede koju bi ta opasnost mogla prouzročiti. Rizik ne opisuje opasnost i vjerojatnost posebno, nego oboje istodobno. Uzimanjem najvišeg rizika za „rizik” proizvoda najbolje se jamči sigurnost proizvoda (osim specifičnih rizika koji zahtijevaju specifično upravljanje rizicima, kao što je navedeno).

Mogu li se rizici kumulirati?

Za praktički svaki proizvod može se razviti nekoliko scenarija ozljeđivanja koji upućuju na nekoliko rizika. Primjerice, kutna brusilica može predstavljati rizik od strujnog udara jer električne žice mogu biti previše izložene, kao i rizik od požara jer bi se stroj mogao pregrijati i zapaliti tijekom normalne uporabe. Ako oba ta rizika smatramo „visokima”, zbrajaju li se oni tako da brusilica predstavlja „ozbiljan rizik”?

Kada je nekoliko rizika povezano s istim proizvodom, za jednog od njih je očito vjerojatnije da će se ostvariti i prouzročiti ozljedu. Stoga je ukupna vjerojatnost nastanka ozljede veća. Međutim, to ne znači da je ukupan rizik automatski veći:

—	Ukupna se vjerojatnost ne izračunava zbrajanjem vjerojatnosti. Potrebni su složeniji izračuni, a oni uvijek rezultiraju vjerojatnošću koja je manja od zbroja svih vjerojatnosti.

—	Svaka sljedeća razina vjerojatnosti deset je puta manja od prethodne (tablica 4.). To znači da bi se trebalo odviti mnogo različitih scenarija iste razine da bi rezultirali većom ukupnom vjerojatnošću (i potencijalno rizikom).

—

Vrijednosti vjerojatnosti su procjene koje možda nisu posve točne jer često griješe u korist „sigurnosti” kako bi zajamčile visoku razinu zaštite. Stoga je korisnije sagledati točnije procjene vjerojatnosti scenarija koji dovodi do najvišeg rizika nego zbrajati grube procjene vjerojatnosti svih vrsta scenarija.

—	Uz malo truda moguće je razviti na stotine scenarija ozljeđivanja. Kad bi se rizici jednostavno zbrajali, ukupan bi rizik ovisio o broju stvorenih scenarija ozljeđivanja te bi se mogao „beskonačno” povećavati, a to nema nikakvog smisla.

Dakle, rizici se ne mogu tek tako zbrojiti. Međutim, ako postoji više od jednog relevantnog rizika, možda će biti potrebno znatno brže provesti aktivnosti za upravljanje tim rizicima ili će te aktivnosti morati biti naglašenije. Primjerice, ako postoje dva rizika, možda će biti potrebno smjesta povući proizvod s tržišta ili pozvati potrošače da proizvod vrate, dok bi, uz postojanje samo jednog rizika, zaustavljanje prodaje moglo biti dostatno.

Upravljanje rizicima ovisi o brojnim čimbenicima, a ne samo o broju rizika koje proizvod možda istodobno predstavlja. Stoga se u obzir uzima poveznica između rizika i upravljanja rizikom (odjeljak 4.).

Udovoljavanje graničnim vrijednostima iz zakonodavstva i normi

U okviru nadzora tržišta potrošački proizvodi često se ispituju u odnosu na granične vrijednosti odnosno zahtjeve propisane u zakonodavstvu i normama o sigurnosti proizvoda. Pretpostavlja se da je proizvod koji udovoljava graničnim vrijednostima ili zahtjevima (47) siguran u smislu sigurnosnih karakteristika obuhvaćenih tim vrijednostima ili zahtjevima. To se može pretpostaviti jer se rizici proizvoda iz njegove namijenjene i razumno predvidljive uporabe uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja graničnih vrijednosti ili zahtjeva. Zbog toga je proizvođačima bitno da njihovi proizvodi udovoljavaju tim vrijednostima ili zahtjevima jer u tom slučaju oni samo trebaju sagledati rizike svojih proizvoda koji nisu obuhvaćeni tim graničnim vrijednostima ili zahtjevima.

Primjer granične vrijednosti:

—	u zakonodavstvu: granična je vrijednost benzena u igračkama 5 mg/kg i ne smije se premašiti, kako je propisano točkom 5. Priloga XVII. Uredbi REACH (48), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 552/2009 (49),

—	u normi: cilindar za male dijelove: mali dijelovi igračaka za djecu mlađu od 36 mjeseci ne smiju u cijelosti stati u cilindar opisan u normi za igračke (50). Ako stanu, predstavljaju rizik,

—	za proizvod se pretpostavlja da nije siguran ako ne udovolji propisanim graničnim vrijednostima. Za granične vrijednosti:

—	propisane u zakonodavstvima, npr. za kozmetičke proizvode ili ograničenja stavljanja na tržište i uporabe, proizvod se ne smije učiniti dostupnim na tržištu,

—

s druge strane, ako su propisane normama, proizvođač može pokušati cjelovitom procjenom rizika svojeg proizvoda pružiti dokaz da je taj proizvod siguran kao i proizvod koji udovoljava graničnoj vrijednosti iz norme. Međutim, za to će možda biti potrebno više truda (a u slučajevima poput navedenog cilindra za male dijelove možda će biti i nemoguće) nego da se taj proizvod proizvodi tako da udovoljava graničnoj vrijednosti iz norme.

Neudovoljavanje graničnim vrijednostima ne znači automatski da taj proizvod predstavlja „ozbiljan rizik” (što je najviša razina rizika obuhvaćena ovim Smjernicama). Stoga, kako bi se zajamčile odgovarajuće mjere za umanjivanje rizika, potrebna je procjena rizika za one dijelove proizvoda koji ne udovoljavaju zakonskim propisima ili normi ili koji nisu njima obuhvaćeni.

Nadalje, neki proizvodi, kao što su kozmetički proizvodi, zahtijevaju procjenu rizika čak i kad udovoljavaju graničnim vrijednostima propisanima u zakonodavstvu. Ta bi procjena rizika trebala pružiti dokaze o sigurnosti cijelog proizvoda (51).

Zaključno, udovoljavanje graničnim vrijednostima iz zakonodavstva ili normi pruža pretpostavku sigurnosti, no postoji mogućnost da takvo udovoljavanje neće biti dostatno.

Specifične smjernice o procjeni rizika u specifičnim slučajevima

Za kemikalije postoje specifične upute za način pripreme procjene rizika (52) pa stoga one nisu detaljno obrađene u ovim Smjernicama. Ipak, one slijede ista načela kao „uobičajeni” potrošački proizvodi:

—	prepoznavanje i procjena opasnosti – to je isto što i određivanje težine ozljede, kako je opisano u odjeljku 2.2.,

—

procjena izloženosti opasnosti – u ovom je koraku izloženost izražena kao vjerojatna količina kemikalije koju potrošač može unijeti oralnim putom, udisanjem ili preko kože, zasebno ili zajedno, prilikom uporabe proizvoda, kao što je to predviđeno scenarijem ozljeđivanja. Ovaj je korak isto što i utvrđivanje vjerojatnosti stvarnog nastanka ozljede,

—

karakterizacija rizika – ovaj se korak u osnovi sastoji od usporedbe količine kemikalije za koju je vjerojatno da bi je potrošač mogao uzeti (= izloženost) s izvedenom razinom izloženosti toj kemikaliji bez učinka (DNEL). Ako je izloženost dovoljno niža od DNEL-a, drugim riječima, ako je omjer karakterizacije rizika (RCR) znatno manji od 1, smatra se da je rizik kontroliran na primjeren način. To je isto što i utvrđivanje razine rizika. Moguće je da neće biti potrebne mjere upravljanja rizicima ako je razina rizika dovoljno niska.

Budući da kemikalija može izazvati nekoliko razina opasnosti, rizik se obično utvrđuje za „glavni učinak na zdravlje”, što predstavlja najvažniji učinak na zdravlje (odnosno „krajnju točku”, kao što je akutna toksičnost, preosjetljivost, nadražaj, kancerogenost, mutagenost, toksičnost koja utječe na reprodukciju).

Specifične smjernice postoje i za kozmetičke proizvode (53), a mogu postojati i za druge proizvode ili svrhe.

Primjena takvih specifičnih smjernica svesrdno se preporučuje s obzirom na to da su izrađene po mjeri za specifične slučajeve. Ako su u skladu sa specifičnim smjernicama potrebni podaci koji ne postoje ili ih nije moguće procijeniti, možete se koristiti ovim Smjernicama za preliminarnu procjenu rizika. Ta će se procjena rizika morati izraditi s dužnom pažnjom i oprezom kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja.

3. Izrada procjene rizika korak po korak

U ovom je odjeljku detaljno opisano koje je sve točke potrebno uzeti u obzir i koja je pitanja potrebno postaviti prilikom izrade procjene rizika.

3.1. Proizvod

Proizvod bi se trebao moći jasno identificirati. To obuhvaća naziv proizvoda, robnu marku, naziv modela, tipa, broj proizvodne serije, sve certifikate koji se prilažu proizvodu, sigurnosni zatvarač za djecu, ako postoji, identitet osobe koja ga je stavila na tržište i zemlju podrijetla. Fotografija proizvoda, pakiranja i pločice za označivanje (prema potrebi) te izvješća s ispitivanja koji identificiraju opasnosti od tog proizvoda također se mogu smatrati dijelom opisa proizvoda.

U posebnim slučajevima opasnost može biti ograničena na određeni dio proizvoda, koji se od njega može odvojiti, te koji potrošačima može biti dostupan kao zasebni dio. U takvim je slučajevima dovoljno procijeniti samo rizik tog određenog dijela proizvoda. Dobar primjer toga punjive su baterije prijenosnih računala koje se mogu pregrijati.

Opis proizvoda obuhvaća sve oznake koje bi mogle biti relevantne za procjenu rizika, a posebno oznake s upozorenjima. Upute za uporabu također bi mogle sadržavati relevantne informacije o riziku proizvoda te kako taj rizik održavati što je moguće nižim, primjerice uporabom osobne zaštitne opreme ili nedopuštanjem djeci da se njime koriste. Primjer toga je motorna pila.

Potrošači će neke proizvode morati sami sastaviti prije uporabe, poput primjerice pokućstva za samostalnu montažu. Jesu li upute za sastavljanje dovoljno jasne kako bi taj proizvod spreman za uporabu udovoljio svim relevantnim sigurnosnim zahtjevima? Odnosno bi li potrošači mogli pogriješiti prilikom sastavljanja proizvoda čime bi nastali nepredviđeni rizici?

Procjena rizika uvijek bi u obzir trebala uzimati cjelokupni životni vijek proizvoda. To je od posebne važnosti prilikom osmišljavanja nekog novog proizvoda te kad se procjenjuju njegovi rizici. Hoće li starenje i uporaba promijeniti vrstu ili razmjere opasnosti? Hoće li se sa starenjem proizvoda ili možda zbog njegove razumno predvidljive nepropisne uporabe pojaviti nove opasnosti? Koliko traje „vrijeme do kvara proizvoda”? Koliki je životni vijek proizvoda, uključujući vrijeme izloženosti na policama? Koliko se dugo potrošač koristi proizvodom u praksi prije nego što isti postane otpad?

U obzir će možda biti potrebno uzeti to što nakon određenog vremenskog razdoblja pojedini proizvodi postanu neupotrebljivi, čak ako nikada nisu bili u uporabi. Primjeri toga su električni pokrivači ili jastuci za grijanje. Električni kablovi u tim proizvodima obično su tanki te nakon deset godina postaju krti čak i ako se tim proizvodom nije nikada koristilo. Kablovi za grijanje mogu doći u doticaj jedni s drugima, mogu prouzročiti kratki spoj i zapaljenje krevetnine.

Naposljetku, pakiranje bi proizvoda također trebalo biti dio svake procjene rizika.

3.2. Opasnost od proizvoda

Opasnost je inherentno svojstvo proizvoda koje može prouzročiti ozljedu potrošača koji rabi taj proizvod. Ona se može pojaviti u različitim oblicima:

—	mehanička opasnost, kao što su oštri rubovi na koje se prsti mogu porezati ili tijesni otvori u kojima prsti mogu biti zahvaćeni,

—	opasnost od gušenja, kao što je opasnost od sitnih dijelova koji otpadaju s igračaka, a koje dijete može progutati i koji mogu prouzročiti njegovo gušenje,

—	opasnost od davljenja, kao što je opasnost od vrpci za vezanje kapuljače na jakni, koje mogu dovesti do davljenja,

—	opasnost od električne energije, kao što je opasnost od električnih dijelova koji mogu prouzročiti strujni udar,

—	opasnost od pregrijavanja ili požara, kao što je ventilator grijača koji se pregrije, zapali i prouzroči opekline,

—	toplinska opasnost, kao što je vruća vanjska površina štednjaka koja može prouzročiti opekline,

—	kemijska opasnost, kao što je toksična tvar koja može otrovati potrošača odmah nakon gutanja, ili kancerogena tvar koja, dugoročno gledano, može prouzročiti nastanak karcinoma. Neke kemikalije mogu naštetiti potrošaču tek nakon opetovane izloženosti njima,

—	mikrobiološka opasnost, kao što je bakteriološka zagađenost kozmetičkih proizvoda koja može prouzročiti kožne infekcije,

—	opasnost od buke, kao što su preglasne zvučne melodije mobilnih telefona-igračaka koje mogu oštetiti sluh djece,

—	ostale opasnosti, kao što su eksplozije, implozije, zvučni i ultrazvučni tlak, tlak tekućina ili zračenje iz laserskih izvora.

Za potrebe ovih Smjernica, opasnosti su grupirane, povezane s veličinom, oblikom i površinom proizvoda, s potencijalnom, kinetičkom ili električnom energijom, s ekstremnim temperaturama i ostalim čimbenicima, kao što je to prikazano u tablici 2. Ta tablica služi samo u orijentacijske svrhe. Svaki bi procjenitelj rizika trebao prilagoditi scenarij proizvodu koji razmatra. Naravno da se svaka vrsta opasnosti ne odnosi na svaki proizvod.

Međutim, tablica 2. trebala bi pomoći procjeniteljima rizika u pronalaženju i prepoznavanju svih mogućih opasnosti u potrošačkim proizvodima čiji se rizik procjenjuje. Ako se proizvod povezuje s nekoliko opasnosti, svaku bi trebalo uzeti zasebno sa svojom procjenom rizika, a za „rizik” proizvoda trebalo bi uzeti najveći rizik. Naravno, također bi trebalo prijaviti i rizike koji zahtijevaju specifične mjere upravljanja rizicima kako bi se smanjiti mogli svi rizici.

Imajte na umu da jedna opasnost u istom scenariju može dovesti do nekoliko ozljeda. Primjerice, nepravilan rad kočnica na motociklu mogao bi prouzročiti nesreću i rezultirati ozljedom vozačeve glave, ruku i nogu, te bi čak mogao prouzročiti opekline u slučaju da se u toj nesreći zapali benzin. Tada bi sve ozljede pripadale istom scenariju ozljeđivanja zbog čega bi trebalo procijeniti težinu svih ozljeda zajedno. Naravno da su navedene ozljede vrlo teške kad se zajedno uzmu u obzir. Međutim, ne bi trebalo zbrajati ozljede iz različitih scenarija.

U svakodnevnoj praksi nadzora tržišta, procjena rizika čak i od samo jedne opasnosti može biti dostatna. Ako je zbog rizika od te opasnosti potrebna mjera upravljanja rizicima, može je se poduzeti bez odlaganja. Unatoč tomu, procjenitelj rizika trebao bi biti siguran da prepoznati rizik predstavlja najveći rizik ili jedan od najvećih rizika kako bi aktivnost upravljanja rizicima bila dovoljno djelotvorna. To je uvijek slučaj kad postoji ozbiljan rizik jer je to najviša moguća razina rizika predložena u ovim Smjernicama. Međutim, u slučajevima rizika koji je manji od ozbiljnog potrebna može biti daljnja procjena rizika, a u kasnijoj fazi vjerojatno i specifično upravljanje rizicima. Zaključno, iskustvo u procjeni rizika u praksi tržišnog nadzora smanjit će broj potrebnih procjena rizika na minimum.

Prepoznavanje opasnosti s pomoću testova i normi

Opasnosti se često prepoznaju i kvantificiraju testovima. Ti testovi te načini njihova provođenja mogu biti propisani u europskim ili međunarodnim normama proizvoda. Udovoljavanje proizvoda „usklađenoj” europskoj normi („EN…”), upućivanja na koju se objavljuju u Službenom listu, daje pretpostavku sigurnosti (iako samo za sigurnosne karakteristike obuhvaćene vrijednostima ili normama). U takvim se slučajevima može pretpostaviti da proizvod predstavlja samo minimalni rizik, a da je razina zaštite u pogledu specifične opasnosti koja je testirana visoka.

Međutim, moguće je da postoje primjeri u kojima pretpostavka sigurnosti nije slučaj, te je u takvim primjerima potrebno izraditi dobro dokumentiranu procjenu rizika, uključujući poziv na izmjene usklađene norme.

S druge strane, ako proizvod ne zadovolji na testu, uobičajeno je pretpostaviti da rizik postoji, osim ako proizvođač nije u mogućnosti predočiti dokaze o sigurnosti tog proizvoda.

Proizvodi mogu predstavljati rizik čak i ako ne uzrokuju ozljede

Čak i ako proizvodi nisu opasni, još uvijek mogu uzrokovati rizik ako nisu prilagođeni svojoj namijenjenoj uporabi. Primjere toga možemo vidjeti u području osobne zaštitne opreme ili opreme za spašavanje života, poput reflektirajućih jakni koje vozači vozila odijevaju odmah nakon nesreće. Namjena tih jakni je privući pozornost nadolazećih vozača i sudionika u prometu kako bi ih se, posebno noću, upozorilo na nesreću. Međutim, postoji mogućnost da jakne neće biti vidljive ako su reflektorske pruge premalene ili ako refleksija nije dovoljna, a tada korisnici neće biti zaštićeni u mjeri u kojoj bi to trebali biti. Te jakne stoga predstavljaju rizik iako same po sebi nisu opasne. Drugi je primjer proizvod za zaštitu od sunca na čijoj oznaci piše „visoki stupanj zaštite” (faktor zaštite od sunca 30), ali pruža samo „nizak stupanj zaštite” (faktor 6). To može dovesti do teških opeklina.

3.3. Potrošač

Umješnost i ponašanje potrošača koji se koristi proizvodom mogu znatno utjecati na razinu rizika. Stoga je od primarne važnosti imati jasnu predodžbu o vrsti potrošača zamišljenog u scenariju ozljeđivanja.

Izrada scenarija ozljeđivanja s različitim vrstama potrošača može biti potrebna kako bi se identificirao najveći rizik, a time i „rizik” proizvoda. Primjerice, nije dovoljno uzeti u obzir samo najranjivije potrošače jer bi vjerojatnost njihova podlijeganja nepovoljnim učincima u tom scenariju mogla biti toliko niska da bi i rizik bio niži nego u scenariju s potrošačem kojeg se ne smatra ranjivim.

Također je potrebno uzeti u obzir ljude koji se zapravo ne koriste tim proizvodom, no koji se možda nalaze u blizini korisnika. Primjerice, motorna pila može uzrokovati da iverci lete uokolo i pogode pasivnog promatrača u oko. Dakle, iako sam korisnik može smanjiti rizik od motorne pile nošenjem zaštitne opreme i poduzimanjem svih ostalih mjera zaštite, pasivni promatrači mogu biti u ozbiljnoj opasnosti. Slijedom toga bi trebalo pružiti upozorenja, primjerice u uputama za uporabu motorne pile, o rizicima po pasivne promatrače te načinima svođenja tih rizika na minimum.

Dakle, prilikom osmišljavanja scenarija ozljeđivanja u obzir bi trebalo uzeti sljedeće aspekte s obzirom na vrstu potrošača i način na koji rabe proizvod. Popis nije cjelovit, ali bi trebao potaknuti procjenitelje rizika da u svoje scenarije ozljeđivanja uključe potrebne pojedinosti. Treba imati na umu da izraz „potrošač” također označava ljude koji se, zapravo, ne koriste proizvodom, ali na koje isti može utjecati jer se nalaze u njegovoj blizini:

—

Predviđeni/nepredviđeni korisnik: predviđeni se korisnik proizvoda može s lakoćom koristiti proizvodom jer slijedi upute ili je upoznat s tom vrstom proizvoda, uključujući njegove očite i neočite opasnosti. U tom se slučaju opasnost od proizvoda možda neće ostvariti, te bi rizik tog proizvoda ostao minimalan.

Postoji mogućnost da nepredviđeni korisnik nije upoznat s proizvodom i da neće prepoznati opasnosti. On time riskira opasnost od ozljeda, čime je rizik po potrošača veći.

Dakle, rizik može biti različit za predviđenog i nepredviđenog korisnika, ovisno o proizvodu i načinu njegove uporabe.

—

Ranjivi potrošači: razlikujemo nekoliko kategorija ranjivih i vrlo ranjivih potrošača: djeca (0 do 36 mjeseci, > 36 mjeseci do < 8 godina, 8 do 14 godina) i drugi, kao što su starije osobe (vidjeti tablicu 1.). Svi oni imaju manji kapacitet za prepoznavanje opasnosti, primjerice djeca pri dodirivanju vruće površine zamjećuju toplinu tek nakon otprilike 8 sekundi (a tada su već opečeni), dok odrasli toplinu zamjećuju odmah.

Ranjivim potrošačima možda je teže percipirati oznaku upozorenja, ili mogu imati posebnih poteškoća s uporabom nekog proizvoda kojim se nikada prije nisu koristili. Usto, zbog svojeg ponašanja mogu biti izloženiji, primjerice mala djeca dok pužu i stavljaju stvari u usta. Proizvodi mogu privući djecu i zbog svojeg izgleda, zbog čega u rukama djece predstavljaju visok rizik. S druge strane, na djecu paze roditelji ili druge odrasle osobe, što ih najčešće sprječava da upadnu u nevolju.

Nadalje, potrošači koji obično nisu ranjivi mogu postati ranjivi u specifičnim situacijama, primjerice kad su upute ili upozorenja na proizvodu ispisani na stranom jeziku koji potrošač ne razumije.

Naposljetku, posebno je u slučaju kemikalija moguće da su djeca podložnija toksičnosti kemikalija od prosječne odrasle osobe. Stoga se s djecom ne bi smjelo postupati kao s „malim odraslim osobama”.

Zaključno, proizvod koji je obično siguran za prosječnu odraslu osobu ne mora biti siguran za ranjive potrošače. To se mora uzeti u obzir prilikom određivanja težine i vjerojatnosti ozljede (vidjeti odjeljak 3.5.), a time i rizika.

—

Predviđena i razumno predvidljiva uporaba: iako su upute, uključujući sva upozorenja, posve razumljive, potrošači mogu upotrebljavati proizvod u svrhe za koje proizvod nije namijenjen. Stoga upozorenja možda neće u cijelosti biti djelotvorna, pa pri procjeni rizika u obzir treba uzeti i druge svrhe, a ne samo predviđene. Taj je aspekt posebno važan za proizvođača proizvoda jer isti mora zajamčiti sigurnost proizvoda pod svim razumno predvidljivim uvjetima uporabe.

Moguće je da će razumno predvidljivu uporabu biti potrebno temeljiti na iskustvu, s obzirom na to da u službenoj statistici nezgoda ili drugim izvorima informacija možda nisu dostupne nikakve informacije. U takvim će slučajevima možda biti teško povući crtu između „razumno predvidljivih” i „potpuno neočekivanih” scenarija. Pa ipak, čak i scenariji koji su „potpuno neočekivani” mogu se uzeti u obzir u okviru ovih Smjernica, čak i onda kada dovode do vrlo teških ozljeda, jer se s takvim scenarijima uvijek povezuje vrlo mala vjerojatnost. To možda štiti od prevelikog utjecaja takvih scenarija na utvrđivanje ukupnog rizika proizvoda.

—

Učestalost i trajanje uporabe: različiti se potrošači proizvodom mogu koristiti često ili rjeđe te tijekom dužih ili kraćih vremenskih razdoblja. To ovisi o privlačnosti proizvoda te o lakoći njegove uporabe. Ako potrošač dulje vremena ili svakodnevno koristi proizvod, mogao bi se u potpunosti upoznati s proizvodom i njegovim posebnostima, uključujući njegovim opasnostima, uputama i oznakama upozorenja, što umanjuje rizik. S druge bi strane svakodnevna ili dugoročna uporaba potrošača mogla učiniti previše naviknutim na proizvod te dovesti do zamora potrošača i njegova nesmotrenog ignoriranja uputa i upozorenja, povećavajući tako rizik.

Naposljetku, svakodnevna ili dugotrajna uporaba mogla bi ubrzati starenje proizvoda, te bi se dijelovi koji ne mogu podnijeti tako učestalu uporabu mogli brzo pokvariti i prouzročiti opasnost i moguću ozljedu, što također povećava rizik.

—

Prepoznavanje opasnosti, predostrožnost i zaštitna oprema: neki se proizvodi povezuju s dobro poznatim opasnostima, primjerice škare, noževi, bušilice tipa „sam svoj majstor”, motorne pile, koturaljke, bicikli, motocikli i vozila. U svim tim slučajevima opasnost proizvoda posve je poznata, odnosno može se odmah prepoznati ili je opisana u uputama, koje obuhvaćaju mjere upravljanja rizicima. Tada potrošač može biti oprezan ili se koristiti zaštitnom opremom kao što su rukavice, zaštitne kacige ili sigurnosni pojasevi, koristeći se tako proizvodom na način koji rizik svodi na minimum.

U drugim se slučajevima opasnost od proizvoda možda neće moći odmah prepoznati (npr. kratki spoj unutar električnog glačala), oznake upozorenja mogu se previdjeti ili pogrešno razumjeti, a potrošači će samo rijetko moći poduzeti preventivne mjere.

—

Ponašanje potrošača u slučaju incidenta: Ako je potrošač izložen opasnosti, moguće su ozljede. Stoga je za procjenu rizika važno razmotriti moguće načine reagiranja potrošača. Hoće li on mirno odložiti proizvod na stranu i poduzeti preventivnu aktivnost, kao što je suzbijanje požara koji je prouzročio proizvod, ili će ga u panici odbaciti? Naposljetku, ranjivi se potrošači, posebno djeca, možda neće ponašati na isti način kao potrošači koje se ne smatra ranjivima.

—

Kulturna pozadina svakog potrošača te način uporabe proizvoda u njegovoj matičnoj zemlji mogu utjecati na rizik u pogledu proizvoda. Te kulturološke razlike prvenstveno moraju uzeti u obzir proizvođači prilikom stavljanja novog proizvoda na tržište. Dakle, iskustvo proizvođača u tom području može biti dragocjen izvor informacija za tijela koja pripremaju procjenu rizika.

3.4. Scenarij ozljeđivanja: koraci koji vode do ozljede

Većina scenarija ozljeđivanja sastoji se od sljedećih triju osnovnih koraka:

1.	proizvod ima „nedostatak” ili može dovesti do „opasne situacije” tijekom svog predvidljivog životnog vijeka;

2.	„nedostatak” ili „opasna situacija” rezultiraju nezgodom;

3.	nezgoda rezultira ozljedom.

Ta se tri osnovna koraka mogu podijeliti na daljnje korake kako bi se pokazalo kako opasnost od proizvoda može dovesti do ozljede i tome slično. Unatoč tomu, ti „koraci do ozljede” moraju biti jasni i sažeti, a izbjeći bi trebalo pretjerivanje u pojedinostima ili broju koraka. S iskustvom će biti sve lakše prepoznati uvjete u kojima dolazi do određene ozljede i „najkraćeg puta do ozljede” (ili „kritičnog puta do ozljede”).

Vjerojatno je najlakše započeti sa scenarijem s potrošačem za kojega je proizvod namijenjen, a u kojemu se potrošač koristi proizvodom prema uputama ili, ako iste ne postoje, u skladu s uobičajenim rukovanjem i uporabom. Ako je rezultat te procjene najviša razina rizika, obično nije potrebno provoditi daljnje procjene, te se mogu početi oduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj rizik smanjio. Slično tomu, kad potrošač u pritužbi prijavi konkretan incident, samo jedan scenarij ozljeđivanja može biti dostatan kako bi se donio zaključak o odgovarajućim mjerama umanjenja rizika.

U protivnom bi se mogli razraditi daljnji scenariji kojima bi se obuhvatili ranjivi potrošači, posebno djeca (vidjeti tablicu 1.), blaga ili izraženija odstupanja od uobičajene uporabe, uporaba u različitim klimatskim uvjetima, kao što su vrlo vrući ili vrlo hladni uvjeti, nepovoljni uvjeti uporabe, kao što je uporaba bez odgovarajućeg dnevnog svjetla ili osvjetljenja, uporaba predložena prilikom prodaje proizvoda (primjerice, trebalo bi procijeniti rizik u pogledu svjetiljke prodane u prodavaonici igračaka ako se njome koristi dijete), uporaba tijekom čitavog životnog vijeka (uključujući trošenje zbog uporabe) itd. Za svaki je scenarij potrebno proći cjelokupan postupak procjene rizika.

Kada se uz proizvod povezuje nekoliko opasnosti, za svaku od njih trebalo bi razviti scenarije ozljeđivanja, a time i rizika. Međutim, provjerom vjerodostojnosti, čija je svrha provjeriti podrazumijeva li neki scenarij ozljeđivanja rizik koji zahtijeva djelovanje, može se ograničiti broj scenarija ozljeđivanja.

Od svih generiranih scenarija, obično će onaj scenarij koji nosi najveći rizik (= „rizik” povezan s proizvodom) biti odlučujući za poduzimanje mjera smanjenja rizika jer se rizik najdjelotvornije umanjuje smanjivanjem glavnog rizika. Iznimka u odnosu na ovo pravilo mogao bi biti specifičan rizik, manji od najvećeg rizika koji proizlazi iz različitih opasnosti, kojim bi se moglo upravljati uporabom specifičnih mjera, a koji bi, naravno, također trebao obuhvaćati najviši rizik.

U načelu, scenariji ozljeđivanja mogu dovesti do najviše razine rizika u sljedećim slučajevima:

—	predmetna ozljeda najvišeg je stupnja težine (stupanj 4 ili 3),

—	ukupna vjerojatnost nekog scenarija ozljeđivanja poprilično je visoka (najmanje > 1/100).

U tablici 4. navedene su daljnje smjernice u tom pogledu. To bi moglo pomoći u ograničavanju broja scenarija.

Naravno da broj scenarija ozljeđivanja ostaje odgovornost procjenitelja rizika te da ovisi o čitavom nizu čimbenika koji se moraju uzeti u obzir prilikom određivanja „rizika” proizvoda. Stoga je nemoguće reći koliko je točno scenarija ozljeđivanja potrebno izraditi za neki konkretan slučaj.

Za pomoć u izradi primjerenog broja scenarija može poslužiti tablica s tipičnim scenarijima ozljeđivanja (tablica 2.) iz ovih Smjernica. Scenarije je potrebno prilagoditi specifičnim proizvodima, vrsti potrošača i drugim okolnostima.

3.5. Težina ozljede

Ozljeda koju zbog opasnosti može zadobiti potrošač može imati različite stupnjeve težine. Dakle, težina ozljede odražava učinak koji opasnost ima na potrošača pod uvjetima opisanima u scenariju ozljeđivanja.

Težina ozljede može ovisiti o:

—

vrsti opasnosti (vidjeti popis opasnosti naveden u odjeljku 3.2. i u tablici 2.). Mehanička opasnost, kao što su oštri rubovi, na kojima je moguće porezati prste. Posljedice su vidljive odmah, a potrošač poduzima mjere za sanaciju ozljede. S druge strane, kemijska opasnost može prouzročiti nastanak karcinoma. Posljedice su uglavnom neprimjetne, a bolest se može pojaviti tek nakon mnogo godina te se smatra vrlo ozbiljnom jer je karcinom vrlo teško (ako uopće) izlječiv,

—	intenzitetu opasnosti. Primjerice, površina zagrijana na 50 °C može prouzročiti blage opekline dok će površina na 180 °C prouzročiti teške opekline,

—	trajanju izloženosti potrošača opasnosti: kraći kontakt s abrazivnim sredstvom može uzrokovati samo površinsko oštećenje kože potrošača, dok posljedica duljeg kontakta može biti guljenje većih dijelova kože,

—	dijelu tijela koji je ozlijeđen. Na primjer, prodor oštrog predmeta u kožu ruke je bolan, ali prodor takvog predmeta u oko teža je ozljeda koja može utjecati na kvalitetu života,

—	posljedicama te opasnosti na jedan dio ili više dijelova tijela. Opasnost od električne energije može prouzročiti strujni udar uz nesvjesticu te, nakon toga, požar koji može oštetiti pluća osobe koja u nesvijesti udiše dim,

—

vrsti i ponašanju potrošača. Proizvod označen oznakom na kojoj je ispisano upozorenje može koristiti, bez ikakvih posljedica, odrasli potrošač jer se potrošač prilagođava uporabi tog proizvoda. S druge strane, dijete ili neki drugi ranjivi potrošač (vidjeti tablicu 1.) koji ne može pročitati ili razumjeti oznaku upozorenja može se vrlo teško ozlijediti.

U pogledu kvantificiranja težine ozljeda, u tablici 3. ovih Smjernica prikazana je klasifikacija ozljeda u četiri kategorije s obzirom na reverzibilnost ozljede, tj. je li i u kojoj mjeri moguć oporavak od te ozljede. Ta kategorizacija služi samo u orijentacijske svrhe, dok bi procjenitelj rizika trebao, prema potrebi, promijeniti kategoriju i to prijaviti u procjeni rizika.

Kada se u procjeni rizika razmatra nekoliko scenarija ozljeđivanja, težinu svake ozljede trebalo bi kategorizirati zasebno i za nju izvršiti cjelokupni proces procjene rizika.

Primjer: potrošač se služi čekićem kako bi ukucao čavao u zid. Glava tog čekića je preslaba (zbog neadekvatnog materijala) zbog čega se slomi te jedan komad odleti u oko potrošača takvom brzinom da prouzroči sljepilo. Dakle, ta ozljeda je „ozljeda oka, strani predmet u oku: trajni gubitak vida (jedno oko)”, što je prema tablici 3. ozljeda 3. stupnja.

3.6. Vjerojatnost ozljede

„Vjerojatnost ozljede” je vjerojatnost realizacije scenarija ozljeđivanja tijekom očekivanoga životnog vijeka proizvoda.

Tu vjerojatnost nije jednostavno procijeniti, ali kad se scenarij opisuje u zasebnim koracima, tada se svakom koraku može dodijeliti određena vjerojatnost a množenjem svih djelomičnih vjerojatnosti dobiva se ukupna vjerojatnost tog scenarija. Takav pristup s koracima trebao bi olakšati procjenu ukupne vjerojatnosti. Naravno, u slučaju izrade nekoliko scenarija, potrebno je utvrditi ukupnu vjerojatnost za svaki zasebni scenarij.

Međutim, kad je scenarij ozljeđivanja ipak opisan u samo jednom koraku, vjerojatnost tog scenarija također se može utvrditi u samo jednom ukupnom koraku. Međutim, to bi bila samo „gruba procjena”, koju bi se moglo oštro kritizirati i koja bi tako mogla dovesti cjelokupnu procjenu rizika u pitanje. Stoga se prednost daje scenariju u kojem se na transparentniji način svakom pojedinom koraku dodjeljuje određena vjerojatnost, posebno zbog toga što se djelomične vjerojatnosti mogu temeljiti na neosporivim dokazima.

Ove Smjernice razlikuju 8 razina vjerojatnosti za klasifikaciju ukupne vjerojatnosti: od < 1/1 000 000 do > 50 % (vidjeti lijevi dio tablice 4.). Sljedeći primjer lomljenja glave čekića kad korisnik ukucava čavao u zid trebao bi pokazati način pridruživanja vjerojatnosti svakom koraku, te način klasificiranja ukupne vjerojatnosti:

Korak 1:	Glava čekića se slomi kad korisnik pokušava ukucati čavao u zid jer je materijal od kojeg je izrađena preslab. Ta je slabost utvrđena ispitivanjem, pa je uz tu prijavljenu slabost vjerojatnost loma glave čekića tijekom inače očekivanog životnoga vijeka čekića postavljena na 1/10.
Korak 2:	Jedan se komad čekića odlama i pogađa korisnika. Vjerojatnost da se to dogodi postavljena je na 1/10 jer se smatra da dio gornjeg dijela tijela izložen dijelovima koji lete uokolo čini 1/10 polusfere ispred zida. Naravno, da je korisnik stajao vrlo blizu zida, njegovo bi tijelo zauzelo veći dio te polusfere, a time bi i vjerojatnost bila veća.
Korak 3:	Komad pogađa korisnika u glavu. Procjenjuje se da glava čini 1/3 gornjeg dijela tijela pa je time vjerojatnost 1/3.
Korak 4:	Komad pogađa korisnika u oko. Smatra se da oči zauzimaju 1/20 površine glave pa je, stoga, vjerojatnost 1/20.

Množenjem vjerojatnosti iz navedenih koraka zajedno dobivamo ukupnu vjerojatnost za taj scenarij od 1/10 * 1/10 * 1/3 * 1/20 = 1/6 000, odnosno > 1/10 000 (vidjeti lijevi dio tablice 4.).

Jednom kad izračunate ukupnu vjerojatnost za neki scenarij ozljeđivanja, trebalo bi provjeriti njezinu vjerodostojnost. Za to je potrebno poprilično mnogo iskustva pa vam predlažemo da potražite pomoć osoba s iskustvom u procjeni rizika (vidjeti odjeljak „Neka vašu procjenu rizika provjere i ostali”). Kako budete stjecali iskustvo u radu s ovim Smjernicama, procjena vjerojatnosti trebala bi biti sve lakša, a olakšavat će vam je sve veći broj primjera.

Pridruživanje vjerojatnosti različitim scenarijima ozljeđivanja za isti proizvod može dovesti do sljedećeg:

—

Ako se prema scenariju proizvodom koristi ranjiviji potrošač, možda će općenito biti potrebno povećati vjerojatnost jer se ranjiviji potrošači mogu lakše ozlijediti. To se posebno odnosi na djecu jer ona obično nemaju iskustva s poduzimanjem preventivnih aktivnosti, baš naprotiv (također vidjeti „Ranjivi potrošači” u odjeljku 3.3.).

—

Kad se rizik jasno može prepoznati, uključujući pomoću oznaka upozorenja, vjerojatnost će možda biti potrebno umanjiti jer će se korisnik proizvodom koristiti opreznije kako bi što je više moguće izbjegao ozljede. To se ne može primijeniti na scenarij ozljeđivanja s (malim) djetetom ili drugim ranjivim korisnikom (vidjeti tablicu 1.) koji ne zna čitati.

—

Ako se prijavljuju nezgode koje se uklapaju u scenarij ozljeđivanja, vjerojatnost za taj scenarij mogla bi se povećati. U slučajevima kada se nezgode samo rijetko prijavljuju ili uopće nisu poznate, moglo bi biti korisno upitati proizvođača proizvoda zna li za bilo kakvu nezgodu ili nepovoljan učinak koji taj proizvod uzrokuje.

—	Ako je za nastanak ozljede potreban prilično veliki broj uvjeta, ukupna bi vjerojatnost tog scenarija obično bila manja.

—	Ako se uvjeti potrebni za nastanak ozljede lako postižu, to bi moglo povećati vjerojatnost.

—	Ako rezultati ispitivanja proizvoda u velikoj mjeri odstupaju od propisanih graničnih vrijednosti (iz relevantnih normi ili zakonskih propisa), vjerojatnost nastanka ozljede (scenarija) mogla bi biti veća nego da su rezultati bili blizu tih graničnih vrijednosti.

„Vjerojatnost ozljede” u ovom slučaju je vjerojatnost da će se scenarij ozljeđivanja uistinu dogoditi. Stoga ta vjerojatnost ne opisuje opću izloženost stanovništva tom proizvodu, koja se primjerice računa uzimajući u obzir milijune artikala tog proizvoda prodanih na tržištu, a zatim uzimajući u obzir da bi se nekolicina njih mogla pokvariti. Međutim, razmatranja te vrste ipak igraju ulogu pri utvrđivanju odgovarajućih mjera za smanjivanje rizika (vidjeti odjeljak 4.).

Nadalje, statističke podatke o nezgodama također se mora s oprezom razmotriti kad se njima koristi za procjenu vjerojatnosti, čak i ako se podaci odnose na konkretan proizvod. Okolnosti u kojima je nezgoda nastala možda nisu opisane s dovoljno pojedinosti, proizvod se možda promijenio tijekom vremena ili ga proizvodi drugi proizvođač itd. Povrh toga, moguće je da lakše nezgode uopće nisu prijavljene osobama koje prikupljaju podatke za te statistike. Unatoč tomu, statistički podaci o nezgodama mogu pomoći pri utvrđivanju scenarija ozljeđivanja i njihove vjerojatnosti.

3.7. Utvrđivanje rizika

Jednom kad se utvrde stupanj ozljede i vjerojatnost, po mogućnosti za nekoliko scenarija ozljeđivanja, potrebno je pogledati razinu rizika u tablici 4. U tablici 4. množe se stupanj ozljede i vjerojatnost, a najviši rizik je „rizik” proizvoda. Također bi trebalo prijaviti rizike koji zahtijevaju specifične mjere upravljanja rizicima kako bi svi rizici bili svedeni na minimum.

U ovim Smjernicama razlikuju se 4 razine rizika: ozbiljan, visok, srednji i nizak. Razina rizika između susjednih stupnjeva ozljede ili vjerojatnosti obično se mijenja za jednu razinu. To je u skladu s općim iskustvom da se rizik ne povećava naglo ako se ulazni faktori postupno mijenjaju. Međutim, kad se stupanj ozljede promijeni sa stupnja 1 na stupanj 2 (na desnom dijelu tablice 4.), neke se razine rizika povećavaju za 2 razine, odnosno sa srednje na ozbiljnu te s niske na visoku. Razlog tome je činjenica da ove Smjernice obuhvaćaju 4 stupnja težine ozljede dok je izvorna metoda (vidjeti Uvod) obuhvaćala njih 5. Unatoč tome, smatra se da su za potrošačke proizvode uobičajena 4 stupnja zbog toga što isti služe dovoljno pouzdanoj procjeni težine. 5 stupnjeva bilo bi previše detaljno jer se ni stupanj ozljede ni vjerojatnost ne mogu odrediti vrlo velikom preciznošću.

Na kraju procjene rizika, bilo za pojedinačni scenarij ozljeđivanja ili za ukupni rizik proizvoda, trebalo bi razmotriti vjerodostojnost razine rizika i neizvjesnosti u procjeni. To može značiti da je potrebno potvrditi je li se procjenitelj rizika koristio najboljim dostupnim informacijama kako bi došao do svojih procjena i pretpostavki. Povratne informacije od kolega i drugih stručnjaka također mogu biti od koristi.

Analiza osjetljivosti također može biti dragocjena (vidjeti primjer u odjeljku 6.3.). Na koji se način mijenja razina rizika kad se stupanj ozljede ili vjerojatnost promijene za jednu razinu naviše ili naniže? Ako se razina rizika uopće ne mijenja, prilično je vjerodostojno da je ista ispravno procijenjena. Međutim, ako se ona promijeni, moguće je da je ta razina rizika granična. U tom je slučaju potrebno ponovno razmotriti scenarije ozljeđivanja i njima pridružene težine ozljeda i vjerojatnosti. Na kraju analize osjetljivosti procjenitelj rizika trebao bi biti siguran da je razina rizika dovoljno vjerodostojna te da je može dokumentirati i te informacije proslijediti.

4. Od rizika do djelovanja: kako odgovorno upravljati rizicima

Jednom kad je procjena rizika završena, istom će se obično koristiti kako bi se odlučilo treba li djelovati radi umanjivanja rizika, a time i sprečavanja nanošenja štete zdravlju potrošača. Premda je djelovanje odvojeno od procjene rizika, ovdje je navedeno nekoliko primjera s mogućim daljnjim mjerama u pogledu prepoznatih rizika.

U okviru nadzora tržišta nadležno tijelo često će djelovati u suradnji s proizvođačem, uvoznikom ili distributerom. To može pomoći nadležnom tijelu da odluči o najučinkovitijem i najdjelotvornijem načinu upravljanja rizikom.

Kada u pogledu potrošačkog proizvoda postoji ozbiljan rizik, mjere smanjivanja rizika mogu obuhvaćati povlačenje s tržišta ili povrat proizvoda od potrošača. Niže razine rizika obično dovode do manje rigoroznih mjera. Tada je možda dovoljno na proizvod dodati oznake upozorenja ili poboljšati upute kako bi se taj proizvod učinio sigurnim. Dakle, bez obzira na razinu rizika, nadležno tijelo bi trebalo razmotriti treba li poduzeti aktivnosti i, ako treba, koje.

Međutim, ne postoji automatizam između rizika i aktivnosti. Kad se s proizvodom povezuje nekoliko rizika koji su manji od ozbiljnog, zbog čega njegov ukupni rizik nije ozbiljan, moguće je da će biti potrebno žurno djelovati jer se bilo koji od tih rizika može ostvariti prilično brzo. Obrazac rizika koji se povezuje s tim proizvodom može ukazivati na nedostatak kontrole kvalitete u proizvodnji (54).

Također je važno u obzir uzeti izloženost cjelokupnog stanovništva. Kad na tržištu postoji veliki broj artikala nekog proizvoda, što podrazumijeva da se tim proizvodom koristi veliki broj potrošača, tada čak i samo jedan rizik manji od ozbiljnog može zahtijevati brzu reakciju s ciljem izbjegavanja nepovoljnih učinaka na zdravlje potrošača.

I rizici koji su manji od ozbiljnog mogu zahtijevati djelovanje, primjerice ako bi predmetni proizvod mogao prouzročiti smrtonosne nezgode, čak i ako su takve nezgode iznimno malo vjerojatne. Jedan od primjera je čep na spremniku ili boci za piće čiji bi se dio mogao otrgnuti i koji bi dijete moglo progutati i njime se udaviti. Jednostavna promjena dizajna čepa mogla bi eliminirati taj rizik, zbog čega nikakva druga aktivnost možda neće biti potrebna. Čak i razdoblje rasprodaje zaliha može biti odobreno ako je rizik od smrtonosne nezgode uistinu iznimno nizak.

Ostali aspekti povezani s rizikom mogu biti način na koji javnost percipira rizik te njegove vjerojatne posljedice, kulturalna i politička osjetljivost te način njegova predstavljanja u medijima. Ti bi aspekti posebno mogli biti relevantni kad su predmetni potrošači ranjivi, posebno ako je riječ o djeci. Na svakom je državnom tijelu zaduženom za nadzor tržišta da donese odluku o potrebnim mjerama.

Poduzimanje aktivnosti za suzbijanje rizika također može ovisiti i o samom proizvodu koji treba predstavljati „najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda, koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom zaštite” (55). Taj će minimalni rizik vjerojatno biti znatno niži za igračke, zbog djece, nego za motornu pilu, za koju je poznato da ima toliko visok rizik da je potrebna znatna zaštitna oprema kako bi se taj rizik održao na prihvatljivoj razini.

Naposljetku, čak i ako uopće nema rizika, moguće je da će biti neophodno djelovati, primjerice, kad proizvod ne udovoljava propisima/zakonima na snazi (npr. nepotpune oznake).

Zaključno: ne postoji automatizam između rizika i aktivnosti. Nadzorna će tijela uzeti u obzir niz čimbenika, poput onih naznačenih u odjeljku 3.3. Uvijek je potrebno uzeti u obzir načelo proporcionalnosti, a aktivnost mora biti djelotvorna.

5. Način izrade procjene rizika – ukratko

1. Opišite proizvod i opasnost koju on predstavlja.

Opišite proizvod jednoznačno. Odnosi li se opasnost na cijeli proizvod ili samo na (zasebni) dio tog proizvoda?

Povezuje li se s tim proizvodom samo jedna opasnost? Postoji li nekoliko opasnosti? Za orijentaciju vidjeti tablicu 2. Navedite norme ili zakonske propise koji se primjenjuju na taj proizvod.

Navedite norme ili zakonske propise koji se primjenjuju na taj proizvod.

2. Navedite vrstu potrošača koju želite uključite u svoj scenarij ozljeđivanja tim opasnim proizvodom.

Započnite s predviđenim korisnikom i predviđenom uporabom tog proizvoda za svoj prvi scenarij ozljeđivanja. Za daljnje scenarije uzmite druge potrošače (vidjeti tablicu 1.) i uporabe.

3. Opišite scenarij ozljeđivanja u kojemu opasnosti od proizvoda koje ste odabrali uzrokuju ozljede ili nepovoljne učinke na zdravlje potrošača kojeg ste odabrali.

Jasno i sažeto opišite korake do ozljeda, bez pretjerivanja s pojedinostima („najkraći put do ozljede”, „kritični put do ozljede”). Ako vaš scenarij uključuje nekoliko paralelnih ozljeda, uključite ih sve u taj isti scenarij.

Prilikom opisivanja scenarija ozljeđivanja uzmite u obzir učestalost i trajanje uporabe, potrošačevo prepoznavanje opasnosti, ranjivost potrošača (posebno djece), zaštitnu opremu, ponašanje potrošača u slučaju nezgode, kulturalnu pozadinu potrošača i ostale čimbenike koje smatrate važnima za procjenu rizika.

Za orijentaciju vidjeti odjeljak 3.3. i tablicu 2.

4. Odredite težinu ozljede.

Utvrdite stupanj težine (1 – 4) ozljede potrošača. Ako je potrošač doživio nekoliko ozljeda u vašem scenariju ozljeđivanja, procijenite stupanj težine svih tih ozljeda zajedno.

Za orijentaciju vidjeti tablicu 3.

5. Utvrdite vjerojatnost scenarija ozljeđivanja.

Pridružite vjerojatnost svakom koraku vašeg scenarija ozljeđivanja. Pomnožite te vjerojatnosti kako biste izračunali ukupnu vjerojatnost vašeg scenarija ozljeđivanja.

Za orijentaciju vidjeti lijevi dio tablice 4.

6. Utvrdite razinu rizika.

Pomnožite težinu ozljede i ukupnu vjerojatnost scenarija ozljeđivanja, pa provjerite razinu rizika u tablici 4.

7. Provjerite vjerodostojnost razine rizika.

Ako se razina rizika ne čini vjerodostojnom ili ako niste sigurni u stupanj ozljeda ili u vjerojatnosti, pomaknite ih za jednu razinu naviše i naniže, pa ponovno izračunajte rizik. „Analiza osjetljivosti” pokazat će vam mijenja li se rizik ako se promijene ulazni parametri.

Ako razina rizika ostane ista, možete biti prilično sigurni u svoju procjenu rizika. Ako se ista lako mijenja, možda ćete poželjeti ići na sigurno i uzeti višu razinu rizika kao „rizik” tog potrošačkog proizvoda.

Usto, o vjerodostojnosti razine rizika mogli biste razgovarati s iskusnim kolegama.

8. Osmislite nekoliko scenarija ozljeđivanja kako biste identificirali najviši rizik proizvoda.

Ako ste u svojem prvom scenariju ozljeđivanja identificirali razinu rizika ispod najviše razine rizika navedene u ovim Smjernicama te ako mislite da bi taj proizvod mogao predstavljati viši rizik od onog identificiranog:

—	odaberite druge potrošače (uključujući ranjive potrošače, posebno djecu),

—	identificirajte druge načine uporabe (uključujući razumno predvidljive uporabe)

kako biste utvrdili prema kojem scenariju ozljeđivanja taj proizvod predstavlja najviši rizik.

Najviši rizik obično je „rizik” u pogledu proizvoda koji omogućuje najdjelotvornije mjere upravljanja rizicima. U specifičnim slučajevima određena opasnost može dovesti do rizika koji je manji od najvišega i zahtijevati specifične mjere upravljanja rizicima. To se također mora uzeti u obzir.

U načelu, scenariji ozljeđivanja mogu dovesti do najviše razine rizika navedene u ovim Smjernicama u sljedećim slučajevima:

—	predmetne ozljede najmanje su stupnja 3 ili 4, —

—	ukupna je vjerojatnost scenarija ozljeđivanja > 1/100.

Za orijentaciju vidjeti tablicu 4.

9. Dokumentirajte i proslijedite svoju procjenu rizika.

Budite transparentni i navedite sve nejasnoće na koje ste naišli tijekom izrade svoje procjene rizika.

Primjeri izvješća s procjenom rizika navedeni su u odjeljku 6. ovih Smjernica.

Schematic flow of risk assessment

Pass on the risk assessment

Highest risk identified?

Yes

6. Look up the Risk in Table 4

See table 4: Probability levels from high (> 50 %) to low (< 1/1 000 000)

See table 3: Severity of injury

— Laceration, cut

— Bruising

— Concussion

— Entrapment/pinching

— Sprain, strain, musculoskeletal disorder

— Dislocation

— Fracture

— Crushing

— Amputation

— etc.

5. Determine the probability

Assign a probability to each step.

Multiply to get the overall probability

4. Determine the severity of the injury

3. Describe the Injury scenario in several steps: ‘Shortest path to injury’

See table 1: Consumer types, incl. vulnerable consumers (in particular children)

— Intended/non-intended user

— Intended and reasonably foreseeable use

— Frequency and duration of use

— Hazard recognition/protective behaviour …

— Consumer behaviour in the case of an incident

— Consumer's cultural background

See table 2: Hazards …

— Size, shape and surface

— Potential energy

— Kinetic energy

— Electrical energy

— Extreme temperatures

— Radiation

— Fire and explosion

— etc.

2. Identify consumer(s)

1. Describe the product unambiguously, and its hazard(s)

6. Primjeri

6.1. Stolac na preklapanje

Stolac na preklapanje ima preklopni mehanizam konstruiran na takav način da se korisnikovi prsti mogu zaglaviti između sjedala i preklopnog mehanizma. To može dovesti do lomova ili čak gubitka jednog ili više prstiju.

Utvrđivanje rizika

Scenarij ozljeđivanja	Vrsta i lokacija ozljede	Težina ozljede	Vjerojatnost ozljede		Ukupna vjerojatnost	Rizik
Osoba rasklapa stolac, pogreškom hvata sjedalo za jedan od stražnjih uglova (osoba je nepažljiva/rastresena), prst zapinje između sjedala i naslona za leđa	Manje pričepljenje prsta	1	Rasklapanje stolca	1	1/500	Nizak rizik
			Hvatanje sjedala za jedan od stražnjih uglova pri rasklapanju	1/50
			Prst se zaglavi	1/10	> 1/1 000
			Manje pričepljenje	1
Osoba rasklapa stolac, pogreškom hvata sjedalo sa strane (osoba je nepažljiva/rastresena), prsti zapinju između sjedala i spojnice	Manje pričepljenje prsta	1	Rasklapanje stolca	1	1/500	Nizak rizik
			Hvatanje sjedala sa strane pri rasklapanju	1/50
			Prst se zaglavi	1/10	> 1/1 000
			Manje pričepljenje	1
Osoba rasklapa stolac, stolac je zakočen, osoba pokušava gurnuti sjedalo prema dolje i pogreškom hvata sjedalo blizu kuta (osoba je nepažljiva/rastresena), prsti zapinju između sjedala i naslona za leđa	Lom prsta	2	Rasklapanje stolca	1	1/500 000	Nizak rizik
			Stolac je zakočen	1/1 000
			Hvatanje sjedala za kutove pri rasklapanju	1/50
			Prst se zaglavi	1/10	> 1/1 000 000
			Lom prsta	1
Osoba rasklapa stolicu, stolac je zakočen, osoba pokušava gurnuti sjedalo prema dolje i pogreškom hvata sjedalo sa strane (osoba je nepažljiva/rastresena), prsti zapinju između sjedala i spojnice	Lom prsta	2	Rasklapanje stolca	1	1/500 000	Nizak rizik
			Stolac je zakočen	1/1 000
			Hvatanje sjedala sa strane pri rasklapanju	1/50
			Prst se zaglavi	1/10	> 1/1 000 000
			Lom prsta	1
Osoba sjedi na stolcu, želi pomaknuti stolac i pokušava ga podignuti hvatanjem stolca za stražnji dio sjedala, prst zapinje između sjedala i naslona za leđa	Gubitak prsta	3	Sjedenje na stolcu	1	1/6 000	Visok rizik
			Pomicanje stolca tijekom sjedenja	1/2
			Hvatanje stolca za stražnji dio tijekom pomicanja	1/2
			Stolac se djelomično preklapa, stvarajući tako razmak između naslona za leđa i sjedala	1/3	> 1/10 000
			Prst je između naslona za leđa i sjedala	1/5
			Prst se zaglavi	1/10
			Gubitak (dijela) prsta	1/10
Osoba sjedi na stolcu, želi pomaknuti stolac i pokušava ga podignuti hvatanjem stolca za stražnji dio sjedala, prst zapinje između sjedala i spojnice	Gubitak prsta	3	Sjedenje na stolcu	1	1/6 000	Visok rizik
			Pomicanje stolca tijekom sjedenja	1/2
			Hvatanje stolca za stražnji dio tijekom pomicanja	1/2
			Stolac se djelomično preklapa, stvarajući tako razmak između naslona za leđa i sjedala	1/3	> 1/10 000
			Prst je između naslona za leđa i sjedala	1/5
			Prst se zaglavi	1/10
			Gubitak (dijela) prsta	1/10

Dakle, ukupan je rizik stolca na preklapanje „visok”.

6.2. Zaštite za utičnice

U ovom je primjeru riječ o zaštiti za utičnice. Zaštite za utičnice su uređaji koje korisnici (roditelji) stavljaju na električne utičnice kako mala djeca u neki od otvora na utičnici ne bi mogla ugurati dugačak metalan predmet i stradati od (smrtonosnog) strujnog udara.

Otvori u ovom tipu zaštite (kroz koje prolaze zatici utikača) toliko su uski da se čak i zatici mogu zaglaviti. To znači da korisnik prilikom izvlačenja utikača iz utičnice može izvući i zaštitu. Korisnik možda neće ni primijetiti da se to dogodilo.

Utvrđivanje rizika

Scenarij ozljeđivanja	Vrsta i lokacija ozljede	Težina ozljede	Vjerojatnost ozljede		Ukupna vjerojatnost	Rizik
Uklonjena je zaštita s utičnice, koja tako postaje nezaštićena. Dijete se igra tankim, provodljivim predmetom koji se može umetnuti u utičnicu, dolazi u kontakt s visokim naponom i usmrćuje ga strujni udar.	Smrt zbog strujnog udara	4	Uklanjanje zaštite	9/10	27/160 000	Ozbiljan rizik
			Neprimjećivanje uklonjene zaštite	1/10
			Dijete se igra tankim provodljivim predmetom	1/10
			Dijete nije pod nadzorom tijekom igre	1/2	> 1/10 000
			Dijete umeće predmet u utičnicu	3/10
			Pristup naponu	1/2
			Smrt zbog strujnog udara zbog visokog napona (bez zaštitne sklopke)	1/4
Uklonjena je zaštita s utičnice, koja tako postaje nezaštićenom. Dijete se igra tankim, provodljivim predmetom koji se može umetnuti u utičnicu, dolazi u kontakt s visokim naponom i pretrpljuje strujni udar.	Opekline drugog stupnja	1	Uklanjanje zaštite	9/10	81/160 000	Nizak rizik
			Neprimjećivanje uklonjene zaštite	1/10
			Dijete se igra tankim provodljivim predmetom	1/10
			Dijete umeće predmet u utičnicu	3/10
			Pristup naponu	1/2	> 1/10 000
			Dijete nije pod nadzorom tijekom igre	1/2
			Opekline od električne struje (bez zaštitne sklopke)	3/4
Utičnica je nezaštićena. Dijete se igra tankim, provodljivim predmetom koji se može umetnuti u utičnicu, dolazi u kontakt s visokim naponom i usmrćuje ga strujni udar.	Smrt zbog strujnog udara	4	Dijete se igra tankim provodljivim predmetom	1/10	3/80 000	Visok rizik
			Dijete nije pod nadzorom tijekom igre	1/100
			Dijete umeće predmet u utičnicu	3/10
			Pristup naponu	1/2	> 1/100 000
			Smrt od strujnog udara zbog visokog napona (bez zaštitne sklopke)	1/4

Dakle, ukupan rizik zaštita za utičnice je „ozbiljan”.

6.3. Analiza osjetljivosti

Čimbenici koji se upotrebljavaju za izračun rizika prema scenariju ozljeđivanja, konkretno težina ozljede i vjerojatnost, često se moraju procijeniti. To stvara neizvjesnost. Posebno može biti teško procijeniti vjerojatnost jer se ponašanje potrošača teško može predvidjeti. Vrši li osoba određenu radnju često ili samo povremeno?

Stoga je važno razmotriti razinu neizvjesnosti tih dvaju čimbenika i izraditi analizu osjetljivosti. Svrha je te analize utvrditi u kojoj mjeri varira razina rizika kad variraju procijenjeni čimbenici. Dolje navedeni primjer pokazuje samo varijaciju vjerojatnosti jer se težina ozljede obično predviđa s više sigurnosti.

Praktičan način provođenja analize osjetljivosti ponavljanje je procjene rizika za određeni scenarij, ali uz uporabu različite vjerojatnosti za jedan ili više koraka u tom scenariju. Primjerice, svijeća koja sadržava sjemenje može prouzročiti požar jer se to sjemenje može zapaliti i razviti snažan plamen. Vatra može zahvatiti pokućstvo ili zavjese, a osobe koje se ne nalaze u toj prostoriji mogle bi udahnuti otrovne pare i pretrpjeti smrtonosne posljedice.

Scenarij ozljeđivanja

Vrsta i lokacija ozljede

Težina ozljede

Vjerojatnost ozljede

Rezultirajuća vjerojatnost

Rizik

Sjemenje ili zrnje se zapali, stvarajući visok plamen. Pokućstvo ili zavjese se zapale. Osobe nisu u toj prostoriji, ali udišu otrovne pare.

Smrtonosno otrovanje

—	Sjemenje ili zrnje se zapali: 90 % (0,9)

—	Osobe nisu u toj prostoriji neko vrijeme: 30 % (0,3)

—	Pokućstvo ili zavjese se zapale: 50 % (0,5) (ovisno o površini na koju je stavljena svijeća)

—	Osobe udišu otrovne pare: 5 % (0,05)

0,00675 > 1/1 000

Ozbiljan

Razine vjerojatnosti za korake u ovom scenariju procijenjene su na način prikazan u tablici.

Ukupna vjerojatnost iznosi 0,00675, odnosno > 1/1 000 u tablici 4. To dovodi do zaključka da je riječ o „ozbiljnom riziku”. Imajte na umu da je točna vjerojatnost bliža 1/100 nego 1/1 000, što već daje određenu sigurnost u razinu rizika jer je nešto dublje u području ozbiljnog rizika iz tablice 4. nego što se to može pretpostaviti na temelju retka s unosom > 1/1 000.

Pretpostavimo da nismo sigurni u 5 % vjerojatnosti da će osobe udisati otrovne pare. Mogli bismo tu vjerojatnost postaviti na znatno nižu razinu, recimo 0,1 % (0,001 = 1 na tisuću). Ako ponovimo izračun s ovom pretpostavkom, ukupna vjerojatnost iznosi 0,000135, odnosno > 1/10 000. Pa ipak, rizik je još uvijek ozbiljan. Čak i da je iz nekih razloga vjerojatnost niža za red veličine 10, rizik bi još uvijek bio visok. Stoga, premda vjerojatnost može varirati deseterostruko do stostruko, još uvijek dobivamo ozbiljan ili visok rizik (potonji je vrlo blizu „ozbiljnom”). Dakle, ova nam analiza osjetljivosti omogućuje da s pouzdanjem procijenimo rizik kao ozbiljan.

Međutim, općenito gledajući, procjena rizika trebala bi se temeljiti na „razumno najgorim slučajevima”: ne biti previše pesimističan s obzirom na svaki čimbenik, ali nikako ni previše optimističan.

Tablica 1.

Potrošači

Potrošači	Opis
Vrlo ranjivi potrošači	Vrlo mala djeca: 0 do 36 mjeseci Ostali: osobe s većim i složenim invaliditetom
Ranjivi potrošači	Mala djeca: djeca od 36 mjeseci do 8 godina Starija djeca: djeca od 8 do 14 godina Ostali: osobe sa smanjenim tjelesnim, osjetilnim ili mentalnim sposobnostima (npr. osobe s djelomičnim invaliditetom, starije osobe, uključujući one starije od 65 godina, sa smanjenim tjelesnim i mentalnim sposobnostima), ili s nedostatkom iskustva i znanja
Ostali potrošači	Potrošači koji nisu ni vrlo ranjivi ni ranjivi potrošači

Tablica 2.

Opasnosti, tipični scenariji ozljeđivanja i tipične ozljede

Skupina opasnosti	Opasnost (svojstvo proizvoda)	Tipični scenarij ozljeđivanja	Tipična ozljeda
Veličina, oblik i površina	Proizvod je prepreka	Osoba se spotiče o proizvod i pada; ili se osoba sudara s proizvodom	Modrica; lom, potres mozga
	Proizvod ne propušta zrak	Proizvod prekriva usta i/ili nos osobe (tipično djeteta) ili blokira unutarnje dišne putove	Gušenje
	Proizvod je sitan ili se sastoji od sitnih dijelova	Osoba (dijete) proguta sitni dio; dio zapinje u ždrijelu i blokira prolaz zraka	Davljenje, blokiranje unutarnjih dišnih putova
	Moguće je odgristi sitni dio proizvoda	Osoba (dijete) proguta sitni dio; dio zapinje u probavnom traktu	Blokiranje probavnog trakta
	Oštar kut ili vrh	Osoba se zabija u oštar kut ili je pogađa oštar predmet u pokretu, što uzrokuje ubodnu ili probodnu ozljedu	Ubodna ozljeda; osljepljivanje, strano tijelo u oku; ozljede sluha, strano tijelo u uhu
	Oštar rub	Osoba dodiruje oštar rub; nastaje posjekotina kože ili tkiva	Razderana koža, porezotina; amputacija
	Skliska površina	Osoba hoda po površini, posklizne se i pada	Modrica; lom, potres mozga
	Gruba površina	Osoba dolazi u klizeći kontakt s grubom površinom; zbog čega dolazi do trenja i/ili ogrebotine	Ogrebotina
	Razmak ili otvor između dijelova	Osoba stavlja ekstremitet ili tijelo u otvor te prst, ruka, vrat, glava, tijelo ili odjeća ostaju zaglavljeni; ozljeda nastaje zbog gravitacije ili pokreta	Nagnječenje, lom, amputacija, gušenje
Potencijalna energija	Niska mehanička stabilnost	Krajevi proizvoda; osoba na vrhu proizvoda pada s visine ili proizvod udara osobu u blizini; električni proizvod padne i slomi se, što omogućuje pristup dijelovima pod naponom, ili nastavlja raditi, grijući tako susjedne površine	Modrica; iščašenje; uganuće; lom, potres mozga; nagnječenje; strujni udar; opekline
	Niska mehanička snaga	Proizvod prestaje raditi zbog preopterećenosti; osoba na vrhu proizvoda pada s visine ili proizvod udara osobu u blizini; električni proizvod padne i slomi se, što omogućuje pristup dijelovima pod naponom, ili nastavlja raditi, grijući tako susjedne površine	Modrica; iščašenje; lom, potres mozga; nagnječenje; strujni udar; opekline
	Korisnik se nalazi na visini	Osoba, koja je na proizvodu, nalazi se na visini i gubi ravnotežu, nema se za što uhvatiti i pada	Modrica; iščašenje; lom, potres mozga; nagnječenje;
	Elastični element ili opruga	Napregnuti elastični element ili opruga iznenada se otpusti; osoba je na liniji kretanja proizvoda i on je pogađa	Modrica; iščašenje; lom, potres mozga; nagnječenje
	Komprimirana tekućina ili plin, ili vakuum	Dolazi do naglog ispuštanja tekućine ili plina pod tlakom; pogođena je osoba u blizini; ili zbog implozije dijelovi proizvoda lete zrakom	Iščašenje; lom, potres mozga; nagnječenje; porezotine (vidjeti još i pod požar i eksplozija)
Kinetička energija	Proizvod u pokretu	Proizvod je pogodio ili pregazio osobu na liniji kretanja proizvoda	Modrica; uganuće; lom, potres mozga; nagnječenje
	Dijelovi koji se rotiraju jedan prema drugom	Osoba stavlja dio tijela između pokretnih dijelova za vrijeme njihova zajedničkog pomicanja; taj dio tijela je zahvaćen i pritisnut (prignječen)	Modrica; iščašenje; lom; nagnječenje
	Dijelovi koji se kreću jedan mimo drugoga	Osoba stavlja dio tijela između pokretnih dijelova dok se kreću blizu jedan drugome (ulazak u škare); dio tijela zahvaćen je između dijelova koji se kreću i pritisnut (prosijecanje)	Razderana koža, porezotina; amputacija
	Rotirajući dijelovi	Dio tijela, kosu ili odjeću zahvaća rotirajući dio; to uzrokuje povlačenje	Modrica; lom; razderana koža (koža glave); gušenje
	Rotirajući dijelovi blizu jedan drugoga	Dio tijela, kosu ili odjeću uvlače rotirajući dijelovi; to uzrokuje povlačenje i pritisak na taj dio tijela	Nagnječenje, lom, amputacija, gušenje
	Ubrzanje	Osoba na proizvodu koji ubrzava gubi ravnotežu, nema se za što uhvatiti i pada određenom brzinom	Iščašenje; lom, potres mozga; nagnječenje
	Leteći predmeti	Osobu pogađa leteći predmet i ona pretrpljuje ozljede razmjerne nastaloj energiji	Modrica; iščašenje; lom, potres mozga; nagnječenje
	Vibracije	Osoba koja drži proizvod gubi ravnotežu i pada; ili dulji kontakt s vibrirajućim proizvodom uzrokuje neurološke poremećaje, osteoartikularne poremećaje, traumu kralježnice, vaskularni poremećaj	Modrica; iščašenje; lom; nagnječenje
	Buka	Osoba je izložena buci koju stvara proizvod. Mogu se pojaviti šum u uhu i gubitak sluha, ovisno o jačini zvuka i udaljenosti	Ozljeda sluha
Električna energija	Visok/nizak napon	Osoba dodiruje dio proizvoda koji je pod visokim naponom; osobu pogađa strujni udar koji je može i usmrtiti	Strujni udar
	Stvaranje topline	Proizvod postaje vruć; osoba koja ga dodiruje može zadobiti opekline; ili proizvod može emitirati rastaljene čestice, paru itd., koji pogađaju osobu	Opekline, oparine
	Dijelovi pod naponom preblizu su jedan drugome	Električni luk ili iskre stvaraju se između dijelova pod naponom. To može prouzročiti požar i intenzivno isijavanje topline	Ozljeda oka; opekline, oparine
Ekstremne temperature	Otvoreni plamen	Osoba blizu plamena može zadobiti opekline, primjerice nakon što joj se odjeća zapali	Opekline, oparine
	Vruće površine	Osoba nije svjesna da je površina vruća i dodiruje ju; osoba zadobiva opekline	Opekline
	Vruće tekućine	Osoba koja rukuje spremnikom tekućine prolije malo tekućine; tekućina pada na kožu i uzrokuje oparine	Oparine
	Vrući plinovi	Osoba udiše vruće plinove koje ispušta proizvod; to uzrokuje opekline na plućima; ili produljeno izlaganje vrućem zraku uzrokuje dehidraciju	Opekline
	Hladne površine	Osoba nije svjesna da je površina vrlo hladna i dodiruje ju; osoba zadobiva ozebline	Ozebline
Zračenje	Ultraljubičasto zračenje, laser	Koža ili oči osobe izloženi su zračenju koje emitira proizvod	Opekline, oparine; neurološki poremećaji; ozljeda oka; karcinom kože, mutacije
Zračenje	Izvor s elektromagnetnim poljem (EMF) velikog intenziteta; niska frekvencija ili visoka frekvencija (mikrovalovi)	Osoba je blizu izvora s elektromagnetnim poljem (EMF), tijelo je izloženo (središnji živčani sustav)	Neurološko oštećenje (oštećenje mozga), leukemija (kod djece)
Požar i eksplozija	Zapaljive tvari	Osoba je u blizini zapaljive tvari; izvor zapaljenja pali tu tvar; to uzrokuje ozljede osobe	Opekline
	Eksplozivne smjese	Osoba je u blizini zapaljive tvari; izvor zapaljenja uzrokuje eksploziju; osobu pogađa udarni val, goreći materijal i/ili plamen	Opekline, oparine; ozljede očiju, strano tijelo u oku; ozljede sluha, strano tijelo u uhu
	Izvori zapaljenja	Izvor zapaljenja uzrokuje požar; osobu ozljeđuje plamen ili se otruje plinovima uzrokovanima požarom u kući	Opekline; otrovanje
	Pregrijavanje	Proizvod se pregrije; požar, eksplozija	Opekline, oparine; ozljede očiju, strano tijelo u oku; ozljede sluha, strano tijelo u uhu
Toksičnost	Otrovna kruta ili tekuća tvar	Osoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajući je u usta i/ili tvar dospijeva na kožu	Akutno otrovanje; nadraženost, dermatitis
	Otrovna kruta ili tekuća tvar	Osoba udiše krutu ili tekuću tvar, primjerice povraćeni materijal (plućna aspiracija)	Akutno trovanje u plućima (plućna aspiracija); infekcija
	Otrovni plin, para ili prašina	Osoba guta tvar iz proizvoda, i/ili tvar dospijeva na kožu	Akutno trovanje u plućima; nadraženost, dermatitis
	Nadražajna tvar	Osoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajući je u usta; i/ili tvar dospijeva na kožu; i/ili osoba udiše plin, paru ili prašinu	Preosjetljivost; alergijska reakcija
	Nadražujuća ili korozivna kruta ili tekuća tvar	Osoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajući je u usta i/ili tvar dospijeva na kožu ili u oči	Nadraženost, dermatitis; opekline kože; ozljede očiju, strano tijelo u oku
	Nadražujući ili korozivni plin ili para	Osoba udiše tvar iz proizvoda, i/ili tvar dospijeva na kožu ili u oči	Nadraženost, dermatitis; opekline kože; akutno trovanje ili korozivni učinak na pluća ili oči
	Tvar razvrstana kao karcinogena, mutagena ili toksična za razmnožavanje	Osoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajući je u usta, i/ili tvar dospijeva na kožu; i/ili osoba udiše tvar u obliku plina, pare ili prašine	Karcinom, mutacija, reproduktivna toksičnost
Mikrobiološka kontaminacija	Mikrobiološka kontaminacija	Osoba dolazi u doticaj sa zagađenim proizvodom gutajući ga, udišući ga ili preko kontakta s kožom	Infekcija, lokalna ili sustavna
Opasnosti u radu s proizvodom	Nezdravo držanje	Dizajn proizvoda uzrokuje nezdravo držanje osobe u radu s proizvodom	Istegnuće; mišićno-koštani poremećaj
	Prenapregnutost	Dizajn proizvoda zahtijeva primjenu znatne sile u radu s proizvodom	Uganuće ili istegnuće; mišićno-koštani poremećaj
	Anatomska neprilagođenost	Dizajn proizvoda nije prilagođen ljudskoj anatomiji, što otežava ili onemogućuje upravljanje proizvodom	Uganuće ili istegnuće
	Ignoriranje osobne zaštite	Dizajn proizvoda otežava osobi koja nosi zaštitnu opremu rukovanje ili upravljanje proizvodom	Razne ozljede
	Nehotična (de)aktivacija	Osoba vrlo lako može (de)aktivirati proizvod, što dovodi do neželjenog rada	Razne ozljede
	Proizvod neadekvatan za rad	Dizajn navodi na pogrešno postupanje; ili proizvod sa zaštitnom funkcijom ne pruža očekivanu zaštitu	Razne ozljede
	Neuspjelo zaustavljanje	Osoba želi zaustaviti rad proizvoda, ali isti nastavlja s radom u situaciji u kojoj je to nepoželjno	Razne ozljede
	Neočekivano pokretanje	Proizvod se isključuje tijekom nestanka struje, ali kasnije nastavlja s radom na opasan način	Razne ozljede
	Nemogućnost zaustavljanja	Osoba ne uspijeva zaustaviti rad proizvoda u hitnoj situaciji	Razne ozljede
	Neadekvatno ugrađeni dijelovi	Osoba pokušava ugraditi dio, treba primijeniti preveliku silu kako bi ga ugradila, proizvod se slama; ili dio nije dovoljno pričvršćen te se tijekom uporabe olabavi	Uganuće ili istegnuće; razderana koža, porezotina; modrica; nemogućnost oslobađanja
	Nedostatak zaštite ili nepravilno ugrađena zaštita	Osoba može dosegnuti opasne dijelove	Razne ozljede
	Nedostatne upute, znakovi i simboli upozorenja	Korisnik ne primjećuje upute, znakove upozorenja i/ili ne razumije simbole	Razne ozljede
	Nedostatni signali upozorenja	Korisnik ne vidi ili ne čuje signale upozorenja (optičke ili zvučne), zbog čega rad postaje opasan	Razne ozljede
Napomena: Ova tablica služi samo u orijentacijske svrhe; tipične scenarije ozljeđivanja trebalo bi prilagoditi prilikom izrade procjene rizika. Postoje specifične smjernice o procjeni rizika za kemikalije, kozmetičke proizvode, a vjerojatno i za druge proizvode. Svesrdno se preporučuje primjena tih specifičnih smjernica prilikom procjene rizika tih proizvoda. Vidjeti odjeljak 3.2.

Tablica 3.

Težina ozljede

Uvod

U ovim smjernicama o procjeni rizika razlikuju se četiri stupnja težine ozljede. Važno je razumjeti da bi težinu trebalo procjenjivati posve objektivno. Svrha je usporediti težinu različitih scenarija i postaviti prioritete, a ne prosuđivati prihvatljivost pojedinačne ozljede. Potrošač će teško prihvatiti one ozljede koje su se lako mogle izbjeći. Međutim, tijela mogu, opravdano, uložiti veća nastojanja u izbjegavanje ireverzibilnih posljedica nego u sprječavanje privremene neugode.

Kako bi se procijenila težina posljedica (akutna ozljeda ili drugo zdravstveno oštećenje) mogu se pronaći objektivni kriteriji, s jedne strane, povezani s razinom medicinske intervencije i, s druge strane, s posljedicama za daljnje funkcioniranje žrtve. Oboje se može izraziti kao trošak, ali troškove zdravstvenih posljedica možda će biti teško kvantificirati.

Kombinirajući te kriterije mogu se definirati četiri stupnja:

1.	ozljeda ili posljedica koja nakon osnovnog liječenja (prve pomoći, koju obično ne pruža liječnik) ne ometa funkcioniranje u znatnoj mjeri niti uzrokuje pretjeranu bol; obično su te posljedice u cijelosti reverzibilne;

2.	ozljeda ili posljedica radi koje će posjet hitnoj pomoći možda biti neophodan, no općenito gledajući, nije potrebna hospitalizacija. Možda će ostaviti posljedicu na funkcioniranje tijekom ograničenog razdoblja, ali ne dulje od 6 mjeseci, a oporavak je više-manje potpun;

3.	ozljeda ili posljedica koja obično zahtijeva hospitalizaciju i koja će utjecati na funkcioniranje duže od 6 mjeseci ili dovesti do trajnog gubitka neke funkcije;

4.	ozljeda ili posljedica koja je ili bi mogla biti smrtonosna, uključujući moždanu smrt; posljedice koje utječu na reprodukciju ili potomstvo; teški gubitak udova i/ili funkcije, koji uzrokuje više od približno 10 % invaliditeta.

U dolje navedenoj tablici, koja je ponajprije orijentacijska, a ne obvezujuća ni cjelovita, navedeni su primjeri ozljeda svih četiriju stupnjeva. Mogu postojati nacionalne razlike, bilo kulturalne ili one koje su rezultat različitih sustava zdravstvene skrbi i financijskih rješenja. Međutim, odstupanje od predložene klasifikacije u tablici utjecat će na jednoobraznost procjene rizika u Europskoj uniji; to se jasno, zajedno s razlozima za odstupanje, navodi i objašnjava u izvješću o procjeni rizika.

Vrsta ozljede	Težina ozljede
Vrsta ozljede	1	2	3	4
Razderana koža, porezotina	Površinska	Vanjska (duboka) (na tijelu, dužine > 10 cm) (na licu, dužine > 5 cm), potrebno šivanje Tetiva ili zglob Bjeloočnica ili rožnica	Optički živac Vratna arterija Dušnik Unutarnji organi	Bronhi Jednjak Aorta Leđna moždina (donji dio) Duboki rezovi na unutarnjim organima Presječena leđna moždina u gornjem dijelu Mozak (teške lezije/ disfunkcija)
Modrice (ogrebotina/kontuzija, nateknuće, edem)	Površinski ≤ 25 cm2 lica ≤ 50 cm2 tijela	Teži > 25 cm2 lica > 50 cm2 tijela	Dušnik Unutarnji organi (manji) Srce Mozak Pluća, s krvlju ili zrakom u prsnom košu	Moždano deblo Leđna moždina pri čemu je posljedica paraliza
Potres mozga	—	Vrlo kratka nesvjestica (u minutama)	Produljena nesvjestica	Koma
Nemogućnost oslobađanja / pričepljenje	Manje pričepljenje	—	(Odaberite krajnje posljedice modrica, nagnječenja, lomova, iščašenja, amputacije, ovisno o čemu je riječ)	(Isti rezultat kao i za gušenje/davljenje)
Uganuće, istegnuće, mišićno-koštani poremećaj	Ekstremiteti Zglobovi Kralježnica (bez iščašenja ili loma)	Istegnuće ligamenata koljena	Puknuće/kidanje ligamenata ili tetiva Puknuće mišića Trzajna ozljeda vrata	—
Iščašenje	—	Ekstremiteti (ručni i nožni prsti, šaka, stopalo) Lakat Čeljust Rasklimani zubi	Gležanj Ručni zglob Rame Kuk Koljeno Kralježnica	Kralježnica
Lom	—	Ekstremiteti (ručni i nožni prsti, šaka, stopalo) Ručni zglob Ruka Rebro Prsna kost Nos Zub Čeljust Kosti oko očiju	Gležanj Noga (natkoljenica i potkoljenica) Kuk Bedro Lubanja Kralježnica (manji kompresijski lom) Čeljust (teška ozljeda) Grkljan Više slomljenih rebara Krv ili zrak u plućima	Vrat Kralježnica
Nagnječenje	—	—	Ekstremiteti (ručni i nožni prsti, šaka, stopalo) Lakat Gležanj Ručni zglob Podlaktica Noga Rame Dušnik Grkljan Zdjelica	Leđna moždina Srednji i donji dio vrata Prsa (snažno nagnječenje) Moždano deblo
Amputacija	—	—	Ručni prst(i) Nožni prst(i) Šaka Stopalo Ruka ili njezin dio Noga Oko	Oba gornja ili donja ekstremiteta
Probodna ili ubodna ozljeda	Ograničena dubina, zahvaćena samo koža	Dublje od kože Trbušna stijenka (nisu zahvaćeni organi)	Oko Unutarnji organi Stijenka prsnog koša	Aorta Srce Bronhi Duboke ozljede organa (jetra, bubreg, crijeva itd.)
Gutanje	—	—	Ozljeda unutarnjeg organa (također se odnosi na blokiranje unutarnjih zračnih putova kad progutani predmet zapne visoko u jednjaku)	Trajno oštećenje unutarnjeg organa
Blokiranje unutarnjih zračnih putova	—	—	Blokiranje dotoka kisika u mozak bez trajnih posljedica	Blokiranje dotoka kisika u mozak s trajnim posljedicama
Gušenje/davljenje	—	—	Blokiranje dotoka kisika u mozak bez trajnih posljedica	Smrtonosno gušenje/davljenje
Potapanje/utapanje	—	—	—	Smrtonosno utapanje
Opekline/oparine (uzrokovane toplinom, hladnoćom ili kemijskom tvari)	1°, do 100 % površine tijela 2°, < 6 % površine tijela	2°, 6-15 % površine tijela	2°, 16-35 % površine tijela, ili 3°, do 35 % površine tijela Opekline zbog udisanja	2· ili 3°, > 35 % površine tijela Opekline zbog udisanja koje zahtijevaju respiratornu pomoć
Strujni udar	(Vidjeti još i pod opeklinama jer električna struja može prouzročiti opekline)	Lokalni učinak (privremeni grč ili paraliza mišića)	—	Smrt zbog strujnog udara
Neurološki poremećaji	—	—	Izazvani epileptički napadaj	—
Ozljeda oka, strano tijelo u oku	Privremena bol u oku bez potrebe za liječenjem	Privremeni gubitak vida	Djelomični gubitak vida Trajni gubitak vida (jedno oko)	Trajni gubitak vida (oba oka)
Ozljeda sluha, strano tijelo u uhu	Privremena bol u uhu bez potrebe za liječenjem	Privremeno oštećenje sluha	Djelomični gubitak sluha Potpuni gubitak sluha (jedno uho)	Potpuni gubitak sluha (oba uha)
Otrovanje tvarima (gutanjem, udisanjem, preko kože)	Proljev, povraćanje, lokalni simptomi	Reverzibilno oštećenje unutarnjih organa, npr. jetara, bubrega, blaga hemolitička anemija	Ireverzibilno oštećenje unutarnjih organa, npr. jednjaka, želuca, jetara, bubrega, hemolitička anemija, reverzibilno oštećenje živčanog sustava	Ireverzibilno oštećenje živčanog sustava Smrt
Nadraženost, dermatitis, upala ili korozivni učinak tvari (udisanjem, preko kože)	Blaga lokalna nadraženost	Reverzibilno oštećenje oka Reverzibilni sistemski učinci Upalni učinci	Pluća, respiratorna insuficijencija, kemijska upala pluća Ireverzibilni sistemski učinci Djelomični gubitak vida Korozivni učinci	Pluća, potrebna respiratorna pomoć Gušenje
Alergijska reakcija ili preosjetljivost	Blaga ili lokalna alergijska reakcija	Alergijska reakcija, prošireni alergijski kontaktni dermatitis	Izrazita preosjetljivost, s posljedicom alergija na veći broj tvari	Anafilaktička reakcija, šok Smrt
Dugoročno oštećenje zbog kontakta s tvarima ili zbog izloženosti zračenju	Proljev, povraćanje, lokalni simptomi	Reverzibilno oštećenje unutarnjih organa, npr. jetara, bubrega, blaga hemolitička anemija	Oštećenje živčanog sustava, npr. organski psihosindrom (OPS, zvan još i kronična toksična encefalopatija, poznat još i kao „bolest slikara”). Ireverzibilno oštećenje unutarnjih organa, npr. jednjaka, želuca, jetara, bubrega, hemolitička anemija, reverzibilno oštećenje živčanog sustava	Karcinom (leukemija) Učinci na reprodukciju/potomstvo Depresija središnjeg živčanog sustava
Mikrobiološka infekcija		Reverzibilno oštećenje	Ireverzibilni učinci	Infekcija koja zahtijeva produženu hospitalizaciju, organizmi otporni na antibiotike Smrt

Tablica 4.

Razina rizika kao umnožak stupnja ozljede i vjerojatnosti

Vjerojatnost oštećenja tijekom predvidljivog životnog vijeka proizvoda		Težina ozljede
		1	2	3	4
Visoka Niska	> 50 %	V	O	O	O
	> 1/10	S	O	O	O
	> 1/100	S	O	O	O
	> 1/1 000	N	V	O	O
	> 1/10 000	N	S	V	O
	> 1/100 000	N	N	S	V
	> 1/1 000 000	N	N	N	S
	< 1/1 000 000	N	N	N	N

O – Ozbiljan rizik

V – Visok rizik

S – Srednji rizik

N – Nizak rizik

Pojmovnik

Opasnost: izvor opasnosti koji uključuje mogućnost ozljede ili nanošenja štete. Način kvantificiranja opasnosti u procjeni rizika je stupanj moguće ozljede ili štete.

Opasnost od proizvoda: opasnost uzrokovana svojstvima proizvoda.

Rizik: uravnotežena kombinacija opasnosti i vjerojatnosti da će se šteta zaista dogoditi. Rizik ne opisuje ni opasnost niti vjerojatnost, nego oboje istodobno.

Procjena rizika: postupak identifikacije i procjene opasnosti, koji se sastoji od triju koraka:

1.	identifikacije ozbiljnosti rizika;

2.	utvrđivanja vjerojatnosti da će opasnost ozlijediti potrošača;

3.	kombinacije opasnosti i vjerojatnosti.

Razina rizika: stupanj rizika, koji može biti „ozbiljan”, „visok”, „srednji” i „nizak”. Kad se prepozna (najviša) razina rizika, procjena rizika je završena.

Upravljanje rizicima: daljnje aktivnosti, koje su odvojene od procjene rizika, a čiji je cilj umanjivanje ili eliminacija rizika.

(1) Na drugim mjestima u Smjernicama pojam „Komisija” općenito se odnosi na tim za RAPEX osnovan u odjelu Komisije zaduženom za Direktivu 2001/95/EZ te, prema potrebi, na relevantne službe Komisije.

(2) Informacijski i komunikacijski sustav za nadzor tržišta („ICSMS”). Ta je platforma namijenjena olakšavanju komunikacije među tijelima za nadzor tržišta u EU-u i zemljama EFTA-e o neusklađenim proizvodima.

(3) U ovom dokumentu pojam „države članice” mora se tumačiti tako da se ne isključuje mogućnost da se odredbe ovih Smjernica odnose i na sve druge aktere.

(4) Vidjeti najnoviju Provedbenu odluku Europske komisije objavljenu na https://ec.europa.eu/consumers/consumers_safety/safety_products/rapex/alerts/repository/content/pages/rapex/index_en.htm.

(5) Vidjeti uvodnu izjavu 10. Direktive 2001/95/EZ.

(6) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

(7) Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).

(8) Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.).

(9) Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).

(10) Direktiva Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstva država članica koja se odnose na aktivne medicinske proizvode za ugradnju (SL L 189, 20.7.1990., str. 17.).

(11) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).

(12) Vidjeti opću metodologiju EU-a za procjenu rizika (5. djelovanje višegodišnjega akcijskog plana za nadzor proizvoda u EU-u (COM(2013) 76) koja sadržava smjernice za tijela u vezi s člankom 20. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 765/2008: http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/17107/attachments/1/translations

(13) Vidjeti https://ec.europa.eu/consumers/consumer-safety/rag/#/screen/home

(14) www.ec.europa.eu/rapex

(15) Vidjeti dio I. poglavlje 6.2. ovih Smjernica.

(16) Vidjeti dio II. poglavlje 2.2.1. ovih Smjernica.

(17) Vidjeti dio II. poglavlje 2.2.1. ovih Smjernica.

(18) Vidjeti dio II. poglavlje 2.2.2. ovih Smjernica.

(19) Vidjeti dio II. poglavlje 2.2.2. ovih Smjernica.

(20) Za dodatne informacije o daljnjim aktivnostima vidjeti dio II. poglavlje 4.4.5. ovih Smjernica.

(21) Za dodatne informacije o obavijestima povezanima sa sigurnosnim aspektima o kojima se raspravlja na razini EU-a vidjeti dio II. poglavlja 3.4.4. i 3.4.7.1.1. ovih Smjernica.

(22) Vidjeti točku 10. Priloga II. Direktivi 2001/95/EZ.

(23) Vidjeti točku 9. Priloga II. Direktivi 2001/95/EZ.

(24) Za dodatne informacije o obavijestima o sigurnosnim aspektima o kojima se raspravlja na razini EU-a vidjeti dio II. poglavlje 3.1.2. točku (d) i poglavlje 3.4.7.1.1.

(25) https://ec.europa.eu/consumers/consumers_safety/safety_products/rapex/alerts/?event=main.search.

(26) Ta je praksa već dogovorena na sastanku Odbora iz Direktive o općoj sigurnosti proizvoda 24. rujna 2012. i o njoj su obaviještene kontaktne točke za RAPEX na svojem sastanku 4. listopada (4. točka dnevnog reda), a primjenjuje se od 2013.

(27) Članak 16. stavak 1. prvi podstavak Direktive 2001/95/EZ i članak 23. stavak 3. u vezi s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

(28) Članak 16. stavci 1. i 2. Direktive 2001/95/EZ.

(29) Za dodatne informacije o kriterijima obavješćivanja vidjeti dio I. poglavlje 2.

(30) Za dodatne informacije o obavijestima koje se dostavljaju putem aplikacije RAPEX prije poduzimanja mjera vidjeti poglavlje 3.1.2. točku (b).

(31) Za dodatne informacije o obavijestima o sigurnosnim aspektima o kojima se raspravlja na razini EU-a vidjeti dio II. poglavlja 3.1.2. točku (d) i 3.4.4.

(32) Za dodatne informacije o rokovima vidjeti dio III. Dodatak 4. ovim Smjernicama.

(33) Svi rokovi navedeni u ovim Smjernicama izraženi su u kalendarskim danima.

(34) Vidjeti točku 10. Priloga II. Direktivi 2001/95/EZ.

(35) Za potrebe ovih Smjernica „gospodarski subjekt” odnosi se na fizičku ili pravnu osobu koja je definirana kao „gospodarski subjekt” u Uredbi (EZ) br. 765/2008 ili kao „proizvođač” ili „distributer” u Direktivi o općoj sigurnosti proizvoda.

(36) https://webgate.ec.europa.eu/etranslation/translateDocument.html

(37) Nije potrebno dostavljati obavijesti preko stalnog predstavništva države članice u EU-u.

(38) Vidjeti dio I. poglavlje 5.3. ovih Smjernica.

(39) Polja iz predloška mogu se ažurirati na temelju promjena o kojima se dogovaraju Komisija i države članice

(40) Polja iz predloška mogu se ažurirati na temelju promjena o kojima se dogovaraju Komisija i države članice

(41) Ako trebate više informacija o metodi procjene rizika za usklađene proizvode (potrošačke i profesionalne proizvode) u vezi sa širim kategorijama javnih rizika koje štiti zakonodavstvo EU-a o usklađivanju, pogledajte dio I. poglavlje 5.3.

(42) Benis HG (1990.): Nomografija procjene rizika proizvoda, izvješće sastavljeno za Ministarstvo potrošačkih poslova Novog Zelanda, datira iz veljače 1990. Citirano u: Europska Komisija (2005.), Uspostava usporednog popisa pristupa i metoda kojima se koriste provedbena tijela pri procjeni sigurnosti potrošačkih proizvoda obuhvaćenih Direktivom 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda i prepoznavanju najboljih praksi. Izvješće sastavili Risk & Policy Analysts (RPA), Loddon, Norfolk, Ujedinjena Kraljevina.

(43) Metoda koju koriste belgijske vlasti. Citirano u: Europska Komisija (2005.), Uspostava usporednog popisa pristupa i metoda kojima se koriste provedbena tijela pri procjeni sigurnosti potrošačkih proizvoda obuhvaćenih Direktivom 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda i prepoznavanju najboljih praksi. Izvješće sastavili Risk & Policy Analysts (RPA), Loddon, Norfolk, Ujedinjena Kraljevina.

(44) Odluka Komisije 2004/418/EZ od 29. travnja 2004. o utvrđivanju smjernica za upravljanje Sustavom Zajednice za brzu razmjenu informacija (RAPEX) te za obavijesti predočene u skladu s člankom 11. Direktive 2001/95/EZ (SL L 151, 30.4.2004., str. 83.).

(45) Direktiva 2001/95/EZ.

(46) https://webgate.ec.europa.eu/idbpa/.

(47)

Napomena: prilikom usporedbi rezultata ispitivanja s graničnom vrijednošću uvijek se treba uzeti u obzir neizvjesnost. Vidjeti, primjerice:

—	„Izvješće o odnosu analitičkih rezultata, neizvjesnosti mjerenja, faktora oporavka i odredaba zakonskih propisa Europske unije o prehrambenim proizvodima i hrani za životinje…” https://ec.europa.eu/food/safety/chemical_safety/contaminants/catalogue_en.

—	Sažeto izvješće o „Pripremi radnog dokumenta u potporu jednoobraznog tumačenja zakonodavnih normi i normi o kvaliteti laboratorija propisanih Direktivom 93/99/EEZ”, http://ec.europa.eu/food/fs/scoop/9.1_sr_en.pdf

(48) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(49) SL L 164, 26.6.2009., str. 7.

(50) Norma EN 71-1:2005, odjeljak 8.2. + A6:2008.

(51) Članak 10. Uredbe (EZ) br. 1223/2009 (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.).

(52) Uredba REACH i dokumenti sa smjernicama o REACH-u, vidjeti http://echa.europa.eu/ Europska agencija za kemikalije (2008.). Smjernice o zahtjevima obavješćivanja i procjeni kemijske sigurnosti: http://guidance.echa.europa.eu/docs/guidance_document/information_requirements_en.htm

(53) Provedbena odluka Komisije 2013/674/EU оd 25. studenoga 2013. o Smjernicama za primjenu Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima (SL L 315, 26.11.2013., str. 82.); Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS), Smjernice SCCS-a za ispitivanje kozmetičkih sastojaka i ocjenu njihove sigurnosti, 9. revizija, 29. rujna 2015., SCCS/1564/15, revizija od 25. travnja 2016.: http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/consumer_safety/docs/sccs_o_190.pdf

(54) Vidjeti dio I., poglavlje 1.1., predzadnji stavak).

(55) Preuzeto iz definicije „sigurnog proizvoda” iz članka 2. točke (b) Direktive 2001/95/EZ.

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/188

ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/418

оd 13. ožujka 2019.

o izmjeni odluka (EU) 2017/1214, (EU) 2017/1215, (EU) 2017/1216, (EU) 2017/1217, (EU) 2017/1218 i (EU) 2017/1219

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 1851)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,

nakon savjetovanja s Odborom Europske unije za znak za okoliš,

budući da:

(1)	U skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, znak za okoliš EU-a može se dodijeliti proizvodima koji imaju smanjen utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa. Za svaku skupinu proizvoda treba odrediti posebna mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a.

(2)

Odlukama Komisije (EU) 2017/1214 (2), (EU) 2017/1215 (3), (EU) 2017/1216 (4), (EU) 2017/1217 (5), (EU) 2017/1218 (6) i (EU) 2017/1219 (7) utvrđena su mjerila i s njima povezani zahtjevi u pogledu procjenjivanja i verifikacije deterdženata za ručno pranje posuđa, deterdženata za strojno industrijsko i institucionalno pranje posuđa, deterdženata za strojno pranje posuđa, sredstava za čišćenje čvrstih površina, deterdženata za pranje rublja odnosno deterdženata za pranje rublja u industrijskom i institucionalnom sektoru.

(3)

Razna nadležna nacionalna tijela koja dodjeljuju znak za okoliš EU-a obavijestila su Komisiju o poteškoćama u provedbi nekih mjerila utvrđenih tim odlukama. Posebno su, u skladu s mjerilima, u konačnom deterdžentu zabranjene tvari koje su prisutne kao nečistoće u nekim sastojcima (primjerice fosfati), bez obzira na njihovu koncentraciju, ali uklanjanje tih nečistoća trenutačno nije tehnički izvedivo.

(4)

Odlukama navedenima u uvodnoj izjavi 2. stavljene su izvan snage i zamijenjene prethodne odluke Komisije u istom području. U skladu s prethodnim odlukama, sukladnost nečistoća i nusproizvoda s mjerilima zahtijevala se samo ako su bili prisutni u koncentracijama od najmanje 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji. Komisija je provela procjenu i zaključila da bi, u skladu s prethodnim odlukama, za nusproizvode i nečistoće iz sirovina trebalo utvrditi minimalnu graničnu vrijednost koncentracije od 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji za potrebe sukladnosti sa svakim mjerilom utvrđenim u odlukama iz uvodne izjave 2.

(5)

Odlukom (EU) 2017/1217 stavljena je izvan snage i zamijenjena Odluka Komisije 2011/383/EU (8) za skupinu proizvoda „višenamjenska sredstva za čišćenje i sredstva za čišćenje sanitarija”. Odlukom (EU) 2017/1217 utvrđeno je prijelazno razdoblje od 18 mjeseci kako bi proizvođači proizvoda kojima je dodijeljen znak za okoliš EU-a na temelju mjerila utvrđenih Odlukom 2011/383/EU imali dovoljno vremena za prilagodbu svojih proizvoda revidiranim mjerilima utvrđenima Odlukom (EU) 2017/1217. Navedeno prijelazno razdoblje isteklo je 26. prosinca 2018. Razna nadležna nacionalna tijela obavijestila su Komisiju o potrebi za produljenjem prijelaznog razdoblja za šest mjeseci zbog velikog broja zahtjeva za obnovu ugovora o dodjeli znaka za okoliš EU-a. Komisija je provela procjenu i potvrdila da je, iznimno u ovom slučaju, potrebno produljiti prijelazno razdoblje za šest mjeseci.

(6)

Odluke (EU) 2017/1218 i (EU) 2017/1219 uključuju odstupanje/izuzeće odobreno na temelju članka 6. stavka 7. Uredbe (EZ) br. 66/2010 za ε-ftalimido-peroksi-heksansku kiselinu (PAP) kada je razvrstana kao opasna za vodeni okoliš: akutna opasnost, 1. kategorija (H400) ili kao opasna za vodeni okoliš: kronična opasnost, 3. kategorija (H412) do najveće koncentracije od 0,6 g/kg rublja. Ta izuzeća odobrena su jer je prepoznata važnost funkcije PAP-a kao sredstva za izbjeljivanje u deterdžentima obuhvaćenima tim odlukama i jer se tijekom postupka pranja razgrađuje u visokom stupnju.

(7)

Tijekom postupka pranja PAP se razgrađuje u ε-ftalimido-heksansku kiselinu (PAC). Ta tvar nije peroksidna, lako je biorazgradiva i nije opasna za okoliš. S obzirom na to da se PAP brzo razgrađuje u PAC i nikada ne dolazi u kontakt s vodom koja se ispušta, primjerenije je za PAP upotrebljavati faktore razgradnje za PAC pri izračunu kritičnog volumena razrjeđivanja za proizvod. Sličan je pristup primijenjen u Odluci (EU) 2017/1219 kada su primijenjena posebna pravila za izračun kritičnog volumena razrjeđivanja za vodikov peroksid koji se tijekom postupka pranja razgrađuje u peroctenu kiselinu. Stoga bi trebalo izmijeniti Odluku (EU) 2017/1219 radi primjene posebnih pravila za izračun kritičnog volumena razrjeđivanja za PAP s pomoću vrijednosti razgradnje PAC-a.

(8)	PAP se uglavnom upotrebljava kao sredstvo za izbjeljivanje u višekomponentnim deterdžentima za pranje rublja za profesionalnu uporabu, a ne u deterdžentima za pranje rublja za uporabu u kućanstvu. Stoga je postojeće izuzeće za PAP u Odluci (EU) 2017/1218 nepotrebno i trebalo bi ga ukloniti.

(9)	Radi jasnoće tablicu 3. u Prilogu Odluci (EU) 2017/1218 trebalo bi izmijeniti dodavanjem stupca s klasifikacijom tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.]

(10)	Odluke (EU) 2017/1214, (EU) 2017/1215, (EU) 2017/1216, (EU) 2017/1217, (EU) 2017/1218 i (EU) 2017/1219 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 16. Uredbe (EZ) br. 66/2010,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U Prilogu Odluci (EU) 2017/1214 u tablici 1. u točki (b) (Pragovi mjerenja) odjeljka pod naslovom „Procjenjivanje i verifikacija” napomena označena zvjezdicom (*) zamjenjuje se sljedećim:

„(*)	„Nema granične vrijednosti” znači: neovisno o koncentraciji (analitička granica detekcije) za sve ulazne tvari, osim nusproizvoda i nečistoća iz sirovina, koje mogu biti prisutne u koncentraciji od najviše 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji.”

Članak 2.

U Prilogu Odluci (EU) 2017/1215 u tablici 1. u točki (b) (Pragovi mjerenja) odjeljka pod naslovom „Procjenjivanje i verifikacija” napomena označena zvjezdicom (*) zamjenjuje se sljedećim:

„(*)	„Nema granične vrijednosti” znači: neovisno o koncentraciji (analitička granica detekcije) za sve ulazne tvari, osim nusproizvoda i nečistoća iz sirovina, koje mogu biti prisutne u koncentraciji od najviše 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji.”

Članak 3.

U Prilogu Odluci (EU) 2017/1216 u tablici 1. u točki (b) (Pragovi mjerenja) odjeljka pod naslovom „Procjenjivanje i verifikacija” napomena označena zvjezdicom (*) zamjenjuje se sljedećim:

„(*)	„Nema granične vrijednosti” znači: neovisno o koncentraciji (analitička granica detekcije) za sve ulazne tvari, osim nusproizvoda i nečistoća iz sirovina, koje mogu biti prisutne u koncentraciji od najviše 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji.”

Članak 4.

Odluka (EU) 2017/1217 mijenja se kako slijedi:

(a)	u članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Dozvole za znak za okoliš EU-a dodijeljene u skladu s mjerilima utvrđenima Odlukom 2011/383/EU mogu se upotrebljavati do 30. lipnja 2019.”;

(b)

u Prilogu u tablici 1. u točki (b) (Pragovi mjerenja) odjeljka pod naslovom „Procjenjivanje i verifikacija” napomena označena zvjezdicom (*) zamjenjuje se sljedećim:

„(*)	„Nema granične vrijednosti” znači: neovisno o koncentraciji (analitička granica detekcije) za sve ulazne tvari, osim nusproizvoda i nečistoća iz sirovina, koje mogu biti prisutne u koncentraciji od najviše 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji.”

Članak 5.

Prilog Odluci (EU) 2017/1218 mijenja se kako slijedi:

(a)

u tablici 1. u točki (b) (Pragovi mjerenja) odjeljka pod naslovom „Procjenjivanje i verifikacija” napomena označena zvjezdicom (*) zamjenjuje se sljedećim:

„(*)	„Nema granične vrijednosti” znači: neovisno o koncentraciji (analitička granica detekcije) za sve ulazne tvari, osim nusproizvoda i nečistoća iz sirovina, koje mogu biti prisutne u koncentraciji od najviše 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji.”

(b)	u mjerilu 5. (Tvari čija je upotreba zabranjena ili ograničena) u točki (b) podtočki ii., tablica 3. (Tvari na koje se primjenjuje izuzeće) zamjenjuje se tablicom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 6.

Prilog Odluci (EU) 2017/1219 mijenja se kako slijedi:

(a)

u mjerilu 1. („Toksičnost za vodene organizme”) zadnji odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„Zbog razgradnje određenih tvari u postupku pranja posebna se pravila primjenjuju na sljedeće:

—	vodikov peroksid (H2O2) – ne uključuje se u izračun vrijednosti CDV;

—	peroctenu kiselinu – uključuje se u izračun kao „octena kiselina”;

—	ε-ftalimido-peroksi-heksansku kiselinu (PAP) – uključuje se u izračun kao ε-ftalimido-heksanska kiselina (PAC).

Za izračun CDV-a [ kronični ] za ε-ftalimido-heksansku kiselinu (PAC) upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti:

DF(i) = 0,05;

TFkronična(i) = 0,256 mg/l;

aerobno = R;

anaerobno = O.”;

(b)

u tablici 1. u točki (b) (Pragovi mjerenja) odjeljka pod naslovom „Procjenjivanje i verifikacija” napomena označena zvjezdicom (*) zamjenjuje se sljedećim:

„(*)	„Nema granične vrijednosti” znači: neovisno o koncentraciji (analitička granica detekcije) za sve ulazne tvari, osim nusproizvoda i nečistoća iz sirovina, koje mogu biti prisutne u koncentraciji od najviše 0,010 % masenog udjela u konačnoj formulaciji.”

Članak 7.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2019.

Za Komisiju

Karmenu VELLA

Član Komisije

(1) SL L 27, 30.1.2010., str. 1.

(2) Odluka Komisije (EU) 2017/1214 od 23. lipnja 2017. o utvrđivanju mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za deterdžente za ručno pranje posuđa (SL L 180, 12.7.2017., str. 1.).

(3) Odluka Komisije (EU) 2017/1215 оd 23. lipnja 2017. o utvrđivanju mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za deterdžente za strojno industrijsko i institucionalno pranje posuđa (SL L 180, 12.7.2017., str. 16.).

(4) Odluka Komisije (EU) 2017/1216 оd 23. lipnja 2017. o utvrđivanju mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za deterdžente za strojno pranje posuđa (SL L 180, 12.7.2017., str. 31.).

(5) Odluka Komisije (EU) 2017/1217 od 23. lipnja 2017. o utvrđivanju mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za sredstva za čišćenje čvrstih površina (SL L 180, 12.7.2017., str. 45).

(6) Odluka Komisije (EU) 2017/1218 оd 23. lipnja 2017. o utvrđivanju mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za deterdžente za pranje rublja (SL L 180, 12.7.2017., str. 63.).

(7) Odluka Komisije (EU) 2017/1219 оd 23. lipnja 2017. o utvrđivanju mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za deterdžente za pranje rublja u industrijskom i institucionalnom sektoru (SL L 180, 12.7.2017., str. 79.).

(8) Odluka Komisije 2011/383/EU od 28. lipnja 2011. o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za višenamjenska sredstva za čišćenje i sredstva za čišćenje sanitarija (SL L 169, 29.6.2011., str. 52.).

PRILOG

Tvar	Razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008	Oznaka upozorenja
Površinski aktivne tvari	Opasno za vodeni okoliš – akutna opasnost, 1. kategorija	H400: Vrlo otrovno za vodeni okoliš
Površinski aktivne tvari	Opasno za vodeni okoliš – kronična opasnost, 3. kategorija	H412: Štetno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima
Suptilizin	Opasno za vodeni okoliš – akutna opasnost, 1. kategorija	H400: Vrlo otrovno za vodeni okoliš
Suptilizin	Opasno za vodeni okoliš – kronična opasnost, 2. kategorija	H411: Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima
Enzimi (1)	Preosjetljivost kože, 1., 1.A. i 1.B. kategorija opasnosti	H317: Može izazvati alergijsku reakciju na koži
Enzimi (1)	Preosjetljivost ako se udiše, 1., 1.A. i 1.B. kategorija opasnosti	H334: Ako se udiše, može izazvati simptome alergije ili astme ili poteškoće s disanjem
NTA kao nečistoća u MGDA i GLDA (2)	Karcinogenost, 2. kategorija opasnosti	H351: Sumnja na moguće uzrokovanje raka

(1)

(*2)	Uključujući stabilizatore i druge pomoćne tvari u pripravcima.

(2)

(*3)	U koncentracijama nižima od 0,2 % u sirovini uz uvjet da je ukupna koncentracija u konačnom proizvodu niža od 0,10 %.

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/193

Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/401 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Uredbe (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije

( Službeni list Europske unije L 72 od 14. ožujka 2019. )

Na stranici 5., u članku 1.:

umjesto:

„Članak 1.

U članku 41. stavku 4. Uredbe (EU) br. 389/2013 dodaje se sljedeći podstavak:

‚4. Od dana koji slijedi nakon što se polože obje isprave o ratifikaciji u vezi sa Sporazumom o povlačenju, emisijskim jedinicama za 2019. i 2020. neće se pridavati oznaka države ako je usklađenost s Direktivom 2003/87/EZ za emisije tijekom tih godina propisana sporazumom kojim se utvrđuju aranžmani povlačenja te države članice iz Europske unije.’”;

treba stajati:

„Članak 1.

U članku 41. stavku 4. Uredbe (EU) br. 389/2013 dodaje se sljedeći podstavak:

‚Od dana koji slijedi nakon što se polože obje isprave o ratifikaciji u vezi sa Sporazumom o povlačenju, emisijskim jedinicama za 2019. i 2020. neće se pridavati oznaka države ako je usklađenost s Direktivom 2003/87/EZ za emisije tijekom tih godina propisana sporazumom kojim se utvrđuju aranžmani povlačenja te države članice iz Europske unije.’”.

15.3.2019

Službeni list Europske unije

L 73/193

Ispravak Odluke Vijeća (EU) 2019/234 od 5. veljače 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Zajedničkog vijeća osnovanog na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država SADC SGP-a, s druge strane, u pogledu donošenja Poslovnika Zajedničkog vijeća i Poslovnika Odbora za trgovinu i razvoj

( Službeni list Europske unije L 37 od 8. veljače 2019. )

Na stranici 133., u Prilogu II., u članku 8. stavku 2.:

umjesto:

„…, takvi se akti u izvješću sa sastanaka nazivaju „odluka”, odnosno….”;

treba stajati:

„…, takvi se akti u izvješću sa sastanaka iz članka 7. nazivaju „odluka”, odnosno….”.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 73

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 62. 15. ožujka 2019.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Odluka Vijeća (EU) 2019/407 od 4. ožujka 2019. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu	1
		Sporazum za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu	3
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Vijeća (EU) 2019/408 od 14. ožujka 2019. o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine	9
	*	Provedbena uredba Vijeća (EU) 2019/409 od 14. ožujka 2019. o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine	16
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/410 оd 29. studenoga 2018. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o detaljima i strukturi informacija u području platnih usluga koje nadležna tijela dostavljaju Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	20
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/411 оd 29. studenoga 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na regulatorne tehničke standarde kojima se utvrđuju tehnički zahtjevi za izradu i održavanje elektroničkog središnjeg registra i upravljanje njime u području platnih usluga i za pristup informacijama koje su u njemu sadržane ( 1 )	84
	*	Uredba Komisije (EU) 2019/412 оd 14. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnih računovodstvenih standarda 12 i 23 i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja 3 i 11 ( 1 )	93
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/413 оd 14. ožujka 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 u pogledu trećih zemalja za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima zaštite civilnog zračnog prometa ( 1 )	98
	*	Uredba Komisije (EU) 2019/414 оd 14. ožujka 2019. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) u pogledu popisa za 2020. ciljnih sekundarnih varijabli koje se odnose na prezaduženost, potrošnju i bogatstvo te rad ( 1 )	105
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/415 od 14. ožujka 2019. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine	110
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/416 od 14. ožujka 2019. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine	117
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/417 оd 8. studenoga 2018. o utvrđivanju smjernica za upravljanje Sustavom Europske unije za brzu razmjenu informacija RAPEX uspostavljenim prema članku 12. Direktive 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda te njegovim sustavom obavješćivanja (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7334)	121
	*	Odluka Komisije (EU) 2019/418 оd 13. ožujka 2019. o izmjeni odluka (EU) 2017/1214, (EU) 2017/1215, (EU) 2017/1216, (EU) 2017/1217, (EU) 2017/1218 i (EU) 2017/1219 (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 1851) ( 1 )	188

	Ispravci
*	Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/401 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Uredbe (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije ( SL L 72, 14.3.2019. )	193
*	Ispravak Odluke Vijeća (EU) 2019/234 od 5. veljače 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Zajedničkog vijeća osnovanog na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država SADC SGP-a, s druge strane, u pogledu donošenja Poslovnika Zajedničkog vijeća i Poslovnika Odbora za trgovinu i razvoj ( SL L 37, 8.2.2019. )	193