ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 21 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 62. |
Sadržaj |
|
II. Nezakonodavni akti |
Stranica |
|
|
MEĐUNARODNI SPORAZUMI |
|
|
* |
||
|
|
||
|
|
UREDBE |
|
|
* |
Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/103 оd 23. siječnja 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 u pogledu pojašnjenja, usklađivanja i pojednostavnjenja kao i jačanja određenih posebnih mjera zaštite zračnog prometa ( 1 ) |
|
|
|
ODLUKE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
|
AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA |
|
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
MEĐUNARODNI SPORAZUMI
24.1.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 21/1 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/102
od 25. lipnja 2018.
o potpisivanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, i privremenoj primjeni Protokola uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 217. u vezi s člankom 218. stavkom 5.,
uzimajući u obzir Akt o pristupanju Republike Hrvatske, a posebno njegov članak 6. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane (1) („Sporazum”), potpisan je u Bruxellesu 20. studenoga 1995. Sporazum je stupio na snagu 1. lipnja 2000. |
(2) |
Republika Hrvatska postala je država članica Europske unije 1. srpnja 2013. |
(3) |
U skladu s člankom 6. stavkom 2. Akta o pristupanju Republike Hrvatske, pristupanje Republike Hrvatske Sporazumu dogovara se sklapanjem protokola uz Sporazum između Vijeća, koje odlučuje jednoglasno u ime država članica, i Države Izraela. |
(4) |
Vijeće je 14. rujna 2012. ovlastilo Komisiju da otvori pregovore s Državom Izraelom. Pregovori su uspješno zaključeni parafiranjem Protokola 28. rujna 2017. |
(5) |
Člankom 7. stavkom 3. Protokola predviđa se njegova privremena primjena prije njegova stupanja na snagu. |
(6) |
Protokol bi trebalo potpisati, podložno njegovu sklapanju, i primjenjivati na privremenoj osnovi, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odobrava se potpisivanje, u ime Unije i njezinih država članica, Protokola uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, podložno sklapanju Protokola.
Tekst Protokola priložen je ovoj Odluci.
Članak 2.
Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Protokola u ime Unije i njezinih država članica.
Članak 3.
Protokol se primjenjuje na privremenoj osnovi s učinkom od 1. srpnja 2013., u skladu s njegovim člankom 7. stavkom 3., do okončanja postupaka potrebnih za njegovo sklapanje.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 25. lipnja 2018.
Za Vijeće
Predsjednica
F. MOGHERINI
24.1.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 21/3 |
PROTOKOL
uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji
KRALJEVINA BELGIJA,
REPUBLIKA BUGARSKA,
ČEŠKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA DANSKA,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,
REPUBLIKA ESTONIJA,
IRSKA,
HELENSKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,
FRANCUSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA HRVATSKA,
TALIJANSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA CIPAR,
REPUBLIKA LATVIJA,
REPUBLIKA LITVA,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,
MAĐARSKA,
REPUBLIKA MALTA,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA,
REPUBLIKA AUSTRIJA,
REPUBLIKA POLJSKA,
PORTUGALSKA REPUBLIKA,
RUMUNJSKA,
REPUBLIKA SLOVENIJA,
SLOVAČKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA FINSKA,
KRALJEVINA ŠVEDSKA
UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,
ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”, koje zastupa Vijeće Europske unije, i
EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija”,
s jedne strane, i
DRŽAVA IZRAEL, dalje u tekstu „Izrael”,
s druge strane,
dalje u tekstu zajednički „ugovorne stranke” za potrebe ovog Protokola,
BUDUĆI DA je Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, („Sporazum”) potpisan u Bruxellesu 20. studenoga 1995. te je stupio na snagu 1. lipnja 2000.;
BUDUĆI DA je Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan u Bruxellesu 9. prosinca 2011. te je stupio na snagu 1. srpnja 2013.;
BUDUĆI DA na temelju članka 6. stavka 2. Akta o pristupanju Republike Hrvatske, njezino pristupanje Sporazumu treba dogovoriti sklapanjem protokola uz Sporazum;
BUDUĆI DA su održana savjetovanja na temelju članka 21. stavka 2. Sporazuma kako bi se osiguralo da su uzeti u obzir zajednički interesi Unije i Izraela,
SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:
Članak 1.
Republika Hrvatska pristupa kao stranka Euromediteranskom sporazumu o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, i donosi odnosno prima na znanje, na isti način kao i ostale države članice Unije, tekstove Sporazuma, kao i zajedničkih izjava, izjava i razmjena pisama.
POGLAVLJE I.
IZMJENE TEKSTA SPORAZUMA, UKLJUČUJUĆI NJEGOVE PRILOGE I PROTOKOLE
Članak 2.
Poljoprivredni proizvodi, prerađeni poljoprivredni proizvodi i proizvodi ribarstva
Tablica 2. priložena Protokolu 1. uz Sporazum mijenja se tablicom u Prilogu ovom Protokolu.
Članak 3.
Pravila o podrijetlu
Protokol 4. mijenja se kako slijedi:
1. |
Prilog IV.a zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG IV.a TEKST IZJAVE NA RAČUNU Izjava na računu, čiji se tekst nalazi u nastavku, mora biti sastavljen u skladu s bilješkama. Međutim, bilješke nije potrebno navesti. Bugarska verzija Износителят на продуктите, обхванати от този документ (митническо разрешение № … (1)) декларира, че освен където е отбелязано друго, тези продукти са с … преференциален произход (2). Španjolska verzija El exportador de los productos incluidos en el presente documento [autorización aduanera n.o … (1)] declara que, salvo indicación expresa en sentido contrario, estos productos gozan de un origen preferencial … (2). Češka verzija Vývozce výrobků uvedených v tomto dokumentu (číslo povolení … (1)) prohlašuje, že kromě zřetelně označených mají tyto výrobky preferenční původ v … (2). Danska verzija Eksportøren af varer, der er omfattet af nærværende dokument, (toldmyndighedernes tilladelse nr. … (1)), erklærer, at varerne, medmindre andet tydeligt er angivet, har præferenceoprindelse i … (2). Njemačka verzija Der Ausführer (Ermächtigter Ausführer; Bewilligungs-Nr. … (1)) der Waren, auf die sich dieses Handelspapier bezieht, erklärt, dass diese Waren, soweit nicht anders angegeben, präferenzbegünstigte … (2) Ursprungswaren sind. Estonska verzija Käesoleva dokumendiga hõlmatud toodete eksportija (tolli luba nr … (1)) deklareerib, et need tooted on … (2) sooduspäritoluga, välja arvatud juhul, kui on selgelt näidatud teisiti. Grčka verzija Ο εξαγωγέας των προϊόντων που καλύπτονται από το παρόν έγγραφο [άδεια τελωνείου υπ' αριθ. … (1)] δηλώνει ότι, εκτός εάν δηλώνεται σαφώς άλλως, τα προϊόντα αυτά είναι προτιμησιακής καταγωγής … (2). Engleska verzija The exporter of the products covered by this document (customs authorisation No … (1)) declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of … (2) preferential origin. Francuska verzija L'exportateur des produits couverts par le présent document [autorisation douanière no … (1)] déclare que, sauf indication claire du contraire, ces produits ont l'origine préférentielle … (2). Hrvatska verzija Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br. … (1)) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi … (2) preferencijalnog podrijetla. Talijanska verzija L'esportatore delle merci contemplate nel presente documento [autorizzazione doganale n. … (1)] dichiarache, salvo indicazione contraria, le merci sono di origine preferenziale … (2). Latvijska verzija To produktu eksportētājs, kuri ietverti šajā dokumentā (muitas atļauja Nr. … (1)), deklarē, ka, izņemot tur, kur ir citādi skaidri noteikts, šiem produktiem ir preferenciāla izcelsme … (2). Litavska verzija Šiame dokumente išvardintų produktų eksportuotojas (muitinės liudijimo Nr … (1)) deklaruoja, kad, jeigu kitaip nenurodyta, tai yra … (2) preferencinės kilmės produktai. Mađarska verzija A jelen okmányban szereplő áruk exportőre (vámfelhatalmazási szám: … (1)) kijelentem, hogy egyértelmű eltérő jelzés hiányában az áruk preferenciális … (2) származásúak. Malteška verzija L-esportatur tal-prodotti koperti b'dan id-dokument (awtorizzazzjoni tad-dwana nru … (1)) jiddikjara li, ħlief fejn indikat b'mod ċar li mhux hekk, dawn il-prodotti huma ta' oriġini preferenzjali … (2). Nizozemska verzija De exporteur van de goederen waarop dit document van toepassing is (douanevergunning nr. … (1)), verklaart dat, behoudens uitdrukkelijke andersluidende vermelding, deze goederen van preferentiële …oorsprong zijn (2). Poljska verzija Eksporter produktów objętych tym dokumentem (upoważnienie władz celnych nr … (1)) deklaruje, że z wyjątkiem gdzie jest to wyraźnie określone, produkty te mają … (2) preferencyjne pochodzenie. Portugalska verzija O abaixo-assinado, exportador dos produtos abrangidos pelo presente documento [autorização aduaneira n.o … (1)], declara que, salvo indicação expressa em contrário, estes produtos são de origem preferencial … (2). Rumunjska verzija Exportatorul produselor ce fac obiectul acestui document [autorizația vamală nr. … (1)] declară că, exceptând cazul în care în mod expres este indicat altfel, aceste produse sunt de origine preferențială … (2). Slovenska verzija Izvoznik blaga, zajetega s tem dokumentom (pooblastilo carinskih organov št. … (1)) izjavlja, da, razen če ni drugače jasno navedeno, ima to blago preferencialno poreklo … (2). Slovačka verzija Vývozca výrobkov uvedených v tomto dokumente (číslo povolenia … (1)) vyhlasuje, že okrem zreteľne označených, majú tieto výrobky preferenčný pôvod v … (2). Finska verzija Tässä asiakirjassa mainittujen tuotteiden viejä (tullin lupa nro … (1)) ilmoittaa, että nämä tuotteet ovat, ellei toisin ole selvästi merkitty, etuuskohteluun oikeutettuja … (2) alkuperätuotteita. Švedska verzija Exportören av de varor som omfattas av detta dokument (tullmyndighetens tillstånd nr … (1)) försäkrar att dessa varor, om inte annat tydligt markerats, har förmånsberättigande … ursprung (2). Hebrejska verzija
… (3) (Mjesto i datum) … (4) (Potpis izvoznika; dodatno mora biti čitko navedeno ime osobe koja je potpisala izjavu) (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (1) Kada izjavu na računu izdaje ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (2) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (3) Ovi se navodi mogu ispustiti ako su podaci sadržani u samoj ispravi." (4) Vidjeti članak 22. stavak 5. Protokola. Ako se od izvoznika ne zahtijeva potpis, izuzeće od obveze potpisivanja znači i izuzeće od obveze navođenja imena potpisnika." ”. |
2. |
Prilog IV.b. zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG IV.b TEKST IZJAVE NA RAČUNU EUR-MED Izjava na računu EUR-MED, čiji se tekst nalazi u nastavku, mora biti sastavljen u skladu s bilješkama. Međutim, bilješke nije potrebno navesti. Bugarska verzija Износителят на продуктите, обхванати от този документ (митническо разрешение № … (5)) декларира, че освен където ясно е отбелязано друго, тези продукти са с … преференциален произход (6).
Španjolska verzija El exportador de los productos incluidos en el presente documento [autorización aduanera n.o … (5)] declara que, salvo indicación expresa en sentido contrario, estos productos gozan de un origen preferencial … (6).
Češka verzija Vývozce výrobků uvedených v tomto dokumentu (číslo povolení … (5)) prohlašuje, že kromě zřetelně označených, mají tyto výrobky preferenční původ v … (6).
Danska verzija Eksportøren af varer, der er omfattet af nærværende dokument, (toldmyndighedernes tilladelse nr … (5)), erklærer, at varerne, medmindre andet tydeligt er angivet, har præferenceoprindelse i … (6).
Njemačka verzija Der Ausführer (Ermächtigter Ausführer; Bewilligungs-Nr. … (5)) der Waren, auf die sich dieses Handelspapier bezieht, erklärt, dass diese Waren, soweit nicht anderes angegeben, präferenzbegünstigte … (6) Ursprungswaren sind.
Estonska verzija Käesoleva dokumendiga hõlmatud toodete eksportija (luba nr. … (5)) deklareerib, et need tooted on … (6) sooduspäritoluga, välja arvatud juhul kui on selgelt näidatud teisiti.
Grčka verzija Ο εξαγωγέας των προϊόντων που καλύπτονται από το παρόν έγγραφο (άδεια τελωνείου υπ'αριθ. … (5)) δηλώνει ότι, εκτός εάν δηλώνεται σαφώς άλλως, τα προϊόντα αυτά είναι προτιμησιακής καταγωγής … (6).
Engleska verzija The exporter of the products covered by this document (customs authorization No … (5)) declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of … (6) preferential origin.
Francuska verzija L'exportateur des produits couverts par le présent document (autorisation douanière no … (5)) déclare que, sauf indication claire du contraire, ces produits ont l'origine préférentielle … (6)).
Hrvatska verzija Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br. … (5)) izjavljuje da su, osim ako je to drugačije izričito navedeno, ovi proizvodi … (6) preferencijalnog podrijetla.
Talijanska verzija L'esportatore delle merci contemplate nel presente documento (autorizzazione doganale n. … (5)) dichiara che, salvo indicazione contraria, le merci sono di origine preferenziale … (6).
Latvijska verzija To produktu eksportētājs, kuri ietverti šajā dokumentā (muitas atļauja Nr. … (5)), deklarē, ka, izņemot tur, kur ir citādi skaidri noteikts, šiem produktiem ir preferenciāla izcelsme … (6).
Litavska verzija Šiame dokumente išvardytų produktų eksportuotojas (muitinės liudijimo Nr … (5)) deklaruoja, kad, jeigu kitaip nenurodyta, tai yra … (6) preferencinės kilmės produktai.
Mađarska verzija A jelen okmányban szereplő áruk exportőre (vámfelhatalmazási szám: … (5)) kijelentem, hogy egyértelmű eltérő jelzés hiányában az áruk preferenciális … (6) származásúak.
Malteška verzija L-esportatur tal-prodotti koperti b'dan id-dokument (awtorizzazzjoni tad-dwana nru. … (5)) jiddikjara li, ħlief fejn indikat b'mod ċar li mhux hekk, dawn il-prodotti huma ta' oriġini preferenzjali … (6).
Nizozemska verzija De exporteur van de goederen waarop dit document van toepassing is (douanevergunning nr. … (5)), verklaart dat, behoudens uitdrukkelijke andersluidende vermelding, deze goederen van preferentiële … oorsprong zijn (6).
Poljska verzija Eksporter produktów objętych tym dokumentem (upoważnienie władz celnych nr … (5)) deklaruje, że z wyjątkiem gdzie jest to wyraźnie określone, produkty te mają … (6) preferencyjne pochodzenie.
Portugalska verzija O abaixo-assinado, exportador dos produtos abrangidos pelo presente documento (autorização aduaneira n.o … (5)) declara que, salvo indicação expressa em contrário, estes produtos são de origem preferencial … (6).
Rumunjska verzija Exportatorul produselor ce fac obiectul acestui document (autorizația vamală nr. … (5)) declară că, exceptând cazul în care în mod expres este indicat altfel, aceste produse sunt de origine preferențială … (6).
Slovenska verzija Izvoznik blaga, zajetega s tem dokumentom (pooblastilo carinskih organov št … (5)) izjavlja, da, razen če ni drugače jasno navedeno, ima to blago preferencialno poreklo … (6).
Slovačka verzija Vývozca výrobkov uvedených v tomto dokumente (číslo povolenia … (5)) vyhlasuje, že okrem zreteľne označených, majú tieto výrobky preferenčný pôvod v … (6).
Finska verzija Tässä asiakirjassa mainittujen tuotteiden viejä (tullin lupa n:o … (5)) ilmoittaa, että nämä tuotteet ovat, ellei toisin ole selvästi merkitty, etuuskohteluun oikeutettuja … alkuperätuotteita (6).
Švedska verzija Exportören av de varor som omfattas av detta dokument (tullmyndighetens tillstånd nr. … (5)) försäkrar att dessa varor, om inte annat tydligt markerats, har förmånsberättigande … ursprung (6).
Hebrejska verzija
… (8) (Mjesto i datum) … (9) (Potpis izvoznika; dodatno mora biti čitko navedeno ime osobe koja je potpisala izjavu) (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (5) Kada izjavu na računu sastavlja ovlašteni izvoznik u smislu članka 23. Protokola, broj ovlaštenja tog izvoznika mora biti upisan u ovaj prostor. Kada izjavu na računu ne izdaje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim." (6) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Kada se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 38. Protokola, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava, navođenjem simbola „CM”." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (7) Popuniti ili brisati prema potrebi." (8) Ovi se navodi mogu ispustiti ako su podaci sadržani u samoj ispravi." (9) Vidjeti članak 22. stavak 5. Protokola. Ako se od izvoznika ne zahtijeva potpis, izuzeće od obveze potpisivanja znači i izuzeće od obveze navođenja imena potpisnika." ”. |
POGLAVLJE II.
OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 4.
Izrael se obvezuje da u vezi s ovim proširenjem Unije neće isticati nikakva potraživanja, zahtjeve ili pritužbe te da neće mijenjati ili povući bilo koju koncesiju na temelju članka XXIV. stavka 6. i članka XXVIII. GATT-a iz 1994.
Članak 5.
Unija svojim državama članicama i Izraelu pravovremeno nakon parafiranja ovog Protokola dostavlja verziju Sporazuma na hrvatskom jeziku. Podložno stupanju na snagu ovog Protokola, jezična verzija iz prve rečenice ovog članka postaje vjerodostojna pod istim uvjetima kao i jezične verzije Sporazuma na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i hebrejskom jeziku.
Članak 6.
Ovaj Protokol i njegov Prilog čine sastavni dio Sporazuma.
Članak 7.
1. Ovaj Protokol odobravaju Vijeće Europske unije u ime Unije i njezinih država članica, i Izrael, u skladu sa svojim postupcima. Ugovorne stranke međusobno se obavješćuju o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu. Isprave o odobrenju polažu se kod Glavnog tajništva Vijeća Europske unije.
2. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon datuma kad se sve stranke međusobno obavijeste o završetku postupaka koji su potrebni u tu svrhu.
3. Do datuma stupanja na snagu Protokol se privremeno primjenjuje s učinkom od 1. srpnja 2013.
Članak 8.
Ovaj Protokol sastavljen je u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i hebrejskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
U POTVRDU TOGA u nastavku potpisani opunomoćenici, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Protokol.
Съставено в Брюксел на двадесети декември две хиляди и осемнадесета година.
Hecho en Bruselas, el veinte de diciembre de dos mil dieciocho.
V Bruselu dne dvacátého prosince dva tisíce osmnáct.
Udfærdiget i Bruxelles den tyvende december to tusind og atten.
Geschehen zu Brüssel am zwanzigsten Dezember zweitausendachtzehn.
Kahe tuhande kaheksateistkümnenda aasta detsembrikuu kahekümnendal päeval Brüsselis.
Έγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι Δεκεμβρίου δύο χιλιάδες δεκαοκτώ.
Done in Brussels on the twentieth day of December in the year two thousand and eighteen.
Fait à Bruxelles, le vingt décembre deux mille dix-huit.
Sastavljeno u Bruxellesu dvadesetog prosinca godine dvije tisuće osamnaeste.
Fatto a Bruxelles, addì venti dicembre duemiladiciotto.
Briselē, divi tūkstoši astoņpadsmitā gada divdesmitajā decembrī.
Priimta du tūkstančiai aštuonioliktų metų gruodžio dvidešimtą dieną Briuselyje.
Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizennyolcadik év december havának huszadik napján.
Magħmul fi Brussell, fl-għoxrin jum ta’ Diċembru fis-sena elfejn u tmintax.
Gedaan te Brussel, twintig december tweeduizend achttien.
Sporządzono w Brukseli dnia dwudziestego grudnia roku dwa tysiące osiemnastego.
Feito em Bruxelas, em vinte de dezembro de dois mil e dezoito.
Întocmit la Bruxelles la douăzeci decembrie două mii optsprezece.
V Bruseli dvadsiateho decembra dvetisícosemnásť.
V Bruslju, dne dvajsetega decembra leta dva tisoč osemnajst.
Tehty Brysselissä kahdentenakymmenentenä päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattakahdeksantoista.
Som skedde i Bryssel den tjugonde december år tjugohundraarton.
За държавите-членки
Por los Estados miembros
Za členské státy
For medlemsstaterne
Für die Mitgliedstaaten
Liikmesriikide nimel
Για τα κράτη μέλη
For the Member States
Pour les États membres
Za države članice
Per gli Stati membri
Dalībvalstu vārdā –
Valstybių narių vardu
A tagállamok részéről
Għall-Istati Membri
Voor de lidstaten
W imieniu Państw Członkowskich
Pelos Estados-Membros
Pentru statele membre
Za členské štáty
Za države članice
Jäsenvaltioiden puolesta
För medlemsstaterna
За Европейския съюз
Рог la Unión Europea
Za Evropskou unii
For Den Europæiske Union
Für die Europäische Union
Euroopa Liidu nimel
Για την Ευρωπαϊκή Ένωση
For the European Union
Pour l'Union européenne
Za Europsku uniju
Per l'Unione europea
Eiropas Savienības vārdā –
Europos Sąjungos vardu
Az Európai Unió részéről
Għall-Unjoni Ewropea
Voor de Europese Unie
W imieniu Unii Europejskiej
Pela União Europeia
Pentru Uniunea Europeană
Za Európsku úniu
Za Evropsko unijo
Euroopan unionin puolesta
För Europeiska unionen
За Държавата Израел
Por el Estado de Israel
Za Stát Izrael
For Staten Israel
Für den Staat Israel
Iisraeli Riigi nimel
Για το Κράτος του Ισραήλ
For the State of Israel
Pour l'État d'Israël
Za Državu Izrael
Per lo Stato d'Israele
Izraēlas Valsts vārdā –
Izraelio Valstybės vardu
Izrael Állam részéről
Għall-Istat ta' l-Iżrael
Voor de Staat Israël
W imieniu Państwa Izrael
Pelo Estado de Israel
Pentru Statul Israel
Za Izraelský štát
Za Državo Izrael
Israelin valtion puolesta
För Staten Israel
PRILOG
IZMJENE PROTOKOLA 1. O REŽIMIMA KOJI SE PRIMJENJUJU NA UVOZ U EUROPSKU ZAJEDNICU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA, PRERAĐENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA TE RIBE I PROIZVODA RIBARSTVA PODRIJETLOM IZ DRŽAVE IZRAELA
Koncesijama iz ovog Priloga za proizvode u nastavku zamjenjuju se koncesije koje se trenutačno primjenjuju u okviru Sporazuma o pridruživanju (Protokol 1.). Za sve proizvode koji nisu spomenuti u ovom Prilogu koncesije koje se trenutačno primjenjuju ostaju nepromijenjene.
U tablicu 2. Priloga Protokolu 1. dodaje se sljedeći unos:
„Tablica 2.
Oznaka KN |
Opis |
Smanjenje carina MFN % |
Carinska kvota (neto masa u tonama, osim ako je drukčije naznačeno) |
Sniženje carine MFN za uvoz iznad postojeće carinske kvote (%) |
Posebne odredbe |
2008 70 61 |
Breskve, uključujući nektarine, bez dodanog alkohola, s dodanim šećerom, u neposrednim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg, s masenim udjelom šećera većim od 13 % |
74 % |
555 |
— |
— |
2008 70 92 |
Breskve, uključujući nektarine, bez dodanog alkohola, bez dodanog šećera, u neposrednim pakiranjima neto-mase od najmanje 5 kg |
67 %”. |
UREDBE
24.1.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 21/13 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/103
оd 23. siječnja 2019.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 u pogledu pojašnjenja, usklađivanja i pojednostavnjenja kao i jačanja određenih posebnih mjera zaštite zračnog prometa
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Iskustvo u provedbi Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1998 (2) ukazalo je na potrebu za manjim izmjenama načina provedbe određenih zajedničkih osnovnih standarda. |
(2) |
Potrebno je razjasniti, uskladiti ili pojednostavniti određene posebne mjere zaštite zračnog prometa kako bi se poboljšala pravna jasnoća, standardiziralo zajedničko tumačenje zakonodavstva i pospješila provedba zajedničkih osnovnih standarda zaštite zračnog prometa. |
(3) |
Nadalje, nova postignuća u području funkcioniranja zračnih luka i zračnih prijevoznika, tehnologije i zaštitne opreme koja utječu na promjenu razina prijetnje i rizika kao i razvoj međunarodnih standarda i preporučenih praksi Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) zahtijevaju odgovarajuće izmjene provedbenih pravila. |
(4) |
Izmjene se odnose na mjere u području zaštite zračnih luka, reviziju pravila o provjeri podobnosti kako bi se poboljšala kultura sigurnosti i otpornost, uvođenje i utvrđivanje standarda učinkovitosti te uporaba opreme za otkrivanje eksploziva u obući (SED) i otkrivanje eksplozivnih para (EVD). |
(5) |
Provedbenu uredbu (EU) 2015/1998 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 19. Uredbe (EZ) br. 300/2008, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1998 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu od 1. veljače 2019. Međutim, točke 2., 20., 25., 26., točke od 28. do 38., točke 44. i 45. Priloga ovoj Uredbi primjenjuju se od 31. prosinca 2020.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. siječnja 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 97, 9.4.2008., str. 72.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998 od 5. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa (SL L 299, 14.11.2015., str. 1.).
PRILOG
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1998 mijenja se kako slijedi:
(1) |
točka 1.1.3.4. zamjenjuje se sljedećim:
(*1) Uredba Komisije (EU) br. 1254/2009 od 18. prosinca 2009. o utvrđivanju mjerila na temelju kojih se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa i o donošenju alternativnih mjera zaštite (SL L 338, 19.12.2009., str. 17.).”;" |
(2) |
točka 1.2.3. zamjenjuje se sljedećim: „1.2.3. Zahtjevi za identifikacijske iskaznice zračne luke i identifikacijske iskaznice posade iz Unije 1.2.3.1. Identifikacijska iskaznica posade za člana posade zaposlenog kod zračnog prijevoznika iz Unije i identifikacijska iskaznica zračne luke mogu se izdati samo osobi koja ima operativnu potrebu i koja je uspješno prošla proširenu provjeru podobnosti u skladu s točkom 11.1.3. 1.2.3.2. Identifikacijska iskaznica posade i identifikacijska iskaznica zračne luke izdaju se najduže za razdoblje od pet godina. 1.2.3.3. Identifikacijska iskaznica osobe za koju proširena provjera podobnosti nije zadovoljavajuća odmah se ovisno o slučaju blokira ili povlači i vraća nadležnom tijelu, operatoru ili izdavatelju, prema potrebi. 1.2.3.4. Identifikacijska iskaznica se nosi na vidljivom mjestu, barem kada god se njezin imatelj nalazi u zaštitno ograničenim područjima. Osoba odgovorna za provedbu točke 1.5.1. podtočke (c) provjerava i, ako je primjereno, prijavljuje osobu koja u zaštitno ograničenim područjima, osim područja na kojima se nalaze putnici, ne nosi svoju identifikacijsku iskaznicu na vidljivom mjestu. 1.2.3.5. Identifikacijska se iskaznica bez odlaganja vraća subjektu u sljedećim okolnostima:
1.2.3.6. Izdavatelja iskaznice se odmah obavješćuje o gubitku, krađi ili propustu vraćanja identifikacijske iskaznice. 1.2.3.7. Elektronička se iskaznica nakon vraćanja, isteka, povlačenja ili obavijesti o gubitku, krađi ili propustu vraćanja odmah stavlja izvan snage.”; |
(3) |
točka 1.2.6.3. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(4) |
u točki 1.2.6.3. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Elektroničke identifikacijske iskaznice za vozilo moraju se moći očitavati elektronički u štićenim područjima.”; |
(5) |
točka 1.3.1.1. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:
|
(6) |
u točki 1.3.1.1. dodaju se sljedeće točke (g) i (h):
|
(7) |
na kraju točke 1.3.1.1. dodaje se sljedeća rečenica: „Oprema za SMD i SED može se koristiti samo kao dopunski način pregleda.”; |
(8) |
točka 1.3.1.3. zamjenjuje se sljedećim:
|
(9) |
na kraju točke 3.1.3. dodaje se sljedeća rečenica: „Informacije zabilježene kako je prethodno opisano mogu se pohraniti u elektroničkom obliku.”; |
(10) |
točka 4.0.3. zamjenjuje se sljedećim:
|
(11) |
dodaje se sljedeća točka 4.0.6.:
|
(12) |
točka 4.1.1.2. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:
|
(13) |
u točki 4.1.1.2. dodaju se sljedeće točke (g) i (h):
|
(14) |
točka 4.1.1.9. zamjenjuje se sljedećim:
|
(15) |
točka 4.1.3.1. zamjenjuje se sljedećim:
|
(16) |
briše se točka 4.1.3.2.; |
(17) |
točka 5.0.3. mijenja se kako slijedi:
|
(18) |
dodaje se sljedeća točka 5.0.6.:
|
(19) |
u poglavlju 5. Dodatak 5-A zamjenjuje se sljedećim: „DODATAK 5-A PREDANA PRTLJAGA TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE SE PRIZNAJE DA PRIMJENJUJU STANDARDE ZAŠTITE JEDNAKOVRIJEDNE ZAJEDNIČKIM OSNOVNIM STANDARDIMA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA U pogledu predane prtljage, za sljedeće treće zemlje, kao i druge zemlje i područja na koja se u skladu s člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuje glava VI. dijela trećeg tog Ugovora, priznaje se da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:
Komisija bez odgode obavješćuje mjerodavna tijela država članica ako dobije informacije koje ukazuju na to da standardi zaštite sa znatnim utjecajem na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje više nisu jednakovrijedni zajedničkim osnovnim standardima Unije. Mjerodavna tijela država članica bez odgode se obavješćuju ako Komisija dobije informacije o radnjama, uključujući kompenzacijske mjere, kojima se potvrđuje da je ponovno uspostavljena jednakovrijednost odgovarajućih standarda zaštite koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje. |
(20) |
briše se točka 6.1.3.; |
(21) |
točka 6.8.3.6. podtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:
|
(22) |
dodaje se sljedeća rečenica na kraju točke 6.8.3.6.: „U slučaju objedinjene pošiljke, ACC3 ili regulirani agent iz treće zemlje odobren za zaštitu zračnog prometa EU-a (RA3) koji je obavio objedinjavanje zadržava informacije koje se zahtijevaju kako je prethodno navedeno za svaku pojedinu pošiljku barem do procijenjenog vremena dolaska objedinjene pošiljke u prvu zračnu luku Europske unije ili 24 sata, ovisno što je duže.”; |
(23) |
dodaje se sljedeća točka 6.8.3.8.:
|
(24) |
dodaje se sljedeća točka 6.8.3.9.:
|
(25) |
dodaju se sljedeće točke 11.0.8. i 11.0.9.: 11.0.8. Za potrebe ovog poglavlja ‚radikalizacija’ znači pojava izloženosti ekstremizmu osoba koje usvajaju stavove, gledišta i ideje koje bi mogle dovesti do terorizma. 11.0.9. Za potrebe ovog poglavlja i ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije i nacionalne zakone, pri utvrđivanju pouzdanosti osobe u postupku opisanom u točkama 11.1.3. i 11.1.4. države članice moraju razmotriti barem sljedeće:
Kaznena djela navedena u točki (b) smatraju se diskvalificirajućim kaznenim djelima. (*2) Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (SL L 119, 4.5.2016., str. 132.)." (*3) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).”;" |
(26) |
točka 11.1. zamjenjuje se sljedećim: „11.1. ZAPOŠLJAVANJE 11.1.1. Osobe koje se zapošljavaju za provedbu ili za preuzimanje odgovornosti za provedbu zaštitnog pregleda, kontrole pristupa ili drugih zaštitnih kontrola u zaštitno ograničenom području moraju uspješno proći proširenu provjeru podobnosti. 11.1.2. Osobe koje se zapošljavaju za provedbu ili za preuzimanje odgovornosti za provedbu zaštitnog pregleda, kontrole pristupa ili drugih zaštitnih kontrola u zaštitno ograničenom području ili imaju nepraćen pristup zračnom teretu ili zračnoj pošti, kompanijskoj pošti zračnog prijevoznika, kompanijskim materijalima zračnog prijevoznika, zalihama za opskrbu tijekom leta i zalihama za opskrbu zračne luke za koje se primjenjuju zaštitne kontrole, moraju uspješno proći proširenu ili standardnu provjeru podobnosti. Ako u ovoj Uredbi nije drukčije određeno, o tome treba li obaviti proširenu ili standardnu provjeru podobnosti odlučuje nadležno tijelo u skladu s važećim nacionalnim pravilima. 11.1.3. U skladu s primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim zakonodavstvom, proširena provjera podobnosti obuhvaća najmanje sljedeće:
11.1.4. U skladu s primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim zakonodavstvom, standardna provjera podobnosti obuhvaća sljedeće:
11.1.5. Standardna provjera podobnosti ili točke od (a) do (c) proširene provjere podobnosti dovršavaju se prije početka osposobljavanja osobe u području zaštite što uključuje pristup informacijama koje nisu dostupne javnosti zbog njihove važnosti za sigurnost. Prema potrebi, točka (d) proširene provjere podobnosti dovršava se za osobe prije no što im se dopusti provedba ili preuzimanje odgovornosti za provedbu zaštitnog pregleda, kontrole pristupa ili drugih zaštitnih kontrola. 11.1.6. Proširena ili standardna provjera podobnosti smatra se neuspjelom ako nisu ispunjeni svi elementi iz svake od točaka 11.1.3. i 11.1.4. ili ako u bilo kojem trenutku ti elementi ne pružaju potrebnu razinu jamstva o pouzdanosti osobe. Države članice nastoje uspostaviti odgovarajuće i učinkovite mehanizme radi osiguravanja razmjene informacija na nacionalnoj razini te s drugim državama u svrhu razrade i ocjenjivanja informacija relevantnih za provjeru podobnosti. 11.1.7. Provjere podobnosti moraju biti u skladu s jednim od sljedećih uvjeta:
11.1.8. Postupak zapošljavanja za sve osobe koje se zapošljavaju u skladu s točkama 11.1.1. i 11.1.2. uključuje najmanje pisanu zamolbu i razgovor, u svrhu početne procjene mogućnosti i sposobnosti. 11.1.9. Osobe koje se zapošljavaju za provedbu zaštitnih kontrola moraju imati mentalne i fizičke mogućnosti i sposobnosti koje su potrebne za učinkovito izvođenje njihovih poslova te ih se na početku postupka zapošljavanja mora upoznati s prirodom ovih zahtjeva. Te se mogućnosti i sposobnosti ocjenjuju tijekom postupka zapošljavanja, a prije završetka mogućeg probnog razdoblja. 11.1.10. Evidencije o zapošljavanju, uključujući rezultate svih testova za procjenu, čuvaju se za sve osobe zaposlene u skladu s točkama 11.1.1. i 11.1.2. najmanje tijekom trajanja njihova ugovora o radu. 11.1.11. Kao odgovor na unutarnju prijetnju, ne dovodeći u pitanje sadržaj obuke osoblja i kompetencije navedene u točki 11.2., sigurnosni program operatora i subjekata iz članaka 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 300/2008 uključuje primjerene mjere unutarnje politike i druge povezane mjere kojima se poboljšava svjesnost osoblja i promicanje kulture sigurnosti.; 11.1.12. Provjere podobnosti uspješno dovršene prije 31. prosinca 2020. valjane su do isteka ili najkasnije do 30. lipnja 2023., ovisno o tome što prije nastupi.”; |
(27) |
na kraju točke 11.1.2. dodaje se sljedeća rečenica: „Provjere prije zapošljavanja prestaju važiti do 31. srpnja 2019. Osobe koje su završile provjeru prije zapošljavanja moraju se podvrgnuti provjeri podobnosti najkasnije do 30. lipnja 2020.”; |
(28) |
u točki 11.2.2. podtočka (k) zamjenjuje se sljedećim:
|
(29) |
u točki 11.2.2. dodaje se sljedeća podtočka (l):
|
(30) |
u točki 11.2.3.2. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(31) |
u točki 11.2.3.3. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(32) |
u točki 11.2.3.6. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
(33) |
u točki 11.2.3.7. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
(34) |
u točki 11.2.3.8. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(35) |
u točki 11.2.3.9. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(36) |
u točki 11.2.3.10. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(37) |
u točki 11.2.6.2. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(38) |
u točki 11.2.7. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(39) |
točka 11.3.1. (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
(40) |
točka 11.3.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
(41) |
točka 11.3.3. zamjenjuje se sljedećim:
|
(42) |
u točki 11.4.1. briše se sljedeći stavak: „Rezultati testiranja dostavljaju se osobi i evidentiraju te se mogu uvažiti kao dio postupka ponovne certifikacije ili ponovnog odobravanja.”; |
(43) |
točka 11.4.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
(44) |
točka 11.5.1. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
(45) |
točka 11.6.3.5. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
(46) |
u točki 11.6.5.5. dodaje se sljedeća rečenica: „Parafiranje na svakoj stranici može se zamijeniti elektroničkim potpisom cijelog dokumenta.”; |
(47) |
dodaju se sljedeće točke 12.0.4. i 12.0.5.: 12.0.4. Kada se istodobno upotrebljava nekoliko vrsta zaštitne opreme, svaka vrsta opreme mora biti u skladu s definiranim specifikacijama te ispunjavati standarde iz ovog poglavlja, pojedinačno ili u kombinaciji. 12.0.5. Oprema se postavlja, ugrađuje i održava u skladu sa zahtjevima proizvođača opreme.”; |
(48) |
briše se točka 12.1.1.8.; |
(49) |
zadnja rečenica u točki 12.5.1.1. zamjenjuje se sljedećim: „Ako se koristi CTI TIP s EDS opremom koja se koristi isključivo za pregled predane prtljage, zahtjev iz točke (b) primjenjuje se tek od 1. rujna 2020.”; |
(50) |
dodaje se sljedeća točka 12.11.2.3.:
|
(51) |
točka 12.12. zamjenjuje se sljedećim: „12.12. OPREMA ZA SKENIRANJE OBUĆE 12.12.1. Opća načela 12.12.1.1. Detektori metala za obuću (SMD) moraju imati mogućnost otkrivanja i uzbunjivanja alarmom u slučaju otkrivanja najmanje navedenih metalnih predmeta, pojedinačno i u kombinaciji. 12.12.1.2. Oprema za otkrivanje eksploziva u obući (SED) mora imati mogućnost otkrivanja i uzbunjivanja alarmom u slučaju otkrivanja barem navedenih eksplozivnih predmeta. 12.12.1.3. Otkrivanje metala opremom za SMD ili SED mora biti neovisno o položaju i usmjerenju metalnog ili eksplozivnog predmeta. 12.12.1.4. SMD i SED stavljaju se na tvrdu podlogu. 12.12.1.5. SMD i SED moraju biti opremljeni vizualnim indikatorom koji pokazuje da oprema radi. 12.12.1.6. Sredstva za podešavanje postavki otkrivanja SMD-a i SED-a moraju biti zaštićena i dostupna samo ovlaštenim osobama. 12.12.1.7. SMD mora barem pokazivati vizualni i oglašavati zvučni alarm kada otkrije metalne predmete iz točke 12.12.1.1. Obje vrste alarma moraju biti zamjetljive s udaljenosti od jednog metra. 12.12.1.8. SED mora barem pokazivati vizualni i oglašavati zvučni alarm kada otkrije eksplozivne predmete iz točke 12.12.1.2. Obje vrste alarma moraju biti zamjetljive s udaljenosti od jednog metra. 12.12.2. Standardi za SMD 12.12.2.1. Postoje dva standarda za SMD. Detaljni zahtjevi u vezi s tim standardima utvrđeni su u Provedbenoj odluci Komisije C(2015) 8005. 12.12.2.2. Svi SMD-ovi koji se isključivo koriste za zaštitne preglede osoba osim putnika moraju zadovoljavati barem standard 1. 12.12.2.3. Svi SMD-ovi koji se koriste za pregled putnika moraju zadovoljavati standard 2. 12.12.2.4. Svi SMD-ovi mogu razlučivati alarme koje oglase metal-detektorska vrata na visinama od razine tla do minimalne visine od 35 cm iznad tla. 12.12.3. Standardi za SED 12.12.3.1. Detaljni zahtjevi u vezi s tim standardima utvrđeni su u Provedbenoj odluci Komisije C(2015) 8005.”; |
(52) |
dodaje se sljedeća točka 12.14.: „12.14. OPREMA ZA OTKRIVANJE EKSPLOZIVNIH PARA (EVD) 12.14.1. Standardi za EVD 12.14.1.1. Sva oprema za EVD koja se upotrebljava za preglede predane prtljage mora zadovoljavati barem standard 1. 12.14.1.2. Sva oprema za EVD koja se upotrebljava za preglede osoba ili ručne prtljage mora zadovoljavati barem standard 3. 12.14.1.3. Detaljni zahtjevi u vezi s tim standardima utvrđeni su u Provedbenoj odluci Komisije C(2015) 8005.” |
(*1) Uredba Komisije (EU) br. 1254/2009 od 18. prosinca 2009. o utvrđivanju mjerila na temelju kojih se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa i o donošenju alternativnih mjera zaštite (SL L 338, 19.12.2009., str. 17.).”;
(*2) Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (SL L 119, 4.5.2016., str. 132.).
(*3) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).”;”
ODLUKE
24.1.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 21/23 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/104
od 22. svibnja 2018.
o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, u okviru Zajedničkog vijeća EU-Meksiko koje je osnovano na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane, u pogledu izmjene odluka Zajedničkog vijeća br. 2/2000 i br. 2/2001 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91., članak 100. stavak 2., članke 207. i 211. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane (1) („Globalni sporazum”) potpisan je 8. prosinca 1997. te je stupio na snagu 1. listopada 2000. |
(2) |
Vijeće je 14. rujna 2012. odobrilo Komisiji otvaravanje pregovara sa Sjedinjenim Meksičkim Državama o Trećem dodatnom protokolu uz Globalni sporazum kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji („Protokol”). |
(3) |
Pregovori su uspješno zaključeni i u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2018/2024 (2), Protokol je potpisan 27. studenoga 2018. |
(4) |
Člancima 5., 6., 7., 10. i 47. Globalnog sporazuma Zajedničko vijeće EU-Meksiko, osnovano na temelju članka 45. Globalnog sporazuma („Zajedničko vijeće”), ovlašteno je za donošenje odluka namijenjenih postizanju ciljeva Globalnog sporazuma, a osobito za donošenje odluka o odgovarajućim modalitetima i vremenskom rasporedu u pogledu trgovine robom i uslugama te javne nabave. |
(5) |
Budući da je Hrvatska stranka Globalnog sporazuma, potrebno je prilagoditi nekoliko odredbi:
|
(6) |
Stajalište Unije u okviru Zajedničkog vijeća trebalo bi se stoga temeljiti na priloženim nacrtima odluka, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Zajedničkog vijeća EU-Meksiko koje je osnovano na temelju Globalnog sporazuma u pogledu izmjene odluka Zajedničkog vijeća br. 2/2000 i br. 2/2001 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Uniji, temelji se na nacrtima odluka priloženim ovoj Odluci.
2. Predstavnici Unije u Zajedničkom vijeću mogu dogovoriti manje tehničke izmjene nacrta odluka bez daljnje odluke Vijeća.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. svibnja 2018.
Za Vijeće
Predsjednik
E. KARANIKOLOV
(1) SL L 276, 28.10.2000., str. 45.
(2) Odluka Vijeća (EU) 2018/2024 od 22. svibnja 2018. o potpisivanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, i privremenoj primjeni Trećeg dodatnog protokola uz Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (SL L 325, 20.12.2018., str. 1.).
(3) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL L 157, 30.6.2000., str. 10.).
(4) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2004 od 29. srpnja 2004. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL L 293, 16.9.2004., str. 15.).
(5) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2008 od 25. srpnja 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000, kako je izmijenjena Odlukom Zajedničkog vijeća br. 3/2004 (SL L 198, 26.7.2008., str. 55.).
(6) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2001 od 27. veljače 2001. o provedbi članaka 6. i 9., članka 12. stavka 2. točke (b) i članka 50. Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji (SL L 70, 12.3.2001., str. 7.).
(7) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 4/2004 od 18. svibnja 2005. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001 (SL L 192, 22.7.2005., str. 35.).
(8) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2008 od 15. prosinca 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001, kako je izmijenjena Odlukom br. 4/2004 (SL L 137, 3.6.2009., str. 7.).
NACRT 1.
ODLUKA ZAJEDNIČKOG VIJEĆA EU-MEKSIKO br. 1/2018
od …
o izmjeni Odluke br. 2/2000
ZAJEDNIČKO VIJEĆE,
uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane (1) („Globalni sporazum”), a posebno njegove članke 5. i 10. u vezi s člankom 47.,
budući da:
(1) |
Slijedom pristupanja Republike Hrvatske („Hrvatska”) Europskoj uniji 1. srpnja 2013., u … je … potpisan Treći dodatni protokol uz Globalni sporazum, koji se primjenjuje od … (+). |
(2) |
S obzirom na navedeno, potrebno je prilagoditi, s učinkom od datuma pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu, određene odredbe Odluke br. 2/2000 (2), kako je izmijenjena odlukama br. 3/2004 (3) i br. 2/2008 (4), u pogledu trgovine robom, certifikacije podrijetla i javne nabave. |
(3) |
Člancima 5., 6., 7., 10. i 47. Globalnog sporazuma ovlašćuje se Zajedničko vijeće osnovano na temelju članka 45. Sporazuma za donošenje odluka namijenjenih postizanju ciljeva Globalnog sporazuma te osobito za donošenje odluka o odgovarajućim modalitetima i vremenskom rasporedu u pogledu trgovine robom i uslugama te javne nabave. |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Prilog I. Odluci br. 2/2000 mijenja se kako je navedeno u Prilogu I. ovoj Odluci.
2. Ovaj članak ne utječe na sadržaj odredbe o preispitivanju utvrđene u članku 10. Odluke br. 2/2000.
Članak 2.
Članak 17. stavak 4. i članak 18. stavak 2. te Dodatak IV. Prilogu III. Odluci br. 2/2000 mijenjaju se kako je navedeno u Prilogu II. ovoj Odluci.
Članak 3.
1. Subjekti iz Hrvatske navedeni u Prilogu III. ovoj Odluci dodaju se odgovarajućim odjeljcima dijela B Priloga VI. Odluci br. 2/2000.
2. Publikacije iz Hrvatske navedene u Prilogu IV. ovoj Odluci dodaju se dijelu B Priloga XIII. Odluci br. 2/2000.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Primjenjuje se od dana pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu.
Sastavljeno u
Za Zajedničko vijeće
Predsjednik
(1) SL EU L 276, 28.10.2000., str. 45.
+ |
SL: molimo umetnuti mjesto i datum potpisivanja i datum početka primjene protokola iz dokumenta ST 15410/17. |
(2) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL EU L 157, 30.6.2000., str. 10.).
(3) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2004 od 29. srpnja 2004. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL EU L 293, 16.9.2004., str. 15.).
(4) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2008 od 25. srpnja 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000, kako je izmijenjena Odlukom br. 3/2004 (SL EU L 198, 26.7.2008., str. 55.).
PRILOG I.
RASPORED UKIDANJA CARINA ZAJEDNICE
U Prilog I. Odluci br. 2/2000 umeće se sljedeće:
Oznaka KN |
Opis |
Količina godišnjih carinskih kvota |
Stopa carine unutar kvote |
„0803 00 19 |
Svježe banane (isključujući banane za kuhanje) |
2 010 tona (*1) |
70 EUR/tona |
(*1) Ova godišnja carinska kvota otvorena je od 1. siječnja do 31. prosinca svake kalendarske godine. Međutim, prvi se put primjenjuje od trećeg dana nakon objave ove Odluke u Službenom listu Europske unije.”.
PRILOG II.
NOVE JEZIČNE VERZIJE ADMINISTRATIVNIH NAPOMENA I „IZJAVE NA RAČUNU” SADRŽANIH U PRILOGU III. ODLUCI br. 2/2000
Prilog III. Odluci br. 2/2000 mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 17. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1 moraju sadržavati jedan od sljedećih navoda:
|
2. |
U članku 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Duplikat izdan u skladu sa stavkom 1. mora sadržavati jednu od sljedećih riječi:
|
3. |
Sljedeći tekst dodaje se u Dodatak IV. nakon verzije na francuskom jeziku: „Verzija na hrvatskom jeziku Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br. … (1)) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi … (2) preferencijalnog podrijetla. (1) Ako izjavu na računu daje ovlašteni izvoznik u smislu članka 21. ovog Priloga, ovdje treba upisati broj ovlaštenja tog izvoznika. Ako izjavu na računu ne daje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama izostavljaju se ili se mjesto ostavlja prazno." (2) Potrebno je navesti podrijetlo proizvoda. Ako se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 37. ovog Priloga, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava s pomoću oznake „CM”.”." |
(1) Ako izjavu na računu daje ovlašteni izvoznik u smislu članka 21. ovog Priloga, ovdje treba upisati broj ovlaštenja tog izvoznika. Ako izjavu na računu ne daje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama izostavljaju se ili se mjesto ostavlja prazno.
(2) Potrebno je navesti podrijetlo proizvoda. Ako se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 37. ovog Priloga, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava s pomoću oznake „CM”.”.”
PRILOG III.
SREDIŠNJA VLADINA TIJELA
1. |
U dio B odjeljak 1. Priloga VI. Odluci br. 2/2000 dodaju se sljedeća središnja vladina tijela:
„AC –Hrvatska
|
2. |
U dio B, Dodatak odjeljku 2. Priloga VI. Odluci br. 2/2000 dodaju se sljedeća tijela i kategorije tijela:
|
PRILOG IV.
PUBLIKACIJE
U dijelu B Priloga XIII. Odluci 2/2000 dodaje se sljedeće:
„Hrvatska
Obavijesti:
— |
Službeni list Europske unije |
— |
Narodne novine |
— |
Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske (https://eojn.nn.hr/Oglasnik/clanak/electronic-public-procurement-of-the-republic-of-croatia/0/81/)”. |
NACRT 2.
ODLUKA ZAJEDNIČKOG VIJEĆA EU-MEKSIKO br. 2/2018
od …
o izmjeni Odluke br. 2/2001
ZAJEDNIČKO VIJEĆE,
uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane (1) („Globalni sporazum”), a posebno njegov članak 6. u vezi s člankom 47.,
budući da:
(1) |
Slijedom pristupanja Republike Hrvatske („Hrvatska”) Europskoj uniji 1. srpnja 2013., u … je … potpisan Treći dodatni protokol uz Globalni sporazum, koji se primjenjuje od … (+). |
(2) |
S obzirom na navedeno potrebno je prilagoditi, s učinkom od datuma pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu, priloge I. i II. Odluci br. 2/2001 (2), kako je izmijenjena odlukama br. 4/2004 (3) i br. 3/2008 (4), kako bi se uključila tijela nadležna za financijske usluge u Hrvatskoj i mjere koje nisu u skladu s člancima od 12. do 16. Odluke br. 2/2001, a koje će Hrvatska zadržati do provedbe članka 17. stavka 3. te odluke. |
(3) |
Ta prilagodba ujedno predstavlja mogućnost za ažuriranje popisa tijela nadležnih za financijske usluge, koji je utvrđen u Prilogu II. Odluci br. 2/2001. |
(4) |
Člancima 5., 6., 7., 10. i 47. Globalnog sporazuma ovlašćuje se Zajedničko vijeće osnovano na temelju Globalnog sporazuma za donošenje odluka namijenjenih postizanju ciljeva Globalnog sporazuma te osobito za donošenje odluka o odgovarajućim modalitetima i vremenskom rasporedu u pogledu trgovine robom i uslugama te javne nabave, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Dio A Priloga I. Odluci br. 2/2001, kako je izmijenjena odlukama br. 4/2004 i br. 3/2008, zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu I. ovoj Odluci.
Članak 2.
Dijelovi A i B Priloga II. Odluci br. 2/2001, kako je izmijenjena odlukama br. 4/2004 i br. 3/2008, zamjenjuju se tekstom utvrđenim u Prilogu II. ovoj Odluci.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Primjenjuje se od dana pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu.
Sastavljeno u
Za Zajedničko vijeće
Predsjednik
(1) SL EU L 276, 28.10.2000., str. 45.
+ |
SL: molimo umetnuti mjesto i datum potpisivanja i datum početka primjene protokola iz dokumenta ST 15410/17. |
(2) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2001 od 27. veljače 2001. o provedbi članaka 6., i 9., članka 12. stavka 2. točke (b) i članka 50. Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji (SL EU L 70, 12.3.2001., str. 7.).
(3) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 4/2004 od 18. svibnja 2005. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001 (SL L 192, 22.7.2005., str. 35.).
(4) Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2008 od 15. prosinca 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001, kako je izmijenjena Odlukom br. 4/2004 (SL L 137, 3.6.2009., str. 7.).
PRILOG I.
„PRILOG I.
DIO A
ZAJEDNICA I NJEZINE DRŽAVE ČLANICE
1. |
Primjena poglavlja III. na Zajednicu i njezine države članice podliježe ograničenjima u pristupu tržištu i ograničenjima u nacionalnom tretmanu koja su Europska zajednica i njezine države članice utvrdile u odjeljcima „svi sektori” svojih obvezujućih rasporeda GATS-a te ograničenjima koja se odnose na podsektore navedene u nastavku. |
2. |
Za označivanje država članica upotrebljavaju se sljedeće oznake:
|
3. |
Obveze u pogledu pristupa tržištu u odnosu na načine (1) i (2) primjenjuju se samo:
|
4. |
Za razliku od stranih društava kćeri, podružnice koje su u državi članici izravno osnovale meksičke financijske institucije, uz određene rijetke iznimke, ne podliježu bonitetnim propisima usklađenima na razini Zajednice kojima se tim društvima kćerima omogućuje da iskoriste poboljšane mogućnosti za osnivanje novih subjekata i pružanje prekograničnih usluga diljem Zajednice. Tim se podružnicama stoga izdaju odobrenja za rad na državnom području države članice prema uvjetima istovjetnima onima koji se primjenjuju na domaće financijske institucije u toj državi članici i od njih se može zahtijevati da ispune niz određenih bonitetnih zahtjeva kao što su, u slučaju bankarstva i vrijednosnih papira, odvojena kapitalizacija i drugi uvjeti koji se odnose na solventnost, financijsko izvješćivanje i objavljivanje financijskih izvješća ili, u slučaju osiguranja, posebni uvjeti koji se odnose na jamstva i depozite, odvojenu kapitalizaciju i lokalizaciju u dotičnoj državi članici imovine koja predstavlja tehničke rezerve i najmanje jednu trećinu granice solventnosti. Države članice mogu primjenjivati ograničenja iz ovog popisa samo u odnosu na izravno uspostavljanje meksičke poslovne prisutnosti ili na pružanje prekograničnih usluga iz Meksika; prema tome, država članica ne može primjenjivati takva ograničenja, kao ni ona koja se odnose na poslovni nastan, na meksička društva kćeri koja su osnovana u drugim državama članicama Zajednice, osim ako se ta ograničenja mogu primjenjivati i na trgovačka društva ili državljane drugih država članica u skladu s pravom Zajednice. |
5. |
BG: Pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu može ovisiti o postojanju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. |
6. |
BG: Osiguravateljske ili bankarske djelatnosti te trgovinu vrijednosnim papirima i s njom povezane djelatnosti izvršavaju odvojeno društva koja posjeduju licenciju za pružanje takvih usluga. |
7. |
BG: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Bugarskoj moraju imati pravni oblik dioničkog društva. |
8. |
CY: Primjenjuju se sljedeći opći uvjeti i kvalifikacije čak i kada u obvezujućem rasporedu nisu navedena ograničenja ili uvjeti:
|
9. |
CY: Zakone i propise spomenute u ovom obvezujućem rasporedu ne bi se smjelo tumačiti kao iscrpno upućivanje na sve zakone i propise kojima se uređuje financijski sektor. Na primjer, prijenos informacija koje sadržavaju osobne podatke, bankovne tajne ili bilo kakve poslovne tajne nije dopušten. Takav prijenos podliježe nacionalnim zakonima o zaštiti povjerljivih informacija klijenata banke. Nadalje, napominje se da nediskriminirajuće kvalitativne mjere koje se primjenjuju na tehničke standarde, javno zdravstvo i pitanja okoliša, izdavanje licencija, bonitetna razmatranja, zahtjeve u pogledu stručnih kvalifikacija i kompetencija nisu navedene kao uvjeti ili ograničenja u pristupu tržištu i ograničenja u nacionalnom tretmanu. |
10. |
CY: Neregulirane financijske usluge i proizvodi te pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu mogu biti podložni postojanju ili uvođenju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. |
11. |
CY: Zbog devizne kontrole na Cipru:
|
12. |
CZ: Pristup novih financijskih usluga i instrumenata tržištu može ovisiti o postojanju nacionalnog regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. te usklađenosti s tim okvirom. |
13. |
CZ: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Češkoj moraju imati određeni pravni oblik. |
14. |
CZ: Obvezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila pruža isključivi pružatelj usluge. Kad se ukinu prava monopola na obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti treće strane, pružanje te usluge bit će dostupno bez diskriminacije pružateljima usluga s poslovnim nastanom u Češkoj. Obvezno zdravstveno osiguranje pružaju samo licencirani pružatelji usluge u češkom vlasništvu. |
15. |
EE: Obveza nije preuzeta za usluge obveznog socijalnog osiguranja. |
16. |
HR: Usluge osiguranja i bankarstva trebala bi obavljati pravno odvojena društva. Uz to, za razliku od osiguravajućih društava, banke smiju izravno sudjelovati u djelatnostima povezanima s trgovinom vrijednosnim papirima. |
17. |
HU: Pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu može ovisiti o postojanju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. te usklađenosti s tim okvirom. |
18. |
HU: Prijenos informacija koje sadržavaju osobne podatke, bankovne tajne, tajne u pogledu vrijednosnih papira i/ili poslovne tajne nije dopušten. |
19. |
HU: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Mađarskoj moraju imati određeni pravni oblik. |
20. |
HU: Osiguravateljske i bankarske usluge te usluge upravljanja vrijednosnim papirima i kolektivnim ulaganjima trebali bi obavljati pravno odvojeni i neovisno kapitalizirani pružatelji financijskih usluga. |
21. |
MT: Za obveze iz načina (3), na temelju zakonodavstva o deviznoj kontroli nerezidenti koji žele pružati bilo koje usluge putem registracije lokalnog društva mogu to učiniti uz prethodnu dozvolu Središnje banke Malte. Društva s vlasničkim udjelima nerezidentnih pravnih ili fizičkih osoba moraju imati najmanji temeljni kapital od 10 000 MTL (malteških lira), od kojeg iznosa 50 % mora biti uplaćeno. Postotni udio nerezidenata u kapitalu društva mora biti plaćen sredstvima iz inozemstva. Društva s vlasničkim udjelom nerezidenata moraju Ministarstvu financija podnijeti zahtjev za dozvolu za stjecanje poslovnog prostora u skladu s odgovarajućim propisima. |
22. |
MT: Za obveze iz načina (4) i dalje se primjenjuju zahtjevi malteških zakona i propisa o ulasku, boravku, stjecanju nekretnina, radu i socijalnom osiguranju, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnoj plaći i kolektivnim ugovorima. Dozvole za ulazak, dozvole za rad i boravišne dozvole dodjeljuju se u skladu s odlukom Vlade Malte. |
23. |
MT: Za obveze iz načina (1) i (2) na temelju zakonodavstva o deviznoj kontroli rezidentu se na godišnjoj razini omogućuje prijenos u inozemstvo do 5 000 MTL u svrhu ulaganja u portfelje. Iznosi koji premašuju 5 000 MTL podliježu izdavanju dozvole u okviru devizne kontrole. |
24. |
MT: Rezidenti mogu prihvaćati kredite iz inozemstva bez potrebe za dobivanjem odobrenja u okviru devizne kontrole ako se predmetni kredit odnosi na razdoblje dulje od tri godine. Međutim, takvi krediti moraju biti registrirani u središnjoj banci. |
25. |
PL: Bonitetni propisi u financijskom sektoru izrađuju se u Poljskoj. Mogu zahtijevati izmjene postojećih pravila te izradu novih zakona. |
26. |
RO: Za poslovni nastan i djelatnost osiguravajućih i reosiguravajućih društava potrebno je odobrenje nadzornog tijela za djelatnost osiguranja i reosiguranja. Za poslovni nastan i djelatnost bankarskih društava potrebno je odobrenje Narodne banke Rumunjske. Za poslovni nastan i djelatnost subjekata povezanih s tržištem vrijednosnih papira (fizičke ili pravne osobe, ovisno o slučaju) potrebno je odobrenje rumunjske nacionalne komisije za vrijednosne papire (NSC). Nakon uspostave poslovne prisutnosti financijske institucije moraju izvršavati svoje transakcije s rezidentima samo u nacionalnoj valuti Rumunjske. |
27. |
SK: Pristup novih financijskih usluga i instrumenata tržištu može ovisiti o postojanju nacionalnog regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. te usklađenosti s tim okvirom. |
28. |
SK: Isključivi pružatelji usluge pružaju sljedeće usluge osiguranja: obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, obvezno osiguranje od odgovornosti zračnog prijevoznika i osiguranje poslodavaca od odgovornosti za ozljede ili profesionalne bolesti moraju se izvršavati preko slovačkog osiguravajućeg društva. Osnovno zdravstveno osiguranje pružaju samo slovačka društva za zdravstveno osiguranje koja posjeduju licenciju za pružanje zdravstvenog osiguranja koju je izdalo Ministarstvo zdravstva Slovačke Republike na temelju Zakona 273/1994 Zbirke zakona. Programe osiguranja putem mirovinskih fondova i osiguranje za slučaj bolesti nudi samo društvo za socijalno osiguranje. |
29. |
SI: Pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu može ovisiti o postojanju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. |
30. |
SI: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Republici Sloveniji moraju imati određeni pravni oblik. |
31. |
SI: Usluge osiguranja i bankarstva trebali bi obavljati pravno odvojeni pružatelji financijskih usluga. |
32. |
SI: Investicijske usluge mogu se pružati samo putem banaka i investicijskih društava. |
|
|
AT: Zabranjeni su promidžbene aktivnosti i posredovanje u ime društva kćeri koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnice koja nema poslovni nastan u Austriji (osim za reosiguranje i retrocesiju). AT: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Austriji. AT: Primjenjuje se viši porez na premije iz ugovora o osiguranju (osim ugovora o reosiguranju i retrocesiji) koje sklopi društvo kći koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnica koja nema poslovni nastan u Austriji. Može se odobriti izuzeće od višeg poreza. BG: Podsektor A.1. (izravno osiguranje). Ne preuzima obveze, osim za usluge koje strani pružatelji pružaju stranim osobama na državnom području Bugarske. Osiguranje prijevoza koje obuhvaća robu, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Bugarskoj ne smiju izravno ugovarati strana osiguravajuća društva. Strano osiguravajuće društvo može sklapati ugovore o osiguranju samo putem podružnica. Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja. Ne preuzima obveze za nacionalni tretman. BG: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija). Ne preuzima obveze za usluge retrocesije. BG: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. CY: Svaki strani reosiguratelj koji ima odobrenje nadzornika za osiguranje (na temelju razumnih kriterija) može pružati usluge reosiguranja i retrocesije osiguravajućim društvima koja su osnovana i licencirana na Cipru. CY: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. CZ: Nema ograničenja, osim: Strani pružatelji financijskih usluga mogu osnovati osiguravajuće društvo sa sjedištem u Češkoj u obliku dioničkog društva ili mogu obavljati djelatnost osiguranja putem svojih podružnica s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj u skladu s uvjetima iz Zakona o industriji osiguranja. Poslovna prisutnost i odobrenje obvezni su kako bi pružatelj usluga osiguranja:
Posrednik mora posjedovati odobrenje u slučaju da namjerava obavljati svoju djelatnost posredovanja za podružnicu s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj. DK: Obvezno osiguranje u zračnom prometu mogu ugovarati samo društva s poslovnim nastanom u Zajednici. DK: Osobe ili trgovačka društva (uključujući osiguravajuća društva) ne mogu u poslovne svrhe u Danskoj pomagati osobama s boravištem u Danskoj pri dobivanju neposrednog osiguranja za danske brodove ili imovinu u Danskoj, osim osiguravajućih društava koja su licencirana na temelju danskih zakona ili koja su ovlastila danska nadležna tijela. DE: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Njemačkoj. DE: Ako je strano osiguravajuće društvo osnovalo podružnicu u Njemačkoj, može sklapati ugovore o osiguranju u Njemačkoj koji se odnose na međunarodni promet samo putem podružnice s poslovnim nastanom u Njemačkoj. FI: Samo osiguratelji sa sjedištem unutar Europskog gospodarskog prostora ili s podružnicom u Finskoj mogu nuditi usluge osiguranja iz podstavka 3. (a) Dogovora. FI: Za pružanje usluga brokera osiguranja potrebno je sjedište unutar Europskog gospodarskog prostora. FR: Osiguranje od rizika pri kopnenom prijevozu mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. HR: Podsektor A.1. (a) (izravno osiguranje, a) životno osiguranje): Ne preuzima obveze, osim za pružanje usluga životnog osiguranja stranim osobama s boravištem u Hrvatskoj. HR: Podsektor A.1. (b) (izravno osiguranje, b) neživotno osiguranje): Ne preuzima obveze, osim za pružanje usluga neživotnog osiguranja stranim osobama s boravištem u Hrvatskoj, uz iznimku automobilske odgovornosti. Nema ograničenja za osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu. HU: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Samo poduzetnici koji obavljaju međunarodnu poslovnu djelatnost navedenu u zakonskim propisima o deviznom poslovanju smiju kupovati usluge. Moguće je osigurati jedino događaje osiguranja koji se događaju u inozemstvu. IT: Ne preuzima obveze za zanimanje aktuara. IT: Osiguranje od rizika koji se odnose na CIF izvoze rezidenata u Italiji mogu sklopiti jedino osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. IT: Osiguranje za prijevoz robe, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Italiji mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. To se ograničenje ne primjenjuje na međunarodni prijevoz kojim je obuhvaćen uvoz u Italiju. LV: Ne preuzima obveze za podstavak B.3 (a) Dogovora. MT: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. PL: Ne preuzima obveze, osim za reosiguranje, retrocesiju i osiguranje robe u međunarodnoj trgovini. RO: Ne preuzima obveze za podstavak B.3 točke (a) i (c) Dogovora. Za podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): reosiguranje na međunarodnom tržištu dopušteno je samo ako se reosigurani rizik ne može staviti na domaće tržište. PT: Osiguranje u zračnom i pomorskom prometu, koje obuhvaća robu, zrakoplove, trup plovila i odgovornost, mogu ugovarati samo poduzeća osnovana u Zajednici; samo osobe ili trgovačka društva s poslovnim nastanom u Zajednici mogu djelovati kao posrednici za takve osiguravateljske poslove u Portugalu. SK: Poslovna prisutnost uvjet je za pružanje usluga:
SI: Osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu: Osiguravateljske djelatnosti koje obavljaju institucije za uzajamno osiguranje dopuštene su samo društvima osnovanima u Sloveniji. SI: Podsektori A.2., A.3. i A.4. (reosiguranje i retrocesija, posredovanje u osiguranju te pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. SE: Pružanje izravnog osiguranja dopušteno je samo putem pružatelja usluga osiguranja koji je ovlašten za obavljanje te djelatnosti u Švedskoj, pod uvjetom da strani pružatelj usluga i švedsko osiguravajuće društvo pripadaju istoj grupi društava ili imaju sklopljen sporazum o suradnji. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
AT: Zabranjeni su promidžbene aktivnosti i posredovanje u ime društva kćeri koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnice koja nema poslovni nastan u Austriji (osim za reosiguranje i retrocesiju). AT: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Austriji. AT: Primjenjuje se viši porez na premije iz ugovora o osiguranju (osim ugovora o reosiguranju i retrocesiji) koje sklopi društvo kći koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnica koja nema poslovni nastan u Austriji. Može se odobriti izuzeće od višeg poreza. BG: Podsektor A.1. (izravno osiguranje) Bugarske fizičke i pravne osobe te strane osobe koje posluju na državnom području Bugarske mogu sklapati ugovore o osiguranju povezane sa svojom djelatnošću samo s pružateljima usluga koji su ovlašteni za obavljanje osiguravateljske djelatnosti u Bugarskoj. Naknade iz osiguranja koje proizlaze iz tih ugovora isplaćuju se u Bugarskoj. Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja. BG: Podsektori A.2., A.3. i A.4. (reosiguranje i retrocesija, posredovanje u osiguranju te pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. CY: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. CZ: Nema ograničenja, osim: Usluge osiguranja navedene u nastavku ne smiju se kupovati u inozemstvu:
DK: Obvezno osiguranje u zračnom prometu mogu ugovarati samo društva s poslovnim nastanom u Zajednici. DK: Osobe ili trgovačka društva (uključujući osiguravajuća društva) ne mogu u poslovne svrhe u Danskoj pomagati osobama s boravištem u Danskoj pri dobivanju neposrednog osiguranja za danske brodove ili imovinu u Danskoj, osim osiguravajućih društava koja su licencirana na temelju danskih zakona ili koja su ovlastila danska nadležna tijela. DE: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Njemačkoj. DE: Ako je strano osiguravajuće društvo osnovalo podružnicu u Njemačkoj, može sklapati ugovore o osiguranju u Njemačkoj koji se odnose na međunarodni promet samo putem podružnice s poslovnim nastanom u Njemačkoj. FR: Osiguranje od rizika pri kopnenom prijevozu mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. HR: Podsektor A.1. (a) (izravno osiguranje, a) životno osiguranje): Ne preuzima obveze, osim za mogućnost stranih osoba s boravištem u Hrvatskoj da pribave životno osiguranje. HR: Podsektor A.1. (b) (izravno osiguranje, b) neživotno osiguranje): Ne preuzima obveze, osim:
HU: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Samo poduzetnici koji obavljaju međunarodnu poslovnu djelatnost navedenu u zakonskim propisima o deviznom poslovanju smiju kupovati usluge. Moguće je osigurati jedino događaje osiguranja koji se događaju u inozemstvu. IT: Osiguranje od rizika koji se odnose na CIF izvoze rezidenata u Italiji mogu sklopiti jedino osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. IT: Osiguranje za prijevoz robe, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Italiji mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. To se ograničenje ne primjenjuje na međunarodni prijevoz kojim je obuhvaćen uvoz u Italiju. MT: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. PL: Ne preuzima obveze, osim za reosiguranje, retrocesiju i osiguranje robe u međunarodnoj trgovini. PT: Osiguranje u zračnom i pomorskom prometu, koje obuhvaća robu, zrakoplove, trup plovila i odgovornost, mogu ugovarati samo poduzeća osnovana u Zajednici; samo osobe ili trgovačka društva s poslovnim nastanom u Zajednici mogu djelovati kao posrednici za takve osiguravateljske poslove u Portugalu. RO: Ne preuzima obveze za podstavak B.3 točke (a) i (c) Dogovora. Za podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): ustupanje u reosiguranju na međunarodnom tržištu dopušteno je samo ako reosiguranje rizika na domaćem tržištu nije moguće. SK: Usluge osiguranja obuhvaćene načinom (1), osim osiguranja u zračnom i pomorskom prometu koje obuhvaća robu, zrakoplove, trup plovila i odgovornost, ne smiju se kupovati u inozemstvu. SI: Osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu: Osiguravateljske djelatnosti koje obavljaju institucije za uzajamno osiguranje dopuštene su samo društvima osnovanima u Sloveniji. SI: Reosiguravajuća društva u Sloveniji imaju prednost u naplati premija osiguranja. U slučaju da ta društva nisu u mogućnosti izjednačiti sve rizike, rizici se mogu reosigurati ili ponovno ustupiti u inozemstvu. (Nema ograničenja nakon donošenja novog zakona o osiguravajućim društvima.) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
AT: Licencija podružnicama stranih osiguravatelja mora se odbiti ako osiguravatelj u matičnoj zemlji nema pravni oblik koji odgovara dioničkom društvu ili društvu za uzajamno osiguranje. BE: Bilo koja javna licitacija za kupnju belgijskih vrijednosnih papira od strane ili u ime osobe, društva ili institucije koja se nalazi izvan nadležnosti jedne od država članica Europske zajednice podnosi se na odobrenje ministru financija. BG: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja. Pružatelji usluga osiguranja ne mogu biti osnovani za pružanje usluga životnog i neživotnog osiguranja. Strane osobe mogu pružati usluge osiguranja samo kroz udjele u bugarskim osiguravajućim društvima bez ograničenja udjela u kapitalu te izravno putem podružnice s registriranim mjestom poslovanja u Bugarskoj. Za osnivanje podružnica stranih osiguravajućih društava potrebna je licencija Komisije za financijski nadzor (FSC). Za osnivanje podružnice u Bugarskoj koja će pružati određene kategorije osiguranja, strani osiguravatelj u svojoj matičnoj državi mora imati odobrenje za poslovanje s istim kategorijama osiguranja najmanje pet godina. Podružnice stranih osiguravajućih društava moraju ispunjavati sljedeće uvjete: posebne zahtjeve u pogledu jamstva i depozita, uvjet odvojene kapitalizacije i lokalizacije u Bugarskoj imovine koja predstavlja tehničke rezerve. Osiguranje prijevoza koje obuhvaća robu, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Bugarskoj ne smiju izravno ugovarati strana osiguravajuća društva. Strano osiguravajuće društvo može sklapati ugovore o osiguranju samo putem podružnica. Sredstva prikupljena na temelju ugovora o osiguranju te vlastiti kapital moraju se ulagati u Bugarskoj, a mogu se prenijeti u inozemstvo samo uz dopuštenje Komisije za financijski nadzor. Strani pružatelji usluga ne mogu sklapati ugovore o osiguranju s lokalnim fizičkim i pravnim osobama putem brokera. BG: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): Pružatelji usluga reosiguranja ne mogu biti osnovani za istodobno pružanje usluga životnog i neživotnog reosiguranja. Strane osobe mogu pružati usluge osiguranja samo kroz udjele u bugarskim osiguravajućim društvima bez ograničenja udjela u kapitalu. Strana reosiguravajuća društva mogu usluge reosiguranja pružati izravno putem podružnice s registriranim mjestom poslovanja u Bugarskoj. Za osnivanje podružnica stranih osiguravajućih društava potrebna je licencija Komisije za financijski nadzor (FSC). Sredstva prikupljena na temelju ugovora o osiguranju te vlastiti kapital moraju se ulagati u Bugarskoj, a mogu se prenijeti u inozemstvo samo uz dopuštenje Komisije za financijski nadzor. Strani pružatelji usluga ne mogu sklapati ugovore o reosiguranju s lokalnim fizičkim i pravnim osobama putem brokera. Ne preuzima obveze za usluge retrocesije. BG: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Samo trgovačka društva registrirana u Bugarskoj u skladu s trgovačkim pravom i koja imaju licenciju Komisije za financijski nadzor smiju obavljati djelatnost posredovanja. Pomoćne usluge u osiguranju moraju biti povezane s osiguranjem. Ne preuzima obveze za aktuarske usluge. CY: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Ni jedan osiguratelj ne može poslovati u Cipru ili iz Cipra ako ga za to na temelju zakonodavstva o osiguravajućim društvima nije ovlastio nadzornik osiguranja. Strana osiguravajuća društva mogu poslovati u Cipru osnivanjem podružnice ili zastupstva. Strani osiguravatelj mora biti ovlašten za poslovanje u svojoj matičnoj državi prije nego što dobije odobrenje za osnivanje podružnice ili agencije. Za vlasnički udio nerezidenata u osiguravajućim društvima osnovanima u Cipru potrebno je prethodno odobrenje središnje banke. Opseg stranog vlasništva utvrđuje se na pojedinačnoj osnovi u skladu s gospodarskim potrebama. CY: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): Ni jedno društvo ne može poslovati kao reosiguravatelj u Cipru ako ga za to nije ovlastio nadzornik osiguranja. Za ulaganja nerezidenata u reosiguravajuća društva potrebno je prethodno odobrenje središnje banke. Udio stranog vlasništva u kapitalu lokalnih reosiguravajućih društava određuje se ovisno o pojedinačnom slučaju. Trenutačno ne postoji ni jedno lokalno reosiguravajuće društvo. CY: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. CZ: Nema ograničenja, osim: strani pružatelji financijskih usluga mogu osnovati osiguravajuće društvo sa sjedištem u Češkoj u obliku dioničkog društva ili mogu obavljati djelatnost osiguranja putem svojih podružnica s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj u skladu s uvjetima iz Zakona o industriji osiguranja. Poslovna prisutnost i odobrenje obvezni su kako bi pružatelj usluga osiguranja:
Posrednik mora posjedovati odobrenje u slučaju da namjerava obavljati svoju djelatnost posredovanja za podružnicu s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj. ES: Prije osnivanja podružnice ili agencije za pružanje određenih vrsta osiguranja u Španjolskoj, strani osiguratelj mora imati odobrenje za pružanje istih vrsta osiguranja u državi podrijetla najmanje pet godina. ES, EL: Pravom na poslovni nastan nije obuhvaćeno osnivanje predstavništva ni druga trajna prisutnost osiguravajućih društava, osim kada su ti uredi osnovani kao agencije, podružnice ili sjedišta. EE: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Nema ograničenja, osim što upravljačko tijelo dioničkog društva za osiguranje sa stranim vlasničkim udjelom u kapitalu može uključivati građane stranih država razmjerno stranom vlasničkom udjelu, ali ne više od polovine članova upravljačke skupine; predsjednik uprave društva kćeri ili neovisnog društva mora imati prebivalište u Estoniji. FI: Glavni direktor, barem jedan revizor i najmanje polovina osnivača i članova upravnog i nadzornog odbora osiguravajućeg društva moraju biti rezidenti Europskoga gospodarskog prostora, osim ako je Ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva odobrilo izuzeće. FI: Strani osiguravatelji ne mogu u Finskoj dobiti licenciju za otvaranje podružnica u svrhu pružanja usluga obveznih socijalnih osiguranja (obvezno mirovinsko osiguranje, obvezno osiguranje od nezgode). FI: Glavni zastupnik stranog osiguravajućeg društva ima boravište u Finskoj, osim ako je glavni ured trgovačkog društva na Europskom gospodarskom prostoru. FR: Za osnivanje podružnice predstavnik mora imati posebno odobrenje. HU: Namjera je uvesti obvezu izravnog osnivanja podružnica čim se za to uvede obveza u okviru GATS-a te pod uvjetima koji su u njemu navedeni. HU: Uprava financijske institucije trebala bi imati najmanje dva člana koji su mađarski državljani, rezidenti u smislu relevantnih propisa o deviznom poslovanju, te imaju prebivalište u Mađarskoj najmanje godinu dana. IE: Pravom na poslovni nastan nije obuhvaćeno osnivanje predstavništava. IT: Pristup zanimanju aktuara samo putem fizičkih osoba. Dopušteno je poslovno udruživanje fizičkih osoba (osim u obliku trgovačkih društava). IT: Odobrenje za osnivanje podružnica u konačnici podliježe ocjeni nadležnih nadzornih tijela. LV: Podsektori A.1. i A.2. (izravno osiguranje, reosiguranje i retrocesija): Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, inozemne osiguravajuće institucije moraju imati određeni pravni oblik. LV: Podsektor A.3. (posredovanje u osiguranju): Posrednik može biti samo fizička osoba (državljanstvo nije obvezno) i može pružati uslugu u ime osiguravajućeg društva koje ima odobrenje tijela za nadzor osiguranja u Latviji. LT: Osiguravajuća društva ne smiju pružati usluge i životnog i neživotnog osiguranja. Za vrste osiguranja (a) i (b) potrebna su odvojeno osnovana društva. MT: Može podlijegati ispitivanju gospodarskih potreba. PL: Podsektori od A.1. do A.3. (izravno osiguranje, reosiguranje i retrocesija te posredovanje u osiguranju): Poslovni nastan samo u obliku dioničkog društva ili podružnice nakon dobivanja licencije. Najviše 5 % sredstava osiguranja može se ulagati u inozemstvu. Osoba koja obavlja djelatnost posredovanja u osiguranju mora za to imati licenciju. Za posrednike u osiguranju uvjet je lokalno osnivanje. PL: Podsektor A.4. (pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. PT: Strana društva mogu izvršavati posredovanje u osiguranju u Portugalu samo putem društva osnovanog u skladu s pravom države članice Zajednice. PT: Za osnivanje podružnice u Portugalu strana društva moraju dokazati da imaju prethodno iskustvo u obavljanju djelatnosti od najmanje pet godina. RO: Poslovni nastan društava i agencija za posredovanje sa stranim vlasničkim udjelom dopušten je samo u partnerstvu s rumunjskim pravnim ili fizičkim osobama. Predstavnici stranih osiguravajućih društava i udruženja stranih osiguravatelja imaju pravo sklapati samo sljedeće vrste ugovora o osiguranju: 1. ugovore o osiguranju ili reosiguranju s pravnim i fizičkim stranim osobama ili za njihovu robu; 2. ugovore o reosiguranju s rumunjskim osiguravajućim društvima, društvima za osiguranje-reosiguranje i reosiguravajućim društvima. Agencije za posredovanje ne smiju sklapati ugovore o osiguranju s rumunjskim pravnim ili fizičkim osobama za strana osiguravajuća društva ili za njihovu robu. SK: Većina članova upravnog odbora osiguravajućeg društva mora imati boravište u Slovačkoj. Za pružanje usluga osiguranja uvjet je licencija. Strani državljanin može osnovati osiguravajuće društvo sa sjedištem u Slovačkoj u obliku dioničkog društva ili može obavljati djelatnost osiguranja putem svojih društava kćeri s registriranim mjestom poslovanja u Slovačkoj u skladu s općim uvjetima iz Zakona o osiguranju. Osiguravateljski poslovi znači djelatnost osiguranja, uključujući brokersku djelatnost i djelatnost reosiguranja. Djelatnost posredovanja radi sklapanja ugovora o osiguranju između treće osobe i osiguravajućeg društva smiju u korist osiguravajućeg društva obavljati fizičke ili pravne osobe koje imaju boravište u Slovačkoj i posjeduju licenciju koju je izdalo tijelo za nadzor osiguranja. Ugovor o posredovanju kojem je cilj sklapanje ugovora o osiguranju između treće osobe i osiguravajućeg društva smije sklopiti domaće ili strano osiguravajuće društvo tek nakon što je tijelo za nadzor osiguranja odobrilo izdavanje licencije. Financijska sredstva posebnih osiguravateljskih fondova licenciranih osiguravatelja koja potječu od korisnika polica osiguranja ili reosiguranja s boravištem ili registriranim mjestom poslovanja u Slovačkoj moraju se deponirati u banci sa sjedištem u Slovačkoj te se ne smiju prenositi u inozemstvo. SI: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Za poslovni nastan uvjet je licencija koju izdaje Ministarstvo financija. Strane osobe mogu osnovati osiguravajuće društvo samo kao zajednički pothvat s domaćom osobom, pri čemu je vlasnički udio stranih osoba ograničen na 99 %. Ograničenje najvećeg stranog udjela u vlasništvu ukinut će se donošenjem novog Zakona o osiguravajućim društvima. Strana osoba može steći ili povećati udjele u domaćem osiguravajućem društvu uz prethodno odobrenje Ministarstva financija. Pri izdavanju licencije ili odobrenja za stjecanje udjela u domaćem osiguravajućem društvu Ministarstvo financija uzima u obzir sljedeće kriterije:
Ne preuzima obveze za strane vlasničke udjele u osiguravajućem društvu u postupku privatizacije. Članstvo u instituciji za uzajamno osiguranje ograničeno je na društva osnovana u Sloveniji i domaće fizičke osobe. SI: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): Udio stranog vlasništva u reosiguravajućem društvu ograničen je do visine kontrolnog udjela u kapitalu. (Nema ograničenja, osim za podružnice nakon donošenja novog zakona o osiguravajućim društvima). SI: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Za pružanje usluga savjetovanja i naplate potraživanja društvo mora biti osnovano kao pravni subjekt uz pristanak uprave za osiguranje. Aktuari i procjenitelji rizika usluge pružaju samo u okviru profesionalne djelatnosti. Rad je ograničen na izravno osiguranje i reosiguranje. U slučaju trgovca pojedinca zahtijeva se boravište u Sloveniji. SE: Brokeri osiguranja koji nisu osnovani u Švedskoj mogu uspostaviti poslovnu prisutnost samo putem podružnice. SE: Društva za neživotno osiguranje koja nisu osnovana u Švedskoj, ali u njoj posluju, umjesto poreza na neto dobit plaćaju porez na prihod od premija iz izravnih osiguranja. SE: Osnivač osiguravajućeg društva mora biti fizička osoba, rezident Europskog gospodarskog prostora, ili pravni subjekt osnovan unutar Europskog gospodarskog prostora. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
CY: Ne preuzima obveze. PL: Podsektori od A.1. do A.3. (izravno osiguranje, reosiguranje i retrocesija te posredovanje u osiguranju): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećem ograničenju: za posrednike u osiguranju uvjet je boravište. Podsektor A.4. (pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze. AT, BE, BG, CZ, DE, DK, ES, EE, FR, FI, EL, HR, HU, IT, IE, LU, LT, LV, MT, NL, PT, RO, SE, SI, SK, UK: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u predmetnim horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećim posebnim ograničenjima: AT: Uprava podružnice mora se sastojati od dvije fizičke osobe s boravištem u Austriji. BG: Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja. Ne preuzima obveze za usluge retrocesije. Ne preuzima obveze za podsektore A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju). DK: Glavni zastupnik podružnice osiguravajućeg društva mora imati boravište u Danskoj najmanje zadnje dvije godine, osim ako je državljanin jedne od država članica Zajednice. Ministar gospodarstva i industrije može odobriti izuzeće. DK: Za direktore i članove upravnog odbora društva uvjet je boravište. Međutim, ministar gospodarstva i industrije može odobriti izuzeće od tog uvjeta. Izuzeća se odobravaju bez diskriminacije. ES, IT: Potrebno je boravište za aktuarsko zanimanje. EL: Većina članova upravnog odbora društva osnovanog u Grčkoj moraju biti državljani jedne od država članica Zajednice. SI: Za aktuare i procjenitelje rizika obvezno je boravište i kvalifikacijski ispit, članstvo u Aktuarskom udruženju Republike Slovenije te aktivno znanje slovenskog jezika. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
BE: Za pružanje usluga investicijskog savjetovanja uvjet je poslovni nastan u Belgiji. BG: Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne usluge): U slučaju prekograničnog pružanja usluga uvjet je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge. CY: Ne preuzima obveze. CZ: Usluge izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama, prenosivim vrijednosnim papirima i ostalim prenosivim instrumentima i financijskom imovinom, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom, usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, savjetodavne financijske usluge, usluge posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze. CZ: Nema ograničenja, osim: samo banke osnovane u Češkoj i podružnice stranih banaka s odgovarajućom licencijom mogu:
Dozvola za devizno poslovanje koju izdaje Češka narodna banka ili Ministarstvo financija uvjet je češkim rezidentima bez bankovnih ovlasti:
EE: Podsektor B.1. (prihvaćanje novčanih depozita): Obvezno odobrenje Eesti Pank i registracija u obliku dioničkog društva, društva kćeri ili podružnice u skladu s estonskim pravom. EE, LT: Poslovni nastan specijaliziranog društva za upravljanje uvjet je za obavljanje djelatnosti upravljanja uzajamnim investicijskim fondovima i društvima za investicije, i samo društva s registriranim mjestom poslovanja u Zajednici mogu djelovati kao depozitari imovine investicijskih fondova. HR: Ne preuzima obveze za podsektore B.1., B.6., B.7., B.9. i B.10. HU: Ne preuzima obveze. IE: Za pružanje investicijskih usluga ili investicijskog savjetovanja potrebno je 1. odobrenje u Irskoj, za koje subjekt obično mora biti osnovan u Irskoj ili djelovati kao partnerstvo ili trgovac pojedinac, u svakom slučaju sa sjedištem/registriranim mjestom poslovanja u Irskoj (odobrenje u nekim slučajevima nije uvjet, npr. ako pružatelj usluga iz treće zemlje nema poslovnu prisutnost u Irskoj i usluga se ne pruža privatnim osobama) ili 2. odobrenje u drugoj državi članici u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1). IT: Ne preuzima obveze za „promotori di servizi finanziari” (prodavatelji financijskih proizvoda). LT: Upravljanje mirovinskim fondovima: Obvezna je komercijalna prisutnost. MT: Podsektori B.1. i B.2. (prihvaćanje depozita i sve vrste zajmova): Nema ograničenja. Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): Ne preuzima obveze, osim za međunarodne pružatelje usluga koji pružaju financijske informacije. Podsektor B.12. (savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge): Ne preuzima obveze. PL: Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): U slučaju prekograničnog pružanja usluga uvjet je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera. Podsektor B.12. (savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge): Ne preuzima obveze. RO: Podsektor B.4. (sve usluge plaćanja i prijenosa novca): Dopušteno samo putem banke sa sjedištem u državi. SK: Trgovanje izvedenicama, prenosivim vrijednosnim papirima i ostalim prenosivim instrumentima i financijskom imovinom, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom te usluge namire i prijeboja za financijsku imovinu: Ne preuzima obveze. SK:
SI: Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze. Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge, osim onih povezanih sa sudjelovanjem u izdavanju državnih obveznica i upravljanjem mirovinskim fondovima): Nema ograničenja. Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim za prihvaćanje kredita (zaduživanje svih vrsta) i primanje jamstava i obveza koje domaći pravni subjekti i trgovci pojedinci primaju od stranih kreditnih institucija. (Napomena: potrošački krediti beskamatni su nakon donošenja novog Zakona o deviznom poslovanju.) Svi prethodno navedeni kreditni aranžmani moraju biti registrirani u Banci Slovenije. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.) Strane osobe mogu strane vrijednosne papire ponuditi samo putem domaćih banaka i društava za burzovno posredovanje. Članovi slovenske burze moraju biti osnovani u Sloveniji. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
BG: Podsektori B.1. do B.10. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze, trgovanje vrijednosnim papirima, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom i usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu): Ne preuzima obveze. Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne usluge): Ako se te usluge upotrebljavaju u inozemstvu, obvezna je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge. CY: Ne preuzima obveze, osim za podsektor B.6. (e) (trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima): Nema ograničenja. CZ: Izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom, usluge namire i klirinške usluge za izvedenice te usluge savjetovanja, posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze. CZ: Nema ograničenja, osim: Samo banke osnovane u Češkoj i podružnice stranih banaka s odgovarajućom licencijom mogu:
Dozvola za devizno poslovanje koju izdaje Češka narodna banka ili Ministarstvo financija uvjet je češkim rezidentima bez bankovnih ovlasti:
DE: Izdavanjem vrijednosnih papira denominiranih u njemačkim markama može upravljati jedino kreditna institucija, društvo kći ili podružnica s poslovnim nastanom u Njemačkoj. FI: Plaćanja koja dolaze od vladinih tijela (troškovi) obavljaju se putem Finskog poštanskog žiro sustava, koji održava društvo Postipankki Ltd. Ministarstvo financija može odobriti izuzeće od ovog uvjeta zbog posebnih razloga. EL: Poslovni nastan obvezan je za pružanje usluga skrbništva i deponiranja koje uključuju plaćanja kamata i glavnice dospjelih na vrijednosne papire izdane u Grčkoj. HU: Ne preuzima obveze. MT: Podsektori B.1. i B.2. (prihvaćanje depozita i sve vrste zajmova): Nema ograničenja. Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): Ne preuzima obveze, osim za međunarodne pružatelje usluga koji pružaju financijske informacije. Podsektori od B.3. do B.10. i B.12.: Ne preuzima obveze. PL: Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): Ako se te usluge upotrebljavaju u inozemstvu, obvezna je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera. Podsektori od B.1. do B.10. i B.12.: Ne preuzima obveze. RO: Fizičke i pravne osobe iz Rumunjske mogu otvoriti račun ili se koristiti sredstvima u stranoj valuti u inozemstvu samo uz prethodno dopuštenje Narodne banke Rumunjske. Ne preuzima obveze za podsektore B.3. (financijski leasing), B.7. (sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira), B.9. (upravljanje imovinom) i B.10 (usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu). SK: Trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom i posredovanje: Ne preuzima obveze. SK:
SI: Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze. Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge, osim onih povezanih sa sudjelovanjem u izdavanju državnih obveznica i upravljanjem mirovinskim fondovima): Nema ograničenja. Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim za prihvaćanje kredita (zaduživanje svih vrsta) i primanje jamstava i obveza koje domaći pravni subjekti i trgovci pojedinci primaju od stranih kreditnih institucija. (Napomena: potrošački krediti bit će beskamatni nakon donošenja novog Zakona o deviznom poslovanju.) Svi prethodno navedeni kreditni aranžmani moraju biti registrirani u Banci Slovenije. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.) Pravni subjekti osnovani u Sloveniji mogu biti depozitari imovine investicijskih fondova. UK: Izdavanjima britanske funte, uključujući privatna izdavanja, može upravljati samo poduzeće s poslovnim nastanom na Europskom gospodarskom prostoru. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sve države članice: Za upravljanje uzajamnim investicijskim fondovima i društvima za investicije obvezno je osnivanje specijaliziranog društva za upravljanje (članci od 16. do 21. i članci od 28. do 31. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Direktiva o UCITS-u”). Samo društva s registriranim mjestom poslovanja u Zajednici mogu djelovati kao depozitari imovine investicijskih fondova (članak 23. Direktive o UCITS-u. AT: Samo članovi Austrijske burze mogu sudjelovati u trgovanju vrijednosnim papirima na burzi. AT: Za trgovanje devizama i stranim valutama potrebno je odobrenje Austrijske narodne banke. AT: Hipotekarne obveznice i municipalne obveznice mogu izdati banke specijalizirane za tu aktivnost te s odobrenjem za njezino obavljanje. AT: Za pružanje usluga upravljanja mirovinskim fondom potrebno je specijalizirano društvo samo za tu djelatnost osnovano u sklopu dioničkog društva u Austriji. BE: Bilo koja javna licitacija za kupnju belgijskih vrijednosnih papira od strane ili u ime osobe, društva ili institucije koja se nalazi izvan nadležnosti jedne od država članica Europske zajednice podnosi se na odobrenje ministru financija. BG: Podsektori od B.1. do B.5. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze) Strane banke koje namjeravaju uspostaviti poslovni nastan u Bugarskoj za to moraju imati valjano odobrenje u skladu sa svojim nacionalnim pravom i ne smije im se zabraniti obavljanje djelatnosti bankarstva u njihovoj matičnoj državi i zemljama u kojima posluju. Ne preuzima obveze za „caisses populaires”. Za izravno ili neizravno stjecanje udjela koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava u banci s poslovnim nastanom u Bugarskoj potrebno je odobrenje Bugarske narodne banke. Kriteriji za odobrenje razumni su i u skladu s obvezama iz članaka XVI. i XVII. GATS-a. Kako bi banka izravno ili neizravno u društvu koje nije banka stekla udio od više od 10 % kapitala tog društva, potrebno je odobrenje Bugarske narodne banke. Status isključivog pružatelja usluga može se odobriti za usluge depozita i usluge prijenosa novca koje se pružaju javnim institucijama financiranima iz proračuna. Za izvršne direktore upravljačkog tijela koji djeluju u ime i za račun banke uvjet je trajno boravište. Ne preuzima jamstva državne riznice. Podsektori B.6., B.7. i B.9. (trgovanje vrijednosnim papirima, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, upravljanje imovinom): Obveza za investicijske posrednike, društva za investicije i burze osnovane kao dionička društva s licencijom Komisije za financijski nadzor (FSC). Davanje odgovarajuće licencije ovisi o uvjetima u pogledu upravljanja i tehničkim uvjetima te uvjetima zaštite ulagatelja. Burza (dioničko društvo): Uvjeti minimalnog kapitala (100 000 BGN); najmanje 2/3 kapitala raspoređeno među financijskim institucijama (osiguravajuća društva, financijske kuće, investicijski posrednici); gornja granica od 5 % kapitala burze za izravni ili neizravni vlasnički udio dioničara. Investicijski posrednici: Nema ograničenja za djelatnosti investicijskih posrednika koje se obavljaju na državnom području Bugarske, osim ako drukčije dopusti FSC. Za trgovanje vrijednosnim papirima na burzi uvjet je članstvo. Investicijski posrednik u Bugarskoj može biti član samo jedne burze. Društva za investicije: društvo za investicije ne smije obavljati djelatnosti banke, društva za osiguranje ni posrednika u ulaganjima. Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire. Ne preuzima obveze za sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica. Ne preuzima obveze za upravljanje mirovinskim fondovima. Podsektori B.8. i B.10. (brokerski novčani poslovi, usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu): Ne preuzima obveze. Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne usluge): Obveza upotrebe javne telekomunikacijske mreže ili mreže ostalih ovlaštenih operatera. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge. CY: Riječ je zakonskoj obvezi koja se primjenjuje na nediskriminirajući način da banke koje nude usluge u Cipru moraju biti pravni subjekti. Pravni subjekti uključuju podružnice stranih banaka/financijskih institucija koje su registrirane na Cipru. CY: Izravno ili neizravno vlasništvo ili pravo glasa u banci koje ima osoba ili njezini pridruženi članovi ne smije prijeći 10 %, osim uz prethodno pismeno odobrenje središnje banke. CY: Prethodno navedenom treba dodati da je u tri postojeće banke koje kotiraju na burzi, izravno ili neizravno vlasništvo nad dionicama ili stjecanje udjela u njihovom kapitalu od strane stranih osoba ograničeno na 0,5 % po pojedincu ili organizaciji te zbirno 6 %. CY: Podsektori od B.1. do B.5. i B.6. (b) (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze te trgovanje devizama): Za nove banke primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
Podsektor B.6. (e) (trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima): Samo članovi (brokeri) Ciparske burze mogu obavljati poslove koji se odnose na posredovanje vrijednosnim papirima u Cipru. Društva koja djeluju kao brokerska moraju zapošljavati samo pojedince koji mogu raditi kao brokeri, uz uvjet da posjeduju odgovarajuću licenciju. Banke i osiguravajuća društva ne smiju poslovati. Brokerska kuća smije biti registrirana kao član Ciparske burze samo ako je osnovana i registrirana u skladu s ciparskim Zakonom o trgovačkim društvima. Podsektor B.6. (a), (c), (d) i (f), i od B.7. do B.12.: Ne preuzima obveze. CZ: Izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, usluge namire i klirinške usluge za izvedenice te usluge savjetovanja, posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze. CZ: Nema ograničenja, osim: Usluge bankarstva smiju pružati samo banke s poslovnim nastanom u Češkoj ili podružnice stranih banaka s licencijom koju je izdala Češka narodna banka uz suglasnost Ministarstva financija. Davanje licencije temelji se na uzimanju u obzir kriterija koji se primjenjuju u skladu s GATS-om. Usluge hipotekarnih zajmova smiju pružati samo banke s poslovnim nastanom u Češkoj. Banke mogu biti osnovane samo kao dionička društva. Za kupovinu dionica postojećih banaka uvjet je prethodno odobrenje Češke narodne banke. Javno trgovanje vrijednosnim papirima dopušteno je ako je za dotični vrijednosni papir dano odgovarajuće odobrenje i odobren prospekt. Odobrenje se ne daje ako je javno trgovanje vrijednosnim papirima u sukobu s interesima ulagatelja, neusklađeno s državnom financijskom politikom ili ako nije u skladu sa zahtjevima financijskog tržišta (3). Za poslovni nastan i aktivnosti trgovaca vrijednosnim papirima, brokera, burze ili organizatora kupoprodaje dionica na tržištu izvan burze, društava za investicije i investicijskih fondova uvjet je odobrenje koje ovisi o ispunjavanju uvjeta u pogledu kvalifikacija, integriteta, upravljanja i materijalnih pitanja. Usluge namire i klirinške usluge za sve vrste plaćanja nadzire i preispituje Češka narodna banka kako bi osigurala neometano i ekonomično poslovanje. DK: Financijske institucije mogu trgovati vrijednosnim papirima na kopenhaškoj burzi samo putem društava kćeri s poslovnim nastanom u Danskoj. FI: Najmanje polovina osnivača, članova upravnog odbora, nadzornog odbora i ovlaštenih osoba, glavni direktor, punomoćnik i osoba ovlaštena za potpisivanje u ime kreditne institucije moraju biti rezidenti Europskoga gospodarskog prostora, osim ako Ministarstvo financija odobri izuzeće. Barem jedan revizor mora biti rezident Europskoga gospodarskog prostora. FI: Broker (pojedinac) na burzi derivata mora biti rezident Europskoga gospodarskog prostora. Ministarstvo financija može odobriti izuzeće od ovog uvjeta iz posebnih razloga. FI: Plaćanja koja dolaze od vladinih tijela (troškovi) obavljaju se putem Finskog poštanskog žiro sustava, koji održava društvo Postipankki Ltd. Ministarstvo financija može odobriti izuzeće od ovog uvjeta zbog posebnih razloga. FR: Osim francuskih kreditnih institucija, izdavanjima denominiranima u francuskim francima mogu upravljati jedino francuska društva kćeri (u skladu s francuskim pravom) banaka koje nisu francuske koje imaju odobrenje na temelju dovoljno sredstava i obveza u Parizu kandidata za francusko društvo kći banke koja nije francuska. Ti uvjeti primjenjuju se na banke koje vode knjige. Banka koja nije francuska može, bez ograničenja ili zahtjeva koje je potrebno utvrditi, biti zajednički ili pridruženi upravitelj izdavanja obveznica u eurofrancima. EL: Financijske institucije mogu trgovati vrijednosnim papirima uvrštenima na Atensku burzu jedino putem društava za trgovanje dionicama osnovanima u Grčkoj. EL: Za poslovni nastan i poslovanje podružnica mora se uvesti minimalni iznos deviza, promijeniti u drahme i držati u Grčkoj za vrijeme poslovanja strane banke u Grčkoj: do četiri podružnice: ovaj najmanji iznos trenutno je jednak polovini najmanjeg iznosa temeljnog kapitala koji je potreban za osnivanje kreditne institucije u Grčkoj; za rad dodatnih podružnica, najmanji iznos kapitala mora biti jednak polovini najmanjeg iznosa dioničkog kapitala koji je potreban za osnivanje kreditne institucije u Grčkoj. HR: Nema ograničenja, osim za usluge namire i klirinške usluge jer je Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) jedini pružatelj usluga u Hrvatskoj. Pristup uslugama SKDD-a odobrit će se nerezidentima na nediskriminirajućoj osnovi. HU: Namjera je uvesti obvezu izravnog osnivanja podružnica čim se za to uvede obveza u okviru GATS-a te pod uvjetima koji su u njemu navedeni. HU: Izravno ili neizravno vlasništvo ili prava glasa u kreditnoj instituciji jedinstvenog dioničara koji nije kreditna institucija, osiguravajuće društvo ili društvo za investicije ne može premašiti 15 %. HU: Uprava financijske institucije trebala bi imati najmanje dva člana koji su mađarski državljani, rezidenti u smislu relevantnih propisa o deviznom poslovanju, te imaju trajno boravište u Mađarskoj najmanje godinu dana. HU: Dugoročno državno vlasništvo zadržava se na razini od najmanje 25 % + 1 glas u Országos Takarékpénztár és Kereskedelmi Bank Rt. IE: U slučaju programa zajedničkih ulaganja osnovanih u obliku uzajamnih investicijskih fondova ili društava za investicije s varijabilnim kapitalom (osim društava za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, UCITS), skrbničko ili depozitarno društvo i upravljačko društvo moraju biti osnovana u Irskoj ili u nekoj drugoj državi članici Zajednice. U slučaju ograničenog partnerstva u području ulaganja najmanje jedan partner u takvom društvu mora biti osnovan u Irskoj. IE: Kako bi društvo postalo član burze u Irskoj, mora 1. imati odobrenje u Irskoj, što znači da mora biti osnovano u Irskoj ili djelovati kao partnerstvo sa sjedištem/registriranim mjestom poslovanja u Irskoj, ili 2. imati odobrenje u nekoj drugoj državi članici u skladu s Direktivom 2014/65/EU. IE: Za pružanje investicijskih usluga ili investicijskog savjetovanja potrebno je 1. odobrenje u Irskoj, za koje subjekt obično mora biti osnovan u Irskoj ili djelovati kao partnerstvo ili trgovac pojedinac, u svakom slučaju sa sjedištem/registriranim mjestom poslovanja u Irskoj (nadzorno tijelo može ovlastiti i podružnice subjekata iz trećih zemalja), ili 2. odobrenje u drugoj državi članici u skladu s Direktivom 2014/65/EU. IT: Javnu ponudu vrijednosnih papira (kako je utvrđeno u skladu s člankom 18. Zakona 216/74) koje ne uključuju dionice, dužničke vrijednosne papire (uključujući konvertibilne vrijednosne papire) mogu dati jedino talijanska društva s ograničenom odgovornošću, strana društva s odobrenjem, javna tijela ili društva koja pripadaju lokalnim tijelima čiji dodijeljeni kapital nije ispod 2 milijarde ITL. IT: Usluge središnjeg depozita, skrbništva i vođenja računa može pružati Banka Italije za državne vrijednosne papire ili Monte Titoli SpA za dionice, sudjelujuće vrijednosne papire i ostale obveznice kojima se trguje na reguliranom tržištu. IT: U slučaju programa zajedničkih ulaganja, osim usklađenih društava za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) na temelju Direktive 2009/65/EZ, skrbničko ili depozitarno društvo mora biti osnovano u Italiji ili u nekoj drugoj državi članici Europske zajednice i imati poslovni nastan u Italiji putem podružnice. Samo banke, osiguravajuća društva, društva za ulaganje u vrijednosne papire sa sjedištem u Europskoj zajednici mogu obavljati djelatnost upravljanja sredstvima mirovinskih fondova. Upravljačka društva (zatvoreni fondovi i fondovi za nekretnine) također moraju biti osnovana u Italiji. IT: Za obavljanje djelatnosti izravne prodaje posrednici moraju angažirati ovlaštenog prodavatelja financijskih usluga s boravištem na državnom području neke od država članica Europskih zajednica. IT: Prijeboj i namira vrijednosnih papira mogu se provoditi samo u sklopu službenog klirinškog sustava. Društvu s odobrenjem Banke Italije, u dogovoru s Consobom moguće je povjeriti klirinšku djelatnost, do konačne namire vrijednosnih papira. IT: Predstavništva stranih posrednika ne mogu obavljati djelatnosti kojima je cilj pružanje usluga ulaganja. LV: Podsektor B.7. (sudjelovanje u izdavanjima svih vrsta vrijednosnih papira): Banka Latvije (središnja banka) financijski je posrednik države na tržištu državnih obveznica. Podsektor B.9. (upravljanje imovinom): Upravljanje mirovinskim fondovima je državni monopol. LT: Podsektori od B.1. do B.12.: barem jedan direktor mora biti litavski državljanin. Podsektor B.3. (financijski leasing): Financijski leasing može biti rezerviran za posebne financijske institucije (kao što su banke i osiguravajuća društva). Nema ograničenja od 1. siječnja 2001., osim kako je navedeno u horizontalnom dijelu odjeljka „Bankarske i ostale financijske usluge”. Podsektor B.9. (upravljanje imovinom): Osnivanje je moguće samo u obliku javnih dioničkih društava (AB) i zatvorenih društava (UAB) koja trebaju biti osnovana na zatvoreni način (kada sve početno izdane dionice kupe osnivači društva). Za potrebe upravljanja imovinom obvezno je osnivanje specijaliziranog društva za upravljanje. Samo društva s registriranim sjedištem u Litvi mogu djelovati kao depozitari imovine. MT: Podsektori B.1. i B.2. (prihvaćanje depozita i sve vrste zajmova): Kreditne i ostale financijske institucije u stranom vlasništvu mogu poslovati u obliku podružnice ili lokalnog društva kćeri. Odobrenje može podlijegati ispitivanju gospodarskih potreba. Podsektori od B.3. do B.12. Ne preuzima obveze. PL: Podsektori B.1., B.2., B.4. i B.5. (osim jamstava i obveza državne riznice): Osnivanje banke moguće je samo u obliku dioničkog društva ili licencirane podružnice. Sustav dozvola u vezi s osnivanjem svih banaka na temelju bonitetnih razloga. Obveza državljanstva za pojedine – najmanje jednog – direktora banke. Podsektori B.6. (e), B.7. (osim sudjelovanja u izdavanju državnih vrijednosnih papira), B.9. (samo usluge upravljanja portfeljem) i B.12. (usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge samo u vezi s djelatnostima za koje postoji obveza za Poljsku): osnivanje, nakon dobivanja licencije, moguće je samo u obliku dioničkog društva ili podružnice stranog pravnog subjekta koji pruža usluge povezane s vrijednosnim papirima. Podsektor B.11.: U slučaju prekograničnog pružanja tih usluga i/ili korištenja tim uslugama u inozemstvu, obvezna je uporaba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera. Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze. PT: Za poslovni nastan banaka koje nisu iz EZ-a potrebno je odobrenje ministra financija, koje se izdaje ovisno o pojedinačnom slučaju. Poslovnim nastanom mora se doprinijeti povećanju učinkovitosti nacionalnog bankarskog sustava ili internacionalizaciji portugalskoga gospodarstva. PT: Usluge društava za investicije ne smogu pružati podružnice društava za investicije sa sjedištem u zemlji koja nije članica EZ-a. Brokerske usluge i usluge trgovanja na Lisabonskoj burzi mogu pružati brokerska društva i društva za trgovanje osnovana u Portugalu ili podružnice društava za investicije koje su dobile odobrenje u nekoj drugoj zemlji članici EZ-a i odobrenje u matičnoj zemlji za pružanje tih usluga. Brokerske usluge i usluge trgovanja na Burzi izvedenicama Oporto te na tržištu OTC izvedenica ne mogu pružati podružnice brokerskih društava/društava za trgovanje koja nisu iz EZ-a. Usluge upravljanja mirovinskim fondovima smiju pružati samo društva osnovana u Portugalu te osiguravajuća društva osnovana u Portugalu, koja su ovlaštena za obavljanje djelatnosti životnog osiguranja. RO: Društvo za poslovanje vrijednosnim papirima (brokersko društvo) mora biti rumunjski pravni subjekt osnovan kao dioničko društvo u skladu s rumunjskim zakonima, a njegov isključivi poslovni cilj mora biti posredovanje vrijednosnim papirima. Za svaku javnu ponudu vrijednosnih papira, prije objave prospekta, potrebno je odobrenje rumunjske nacionalne komisije za vrijednosne papire. Društva koja upravljaju imovinom moraju biti osnovana kao dioničko društvo sukladno rumunjskim zakonima; otvoreni investicijski fondovi (open-ended investment funds) moraju biti osnovani u skladu s rumunjskim građanskim pravom. Ne preuzima obveze za financijski leasing. Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire. SK: Trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi i posredovanje: Ne preuzima obveze. SK: Usluge bankarstva smiju pružati samo domaće banke ili podružnice stranih banaka koje je za to ovlastila Narodna banka Slovačke uz suglasnost Ministarstva financija. Davanje odobrenja temelji se na razmatranju kriterija koji se posebno odnose na raspoloživi kapital (financijsku snagu), stručne kvalifikacije, integritet i sposobnost upravljanja predviđenim aktivnostima banke. Banke su pravni subjekti osnovani u Slovačkoj kao dionička društva ili javne (državne) financijske institucije. Za kupnju udjela u vlasničkom kapitalu postojeće poslovne banke iznad određene granice potrebno je prethodno odobrenje Narodne banke Slovačke. Usluge ulaganja u Slovačkoj mogu pružati banke, a društva za investicije, investicijski fondovi i trgovci vrijednosnim papirima koji imaju pravni oblik dioničkog društva sa zakonski određenim vlasničkim kapitalom. Strana a društva za investicije ili investicijski fondovi moraju pribaviti odobrenje Ministarstva financija za prodaju svojih vrijednosnih papira ili potvrda o vlasničkom udjelu na državnom području Slovačke u skladu s nacionalnim zakonom. Za izdavanje dužničkih vrijednosnih papira potrebno je dopuštenje Ministarstva financija, neovisno o tome izdaju li se u zemlji ili u inozemstvu. Vrijednosne papire može se izdati i njima trgovati samo uz dopuštenje Ministarstva financija za javno trgovanje u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima. Za poslovanje trgovca vrijednosnim papirima, brokera ili organizatora kupoprodaje dionica na tržištu izvan burze potrebno je odobrenje Ministarstva financija. Usluge namire i prijeboja za sve vrste plaćanja uređuje Narodna banka Slovačke. Usluge namire i prijeboja povezane s promjenom fizičkog vlasništva vrijednosnih papira bilježe se u centru za vrijednosne papire (institucija za namiru i prijeboj vrijednosnih papira). Centar za vrijednosne papire može obavljati samo prijenose na vlasničke račune vlasnika vrijednosnih papira. Dio prijeboja i namire koji se odnosi na gotov novac obavlja se putem bankovne institucije za prijeboj i namiru (u kojoj je Narodna banka Slovačke glavni dioničar) za bratislavsku burzu, dioničko društvo, ili putem Jumbo-računa u sustavu RM-System Slovakia. SI: Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze. Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge, osim onih povezanih sa sudjelovanjem u izdavanju državnih obveznica i upravljanjem mirovinskim fondovima): Nema ograničenja. Svi ostali podsektori: Uvjet za osnivanje svih vrsta banaka jest dobivanje licencije Banke Slovenije. Strane osobe mogu postati dioničari u bankama ili steći dodatne dionice banaka jedino pod uvjetom dobivanja prethodnog odobrenja Banke Slovenije. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.) Na temelju licencije Banke Slovenije, bankama, društvima kćeri i podružnicama stranih banaka dopušteno je pružati sve ili ograničene bankarske usluge, ovisno o iznosu kapitala. Pri razmatranju izdavanja banci licencije za osnivanje u potpunom vlasništvu ili uz većinske strane ulagatelje ili pri razmatranju odobrenja za stjecanje dodatnih dionica banaka, Banka Slovenije uzima u obzir sljedeće smjernice (4):
(Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.) Ne preuzima obveze u vezi s udjelom stranog vlasništva u bankama koje su u postupku privatizacije. Podružnice stranih banaka moraju biti osnovane u Sloveniji i imati pravnu osobnost. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.) Ne preuzima obveze u vezi sa svim vrstama hipotekarnih banaka i štedno-kreditnih institucija. Ne preuzima obveze u vezi s osnivanjem privatnih mirovinskih fondova (dobrovoljni mirovinski fondovi). Upravljačka društva su trgovačka društva osnovana isključivo u svrhu upravljanja investicijskim fondovima. Strane osobe mogu izravno ili neizravno stjecati najviše do 20 % dionica ili prava glasa u društvima za upravljanje; za veći postotak obvezno je odobrenje Agencije za tržište vrijednosnih papira. Ovlašteno (privatizacijsko) društvo za investicije je društvo za investicije osnovano isključivo u svrhu prikupljanja potvrda o vlasništvu (kupona) i kupnje dionica izdanih u skladu s propisima o pretvorbi vlasništva. Ovlašteno upravljačko društvo osnovano je isključivo u svrhu upravljanja ovlaštenim društvima za investicije. Strane osobe mogu izravno ili neizravno stjecati najviše do 10 % dionica ili prava glasa u ovlaštenim, (privatizacijskim), društvima za investicije; za veći postotak obvezno je odobrenje Agencije za tržište vrijednosnih papira uz suglasnost Ministarstva gospodarskih odnosa i razvitka. Ulaganja investicijskih fondova u vrijednosne papire stranih izdavatelja ograničena su na 10 % ulaganja investicijskih fondova. Ti vrijednosni papiri moraju kotirati na onim burzama koje prethodno odredi Agencija za tržište vrijednosnih papira. Strane osobe mogu postati dioničari ili partneri u brokerskoj kući s do 24 % kapitala brokerske kuće uz prethodno odobrenje Agencije za tržište vrijednosnih papira. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o tržištu vrijednosnih papira). Vrijednosne papire stranog izdavatelja koji još nisu bili ponuđeni na prodaju na državnom području Slovenije smije ponuditi brokerska kuća ili banka koja posjeduje licenciju za izvršavanje takvih transakcija. Prije objave ponude brokerska kuća ili banka moraju dobiti dozvolu Agencije za tržište vrijednosnih papira. Uz zahtjev za tu dozvolu za nuđenje vrijednosnih papira stranog izdavatelja u Sloveniji podnosi se nacrt prospekta, dokumentacija kojom se dokazuje da je jamac izdavanja vrijednosnih papira stranog izdavatelja banka ili brokerska kuća, osim u slučaju izdavanja dionica stranog izdavatelja. SE: Društva koja nisu osnovana u Švedskoj mogu uspostaviti poslovnu prisutnost samo putem podružnice, a banke i putem predstavništva. SE: Osnivač bankarskog društva mora biti fizička osoba, rezident Europskoga gospodarskog prostora, ili strana banka. Osnivač štedionice mora biti fizička osoba, rezident Europskoga gospodarskog prostora. UK: Posrednički brokeri, koji su kategorija financijskih institucija koje trguju državnim dugom, moraju imati poslovni nastan na Europskom gospodarskom području te biti zasebno kapitalizirani. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
CY: Podsektor B.6. (e) (trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima): Pojedinci koji djeluju kao samostalni brokeri ili su zaposleni u brokerskim kućama kao brokeri moraju u tu svrhu ispunjavati uvjete za licenciju. Podsektori od B.1. do B.12., osim B.6. (e): Ne preuzima obveze. CZ: Izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, usluge namire i klirinške usluge za izvedenice te usluge savjetovanja, posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze. Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama. MT: Podsektori B.1., B.2. i B.11. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova te pružanje i prijenos financijskih informacija): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama. Podsektori od B.3. do B.10. i B.12.: Ne preuzima obveze. PL: Podsektori B.1., B.2., B.4. i B.5. (osim jamstava i obveza državne riznice): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećem ograničenju: Obveza državljanstva za pojedine – najmanje jednog – direktora banke. Podsektori B.6. (e), B.7. (osim sudjelovanja u izdavanju državnih vrijednosnih papira), B.9. (samo usluge upravljanja portfeljem), B.11. i B.12. (usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge samo u vezi s djelatnostima za koje postoji obveza za Poljsku): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama. Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze. SK: Trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi i posredovanje: Ne preuzima obveze. Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama. SI: Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze. Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama. AT, BE, BG, DE, DK, ES, EE, FR, FI, EL, HR, HU, IT, IE, LU, LT, LV, NL, PT, RO, SE, UK: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u predmetnim horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećim posebnim ograničenjima: BG: Ne preuzima jamstva državne riznice. Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire. Ne preuzima obveze za sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica. Ne preuzima obveze za brokerske novčane poslove. Ne preuzima obveze za upravljanje mirovinskim fondovima. Ne preuzima obveze za usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge. HR: Upravni odbor vodi poslovanje kreditne institucije s državnog područja Hrvatske. Najmanje jedan član tog odbora mora tečno govoriti hrvatski jezik. Sve poslovanje institucija za elektronički novac obavlja se s državnog područja Hrvatske. Mjenjačnice s odobrenjem vodi bilo koji rezident sa statusom pravne osobe te bilo koji pojedinačni poduzetnik koji u svojem radu upotrebljava zaštićene računalne programe za devizne transakcije te koji ima dogovor s bankom i odobrenje za obavljanje deviznih transakcija. FR: Sociétés d'investissement à capital fixe: za predsjednika upravnog odbora, glavne direktore i najmanje dvije trećine direktora uvjet je državljanstvo, a ako društvo ima i nadzorni odbor ili nadzorno vijeće, i za članove tog odbora ili njegova glavnog direktora i najmanje dvije trećine članova nadzornog vijeća. EL: Kreditne institucije trebaju imenovati barem dvije osobe odgovorne za poslovanje institucije. Za te osobe vrijedi uvjet boravišta. IT: Uvjet boravišta na državnom području države članice Europskih zajednica za „promotori di servizi finanziari” (financijski trgovac). LV: Upravitelj podružnice ili društva kćeri mora biti latvijski porezni obveznik (rezident). RO: Ne preuzima obveze za financijski leasing. Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire. |
(1) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL EU L 173 12.6.2014., str. 349.).
(2) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL EU L 302, 17.11.2009., str. 32).
(3) CZ: Trenutačno se u parlamentu raspravlja o zakonodavstvu koje obuhvaća ukidanje kriterija zahtjeva financijskog tržišta.
(4) Osim iznosa kapitala, pri razmatranju izdavanja neograničene ili ograničene bankarske licencije, Banka Slovenije uzima u obzir i sljedeće smjernice (za domaće i strane podnositelje zahtjeva)
— |
nacionalne i gospodarske prioritete u pogledu određenih bankarskih djelatnosti, |
— |
postojeću regionalnu pokrivenost Republike Slovenije bankama, |
— |
stvarno obavljanje djelatnosti banke u usporedbi s djelatnostima navedenima u postojećoj licenciji. |
(Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.)
PRILOG II.
„PRILOG II.
TIJELA NADLEŽNA ZA FINANCIJSKE USLUGE
DIO A
Za Zajednicu i njezine države članice
Europska komisija |
Glavna uprava za trgovinu Glavna uprava za unutarnje tržište |
B-1049 Bruxelles |
||||||||
Austrija |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Belgija |
Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo financija |
|
||||||||
Bugarska |
Ministarstvo gospodarstva i energije Ministarstvo financija Bugarska narodna banka Komisija za financijski nadzor |
|
||||||||
Hrvatska |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Cipar |
Ministarstvo financija |
CY-1439 Nikozija |
||||||||
Češka |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Danska |
Ministarstvo gospodarstva |
|
||||||||
Estonija |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Finska |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Francuska |
Ministarstvo gospodarstva, financija i industrije |
|
||||||||
Njemačka |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Grčka |
Grčka središnja banka |
|
||||||||
Mađarska |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Irska |
Irsko regulatorno tijelo za financijske usluge |
|
||||||||
Italija |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Latvija |
Komisija za financijsko tržište i tržište kapitala |
|
||||||||
Litva |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Luksemburg |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Malta |
Tijelo za financijske usluge |
Notabile Road MT-Attard |
||||||||
Nizozemska |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Poljska |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Portugal |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Rumunjska |
Narodna banka Rumunjske Rumunjska nacionalna komisija za vrijednosne papire |
|
||||||||
Komisija za nadzor osiguranja |
18., Amiral Constantin Balescu, Sektor 1, Bukurešt Kod 011954 |
|||||||||
Komisija za nadzor privatnog mirovinskog sustava |
|
|||||||||
Slovačka |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Slovenija |
Ministarstvo gospodarstva |
|
||||||||
Španjolska |
Ministarstvo financija |
|
||||||||
Švedska |
Financijsko nadzorno tijelo |
|
||||||||
Švedska središnja banka |
|
|||||||||
Švedska agencija za zaštitu potrošača |
|
|||||||||
Ujedinjena Kraljevina |
Ministarstvo financija |
|
DIO B
Za Meksiko, Secretaría de Hacienda y Crédito Público
Meksiko |
Unidad de Banca, Valores y Ahorro |
Insurgentes Sur 1971, Colonia Guadalupe Inn, Deleg. Álvaro Obregón, C.P, 01020México, D.F. |
Unidad de Seguros, Pensiones y Seguridad Social |
Insurgentes Sur 1971, Colonia Guadalupe Inn, Deleg. Álvaro Obregón, C.P, 01020México, D.F. |
24.1.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 21/64 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/105
od 20. prosinca 2018.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća za pridruživanje osnovanog Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, u pogledu produljenja Akcijskog plana EU-Izrael
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 217. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
(1) |
Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane (1), stupio je na snagu 1. lipnja 2000. |
(2) |
U skladu s člankom 69. Sporazuma, Vijeće za pridruživanje može donositi odluke i davati odgovarajuće preporuke. |
(3) |
Cilj je Vijeća za pridruživanje pisanim postupkom donijeti preporuku o produljenju Akcijskog plana EU-Izrael. |
(4) |
S obzirom na to da će preporuka imati pravne učinke, primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća za pridruživanje. |
(5) |
Produljenjem Akcijskog plana EU-Izrael za tri godine strankama se u cijelosti omogućuje nastavak suradnje u narednim godinama, između ostalog i putem mogućih pregovora o prioritetima partnerstva, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća za pridruživanje osnovanog Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, temelji se na nacrtu preporuke Vijeća za pridruživanje priloženom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2018.
Za Vijeće
Predsjednica
E. KÖSTINGER
NACRT
PREPORUKE br. 1/2018 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-a I IZRAELA
od …
kojom se odobrava produljenje Akcijskog plana EU-Izrael
VIJEĆE ZA PRIDRUŽIVANJE EU-a I IZRAELA,
uzimajući u obzir Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane (1),
budući da:
(1) |
Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, („Euromediteranski sporazum”) potpisan je u Bruxellesu 20. studenoga 1995., a stupio je na snagu 1. lipnja 2000. |
(2) |
Člankom 69. Euromediteranskog sporazuma Vijeću za pridruživanje daje se ovlast za donošenje odluka i za davanje preporuka. |
(3) |
Člankom 10. poslovnika Vijeća za pridruživanje predviđa se mogućnost donošenja odluka ili prijedloga pisanim postupkom između sjednica ako se stranke tako dogovore. |
(4) |
Produljenjem Akcijskog plana EU-Izrael za tri godine strankama se u omogućuje nastavak suradnje u narednim godinama, između ostalog i putem mogućih pregovora o prioritetima partnerstva, |
DONIJELO JE SLJEDEĆU PREPORUKU:
Članak 1.
Vijeće za pridruživanje pismenim postupkom preporučuje produljenje Akcijskog plana EU-Izrael za tri godine od dana donošenja produljenja.
Članak 2.
Ova Preporuka proizvodi učinke od dana donošenja.
Sastavljeno u …
Za Vijeće za pridruživanje EU-a i Izraela
Predsjednik
AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
24.1.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 21/66 |
PREPORUKA br. 1/2018 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-IZRAEL
od 27. prosinca 2018.
kojom se odobrava produljenje Akcijskog plana EU-Izrael [2019/106]
VIJEĆE ZA PRIDRUŽIVANJE EU-IZRAEL,
uzimajući u obzir Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane (1),
budući da:
(1) |
Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, („Euromediteranski sporazum”) potpisan je u Bruxellesu 20. studenoga 1995., a stupio je na snagu 1. lipnja 2000. |
(2) |
Člankom 69. Euromediteranskog sporazuma Vijeću za pridruživanje daje se ovlast za donošenje odluka i za davanje preporuka. |
(3) |
Člankom 10. poslovnika Vijeća za pridruživanje predviđa se mogućnost donošenja odluka ili preporuka pisanim postupkom između sjednica ako se stranke tako dogovore. |
(4) |
Produljenjem Akcijskog plana EU-Izrael za tri godine strankama se u omogućuje nastavak suradnje u narednim godinama, između ostalog i putem mogućih pregovora o prioritetima partnerstva, |
DONIJELO JE SLJEDEĆU PREPORUKU:
Članak 1.
Vijeće za pridruživanje pisanim postupkom preporučuje produljenje Akcijskog plana EU-Izrael za tri godine od dana donošenja produljenja.
Članak 2.
Ova Preporuka proizvodi učinke od dana donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. prosinca 2018.
Za Vijeće za pridruživanje EU-Izrael
Predsjednica
F. MOGHERINI