ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 320

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
17. prosinca 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1990 оd 11. prosinca 2018. o uspostavi obrazaca iz Uredbe Vijeća (EU) 2016/1104 o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1991 оd 13. prosinca 2018. o odobravanju stavljanja na tržište bobica biljke Lonicera caerulea L. kao tradicionalne hrane iz treće zemlje u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 ( 1 )

22

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1992 оd 14. prosinca 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1191/2014 u pogledu izvješćivanja iz članka 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 o podacima u vezi s fluorougljikovodicima koji su stavljeni na tržište u Ujedinjenoj Kraljevini i u Uniji 27 država članica

25

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Vijeća (EU) 2018/1993 od 11. prosinca 2018. o aranžmanima EU-a za integrirani politički odgovor na krizu

28

 

*

Provedbena odluka Vijeća (EU) 2018/1994 od 11. prosinca 2018. kojom se Hrvatskoj odobrava uvođenje posebne mjere kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

35

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1995 оd 13. prosinca 2018. o odobrenju plana za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge kod divljih svinja na određenim područjima Rumunjske (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 8448)  ( 1 )

38

 

*

Odluka Komisije (EU) 2018/1996 оd 14. prosinca 2018. o utvrđivanju internih pravila o pružanju informacija ispitanicima i ograničavanju nekih njihovih prava u kontekstu obrade osobnih podataka u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite i trgovinske politike

40

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Pravilnik br. 99 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji izvorâ svjetlosti s izbojem u plinu za upotrebu u homologiranim svjetlima motornih vozila [2018/1997]

45

 

*

Pravilnik br. 128 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji izvora svjetlosti sa svjetlećom diodom (LED) za upotrebu u homologiranim svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica [2018/1998]

63

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1990

оd 11. prosinca 2018.

o uspostavi obrazaca iz Uredbe Vijeća (EU) 2016/1104 o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2016/1104 o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava (1), a posebno njezin članak 45. stavak 3. točku (b), članak 58. stavak 1., članak 59. stavak 2. i članak 60. stavak 2.,

nakon savjetovanja s Odborom u pogledu mjerodavnog prava, nadležnosti i izvršenja u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava,

budući da:

(1)

Za pravilnu primjenu Uredbe (EU) 2016/1104 treba uspostaviti nekoliko obrazaca.

(2)

U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/954 (2) o odobrenju pojačane suradnje u području imovinskih režima međunarodnih parova Uredbom (EU) 2016/1104 provodi se pojačana suradnja u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima koje se odnose na imovinske režime međunarodnih parova između Belgije, Bugarske, Češke, Njemačke, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Austrije, Portugala, Slovenije, Finske i Švedske. Stoga samo navedene države članice sudjeluju u donošenju ove Uredbe.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora u pogledu mjerodavnog prava, nadležnosti i izvršenja u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Obrazac koji se upotrebljava za ovjeru iz članka 45. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2016/1104 utvrđen je u Prilogu I.

2.   Obrazac koji se upotrebljava za ovjeru javne isprave iz članka 58. stavka 1. i članka 59. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1104 utvrđen je u Prilogu II.

3.   Obrazac koji se upotrebljava za ovjeru sudske nagodbe iz članka 60. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1104 utvrđen je u Prilogu III.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 29. siječnja 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 183, 8.7.2016., str. 30.

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2016/954 od 9. lipnja 2016. o odobrenju pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka o imovinskim režimima međunarodnih parova, što obuhvaća stvari koje se odnose na bračnoimovinske režime i imovinske posljedice registriranih partnerstava (SL L 159, 16.6.2016., str. 16.).


PRILOG I.

Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike

PRILOG II.

Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike

PRILOG III.

Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike Image Tekst slike

17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/22


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1991

оd 13. prosinca 2018.

o odobravanju stavljanja na tržište bobica biljke Lonicera caerulea L. kao tradicionalne hrane iz treće zemlje u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (1), a posebno njezin članak 15. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije može stavljati na tržište u Uniji. Tradicionalna hrana iz treće zemlje nova je hrana definirana u članku 3. Uredbe (EU) 2015/2283.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

U skladu s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija odlučuje o odobravanju i stavljanju tradicionalne hrane iz treće zemlje na tržište Unije.

(4)

Trgovačko društvo Soloberry Ltd. („podnositelj zahtjeva”) 26. siječnja 2018. dostavilo je Komisiji obavijest o namjeri stavljanja na tržište u Uniji bobica biljke Lonicera caerulea L. („haskap”) kao tradicionalne hrane iz treće zemlje u smislu članka 14. Uredbe (EU) 2015/2283. Podnositelj zahtjeva tvrdi da bobice biljke Lonicera caerulea L. kao takve (svježe ili zamrznute) može konzumirati opća populacija.

(5)

Dokumentirani podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva pokazuju da bobice biljke Lonicera caerulea L. imaju povijest sigurne upotrebe za hranu u Japanu.

(6)

U skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija je 28. veljače 2018. proslijedila valjanu obavijest državama članicama i Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”).

(7)

U roku od četiri mjeseca utvrđenom u članku 15. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283 ni države članice ni Agencija Komisiji nisu dostavile propisno obrazložene prigovore na sigurnost stavljanja na tržište u Uniji bobica biljke Lonicera caerulea L.

(8)

Komisija bi stoga trebala odobriti stavljanje na tržište u Uniji bobica biljke Lonicera caerulea L. i ažurirati Unijin popis nove hrane.

(9)

Provedbenu uredbu (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Bobice biljke Lonicera caerulea L., kako su specificirane u Prilogu ovoj Uredbi, uvrštavaju se na Unijin popis odobrene nove hrane utvrđen u Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470.

2.   Unos na Unijin popis iz stavka 1. uključuje uvjete upotrebe i zahtjeve za označivanje utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 327, 11.12.2015., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 оd 20. prosinca 2017. o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani, SL L 351, 30.12.2017., str. 72.


PRILOG

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 mijenja se kako slijedi:

(1)

Sljedeći unos umeće se abecednim redom u tablicu 1. (Odobrena nova hrana):

Odobrena nova hrana

Uvjeti pod kojima se nova hrana može upotrebljavati

Dodatni posebni zahtjevi za označivanje proizvoda

Ostali zahtjevi

„Bobice biljke Lonicera caerulea L. (haskap)

(tradicionalna hrana iz treće zemlje)

Nije određeno

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se ‚bobice haskapa (Lonicera caerulea)’.”

 

(2)

Sljedeći unos umeće se abecednim redom u tablicu 2. (Specifikacije):

Odobrena nova hrana

Specifikacija

„Bobice biljke Lonicera caerulea L. (haskap)

(tradicionalna hrana iz treće zemlje)

Opis/definicija:

Tradicionalna hrana jesu svježe i smrznute bobice biljke Lonicera caerulea var. edulis.

Lonicera caerulea L. je listopadni grm koji pripada porodici Caprifoliaceae.

Uobičajeni hranjivi sa stojci bobica haskapa (u svježim bobicama):

Ugljikohidrati: 12,8 %

Vlakna: 2,1 %

Lipidi: 0,6 %

Bjelančevine: 0,7 %

Pepeo: 0,4 %

Voda: 85,5 %”


17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/25


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1992

оd 14. prosinca 2018.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1191/2014 u pogledu izvješćivanja iz članka 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 o podacima u vezi s fluorougljikovodicima koji su stavljeni na tržište u Ujedinjenoj Kraljevini i u Uniji 27 država članica

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (1), a posebno njezin članak 19. stavak 7.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1191/2014 (2) određuje se oblik i način podnošenja izvješća iz članka 19. Uredbe (EU) br. 517/2014.

(2)

Uredbom (EU) br. 517/2014 propisuje se da fluorougljikovodici koje proizvođači ili uvoznici stavljaju na tržište Unije podliježu godišnjoj kvoti kako bi se postiglo postupno smanjenje količine fluorougljikovodikâ. Te kvote za proizvođače i uvoznike izračunavaju se na temelju referentnih vrijednosti koje je utvrdila Komisija na temelju godišnjeg prosjeka količina fluorougljikovodikâ koje su proizvođači ili uvoznici prijavili u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 od 1. siječnja 2015. nadalje, u skladu s Prilogom V. toj uredbi.

(3)

S obzirom na to da je Ujedinjena Kraljevina 29. ožujka 2017. obavijestila da namjerava napustiti Uniju, u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji, Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako do toga ne dođe, dvije godine od obavijesti, osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, odluči produljiti to razdoblje. Uslijed toga, i ne dovodeći u pitanje odredbe sporazuma o povlačenju, Uredba (EU) br. 517/2014 primjenjuje se samo dok Ujedinjena Kraljevina ne prestane biti država članica.

(4)

S obzirom na obavijest Ujedinjene Kraljevine u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji, nakon što se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije, važno je osigurati dostupnost točnih podataka u pogledu stavljanja na tržište Unije fluorougljikovodikâ radi ponovnog izračuna referentnih vrijednosti u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 517/2014 koji se treba provesti 2020.

(5)

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 1191/2014 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se omogućilo odvajanje količina fluorougljikovodikâ koji se stavljaju na tržište u Ujedinjenoj Kraljevini od onih koji se stavljaju na tržište u Uniji 27 država članica.

(6)

Međutim, odvajanje podataka o kojima se izvješćuje u vezi s fluorougljikovodicima koji su stavljeni na tržište u Ujedinjenoj Kraljevini i u Uniji 27 država članica potrebno je samo od trenutka kad se pravo Unije više ne bude primjenjivalo u Ujedinjenoj Kraljevini i na nju. Stoga je izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 1191/2014 potrebna samo u pogledu podataka o kojima se izvješćuje za kalendarsku godinu 2018. te sve do godine, uključujući i tu godinu, u kojoj Ujedinjena Kraljevina napusti Uniju i pravo Unije prestane se primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini i na nju.

(7)

Kako bi se odvajanje podataka u okviru obveze izvješćivanja primjenjivalo za izvješćivanje o podacima za kalendarsku godinu 2018. za koju se podaci moraju dostaviti do 31. ožujka 2019., promjena obveze trebala bi stupiti na snagu i primijeniti se prije tog datuma. U svim narednim godinama datum za dostavljanje podataka o kojima se izvješćuje trebao bi biti 31. ožujka.

(8)

Količine fluorougljikovodikâ o kojima je potrebno izvijestiti u skladu s Prilogom ovom provedbenom aktu trebale bi biti količine koje su prvi put stavljene na tržište Ujedinjene Kraljevine.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 517/2014,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 1191/2014 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 150, 20.5.2014., str. 195.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1191/2014 оd 30. listopada 2014. o određivanju oblika i načina podnošenja izvješća iz članka 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima (SL L 318, 5.11.2014., str. 5.).


PRILOG

U Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 1191/2014 dodaje se sljedeći dio 13.a:

Dio 13.a: Popunjavaju proizvođači i uvoznici plinova – članak 19. stavak 1. Uredbe (EU) br. 517/2014 te točka 1. podtočke od (a) do (d); točka 2. podtočke (a), (b) i (d) te točka 3. podtočke (a) i (b) Priloga VII. Uredbi (EU) br. 517/2014

Prvi se put primjenjuje na izvješćivanje o aktivnostima provedenima 2018. (najkasnije do 31. ožujka 2019.) te do godine, uključujući i tu godinu, u kojoj se pravo Unije prestane primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini i na nju.

Količine se iskazuju u metričkim tonama s točnošću od tri decimalna mjesta, zasebno za svaki plin naveden u odjeljku 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 517/2014 ili za mješavine koje sadržavaju najmanje jedan od tih plinova ili za svaki plin ili mješavinu sadržanu u unaprijed pomiješanim poliolima.

 

AUTOMATSKI IZRAČUNATE KOLIČINE

NAPOMENE

13.aA

Količina fluorougljikovodikâ fizički stavljena na tržište, osim upotreba koje su izuzete

13aA = 4M – Zbroj izuzetih upotreba u 5. dijelu (5.A – 5.F)

 

INFORMACIJE KOJE SE DOSTAVLJAJU

13.aB

od čega: količina po prvi put stavljena na tržište Ujedinjene Kraljevine

Ne uključuju se količine stavljene na tržište Ujedinjene Kraljevine koje su zatim isporučene Uniji (bez Ujedinjene Kraljevine) u rasutom stanju.

Uključuju se količine isporučene na tržište Ujedinjene Kraljevine u rasutom stanju koje su prethodno stavljene na tržište Unije (bez Ujedinjene Kraljevine).

 

AUTOMATSKI IZRAČUNATE KOLIČINE

13.aC

od čega: količina stavljena na tržište Unije, ne uključujući Ujedinjenu Kraljevinu

13.aC = 13.aA – 13.aB”


ODLUKE

17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/28


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/1993

od 11. prosinca 2018.

o aranžmanima EU-a za integrirani politički odgovor na krizu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/415/EU od 24. lipnja 2014. o aranžmanima Unije za provedbu klauzule solidarnosti (1), a posebno njezin članak 9. stavak 3.,

budući da:

(1)

Ova Odluka tiče se prilagodbe aranžmanâ EU-a za integrirani politički odgovor na krizu („IPCR”), koje je Vijeće odobrilo 25. lipnja 2013. te na koje se upućuje u članku 1. stavku 2. Odluke 2014/415/EU. IPCR-om bi se trebali omogućiti pravodobna koordinacija i odgovor na političkoj razini Unije u vezi s krizama s dalekosežnim učinkom ili političkim značajem, bez obzira na to jesu li nastale u Uniji ili izvan nje.

(2)

IPCR-om bi se trebali poduprijeti aranžmani za provedbu klauzule solidarnosti. Kao što je prepoznato Odlukom 2014/415/EU, IPCR se može upotrebljavati prije pozivanja na klauzulu solidarnosti i nakon postupnog ukidanja odgovora. Stoga bi IPCR trebalo oblikovati tako da bude relevantan i u kontekstu pozivanja na klauzulu solidarnosti kao i neovisno o pozivanju na nju.

(3)

Aranžmanima za odgovor na razini Unije trebala bi se, na temelju postojećih instrumenata te uz poštovanje ovlasti institucija te nadležnosti i odgovornosti država članica, poboljšati učinkovitost s pomoću ojačane koordinacije.

(4)

Vijeću, kao instituciji koja raspolaže funkcijama oblikovanja politika i koordinacije na temelju članka 16. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), trebao bi biti povjeren IPCR budući da se on odnosi na koordinaciju i odgovor na političkoj razini Unije. U skladu s člankom 222. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Vijeće je institucija u kojoj se odvija koordinacija u vezi s provedbom klauzule solidarnosti za koju su na temelju članka 1. stavka 2. Odluke 2014/415/EU odgovorne Unija i države članice.

(5)

Odbor stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije (Coreper), uspostavljen člankom 240. UFEU-a, odgovoran je u skladu s UEU-om i UFEU-om, kao i Poslovnikom Vijeća, za pripremu rada svih sastanaka Vijeća te za osiguravanje dosljednosti politika i djelovanja Unije.

Zbog odgovornosti koju ima diljem područja politika Unije te spoja brzine i političkog angažmana na visokoj razini Coreper ima središnju ulogu u aktivnostima povezanim s IPCR-om koji se odvija u Vijeću. S obzirom na opću političku odgovornost koju predsjedništvo ima tijekom svakog mandata, ono bi na razini Corepera trebalo voditi proces u vezi s IPCR-om.

(6)

Stalni odbor za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti, uspostavljen člankom 71. UFEU-a, osigurava promicanje i jačanje operativne suradnje u području unutarnje sigurnosti u Uniji. Ne dovodeći u pitanje članak 240. navedeni odbor olakšava koordinaciju djelovanja nadležnih tijela država članica.

(7)

Politički i sigurnosni odbor (PSO), uspostavljen člankom 38. UEU-a, prati međunarodnu situaciju u područjima obuhvaćenima zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) i doprinosi utvrđivanju politika davanjem mišljenja Vijeću, ne dovodeći u pitanje ulogu Corepera. U slučaju krize koja se razvija u područjima obuhvaćenima ZVSP-om potrebna je bliska suradnja Corepera i predsjednikâ PSO-a.

(8)

Komisija, kao institucija koja promiče opći interes Unije te s tim ciljem poduzima odgovarajuće inicijative i osigurava primjenu Ugovorâ i mjera koje su donijele institucije na temelju članka 17. UEU-a, ima ključnu ulogu u sudjelovanju u IPCR-u.

(9)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP) i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) na raspolaganju imaju strukture s obavještajnim i vojnim stručnim znanjem, kao i mrežu delegacija koje mogu doprinijeti odgovoru na krize s vanjskom dimenzijom. Ovisno o krizi, ostale strukture i agencije Unije u području ZVSP-a ili zajedničke sigurnosne i obrambene politike trebale bi, ako je to primjereno, osigurati doprinose u skladu s relevantnim odredbama prava Unije.

(10)

Svaka kriza može imati drugačija obilježja zbog kojih je nužno odgovarajuće postupanje unutar Vijeća. IPCR je izrađen tako da bude fleksibilan i nadogradiv, čime se omogućuje prilagodba uključenosti političke razine te potrebne potpore u skladu s potrebama krize. Fleksibilnost se postiže s pomoću dva načina aktivacije, odnosno aktivacije za razmjenu informacija ili pune aktivacije, te mogućnosti uključivanja relevantnih aktera. Mogućnost za nadogradnju odnosi se na političku razinu donošenja odluka.

(11)

Komisija i VP aktivno su 2013. doprinijeli oblikovanju i izradi IPCR-a. Otkad je IPCR uspostavljen, Komisija i VP dosljedno su donosili odluke o podupiranju IPCR-a te su ostali predani pružanju doprinosa njegovoj provedbi. Doprinos Komisije i VP-a IPCR-u također bi trebalo uključiti u ovu Odluku, u potpunosti uzimajući u obzir nadležnosti Komisije i VP-a.

(12)

IPCR se uvelike koristio za podupiranje razmjene informacija o složenim krizama (stranice za praćenje u pogledu Sirije/Iraka, Jemena, ebole, Ukrajine, Nepala itd.), komunikaciji u kriznim situacijama (najbolje prakse i komunikacijske strategije), humanitarnoj pomoći i borbi protiv terorizma. U listopadu 2015. prvi je put aktiviran za izbjegličku i migracijsku krizu. IPCR je od svoje aktivacije bio ključan u praćenju i podupiranju odgovora na krizu, izvještavajući Coreper, Vijeće i Europsko vijeće. IPCR se koristio i za uvježbavanje odgovora Unije na velike krize izazvane kibernapadima, prirodnim katastrofama ili hibridnim prijetnjama.

(13)

Standardne operativne postupke za IPCR („SOP-ovi za IPCR”) koji već postoje u okviru aktualnih aranžmana za IPCR, koji su detaljno opisani u posebnom dokumentu, trebalo bi dodatno razviti i prema potrebi ažurirati kako bi se jasno utvrdili postupci, kao i djelovanja koja se očekuju od svakog aktera u procesu u vezi s IPCR-om.

(14)

U standardnim operativnim postupcima za integrirano osvješćivanje situacije i analizu („ISAA”), koje su Komisija i ESVD svaki u okviru svoje uloge i odgovornosti razvili u skladu sa SOP-ovima za IPCR, trebalo bi osobito detaljno opisati izradu ISAA-e i načine integriranja informacija koje dostavljaju države članice. Pri izradi ISAA-e bit će ključno potpuno iskoristiti potencijalne sinergije između dionika i postojećih sredstava, struktura i sposobnosti na razini Unije, izbjegavajući pritom udvostručavanje postojećih struktura i stvaranje novih trajnih struktura.

(15)

Neformalna mreža komunikatora u kriznim situacijama („CCN”) IPCR-a koju čine komunikacijski stručnjaci iz država članica i relevantnih tijela Unije uspostavljena je kako bi se doprinijelo pripremljenosti, osobito razmjenom najboljih praksi i prikupljenih iskustava.

(16)

U skladu s člankom 346. stavkom 1. točkom (a) UFEU-a nijedna država članica nije obvezna davati informacije ako smatra da bi njihovo otkrivanje bilo suprotno osnovnim interesima njezine sigurnosti. Sa svim klasificiranim podacima postupa se u skladu s Odlukom Vijeća 2013/488/EU (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Odlukom utvrđuju se aranžmani EU-a za integrirani politički odgovor na krizu („IPCR”). IPCR omogućuje pravodobnu koordinaciju i odgovor na političkoj razini Unije u vezi s krizama s dalekosežnim učinkom ili političkim značajem, bez obzira na to jesu li nastale u Uniji ili izvan nje.

2.   IPCR pruža Vijeću potrebne alate i fleksibilnost za odlučivanje o postupanju u pogledu odgovora Unije, među ostalim s pomoću brzih savjetovanja i mogućih prijedloga za djelovanje. Vodstvo predsjedništva Vijeća nadležno je za politički nadzor i strateško usmjeravanje u svim fazama procesa u vezi s IPCR-om, u potpunosti uzimajući u obzir nadležnosti Komisije i VP-a.

3.   IPCR je jedinstven skup aranžmana za odgovor na krize na političkoj razini Unije na usklađen, učinkovit i pravodoban način. Vijeće se koristi IPCR-om u svrhu provedbe koordinacije na političkoj razini pri pozivanju na klauzulu solidarnosti, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. Odluke Vijeća 2014/415/EU na temelju članka 222. stavka 3. UFEU.

4.   Tim se aranžmanima ne zamjenjuju ni ne udvostručuju postojeći mehanizmi ili aranžmani Unije.

Članak 2.

Struktura IPCR-a

1.   IPCR ima dva oblika aktivacije, o kojima odlučuje predsjedništvo, ovisno o ozbiljnosti krize i potrebama za odgovorom:

(a)

oblik za razmjenu informacija, koji služi za uspostavljanje jasne slike o situaciji i pripremu terena za moguću punu aktivaciju,

(b)

oblik pune aktivacije, koji podrazumijeva pripremu mjera odgovora.

2.   IPCR sadržava pomoćne elemente koji su ključni za osiguravanje donošenja dobro utemeljenih odluka u Vijeću i učinkovitu političku koordinaciju na razini Unije. Ti su pomoćni elementi sljedeći:

(a)

neformalni okrugli stolovi koje saziva predsjedništvo uz potporu i savjet Glavnog tajništva Vijeća, kako su navedeni u članku 7.;

(b)

kapacitet za potporu integriranog osvješćivanja situacije i analize („ISAA”) koju su razvile službe Komisije i ESVD svaki u okviru svoje uloge i odgovornosti, kako je naveden u članku 8.;

(c)

posebna i zaštićena internetska platforma Vijeća koja omogućuje pravodobnu razmjenu informacija, kako je navedena u članku 9.; i

(d)

neprekidna središnja kontaktna točka na razini Unije s nadležnim tijelima država članica i drugim dionicima koju pruža Centar za odgovor na krizne situacije i koordinaciju u Europskoj komisiji, kako je navedena u članku 10.

3.   Kako bi se poboljšalo donošenje odluka na političkoj razini Unije, pomoćni elementi iz stavka 2. točaka (a), (b) i (c) imaju sljedeće značajke:

(a)

prilagođeni su potrebama političke razine donošenja odluka pod vodstvom predsjedništva nakon aktivacije IPCR-a te uz savjetovanje sa službama Komisije i ESVD-om,

(b)

obuhvaćaju sve ključne sektore pogođene krizom;

(c)

integrirani su, objedinjavajući različite dimenzije krize na usklađen način;

(d)

sadrže primjerenu razinu potrebnih podataka; i

(e)

pravodobno se dostavljaju, uz dovoljno vremena prije formalnih rasprava.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„kriza” znači situacija s tako dalekosežnim učinkom ili političkim značajem da zahtijeva pravodobno usklađivanje politike i odgovor na političkoj razini Unije,

(b)

„odgovor” znači svako djelovanje poduzeto u slučaju krize radi uklanjanja njezinih štetnih posljedica.

Članak 4.

Aktivacija

1.   U slučaju krize predsjedništvo donosi odluku o aktivaciji IPCR-a. Svaka država članica može pozvati predsjedništvo da to učini.

2.   U slučajevima pozivanja na klauzulu solidarnosti, predsjedništvo odmah aktivira IPCR u obliku pune aktivacije, u skladu s člankom 5. stavkom 1. Odluke 2014/415/EU, ako on već nije u upotrebi.

3.   U slučajevima u kojima se ne poziva na klauzulu solidarnosti, predsjedništvo se prije donošenja odluke o aktivaciji savjetuje s pogođenim državama članicama, ako je to primjereno, te s Komisijom i VP-om.

4.   Glavno tajništvo Vijeća savjetuje i podupire predsjedništvo. Predsjedništvo također može tražiti stručno znanje od službi Komisije i ESVD-a, od svakog u okviru njegovih uloga i odgovornosti, kao i od relevantnih agencija Unije, država članica te relevantnih dionika ili organizacija.

5.   Glavno tajništvo Vijeća, službe Komisije i ESVD također mogu uz međusoban dogovor te savjetovanje s predsjedništvom donijeti odluku o aktivaciji IPCR-a u obliku za razmjenu informacija.

6.   Predsjedništvo može u svakom trenutku, ovisno o razvoju krize i političkim potrebama, proširiti ili suziti operaciju prelaskom iz jednog oblika aktivacije u drugi. Dok god je pozivanje na klauzulu solidarnosti aktivno, IPCR se nalazi u obliku pune aktivacije.

7.   Predsjedništvo obavješćuje glavnog tajnika Vijeća Europske unije o odluci o aktivaciji IPCR-a. Glavno tajništvo Vijeća bez odgode obavješćuje Komisiju i VP-a te kabinet predsjednika Europskog vijeća.

Članak 5.

Dektivacija

Odluku o deaktivaciji IPCR-a donosi predsjedništvo nakon savjetovanja s pogođenim državama članicama, ako je to primjereno, te nakon savjetovanja s Komisijom i VP-om. IPCR se ne smije deaktivirati sve dok je pozivanje na klauzulu solidarnosti aktivno.

Članak 6.

Razina Corepera

1.   Kako bi se osigurala dosljednost politika i djelovanja Unije, standardna razina na kojoj se provodi nadzor nad provedbom aranžmana za IPCR mora biti Coreper. Predsjedništvo bez odgode izvješćuje Coreper o glavnim aspektima krize i predviđenom postupku.

2.   S obzirom na značajke krize i povezane političke potrebe u okviru odgovora, Predsjedništvo odlučuje o tome treba li ta pitanja raspraviti u okviru odgovarajućih pripremnih tijela Vijeća, u skladu s Poslovnikom Vijeća. Ovisno o slučaju, rotirajuće predsjedništvo koordinira se s predstavnicima VP-a koji predsjedaju relevantnim pripremnim tijelima Vijeća, a ako je to primjereno, i s predsjedateljem Vojnog odbora, koji su odgovorni za sazivanje sastanaka tih tijela.

Članak 7.

Okrugli stolovi

1.   Za okruglom stolovima nastoji se utvrditi i istražiti kriznu situaciju kako bi političke odluke mogle biti dobro utemeljene.

2.   Okrugli stolovi sazivaju se na inicijativu predsjedništva, uz potporu i savjete Glavnog tajništva Vijeća.

3.   O tome tko sudjeluje na okruglim stolovima odlučuje predsjedništvo. Službe Komisije i ESVD pozivaju se da sudjeluju i daju doprinos, svaki u vezi sa svojim područjem nadležnosti. Kabinet predsjednika Europskog vijeća također se poziva na okrugli stol. Ako je to primjereno, na razgovore za okruglim stolom pozivaju se i pogođene države članice i ostali relevantni dionici i stručnjaci za određena pitanja, uključujući predstavnike iz trećih zemalja i međunarodnih organizacija, te koordinator Unije za borbu protiv terorizma.

4.   U obliku za razmjenu informacija, kada predsjedništvo sazove neformalni okrugli stol, taj okrugli stol služi prvenstveno za praćenje situacije, ocjenu potreba za informacijama i procjenu toga postoji li potreba za punom aktivacijom. U slučaju pune aktivacije sudionici okruglog stola prema potrebi i pod vodstvom predsjedništva pripremaju, izrađuju i ažuriraju nacrte prijedloga za djelovanje koji se iznose Vijeću za raspravu i donošenje potrebnih odluka.

Članak 8.

Integrirano osvješćivanje situacije i analiza

1.   Kapacitet za potporu ISAA-e izrađuje izvješća radi doprinosa u pružanju informacija za raspravu za okruglim stolovima, na sastancima Vijeća i njegovih pripremnih tijela te Europskog vijeća.

2.   Izvješća ISAA-e prilagođena su potrebama političke razine Unije, kako ih utvrdi predsjedništvo Vijeća. U tu svrhu, nakon savjetovanja sa službama Komisije i ESVD-om, predsjedništvo objavljuje političke i strateške smjernice te ih po potrebi ažurira.

3.   Kapacitet za potporu ISAA-e omogućuje:

(a)

prikupljanje i razmjenu informacija u vezi s trenutačnim stanjem, analizom koju provode Unija i države članice, odlukama koje donose ili trebaju donijeti te mjerama koje poduzimaju ili trebaju poduzeti relevantni dionici, potrebom za političkom koordinacijom na razini Unije koju izraze relevantni dionici;

(b)

obradu informacija iz točke (a) i izradu integriranog pregleda stanja; i

(c)

izradu integrirane analize, među ostalim o mogućem razvoju i posljedicama tog stanja.

U tu svrhu države članice i relevantne agencije i tijela Unije nastoje podupirati taj rad i pravodobno dostavljati odgovarajuće informacije.

4.   ISAA je instrument za razmjenu informacija koji time doprinosi informiranju država članica te pruža potporu Komisiji i VP-u u njihovim aktivnostima.

5.   ISAA-u osmišljavaju službe Komisije i ESVD, svaki u okviru svoje uloge i svoje odgovornosti te u okviru svojih postojećih sredstava i sposobnosti. ISAA se isto tako temelji na relevantnim informacijama i analizi koje pružaju države članice (npr. iz odgovarajućih nacionalnih kriznih centara), posebno putem internetske platforme, te koje pružaju agencije Unije.

6.   Nakon aktivacije IPCR-a i do njegove deaktivacije ta potpora mora biti trajno dostupna. Pruža se predsjedništvu i Vijeću pravodobno tijekom čitavog trajanja krize omogućujući proaktivno upravljanje krizom. Ovisno o tome kako se kriza razvija, predsjedništvo može odlučiti zatražiti pojačanu ili smanjenu potporu od ISAA-e. Nastavlja se redovito praćenje sektorskih izvora Unije.

7.   Ovisno o prirodi krize, Coreper trećim zemljama i međunarodnim partnerima kao što su zemlje pridružene Schengenu može dati ovlasti za pristup izvješćima ISAA-e za određenu krizu.

Članak 9.

Internetska platforma

1.   Posebna internetska platforma koju je izradilo i kojom upravlja Glavno tajništvo Vijeća ključni je alat IPCR-a i elektronička središnja baza među relevantnim dionicima.

2.   Pristup toj platformi ograničen je na osobe koje su imenovali relevantni dionici, konkretno Glavno tajništvo Vijeća (za Vijeće i Europsko vijeće), države članice, Komisija, ESVD (za VP-a) i relevantne agencije Unije.

3.   Kako bi se na internetskoj platformi potaknula razmjena informacija, posebno onih osjetljive prirode, informacije se ne otkrivaju stranama koje nisu relevantni dionici iz stavka 2. osim ako Coreper izričito da ovlasti za to. Glavno tajništvo Vijeća, u suradnji s predsjedništvom, sudjeluje u odgovaranju na zahtjeve za informacijama dobivenima od takvih strana.

4.   Kako bi se izbjeglo udvostručavanje, internetska platforma nije zamjena ni za kakav drugi sektorski internetski alat Unije niti nju takav alat može zamijeniti. Klasificirani podaci iznad stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED razmjenjuju se putem relevantnih akreditiranih kanala.

5.   Internetska platforma dostupna je čak i bez aktivacije IPCR-a, konkretno za relevantne popratne informacije, vježbe, stečena iskustva i osposobljavanje te kao točke za kontakt IPCR-a. Za svaku aktivaciju IPCR-a uspostavlja se stranica posvećena krizi.

6.   U slučaju krize, kada IPCR nije aktiviran, Glavno tajništvo Vijeća u suradnji s predsjedništvom može uspostaviti „stranicu za praćenje”, po mogućnosti na zahtjev pogođene države članice, službi Komisije ili ESVD-a. S pomoću te stranice olakšava se razmjena informacija i ona bi trebala služiti kao baza podataka s lako dostupnim izvješćima i informacijama o situaciji. Uspostava stranice za praćenje ne podrazumijeva izradu izvješća ISAA-e.

7.   Na internetskoj platformi IPCR-a nalaze se i posebni tematski forumi ili „hubovi” kojima se osobito koristi izvan razdoblja kriza u svrhu povezivanja, razmjene informacija i suradnje radi doprinosa pripravnosti za upravljanje krizama.

8.   Pri planiranju strukturnih promjena platforme Glavno tajništvo Vijeća savjetuje se s predsjedništvom i delegacijama Vijeća.

Članak 10.

Neprekidna središnja kontaktna točka

Nakon aktivacije IPCR-a neprekidna središnja kontaktna točka postaje operativna, pri čemu se ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti među službama Komisije i ESVD-om niti se u pitanje dovode postojeće informacijske mreže.

Članak 11.

Standardni operativni postupci

1.   Predsjedništvo, uz potporu Glavnog tajništva Vijeća, prema potrebi dalje izrađuje i ažurira već postojeće standardne operativne postupke za IPCR („SOP-ovi za IPCR”) radi jasnog utvrđivanja postupaka, kao i mjera koje se očekuju od svakog aktera u procesu IPCR-a. Poziva se države članice, službe Komisije i ESVD da daju doprinos. Svaka nova verzija SOP-ova za IPCR podnosi se Coreperu na odobrenje.

2.   Europska komisija i ESVD, svaki u okviru svoje uloge i svoje nadležnosti, izrađuje standardne operativne postupke za ISAA-u u skladu sa SOP-ovima za IPCR u kojima se detaljno opisuje funkcioniranje izrade izvješća ISAA-e i načini integriranja informacija koje pružaju države članice.

Članak 12.

Pripravnost

1.   S ciljem daljnjeg jačanja sposobnosti brzog odgovora na političkoj razini Unije na krize moraju se razviti mjere pripravnosti i okvir za komunikacijsku strategiju. Te mjere tiču se najrelevantnijih područja koja izazivaju zabrinutost i zbog kojih bi se moglo aktivirati IPCR, a temelje se na politici pripravnosti IPCR-a i pridruženog programa kojim će se nastojati poboljšati elementi sposobnosti IPCR-a.

2.   Politika pripravnosti podnosi se Vijeću na odobrenje. Program pripravnosti predstavlja se Coreperu.

3.   Radi poboljšanja znanja i pripravnosti svih relevantnih dionika organizira se prilagođeno osposobljavanje o postupcima i alatima koji se primjenjuju u krizi za koju je potrebna koordinacija na političkoj razini Unije.

4.   U politici pripravnosti IPCR-a moraju se predvidjeti međusektorske aktivnosti i utvrditi postupci i načini aktivnosti predviđanja u koje je uključen IPCR. Aktivnosti IPCR-a organizira predsjedništvo uz potporu Glavnog tajništva Vijeća, a države članice uključene su na dobrovoljnoj osnovi. Komisija i VP blisko su povezani s tim radom i po potrebi se pozivaju da daju doprinos. Pri svakoj aktivnost koja uključuje IPCR poštuje se politika pripravnosti IPCR-a.

5.   Politikom pripravnosti IPCR-a doprinosi se i boljem priopćavanju javnosti te usklađivanju poruke upućene u doba krize. Taj se posao može poduprijeti neformalnom mrežom komunikatora u kriznim situacijama („CCN”).

6.   Utvrdit će se iskustva stečena i u aktivnostima i u stvarnim aktivacijama aranžmana za IPCR. Primjenjuje se strukturirani proces stečenih iskustava.

Članak 13.

Europsko vijeće

Ovisno o krizi mogu biti potrebna pravodobna savjetovanja ili odluke na razini Europskog vijeća. U tu svrhu ured predsjednika Europskog vijeća također se poziva da u potpunosti sudjeluje u IPCR-u, od trenutka njegove aktivacije i u okviru aktivnosti pripravnosti.

Članak 14.

Informiranje i komunikacija

1.   Predsjedništvo bez odgode obavješćuje Europski parlament o aktivaciji IPCR-a.

2.   Usklađena komunikacijska strategija, među ostalim putem zajedničkih poruka, dio je mjera odgovora predviđenih u slučaju aktivacije IPCR-a.

Članak 15.

Preispitivanje

1.   Aranžmani u okviru ove Odluke preispituju se u skladu s utvrđenim potrebama, a u svakom slučaju u roku od 12 mjeseci od njihove deaktivacije kako bi se osiguralo da se utvrde i sagledaju relevantna prikupljena iskustva. Ovo se preispitivanje provodi u Vijeću na temelju informacija koje pripremaju države članice, Komisija i VP.

2.   Prema potrebi ova se Odluka može izmijeniti, posebno kako bi se u obzir uzele potrebe koje je Vijeće utvrdilo u kontekstu preispitivanja, na temelju članka 9. stavka 3. Odluke 2014/415/EU.

Članak 16.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

G. BLÜMEL


(1)  SL L 192, 1.7.2014., str. 53.

(2)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).


17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/35


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/1994

od 11. prosinca 2018.

kojom se Hrvatskoj odobrava uvođenje posebne mjere kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1), a posebno njezin članak 395. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Člankom 168. Direktive 2006/112/EZ utvrđuje se pravo poreznog obveznika da odbije porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunan za isporuku robe ili usluga koje je taj porezni obveznik primio u svrhu svojih oporezovanih transakcija. Članak 26. stavak 1. točka (a) te direktive sadržava zahtjev za obračun PDV-a kada se poslovna imovina upotrebljava za privatne svrhe poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika ili, općenitije, za svrhe koje nisu poslovnog karaktera.

(2)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 22. prosinca 2016. Hrvatska je zatražila odobrenje za primjenu posebne mjere kojom se odstupa od odredbi Direktive 2006/112/EZ kojima se uređuje pravo na odbitak pretporeza za kupnju i leasing zrakoplova, plovila i osobnih automobila, uključujući kupnju dodatne opreme za takvu robu te usluge koje se u vezi s takvom robom isporučuju. Hrvatska je nakon nekoliko rasprava s Komisijom podnijela izmijenjeni zahtjev ograničen na osobne automobile koji je evidentiran u Komisiji 17. rujna 2018.

(3)

Komisija je dopisom od 21. rujna 2018. zahtjev Hrvatske proslijedila ostalim državama članicama. Komisija je dopisom od 24. rujna 2018. obavijestila Hrvatsku da ima sve informacije koje smatra potrebnima za procjenu zahtjeva.

(4)

Porezni obveznici u Hrvatskoj ne mogu ostvariti odbitak PDV-a na osobne automobile koji se djelomično upotrebljavaju u poslovne svrhe. Hrvatska namjerava izmijeniti svoje zakonodavstvo i dopustiti odbitak pretporeza za osobne automobile.

(5)

Hrvatska tvrdi da je često teško točno utvrditi omjer u kojem se osobni automobil upotrebljava u privatne, odnosno poslovne svrhe, a čak i kada je to moguće, postupak je često kompliciran. Stoga Hrvatska smatra da bi bilo primjereno primijeniti fiksni postotak za odbitak PDV-a. Na temelju procjena Hrvatska smatra da je prikladno ograničenje od 50 %.

(6)

Prema mišljenju Hrvatske, primjena fiksnog postotka za odbitak PDV-a neće proizvesti dodatno administrativno opterećenje i dodatne troškove ni za poduzeća ni za porezna tijela, a odbitak PDV-a postat će moguć. Uvođenjem odbitka PDV-a smanjit će se interes poreznih obveznika da nabavljaju robu i usluge povezane s osobnim automobilima od osoba koje obavljaju neregistriranu djelatnost.

(7)

Hrvatska je stoga na temelju članka 395. Direktive 2006/112/EZ zatražila odobrenje za primjenu posebne mjere kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. te direktive kako bi pravo na odbitak PDV-a na osobne automobile ograničila na određeni postotak („posebna mjera”).

(8)

To ograničenje prava na odbitak trebalo bi se primjenjivati na PDV plaćen na kupnju i leasing osobnih automobila, uključujući kupnju sve robe i usluge isporučene u vezi s tim. Osobni automobili obuhvaćeni posebnom mjerom su motorna vozila za prijevoz osoba s najviše osam sjedala uz vozačevo sjedalo.

(9)

Posebna mjera namijenjena je pojednostavnjenju postupka naplate poreza i suzbijanju utaje PDV-a te omogućivanju odbitka PDV-a na osobne automobile koji se djelomično upotrebljavaju u poslovne svrhe. S obzirom na mogući pozitivan učinak na poduzeća i javnu upravu primjereno je odobriti posebnu mjeru.

(10)

Posebna mjera trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2019. i trebala bi biti vremenski ograničena do 31. prosinca 2021. kako bi se moglo ocijeniti odražava li ograničenje na razini od 50 % točno ukupni odnos poslovne i privatne upotrebe.

(11)

Ako Hrvatska bude smatrala da je potrebno produljenje posebne mjere nakon 2021., trebala bi do 31. ožujka 2021. Komisiji podnijeti zahtjev za produljenje zajedno s izvješćem koje uključuje preispitivanje primijenjenog postotka ograničenja.

(12)

Posebna mjera imat će zanemariv učinak na ukupni iznos poreznog prihoda koji je naplaćen u fazi konačne potrošnje i neće imati negativan učinak na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupajući od članka 168. Direktive 2006/112/EZ, Hrvatskoj se odobrava da na razinu od 50 % ograniči pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV) na troškove povezane s osobnim automobilima koji se ne upotrebljavaju isključivo u poslovne svrhe.

Članak 2.

Odstupajući od članka 26. stavka 1. točke (a) Direktive 2006/112/EZ, Hrvatska isporukom usluga uz naknadu ne smatra upotrebu u privatne svrhe osobnog automobila koji je dio poslovne imovine poreznog obveznika ako taj automobil podliježe ograničenju odobrenom u skladu s člankom 1. ove Odluke.

Članak 3.

Troškovi iz članka 1. odnose se na kupnju i leasing osobnih automobila, uključujući kupnju sve robe i usluge isporučene u vezi s tim.

Članak 4.

Ova se Odluka primjenjuje samo na motorna vozila za prijevoz osoba s najviše osam sjedala uz vozačevo sjedalo.

Članak 5.

Članci 1. i 2. ne primjenjuju se na:

(a)

vozila koja se upotrebljavaju za obuku vozača, testiranje vozila, usluge popravaka, gospodarsku djelatnost koja uključuje prijevoz putnika i robe, prijevoz umrlih osoba ili iznajmljivanje;

(b)

vozila kupljena za preprodaju.

Članak 6.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2021.

Zahtjev za produljenje odobrenja predviđenog u ovoj Odluci podnosi se Komisiji do 31. ožujka 2021. zajedno s izvješćem koje uključuje preispitivanje postotka navedenog u članku 1.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena Republici Hrvatskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

G. BLÜMEL


(1)  SL L 347, 11.12.2006., str. 1.


17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/38


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1995

оd 13. prosinca 2018.

o odobrenju plana za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge kod divljih svinja na određenim područjima Rumunjske

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 8448)

(Vjerodostojan je samo tekst na rumunjskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu (1), a posebno njezin članak 16. stavak 1. drugi podstavak,

budući da:

(1)

Direktivom 2002/60/EZ utvrđuju se minimalne mjere Unije za kontrolu afričke svinjske kuge, uključujući mjere koje treba poduzeti u slučaju potvrde slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja.

(2)

Osim toga, Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (2) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u državama članicama ili njihovim područjima navedenima u njezinu Prilogu (predmetne države članice) te u svim državama članicama u pogledu premještanja divljih svinja i obveze informiranja. U Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU utvrđuju se i popisuju određena područja predmetnih država članica razvrstana prema riziku s obzirom na epidemiološku situaciju u odnosu na tu bolest, uključujući popis visokorizičnih područja. Taj je prilog nekoliko puta izmijenjen da bi odražavao promjene epidemiološke situacije u Uniji u odnosu na afričku svinjsku kugu koje je trebalo unijeti u taj prilog.

(3)

Rumunjska je 2018. obavijestila Komisiju o slučajevima afričke svinjske kuge kod divljih svinja i poduzela mjere kontrole bolesti koje se zahtijevaju Direktivom 2002/60/EZ.

(4)

S obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju, a u skladu s člankom 16. Direktive 2002/60/EZ Rumunjska je Komisiji dostavila plan iskorjenjivanja afričke svinjske kuge (plan iskorjenjivanja).

(5)

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU izmijenjen je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/950 (3) kako bi se, među ostalim, uzeli u obzir slučajevi afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Rumunjskoj te sada dijelovi I. i III. tog priloga uključuju zaražena područja u Rumunjskoj.

(6)

Komisija je ispitala plan iskorjenjivanja koji je podnijela Rumunjska i utvrdila da je u skladu sa zahtjevima iz članka 16. Direktive 2002/60/EZ. Stoga bi ga trebalo odobriti.

(7)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se plan koji je Rumunjska dostavila 21. rujna 2018. u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive 2002/60/EZ o iskorjenjivanju afričke svinjske kuge iz populacije divljih svinja u područjima iz Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

Članak 2.

Rumunjska je dužna donijeti zakone i druge propise potrebne za provedbu plana iskorjenjivanja u roku od 30 dana od dana donošenja ove Odluke.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Rumunjskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 192, 20.7.2002., str. 27.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(3)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/950 оd 3. srpnja 2018. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 167, 4.7.2018., str. 11.).


17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/40


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1996

оd 14. prosinca 2018.

o utvrđivanju internih pravila o pružanju informacija ispitanicima i ograničavanju nekih njihovih prava u kontekstu obrade osobnih podataka u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite i trgovinske politike

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 249. stavak 1.,

budući da:

(1)

U okviru svojeg ovlaštenja na temelju uredaba (EU) 2015/478 (1), (EU) 2015/755 (2), (EU) 2016/1036 (3), (EU) 2016/1037 (4) Europskog parlamenta i Vijeća, Komisija provodi trgovinsku politiku Unije.

(2)

Konkretno, tijekom ispitnih postupaka trgovinske zaštite, osobni podaci u smislu članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (5) neizbježno se obrađuju. Komisija prikuplja informacije bitne za ispitni postupak, uključujući osobne podatke. Podložno zahtjevu o zaštiti povjerljivih informacija, sve informacije koje na raspolaganje stavlja bilo koja strana u ispitnom postupku trebale bi se odmah staviti na raspolaganje drugim zainteresiranim stranama koje sudjeluju u ispitnom postupku putem pristupa spisu koji nije povjerljiv. Taj prijenos podataka nužan je i zakonski obvezan za obranu pravnih zahtjeva zainteresiranih strana. Zadaće Komisije u području trgovinske politike i trgovinske zaštite glavna su nadležnost Glavne uprave za trgovinu, čije organizacijske jedinice imaju ulogu voditelja obrade.

(3)

Osobni podaci koje obrađuje Komisija su, na primjer, identifikacijski podaci, podaci za kontakt, profesionalni podaci i podaci povezani s predmetom ispitnog postupka ili dostavljeni u okviru ispitnog postupka. Osobni podaci pohranjuju se u sigurnom elektroničkom okruženju kako bi se spriječio nezakonit pristup podacima ili njihov prijenos osobama izvan Komisije. Određeni osobni podaci mogu biti uključeni u zasebno elektroničko okruženje za pristup reguliranog broja stranaka koje su zainteresirane za ispitni postupak. Osobni podaci čuvaju se u službama Komisije koje su zadužene za ispitni postupak do njegova završetka. Administrativno razdoblje čuvanja traje pet godina od završetka ispitnog postupka. Na kraju razdoblja čuvanja, informacije koje se odnose na taj predmet, uključujući osobne podatke, prenose se u povijesne arhive Komisije (6).

(4)

Pri obavljanju svojih zadaća Komisija je obvezna poštovati prava pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka priznata člankom 8. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i člankom 16. stavkom 1. Ugovora, kao i prava predviđena Uredbom (EU) 2018/1725. Istodobno, Komisija mora poštovati stroga pravila o povjerljivosti utvrđena u članku 19. Uredbe (EU) 2016/1036, članku 29. Uredbe (EU) 2016/1037, članku 8. Uredbe (EU) 2015/478 i članku 5. Uredbe (EU) 2015/755.

(5)

U određenim okolnostima potrebno je uskladiti prava ispitanika u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 sa zahtjevom djelotvornosti ispitnih postupaka, kao i s punim poštovanjem temeljnih prava i sloboda drugih ispitanika. U tu svrhu članak 25. stavak 1. točke (c), (g) i (h) Uredbe (EU) 2018/1725 Komisiji omogućuje da ograniči primjenu članaka od 14. do 17., 19., 20. i 35., te načela transparentnosti utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (a), u mjeri u kojoj njezine odredbe odgovaraju pravima i obvezama iz članaka od 14. do 17., 19., 20. i 35. te uredbe.

(6)

Kako bi se osigurala djelotvornost ispitnih postupaka trgovinske zaštite, uz poštovanje standarda zaštite osobnih podataka na temelju Uredbe (EU) 2018/1725, koja je zamijenila Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (7), potrebno je donijeti interna pravila na temelju kojih Komisija može ograničiti prava ispitanika u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkama (c), (g) i (h) Uredbe (EU) 2018/1725.

(7)

Stoga je nužno donijeti interna pravila koja obuhvaćaju sve postupke obrade koje provodi Komisija tijekom obavljanja svoje ispitne uloge u području trgovinske zaštite. Ta pravila trebala bi se primjenjivati na postupke obrade koji se obavljaju prije pokretanja ispitnog postupka, tijekom ispitnih postupaka i tijekom praćenja daljnjih mjera u vezi s ishodom ispitnih postupaka.

(8)

Kako bi postupala u skladu s člancima 14., 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, Komisija bi trebala transparentno i dosljedno obavješćivati sve pojedince o svojim aktivnostima koje uključuju obradu njihovih osobnih podataka i o njihovim pravima u obliku izjave o zaštiti podataka objavljene na web-mjestu Komisije. Prema potrebi, Komisija bi trebala uvesti dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se ispitanici pojedinačno obavijeste u odgovarajućem obliku.

(9)

Na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2018/1725 Komisija može i ograničiti pružanje informacija ispitanicima i primjenu drugih prava ispitanika kako bi zaštitila svoje ispitne postupke trgovinske zaštite i prava drugih osoba povezanih s njezinim ispitnim postupcima.

(10)

Osim toga, kako bi se održala učinkovita suradnja, može biti potrebno da Komisija ograniči primjenu prava ispitanika kako bi zaštitila postupke obrade drugih institucija, tijela, ureda i agencija Unije ili nadležnih tijela država članica. U tu svrhu Komisija bi se trebala savjetovati s tim institucijama, tijelima, uredima, agencijama i nadležnim tijelima o relevantnim osnovama za uvođenje ograničenja te o nužnosti i proporcionalnosti tih ograničenja.

(11)

Moguće je i da Komisija mora ograničiti pružanje informacija ispitanicima i primjenu drugih prava ispitanika u vezi s osobnim podacima koje primi od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija kako bi ispunila svoju dužnost suradnje s tim zemljama ili organizacijama i tako zaštitila važan cilj od općeg javnog interesa Unije. Međutim, u nekim okolnostima interes ili temeljna prava ispitanika mogu prevagnuti nad interesima međunarodne suradnje.

(12)

Komisija bi trebala rješavati sva ograničenja na transparentan način i evidentirati svaku primjenu ograničenja u odgovarajućem sustavu evidencije.

(13)

U skladu s člankom 25. stavkom 8. Uredbe (EU) 2018/1725, voditelji obrade mogu odgoditi, izostaviti ili uskratiti obavješćivanje ispitanika o razlozima primjene ograničenja ako bi to na bilo koji način ugrozilo svrhu ograničenja. To se posebno odnosi na ograničenja prava iz članaka 16. i 35. Uredbe (EU) 2018/1725.

(14)

Komisija bi trebala redovito preispitivati uvedena ograničenja kako bi osigurala da prava ispitanika na obavješćivanje u skladu s člancima 16. i 35. Uredbe (EU) 2018/1725 budu ograničena samo ako su ta ograničenja potrebna kako bi Komisija mogla provoditi svoje ispitne postupke trgovinske zaštite.

(15)

Ako se ograničuju druga prava ispitanika, voditelj obrade bi u svakom pojedinačnom slučaju trebao procijeniti bi li priopćavanje ograničenja ugrozilo njegovu svrhu.

(16)

Službenik za zaštitu podataka Europske komisije trebao bi provesti neovisno preispitivanje primjene ograničenja kako bi se osigurala usklađenost s ovom Odlukom.

(17)

Uredbom (EU) 2018/1725 zamjenjuje se Uredba (EZ) br. 45/2001 bez prijelaznog razdoblja od datuma njezina stupanja na snagu. Uredbom (EZ) br. 45/2001 predviđala se mogućnost primjene ograničenja na neka prava ispitanika. Kako bi se izbjeglo ugrožavanje trgovinske politike i provođenja ispitnih postupaka trgovinske zaštite, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od datuma stupanja na snagu Uredbe (EU) 2018/1725.

(18)

Europski nadzornik za zaštitu podataka dostavio je mišljenje 30. studenoga 2018.

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Odlukom utvrđuju pravila kojih se Komisija treba pridržavati za obavješćivanje ispitanika o obradi njihovih podataka u skladu s člancima 14., 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725 pri provođenju ispitnih postupaka trgovinske politike i trgovinske zaštite.

Njome se utvrđuju i uvjeti pod kojima Komisija može ograničiti primjenu članaka 4., od 14. do 17., 19., 20. i 35. Uredbe (EU) 2018/1725, u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkama (c), (g) i (h) te uredbe.

2.   Ova Odluka primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provodi Komisija u svrhu ili u vezi s aktivnostima koje se obavljaju radi ispunjavanja zadaća Komisije u skladu s uredbama (EU) 2016/1036, (EU) 2016/1037, (EU) 2015/478 i (EU) 2015/755.

3.   Ova Odluka primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provode sve službe Komisije u mjeri u kojoj obrađuju osobne podatke sadržane u informacijama koje su dužne dostaviti Komisiji ili osobne podatke koje je Komisija već obradila u svrhu ili u vezi s aktivnostima iz stavka 2. ovog članka.

Članak 2.

Primjenjive iznimke i ograničenja

1.   Kada Komisija izvršava svoje dužnosti u pogledu prava ispitanika na temelju Uredbe (EU) 2018/1725, mora razmotriti primjenjuju li se neka od izuzeća utvrđenih tom uredbom.

2.   Podložno člancima od 3. do 7. ove Odluke, Komisija može ograničiti primjenu članaka od 14. do 17., 19., 20. i 35. Uredbe (EU) 2018/1725, kao i načelo transparentnosti iz članka 4. stavka 1. točke (a) te uredbe ako njezine odredbe odgovaraju pravima i obvezama predviđenima u člancima od 14. do 17., 19., 20. i 35. te uredbe, ako bi ostvarivanje tih prava i obveza ugrozilo svrhu Komisijinih aktivnosti trgovinske politike i trgovinske zaštite ili bi negativno utjecalo na prava i slobode drugih ispitanika.

3.   Komisija može, u skladu s člancima od 3. do 7. ove Odluke, ograničiti i prava i obveze iz stavka 2. ovog članka u odnosu na osobne podatke dobivene od drugih institucija, tijela, agencija i ureda Unije, nadležnih tijela država članica ili trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, u sljedećim okolnostima:

(a)

ako bi ostale institucije, tijela, agencije i uredi Unije na temelju drugih akata iz članka 25. Uredbe (EU) 2018/1725 ili u skladu s poglavljem IX. te uredbe ili u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (8) ili Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (9) mogle ograničiti izvršenje tih prava i obveza;

(b)

ako bi nadležna tijela država članica mogla ograničiti izvršenje tih prava i obveza na temelju akata iz članka 23. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (10) ili na temelju nacionalnih mjera kojima se prenose članak 13. stavak 3., članak 15. stavak 3. ili članak 16. stavak 3. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (11);

(c)

ako bi izvršenje tih prava i obveza moglo ugroziti suradnju Komisije s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama u provođenju ispitnih postupaka trgovinske zaštite.

Prije primjene ograničenja u okolnostima iz prvog podstavka, točaka (a) i (b), Komisija se savjetuje s relevantnim institucijama, tijelima, agencijama i uredima Unije ili nadležnim tijelima država članica, osim ako je Komisiji jasno da je primjena ograničenja predviđena nekim od akata iz tih točaka.

Točka (c) prvog podstavka ne primjenjuje se ako je interes Komisije za suradnju s trećim zemljama ili međunarodnom organizacijom od manje važnosti od interesa ili temeljnih prava i sloboda ispitanika.

4.   Stavcima 1., 2. i 3. ne dovodi se u pitanje primjena drugih odluka Komisije kojima se utvrđuju unutarnja pravila u pogledu pružanja informacija ispitanicima i ograničenja određenih prava u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2018/1725 i člankom 23. Poslovnika Komisije.

Članak 3.

Pružanje informacija ispitanicima

1.   Komisija na svojem web-mjestu objavljuje izjavu o zaštiti podataka u kojoj sve ispitanike obavješćuje o svojim aktivnostima trgovinske zaštite koje uključuju obradu njihovih osobnih podataka. Prema potrebi, Komisija osigurava da ispitanici budu pojedinačno obaviješteni u odgovarajućem obliku.

2.   Kada Komisija u cijelosti ili djelomično ograničava pružanje informacija ispitanicima čiji se podaci obrađuju u svrhu ispitnog postupka trgovinske politike ili trgovinske zaštite, razloge za ograničenje bilježi i evidentira u skladu s člankom 6.

Članak 4.

Pravo ispitanika na pristup, pravo na brisanje i pravo na ograničenje obrade

1.   Kada Komisija ispitanicima u cijelosti ili djelomično ograničava pravo na pristup osobnim podacima, pravo na brisanje ili pravo na ograničenje obrade, kako je navedeno u člancima 17., 19. i 20. Uredbe (EU) 2018/1725, u svojem odgovoru na zahtjev za pristup, brisanje ili ograničenje obrade dužna je obavijestiti tog ispitanika o primijenjenom ograničenju, o glavnim razlozima za to te o mogućnosti podnošenja pritužbe Europskom nadzorniku za zaštitu podataka ili traženja pravnog lijeka na Sudu Europske unije.

2.   Dostavljanje informacija o razlozima ograničenja iz stavka 1. može se odgoditi, izostaviti ili uskratiti ako bi se time ugrozila svrha ograničenja.

3.   Komisija bilježi razloge ograničenja u skladu s člankom 6.

4.   Ako je pravo pristupa u potpunosti ili djelomično ograničeno, ispitanik ostvaruje svoje pravo pristupa posredstvom Europskog nadzornika za zaštitu podataka, u skladu s člankom 25. stavcima 6., 7. i 8. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 5.

Obavješćivanje ispitanika o povredama osobnih podataka

Ako Komisija ograniči obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka, kako je navedeno u članku 35. Uredbe (EU) 2018/1725, ona bilježi i registrira razloge za ograničenje u skladu s člankom 6. ove Odluke.

Članak 6.

Bilježenje i evidentiranje ograničenja

1.   Komisija bilježi razloge za svako ograničenje koje se primjenjuje u skladu s ovom Odlukom, uključujući procjenu nužnosti i proporcionalnosti ograničenja, uzimajući u obzir relevantne elemente u članku 25. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/1725.

U tu svrhu u evidenciji se navodi kako bi se ostvarivanjem tog prava ugrozila svrha ispitnih postupaka trgovinske politike i trgovinske zaštite ili ograničenja koja se primjenjuju na temelju članka 2. stavka 2. ili 3. ili kako bi ono negativno utjecalo na prava i slobode drugih ispitanika.

2.   Evidencija i, prema potrebi, dokumenti koji sadržavaju temeljne činjenične i pravne elemente moraju se zabilježiti. Oni se na zahtjev stavljaju na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 7.

Trajanje ograničenja

1.   Ograničenja iz članaka 3., 4. i 5. nastavljaju se primjenjivati sve dok su postoje razlozi koji ih opravdavaju.

2.   Ako više nema razloga za ograničenje iz članka 3. ili 5., Komisija ukida ograničenje i ispitaniku navodi glavne razloge ograničenja. Komisija istodobno obavješćuje ispitanika o mogućnosti da u svakom trenutku podnese pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka ili zatraži pravni lijek na Sudu Europske unije.

3.   Komisija preispituje primjenu ograničenja iz članaka 3. i 5. svakih šest mjeseci od njegova uvođenja i pri završetku ispitnog postupka. Nakon toga Komisija/voditelj obrade godišnje prati potrebu za održavanjem ograničenja/odgode.

Članak 8.

Preispitivanje koje provodi službenik za zaštitu podataka Europske komisije

1.   Bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje se službenika za zaštitu podataka kad god su prava ispitanika ograničena u skladu s ovom Odlukom. Službenik za zaštitu podataka na zahtjev ima pristup evidenciji i svim dokumentima koji sadrže činjenične i pravne elemente na kojima se temelji.

2.   Službenik za zaštitu podataka može zatražiti preispitivanje ograničenja. Službenik za zaštitu podataka obavješćuje se o ishodu zatraženog preispitivanja u pisanom obliku.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 11. prosinca 2018.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  Uredba (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (SL L 83, 27.3.2015., str. 16.).

(2)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.).

(3)  Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.).

(4)  Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.).

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(6)  Čuvanje spisa u Komisiji uređeno je zajedničkim rasporedom čuvanja, regulatornim dokumentom (zadnja verzija je SEC(2012)713) u obliku rasporeda čuvanja kojim se utvrđuju razdoblja čuvanja za različite vrste spisa Komisije.

(7)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(9)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(11)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/45


Samo izvorni tekstovi UN/ECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i datum stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju statusnog dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343 koji je dostupan na:

http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 99 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji izvorâ svjetlosti s izbojem u plinu za upotrebu u homologiranim svjetlima motornih vozila [2018/1997]

Obuhvaća sav važeći tekst do:

dopune 13. izvorne verzije Pravilnika – datum stupanja na snagu: 10. listopada 2017.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.

Područje primjene

2.

Administrativne odredbe

3.

Tehnički zahtjevi

4.

Sukladnost proizvodnje

5.

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

6.

Trajno obustavljena proizvodnja

7.

Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela

PRILOZI

1.

Tehnički listovi za izvore svjetlosti s izbojem u plinu

2.

Izjava

3.

Primjer izgleda homologacijske oznake

4.

Metoda mjerenja električnih i fotometrijskih karakteristika

5.

Optički raspored za mjerenje položaja i oblika luka i položaja elektroda

6.

Minimalni zahtjevi za postupke kontrole kvalitete koje provodi proizvođač

7.

Uzorkovanje i razine sukladnosti za proizvođačeve zapisnike o ispitivanjima

8.

Minimalni zahtjevi za uzorkovanje koje obavlja inspektor

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na izvore svjetlosti s izbojem u plinu iz Priloga 1. namijenjene za upotrebu u homologiranim svjetlima motornih vozila.

2.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE

2.1   Definicije

2.1.1   Pojam „kategorija” u ovom se Pravilniku upotrebljava za opis različitih osnovnih konstrukcija standardiziranih izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Svaka kategorija ima posebnu oznaku, primjerice: D2S.

2.1.2   „Izvori svjetlosti s izbojem u plinu različitih tipova” (1) znači izvori svjetlosti s izbojem u plinu iste kategorije koji se međusobno razlikuju prema sljedećim bitnim obilježjima:

2.1.2.1

trgovačko ime ili oznaka; to znači:

(a)

izvori svjetlosti s izbojem u plinu s istim trgovačkim imenom ili oznakom koje su proizveli različiti proizvođači smatraju se različitim tipovima;

(b)

izvori svjetlosti s izbojem u plinu istog proizvođača koji se razlikuju samo prema trgovačkom imenu ili oznaci mogu se smatrati istim tipom;

2.1.2.2

konstrukciji balona i/ili podnoška ako te razlike utječu na optičke učinke.

2.2   Zahtjev za homologaciju

2.2.1   Zahtjev za homologaciju podnose nositelj trgovačkog imena ili oznake ili njegov ovlašteni zastupnik.

2.2.2   Svakom se zahtjevu za homologaciju prilažu (vidjeti i stavak 2.4.2.):

2.2.2.1

tehnički crteži u tri primjerka, dovoljno podrobni da omoguće identifikaciju tipa;

2.2.2.2

tehnički opis s, ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, identifikacijskim podacima o predspojnoj napravi;

2.2.2.3

tri uzorka svake boje za koju je podnesen zahtjev;

2.2.2.4

jedan uzorak predspojne naprave ako nije ugrađena u izvor svjetlosti.

2.2.3   Ako se tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu razlikuje od već homologiranog tipa samo prema trgovačkom imenu ili oznaci, dovoljno je dostaviti:

2.2.3.1

izjavu proizvođača da je dostavljeni tip (osim trgovačkim imenom ili oznakom) jednak već homologiranom tipu i da ga je proizveo isti proizvođač, pri čemu se potonji tipidentificira homologacijskim kodom;

2.2.3.2

dva uzorka s novim trgovačkim imenom ili oznakom.

2.2.4   Prije dodjeljivanja homologacije homologacijsko tijelo provjerava postoje li zadovoljavajuća rješenja za osiguravanje djelotvornog nadzora nad sukladnošću proizvodnje.

2.3   Natpisi

2.3.1   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu dostavljeni za homologaciju na podnošku ili na balonu imaju:

2.3.1.1

trgovačko ime ili oznaku podnositelja zahtjeva;

2.3.1.2

međunarodnu oznaku odgovarajuće kategorije;

2.3.1.3

nazivnu snagu; to nije potrebno odvojeno navoditi ako je to dio međunarodne oznake odgovarajuće kategorije;

2.3.1.4

dovoljno velik prostor za homologacijsku oznaku.

2.3.2   Prostor iz stavka 2.3.1.4. označuje se na crtežima priloženima zahtjevu za homologaciju.

2.3.3   Uz natpise iz stavaka 2.3.1. i 2.4.4. na podnošku mogu biti i drugi natpisi.

2.3.4   Ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, predspojna naprava koja se upotrebljava za homologaciju izvora svjetlosti označuje se oznakom tipa i trgovačkom oznakom te nazivnim naponom i snagom, kako je navedeno na relevantnom tehničkom listu izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

2.4   Homologacija

2.4.1   Homologacija se dodjeljuje ako svi uzorci tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji su dostavljeni u skladu sa stavcima 2.2.2.3. ili 2.2.3.2. ispunjavaju zahtjeve iz ovog Pravilnika, pri čemu su ispitani s predspojnom napravom u skladu sa stavkom 2.2.2.4 ako ona nije ugrađena u izvor svjetlosti.

2.4.2   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski kod. Njegov prvi znak znači niz izmjena koje uključuju najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme dodjeljivanja homologacije.

Za njim slijedi identifikacijski kod koji je sastavljen od najviše triju znakova. Upotrebljavaju se samo arapski brojevi i velika slova navedeni u napomeni (2).

Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti kod drugom tipu izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Ako podnositelj to želi, isti se homologacijski kod može dodijeliti izvoru svjetlosti s izbojem u plinu koji emitira bijelu svjetlost i izvoru svjetlosti s izbojem u plinu koji emitira selektivno žutu svjetlost (vidjeti stavak 2.1.2.).

2.4.3   Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o dodjeljivanju, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu na temelju ovog Pravilnika izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku i crtežom, koji podnositelj prilaže za homologaciju u formatu ne većem od A4 (210 × 297 mm) i u mjerilu od najmanje 2:1.

2.4.4   Uz natpise propisane u stavku 2.3.1. svakom se izvoru svjetlosti s izbojem u plinu sukladnom s tipom homologiranim na temelju ovog Pravilnika u prostor iz stavka 2.3.1.4. dodaje međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

2.4.4.1

odsječenog kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj zemlje koja je izdala homologaciju (3);

2.4.4.2

homologacijskog broja, smještenog blizu odsječenog kruga.

2.4.5   Ako je podnositelj dobio isti homologacijski kod za nekoliko trgovačkih imena ili oznaka, dovoljno je da barem jedan od njih ispunjava zahtjeve iz stavka 2.3.1.1.

2.4.6   Oznake i natpisi iz stavaka 2.3.1. i 2.4.3. moraju biti jasno čitljivi i neizbrisivi.

2.4.7   U Prilogu 3. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.

3.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

3.1   Definicije

Primjenjuju se definicije iz Rezolucije R.E.5 ili njezinih naknadnih revizija koje su se primjenjivale u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju.

3.2   Opće specifikacije

3.2.1   Svaki dostavljeni uzorak mora biti sukladan s odgovarajućim zahtjevima iz ovog Pravilnika u ispitivanju; ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti mora se ispitati s predspojnom napravom u skladu sa stavkom 2.2.2.4.

3.2.2   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu konstruirani su tako da u uobičajenoj upotrebi imaju i zadržavaju dobra radna svojstva. Usto ne smiju imati nikakve konstrukcijske i proizvodne nedostatke.

3.2.3   Električni luk smije biti jedini element izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji proizvodi i emitira svjetlost pod naponom.

3.3   Proizvodnja

3.3.1   Baloni izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne smiju imati nikakve brazde ili mrlje koje im mogu narušiti učinkovitost i optičko djelovanje.

3.3.2   U slučaju obojenog (vanjskog) balona nakon 15 sati rada s predspojnom napravom ili izvorom svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom na ispitnom naponu površina balona lagano se briše pamučnom krpom natopljenom mješavinom n-heptana u obujamskom udjelu od 70 % i toluola u obujamskom udjelu od 30 %. Nakon otprilike pet minuta površina se vizualno pregledava. Ne smije biti očitih promjena.

3.3.3   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu opremljeni su standardnim podnošcima u skladu s tehničkim listovima za podnožja iz Publikacije 60061 IEC-a, kako je navedeno na pojedinačnim tehničkim listovima u Prilogu 1.

3.3.4   Podnožak je čvrst i dobro učvršćen za balon.

3.3.5   Radi provjere ispunjavaju li izvori svjetlosti s izbojem u plinu zahtjeve iz stavaka 3.3.3. i 3.3.4. provode se vizualni pregled, provjera dimenzija i, prema potrebi, probna ugradnja.

3.4   Ispitivanja

3.4.1   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu podvrgavaju se starenju kako je navedeno u Prilogu 4.

3.4.2   Svi se uzorci ispituju s predspojnom napravom u skladu sa stavkom 2.2.2.4. ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti.

3.4.3   Električna mjerenja provode se instrumentima razreda točnosti od najmanje 0,2. (točnost od 0,2 % cijele ljestvice).

3.5   Položaj i dimenzije elektroda, električnog luka i pruga

3.5.1   Geometrijski položaj elektroda mora biti kako je navedeno na relevantnom tehničkom listu. Primjer metode mjerenja položaja luka i elektroda dan je u Prilogu 5. ovom Pravilniku. Mogu se upotrebljavati i druge metode.

3.5.1.1   Položaj i dimenzije elektroda izvora svjetlosti mjere se prije starenja, s isključenim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu i optičkim metodama kroz stakleni balon.

3.5.2   Oblik i pomak luka moraju biti u skladu sa zahtjevima iz relevantnog tehničkog lista.

3.5.2.1   Mjerenje se obavlja nakon starenja s izvorom svjetlosti napajanim iz predspojne naprave na ispitnom naponu ili s izvorom svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom na ispitnom naponu.

3.5.3   Položaj, dimenzije i propusnost pruga moraju biti skladu sa zahtjevima iz relevantnog tehničkog lista.

3.5.3.1   Mjerenje se obavlja nakon starenja s izvorom svjetlosti napajanim iz predspojne naprave na ispitnom naponu ili s izvorom svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom na ispitnom naponu.

3.6   Karakteristike uključenja, postizanja pune jakosti i toplog ponovnog uključenja

3.6.1   Uključenje

Kad se ispituje u skladu s uvjetima iz Priloga 4. ovom Pravilniku, izvor svjetlosti s izbojem u plinu uključuje se odmah i svijetli.

3.6.2   Postizanje pune jakosti

3.6.2.1   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu s ciljnim svjetlosnim tokom koji je veći od 2 000 lm:

 

kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu mora emitirati najmanje:

 

nakon 1 sekunde: 25 % ciljnog svjetlosnog toka;

 

nakon 4 sekunde: 80 % ciljnog svjetlosnog toka.

 

Ciljni svjetlosni tok kako je naveden na relevantnom tehničkom listu.

3.6.2.2   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu s ciljnim svjetlosnim tokom koji nije veći od 2 000 lm i ne sadržava crne pruge:

 

kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu mora emitirati najmanje 800 lm nakon 1 sekunde i najmanje 1 000 lm nakon 4 sekunde.

 

Ciljni svjetlosni tok kako je naveden na relevantnom tehničkom listu.

3.6.2.3   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu s ciljnim svjetlosnim tokom koji nije veći od 2 000 lm, ali sadržava crne pruge:

 

kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu mora emitirati najmanje 700 lm nakon 1 sekunde i najmanje 900 lm nakon 4 sekunde.

 

Ciljni svjetlosni tok kako je naveden na relevantnom tehničkom listu.

3.6.2.4   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu koji imaju više od jednog ciljnog svjetlosnog toka, pri čemu najmanje jedan ciljni svjetlosni tok nije veći od 2 000 lm:

 

kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu mora emitirati najmanje 800 lm nakon 1 sekunde i najmanje 1 000 lm nakon 4 sekunde.

 

Ciljni svjetlosni tok kako je naveden na relevantnom tehničkom listu.

3.6.3   Toplo ponovno uključenje

Ako se ispituje u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu ponovno se uključuje odmah nakon isključenosti u trajanju navedenom na tehničkom listu. Nakon jedne sekunde izvor svjetlosti mora emitirati najmanje 80 % svojega ciljnog svjetlosnog toka.

3.7   Električne karakteristike

Kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4. ovom Pravilniku, napon i snaga izvora svjetlosti moraju biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu.

3.8   Svjetlosni tok

Kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4. ovom Pravilniku, svjetlosni tok mora biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu. Ako su za isti tip specificirane bijela i selektivno žuta svjetlost, ciljna se vrijednost primjenjuje na izvore svjetlosti koji emitiraju bijelu svjetlost, pri čemu svjetlosni tok izvora svjetlosti koji emitira selektivno žutu svjetlost iznosi najmanje 68 % specificirane vrijednosti.

3.9   Boja

3.9.1   Boja emitirane svjetlosti mora biti bijela ili selektivno žuta. Povrh toga, kolorimetrijske karakteristike, izražena CIE-ovim kromatičnim koordinatama, moraju biti unutar graničnih vrijednosti navedenih na relevantnom tehničkom listu.

3.9.2   Na ovaj se Pravilnik primjenjuju definicije boje emitirane svjetlosti iz Pravilnika br. 48 i njegovog niza izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju.

3.9.3   Boja se mjeri u skladu s uvjetima navedenima u stavku 10. Priloga 4. ovom Pravilniku.

3.9.4   Najmanji udio crvene svjetlosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu takav je da vrijedi:

Formula

pri čemu je:

Ee (λ)

[W/nm]

spektralna raspodjela toka isijavanja;

V (λ)

[1]

spektralna svjetlosna učinkovitost;

λ

[nm]

valna duljina.

Ta se vrijednost izračunava pomoću intervala od jednog nanometra.

3.10   UV zračenje

UV zračenje izvora svjetlosti s izbojem u plinu mora biti takvo da je izvor svjetlosti s izbojem u plinu tipa niskog intenziteta UV zračenja u skladu s:

Formula

pri čemu je:

S (λ)

[1]

spektralna težinska funkcija;

km = 683

[lm/W]

fotometrijski ekvivalent zračenja;

(Za definicije drugih simbola vidjeti stavak 3.9.4.).

Ta se vrijednost izračunava pomoću intervala od jednog nanometra.

UV zračenje ponderira se prema vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici:

λ

S(λ)

λ

S(λ)

λ

S(λ)

250

0,430

305

0,060

355

0,00016

255

0,520

310

0,015

360

0,00013

260

0,650

315

0,003

365

0,00011

265

0,810

320

0,001

370

0,000090

270

1,000

325

0,00050

375

0,000077

275

0,960

330

0,00041

380

0,000064

280

0,880

335

0,00034

385

0,000053

285

0,770

340

0,00028

390

0,000044

290

0,640

345

0,00024

395

0,000036

295

0,540

350

0,00020

400

0,000030

300

0,300

 

 

 

 

Izabrane su valne duljine reprezentativne; druge vrijednosti treba interpolirati.

Vrijednosti u skladu sa „Smjernicama IRPA/INIRC-a o graničnim vrijednostima izlaganja ultraljubičastom zračenju”.

3.11   Standardni izvori svjetlosti s izbojem u plinu

Standardni (etalon) izvori svjetlosti s izbojem u plinu ispunjavaju zahtjeve primjenjive na homologirane tipove izvora svjetlosti i posebne zahtjeve navedene u relevantnom tehničkom listu. Ako tip emitira bijelu i selektivno žutu svjetlost, standardni izvor svjetlosti emitira bijelu svjetlost.

4.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

4.1   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu homologirani na temelju ovog Pravilnika proizvode se tako da budu u skladu s homologiranim tipom, ispunjavajući tehničke zahtjeve i zahtjeve za natpise utvrđene stavkom 3. i prilozima 1. i 3. ovom Pravilniku.

4.2   Radi provjere jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavka 4.1. provode se prikladni postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje.

4.3   Nositelj homologacije osobito mora:

4.3.1

osigurati postojanje postupaka za djelotvornu kontrolu kvalitete proizvodâ;

4.3.2

imati pristup kontrolnoj opremi nužnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;

4.3.3

pobrinuti se da su podaci o rezultatima ispitivanja evidentirani i da su priloženi dokumenti dostupni u razdoblju koje treba utvrditi u dogovoru s homologacijskim tijelom;

4.3.4

analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja, primjenjujući kriterije iz Priloga 7. ovom Pravilniku, kako bi se provjerila i osigurala stabilnost karakteristika proizvoda imajući u vidu razlike dopuštene u industrijskoj proizvodnji;

4.3.5

pobrinuti se da se za svaki tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu provedu barem ispitivanja propisana u Prilogu 6. ovome Pravilniku;

4.3.6

osigurati da se nakon svakog uzorka ili ispitnog komada koji dokazuje nesukladnost s predmetnim tipom ispitivanja provede drugo uzorkovanje i drugo ispitivanje. Moraju se poduzeti svi potrebni koraci da se ponovno postigne sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

4.4   Homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju može u svakom trenutku provjeriti metode kontrole sukladnosti koje se primjenjuju na svaku proizvodnu jedinicu.

4.4.1   Tijekom svake inspekcije inspektoru se predočuju ispitne knjige i evidencija pregleda proizvodnje.

4.4.2   Inspektor može nasumično uzeti uzorke koji će se ispitati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti u skladu s rezultatima proizvođačeve vlastite provjere.

4.4.3   Ako se pokaže da razina kvalitete ne zadovoljava ili se čini da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u primjeni stavka 4.4.2., inspektor bira uzorke za slanje u tehničku službu koja je provela homologacijska ispitivanja.

4.4.4   Homologacijsko tijelo može provesti bilo koje ispitivanje propisano ovim Pravilnikom. Ta će se ispitivanja provoditi na uzorcima uzetima nasumično, bez narušavanja dobavljačkih obveza proizvođača te u skladu s mjerilima iz Priloga 8. ovom Pravilniku.

4.4.5   Nadležno tijelo nastoji obaviti inspekciju jedanput svake dvije godine. To je, međutim, prepušteno odluci homologacijskog tijela i njegovu povjerenju u mehanizme kojima se osigurava djelotvorna provjera sukladnosti proizvodnje. Ako se zabilježe negativni rezultati, homologacijsko tijelo dužno je pobrinuti se da se što prije poduzmu sve potrebne mjere za ponovnu uspostavu sukladnosti proizvodnje.

5.   SANKCIJE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

5.1   Homologacija dodijeljena u pogledu izvora svjetlosti s izbojem u plinu na temelju ovog Pravilnika može biti povučena ako propisani zahtjevi za sukladnost proizvodnje nisu ispunjeni.

5.2   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, o tome odmah obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku.

6.   TRAJNO OBUSTAVLJENA PROIZVODNJA

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu homologiranog na temelju ovog Pravilnika, o tome mora obavijestiti tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku.

7.   IMENA I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Ugovorne stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju glavnom tajniku Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima se trebaju slati obrasci kojima se potvrđuje, dodjeljivanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije ili trajno obustavljena proizvodnja izdani u drugim državama.


(1)  Selektivno žuti balon ili dodatni selektivno žuti vanjski balon, čija je svrha samo promjena boje, ali ne i drugih karakteristika izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji emitira bijelu svjetlost, nije drugi tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

(2)  0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

A B C D E F G H J K L M N P R S T U V W X Y Z

(3)  Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedeni su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev. 3, Prilog 3. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html


PRILOG 1.

TEHNIČKI LISTOVI (1) ZA IZVORE SVJETLOSTI S IZBOJEM U PLINU

Tehnički listovi relevantne kategorije izvora svjetlosti s izbojem u plinu i skupina u kojoj je ta kategorija navedena s ograničenjima primjene kategorije primjenjuju se kako su uvršteni u Rezoluciju R.E.5 (1) ili njezine naknadne revizije primjenjive u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju izvora svjetlosti s izbojem u plinu.


(1)  Od 22. lipnja 2017. tehnički listovi za izvore svjetlosti s izbojem u plinu, popis i skupina kategorija izvora svjetlosti s ograničenjima primjene kategorije i brojevi njihovih listova uvršteni su u Rezoluciju R.E.5 s oznakom ECE/TRANS/WP.29/2016/111.


PRILOG 2.

Image

Tekst slike

PRILOG 3.

PRIMJER IZGLEDA HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

(vidjeti stavak 2.4.4 ovog Pravilnika)

Image

a = 2,5 mm min.

Prikazana homologacijska oznaka na izvoru svjetlosti s izbojem u plinu označava da je taj izvor svjetlosti homologiran u Ujedinjenoj Kraljevini (E11) pod homologacijskim kodom 0A01. Prva znamenka homologacijskog koda označava da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 99 u njegovu izvornom obliku.


PRILOG 4.

METODA MJERENJA ELEKTRIČNIH I FOTOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA

1.   OPĆENITO

Za ispitivanja uključenja, postizanja pune jakosti i toplog ponovnog uključenja te mjerenje električnih i fotometrijskih karakteristika izvor svjetlosti s izbojem u plinu radi na otvorenom pri temperaturi okoline od 25 °C ± 5 °C.

2.   PREDSPOJNA NAPRAVA

Ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, sva ispitivanja i mjerenja obavljaju se s predspojnom napravom u skladu sa stavkom 2.2.2.4. ovog Pravilnika. Napajanje za ispitivanja uključenja i postizanja pune jakosti mora biti prikladno da se postigne brz porast velikostrujnog impulsa.

3.   POLOŽAJ GORENJA

Položaj gorenja mora biti horizontalan u graničnim vrijednostima ± 10° s privodnom žicom okrenutom nadolje. Položaji za starenje i ispitivanje moraju biti jednaki. Ako je izvor svjetlosti s izbojem u plinu slučajno radio okrenut u pogrešnom smjeru, prije mjerenja ponovno se izlaže starenju. Tijekom starenja i mjerenja unutar valjka promjera 32 mm i duljine 60 mm, koncentričnog u odnosu na referentnu os i simetričnog u odnosu na luk, ne smije biti vodljivih predmeta. Usto, izbjegavaju se rasipna magnetska polja.

4.   STARENJE

Sva se ispitivanja provode s izvorima svjetlosti koji su prošli najmanje 15 ciklusa starenja sa sljedećim ciklusom uključivanja:

 

45 minuta uključenosti, 15 sekundi isključenosti, 5 minuta uključenosti, 10 minuta isključenosti.

5.   NAPON NAPAJANJA

Sva se ispitivanja obavljaju na ispitnom naponu navedenom u relevantnom tehničkom listu.

6.   ISPITIVANJE UKLJUČENJA

Ispitivanje uključenja radi se na izvorima svjetlosti koji nisu stareni i prije ispitivanja nisu bili upotrebljavani najmanje 24 sata.

7.   ISPITIVANJE POSTIZANJA PUNE JAKOSTI

Ispitivanje postizanja pune jakosti radi se na izvorima svjetlosti koji nisu upotrebljavani najmanje 1 sat prije ispitivanja.

8.   ISPITIVANJE TOPLOG PONOVNOG UKLJUČENJA

Izvor svjetlosti uključuje se i radi s predspojnom napravom (možda ugrađenom) na ispitnom naponu 15 minuta. Zatim se napon napajanja predspojne naprave ili izvora svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom isključuje na razdoblje navedeno na relevatnom tehničkom listu i onda ponovno uključuje.

9.   ELEKTRIČNO I FOTOMETRIJSKO ISPITIVANJE

Prije svakog mjerenja izvor svjetlosti stabilizira se 15 minuta.

10.   BOJA

Boja izvora svjetlosti mjeri se integracijskim fotometrom pomoću mjernog sustava koji prikazuje CIE-ove kromatične koordinate primljene svjetlosti s razlučivošću od ± 0,002.


PRILOG 5.

OPTIČKI RASPORED ZA MJERENJE POLOŽAJA I OBLIKA LUKA I POLOŽAJA ELEKTRODA (1)

Izvor svjetlosti s izbojem u plinu postavlja se kako je prikazano na glavnom crtežu za predmetnu kategoriju.

Image

Optički sustav projicira stvarnu sliku A′ luka A s poželjnim uvećanjem na zaslonu od M = s′/s = 20. Optički sustav mora biti bezbojan i bez sfernih aberacija. U žarišnoj duljini f optičkog sustava blenda d izaziva projekciju luka s gotovo paralelnim smjerovima opažanja. Da se dobije kut polovine divergencije koji nije veći od μ = 0,5°, promjer žarišne blende s obzirom na žarišnu duljinu optičkog sustava ne smije biti veći od d = 2f tan(μ). Korisni promjer optičkog sustava ne smije biti veći od:

 

D = (1 + 1/M)d + c + (b1 + b2)/2. (c, b1 i b2 navedeni su u listovima u kojima je utvrđen položaj elektroda).

Skala na zaslonu mora omogućavati mjerenje položaja elektroda. Prikladno umjeravanje razmještaja može se obaviti zasebnim projektorom s paralelnim snopom u vezi s mjernim instrumentom čija se sjena projicira na zaslon. Mjerni instrument mora prikazivati referentnu os i ravninu koja je paralelna s referentnom ravninom i od nje udaljena „e” mm.

U ravnini zaslona postavlja se prijamnik koji se može pomicati vertikalno po pravcu koji odgovara ravnini udaljenoj „e” od referentne ravnine izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Prijamnik mora imati relativnu spektralnu osjetljivost kao ljudsko oko. Prijamnik ne smije biti veći od 0,2 M mm u horizontalnom smjeru ni od 0,025 M mm u vertikalnom smjeru (M = uvećanje). Raspon mjerljivog pomaka mora biti takav da se mogu izmjeriti potrebne mjere zakrivljenosti luka r i raspršenosti luka s. Za mjerenje raspršene svjetlosti veličina prijamnika je kružna s promjerom od 0,2 M mm.


(1)  Sljedeća je metoda primjer mjerne metode; smije se primijeniti svaka metoda s ekvivalentnom točnošću mjerenja.


PRILOG 6.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE KONTROLE KVALITETE KOJE PROVODI PROIZVOĐAČ

1.   OPĆENITO

Zahtjevi u pogledu sukladnosti smatraju se ispunjenima u fotometrijskom (uključujući UV zračenje), geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji izvora svjetlosti s izbojem u plinu navedena u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1. ovom Pravilniku i relevantnom tehničkom listu za podnoške.

2.   MINIMALNI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI KOJU PROVODI PROIZVOĐAČ

Za svaki tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu proizvođač ili nositelj homologacijske oznake dužan je provoditi ispitivanja u prikladnim vremenskim razmacima u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

2.1   Priroda ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti tih zahtjeva obuhvaćaju fotometrijska, geometrijska i optička obilježja.

2.2   Metode u ispitivanjima

2.2.1   Ispitivanja se općenito provode u skladu s metodama navedenima u ovom Pravilniku.

2.2.2   Primjena stavka 2.2.1. ovog priloga zahtijeva redovito umjeravanje ispitnih uređaja i njihovu usklađenost s mjerenjima koja obavlja nadležno tijelo.

2.3   Priroda uzorkovanja

Uzorci izvora svjetlosti s izbojem u plinu uzimaju se nasumično iz proizvodnje istovrsne serije. Istovrsna serija znači skupina izvora svjetlosti s izbojem u plinu istog tipa određena u skladu s proizvođačevim proizvodnim metodama.

2.4   Pregledane i zabilježene karakteristike

Pregledavanje izvora svjetlosti s izbojem u plinu i bilježenje ispitnih rezultata provodi se prema skupinama karakteristika iz tablice 1. Priloga 7. ovom Pravilniku.

2.5   Mjerila prihvatljivosti

Proizvođač ili nositelj homologacije odgovoran je za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja radi ispunjenja zahtjeva za provjeru sukladnosti proizvoda iz stavka 4.1. ovog Pravilnika.

Sukladnost se jamči ako nije premašena razina prihvatljive nesukladnosti po skupini karakteristika u tablici 1. Priloga 7. ovom Pravilniku. To znači da broj izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji nisu u skladu sa zahtjevima za bilo koju skupinu karakteristika bilo kojeg tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne prelazi pragove prihvaćanja iz odgovarajućih tablica 2., 3. ili 4. Priloga 7. ovom Pravilniku.

Napomena: Svaki se pojedinačni zahtjev za izvor svjetlosti s izbojem u plinu smatra karakteristikom.


PRILOG 7.

UZORKOVANJE I RAZINE SUKLADNOSTI ZA PROIZVOĐAČEVE ZAPISNIKE O ISPITIVANJIMA

Tablica 1.

Karakteristike

Skupine karakteristika

Skupine (*1) zapisnika o ispitivanjima različitih tipova izvora svjetlosti s izbojem u plinu

Najmanje 12-mjesečni uzorak po skupini (*1)

Prihvatljiva razina nesukladnosti po skupini karakteristika (%)

Oznake, čitljivost i trajnost

Svi tipovi jednakih vanjskih dimenzija

315

1

Kvaliteta balona

Svi tipovi s jednakim balonom

315

1

Vanjske dimenzije (bez podnoška)

Svi tipovi iste kategorije

315

1

Položaj i dimenzije lukova i pruga

Svi tipovi iste kategorije

200

6,5

Uključenje, postizanje pune jakosti i toplo ponovno uključenje

Svi tipovi iste kategorije

200

1

Napon i snaga izvora svjetlosti s izbojem u plinu

Svi tipovi iste kategorije

200

1

Svjetlosni tok, boja i UV zračenje

Svi tipovi iste kategorije

200

1

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu karakteristika, navedeni su u tablici 2. kao najveći broj nesukladnosti. Granične vrijednosti temelje se na prihvatljivoj razini 1-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 2.

Broj rezultata ispitivanja svake karakteristike

Prag prihvaćanja

…-200

5

201-260

6

261-315

7

316-370

8

371-435

9

436-500

10

501-570

11

571-645

12

646-720

13

721-800

14

801-860

15

861-920

16

921-990

17

991-1 060

18

1 061 -1 125

19

1 126 -1 190

20

1 191 -1 249

21

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu karakteristika, navedeni su u tablici 3. kao najveći broj nesukladnosti. Granične vrijednosti temelje se na prihvatljivoj razini 6,5-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 3.

Broj izvora svjetlosti s izbojem u plinu u zapisnicima

Prag prihvaćanja

Broj izvora svjetlosti s izbojem u plinu u zapisnicima

Prag prihvaćanja

Broj izvora svjetlosti s izbojem u plinu u zapisnicima

Prag prihvaćanja

-200

21

541-553

47

894-907

73

201-213

22

554-567

48

908-920

74

214-227

23

568-580

49

921-934

75

228-240

24

581-594

50

935-948

76

241-254

25

595-608

51

949-961

77

255-268

26

609-621

52

962-975

78

269-281

27

622-635

53

976-988

79

282-295

28

636-648

54

989-1 002

80

296-308

29

649-662

55

1 003 -1 016

81

309-322

30

663-676

56

1 017 -1 029

82

323-336

31

677-689

57

1 030 -1 043

83

337-349

32

690-703

58

1 044 -1 056

84

350-363

33

704-716

59

1 057 -1 070

85

364-376

34

717-730

60

1 071 -1 084

86

377-390

35

731-744

61

1 085 -1 097

87

391-404

36

745-757

62

1 098 -1 111

88

405-417

37

758-771

63

1 112 -1 124

89

418-431

38

772-784

64

1 125 -1 138

90

432-444

39

785-798

65

1 139 -1 152

91

445-458

40

799-812

66

1 153 -1 165

92

459-472

41

813-825

67

1 166 -1 179

93

473-485

42

826-839

68

1 180 -1 192

94

486-499

43

840-852

69

1 193 -1 206

95

500-512

44

853-866

70

1 207 -1 220

96

513-526

45

867-880

71

1 221 -1 233

97

527-540

46

881-893

72

1 234 -1 249

98

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu karakteristika, navedeni su u tablici 4. kao postotak rezultata, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 4.

Broj rezultata ispitivanja svake karakteristike

Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata.

Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata.

Prihvatljiva razina od 1 % nesukladnosti

Prihvatljiva razina od 6,5 % nesukladnosti

1 250

1,68

7,91

2 000

1,52

7,61

4 000

1,37

7,29

6 000

1,30

7,15

8 000

1,26

7,06

10 000

1,23

7,00

20 000

1,16

6,85

40 000

1,12

6,75

80 000

1,09

6,68

100 000

1,08

6,65

1 000 000

1,02

6,55


(*1)  Ocjenjivanjem se općenito obuhvaćaju serijski proizvedeni izvori svjetlosti s izbojem u plinu iz pojedinačnih tvornica. Proizvođač smije ujediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica koji se odnose na isti tip ako se u njima primjenjuju isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.


PRILOG 8.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE KOJE OBAVLJA INSPEKTOR

1.   Zahtjevi u pogledu sukladnosti smatraju se ispunjenima u fotometrijskom, geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji LED izvora svjetlosti navedena u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1 i relevantnom tehničkom listu za podnoške.

2.   Sukladnost serijski proizvedenih izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne osporava se ako su rezultati u skladu s sa stavkom 5. ovog Priloga.

3.   Ako rezultati nisu u skladu sa stavkom 5. ovog Priloga, sukladnost se osporava, a od proizvođača traži da proizvodnju uskladi sa zahtjevima.

4.   Ako se primjenjuje stavak 3. ovog Priloga, unutar dva mjeseca iz nedavne se proizvodne serije nasumično uzima dodatni uzorak od 250 izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

5.   O potvrđivanju sukladnosti odlučuje se s obzirom na vrijednosti u tablici. Za svaku skupinu karakteristika izvori svjetlosti s izbojem u plinu prihvaćaju se ili odbijaju u skladu s vrijednostima u tablici (1).

Uzorak

1 % (*1)

6,5 % (*1)

Prihvaćanje

Odbijanje

Prihvaćanje

Odbijanje

Veličina prvog uzorka: 125

2

5

11

16

Ako je broj nesukladnih jedinica veći od 2 (11) i manji od 5 (16), uzima se drugi uzorak veličine 125 jedinica i ocjenjuje se 250 jedinica.

6

7

26

27


(1)  Predloženi je plan namijenjen ocjenjivanju sukladnosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu s obzirom na prag prihvaćanja nesukladnosti od 1 % odnosno 6,5 % i temelji se na Planu dvostrukog uzorkovanja za uobičajenu provjeru iz Publikacije IEC 60410: Planovi i postupci uzrokovanja za provjeru po svojstvima.

(*1)  Pregledavanje izvora svjetlosti s izbojem u plinu i bilježenje ispitnih rezultata provodi se prema skupinama karakteristika iz tablice 1. Priloga 7. ovom Pravilniku.


17.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 320/63


Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i datum stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju statusnog dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343 koji je dostupan na:

http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html.

Pravilnik br. 128 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji izvora svjetlosti sa svjetlećom diodom (LED) za upotrebu u homologiranim svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica [2018/1998]

Uključuje sav važeći tekst do:

dopune 7. izvorne verzije Pravilnika – datum stupanja na snagu: 16. listopada 2018.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.

Područje primjene

2.

Administrativne odredbe

3.

Tehnički zahtjevi

4.

Sukladnost proizvodnje

5.

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

6.

Trajno obustavljena proizvodnja

7.

Imena i adrese homologacijskih tijela i tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja

PRILOZI

1.

Tehnički listovi za LED izvore svjetlosti

2.

Izjava

3.

Primjer izgleda homologacijske oznake

4.

Metoda mjerenja električnih i fotometrijskih karakteristika

5.

Minimalni zahtjevi za postupke kontrole kvalitete koje provodi proizvođač

6.

Uzorkovanje i razine sukladnosti za proizvođačeve zapisnike o ispitivanjima

7.

Minimalni zahtjevi za nasumične provjere koje obavlja homologacijsko tijelo

8.

Sukladnost odobrena nasumičnom provjerom

9.

Metoda za mjerenje kontrasta svjetljivosti i ujednačenosti svjetljivosti svjetleće površine

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na LED izvore svjetlosti iz Priloga 1. namijenjene za upotrebu u homologiranim svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica.

2.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE

2.1   Definicije

2.1.1   Definicija „kategorije”

Pojam „kategorija” upotrebljava se u ovom Pravilniku za opis različitih osnovnih konstrukcija standardiziranih LED izvora svjetlosti. Svaka kategorija ima posebnu oznaku, primjerice: LW1, LY2, LR2.

2.1.2   Definicija „tipa”

LED izvori svjetlosti različitih „tipova” jesu LED izvori svjetlosti iste kategorije koji se međusobno razlikuju prema bitnim obilježjima kao što su:

2.1.2.1

trgovačko ime ili oznaka;

LED izvori svjetlosti s istim trgovačkim imenom ili oznakom koje su proizveli različiti proizvođači smatraju se različitim tipovima. LED izvori svjetlosti istog proizvođača koji se razlikuju samo prema trgovačkom imenu ili oznaci mogu se smatrati istim tipom.

2.1.2.2

konstrukcija izvora svjetlosti, ako te razlike utječu na optičke učinke;

2.1.2.3

nazivni napon.

2.2   Zahtjev za homologaciju

2.2.1   Zahtjev za homologaciju podnose nositelj trgovačkog imena ili oznake ili njegov ovlašteni zastupnik.

2.2.2   Svakom se zahtjevu za homologaciju prilažu (vidjeti i stavak 2.4.2.):

2.2.2.1

tehnički crteži u tri primjerka, dovoljno podrobni da omoguće identifikaciju tipa;

2.2.2.2

kratak tehnički opis;

2.2.2.3

pet uzoraka.

2.2.3   Ako se tip LED izvora svjetlosti razlikuje od već homologiranog tipa samo prema trgovačkom imenu ili oznaci, dovoljno je dostaviti:

2.2.3.1

izjavu proizvođača da je dostavljeni tip

(a)

jednak već homologiranom tipu (osim prema trgovačkom imenu ili oznaci) i

(b)

proizveo isti proizvođač kao i već homologirani tip, označen homologacijskim kodom.

2.2.3.2

dva uzorka s novim trgovačkim imenom ili oznakom.

2.2.4   Nadležno tijelo prije dodjeljivanja homologacije provjerava postoje li zadovoljavajući mehanizmi za osiguranje djelotvornog nadzora sukladnosti proizvodnje.

2.3   Natpisi

2.3.1   LED izvori svjetlosti dostavljeni za homologaciju na podnošku imaju:

2.3.1.1

trgovačko ime ili oznaku podnositelja zahtjeva;

2.3.1.2

nazivni napon;

2.3.1.3

oznaku odgovarajuće kategorije;

2.3.1.4

dovoljno velik prostor za homologacijsku oznaku.

2.3.2   Prostor iz stavka 2.3.1.4. označuje se na crtežima priloženima zahtjevu za homologaciju.

2.3.3   Uz natpise iz stavaka 2.3.1. i 2.4.4. mogu se navesti drugi napisi ako nemaju štetnog utjecaja na svjetlosne karakteristike.

2.4   Homologacija

2.4.1   Homologacija se dodjeljuje ako svi uzorci tipa LED izvora svjetlosti koji su dostavljeni u skladu s prethodnim stavcima 2.2.2.3. ili 2.2.3.2. ispunjavaju zahtjeve iz ovog Pravilnika.

2.4.2   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski kod. Njegova prva znamenka označuje niz izmjena u vrijeme dodjeljivanja homologacije.

Za njim slijedi identifikacijski kod koji je sastavljen od najviše triju znakova. Upotrebljavaju se samo sljedeći arapski brojevi i velika slova:

„0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F G H J K L M N P R S T U V W X Y Z”.

Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti istu kod drugom tipu LED izvora svjetlosti.

2.4.3   Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o dodjeljivanju, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa LED izvora svjetlosti na temelju ovog Pravilnika izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku i crtežom, koji podnositelj prilaže za homologaciju u formatu ne većem od A4 (210 × 297 mm) i u mjerilu od najmanje 2:1.

2.4.4   Uz natpise određene stavkom 2.3.1. svakom se LED izvoru svjetlosti sukladnom s tipom homologiranim na temelju ovog Pravilnika u prostor iz stavka 2.3.1.4. dodaje međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

2.4.4.1

odsječenog kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj zemlje koja je izdala homologaciju (1);

2.4.4.2

homologacijskog koda, smještenog blizu odsječenog kruga.

2.4.5   Ako je podnositelj dobio isti homologacijski kod za nekoliko trgovačkih imena ili oznaka, dovoljno je da barem jedan od njih ispunjava zahtjeve iz stavka 2.3.1.1.

2.4.6   Oznake i natpisi iz stavaka 2.3.1. i 2.4.4. moraju biti jasno čitljivi i neizbrisivi.

2.4.7   U Prilogu 3. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.

3.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

3.1   Definicije

Primjenjuju se definicije iz Rezolucije R.E.5 ili njezinih naknadnih revizija koje su se primjenjivale u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju.

3.2   Opće specifikacije

3.2.1   Svaki dostavljeni uzorak mora biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima iz ovog Pravilnika.

3.2.2   LED izvori svjetlosti konstruirani su tako da u uobičajenoj upotrebi imaju i zadrže dobra radna svojstva. Usto ne smiju imati nikakve konstrukcijske i proizvodne nedostatke.

3.2.3   LED izvori svjetlosti na svojim optičkim površinama ne smiju imati nikakve brazde ni mrlje koje im mogu narušiti učinkovitost i optičko djelovanje. To se provjerava na početku homologacijskog ispitivanja i kad se zahtijeva u odgovarajućim točkama ovog Pravilnika.

3.2.4   LED izvori svjetlosti opremljeni su standardnim podnošcima u skladu s tehničkim listovima za podnožja iz Publikacije 60061 IEC-a kako je navedeno na pojedinačnim tehničkim listovima u Prilogu 1.

3.2.5   Podnožak mora biti čvrst i dobro učvršćen za ostatak LED izvora svjetlosti.

3.2.6   Radi provjere ispunjavaju li LED izvori svjetlosti zahtjeve iz stavaka 3.2.3. do 3.2.5. provode se vizualni pregled, provjera dimenzija i, prema potrebi, probna ugradnja u nosač kako je navedeno u Publikaciji 60061 IEC-a.

3.2.7   Poluvodički spojevi i mogući dijelovi za pretvorbu na temelju fluorescencije smiju biti jedini dijelovi LED izvora svjetlosti koji pod naponom proizvode i emitiraju svjetlost.

3.3   Ispitivanja

3.3.1   LED izvori svjetlosti najprije se izlažu starenju na svojem ispitnom naponu najmanje 48 sati. Za višefunkcijske LED izvore svjetlosti svaka se funkcija starenju izlaže zasebno.

3.3.2   Ako nije drukčije određeno, električna i fotometrijska mjerenja obavljaju se pri odgovarajućem ispitnim naponima.

3.3.3   Električna mjerenja navedena u Prilogu 4. provode se instrumentima razreda točnosti najmanje 0,2 (točnost 0,2 % cijele ljestvice).

3.4   Položaj i dimenzije svjetleće površine

3.4.1   Položaj i dimenzije svjetleće površine moraju ispunjavati zahtjeve navedene u odgovarajućem tehničkom listu iz Priloga 1.

3.4.2   Mjerenje se izvodi nakon starenja LED izvora svjetlosti u skladu sa stavkom 3.3.1.

3.5   Svjetlosni tok

3.5.1   Kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., svjetlosni tok mora biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.

3.5.2   Mjerenje se izvodi nakon starenja LED izvora svjetlosti u skladu sa stavkom 3.3.1.

3.6   Raspodjela normalizirane svjetlosne jakosti/raspodjela kumulativnog svjetlosnog toka

3.6.1   Pri mjerenju u skladu s ispitnim uvjetima iz Priloga 4. ovom Pravilniku, raspodjela normalizirane svjetlosne jakosti i/ili raspodjela kumulativnog svjetlosnog toka moraju biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.

3.6.2   Mjerenje se izvodi nakon starenja LED izvora svjetlosti u skladu sa stavkom 3.3.1.

3.7   Boja

3.7.1   Boja svjetlosti koju emitiraju LED izvori svjetlosti navodi se na odgovarajućem tehničkom listu. Na ovaj se Pravilnik primjenjuju definicije boje emitirane svjetlosti iz Pravilnika br. 48 i njegovog niza izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju.

3.7.2   Boja emitirane svjetlosti mjeri se postupkom iz Priloga 4. Izmjerena integralna vrijednost kromatičnih koordinata mora biti unutar propisanog kromatičnog prostora.

3.7.2.1   Usto, ako je riječ o LED izvorima svjetlosti koji emitiraju bijelu svjetlost i namijenjeni su za prednje uređaje za osvjetljavanje, boja se mjeri u istim smjerovima kako je određeno u raspodjeli svjetlosne jakosti u odgovarajućem tehničkom listu, ali samo ako je specificirana najmanja svjetlosna jakost veća od 50 cd/klm. Svaka izmjerena vrijednost kromatičnih koordinata mora biti u području dopuštenih odstupanja od 0,025 jedinica u smjeru x i 0,050 jedinica u smjeru y, koje sadržava izmjerenu integralnu vrijednost. Izmjerena vrijednost u smjeru najveće svjetlosne jakosti i sve izmjerene vrijednosti za standardne (etalonske) LED izvore svjetlosti također moraju biti unutar propisanog kromatičnog područja za bijelu svjetlost.

3.7.3   Nadalje, u slučaju LED izvora svjetlosti koji emitiraju bijelu svjetlost najmanji udio crvene boje u svjetlosti takav je da vrijedi:

Formula

pri čemu je:

Ee(λ)

(jedinica: [W/nm]

spektralna raspodjela ozračenja,

V(λ)

(jedinica: 1)

spektralna svjetlosna učinkovitost;

λ

(jedinica: nm)

valna duljina.

Ta se vrijednost izračunava pomoću intervala od jednog nanometra.

3.8   UV zračenje

UV zračenje LED izvora svjetlosti mora biti takvo da je LED izvor svjetlosti tipa niskog intenziteta UV zračenja u skladu s:

Formula

pri čemu je:

S(λ)(jedinica: 1)

spektralna težinska funkcija;

km = 683 lm/W

najveća vrijednost svjetlosnog učinka zračenja.

(Za definicije drugih simbola vidjeti stavak 3.7.3.)

Ta se vrijednost izračunava pomoću intervala od jednog nanometra. UV zračenje ponderira se prema vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici:

λ

S(λ)

λ

S(λ)

λ

S(λ)

250

0,430

305

0,060

355

0,00016

255

0,520

310

0,015

360

0,00013

260

0,650

315

0,003

365

0,00011

265

0,810

320

0,001

370

0,00009

270

1,000

325

0,00050

375

0,000077

275

0,960

330

0,00041

380

0,000064

280

0,880

335

0,00034

385

0,000053

285

0,770

340

0,00028

390

0,000044

290

0,640

345

0,00024

395

0,000036

295

0,540

350

0,00020

400

0,000030

300

0,300

 

 

 

 

Napomena: Vrijednosti u skladu sa „Smjernicama IRPA/INIRC-a o graničnim vrijednostima izlaganja ultraljubičastom zračenju”. Izabrane valne duljine (u nanometrima) su reprezentativne; druge vrijednosti treba interpolirati.

3.9   Standardni LED izvori svjetlosti

Dodatni zahtjevi za standardne (etalon) LED izvore svjetlosti navedeni su u odgovarajućim tehničkim listovima iz Priloga 1.

3.10   Najveća ispitna temperatura

Ako je najveća ispitna temperatura specificirana na relevatnom tehničkom listu iz Priloga 1., primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

3.10.1

ako se mjeri u skladu s uvjetima navedenima u stavku 5. Priloga 4.:

(a)

vrijednosti svjetlosnog toka na povišenim temperaturama moraju biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.; i

(b)

varijacija boje ne smije prijeći 0,010;

3.10.2

nakon završetka mjernog postupka, kako je propisan u stvaku 3.10.1., LED izvor svjetlosti radi kontinuirano 1 000 sati na relevatnim ispitnim naponima; i

(a)

ako je hladnjak ugrađen, na temperaturi okoline koja odgovara najvećoj ispitnoj temperaturi kako je specificirana na relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.;

(b)

ako je specificirana točka Tb, na vrijednosti Tb koja odgovara najvećoj ispitnoj temperaturi kako je navedena na relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.;

3.10.3

nakon završetka postupka kako je propisan u stavku 3.10.2., ako se mjeri u skladu s uvjetima iz stavka 5. Priloga 4.:

(a)

vrijednosti svjetlosnog toka na povišenim temperaturama ne smiju odstupati za više od ± 10 % od odgovarajućih vrijednosti pojedinačnog uzorka izmjerenih u skladu sa stavkom 3.10.1.; i

(b)

varijacija boje ne smije odstupati za više od ± 0,010 od odgovarajućih vrijednosti pojedinačnog uzorka izmjerenih u skladu sa stavkom 3.10.1.;

3.10.4

nakon završetka mjernog postupka, kako je propisan u stavku 3.10.3., zahtjevi iz stavka 3.2.3. ponovno se provjeravaju.

3.11   LED izvori svjetlosti bez općih ograničenja

3.11.1   Karakteristike svjetleće površine

Veličina i položaj nazivnog svjetlećeg polja kao i bočne strane svjetleće površine sposobne proizvesti granicu svjetlo-tama navedeni su u relevatnom tehničkom listu Priloga 1.

Vrijednosti sljedećih karakteristika utvrđuju se primjenom metode iz Priloga 9.:

(a)

kontrast svjetljivosti;

(b)

veličina i položaj zona 1a i 1b;

(c)

omjer površina R0,1 i R0,7

(d)

vrijednost maksimalnog odstupanja ΔL.

3.11.2   Kontrast svjetljivosti svjetleće površine

3.11.2.1   Vrijednosti kontrasta svjetljivosti svjetleće površine moraju biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.

3.11.2.2   Ako je na relevantnom tehničkom listu navedeno da samo jedna bočna strana svjetleće površine generira zonu svjetlo-tama, položaj zone 1b mora biti bliži odgovarajućoj strani zone 1a nego suprotnoj strani.

3.11.3   Ujednačenost svjetljivosti svjetleće površine

3.11.3.1   Površina zone 1a (svjetleća površina) mora biti u nazivnom svjetlećem polju, kako je specificirano u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1, a veličina svjetleće površine unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.

3.11.3.2   Vrijednost R0,1 mora biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.

3.11.3.3   Vrijednost R0,7 mora biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1.

3.11.3.4   Odstupanje svjetljivosti ΔL ne smije prijeći ± 20 %.

4.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

4.1   LED izvori svjetlosti homologirani na temelju ovog Pravilnika proizvode se tako da su u skladu s homologiranim tipom ispunjavajući tehničke zahtjeve i zahtjeve za natpise utvrđene u stavku 3. i Prilozima 1., 4. i 5. ovom Pravilniku.

4.2   Radi provjere jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavka 4.1. provode se prikladni postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje.

4.3   Nositelj homologacije osobito mora:

4.3.1

osigurati postojanje postupaka za djelotvornu kontrolu kvalitete proizvodâ;

4.3.2

imati pristup kontrolnoj opremi nužnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;

4.3.3

pobrinuti se da su podaci o rezultatima ispitivanja evidentirani i da su priloženi dokumenti dostupni u razdoblju koje treba utvrditi u dogovoru s homologacijskim tijelom;

4.3.4

analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja, primjenjujući kriterije iz Priloga 6., kako bi se provjerila i osigurala stabilnost karakteristika proizvoda imajući u vidu razlike dopuštene u industrijskoj proizvodnji;

4.3.5

pobrinuti se da se za svaki tip LED izvora svjetlosti provedu barem ispitivanja propisana u Prilogu 5. ovome Pravilniku;

4.3.6

osigurati da se nakon svakog uzorka ili ispitnog komada koji dokazuje nesukladnost s predmetnim tipom ispitivanja provede drugo uzorkovanje i drugo ispitivanje. Moraju se poduzeti svi potrebni koraci da se ponovno postigne sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

4.4   Nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju može u svakom trenutku provjeriti metode kontrole sukladnosti koje se primjenjuju na svaku proizvodnu jedinicu.

4.4.1   Tijekom svake inspekcije inspektoru se predočuju ispitne knjige i evidencija pregleda proizvodnje.

4.4.2   Inspektor može nasumično uzeti uzorke koji će se ispitati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti u skladu s rezultatima proizvođačeve vlastite provjere.

4.4.3   Ako se pokaže da razina kvalitete ne zadovoljava ili se čini da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih pri primjeni stavka 4.4.2., inspektor bira uzorke za slanje u tehničku službu koja je provela homologacijska ispitivanja.

4.4.4   Nadležno tijelo može provesti bilo koje ispitivanje propisano ovim Pravilnikom. Ako nadležno tijelo odluči obavljati nasumične provjere, primjenjuju se kriteriji iz Priloga 7. i 8. ovom Pravilniku.

4.4.5   Inspekcije koje odobrava nadležno tijelo uobičajeno se obavljaju jedanput svake dvije godine. Ako se tijekom jednog od tih obilazaka zabilježe negativni rezultati, nadležno tijelo dužno je pobrinuti se da se što prije poduzmu sve potrebne mjere za ponovnu uspostavu sukladnosti proizvodnje.

5.   SANKCIJE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

5.1   Homologacija dodijeljena LED izvoru svjetlosti na temelju ovog Pravilnika može se povući ako zahtjevi nisu ispunjeni ili ako LED izvor svjetlosti s homologacijskom oznakom nije sukladan homologiranom tipu.

5.2   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, o tome odmah obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku.

6.   TRAJNO OBUSTAVLJENA PROIZVODNJA

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip LED izvora svjetlosti homologiranog na temelju ovog Pravilnika, o tome mora obavijestiti homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku.

7.   IMENA I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima se trebaju slati obrasci kojima se potvrđuje dodjeljivanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije ili trajno obustavljena proizvodnja izdani u drugim državama.


(1)  Kako je definirano u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.2/para. 2.


PRILOG 1.

TEHNIČKI LISTOVI (1) ZA LED IZVORE SVJETLOSTI

Tehnički listovi relevantnog LED izvora svjetlosti i skupina u kojoj je ta kategorija navedena s ograničenjima primjene kategorije primjenjuju se kako su uvršteni u Rezoluciju R.E.5 ili njezine naknadne revizije primjenjive u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju LED izvora svjetlosti.


(1)  Od 22. lipnja 2017. tehnički listovi za LED izvore svjetlosti, popis i skupina kategorija izvora svjetlosti s ograničenjima primjene kategorije i brojevi njihovih listova uvršteni su u Rezoluciju R.E.5 s oznakom ECE/TRANS/WP.29/2016/111.


PRILOG 2.

Image Tekst slike

PRILOG 3.

PRIMJER IZGLEDA HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

(vidjeti stavak 2.4.4)

Image

Prikazana homologacijska oznaka na LED izvoru svjetlosti označava da je taj izvor svjetlosti homologiran u Ujedinjenoj Kraljevini (E11) pod homologacijskim kodom 0A01. Prva znamenka homologacijskog koda označava da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 128 (*1) u njegovu izvornom obliku.


(*1)  Ne zahtijeva promjenu homologacijskog broja.


PRILOG 4.

METODA MJERENJA ELEKTRIČNIH I FOTOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA

LED izvori svjetlosti svih kategorija s ugrađenim hladnjakom mjere se pri temperaturi okoline od (23 ± 2) °C i bez strujanja zraka. Za ta se mjerenja održava najmanji slobodan prostor kako je određeno u tehničkim listovima.

Izvori svjetlosti svih kategorija s definicijom temperature Tb mjere se stabiliziranjem točke Tb na određenoj temperaturi navedenoj na tehničkom listu te kategorije.

Ako je na relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1. specificirana najveća ispitna temperatura, provode se dodatna mjerenja na povišenim temperaturama u skladu s metodom iz stavka 5. ovog Priloga.

1.   SVJETLOSNI TOK

1.1   Svjetlosni tok mjeri se integracijskom metodom:

(a)

ako je hladnjak ugrađen, nakon 1 minute i nakon 30 minuta rada; ili

(b)

nakon stabiliziranja temperature u točki Tb.

1.2   Vrijednosti svjetlosnog toka izmjerene nakon

(a)

30 minuta ili

(b)

stabiliziranja temperature Tb

moraju biti u skladu s propisanim najmanjim i najvećim vrijednostima.

U slučaju (a) ta je vrijednost, ako nije drukčije određeno, između 100 % i 80 % vrijednosti izmjerene nakon jedne minute.

1.3   Mjerenja se moraju provesti pri odgovarajućem ispitnom naponu i pri najmanjoj i najvećoj vrijednosti odgovarajućeg raspona napona. Ako nije specificirano strože na tehničkom listu, sljedeća odstupanja svjetlosnog toka na granicama intervala dopuštenog odstupanja ne smiju se premašiti.

Nazivni napon

Najmanji napon

Najveći napon

6

6,0

7,0

12

12,0

14,0

24

24,0

28,0

Odgovarajuće dopušteno odstupanje za svjetlosni tok (*1)

±30 %

± 15 %

2.   NORMALIZIRANA SVJETLOSNA JAKOST/KUMULATIVNI SVJETLOSNI TOK

2.1   Mjerenje svjetlosne jakosti počinje nakon:

(a)

nakon 30 minuta rada ako je hladnjak ugrađen; ili

(b)

nakon stabiliziranja temperature u točki Tb ako je ona navedena u relevantnom tehničkom listu.

2.2   Mjerenja se moraju provoditi pri odgovarajućem ispitnom naponu.

2.3   Normalizirana svjetlosna jakost ispitnog uzorka izračunava se dijeljenjem raspodjele svjetlosne jakosti, kako je izmjerena u skladu sa stavcima 2.1. i 2.2. ovog Priloga, sa svjetlosnim tokom, kako je utvrđen u skladu sa stavkom 1.2. ovog Priloga.

2.4   Kumulativni svjetlosni tok ispitnog uzorka izračunava se u skladu s odjeljkom 4.3. publikacije CIE 84-1989., integriranjem vrijednosti svjetlosne jakosti izmjerenih prema stavcima 2.1. i 2.2. unutar stošca koji zatvara prostorni kut.

3.   BOJA

Boja emitirane svjetlosti izmjerena u istim uvjetima kako je opisano u stavku 1.1. ovog Priloga mora biti unutar propisanih graničnih vrijednosti za boje.

4.   POTROŠNJA SNAGE

4.1   Mjerenje potrošnje snage provodi se u istim uvjetima kako je opisano u stavku 1.1. ovog Priloga prema zahtjevima iz stavka 3.3.3. ovog Pravilnika.

4.2   Mjerenja potrošnje snage provode se pri odgovarajućem ispitnom naponu.

4.3   Dobivene vrijednosti moraju biti u skladu s najmanjim i najvećim zahtijevanim vrijednostima iz relevantnog tehničkog lista.

5.   FOTOMETRIJSKA MJERENJA U SLUČAJU SPECIFICIRANE NAJVEĆE ISPITNE TEMPERATURE

5.1   Temperatura i temperaturni raspon

5.1.1   Fotometrijska mjerenja određena u stavcima 5.3., 5.4. i 5.5. provode se na povišenim temperaturama T u koracima koji nisu veći od 25 °C dok LED izvor svjetlosti kontinuirano radi.

5.1.1.1   Ako LED izvori svjetlosti imaju ugrađen hladnjak, temperaturni raspon definira temperatura okoline od (23 ± 2) °C povišena do najveće ispitne temperature (uključujući nju), kako je specificirana u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1., pri čemu se održava najmanji slobodni prostor određen u relevantnom tehničkom listu i pri čemu nakon svakog povećanja temperature mora proći 30 minuta rada.

5.1.1.2   Ako su LED izvori svjetlosti iz kategorije za koju je određen Tb, temperaturni raspon definira temperatura Tb specificirana u relevantnom tehničkom listu povišena do najveće ispitne temperature (uključujući nju), kako je specificirana u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1., pri čemu se prije svakog mjerenja temperatura u točki Tb mora stabilizirati.

5.2   Napon

Mjerenja se moraju provoditi na odgovarajućem ispitnom naponu.

5.3   Smjer mjerenja svjetlosne jakosti i koordinata boja

Sve vrijednosti svjetlosne jakosti i koordinate boja u temperaturnom rasponu iz stavka 5.1. mogu se mjeriti u jednom i istom smjeru. Smjer mora biti takav da je svjetlosna jakost iznad 20 cd za sva mjerenja.

5.4   Vrijednosti svjetlosne jakosti na povišenim temperaturama

Vrijednosti svjetlosne jakosti na povišenim temperaturama T u rasponu iz stavka 5.1. mogu se izračunati korekcijom vrijednosti svjetlosne jakosti izmjerene u skladu sa stavkom 1.2. ovog Priloga omjerom vrijednosti svjetlosne jakosti opisanom u stavku 5.3.i vrijednosti svjetlosne jakosti izmjerene pri:

(a)

23 °C ako je hladnjak ugrađen;

(b)

Tbako je temperatura Tb definirana.

5.5   Varijacija boje

Varijacija boje je najveće odstupanje svih točaka boje (određenih kromatičnim koordinatama x, y) na povišenim temperaturama T u rasponu iz stavka 5.1. od točke boje (x0, y0) pri:

(a)

23 °C ako je hladnjak ugrađen:

max{√[(x(T) – x0(23 °C))2 + (y(T) – y0(23 °C))2]};

(b)

Tbako je temperatura Tb definirana:

max{√[(x(T) – x0(Tb))2 + (y(T) – y0(Tb))2]}.


(*1)  Najveće odstupanje svjetlosnog toka na granicama dopuštenog odstupanja izračunava se primjenom izmjerenog toka pri ispitnom naponu kao referentne vrijednosti. Između ispitnog napona i graničnih vrijednosti raspona napona ponašanje svjetlosnog toka mora biti uglavnom ujednačeno.


PRILOG 5.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE KONTROLE KVALITETE KOJE PROVODI PROIZVOĐAČ

1.   OPĆENITO

Zahtjevi u pogledu sukladnosti smatraju se ispunjenima u fotometrijskom, geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji LED izvora svjetlosti navedena u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1. i relevantnom tehničkom listu za podnoške.

2.   MINIMALNI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI KOJU PROVODI PROIZVOĐAČ

Za svaki tip LED izvora svjetlosti proizvođač ili nositelj homologacijske oznake dužan je provoditi ispitivanja u prikladnim vremenskim razmacima u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

2.1   Priroda ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti tih zahtjeva obuhvaćaju fotometrijska, geometrijska i optička obilježja.

2.2   Metode u ispitivanjima

2.2.1   Ispitivanja se općenito provode u skladu s metodama navedenima u ovom Pravilniku.

2.2.2   Primjena stavka 2.2.1. ovog priloga zahtijeva redovito umjeravanje ispitnih uređaja i njihovu usklađenost s mjerenjima koja obavlja nadležno tijelo.

2.3   Priroda uzorkovanja

Uzorci LED izvora svjetlosti moraju se odabrati nasumično iz proizvodnje istovrsne serije. Istovrsna serija znači skup LED izvora svjetlosti istog tipa, određenog prema proizvodnim metodama proizvođača.

2.4   Pregledane i zabilježene karakteristike

Pregledavanje LED izvora svjetlosti i bilježenje ispitnih rezultata provodi se prema skupinama karakteristika iz tablice 1. Priloga 6.

2.5   Mjerila prihvatljivosti

Proizvođač ili nositelj homologacije odgovoran je za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja radi ispunjenja zahtjeva za provjeru sukladnosti proizvodnje iz stavka 4.1. ovog Pravilnika.

Sukladnost se jamči ako nije premašena razina prihvatljive nesukladnosti po skupini karakteristika iz tablice 1. Priloga 6. To znači da broj LED izvora svjetlosti koji nisu u skladu sa zahtjevima za bilo koju skupinu karakteristika bilo kojeg tipa LED izvora svjetlosti ne smije biti veći od praga prihvaćanja iz odgovarajućih tablica 2., 3. ili 4. Priloga 6.

Napomena: Svaki se pojedinačni zahtjev za LED izvor svjetlosti smatra karakteristikom.


PRILOG 6.

UZORKOVANJE I RAZINE SUKLADNOSTI ZA PROIZVOĐAČEVE ZAPISNIKE O ISPITIVANJIMA

Tablica 1.

Karakteristike

Skupine karakteristika

Skupine (*1) zapisnika o ispitivanjima različitih tipova LED izvora svjetlosti

Najmanje 12-mjesečni uzorak po skupini (*1)

Prihvatljiva razina nesukladnosti po skupini karakteristika (%)

Oznake, čitljivost i trajnost

Svi tipovi jednakih vanjskih dimenzija

315

1

Vanjske dimenzije LED izvora svjetlosti (bez podnoška/nosača)

Svi tipovi iste kategorije

200

1

Dimenzije podnožaka i nosača

Svi tipovi iste kategorije

200

6,5

Dimenzije koje se odnose na svjetleću površinu i unutarnje dijelove (*2)

Svi LED izvori svjetlosti jednog tipa

200

6,5

Početna očitanja, snaga, boja i svjetlosni tok (*2)

Svi LED izvori svjetlosti jednog tipa

200

1

Raspodjela normalizirane svjetlosne jakosti ili kumulativnog svjetlosnog toka

Svi LED izvori svjetlosti jednog tipa

20

6,5

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu karakteristika, navedeni su u tablici 2. kao najveći broj nesukladnosti. Granične vrijednosti temelje se na prihvatljivoj razini 1-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 2.

Broj rezultata ispitivanja svake karakteristike

Prag prihvaćanja

20

0

21-50

1

51-80

2

81-125

3

126-200

5

201-260

6

261-315

7

316-370

8

371-435

9

436-500

10

501-570

11

571-645

12

646-720

13

721-800

14

801-860

15

861-920

16

921-990

17

991-1 060

18

1 061 -1 125

19

1 126 -1 190

20

1 191 -1 249

21

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu karakteristika, navedeni su u tablici 3. kao najveći broj nesukladnosti. Granične vrijednosti temelje se na prihvatljivoj razini 6,5-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 3.

Broj LED izvora svjetlosti u zapisnicima

Prag prihvaćanja

Broj LED izvora svjetlosti u zapisnicima

Prag prihvaćanja

Broj LED izvora svjetlosti u zapisnicima

Prag prihvaćanja

20

3

500-512

44

881-893

72

21-32

5

513-526

45

894-907

73

33-50

7

527-540

46

908-920

74

51-80

10

541-553

47

921-934

75

81-125

14

554-567

48

935-948

76

126-200

21

568-580

49

949-961

77

201-213

22

581-594

50

962-975

78

214-227

23

595-608

51

976-988

79

228-240

24

609-621

52

989-1 002

80

241-254

25

622-635

53

1 003 -1 016

81

255-268

26

636-648

54

1 017 -1 029

82

269-281

27

649-662

55

1 030 -1 043

83

282-295

28

663-676

56

1 044 -1 056

84

296-308

29

677-689

57

1 057 -1 070

85

309-322

30

690-703

58

1 071 -1 084

86

323-336

31

704-716

59

1 085 -1 097

87

337-349

32

717-730

60

1 098 -1 111

88

350-363

33

731-744

61

1 112 -1 124

89

364-376

34

745-757

62

1 125 -1 138

90

377-390

35

758-771

63

1 139 -1 152

91

391-404

36

772-784

64

1 153 -1 165

92

405-417

37

785-798

65

1 166 -1 179

93

418-431

38

799-812

66

1 180 -1 192

94

432-444

39

813-825

67

1 193 -1 206

95

445-458

40

826-839

68

1 207 -1 220

96

459-472

41

840-852

69

1 221 -1 233

97

473-485

42

853-866

70

1 234 -1 249

98

486-499

43

867-880

71

 

 

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu karakteristika, navedeni su u tablici 4. kao postotak rezultata, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 4.

Broj rezultata ispitivanja svake karakteristike

Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata.

Prihvatljiva razina od 1 % nesukladnosti

Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata.

Prihvatljiva razina od 6,5 % nesukladnosti

1 250

1,68

7,91

2 000

1,52

7,61

4 000

1,37

7,29

6 000

1,30

7,15

8 000

1,26

7,06

10 000

1,23

7,00

20 000

1,16

6,85

40 000

1,12

6,75

80 000

1,09

6,68

100 000

1,08

6,65

1 000 000

1,02

6,55


(*1)  Ocjenjivanjem se općenito obuhvaćaju serijski proizvedeni LED izvori svjetlosti iz pojedinačnih tvornica. Proizvođač smije ujediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica koji se odnose na isti tip ako se u njima primjenjuju isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

(*2)  Ako LED izvor svjetlosti ima više od jedne funkcije svjetlosnog izlaza, grupiranje karakteristika (dimenzija, snage, boje i svjetlosnog toka) primjenjuje se zasebno za svaki element.


PRILOG 7.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA NASUMIČNE PROVJERE KOJE OBAVLJA HOMOLOGACIJSKO TIJELO

1.   Općenito

Zahtjevi u pogledu sukladnosti smatraju se ispunjenima u fotometrijskom, geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji LED izvora svjetlosti navedena u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1. i relevantnom tehničkom listu za podnoške.

2.   Sukladnost serijski proizvedenih LED izvora svjetlosti ne osporava se ako su rezultati u skladu s Prilogom 8. ovom Pravilniku.

3.   Ako rezultati nisu u skladu s Prilogom 8. ovom Pravilniku, sukladnost se osporava, a od proizvođača traži da proizvodnju uskladi sa zahtjevima.

4.   Ako se primjenjuje stavak 3. ovog Priloga, unutar dva mjeseca iz nedavne se proizvodne serije nasumično uzima dodatni uzorak od 250 LED izvora svjetlosti.


PRILOG 8.

SUKLADNOST ODOBRENA NASUMIČNOM PROVJEROM

O potvrđivanju sukladnosti odlučuje se s obzirom na vrijednosti u tablici. Za svaku skupinu karakteristika LED izvori svjetlosti prihvaćaju se ili odbijaju u skladu s vrijednostima u tablici (1).

 

1 % (*1)

6,5 % (*1)

Prihvaćanje

Odbijanje

Prihvaćanje

Odbijanje

Veličina prvog uzorka: 125 jedinica

2

5

11

16

Ako je broj nesukladnih jedinica veći od 2 (11) i manji od 5 (16), uzima se drugi uzorak veličine 125 jedinica i ocjenjuje se 250 jedinica.

6

7

26

27


(1)  Predloženi je plan namijenjen ocjenjivanju sukladnosti LED izvora svjetlosti s obzirom na prag prihvaćanja nesukladnosti od 1 % odnosno 6,5 % i temelji se na Planu dvostrukog uzorkovanja za uobičajenu provjeru iz Publikacije IEC 60410: Planovi i postupci uzrokovanja za provjeru po svojstvima.

(*1)  Pregledavanje LED izvora svjetlosti i bilježenje ispitnih rezultata provodi se prema skupinama karakteristika iz tablice 1. Priloga 6.


PRILOG 9.

METODA ZA MJERENJE KONTRASTA SVJETLJIVOSTI I UJEDNAČENOSTI SVJETLJIVOSTI SVJETLEĆE POVRŠINE

1.   Oprema za mjerenje svjetljivosti mora biti sposobna jasno razlučiti je li kontrast svjetljivosti svjetleće površine iznad ili ispod razine koja se zahtijeva za ispitivani LED izvor svjetlosti.

Usto, ta oprema mora imati razlučivost od 20 μm ili manje na području većem od svjetleće površine ispitivanog LED izvora svjetlosti. Ako oprema ima razlučivost manju od 10 μm, izračunava se aritmetička sredina susjednih izmjerenih vrijednosti svjetljivosti tako da predstavlja vrijednost svjetljivosti područja između 10 μm i 20 μm.

2.   Mjerenje svjetljivosti nekog područja radi se na ekvidistantnoj mreži u oba smjera.

3.   Zone 1a i 1b utvrđuju se iz mjerenja svjetljivosti područja koje se sastoji od nazivnog svjetlećeg polja, kako je specificirano u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1., na sve strane uvećanog za 10 % odgovarajuće dimenzije okvira (vidjeti sliku 1.) Vrijednost L98 je 98. percentil svih vrijednosti tih mjerenja svjetljivosti.

3.1   Zona 1a (svjetleća površina) najmanji je obodni pravokutnik koji je okrenut na istu stranu kao nazivno svjetleće polje i sadržava sva mjerenja svjetljivosti s vrijednošću od 10 % ili više od vrijednosti L98. Vrijednost L1 aritmetička je sredina vrijednosti svih mjerenja svjetljivosti u zoni 1a (vidjeti sliku 2.). Vrijednost R0,1 površinski je omjer zone 1a ako je vrijednost svjetljivosti veća od 10 % vrijednosti L1. Vrijednost R0,7 površinski je omjer zone 1a ako je vrijednost svjetljivosti veća od 70 % vrijednosti L1.

3.2   Zona 1b (svjetleća površina) najmanji je obodni pravokutnik koji je okrenut na istu stranu kao nazivno svjetleće polje i sadržava sva mjerenja svjetljivosti s vrijednošću od 70 % ili više od vrijednosti L98.

4.   Zona 2 u oba je smjera 1,5 puta veća od veličine nazivne svjetleće površine, kako je specificirana u relevantnom tehničkom listu Priloga 1., i smještena je simetrično u odnosu na nazivnu svjetleću površinu na udaljenosti od d0 = 0,2 mm do zone 1a, osim ako je na tehničkom listu navedeno drukčije (vidjeti sliku 3.). Vrijednost L2 aritmetička je sredina 1 % svih izmjerenih vrijednosti svjetljivosti u zoni 2 koje predstavljaju najviše vrijednosti.

Ako je u relevantnom tehničkom listu navedeno da granicu svjetlo-tama stvara više od jedne strane zone 1a (svjetleća površina), za svaku od tih strana utvrđuje se vrijednost L2 kako je opisano gore.

5.   Vrijednosti kontrasta svjetljivosti su omjer vrijednosti svjetljivosti L1 zone 1a i vrijednosti svjetljivosti L2 zonâ 2.

6.   Ako je nazivno svjetleće polje, kako je specificirano u relevantnom tehničkom listu iz Priloga 1., podijeljeno na n područja (npr. n = 1 × 4), jednaka se potpodjela primjenjuje na zonu 1a.

6.1   Za svako od n područja vrijednost L1,i (i = 1, …, n) mora biti aritmetička sredina vrijednosti svih mjerenja svjetljivosti u odgovarajućem području.

6.2   Vrijednost ΔL najveće je relativno odstupanje svih vrijednosti svjetljivosti L1,i od vrijednosti svjetljivosti L1.

ΔL = Max {(L1,i – L1)/L1; i = 1, …, n}

Slika 1.

Uvećanje nazivnog svjetlećeg polja

Image

nazivno svjetleće polje (veličina i položaj definirani u tehničkom listu)

područje mjerenja svjetljivosti

referentna ravnina

referentna os

Slika 2.

Definicije zona 1a i 1b

Image

zona 1b (sadržava sve vrijednosti ≥ 70 % od L98)

zona 1a (sadržava sve vrijednosti ≥ 10 % od L98)

referentna ravnina

referentna os

Slika 3.

Definicija zone 2

Image

— 1,5 × dimenzije nazivnog svjetlećeg polja

— udaljenost d0 od strane za granicu svjetlo-tama zone 1a

zona 2

referentna ravnina

referentna os