1.   Zabranjen je svaki izvoz robe navedene u Prilogu II., neovisno o podrijetlu te robe.

Prilogom II. obuhvaćena je roba koja nema nikakvu praktičnu namjenu osim za izvršenje smrtne kazne ili za mučenje i drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje.

Pružatelju tehničke pomoći zabranjuje se pružanje tehničke pomoći u vezi s robom navedenom u Prilogu II., uz naknadu ili bez naknade, bilo kojoj osobi, subjektu ili tijelu u trećoj zemlji.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti izvoz robe navedene u Prilogu II. i nabavu s njom povezane tehničke pomoći, ako se dokaže da će se u zemlji u koju će se roba izvesti ta roba koristiti isključivo u svrhu javnog izlaganja u muzeju s obzirom na njezin povijesni značaj.

1.   Zabranjen je svaki uvoz robe navedene u Prilogu II. neovisno o podrijetlu te robe.

Svakoj osobi, subjektu ili tijelu u Uniji zabranjuje se prihvaćanje tehničke pomoći u vezi s robom navedenom u Prilogu II. koju iz trećih zemalja, uz naknadu ili bez naknade, pruža bilo koja osoba, subjekt ili tijelo.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti uvoz robe navedene u Prilogu II. i nabavu s njom povezane tehničke pomoći, ako se dokaže da će se u odredišnoj državi članici takva roba koristiti isključivo u svrhu javnog izlaganja u muzeju s obzirom na njezin povijesni značaj.

1.   Zabranjen je svaki provoz robe navedene u Prilogu II.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti provoz robe navedene u Prilogu II. ako se dokaže da će se u zemlji odredišta ta roba koristiti isključivo u svrhu javnog izlaganja u muzeju s obzirom na njezin povijesni značaj.

1.   Ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila Unije, uključujući zabranu diskriminacije na temelju državljanstva, države članice mogu donijeti ili zadržati nacionalne mjere kojima se ograničavaju prijevoz, financijske usluge, osiguranje ili reosiguranje ili opće oglašavanje ili promidžba u vezi s robom navedenom u Prilogu II.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju o svim mjerama donesenima na temelju stavka 1. ili o njihovim izmjenama i stavljanju tih mjera izvan snage prije njihova stupanja na snagu.

1.   Za svaki izvoz robe navedene u Prilogu III. potrebna je dozvola, neovisno o podrijetlu te robe. Međutim, dozvola nije potrebna za robu koja samo prolazi kroz carinsko područje Unije, odnosno robu za koju nije dodijeljen carinski odobren postupak ili upotreba, osim vanjskog provoznog postupka u skladu s člankom 226. Uredbe (EU) br. 952/2013, uključujući skladištenje robe koja nije roba Unije u slobodnoj zoni.

Prilogom III. obuhvaćena je isključivo sljedeća roba koja bi se mogla koristiti za mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje:

U Prilog III. nisu uključeni:

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na izvoz na državna područja država članica koja su navedena i u Prilogu VI. i koja ne pripadaju carinskom području Unije, pod uvjetom da robu koristi tijelo nadležno za kazneni progon kako u zemlji odredišta ili na području koje je odredište tako i u matičnom dijelu države članice kojoj to područje pripada. Carinska tijela ili ostala nadležna tijela imaju pravo provjeriti je li ovaj uvjet ispunjen te mogu odlučiti da se do provedbe takve provjere izvoz ne smije ostvariti.

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na izvoz u treće zemlje, pod uvjetom da robu koristi vojno ili civilno osoblje države članice, ako to osoblje sudjeluje u EU-ovoj ili UN-ovoj operaciji održavanja mira ili upravljanja krizom u dotičnoj trećoj zemlji ili u operaciji koja se temelji na ugovorima između država članica i trećih zemalja u području obrane. Carinska tijela i ostala nadležna tijela imaju pravo provjeriti je li ovaj uvjet ispunjen. Do provedbe takve provjere izvoz se ne smije ostvariti.

1.   Nadležna tijela odlučuju o zahtjevima za dozvole za izvoz robe navedene u Prilogu III., uzimajući pritom u obzir sve relevantne čimbenike, a posebno pitanje je li zahtjev za dozvolu u pogledu u osnovi istovjetnog izvoza neka druga država članica odbila u prethodne tri godine i čimbenike povezane s predviđenom krajnjom namjenom i rizikom preusmjeravanja.

2.   Nadležno tijelo ne izdaje dozvolu ako postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se roba navedena u Prilogu III. mogla koristiti za mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, uključujući tjelesnu kaznu koju je odredio sud, od strane tijela kaznenog progona ili bilo koje druge fizičke ili pravne osobe u trećoj zemlji.

Nadležno tijelo vodi računa o:

Mogu se uzeti u obzir i druge relevantne informacije, uključujući dostupne presude nacionalnih sudova, izvješća ili druge informacije organizacija civilnog društva, te informacije o ograničenjima izvoza robe navedene u prilozima II. i III., a koje primjenjuje zemlja odredišta.

3.   Pravila utvrđena u drugom i trećem podstavku primjenjuju se na provjeru predviđene krajnje namjene i rizika preusmjeravanja:

Ako proizvođač robe navedene u točki 3.2. ili točki 3.3. Priloga III. zatraži dozvolu za izvoz takve robe distributeru, nadležno tijelo ocjenjuje ugovorne aranžmane koje su sklopili proizvođač i distributer i mjere koje oni poduzimaju kako bi osigurali da se ta roba i, ako je to primjenjivo, proizvodi u koje će ta roba biti integrirana, neće koristiti za mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje.

Ako je zatražena dozvola za izvoz robe navedene u točki 3.2. ili točki 3.3. Priloga III. krajnjem korisniku, nadležno tijelo može prilikom ocjenjivanja rizika preusmjeravanja uzeti u obzir ugovorne aranžmane koji se primjenjuju i izjavu o krajnjoj namjeni koju je potpisao krajnji korisnik, ako je dostavljena takva izjava. Ako nije dostavljena izjava o krajnjoj namjeni, izvoznik je dužan dokazati tko će biti krajnji korisnik i način na koji će se ta roba koristiti. Ako izvoznik ne pruži dostatne informacije o krajnjem korisniku i krajnjoj namjeni, smatra se da nadležno tijelo ima opravdane razloge za sumnju da bi se tu robu moglo koristiti za mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje.

4.   Uz kriterije navedene u stavku 1., prilikom ocjenjivanja zahtjeva za globalnu dozvolu nadležno tijelo uzima u obzir je li izvoznik primijenio razmjerna i primjerena sredstva i postupke kako bi osigurao usklađenost s odredbama i ciljevima ove Uredbe te s pravilima i uvjetima dozvole.

1.   Neovisno o člancima 11. i 12., država članica može donijeti ili zadržati zabranu izvoza i uvoza okova za noge, skupnih lanaca i prijenosnih naprava za zadavanje električnih šokova.

2.   Država članica može uvesti zahtjev u pogledu dozvole za izvoz lisica čije sveukupne dimenzije, uključujući lance, mjereći od vanjskog ruba jedne lisice do vanjskog ruba druge lisice, prelaze 240 mm kada su zaključane. Na takve lisice dotična država članica primjenjuje poglavlja III. i V.

3.   Države članice obavješćuju Komisiju o svim mjerama donesenima u skladu sa stavcima 1. i 2. prije njihovog stupanja na snagu.

1.   Pružatelju tehničke pomoći odnosno brokeru potrebna je dozvola za svako pružanje jedne od sljedećih usluga bilo kojoj osobi, subjektu ili tijelu u trećoj zemlji, uz naknadu ili bez naknade:

2.   Prilikom odlučivanja o zahtjevima za dozvolu za pružanje brokerskih usluga povezanih s robom navedenom u Prilogu III., članak 12. primjenjuje se mutatis mutandis.

Prilikom odlučivanja o zahtjevima za dozvolu za pružanje tehničke pomoći u vezi s robom navedenom u Prilogu III., kriteriji navedeni u članku 12. uzimaju se u obzir kako bi se ocijenilo:

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na pružanje tehničke pomoći

4.   Neovisno o stavku 1., država članica može zadržati zabranu pružanja brokerskih usluga u vezi s okovima za noge, skupnim lancima i prijenosnim napravama za zadavanje električnih šokova. Kada država članica zadrži takvu zabranu, obavješćuje Komisiju ako su mjere koje su prethodno donesene i o kojima je obavijestila u skladu s člankom 7.a stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1236/2005 izmijenjene ili stavljene izvan snage.

1.   Za svaki izvoz robe navedene u Prilogu IV. potrebna je dozvola neovisno o podrijetlu te robe. Međutim, dozvola nije potrebna za robu koja samo prolazi kroz carinsko područje Unije, odnosno onu robu za koju nije dodijeljen carinski odobren postupak ili upotreba, osim vanjskog provoznog postupka u skladu s člankom 226. Uredbe (EU) br. 952/2013, uključujući skladištenje robe koja nije roba Unije u slobodnoj zoni.

Prilogom IV. obuhvaćena je isključivo roba koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne i koja je odobrena za korištenje za izvršenje smrtne kazne ili se zaista u tu svrhu koristi u jednoj ili više trećih zemalja koje nisu ukinule smrtnu kaznu. Prilogom IV. nisu obuhvaćeni:

2.   Ako je za izvoz lijekova potrebna izvozna dozvola na temelju ove Uredbe, a izvoz uz to podliježe i zahtjevima u pogledu dozvole u skladu s međunarodnim konvencijama kojima se kontroliraju opojne droge i psihotropne tvari, kao što je Konvencija o psihotropnim tvarima iz 1971., države članice mogu primijeniti jedinstveni postupak radi ispunjavanja obveza koje su im uvedene ovom Uredbom i odgovarajućom konvencijom.

1.   Nadležna tijela odlučuju o zahtjevima za dozvole za izvoz robe navedene u Prilogu IV., uzimajući pritom u obzir sve relevantne čimbenike, a posebno pitanje je li zahtjev za dozvolu u pogledu u osnovi istovjetnog izvoza neka druga država članica odbila u prethodne tri godine i čimbenike povezane s predviđenom krajnjom namjenom i rizikom preusmjeravanja.

2.   Nadležno tijelo ne izdaje dozvolu ako postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se robu navedenu u Prilogu IV. moglo koristiti za izvršenje smrtne kazne u nekoj trećoj zemlji.

3.   Pravila iz drugog, trećeg i četvrtog podstavka primjenjuju se za provjeru predviđene krajnje namjene i rizika preusmjeravanja.

Ako proizvođač robe navedene u odjeljku 1. Priloga IV. zatraži dozvolu za izvoz takvih proizvoda distributeru, nadležno tijelo ocjenjuje ugovorne aranžmane koje su sklopili proizvođač i distributer i mjere koje oni poduzimaju kako bi osigurali da se ta roba neće koristiti za izvršenje smrtne kazne.

Ako je zatražena dozvola za izvoz robe navedene u odjeljku 1. Priloga IV. krajnjem korisniku, nadležno tijelo može prilikom ocjenjivanja rizika preusmjeravanja uzeti u obzir ugovorne aranžmane koji se primjenjuju i izjavu o krajnjoj namjeni koju je potpisao krajnji korisnik, ako je dostavljena takva izjava. Ako nije dostavljena izjava o krajnjoj namjeni, izvoznik je dužan dokazati tko će biti krajnji korisnik i način na koji će se ta roba koristiti. Ako izvoznik ne pruži dostatne informacije o krajnjem korisniku i krajnjoj namjeni, smatra se da nadležno tijelo ima opravdane razloge za sumnju da bi se tu robu moglo koristiti za izvršenje smrtne kazne.

Komisija u suradnji s nadležnim tijelima država članica može donijeti smjernice o najboljoj praksi u pogledu ocjene krajnje namjene i svrhe za koju bi se tehnička pomoć mogla upotrijebiti.

4.   Uz kriterije navedene u stavku 1., pri ocjenjivanju zahtjeva za izdavanje globalne dozvole nadležno tijelo uzima u obzir je li izvoznik primijenio razmjerna i primjerena sredstva i postupke kako bi osigurao usklađenost s odredbama i ciljevima ove Uredbe te s pravilima i uvjetima dozvole.

1.   Pružatelju tehničke pomoći odnosno brokeru potrebna je dozvola za svako pružanje jedne od sljedećih usluga bilo kojoj osobi, subjektu ili tijelu u trećoj zemlji, uz naknadu ili bez naknade:

2.   Prilikom odlučivanja o zahtjevima za dozvole za pružanje brokerskih usluga povezanih s robom navedenom u Prilogu IV., članak 17. primjenjuje se mutatis mutandis.

Prilikom odlučivanja o zahtjevima za dozvole za pružanje tehničke pomoći u vezi s robom navedenom u Prilogu IV. kriteriji navedeni u članku 17. uzimaju se u obzir kako bi se ocijenilo:

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na pružanje tehničke pomoći:

1.   Ovom Uredbom uspostavlja se opća izvozna dozvola Unije za određeni izvoz kako je navedeno u Prilogu V.

Nadležno tijelo države članice u kojoj izvoznik ima boravište ili poslovni nastan može izvozniku zabraniti upotrebu te dozvole ako postoji opravdana sumnja u sposobnost izvoznika da postupa u skladu s uvjetima te dozvole ili odredbama zakonodavstva o kontrolama izvoza.

Nadležna tijela država članica razmjenjuju informacije o svim izvoznicima kojima je oduzeto pravo upotrebe opće izvozne dozvole Unije, osim ako utvrde da određeni izvoznik neće pokušati izvoziti robu navedenu u Prilogu IV. kroz drugu državu članicu. U tu se svrhu upotrebljava siguran i kodiran sustav za razmjenu informacija.

2.   Dozvolu za izvoz, osim onog iz stavka 1. za koji je potrebna dozvola na temelju ove Uredbe, izdaje nadležno tijelo države članice, navedeno u Prilogu I., u kojoj izvoznik ima boravište ili poslovni nastan. Ta dozvola može biti pojedinačna dozvola ili globalna dozvola, ako se odnosi na robu navedenu u Prilogu III. ili Prilogu IV. Dozvola koje se odnosi na robu navedenu u Prilogu II. pojedinačna je dozvola.

3.   Dozvolu za provoz robe navedene u Prilogu II. izdaje nadležno tijelo države članice, navedeno u Prilogu I., u kojoj fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koje prevozi robu unutar carinskog područja Unije ima boravište ili poslovni nastan. Ako ta osoba, subjekt ili tijelo nema boravište ili poslovni nastan u jednoj od država članica, dozvolu izdaje nadležno tijelo države članice u kojoj roba ulazi na carinsko područje Unije. Takva dozvola pojedinačna je dozvola.

4.   Dozvolu za uvoz za koji je potrebna dozvola na temelju ove Uredbe izdaje nadležno tijelo države članice, navedeno u Prilogu I., u kojoj muzej ima poslovni nastan. Dozvola koja se odnosi na robu navedenu u Prilogu II. pojedinačna je dozvola.

5.   Dozvolu za pružanje tehničke pomoći u vezi s robom navedenom u Prilogu II. izdaje:

6.   Dozvolu za pružanje tehničke pomoći u vezi s robom navedenom u Prilogu III. ili u Prilogu IV. izdaje nadležno tijelo države članice, navedeno u Prilogu I., u kojoj pružatelj tehničke pomoći ima boravište ili poslovni nastan ili, ako takva država članica ne postoji, nadležno tijelo države članice čije državljanstvo ima pružatelj tehničke pomoći ili u skladu s čijim je pravom osnovan ili registriran.

7.   Dozvolu za pružanje brokerskih usluga u vezi s robom navedenom u Prilogu III. ili u Prilogu IV. izdaje nadležno tijelo države članice, navedeno u Prilogu I., u kojoj broker ima boravište ili poslovni nastan ili, ako takva država članica ne postoji, nadležno tijelo države članice čije državljanstvo ima broker ili u skladu s čijim je pravom osnovan ili registriran. Takva dozvola izdaje se za utvrđenu količinu određene robe koja se kreće između dviju ili više trećih zemalja. Lokacija robe u trećoj zemlji podrijetla, krajnji korisnik i njegova točna lokacija moraju biti jasno naznačeni.

8.   Podnositelji zahtjeva nadležnom tijelu dostavljaju sve relevantne informacije potrebne za njihove zahtjeve za pojedinačnu ili globalnu dozvolu za izvoz ili za brokerske usluge, za dozvolu za tehničku pomoć, za pojedinačnu uvoznu dozvolu ili za pojedinačnu dozvolu za provoz.

U pogledu izvoza nadležna tijela moraju dobiti potpune informacije posebno o krajnjem korisniku, zemlji odredišta i krajnjoj namjeni robe.

U pogledu brokerskih usluga nadležna tijela posebice moraju dobiti detalje o lokaciji robe u trećoj zemlji podrijetla, jasan opis robe i predmetnu količinu, informacije o trećim osobama uključenima u transakciju, trećoj zemlji odredišta, krajnjem korisniku u toj zemlji i njegovu točnu lokaciju.

Izdavanje dozvole može podlijegati izjavi o krajnjoj namjeni, ako je to primjereno.

9.   Odstupajući od stavka 8., ako proizvođač ili predstavnik proizvođača treba izvesti ili prodati i prenijeti robu navedenu u točki 3.2. ili 3.3. Priloga III. ili u odjeljku 1. Priloga IV. distributeru u trećoj zemlji, proizvođač dostavlja informacije o sklopljenim aranžmanima i mjerama poduzetima radi sprečavanja korištenja robe navedene u točki 3.2. ili 3.3. Priloga III. za mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje ili radi sprečavanja korištenja robe navedene u odjeljku 1. Priloga IV. za izvršenje smrtne kazne, o zemlji odredišta i, ako su dostupne, informacije o krajnjoj namjeni i krajnjim korisnicima robe.

10.   Na zahtjev nacionalnog preventivnog mehanizma uspostavljenog u okviru Fakultativnog protokola uz Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugog okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1984., nadležna tijela mogu odlučiti da informacije koje su primila od podnositelja zahtjeva o zemlji odredišta, primatelju, krajnjoj namjeni i krajnjim korisnicima ili, ako je to primjenjivo, o distributeru i aranžmanima te mjerama iz stavka 9., učine dostupnima nacionalnom preventivnom mehanizmu koji ih zahtijeva. Nadležna tijela saslušavaju podnositelja zahtjeva prije nego što informacije učine dostupnima te mogu nametnuti ograničenja u vezi s mogućom upotrebom informacija. Nadležna tijela donose odluke u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom.

11.   Države članice obrađuju zahtjeve za pojedinačne ili globalne dozvole u roku koji treba odrediti nacionalnim zakonodavstvom ili praksom.

1.   Dozvole za izvoz, uvoz ili provoz izdaju se na obrascu koji je u skladu s predloškom navedenim u Prilogu VII. Dozvole u vezi s brokerskim uslugama izdaju se na obrascu koji je u skladu s predloškom navedenim u Prilogu VIII. Dozvole u vezi s tehničkom pomoći izdaju se na obrascu koji je u skladu s predloškom navedenim u Prilogu IX. Takve dozvole važeće su u cijeloj Uniji. Razdoblje važenja dozvole traje od tri do dvanaest mjeseci uz moguće produljenje do najviše dvanaest mjeseci. Razdoblje važenja globalne dozvole traje od jedne do tri godine uz moguće produljenje do najviše dvije godine.

2.   Dozvola za izvoz izdana u skladu s člankom 12. ili člankom 17. podrazumijeva dozvolu za izvoznika da pruža tehničku pomoć krajnjem korisniku u mjeri u kojoj je takva pomoć potrebna za instalaciju robe, rukovanje robom, održavanje ili popravak robe čiji je izvoz odobren.

3.   Dozvole se mogu izdavati elektroničkim putem. Posebni postupci uspostavljaju se na nacionalnoj razini. Države članice koje se koriste tom mogućnošću o tome obavješćuju Komisiju.

4.   Dozvole za izvoz, uvoz, provoz, pružanje tehničke pomoći ili pružanje brokerskih usluga podliježu svim zahtjevima i uvjetima koje nadležna tijela smatraju primjerenima.

5.   Nadležna tijela postupajući u skladu s ovom Uredbom mogu odbiti izdati dozvolu i mogu poništiti, suspendirati, izmijeniti ili opozvati dozvolu koju su već izdali.

1.   Pri ispunjavanju carinskih formalnosti, izvoznik ili uvoznik dostavlja uredno ispunjen obrazac, naveden u PriloguVII., kao dokaz da je dobio potrebnu dozvolu za predmetni izvoz ili uvoz. Ako dokument nije ispunjen na službenom jeziku države članice u kojoj se carinske formalnosti ispunjavaju, od izvoznika ili uvoznika može se zahtijevati da osigura prijevod na taj službeni jezik.

2.   Ako je podnesena carinska deklaracija za robu navedenu u prilozima II., III. ili IV., te je potvrđeno da za predviđeni izvoz ili uvoz nije bila izdana dozvola na temelju ove Uredbe, carinska tijela zadržavaju prijavljenu robu i ukazuju izvozniku ili uvozniku na mogućnost podnošenja zahtjeva za dozvolu na temelju ove Uredbe. Ako se zahtjev za dozvolu ne podnese u roku od šest mjeseci od zadržavanja robe ili ako nadležno tijelo odbije takav zahtjev, carinska tijela uništavaju robu u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom.

1.   Država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju ako njezina nadležna tijela, navedena u Prilogu I., donesu odluku o odbijanju zahtjeva za dozvolu u skladu s ovom Uredbom ili ako ponište dozvolu koju su izdala. Takva se obavijest daje najkasnije 30 dana od dana donošenju odluke ili od poništenja.

2.   Nadležno tijelo savjetuje se, diplomatskim putem kada je to potrebno ili primjereno, s tijelom ili tijelima koja su u prethodne tri godine odbila zahtjev za dozvolu izvoza, dozvolu za provoz ili pružanje tehničke pomoći za osobu, subjekt ili tijelo u trećoj zemlji ili pružanje brokerskih usluga u skladu s ovom Uredbom, ako primi zahtjev za dozvolu izvoza, dozvolu za provoz ili pružanje tehničke pomoći osobi, subjektu ili tijelu u trećoj zemlji ili pružanje brokerskih usluga koji uključuje transakciju u osnovi istovjetnu transakciji navedenoj u takvom ranijem zahtjevu za dozvolu i smatra da bi unatoč tome dozvolu trebalo izdati.

3.   Ako nakon savjetovanjâ iz stavka 2. nadležno tijelo odluči izdati dozvolu, dotična država članica odmah o njegovoj odluci obavješćuje ostale države članice i Komisiju i pojašnjava razloge za tu odluku, pri čemu prema potrebi podnosi dodatne informacije.

4.   Ako se odbijanje izdavanja dozvole temelji na nacionalnoj zabrani u skladu s člankom 14. stavkom 1. ili člankom 15. stavkom 4., ono ne predstavlja odluku o odbijanju zahtjeva za dozvolu u smislu stavka 1. ovog članka.

5.   Sve obavijesti koje se zahtijevaju na temelju ovog članka dostavljaju se sigurnim i kodiranim sustavom za razmjenu informacija.

1.   Svaka država članica može Komisiji uputiti valjano obrazložen zahtjev da se roba namijenjena ili stavljena na tržište za kazneni progon doda u Prilog II., Prilog III. ili Prilog IV. Takav zahtjev mora uključivati informacije o:

Kada šalje svoj zahtjev Komisiji, država članica koja je podnijela zahtjev prosljeđuje taj zahtjev i ostalim državama članicama.

2.   Komisija može u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva zatražiti od države članice podnositeljice zahtjeva da dostavi dodatne informacije ako smatra da u zahtjevu nedostaju informacije o jednoj ili više relevantnih točaka ili da su potrebne dodatne informacije o jednoj ili više relevantnih točaka. Komisija priopćuje o kojim je točkama potrebno dostaviti dodatne informacije. Komisija svoja pitanja prosljeđuje ostalim državama članicama. Ostale države članice također mogu Komisiji dati dodatne informacije za ocjenu zahtjeva.

3.   Ako smatra da nema potrebe zatražiti dodatne informacije ili, ako je to primjenjivo, nakon primitka dodatnih informacija koje je zatražila, Komisija u roku od 20 tjedana od primitka zahtjeva odnosno od primitka dodatnih informacija pokreće postupak za donošenje zatražene izmjene ili obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev o razlozima zbog kojih to neće učiniti.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 23., Komisija i države članice se na zahtjev uzajamno obavješćuju o mjerama poduzetima u skladu s ovom Uredbom te si uzajamno dostavljaju sve relevantne informacije kojima raspolažu u vezi s ovom Uredbom, a posebno informacije o izdanim i odbijenim dozvolama.

2.   Relevantne informacije o izdanim i odbijenim dozvolama sadržavaju barem vrstu odluke, razloge za odluku ili njihov sažetak, imena primatelja i, ako nisu u pitanju iste osobe, imena krajnjih korisnika kao i predmetne robe.

3.   Države članice izdaju, ako je moguće u suradnji s Komisijom, javno godišnje izvješće o radu, u kojem se navode informacije o broju zaprimljenih zahtjeva, o robi i zemljama obuhvaćenima tim zahtjevima te o odlukama koje su donijele u vezi s tim zahtjevima. To izvješće ne uključuje informacije čije otkrivanje neka od država članica smatra suprotnim ključnim interesima vlastite sigurnosti.

4.   Komisija izrađuje godišnje izvješće koje sadržava godišnja izvješća o radu iz stavka 3. To se godišnje izvješće objavljuje.

5.   Osim u pogledu dostavljanja informacija navedenih u stavku 2. tijelima ostalih država članica i Komisiji, ovim člankom ne dovode se u pitanje primjenjiva nacionalna pravila o povjerljivosti i profesionalnoj tajni.

6.   Odbijanje izdavanja dozvole, ako se temelji na nacionalnoj zabrani donesenoj u skladu s člankom 14. stavkom 1., ne predstavlja dozvolu odbijenu u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovog članka.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 24. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 16. prosinca 2016. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 24. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 24. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu ili Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskoga parlamenta ili Vijeća.

1.   Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.   Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 29. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

1.   Uspostavlja se Koordinacijska skupina za borbu protiv mučenja kojom predsjedava predstavnik Komisije. Svaka država članica imenuje predstavnika u tu skupinu.

2.   Koordinacijska skupina za borbu protiv mučenja razmatra sva pitanja u vezi s primjenom ove Uredbe, uključujući, bez ograničenja, razmjenu informacija o administrativnim praksama i sva pitanja koja može postaviti ili predsjednik ili predstavnik države članice.

3.   Koordinacijska skupina za borbu protiv mučenja može se, kad god to smatra potrebnim, savjetovati s izvoznicima, brokerima, pružateljima tehničke pomoći i ostalim relevantnim dionicima na koje se ova Uredba odnosi.

4.   Komisija u pisanom obliku Europskom parlamentu podnosi godišnje izvješće o aktivnostima, provjerama i savjetovanjima Koordinacijske skupine za borbu protiv mučenja.

Godišnje se izvješće sastavlja vodeći računa o tome da se ne ugroze poslovni interesi fizičkih ili pravnih osoba. Rasprave u Koordinacijskoj skupini za borbu protiv mučenja povjerljive su.

1.   Do 31. srpnja 2020. i svakih pet godina nakon toga Komisija preispituje provedbu ove Uredbe te Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja iscrpno izvješće o provedbi i učinku ove Uredbe, koje može sadržavati prijedloge njezine izmjene. Preispitivanjem će se ocijeniti potreba za uvrštavanjem aktivnosti državljana Unije u inozemstvu. Države članice Komisiji pružaju sve potrebne informacije za tog pripremu tog izvješća.

2.   Posebni odjeljci izvješća obuhvaćaju sljedeće točke:

1.   Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe te poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.   Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svim izmjenama koje utječu na pravila o sankcijama o kojima su obavijestile u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1236/2005.

1.   Ova Uredba ima jednako teritorijalno područje primjene kao Ugovori, osim članka 3. stavka 1. prvog podstavka, članka 4. stavka 1. prvog podstavka, članaka 5., 11., 13., 14., 16. i 18., članka 20. stavaka od 1. do 4. te članka 22, koji se primjenjuju na:

2.   Za potrebe ove Uredbe Ceuta, Helgoland i Melilla smatraju se dijelom carinskoga područja Unije.

EUROPSKA UNIJA

DOZVOLA UVOZ/IZVOZ ROBE ZA MUČENJE

1 Podnositelj zahtjeva (puno ime, adresa, carinski broj) Vrsta

DOZVOLA ZA UVOZ ILI IZVOZ ROBEKOJA BI SE MOGLAKORISTITI ZA MUČENJE(UREDBA (EU) 2019/125 )

2 Primatelj (puno ime i adresa)

3 Dozvola br.

Uvoz Izvoz

4 Datum isteka:

5 Službenik/predstavnik (ako nije podnositelj zahtjeva)

6 Zemlja u kojoj se roba nalazi

Oznaka

7 Zemlja odredišta

Oznaka

8 Država članica gdje će se provesti carinski postupak

9 Krajnji korisnik (puno ime i adresa)

Nadležno tijelo

10 Opis predmeta

11 Predmetbr. 1

12 Oznaka KN

13 Količina

14 Posebni zahtjevi i uvjeti

10 Opis predmeta

11 Predmetbr. 2

12 Oznaka KN

13 Količina

14 Posebni zahtjevi i uvjeti

10 Opis predmeta

11 Predmetbr. 3

12 Oznaka KN

13 Količina

14 Posebni zahtjevi I uvjeti

15 Dolje potpisani potvrđuie da je u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/125 i prema uvjetima i postupcima iz ovog obrasca i priloga u vezi s njime, nadležno tijelo odobrilo [uvoz] [izvoz] (izbrisati nepotrebno) robe opisane u polju 10.

16 Broj priloga

Sastavljeno (mjesto, datum)

Ime (štampano ili velikim slovima)

Potpis: (Pečat nadležnog tijela)

Napomena: U prvom dijelu stupca 17. upište dostupnu količinu, a u drugom dijelu stupca 17. količinu oduzetu u postupku

3 Dozvola br.

11 Predmet br.

Odobrenie

17 Neto količina (neto masa/ostale jedinice s naznakom jedinice)

18 Carinski document (vrsta i broj) i datum oduzimanja

19 Država članica, ime i potpis, pečat o oduzimanju

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

„Dozvola za uvoz ili izvoz robe koja bi se mogla koristiti za mučenje (Uredba (EU) 2019/125)”,

EUROPSKA UNIJA

1

1. Broker koji podnosi zahtjev (puno ime i adresa)

DOZVOLA ZA PRUŽANJE BROKERSKIH USLUGA POVEZANIH S ROBOM KOJA BI SE MOGLA KORISTITI ZA MUČENJE ILI IZVRŠENJE SMRTNE KAZNE (UREDBA (EU) 2019/125)

Dozvola za brokerske usluge (Uredba (EU) 2019/125)

2. Fizička osoba ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koje izvozi robu iz predmetne treće zemlje u treću zemlju odredišta (puno ime i adresa)

3. Broj dozvole

pojedinačna dozvola globalno dozvola

4. Datum isteka

5. Primatelj u trećoj zemlji odredišta (puno ime i adresa)

krajnji korisnik distributer ostalo

6. Treća zemlja u kojoj se nalazi roba

Oznaka zemlje

7. Treća zemlja odredišta

Oznaka zemlje

8. Krajnji korisnik ili distributer u trećoj zemlji odredišta (puno ime i adresa) ako se razlikuje od primatelja

krajnji korisnik distributer

9. Država članica u kojoj broker ima boravište ili poslovni nastan

Ako takva država članica ne postoji, država članica čiji je broker državljanin ili osnovana pravna osoba, subjekt ili tijelo

1

10. Uključene treće strane (npr. agent)

Nadležno tijelo koje izdaje dozvolu

11. Krajnja namjena (prema potrebi)

12. Precizne informacije o lokaciji robe u trećoj zemlji u kojoj se roba nalazi

13. Opis predmeta

14. Broj predmeta 1

15. Oznaka HS

16. Količina

17. Valuta i vrijednost

13. Opis predmeta

14. Broj predmeta 2

15. Oznaka HS

16. Količina

17. Valuta i vrijednost

13. Opis predmeta

14. Broj predmeta 3

15. Oznaka HS

16. Količina

17. Valuta i vrijednost

18. Posebni zahtjevi i uvjeti

19. Dolje potpisani potvrđuje da je nadležno tijelo, u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/125 te uz poštovanje zahtjeva, uvjeta i procedura navedenih u ovom obrascu i pripadajućem(-im) privitku(-cima), odobrilo brokerske usluge u vezi s robom opisanom u polju 13.

20. Broj privitaka

Sastavljeno u (mjesto, datum)

Ime (otipkano ili velikim slovima)

Potpis (pečat nadležnog tijela koje je izdalo dozvolu)

EUROPSKA UNIJA

Izvješće o upotrebi odobrenih količina

DOZVOLA ZA PRUŽANJE BROKERSKIH USLUGA POVEZANIH S ROBOM KOJA BI SE MOGLA KORISTITI ZA MUČENJE ILI IZVRŠENJE SMRTNE KAZNE (UREDBA (EU) 2019/125)

Napomena: U dijelu 1. stupca 21. upišite količinu koja je još dostupna, a u dijelu 2. stupca 21. količinu koja se ovom prilikom oduzima

3. Broj dozvole

14. Broj predmeta

21. Neto količina (neto masa ili druga jedinica) uz naznaku jedinice

22. Datum oduzimanja

23. Referentni dokument (država, vrsta, broj)

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

1.

2.

„Dozvola za pružanje brokerskih usluga povezanih s robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne ili mučenje (Uredba (EU) 2019/125 Europskog parlamenta i Vijeća (1))”.

EUROPSKA UNIJA

1

1. Pružatelj tehničke pomoći koji podnosi zahtjev (puno ime i adresa)

DOZVOLA ZA PRUŽANJE TEHNIČKE POMOĆI POVEZANE S ROBOM KOJA BI SE MOGLA KORISTITI ZA MUČENJE ILI IZVRŠENJE SMRTNE KAZNE (UREDBA (EU) 2019/125)

Dozvola za tehničku pomoć (Uredba (EU) 2019/125)

2. Fizička osoba ili pravna osoba, subjekt ili tijelo kojem će se pružiti tehnička pomoć (puno ime i adresa)

3. Broj dozvole

Na temelju članka 3 4 7a 7d

4. Datum isteka

5. Fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo navedeno u polju 2. je

muzej

tijelo kaznenog progona

institucija koja pruža obrazovanje ili osposobljavanje

pružatelj usluga popravka, održavanja i drugih tehničkih usluga povezanih s robom na koju se tehnička pomoć odnosi

proizvođač robe na koju se tehnička pomoć odnosi

nijedno od navedenog. Navedite konkretnu djelatnost fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela navedenog u polju 2.

6. Treća zemlja ili država članica u koju će tehnička pomoć biti pružena (ime i oznaka)

7. Ova se dozvola primjenjuje na

jednokratno pružanje tehničke pomoći

tehničku pomoć koja se pruža tijekom određenog razdoblja. Navedite konkretno razdoblje:

8. Država članica u kojoj pružatelj tehničke pomoći ima boravište ili poslovni nastan

Ako takva država članica ne postoji, država članica čiji je pružatelj tehničke pomoći državljanin ili osnovana pravna osoba, subjekt ili tijelo

1

9. Opis vrste robe na koju se tehnička pomoć odnosi

Nadležno tijelo koje izdaje dozvolu

10. Opis tehničke pomoći za koju je izdana dozvola

11. Ako je osoba, subjekt ili tijelo navedeno u polju 2. osoba, subjekt ili tijelo u trećoj zemlji, tehnička pomoć pružit će se

iz EU-a u tu treću zemlju od strane osoblja u toj trećoj zemlji iz druge treće zemlje (navedite koje)

12. Opis svakog osposobljavanja o upotrebi robe na koju se tehnička pomoć odnosi i koje će se pružiti fizičkoj ili pravnoj osobi, subjektu ili tijelu navedenom u polju 2.

13. Osposobljavanje o upotrebi robe navedene u polju 9. pružit će:

pružatelj tehničke pomoći naveden u polju 1.

treća strana koja djeluje zajedno s pružateljem tehničke pomoći ili u njegovo ime (puno ime i adresa)

14. Posebni zahtjevi i uvjeti

15. Dolje potpisani potvrđuje da je nadležno tijelo, u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/125 te uz poštovanje zahtjeva, uvjeta i procedura navedenih u ovom obrascu i pripadajućem(-im) privitku(-cima), odobrilo pružanje tehničke pomoći u vezi s robom opisanom u polju 9.

16. Broj privitaka

Sastavljeno u (mjesto, datum)

Ime (otipkano ili velikim slovima)

Potpis (pečat nadležnog tijela koje je izdalo dozvolu)

„Dozvola za pružanje tehničke pomoći povezane s robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne ili mučenje (Uredba (EU) 2019/125 Europskog parlamenta i Vijeća (1))”.

1.   Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) osniva se kao agencija Unije.

2.   Cilj je EU-OSHA-e institucijama i tijelima Unije, državama članicama, socijalnim partnerima i drugim akterima uključenima u područje sigurnosti i zdravlja na radu pružati relevantne tehničke, znanstvene i ekonomske informacije te kvalificirano stručno znanje u tom području, kako bi se poboljšalo radno okruženje u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika.

U tu svrhu EU-OSHA unapređuje i širi znanje, za potrebe oblikovanja politika pruža dokaze i usluge, uključujući zaključke koji se temelje na istraživanjima, te olakšava razmjenu znanja među akterima Unije i među nacionalnim akterima te između aktera Unije i nacionalnih aktera.

1.   EU-OSHA ima sljedeće zadaće s obzirom na područja politika iz članka 1. stavka 2. pri čemu u potpunosti poštuje odgovornosti država članica:

2.   Ako su potrebne nove studije i prije donošenja odluka o politikama, institucije Unije uzimaju u obzir stručnost EU-OSHA-e i sve studije koje je EU-OSHA provela u dotičnom području ili koje je u stanju provesti, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

3.   EU-OSHA osigurava da su pružene informacije i alati stavljeni na raspolaganje prilagođeni krajnjim korisnicima. Kako bi postigla taj cilj, EU-OSHA blisko surađuje s nacionalnim kontaktnim točkama iz članka 12. stavka 1., u skladu s člankom 12. stavkom 2.

4.   EU-OSHA može sklapati sporazume o suradnji s drugim relevantnim agencijama Unije kako bi se olakšala i promicala suradnja s njima.

5.   Pri provedbi svojih zadaća EU-OSHA održava bliski dijalog, posebno sa specijaliziranim tijelima, privatnim ili javnim, nacionalnim ili međunarodnim, s javnim tijelima, s akademskim i istraživačkim tijelima i s organizacijama poslodavaca i organizacijama zaposlenika te, ako postoje, s nacionalnim tripartitnim tijelima. Ne dovodeći u pitanje vlastite ciljeve i svrhe, EU-OSHA surađuje s drugim agencijama Unije, a posebno s Eurofoundom i Cedefopom, kako bi se promicale sinergije i komplementarnost s njihovim aktivnostima, izbjegavajući pritom bilo kakvo preklapanje napora.

1.   Upravni odbor sastoji se od:

Svaki od članova iz u točaka od (a) do (d) ima pravo glasa.

Vijeće imenuje članove iz točaka (a), (b) i (c) među članovima i zamjenicima članova Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu.

Članovi iz točke (a) imenuju se na prijedlog država članica. Članovi iz točaka (b) i (c) imenuju se na prijedlog glasnogovornikâ odgovarajućih skupina u Savjetodavnom odboru za sigurnost i zdravlje na radu.

Prijedlozi iz četvrtog podstavka podnose se Vijeću te se podnose Komisiji na znanje.

Komisija imenuje članove iz točke (d).

Nadležni odbor Europskog parlamenta imenuje stručnjaka iz točke (e).

2.   Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti. Zamjenici se imenuju u skladu sa stavkom 1.

3.   Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici određuju se i imenuju na temelju njihova znanja u području sigurnosti i zdravlja na radu, uzimajući u obzir njihove relevantne vještine, kao što su upravljačke, administrativne i proračunske vještine te stručno znanje u području ključnih zadaća EU-OSHA-e kako bi obavljali ulogu djelotvornog nadzora. Sve strane zastupljene u Upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.

4.   Svaki član i njegov zamjenik u trenutku preuzimanja dužnosti potpisuju pisanu izjavu kojom izjavljuju da nisu u sukobu interesa. Svaki član i njegov zamjenik ažuriraju svoju izjavu ako se promijene okolnosti u pogledu bilo kakvog sukoba interesa. EU-OSHA na svojim internetskim stranicama objavljuje izjave i ažuriranja.

5.   Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može obnoviti. Po isteku mandata ili u slučaju ostavke članovi i njihovi zamjenici ostaju na dužnosti do obnove mandata ili dok ih se ne zamijeni.

6.   Predstavnici vlada, organizacija poslodavaca i organizacija zaposlenika čine tri odvojene skupine u Upravnom odboru. Svaka skupina imenuje koordinatora kako bi se poboljšala učinkovitost rasprava unutar svake od skupina i među skupinama. Koordinatori skupina poslodavaca i zaposlenika moraju biti predstavnici odgovarajućih europskih organizacija te ih se može odabrati među imenovanim članovima Upravnog odbora. Koordinatori koji nisu imenovani članovima Upravnog odbora u skladu sa stavkom 1. sudjeluju na sastancima Upravnog odbora, ali nemaju pravo glasa.

1.   Upravni odbor:

2.   Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima se ta delegacija ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Upravni odbor može, kada to zahtijevaju iznimne okolnosti, privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru kao i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje. U takvim slučajevima Upravni odbor delegira te ovlasti na ograničeno razdoblje jednom od predstavnika Komisije kojeg imenuje ili jednom od zaposlenika koji nije izvršni direktor.

1.   Svake godine izvršni direktor u skladu s člankom 11. stavkom 5. točkom (e) ove Uredbe sastavlja nacrt programskog dokumenta koji sadržava višegodišnje i godišnje programe rada u skladu s člankom 32. Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013.

2.   Izvršni direktor Upravnom odboru podnosi nacrt programskog dokumenta iz stavka 1. Nacrt programskog dokumenta se nakon odobrenja Upravnog odbora podnosi Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije 31. siječnja svake godine. Izvršni direktor podnosi ažurirane verzije tog dokumenta u skladu s istim postupkom. Upravni odbor donosi programski dokument uzimajući u obzir mišljenje Komisije.

Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije te ga se prilagođava na odgovarajući način ako je to potrebno.

3.   U višegodišnjem programu rada navodi se opći strateški program, među ostalim ciljevi, očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti, izbjegavajući pritom preklapanje u programiranju s drugim agencijama. U višegodišnjem programu rada navodi se i programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje. Obuhvaća strategiju za odnose s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s člankom 30., aktivnosti povezane s tom strategijom te specifikaciju povezanih resursa.

4.   Godišnji program rada u skladu je s višegodišnjim programom rada iz stavka 3. i obuhvaća:

U njemu se moraju jasno navesti mjere koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom.

5.   Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako se EU-OSHA-i dodijeli nova aktivnost. Upravni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

Svaka velika izmjena godišnjeg programa rada donosi se u skladu s jednakim postupkom kao i prvotni godišnji program rada.

6.   Programiranje resursa ažurira se svake godine. Strateško programiranje ažurira se prema potrebi, te se u njemu posebno bavi rezultatom evaluacije iz članka 28.

Dodjeljivanje nove aktivnosti EU-OSHA-i radi ispunjenja zadaća utvrđenih u članku 2. mora se uzeti u obzir u njezinu programiranju resursa i financijskom programiranju, ne dovodeći u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća („proračunsko tijelo”).

1.   Upravni odbor bira predsjednika i tri zamjenika kako slijedi:

Predsjednik i zamjenici predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom članova Upravnog odbora s pravom glasa.

2.   Mandat predsjednika i zamjenikâ predsjednika traje godinu dana. Njihov se mandat može obnoviti. Ako im članstvo u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum.

1.   Predsjednik saziva sastanke Upravnog odbora.

2.   Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, ali nema pravo glasa.

3.   Upravni odbor održava jedan redovni sastanak godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4.   Upravni odbor na sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi. Predstavnici zemalja Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”) mogu prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrači ako je Sporazumom o EGP-u predviđeno njihovo sudjelovanje u aktivnostima EU-OSHA-e.

5.   EU-OSHA Upravnom odboru pruža usluge tajništva.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 1. točke (b) i (c), članak 7. stavak 1. drugi podstavak i članak 19. stavak 7., Upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

Međutim, za donošenje odluka u okviru godišnjeg programa rada koje imaju proračunske posljedice za nacionalne kontaktne točke također se zahtijeva suglasnost većine članova skupine koji predstavljaju vlade.

2.   Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa, njegov zamjenik ima pravo iskoristiti pravo glasa člana.

3.   Predsjednik sudjeluje u glasovanju.

4.   Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, ali nema pravo glasa.

5.   Poslovnikom Upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, a posebice okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.

1.   Izvršni odbor pomaže Upravnom odboru.

2.   Izvršni odbor:

3.   Prema potrebi, Izvršni odbor može zbog hitnosti donositi određene privremene odluke u ime Upravnog odbora, među ostalim o suspenziji delegiranja ovlasti tijela za imenovanje, u skladu s uvjetima iz članka 5. stavka 2., i o proračunskim pitanjima.

4.   Izvršni odbor sastavljen je od predsjednika Upravnog odbora, tri zamjenika predsjednika, koordinatora triju skupina iz članka 4. stavka 6. te jednog predstavnika Komisije. Svaka skupina iz članka 4. stavka 6. može odrediti do dva zamjenika koji će prisustvovati sastancima Izvršnog odbora u slučaju odsutnosti člana kojeg je imenovala odgovarajuća skupina. Predsjednik Upravnog odbora ujedno je i predsjednik Izvršnog odbora. Izvršni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora, ali nema pravo glasa.

5.   Mandat članova Izvršnog odbora traje dvije godine. Taj se mandat može obnoviti. Mandat člana Izvršnog odbora prestaje danom prestanka njegova članstva u Upravnom odboru.

6.   Izvršni odbor sastaje se triput godišnje. Uz to, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev svojih članova. Nakon svakog sastanka koordinatori triju skupina iz članka 4. stavka 6. ulažu sve napore kako bi članove svoje skupine na pravovremen i transparentan način obavijestili o sadržaju rasprave.

1.   Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje EU-OSHA-om u skladu sa strateškim smjerom koji određuje Upravni odbor, a odgovara Upravnom odboru.

2.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Upravnog odbora i Izvršnog odbora, izvršni direktor neovisan je u izvršavanju svojih dužnosti te ne traži niti prima upute ni od koje vlade te ni od kojeg drugog tijela.

3.   Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

4.   Izvršni direktor pravni je zastupnik EU-OSHA-e.

5.   Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih EU-OSHA-i ovom Uredbom. Izvršni direktor posebno je odgovoran za:

6.   Izvršni direktor odgovoran je i za odlučivanje o tome je li, u svrhu obavljanja zadaća EU-OSHA-e na učinkovit i djelotvoran način, potrebno osnovati ured za vezu u Bruxellesu radi daljnjeg razvoja suradnje EU-OSHA-e s relevantnim institucijama Unije. Za tu odluku zahtijeva se prethodna suglasnost Komisije, Upravnog odbora i dotične države članice. U toj se odluci navodi opseg aktivnosti koje taj ured za vezu treba obavljati tako da se izbjegnu nepotrebni troškovi i bilo kakvo preklapanje administrativnih funkcija EU-OSHA-e.

1.   EU-OSHA uspostavlja mrežu koja obuhvaća:

2.   Države članice redovito obavješćuju EU-OSHA-u o glavnim sastavnicama svojih nacionalnih informativnih mreža za sigurnost i zdravlje na radu, među ostalim o svim institucijama koje bi po njihovu sudu mogle doprinijeti radu EU-OSHA-e, vodeći računa o potrebi osiguravanja najpotpunije moguće pokrivenosti svojega državnog područja.

Nacionalna tijela ili pojedina nacionalna institucija koje države članice odrede za nacionalne kontaktne točke koordiniraju i šalju informacije koje treba dostaviti EU-OSHA-i na nacionalnoj razini, u okviru sporazuma između svake kontaktne točke i EU-OSHA-e, na temelju programa rada koji je donijela EU-OSHA.

Nacionalna tijela ili nacionalna institucija savjetuju se s nacionalnim organizacijama poslodavaca i zaposlenika i uzimaju u obzir njihovo stajalište u skladu s nacionalnim pravom ili praksom.

3.   Teme za koje je utvrđeno da su od posebnog interesa navode se u godišnjem programu rada EU-OSHA-e.

1.   Procjena svih prihoda i rashoda EU-OSHA-e priprema se za svaku financijsku godinu i prikazuje se u proračunu EU-OSHA-e. Financijska godina odgovara kalendarskoj godini.

2.   Proračun EU-OSHA-e mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.

3.   Ne dovodeći u pitanje druga sredstva, u prihode EU-OSHA-e ubrajaju se:

4.   Rashodi EU-OSHA-e uključuju primitke od rada osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja.

1.   Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda EU-OSHA-e za sljedeću financijsku godinu, u koji je uključen i plan radnih mjesta, te ga šalje Upravnom odboru.

Privremeni nacrt procjene temelji se na ciljevima i očekivanim rezultatima dokumenta o godišnjem programiranju iz članka 6. stavka 1. te se njime uzimaju u obzir financijski resursi potrebni za postizanje tih ciljeva i očekivanih rezultata u skladu s načelom izrade proračuna zasnovane na uspješnosti.

2.   Upravni odbor na temelju privremenog nacrta procjene donosi nacrt procjene prihoda i rashoda EU-OSHA-e za sljedeću financijsku godinu i svake ga godine do 31. siječnja šalje Komisiji.

3.   Komisija šalje nacrt procjene proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije. Nacrt procjene stavlja se na raspolaganje i EU-OSHA-i.

4.   Na temelju nacrta procjene Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa kojim će se teretiti opći proračun, koje dostavlja proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

5.   Proračunsko tijelo odobrava odobrena sredstva za doprinos EU-OSHA-i iz općeg proračuna Unije.

6.   Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta EU-OSHA-e.

7.   Proračun EU-OSHA-e donosi Upravni odbor. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije te ga se, prema potrebi, prilagođava na odgovarajući način. Sve izmjene proračuna EU-OSHA-e, uključujući plan radnih mjesta, donose se u skladu s istim postupkom.

8.   Na sve projekte povezane s nekretninama koji mogu imati značajan utjecaj na proračun EU-OSHA-e primjenjuje se Delegirana uredba (EU) br. 1271/2013.

1.   Izvršni direktor izvršava proračun EU-OSHA-e.

2.   Izvršni direktor svake godine šalje proračunskom tijelu sve informacije koje su važne za nalaze postupaka evaluacije.

1.   Računovodstveni službenik EU-OSHA-e šalje privremenu računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N + 1).

2.   EU-OSHA šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N + 1.

3.   Računovodstveni službenik Komisije šalje Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju EU-OSHA-e za godinu N, konsolidiranu s računovodstvenom dokumentacijom Komisije, do 31. ožujka godine N + 1.

4.   Nakon primitka opažanja Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-OSHA-e za godinu N, na temelju članka 246. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 računovodstveni službenik sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju EU-OSHA-e za tu godinu. Izvršni direktor podnosi je Upravnom odboru radi mišljenja.

5.   Upravni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-OSHA-e za godinu N.

6.   Računovodstveni službenik EU-OSHA-e do 1. srpnja godine N+1 šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu zajedno s mišljenjem Upravnog odbora.

7.   Završna računovodstvena dokumentacija za godinu N objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga godine N + 1.

8.   Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu do 30. rujna godine N+1 odgovor na opažanja iz njegova godišnjeg izvješća. Izvršni direktor odgovor šalje i Upravnom odboru.

9.   Izvršni direktor Europskom parlamentu na zahtjev Europskog parlamenta podnosi sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za godinu N u skladu s člankom 109. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013.

10.   Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom prije 15. svibnja godine N + 2, izvršnom direktoru daje razrješnicu u odnosu na izvršenje proračuna za godinu N.

1.   Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su donesena dogovorom među institucijama Unije radi provedbe Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika primjenjuju se na osoblje EU-OSHA-e.

2.   Upravni odbor donosi odgovarajuća provedbena pravila radi provedbe Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

1.   Izvršni direktor član je osoblja i zaposlen je kao član privremenog osoblja EU-OSHA-e u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.   Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor s popisa kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira.

Odabranog kandidata poziva se da podnese izjavu pred Europskim parlamentom i da odgovori na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu. Ta razmjena stajališta ne smije prouzročiti nepotrebnu odgodu imenovanja.

Za potrebe sklapanja ugovora o radu s izvršnim direktorom EU-OSHA-u zastupa predsjednik Upravnog odbora.

3.   Mandat izvršnoga direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja Komisija provodi ocjenjivanje u kojem se uzimaju u obzir evaluacija rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazovi EU-OSHA-e.

4.   Upravni odbor, uzimajući u obzir ocjenjivanje iz stavka 3., može mandat izvršnog direktora produljiti jednom, za najviše pet godina.

5.   Izvršni direktor kojem je produljen mandat ne smije na kraju posljednjeg mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

6.   Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo odlukom Upravnog odbora. U svojoj odluci Upravni odbor mora uzeti u obzir Komisijinu ocjenu rada izvršnog direktora, kako je navedeno u stavku 3.

7.   Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

1.   EU-OSHA može angažirati upućene nacionalne stručnjake ili drugo osoblje koje nije zaposleno u EU-OSHA-i.

2.   Upravni odbor donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u EU-OSHA-u.

1.   EU-OSHA je agencija Unije. Ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj državi članici EU-OSHA uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju nacionalnog prava. Posebno, EU-OSHA može stjecati pokretnine i nekretnine i raspolagati njima te biti stranka u sudskim postupcima.

3.   Sjedište je EU-OSHA-e u Bilbau.

4.   EU-OSHA može osnovati ured za vezu u Bruxellesu radi daljnjeg razvoja svoje suradnje s relevantnim institucijama Unije u skladu s člankom 11. stavkom 6.

1.   Na EU-OSHA-u se primjenjuju odredbe utvrđene u Uredbi Vijeća br. 1 (10).

2.   Usluge prevođenja potrebne za rad EU-OSHA-e pruža Prevoditeljski centar.

1.   EU-OSHA svoje zadaće obavlja uz visoku razinu transparentnosti.

2.   Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11) primjenjuje se na dokumente koji su u posjedu EU-OSHA-a.

3.   Upravni odbor u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

4.   Obrada osobnih podataka koju obavlja EU-OSHA podliježe Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Upravni odbor u roku od šest mjeseci od svojeg prvog sastanka utvrđuje mjere kojima EU-OSHA primjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725, uključujući one o imenovanju službenika za zaštitu podataka. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

1.   Radi lakše borbe protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti iz Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13), EU-OSHA do 21. kolovoza 2019. pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (14) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike EU-OSHA-e na temelju predloška iz Priloga tom sporazumu.

2.   Revizorski sud ima ovlast provoditi reviziju, na temelju dokumenata i inspekcija na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije od EU-OSHA-e.

3.   OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere na terenu i inspekcije na terenu, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava, odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji je financirala EU-OSHA, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15).

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi EU-OSHA-e o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke EU-OSHA-e o dodjeli bespovratnih sredstava sadržavaju odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u izričito daju ovlasti za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

1.   Ugovorna odgovornost EU-OSHA-e uređena je pravom koje se primjenjuje na dotični ugovor.

2.   Sud Europske unije („Sud”) nadležan je za donošenje odluka na temelju bilo koje klauzule o arbitraži koja je sadržana u ugovoru koji je sklopila EU-OSHA.

3.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti EU-OSHA u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju su prouzročili njezini odjeli ili osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.

4.   Sud je nadležan u pogledu naknade štete kako je navedeno u stavku 3.

5.   Osobna odgovornost osoblja prema EU-OSHA-i uređena je odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju i u Uvjetima zaposlenja ostalih službenika.

1.   U skladu s člankom 29. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013 EU-OSHA provodi ex ante i ex post evaluacije onih programa i aktivnosti koji povlače za sobom znatnu potrošnju.

2.   Komisija do 21. veljače 2024. i svakih pet godina nakon toga osigurava provedbu evaluacije u skladu sa smjernicama Komisije za ocjenjivanje rada EU-OSHA-e s obzirom na njezine ciljeve, mandat i zadaće. Komisija se tijekom evaluacije savjetuje s članovima Upravnog odbora i drugim glavnim dionicima. Evaluacija je posebno usmjerena na moguću potrebu za izmjenom mandata EU-OSHA-e i na financijske implikacije svih takvih izmjena.

3.   Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravni odbor o nalazima evaluacije. Nalazi evaluacije se objavljuju.

1.   U mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi te ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, EU-OSHA može surađivati s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama.

U tu svrhu EU-OSHA, podložno odobrenju Upravnog odbora i nakon odobrenja Komisije, može utvrditi radne dogovore s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama. Tim se dogovorima ne stvaraju pravne obveze za Uniju ili države članice.

2.   EU-OSHA je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja koje su u tu svrhu sklopile sporazume s Unijom.

U skladu s odgovarajućim odredbama sporazuma navedenih u prvom podstavku izrađuju se dogovori u kojima se posebno navodi priroda, opseg i način na koji će dotične treće zemlje sudjelovati u radu EU-OSHA-e, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama EU-OSHA-e, financijskim doprinosima i osoblju. U pogledu pitanja povezanih s osobljem ti dogovori moraju u svakom slučaju biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

3.   Upravni odbor donosi strategiju za odnose s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u pogledu pitanja za koja je nadležna EU-OSHA.

1.   Potrebni dogovori u pogledu smještaja EU-OSHA-e u državi članici domaćinu te objekti i oprema koje ta država članica treba dati na raspolaganje i posebna pravila koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje i članove njihovih obitelji utvrđuju se u sporazumu o sjedištu između EU-OSHA-e i države članice domaćina u kojoj se sjedište nalazi.

2.   Država članica domaćin EU-OSHA-e osigurava potrebne uvjete za rad EU-OSHA-e, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje te prikladnu prometnu povezanost.

1.   Direktoru EU-OSHA-e, imenovanom na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 2062/94, dodjeljuju se za preostalo razdoblje njegova mandata odgovornosti izvršnog direktora predviđene u članku 11. ove Uredbe. Ostali uvjeti njegova ugovora ostaju nepromijenjeni.

2.   U slučaju da je u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe u tijeku postupak odabira i imenovanja izvršnog direktora, do dovršetka tog postupka primjenjuje se članak 11. Uredbe (EZ) br. 2062/94.

3.   Ova Uredba ne utječe na prava i obveze osoblja koje je zaposleno u skladu s Uredbom (EZ) br. 2062/94. Njihovi ugovori o radu mogu se produljiti na temelju ove Uredbe, u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika.

Zadržava se svaki ured EU-OSHA-e za vezu koji je aktivan u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe.

1.   Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) osniva se kao agencija Unije.

2.   Cilj Eurofounda jest pružanje potpore Komisiji, drugim institucijama, tijelima i agencijama Unije, državama članicama i socijalnim partnerima pri oblikovanju i provedbi politika koje se odnose na poboljšanje životnih i radnih uvjeta, osmišljavanju politika zapošljavanja i promicanju socijalnog dijaloga.

U tu svrhu Eurofound unapređuje i širi znanje, za potrebe oblikovanja politika pruža dokaze i usluge, uključujući zaključke koji se temelje na istraživanjima, te olakšava razmjenu znanja među akterima Unije i među nacionalnim akterima te između aktera Unije i nacionalnih aktera.

1.   Eurofound ima sljedeće zadaće s obzirom na područja politika iz članka 1. stavka 2. pri čemu u potpunosti poštuje odgovornosti država članica:

2.   Ako su potrebne nove studije i prije donošenja odluka o politikama, institucije Unije uzimaju u obzir stručnost Eurofounda i sve studije koje je Eurofound proveo u dotičnom području ili koje je u stanju provesti, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

3.   Eurofound može sklapati sporazume o suradnji s drugim relevantnim agencijama Unije kako bi se olakšala i promicala suradnja s njima.

4.   Pri provedbi svojih zadaća Eurofound održava bliski dijalog, posebno sa specijaliziranim tijelima, privatnim ili javnim, nacionalnim ili međunarodnim, s javnim tijelima, s akademskim i istraživačkim tijelima i s organizacijama poslodavaca i organizacijama zaposlenika te, ako postoje, s nacionalnim tripartitnim tijelima. Ne dovodeći u pitanje vlastite ciljeve i svrhe, Eurofound surađuje s drugim agencijama Unije, a posebno s EU-OSHA-om i Cedefopom, kako bi se promicale sinergije i komplementarnost s njihovim aktivnostima, izbjegavajući pritom bilo kakvo preklapanje napora.

1.   Upravni odbor sastoji se od:

Svaki od članova iz točaka od (a) do (d) ima pravo glasa.

Vijeće imenuje članove iz točaka (a), (b) i (c) na temelju kandidata koje su predložile države članice, odnosno europske organizacije poslodavaca i europske organizacije zaposlenika.

Komisija imenuje članove iz točke (d).

Nadležni odbor Europskog parlamenta imenuje stručnjaka iz točke (e).

2.   Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti. Zamjenici se imenuju u skladu sa stavkom 1.

3.   Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici određuju se i imenuju na temelju njihova znanja u području socijalnih i radnih politika, uzimajući u obzir njihove relevantne vještine, kao što su upravljačke, administrativne i proračunske vještine te stručno znanje u području ključnih zadaća Eurofounda kako bi obavljali ulogu djelotvornog nadzora. Sve strane zastupljene u Upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.

4.   Svaki član i njegov zamjenik u trenutku preuzimanja dužnosti potpisuju pisanu izjavu kojom izjavljuju da nisu u sukobu interesa. Svaki član i njegov zamjenik ažuriraju svoju izjavu ako se promijene okolnosti u pogledu bilo kakvog sukoba interesa. Eurofound na svojim internetskim stranicama objavljuje izjave i ažuriranja.

5.   Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može obnoviti. Po isteku mandata ili u slučaju ostavke članovi i njihovi zamjenici ostaju na dužnosti do obnove mandata ili dok ih se ne zamijeni.

6.   Predstavnici vlada, organizacija poslodavaca i organizacija zaposlenika čine tri odvojene skupine unutar Upravnog odbora. Svaka skupina imenuje koordinatora kako bi se poboljšala učinkovitost rasprava unutar svake od skupina i među skupinama. Koordinatori skupina poslodavaca i zaposlenika moraju biti predstavnici odgovarajućih europskih organizacija te ih se može odabrati među imenovanim članovima Upravnog odbora. Koordinatori koji nisu imenovani članovima Upravnog odbora u skladu sa stavkom 1. sudjeluju na sastancima Upravnog odbora, ali nemaju pravo glasa.

1.   Upravni odbor: