(1)

U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2018/385 (2), Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji („Protokol”) potpisan je 6. veljače 2018., podložno njegovu kasnijem sklapanju.

(2)

U pogledu pitanja u nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju, sklapanje Protokola podliježe zasebnom postupku.

(3)

Protokol bi trebalo odobriti u ime Unije i država članica,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1484/95 (3) utvrđena su detaljna pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određene su reprezentativne cijene u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja.

(2)

Iz redovitog praćenja podataka na temelju kojih se određuju reprezentativne cijene za proizvode od mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja proizlazi da je reprezentativne uvozne cijene za određene proizvode potrebno izmijeniti, uzimajući u obzir razlike u cijeni ovisno o podrijetlu.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1484/95 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da je potrebno osigurati što skoriju primjenu ove mjere nakon što ažurirani podaci postanu dostupni, ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave,

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2080 (3) otvorena je prodaja obranog mlijeka u prahu putem natječajnog postupka.

(2)

U svjetlu ponuda primljenih za trideset i treći djelomični poziv za podnošenje ponuda, trebalo bi odrediti najnižu prodajnu cijenu.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Ujedinjena Kraljevina sudjelovala je u Uredbi Vijeća (EZ) br. 377/2004 (1), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 493/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. (2)

(2)

Ujedinjena Kraljevina obavijestila je predsjednika Vijeća 1. listopada 2018., u propisanom roku od tri mjeseca, da ne želi sudjelovati u donošenju preinake Uredbe (EZ) br. 377/2004, koju je Komisija predložila 16. svibnja 2018. i koju je Vijeće zaprimilo 2. srpnja 2018. na svim potrebnim jezicima.

(3)

Cilj je Uredbe (EZ) br. 377/2004 poboljšati suradnju među časnicima za vezu zaduženima za imigraciju upućenima u treće zemlje, posebno utvrđivanjem obveze uspostavljanja lokalnih ili regionalnih mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju, kao i poticanjem upotrebe posebnog elektroničkog alata za redovite razmjene informacija unutar lokalnih mreža i uspostavom sustava izvješćivanja o aktivnostima mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju putem polugodišnjih izvješća predsjedništva, bez zahtijevanja upotrebe operativnih sustava ili izravne interakcije s odredbama sadržanima u drugim pravnim instrumentima koji su dio schengenske pravne stečevine.

(4)

Prijedlogom preinake Uredbe (EZ) br. 377/2004 od 16. svibnja 2018., iako se njime nastoji povećati koordinacija i optimizirati upotreba časnika za vezu zaduženih za imigraciju, između ostalih i novih europskih časnika za vezu raspoređenih u treće zemlje, kako bi se učinkovitije djelovalo u odnosu na prioritete EU-a u području migracija, ne odstupa se od prirode postojeće Uredbe (EZ) br. 377/2004, kada je riječ o njezinoj specifičnoj interakciji s drugim dijelovima schengenske pravne stečevine.

(5)

Prijedlog preinake Uredbe (EZ) br. 377/2004, kao i postojeća Uredba (EZ) br. 377/2004, mogu se stoga smatrati samostalnom mjerom u okviru schengenske pravne stečevine, koja u operativnom smislu nije u interakciji s drugim pravnim instrumentima koji su dio schengenske pravne stečevine.

(6)

U ovom iznimnom slučaju i s obzirom na samostalnu prirodu postojeće Uredbe (EZ) br. 377/2004 u okviru schengenske pravne stečevine, može se smatrati da bi se, u slučaju da Ujedinjena Kraljevina više ne sudjeluje u postojećoj Uredbi ili u njezinim daljnjim izmjenama, ali i dalje sudjeluje u preostaloj schengenskoj pravnoj stečevini u kojoj trenutačno sudjeluje na temelju Odluke Vijeća 2000/365/EZ (3), time osiguralo najšire moguće sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine bez ozbiljnog utjecaja na praktično funkcioniranje ostalih dijelova schengenske pravne stečevine i uz poštovanje njezine dosljednosti.

(7)

Stoga bi se u skladu s člankom 5. stavkom 3. Protokola br. 19 članak 8. stavak 2. Odluke 2000/365/EZ trebao prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske u odnosu na postojeću Uredbu (EZ) br. 377/2004 i sve njezine daljnje izmjene, uključujući prijedlog preinake Uredbe (EZ) br. 377/2004, od stupanja na snagu predložene preinake Uredbe (EZ) br. 377/2004.

(8)

Slijedom toga bi se u skladu s člankom 5. stavkom 3. Protokola br. 19 točka 6. Priloga I. Odluci Vijeća 2004/926/EZ (4) isto tako trebala prestati primjenjivati u odnosu na Uredbu (EZ) br. 377/2004 od stupanja na snagu predložene preinake,

(1)

Europska unija postavila je za jedan od svojih ciljeva promicanje zaštite prava djeteta, kako je navedeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Mjere za zaštitu djece od nezakonitog odvođenja ili zadržavanja ključan su dio te politike.

(2)

Vijeće je donijelo Uredbu (EZ) br. 2201/2003 (2) („Uredba Bruxelles II.a”), čiji je cilj zaštititi djecu od štetnih učinaka nezakonitog odvođenja ili zadržavanja te utvrditi postupke kojima bi se jamčila njihova što hitnija predaja u državu njihova uobičajenog boravišta, kao i osigurati zaštitu prava na kontakt i prava na skrb.

(3)

Uredbom Bruxelles II.a dopunjuje se i učvršćuje Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980. („Haška konvencija iz 1980.”), kojom se na međunarodnoj razini utvrđuje sustav obveza i suradnje među državama ugovornicama te između središnjih tijela i kojom se nastoji osigurati što hitnija predaja nezakonito odvedene ili zadržane djece.

(4)

Sve države članice Unije stranke su Haške konvencije iz 1980.

(5)

Unija potiče treće države da pristupe Haškoj konvenciji iz 1980. i podupire ispravnu provedbu Haške konvencije iz 1980. sudjelovanjem zajedno s državama članicama, među ostalim, u posebnim komisijama koje se redovno organiziraju u okviru Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(6)

Zajednički pravni okvir koji se primjenjuje između država članica Unije i trećih država mogao bi biti najbolje rješenje za osjetljive slučajeve međunarodne otmice djece.

(7)

Haškom konvencijom iz 1980. određuje se da se ona primjenjuje između države pristupnice i onih država ugovornica koje su izjavile da prihvaćaju pristup.

(8)

Haškom konvencijom iz 1980. ne dopušta se organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju kao što je Unija da postanu njezina stranka. Stoga Unija ne može pristupiti toj konvenciji niti može položiti izjavu o prihvatu države pristupnice.

(9)

Na temelju Mišljenja 1/13 Suda Europske unije (3), izjave o prihvatu u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. potpadaju pod isključivu vanjsku nadležnost Unije.

(10)

Dominikanska Republika je 11. kolovoza 2004. položila svoju ispravu o pristupu Haškoj konvenciji iz 1980. Haška konvencija iz 1980. stupila je na snagu za Dominikansku Republiku 1. studenoga 2004.

(11)

Sve države članice osim Austrije, Cipra, Hrvatske, Danske, Luksemburga, Portugala, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine već su prihvatile pristup Dominikanske Republike Haškoj konvenciji iz 1980. Procjena situacije u Dominikanskoj Republici dovela je do zaključka da Austrija, Cipar, Hrvatska, Luksemburg, Portugal, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina mogu prihvatiti, u interesu Unije, pristup Dominikanske Republike prema uvjetima iz Haške konvencije iz 1980.

(12)

Austrija, Cipar, Hrvatska, Luksemburg, Portugal, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina stoga bi trebali biti ovlašteni položiti svoje izjave o prihvatu pristupa Dominikanske Republike Haškoj konvenciji iz 1980. u interesu Unije u skladu s uvjetima utvrđenima ovom Odlukom. Druge države članice Unije koje su već prihvatile pristup Dominikanske Republike Haškoj konvenciji iz 1980. ne bi trebale položiti nove izjave o prihvatu jer postojeće izjave ostaju valjane u skladu s međunarodnim javnim pravom.

(13)

Uredba Bruxelles II.a obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke.

(14)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

(1)

Europska unija postavila je za jedan od svojih ciljeva promicanje zaštite prava djeteta, kako je navedeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Mjere za zaštitu djece od nezakonitog odvođenja ili zadržavanja ključan su dio te politike.

(2)

Vijeće je donijelo Uredbu (EZ) br. 2201/2003 (2) („Uredba Bruxelles II.a”), čiji je cilj zaštititi djecu od štetnih učinaka nezakonitog odvođenja ili zadržavanja te utvrditi postupke kojima bi se jamčila njihova što hitnija predaja u državu njihova uobičajenog boravišta, kao i osigurati zaštitu prava na kontakt i prava na skrb.

(3)

Uredbom Bruxelles II.a dopunjuje se i učvršćuje Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980. („Haška konvencija iz 1980.”), kojom se na međunarodnoj razini utvrđuje sustav obveza i suradnje među državama ugovornicama te između središnjih tijela i kojom se nastoji osigurati što hitnija predaja nezakonito odvedene ili zadržane djece.

(4)

Sve države članice Unije stranke su Haške konvencije iz 1980.

(5)

Unija potiče treće države da pristupe Haškoj konvenciji iz 1980. i podupire ispravnu provedbu Haške konvencije iz 1980. sudjelovanjem zajedno s državama članicama, među ostalim, u posebnim komisijama koje se redovno organiziraju u okviru Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(6)

Zajednički pravni okvir koji se primjenjuje između država članica Unije i trećih država mogao bi biti najbolje rješenje za osjetljive slučajeve međunarodne otmice djece.

(7)

Haškom konvencijom iz 1980. određuje se da se ona primjenjuje između države pristupnice i onih država ugovornica koje su izjavile da prihvaćaju pristup.

(8)

Haškom konvencijom iz 1980. ne dopušta se organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju kao što je Unija da postanu njezina stranka. Stoga Unija ne može pristupiti toj konvenciji niti može položiti izjavu o prihvatu države pristupnice.

(9)

Na temelju Mišljenja 1/13 Suda Europske unije (3), izjave o prihvatu u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. potpadaju pod isključivu vanjsku nadležnost Unije.

(10)

Ekvador je 22. siječnja 1992. položio svoju ispravu o pristupu Haškoj konvenciji iz 1980. Haška konvencija iz 1980. stupila je na snagu za Ekvador 1. travnja 1992.

(11)

Sve dotične države članice osim Austrije i Danske već su prihvatile pristup Ekvadora Haškoj konvenciji iz 1980. Ekvador je prihvatio pristup Bugarske, Cipra, Estonije, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Slovenije i Rumunjske Haškoj konvenciji iz 1980. Procjena situacije u Ekvadoru dovela je do zaključka da Austrija može prihvatiti, u interesu Unije, pristup Ekvadora prema uvjetima iz Haške konvencije iz 1980.

(12)

Ukrajina je 2. lipnja 2006. položila svoju ispravu o pristupu Haškoj konvenciji iz 1980. Haška konvencija iz 1980. stupila je na snagu za Ukrajinu 1. rujna 2006.

(13)

Sve države članice osim Austrije i Danske već su prihvatile pristup Ukrajine Haškoj konvenciji iz 1980. Procjena situacije u Ukrajini dovela je do zaključka da Austrija može prihvatiti, u interesu Unije, pristup Ukrajine prema uvjetima iz Haške konvencije iz 1980.

(14)

Austrija bi stoga trebala biti ovlaštena položiti svoje izjave o prihvatu pristupa Ekvadora i Ukrajine Haškoj konvenciji iz 1980. u interesu Unije u skladu s uvjetima utvrđenima ovom Odlukom. Druge države članice Unije koje su već prihvatile pristup Ekvadora i Ukrajine Haškoj konvenciji iz 1980. ne bi trebale položiti nove izjave o prihvatu jer postojeće izjave ostaju valjane u skladu s međunarodnim javnim pravom.

(15)

Uredba Bruxelles II.a obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke.

(16)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

(1)

Europska unija postavila je za jedan od svojih ciljeva promicanje zaštite prava djeteta, kako je navedeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Mjere za zaštitu djece od nezakonitog odvođenja ili zadržavanja ključan su dio te politike.

(2)

Vijeće je donijelo Uredbu (EZ) br. 2201/2003 (2) („Uredba Bruxelles II.a”), čiji je cilj zaštititi djecu od štetnih učinaka nezakonitog odvođenja ili zadržavanja te utvrditi postupke kojima bi se jamčila njihova što hitnija predaja u državu njihova uobičajenog boravišta, kao i osigurati zaštitu prava na kontakt i prava na skrb.

(3)

Uredbom Bruxelles II.a dopunjuje se i učvršćuje Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980. („Haška konvencija iz 1980.”), kojom se na međunarodnoj razini utvrđuje sustav obveza i suradnje među državama ugovornicama te između središnjih tijela i kojom se nastoji osigurati što hitnija predaja nezakonito odvedene ili zadržane djece.

(4)

Sve države članice Unije stranke su Haške konvencije iz 1980.

(5)

Unija potiče treće države da pristupe Haškoj konvenciji iz 1980. i podupire ispravnu provedbu Haške konvencije iz 1980. sudjelovanjem zajedno s državama članicama, među ostalim, u posebnim komisijama koje se redovno organiziraju u okviru Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(6)

Zajednički pravni okvir koji se primjenjuje između država članica Unije i trećih država mogao bi biti najbolje rješenje za osjetljive slučajeve međunarodne otmice djece.

(7)

Haškom konvencijom iz 1980. određuje se da se ona primjenjuje između države pristupnice i onih država ugovornica koje su izjavile da prihvaćaju pristup.

(8)

Haškom konvencijom iz 1980. ne dopušta se organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju kao što je Unija da postanu njezina stranka. Stoga Unija ne može pristupiti toj konvenciji niti može položiti izjavu o prihvatu države pristupnice.

(9)

Na temelju Mišljenja 1/13 Suda Europske unije (3), izjave o prihvatu u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. potpadaju pod isključivu vanjsku nadležnost Unije.

(10)

Honduras je 20. prosinca 1993. položio svoju ispravu o pristupu Haškoj konvenciji iz 1980. Haška konvencija iz 1980. stupila je na snagu za Honduras 1. ožujka 1994.

(11)

Sve dotične države članice osim Austrije, Danske i Rumunjske već su prihvatile pristup Hondurasa Haškoj konvenciji iz 1980. Honduras je prihvatio pristup Bugarske, Cipra, Estonije, Latvije, Litve, Malte i Slovenije Haškoj konvenciji iz 1980. Procjena situacije u Hondurasu dovela je do zaključka da Austrija i Rumunjska mogu prihvatiti, u interesu Unije, pristup Hondurasa prema uvjetima iz Haške konvencije iz 1980.

(12)

Austrija i Rumunjska stoga bi trebale biti ovlaštene položiti svoje izjave o prihvatu pristupa Hondurasa Haškoj konvenciji iz 1980. u interesu Unije u skladu s uvjetima utvrđenima ovom Odlukom. Druge države članice Unije koje su već prihvatile pristup Hondurasa Haškoj konvenciji iz 1980. ne bi trebale položiti nove izjave o prihvatu jer postojeće izjave ostaju valjane u skladu s međunarodnim javnim pravom.

(13)

Uredba Bruxelles II.a obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke.

(14)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

(1)

Europska unija postavila je za jedan od svojih ciljeva promicanje zaštite prava djeteta, kako je navedeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Mjere za zaštitu djece od nezakonitog odvođenja ili zadržavanja ključan su dio te politike.

(2)

Vijeće je donijelo Uredbu (EZ) br. 2201/2003 (2) („Uredba Bruxelles II.a”), čiji je cilj zaštititi djecu od štetnih učinaka nezakonitog odvođenja ili zadržavanja te utvrditi postupke kojima bi se jamčila njihova što hitnija predaja u državu njihova uobičajenog boravišta, kao i osigurati zaštitu prava na kontakt i prava na skrb.

(3)

Uredbom Bruxelles II.a dopunjuje se i učvršćuje Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980. („Haška konvencija iz 1980.”), kojom se na međunarodnoj razini utvrđuje sustav obveza i suradnje među državama ugovornicama te između središnjih tijela i kojom se nastoji osigurati što hitnija predaja nezakonito odvedene ili zadržane djece.

(4)

Sve države članice Unije stranke su Haške konvencije iz 1980.

(5)

Unija potiče treće države da pristupe Haškoj konvenciji iz 1980. i podupire ispravnu provedbu Haške konvencije iz 1980. sudjelovanjem zajedno s državama članicama, među ostalim, u posebnim komisijama koje se redovno organiziraju u okviru Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(6)

Zajednički pravni okvir koji se primjenjuje između država članica Unije i trećih država mogao bi biti najbolje rješenje za osjetljive slučajeve međunarodne otmice djece.

(7)

Haškom konvencijom iz 1980. određuje se da se ona primjenjuje između države pristupnice i onih država ugovornica koje su izjavile da prihvaćaju pristup.

(8)

Haškom konvencijom iz 1980. ne dopušta se organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju kao što je Unija da postanu njezina stranka. Stoga Unija ne može pristupiti toj konvenciji niti može položiti izjavu o prihvatu države pristupnice.

(9)

Na temelju Mišljenja 1/13 Suda Europske unije (3), izjave o prihvatu u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. potpadaju pod isključivu vanjsku nadležnost Unije.

(10)

Bjelarus je 12. siječnja 1998. položio svoju ispravu o pristupu Haškoj konvenciji iz 1980. Haška konvencija iz 1980. stupila je na snagu za Bjelarus 1. travnja 1998.

(11)

Sve dotične države članice osim Austrije, Danske, Luksemburga i Rumunjske već su prihvatile pristup Bjelarusa Haškoj konvenciji iz 1980. Bjelarus je prihvatio pristup Bugarske, Estonije, Latvije, Litve i Malte Haškoj konvenciji iz 1980. Procjena situacije u Bjelarusu dovela je do zaključka da Austrija, Luksemburg i Rumunjska mogu prihvatiti, u interesu Unije, pristup Bjelarusa prema uvjetima iz Haške konvencije iz 1980.

(12)

Uzbekistan je 31. svibnja 1999. položio svoju ispravu o pristupu Haškoj konvenciji iz 1980. Haška konvencija iz 1980. stupila je na snagu za Uzbekistan 1. kolovoza 1999.

(13)

Sve države članice osim Austrije, Danske, Luksemburga i Rumunjske već su prihvatile pristup Uzbekistana Haškoj konvenciji iz 1980. Uzbekistan je prihvatio pristup Bugarske, Estonije, Latvije, Litve i Malte Haškoj konvenciji iz 1980. Procjena situacije u Uzbekistanu dovela je do zaključka da Austrija, Luksemburg i Rumunjska mogu prihvatiti, u interesu Unije, pristup Uzbekistana prema uvjetima iz Haške konvencije iz 1980.

(14)

Austrija, Luksemburg i Rumunjska stoga bi trebali biti ovlašteni položiti svoje izjave o prihvatu pristupa Bjelarusa i Uzbekistana Haškoj konvenciji iz 1980. u interesu Unije u skladu s uvjetima utvrđenima ovom Odlukom. Druge države članice Unije koje su već prihvatile pristup Bjelarusa i Uzbekistana Haškoj konvenciji iz 1980. ne bi trebale položiti nove izjave o prihvatu jer postojeće izjave ostaju valjane u skladu s međunarodnim javnim pravom.

(15)

Uredba Bruxelles II.a obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke.

(16)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

(1)

Člankom 193. Direktive 2006/112/EZ utvrđuje se da je porezni obveznik koji isporučuje robu ili usluge u pravilu dužan plaćati porez na dodanu vrijednost (PDV) poreznim tijelima.

(2)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 16. listopada 2018. Litva je zatražila da joj se odobri uvođenje posebne mjere odstupanja od članka 193. Direktive 2006/112/EZ kako bi mogla primijeniti mehanizam prijenosa porezne obveze na isporuke tvrdih diskova („posebna mjera”).

(3)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisima od 19. studenoga 2018. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Litve. Komisija je dopisom od 20. studenoga 2018. obavijestila Litvu da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva.

(4)

Litva je otkrila prijevaru s nepostojećim trgovcem u trgovini unutar Zajednice u vezi s isporukom elektroničke robe, poput prijenosnih računala, mobilnih telefona, tableta i tvrdih diskova. Razmjer i opseg te prakse ima izravan, vrlo negativan učinak na državni proračun.

(5)

Litva je poduzela niz mjera za rješavanje i sprečavanje te vrste prijevara povezanih s PDV-om. Litva smatra da te mjere nisu dovoljne za sprečavanje prijevara povezanih s PDV-om u području isporuke elektroničke robe.

(6)

Litva namjerava uvesti mehanizam prijenosa porezne obveze na elektroničke proizvode na temelju članka 199.a Direktive 2006/112/EZ. Međutim, tvrdi diskovi nisu obuhvaćeni područjem primjene tog članka.

(7)

Kako bi se osigurao opsežniji oblik mehanizma prijenosa porezne obveze koji bi se primjenjivao ne samo na elektroničke proizvode već obuhvaćene člankom 199.a Direktive 2006/112/EZ nego i na tvrde diskove, Litva traži odobrenje za uvođenje posebne mjere.

(8)

S obzirom na mogući pozitivan učinak te posebne mjere na borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om koje je otkrila Litva, odstupanje bi trebalo odobriti na ograničeno razdoblje, od 1. ožujka 2019. do 28. veljače 2022.

(9)

Odstupanja se obično odobravaju na ograničeno razdoblje kako bi se moglo ocijeniti jesu li posebne mjere prikladne i djelotvorne. Odstupanjima se državama članicama daje vrijeme da do isteka posebnih mjera uvedu druge uobičajene mjere za rješavanje određenog problema, zbog čega produljenje odstupanja postaje bespotrebno. Odstupanja koja omogućuju primjenu mehanizma prijenosa porezne obveze odobravaju se samo iznimno za određena područja u kojima se javljaju prijevare i posljednje su rješenje. Litva bi stoga do isteka posebne mjere trebala uvesti druge uobičajene mjere za suzbijanje i sprečavanje prijevara povezanih s PDV-om u vezi s trgovinom tvrdim diskovima, te joj stoga više ne bi trebalo biti potrebno odstupanje od članka 193. Direktive 2006/112/EZ u odnosu na takve isporuke.

(10)

Posebna mjera neće negativno utjecati na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

(1)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 15. svibnja 2018. Poljska je zatražila da joj se odobri uvođenje posebne mjere odstupanja od članka 226. Direktive 2006/112/EZ kako bi mogla primijeniti mehanizam razdvojenog plaćanja („posebna mjera”). Posebna mjera trebala bi zahtijevati uključivanje posebne izjave da se porez na dodanu vrijednost (PDV) mora platiti na dobavljačev blokirani račun za PDV, za račune izdane u odnosu na isporuke robe i usluga koje su podložne prijevarama i koje su u Poljskoj općenito obuhvaćene mehanizmom prijenosa porezne obveze i solidarnom odgovornošću. Poljska je zatražila posebnu mjeru u razdoblju od tri godine, od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2021.

(2)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisima od 3. rujna 2018. zahtjev Poljske proslijedila ostalim državama članicama. Dopisom od 4. rujna 2018. Komisija je obavijestila Poljsku da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva.

(3)

Poljska je već poduzela brojne mjere za borbu protiv prijevara. Među ostalim, uvela je mehanizam prijenosa porezne obveze i solidarnu odgovornost dobavljača i kupca, standardnu dokumentaciju o reviziji, stroža pravila za upis u registar obveznika PDV-a i odjavu poreznih obveznika, povećan broj revizija itd. Međutim, Poljska ipak smatra da su te mjere nedovoljne za sprečavanje prijevara u povezanih s PDV-om.

(4)

Poljska smatra da će se primjenom posebne mjere ukloniti prijevare povezane s PDV-om. S obzirom na to da se u okviru mehanizma razdvojenog plaćanja iznos PDV-a uplaćen na zasebni račun dobavljača (poreznog obveznika) za PDV može upotrebljavati samo za ograničene svrhe, to jest za plaćanje PDV-a poreznom tijelu ili za plaćanje PDV-a za račune primljene od dobavljačâ, time se u većoj mjeri osigurava da će porezna tijela primiti cijeli iznos PDV-a koji bi porezni obveznik trebao prenijeti na državnu riznicu Poljske.

(5)

Poljska je 1. srpnja 2018. uvela dobrovoljni mehanizam razdvojenog plaćanja. Poljska smatra da bi u područjima koja su posebno izložena prijevarama povezanima s PDV-om trebalo uvesti posebnu mjeru. Ta su područja sektori gospodarstva u vezi s čelikom, metalnim otpadom, elektronikom, zlatom, obojenim metalima, gorivima i plastičnim masama. Ta su područja u Poljskoj općenito obuhvaćena mehanizmom prijenosa porezne obveze i solidarnom odgovornošću dobavljača i kupca.

(6)

Posebna mjera primjenjivat će se na isporuke između poreznih obveznika robe i usluga navedenih u Prilogu pri isporukama među poduzećima i obuhvaćat će samo elektroničke bankovne transfere.

(7)

U slučaju viška pretporeza u odnosu na izlazni porez koji dobavljač u prijavi PDV-a navede kao iznos za povrat, plaćanje takvog povrata obično se izvršava u roku od 60 dana na redovni račun dobavljača. Međutim, Poljska je izvijestila Komisiju da bi se, za transakcije obuhvaćene posebnom mjerom, na zahtjev dobavljača koji je nositelj blokiranog računa za PDV, povrat izvršavao u roku od 25 dana.

(8)

Dobavljači neće snositi troškove otvaranja bankovnog računa za PDV i njegovo vođenje jer račun za PDV treba biti izuzet od provizija i naknada banke.

(9)

Posebna mjera treba se primjenjivati na sve dobavljače, uključujući dobavljače koji nemaju poslovni nastan u Poljskoj, s obzirom na to da oni trebaju imati imati bankovni račun vođen u skladu s poljskim zakonom o bankama. U tom je pogledu Poljska potvrdila da dobavljači neće snositi nikakve dodatne troškove povezane s obvezom otvaranja bankovnog računa u Poljskoj jer će ti dobavljači moći besplatno otvoriti i držati bankovni račun za plaćanja PDV-a u Poljskoj.

(10)

Posebnom mjerom, kako ju je predvidjela Poljska, uvest će se znatne promjene za dobavljače. Sustav se na dobrovoljnoj osnovi već primjenjuje od 1. srpnja 2018. i porezni obveznici imali su priliku upoznati se s njime.

(11)

Komisija smatra vjerojatnim da će posebna mjera za isporuke robe i usluga podložnih prijevarama dovesti do konkretnih rezultata u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om. Odstupanja se obično odobravaju za ograničeno razdoblje. Stoga bi posebnu mjeru trebalo odobriti od 1. ožujka 2019. do 28. veljače 2022.

(12)

Imajući u vidu široko područje primjene posebne mjere i činjenicu da je ona novost, važno je osigurati potrebno praćenje. Ono osobito mora biti usmjereno na učinak posebne mjere na razinu prijevara povezanih s PDV-om i na porezne obveznike, među ostalim u pogledu povrata PDV-a, administrativnog opterećenja i troškova za porezne obveznike. Poljska bi stoga trebala podnijeti izvješće o učinku posebne mjere 18 mjeseci nakon stupanja na snagu posebne mjere u Poljskoj.

(13)

Posebna mjera neće negativno utjecati na ukupan iznos prihoda od poreza naplaćenog u fazi konačne potrošnje ni na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

(1)

Vijeće je 18. rujna 2015. donijelo Odluku (EU, Euratom) 2015/1600 (1), a 1. listopada 2015. Odluku (EU, Euratom) 2015/1790 (2) o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020. Odlukom Vijeća (EU) 2016/229 (3)16. veljače 2016. gđu Marie-Louise KNUPPERT zamijenio je g. Arne GREVSEN u svojstvu člana.

(2)

Mjesto člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora postalo je slobodno istekom mandata g. Bernta FALLENKAMPA.

(3)

Mjesto člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora postalo je slobodno istekom mandata g. Arnea GREVSENA,

(1)

Vijeće je 15. travnja 2014. donijelo Odluku 2014/219/ZVSP (1) o misiji ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali).

(2)

Vijeće je 11. siječnja 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/50 (2) kojom je produljilo trajanje misije EUCAP Sahel Mali do 14. siječnja 2019. Vijeće je 7. prosinca 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/2264 (3) kojom je za misiju EUCAP Sahel Mali osiguralo financijski referentni iznos do 14. siječnja 2019.

(3)

U Zaključcima o Sahelu/Maliju 25. lipnja 2018. Vijeće naglašava važnost regionalizacije u okviru ZSOP-a u Sahelu s ciljem jačanja, prema potrebi, civilne i vojne potpore prekograničnoj suradnji, struktura regionalne suradnje, posebno onih skupine G5 Sahel te kapaciteta i odgovornosti zemalja skupine G5 za rješavanje sigurnosnih izazova u regiji.

(4)

Nakon strateškog preispitivanja misije EUCAP Sahel Mali Politički i sigurnosni odbor 25. listopada 2018. preporučio je produljenje mandata misije EUCAP Sahel Mali do 14. siječnja 2021.

(5)

U iščekivanju odobrenja Vijeća u pogledu dokumenata o planiranju regionalizacije u Sahelu, Vijeće je 17. prosinca 2018. donijelo Odluku (ZVSP) 2018/2008 (4) kojom je produljilo mandat misije EUCAP Sahel Mali te joj osiguralo financijski referentni iznos do 28. veljače 2019.

(6)

Odluku 2014/219/ZVSP stoga bi trebalo produljiti do 14. siječnja 2021.

(7)

Misija EUCAP Sahel Mali provodit će se u kontekstu stanja koje se može pogoršati i koje bi moglo ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su navedeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji.

(1)

Dobavljač SEG Automotive Germany GmbH podnio je 14. svibnja 2018. zahtjev da se visokoučinkoviti 48-voltni motor-generator (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V za vozila kategorije N1 odobri kao ekoinovacija. Zahtjev je ocijenjen u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 510/2011 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 427/2014 (2).

(2)

48-voltni motor-generator je reverzibilni stroj koji može funkcionirati kao električni motor koji električnu energiju pretvara u mehaničku ili kao generator koji mehaničku energiju pretvara u električnu kao standardni alternator. U podnesenom zahtjevu naglasak je stavljen na funkciju generatora.

(3)

Podnositelj zahtjeva predložio je dvije različite metodologije za utvrđivanje ukupne učinkovitosti sustava u kojima se kombiniraju učinkovitost 48-voltnog motor-generatora i učinkovitost istosmjernog pretvarača 48 V/12 V. U prvoj metodi učinkovitost 48-voltnog motor-generatora i učinkovitost istosmjernog pretvarača 48 V/12 V izračunavaju se odvojeno, dok se u drugoj metodi (kombinirana metoda) izračunava učinkovitost 48-voltnog motor-generatora s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V. Oba su ispitna postupka u skladu s Tehničkim smjernicama za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EU) br. 510/2011.

(4)

Na temelju informacija dostavljenih u zahtjevu dokazano je da su u dvije predložene studije slučaja ispunjeni uvjeti i kriteriji iz članka 12. Uredbe (EU) br. 510/2011 i članaka 2. i 4. Provedbene uredbe (EU) br. 427/2014. Sukladno tome, upotrebu visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH u vozilima kategorije N1 trebalo bi odobriti kao ekonovaciju.

(5)

Primjereno je odobriti ispitne metodologije za utvrđivanje ušteda CO2 visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH. Pri određivanju emisija proizvođača u skladu s Uredbom (EU) br. 510/2011 u obzir se mogu uzeti samo uštede emisija certificirane na temelju jedne od dviju ispitnih metodologija navedenih u ovoj Odluci.

(6)

Kako bi se utvrdile uštede CO2 visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH potrebno je utvrditi osnovnu tehnologiju u odnosu na koju bi trebalo ocjenjivati generatorsku funkciju. Uzimajući u obzir stručnu prosudbu, primjereno je kao osnovnu tehnologiju za potrebe utvrđivanja ušteda CO2 na temelju ove Odluke razmotriti alternator učinkovitosti 67 %.

(7)

Kad je riječ o hibridnim vozilima kategorije N1, ispitne metodologije temelje se na određenim uvjetima koji su valjani samo za vozila za koja je dopušteno upotrijebiti nekorigirane vrijednosti poput potrošnje goriva ili emisija CO2 izmjerene tijekom ispitivanja tipa 1, kako je navedeno u Prilogu 8. Pravilniku UNECE-a br. 101. Stoga su područjem primjene ove Odluke obuhvaćena sva vozila kategorije N1 s motorima s unutarnjim izgaranjem i samo određena hibridna vozila kategorije N1.

(8)

Uštede ostvarene upotrebom visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH mogu se djelomično dokazati ispitnim postupkom iz Priloga XII. Uredbi Komisije (EZ) br. 692/2008 (3) Stoga je potrebno osigurati da se to uzme u obzir u metodologiji ispitivanja ušteda CO2 ostvarenih upotrebom motor-generatora.

(9)

Ako homologacijsko tijelo utvrdi da visokoučinkoviti 48-voltni motor-generator (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH ne ispunjava uvjete za certifikaciju, zahtjev za certifikaciju ušteda trebao bi se odbiti.

(10)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati do kraja 2020. u odnosu na ispitni postupak iz Priloga XII. Uredbi (EZ) br. 692/2008. S učinkom od 1. siječnja 2021. inovativne tehnologije trebaju se ocjenjivati u odnosu na ispitni postupak utvrđen Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1151 (4).

(11)

Za potrebe određivanja opće oznake ekoinovacije koja će se upotrebljavati u odgovarajućim homologacijskim dokumentima u skladu s prilozima I., VIII. i IX. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebalo bi utvrditi pojedinačnu oznaku koja će se upotrebljavati za visokoučinkovite 48-voltne motor-generatore (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH,

(1)

Dobavljač SEG Automotive Germany GmbH podnio je 14. svibnja 2018. zahtjev da se visokoučinkoviti 48-voltni motor-generator (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V za vozila kategorije M1 odobri kao ekoinovacija. Zahtjev je ocijenjen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 725/2011 (2).

(2)

48-voltni motor-generator je reverzibilni stroj koji može funkcionirati kao električni motor koji električnu energiju pretvara u mehaničku ili kao generator koji mehaničku energiju pretvara u električnu kao standardni alternator. U podnesenom zahtjevu naglasak je stavljen na funkciju generatora.

(3)

Podnositelj zahtjeva predložio je dvije različite metodologije za utvrđivanje ukupne učinkovitosti sustava u kojima se kombiniraju učinkovitost 48-voltnog motor-generatora i učinkovitost istosmjernog pretvarača 48 V/12 V. U prvoj metodi učinkovitost 48-voltnog motor-generatora i učinkovitost istosmjernog pretvarača 48 V/12 V izračunavaju se odvojeno, dok se u drugoj metodi (kombinirana metoda) izračunava učinkovitost 48-voltnog motor-generatora s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V. Oba su ispitna postupka u skladu s Tehničkim smjernicama za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009. U usporedbi s ispitnom metodologijom utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2017/785 (3) o odobrenju 12-voltnih učinkovitih motor-generatora, ispitna metodologija za 48-voltne motor-generatore uključuje različite napone i ispitne struje kako bi se u obzir uzele specifične značajke 48-voltnog motor-generatora.

(4)

Na temelju informacija dostavljenih u zahtjevu dokazano je da su u dvije predložene studije slučaja ispunjeni uvjeti i kriteriji iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009 i članaka 2. i 4. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011. Sukladno tome, upotrebu visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH u vozilima kategorije M1 trebalo bi odobriti kao ekonovaciju.

(5)

Primjereno je odobriti ispitne metodologije za utvrđivanje ušteda CO2 visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH. Pri određivanju emisija proizvođača u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 u obzir se mogu uzeti samo uštede emisija certificirane na temelju jedne od dviju ispitnih metodologija navedenih u ovoj Odluci.

(6)

Kako bi se utvrdile uštede CO2 visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH potrebno je utvrditi osnovnu tehnologiju u odnosu na koju bi trebalo ocjenjivati generatorsku funkciju. Uzimajući u obzir stručnu prosudbu, prikladno je kao osnovnu tehnologiju za potrebe utvrđivanja ušteda CO2 na temelju ove Odluke razmotriti alternator učinkovitosti 67 %.

(7)

Kad je riječ o hibridnim vozilima kategorije M1, ispitne metodologije temelje se na određenim uvjetima koji su valjani samo za vozila za koja je dopušteno upotrijebiti nekorigirane vrijednosti poput potrošnje goriva ili emisija CO2 izmjerene tijekom ispitivanja tipa 1, kako je navedeno u Prilogu 8. Pravilniku UNECE-a br. 101. Stoga su područjem primjene ove Odluke obuhvaćena sva vozila kategorije M1 s motorima s unutarnjim izgaranjem i samo određena hibridna vozila kategorije M1.

(8)

Uštede ostvarene upotrebom visokoučinkovitog 48-voltnog motor-generatora (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH mogu se djelomično dokazati ispitnim postupkom iz Priloga XII. Uredbi Komisije (EZ) br. 692/2008 (4) Stoga je potrebno osigurati da se to uzme u obzir u metodologiji ispitivanja ušteda CO2 ostvarenih upotrebom motor-generatora.

(9)

Ako homologacijsko tijelo utvrdi da visokoučinkoviti 48-voltni motor-generator (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH ne ispunjava uvjete za certifikaciju, zahtjev za certifikaciju ušteda trebao bi se odbiti.

(10)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati do kraja 2020. u odnosu na ispitni postupak iz Priloga XII. Uredbi (EZ) br. 692/2008. S učinkom od 1. siječnja 2021. inovativne tehnologije trebaju se ocjenjivati u odnosu na ispitni postupak utvrđen Uredbom Komisije (EU) 2017/1151 (5).

(11)

Za potrebe određivanja opće oznake ekoinovacije koja će se upotrebljavati u odgovarajućim homologacijskim dokumentima u skladu s prilozima I., VIII. i IX. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) trebalo bi utvrditi pojedinačnu oznaku koja će se upotrebljavati za inovativnu tehnologiju za visokoučinkovite 48-voltne motor-generatore (BRM) s istosmjernim pretvaračem 48 V/12 V dobavljača SEG Automotive Germany GmbH,

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu.

(2)

Rizik od širenja afričke svinjske kuge među divljim životinjama povezan je s prirodnim sporim širenjem te bolesti u populacijama divljih svinja te s ljudskim djelovanjem, kao što je pokazao nedavni epidemiološki razvoj te bolesti te bolesti u Uniji i kao što navodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u znanstvenom mišljenju Odbora za zdravlje i dobrobit životinja objavljenom 14. srpnja 2015.; u znanstvenom izvješću o epidemiološkim analizama afričke svinjske kuge u baltičkim državama i Poljskoj objavljenom 23. ožujka 2017.; u znanstvenom izvješću o epidemiološkim analizama afričke svinjske kuge u baltičkim državama i Poljskoj objavljenom 8. studenoga 2017.; i u znanstvenom izvješću o epidemiološkim analizama afričke svinjske kuge u Europskoj uniji objavljenom 29. studenoga 2018. (5).

(3)

Od datuma donošenja zadnje izmjene Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Bugarskoj i Belgiji te kod domaćih svinja u Rumunjskoj, što također treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(4)

U siječnju 2019. zabilježen je slučaj afričke svinjske kuge kod divlje svinje u regiji Varna u Bugarskoj izvan područja navedenih u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod divlje svinje znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, to područje Bugarske koje je pogođeno afričkom svinjskom kugom sada bi trebalo navesti u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(5)

U veljači 2019. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja u okrugu Luxembourg u Belgiji, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod divlje svinje znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, to područje Belgije koje je pogođeno afričkom svinjskom kugom sada bi trebalo navesti u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(6)

U veljači 2019. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu Botoșani u Rumunjskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, to područje Rumunjske koje je pogođeno afričkom svinjskom kugom sada bi trebalo navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(7)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u epidemiološkom razvoju afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dostatno velika područja visokog rizika u Bugarskoj, Belgiji i Rumunjskoj te ih navesti u dijelovima I., II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,