ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 293

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
20. studenoga 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1784 оd 9. srpnja 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu određenih odredbi o zelenim praksama utvrđenima Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1785 оd 15. studenoga 2018. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

5

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1786 оd 19. studenoga 2018. o odobrenju izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (Chianti Classico (ZOI))

8

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/1787 od 19. studenoga 2018. o izmjeni i produljenju Odluke 2010/96/ZVSP o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti

9

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/1788 od 19. studenoga 2018. o potpori Centru za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC) radi provedbe Regionalnog plana za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem na zapadnom Balkanu

11

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/1789 od 19. studenoga 2018. o potpori suzbijanju nezakonite trgovine malim i lakim oružjem te njegova širenja u državama članicama Lige arapskih država

24

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1790 оd 16. studenoga 2018. o stavljanju izvan snage Odluke 2002/623/EZ o utvrđivanju smjernica o procjeni rizika genetski modificiranih organizama za okoliš (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7513)  ( 1 )

32

 

*

Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2018/1791 od 6. studenoga 2018. o imenovanju zapovjednika snaga misije EU-a za vojnu misiju Europske unije za doprinos osposobljavanju oružanih snaga Malija (EUTM Mali) (EUTM Mali/2/2018)

34

 

*

Odluka Suda od 16. listopada 2018. o podnošenju i dostavi postupovnih akata putem aplikacije e-Curia

36

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Odluka br. 1/2018 Vijeća za pridruživanje EU-Tunis od 9. studenoga 2018. o donošenju strateških prioriteta EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020. [2018/1792]

39

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1784

оd 9. srpnja 2018.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu određenih odredbi o zelenim praksama utvrđenima Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u okviru programa potpore predviđenih zajedničkom poljoprivrednom politikom te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (1), a posebno njezin članak 45. stavak 6. točku (b) i članak 46. stavak 9. točku (a),

budući da:

(1)

Člancima od 38. do 48. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 (2) utvrđena su pravila o dopuni odredbi o standardnim zelenim praksama utvrđenima Uredbom (EU) br. 1307/2013.

(2)

Uredba (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća (3) o izmjeni nekoliko odredbi o zelenim praksama utvrđenima Uredbom (EU) br. 1307/2013 stupila je na snagu 30. prosinca 2017. Izmjene koje se odnose na zelene prakse primjenjuju se od 1. siječnja 2018. Kako bi se razjasnilo i osiguralo dosljednost relevantnih obveza subjekata, te izmjene zahtijevaju prilagodbu određenih odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014.

(3)

Ako države članice odluče da se zemljište prekriveno travom koje nije preorano tijekom pet ili više godina smatra trajnim travnjakom u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako je izmijenjeno Uredbom (EU) 2017/2393, ili odluče da površina trajnog travnjaka može uključivati druge vrste kao što je određeno grmlje ili stabla u skladu s točkom (b) ovog podstavka, ili odluče da se određena zemljišta koja se mogu napasivati smatraju trajnim travnjakom u skladu s točkom (c) ovog podstavka, trebale bi, prema potrebi, prilagoditi svoj referentni omjer kako bi uzele u obzir moguće znatne učinke primjene tih odluka na taj omjer.

(4)

Nakon uvođenja mogućnosti da države članice odluče da se zemljište prekriveno travom koje nije preorano tijekom pet ili više godina smatra trajnim travnjakom u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako je izmijenjeno Uredbom (EU) 2017/2393, površina trajnog travnjaka može izgubiti tu kvalifikaciju ne samo zbog prenamjene u ratarske kulture, već i zbog preoravanja. Članak 44. stavak 1. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi prilagoditi kako bi se odrazila ta nova mogućnost.

(5)

Člankom 3. stavkom 9. točkom (b) podtočkom i. Uredbe (EU) 2017/2393 uvode se tri nove vrste ekološki značajne površine čime je postojeći popis proširen površinama s vrstom Miscanthus, površinama s vrstom Silphium perfoliatum i zemljištem na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom). U uvodnoj izjavi (45) Uredbe (EU) br. 1307/2013 naglašava se važnost dosljednog utvrđivanja ekološki značajnih površina. Stoga je potrebno razjasniti odnos između novih i postojećih vrsta ekološki značajnih površina.

(6)

Prvo, u pogledu površina pod „zemljište na ugaru za medonosno bilje”, s obzirom na to da su te površine činile dio ekološki značajne površine vrste „zemljište na ugaru”, za potonje bi se i dalje trebali primjenjivati postojeći zahtjevi upravljanja. Konkretno, zabranu poljoprivredne proizvodnje, minimalno trajanje koje trebaju odrediti države članice i zabranu uporabe sredstava za zaštitu bilja kako je utvrđeno u pogledu „zemljišta na ugaru” trebalo bi primjenjivati i u pogledu „zemljišta na ugaru za medonosno bilje” čak i ako je sjetva medonosnog bilja dopuštena na površinama pod tom novom ekološki značajnom površinom.

(7)

Osim toga, kako bi se uklonile dvojbe koje bi se mogle pojaviti uvođenjem nove vrste ekološki značajne površine i uzeo u obzir rizik da se na njoj siju usjevi koji se obično upotrebljavaju za proizvodnju, s obzirom na cilj bioraznolikosti ekološki značajne površine, trebalo bi razjasniti da, u skladu sa zahtjevom da se ne proizvodi, takve površine ne bi trebale uključivati površine pod kulturama koje se obično uzgajaju u svrhu žetve.

(8)

Međutim, budući da se u Prilogu X. Uredbi (EU) br. 1307/2013, kako je izmijenjen Uredbom (EU) 2017/2393, dodjeljuje veći ponderacijski faktor za novu ekološki značajnu površinu „zemljište na ugaru za medonosno bilje” iz članka 46. stavka 2. točke (m) Uredbe (EU) br. 1307/2013 nego na „zemljište na ugaru” iz članka 46. stavka 2. točke (a) te uredbe, trebalo bi razjasniti razliku između tih dviju vrsta ekološki značajne površine. Konkretno, kako bi se osigurala pravna sigurnost za poljoprivrednike u pogledu vrsta koje se smatraju bogatima peludi i nektarom, a time i „medonosnim biljem”, za potrebe članka 46. stavka 2. prvog podstavka točke (m) Uredbe (EU) br. 1307/2013 trebalo bi uspostaviti popis takvih vrsta. S obzirom na raznolikost poljoprivrednih uvjeta i vrsta diljem Unije odabir prikladnih vrsta trebalo bi prepustiti državama članicama. Međutim, invazivne strane vrste u smislu Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) na tim se površinama ne bi trebale koristiti jer predstavljaju rizik za autohtonu bioraznolikost, među ostalim, tako što ometaju autohtonu interakciju biljaka i oprašivača.

(9)

Nadalje, kako bi se maksimalno povećala korist bioraznolikosti na takvim površinama, državama članicama trebalo bi omogućiti da odluče o mogućim relevantnim dodatnim zahtjevima upravljanja kao što su mješavine vrsta. I na kraju, s obzirom na to da prisutnost travnih vrsta koje ne prevladavaju i korištenje košnica ne utječu na učinak bioraznolikosti zemljišta na ugaru za medonosno bilje, trebalo bi dopustiti prisutnost košnica.

(10)

Kako bi se očuvala i poboljšala bioraznolikost u skladu s ciljevima „ozelenjivanja” trebalo bi utvrditi zahtjeve upravljanja u pogledu uporabe kemijskih tvari (mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja) za nove ekološki značajne površine s vrstama Miscanthus i Silphium perfoliatum. Konkretno, s obzirom na relativno štetan utjecaj sredstava za zaštitu bilja na bioraznolikost, njihovu bi uporabu na tim površinama trebalo zabraniti i dopustiti je samo u prvoj godini kao pomoć u uspostavljanju površina. Delegiranu uredbu (EU) br. 639/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na zahtjeve za potporu koji se odnose na kalendarske godine od 1. siječnja 2018. Međutim, s obzirom na vrijeme koje je nacionalnim tijelima i poljoprivrednicima potrebno za prilagodbu zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom koji se odnose na ekološki značajne površine, odgovarajuće izmjene trebale bi se primjenjivati samo na zahtjeve za potporu koji se odnose na kalendarske godine od 1. siječnja 2019.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjena Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014

Delegirana uredba (EU) br. 639/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)

U članku 43. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Države članice prilagođavaju referentni omjer ako procijene da postoji znatan utjecaj na razvoj omjera posebice zbog promjene na površini pod ekološkom proizvodnjom ili promjene unutar populacije sudionika u programu za male poljoprivrednike ili kada države članice odluče u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom točkama (a), (b) ili (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013. Države članice u takvim slučajevima obavješćuju Komisiju bez odlaganja o učinjenoj prilagodbi i o opravdanju za tu prilagodbu.”;

(2)

U članku 44. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice mogu predvidjeti pojedinačnu obvezu poljoprivrednika da ne prenamjenjuju, uključujući, ako primjenjuju članak 4. stavak 2. treći podstavak točku (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, ne preoravaju površine trajnih travnjaka bez prethodnog pojedinačnog odobrenja. Poljoprivrednici se obavješćuju o toj obvezi bez odlaganja i svakako prije 15. studenoga godine u kojoj je predmetna država članica predvidi. Ta se obveza primjenjuje samo na poljoprivrednike na koje se primjenjuju obveze u skladu s poglavljem 3. glavom III. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u pogledu površina trajnog travnjaka na koje se ne primjenjuje članak 45. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Izdavanje odobrenja može ovisiti o primjeni objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, uključujući ekološke kriterije. Ako odobrenje iz prvog podstavka podliježe uvjetu da se neka druga površina odgovarajućeg broja hektara treba utvrditi kao trajni travnjak ili, ako država članica primjenjuje članak 4. stavak 2. treći podstavak točku (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, uvjetu da je ta druga ili ista površina utvrđena kao trajni travnjak, ta se površina, odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, smatra trajnim travnjakom od prvog dana prenamjene, uključujući preoravanje. Takve se površine upotrebljavaju za uzgoj trave ili druge travolike paše najmanje pet godina zaredom od dana prenamjene, uključujući preoravanje. Međutim ako država članica tako odluči, kada poljoprivrednici prenamijene površine koji su se već upotrebljavale za uzgoj trave ili druge travolike paše u površine trajnih travnjaka, takve se površine upotrebljavaju za uzgoj trave ili druge travolike paše preostali broj godina potrebnih za postizanje pet godina zaredom.”;

(3)

Članak 45. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Na zemljištu na ugaru i zemljištu na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom) nema poljoprivredne proizvodnje. Države članice utvrđuju razdoblje tijekom kojeg zemljište mora biti na ugaru u određenoj kalendarskoj godini. To razdoblje nije kraće od šest mjeseci. U pogledu površina pod zemljištem na ugaru za medonosno bilje države članice utvrđuju popis vrsta bogatih peludi i nektarom koji se mora koristiti. Invazivne biljne strane vrste u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) ne smiju se navesti na popisu. Takve površine ne uključuju površine pod usjevima koji se obično siju za žetvu. Države članice mogu utvrditi dodatne zahtjeve. Takve površine mogu uključivati travolike vrste pod uvjetom da medonosne kulture ostanu prevladavajuće. Ne dovodeći u pitanje zahtjev „da se ne proizvodi” utvrđen u stavku 10.a, košnice se mogu staviti na površine zemljišta na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom).

Odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, zemljište na ugaru i zemljište na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom) u cilju postizanja ekološki značajne površine više od pet godina ostaje obradivo zemljište.

(*1)  Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).”;"

(b)

Umeće se sljedeći stavak 8.a:

„8.a.   Na površinama s vrstama Miscanthus i Silphium perfoliatum države članice zabranjuju uporabu sredstava za zaštitu bilja osim u prvoj godini u kojoj je poljoprivrednik posadio te dvije vrste. Države članice zabranjuju ili utvrđuju zahtjeve u pogledu uporabe mineralnih gnojiva na tim površinama, uzimajući u obzir cilj ekološki značajne površine posebice radi zaštite i poboljšanja bioraznolikosti.”

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se na zahtjeve za potporu koji se odnose na kalendarske godine od 1. siječnja 2018.

Članak 1. točka 3. primjenjuje se na zahtjeve za potporu koji se odnose na kalendarske godine od 1. siječnja 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. srpnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 608.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 639/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj uredbi (SL L 181, 20.6.2014., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal (SL L 350, 29.12.2017., str. 15.).

(4)  Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).


20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/5


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1785

оd 15. studenoga 2018.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (1), a posebno njezin članak 57. stavak 4. i članak 58. stavak 2.,

budući da:

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu (1) tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu (3) razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca (2).

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca (1) tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca (2) te tablice.

Članak 2.

U skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom mogu se nastaviti navoditi tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Stephen QUEST

Glavni direktor

Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju


(1)  SL L 269, 10.10.2013., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje

(oznaka KN)

Obrazloženje

(1)

(2)

(3)

Izolirani kabeli (tzv. stacking kabeli) različitih duljina opremljeni priključnim uređajima na oba kraja.

Svaki se kabel sastoji od 32 izolirana pojedinačna vodiča za napone ne veće od 1 000 V, spojena u 16 oplaštenih parova koji nisu uvijeni. Parovi su obloženi metalnom folijom i nitima od kovine.

Kabelima se povezuju preklopnici koji čine preklopne stanice (tzv. stogove), a koje se upotrebljavaju u telekomunikacijskim mrežama (lokalne računalne mreže – LAN). Omogućuju dvosmjeran prijenos podataka među preklopnicima primjenom Ethernet tehnologije.

Kabeli nemaju nikakve dodatne funkcije (primjerice napajanje električnom energijom).

Vidjeti sliku (*1)

8544 42 10

Razvrstavanje se utvrđuje u skladu s općim pravilima 1 i 6 za tumačenje kombinirane nomenklature i nazivima oznaka KN 8544 , 8544 42 i 8544 42 10 .

Prijenos podataka među uređajima primjenom telekomunikacijske tehnologije poput Etherneta smatra se telekomunikacijom u smislu oznake KN 8544 42 10 (vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 1112/2012 (1)). Predmetni kabeli namijenjeni su za uporabu u telekomunikacijskim mrežama konfiguriranima kao lokalne računalne mreže (LAN). Stoga se smatraju električnim vodičima, opremljenima priključnim uređajima, koji se upotrebljavaju u telekomunikacijskim mrežama (vidjeti i Napomene s objašnjenjima kombinirane nomenklature uz podbroj 8544 42 10 ).

Ti se proizvodi stoga razvrstavaju u oznaku KN 8544 42 10 kao ostali električni vodiči za napone ne veće od 1 000 V, s priključnim uređajima, vrsta koje se rabi u telekomunikacijama.

Image


(*1)  Slika je samo informativne naravi.

(1)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1112/2012 od 23. studenoga 2012. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL L 329, 29.11.2012., str. 9.).


20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/8


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1786

оd 19. studenoga 2018.

o odobrenju izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla („Chianti Classico” (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 99.,

budući da:

(1)

Komisija je ispitala zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Chianti Classico”, koji je podnijela Italija u skladu s člankom 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(2)

Komisija je zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije objavila u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 97. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (2).

(3)

Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(4)

Stoga je primjereno odobriti izmjenu specifikacije u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije za naziv „Chianti Classico” (ZOI).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL C 100, 16.3.2018., str. 7.


ODLUKE

20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/9


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2018/1787

od 19. studenoga 2018.

o izmjeni i produljenju Odluke 2010/96/ZVSP o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 15. veljače 2010. donijelo Odluku 2010/96/ZVSP (1) kojom se uspostavlja vojna misija Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti.

(2)

Odlukom Vijeća (ZVSP) 2016/2239 (2) od 12. prosinca 2016. izmijenjena je Odluka 2010/96/ZVSP, a misija produljena do 31. prosinca 2018.

(3)

Nakon strateškog preispitivanja misije Politički i sigurnosni odbor preporučio je da se mandat misije produlji za dvije godine.

(4)

Odluku 2010/96/ZVSP trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane. Danska ne sudjeluje u provedbi ove Odluke te stoga ne sudjeluje u financiranju ove misije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2010/96/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Radi postizanja ciljeva određenih u stavku 1. vojna misija EU-a provodi se u Somaliji s ciljem pospješivanja uspostavljanja institucija u obrambenom sektoru davanjem strateških savjeta, kao i izravne potpore somalijskoj narodnoj vojsci putem osposobljavanja, savjetovanja i mentorstva. Od 2019. nadalje vojna misija EU-a posebno doprinosi razvoju sposobnosti osposobljavanja same somalijske narodne vojske s ciljem da joj se predaju aktivnosti osposobljavanja taktičkih jedinica kada uvjeti budu ispunjeni; ona osigurava mentorstvo nad osposobljavanjem za koje je nadležna i koje pruža Somalija. Vojna misija EU-a također je spremna, u okviru svojih sredstava i mogućnosti, pružiti potporu drugim akterima Unije u provedbi njihovih mandata u obrambenom i sigurnosnom području u Somaliji.”;

2.

u članku 10. dodaje se sljedeći stavak:

„7.   Financijski referentni iznos za zajedničke troškove vojne misije EU-a za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. iznosi 22 980 000 EUR. Postotak referentnog iznosa iz članka 25. stavka 1. Odluke (ZVSP) 2015/528 iznosi 0 %, a postotak iz članka 34. stavka 3. te odluke iznosi 0 %.”;

3.

u članku 12. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Mandat vojne misije EU-a završava 31. prosinca 2020.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 19. studenoga 2018.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI


(1)  Odluka Vijeća 2010/96/ZVSP od 15. veljače 2010. o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti (SL L 44, 19.2.2010., str. 16.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/2239 od 12. prosinca 2016. o izmjeni i produljenju Odluke 2010/96/ZVSP o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti (SL L 337, 13.12.2016., str. 16.).


20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/11


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2018/1788

od 19. studenoga 2018.

o potpori Centru za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC) radi provedbe Regionalnog plana za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem na zapadnom Balkanu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Europsko vijeće usvojilo je 16. prosinca 2005. Strategiju EU-a za suzbijanje nezakonitog gomilanja malog i lakog oružja) i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima („Strategija EU-a za SALW”) koja je potom 2018. revidirana i kojom su utvrđene smjernice za djelovanje Unije u području malog i lakog oružja („SALW”). U Strategiji EU-a za SALW navelo se da će Unija pozornost ponajprije posvetiti potpori regionalnih inicijativa za borbu protiv nezakonitog SALW-a i pripadajućeg streljiva, pružanjem financijske i tehničke potpore regionalnim i nacionalnim organizacijama koje su nadležne za provedbu relevantnih regionalnih instrumenata. U Strategiji EU-a za SALW Balkan se naveo kao prioritetna regija za tu potporu.

(2)

Na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Sofiji 17. svibnja 2018. čelnici EU-a usuglasili su Izjavu iz Sofije, s kojom su se partneri sa zapadnog Balkana uskladili, a koja uključuje obvezu znatnog poboljšanja operativne suradnje u borbi protiv međunarodnog organiziranog kriminala u prioritetnim područjima poput vatrenog oružja, droga, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima.

(3)

Regija zapadnog Balkana i dalje je jedan od izvora nezakonitog trgovanja oružjem kojem je Unija odredište.

(4)

Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) predstavili su 13. lipnja 2018. Europskom parlamentu i Vijeću zajedničku komunikaciju upućenu Europskom parlamentu i Vijeću o elementima za strategiju EU-a protiv nezakonitog vatrenog oružja, SALW-a i pripadajućeg streljiva pod naslovom „Osiguravanje oružja, zaštita građana”.

(5)

Ujedinjena Kraljevina bila je domaćin 5. sastanka na vrhu o zapadnom Balkanu koji je održan 10. srpnja 2018. u Londonu i na kojem je donesen „Regionalni plan za održivo rješavanje problema nezakonitog posjedovanja i zlouporabe SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu do 2024.” („Plan”), koji su pripremila povjerenstva zapadnog Balkana za SALW-a u okviru francusko-njemačke koordinacijske donatorske inicijative za suzbijanje nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem na zapadnom Balkanu. Ta povjerenstva pripremaju svoje akcijske planove za provedbu Plana.

(6)

Programom Ujedinjenih naroda (UN) za održivi razvoj do 2030., koji je donesen 25. rujna 2015., potvrđeno je da se održivi razvoj ne može ostvariti bez mira i sigurnosti te da su nezakoniti tokovi oružja među čimbenicima kojima se potiču nasilje, nesigurnost i nepravda.

(7)

Na trećoj konferenciji UN-a na kojoj je preispitan ostvareni napredak u provedbi Akcijskog programa UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonitog trgovanja malim i lakim oružjem u svim njegovim aspektima, koja se održala u lipnju 2018., države članice UN-a obvezale su se na jačanje partnerstava i suradnje na svim razinama u pogledu sprečavanja i suzbijanja nezakonite trgovine SALW-om te promicanje i jačanje suradnje na granicama te regionalne i podregionalne koordinacije.

(8)

Ciljevi Plana koje su dogovorili partneri zapadnog Balkana u skladu su s naporima Unije i Ujedinjenih naroda za suzbijanje nezakonitog gomilanja SALW-a i pripadajućeg streljiva. Stoga bi Unija trebala pružiti potporu zapadnom Balkanu u provedbi Plana.

(9)

SEESAC, koji je osnovan 2002. u Beogradu i djeluje pod zajedničkom nadležnošću Programa UN-a za razvoj (UNDP) i Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), sljednika Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, pruža pomoć nacionalnim i regionalnim dionicima u kontroli i smanjenju širenja i zlouporabe SALW-a i pripadajućeg streljiva te na taj način doprinosi jačanju stabilnosti, sigurnosti i razvoja u jugoistočnoj i istočnoj Europi. SEESAC posebno stavlja naglasak na izradu regionalnih projekata za rad na stvarnom stanju prekograničnog protoka oružja.

(10)

Unija je već podržala SEESAC Odlukom Vijeća 2002/842/ZVSP (1) koja je produljena i izmijenjena odlukama Vijeća 2003/807/ZVSP (2) i 2004/791/ZVSP (3), kao i Odlukom Vijeća 2010/179/ZVSP (4), Odlukom Vijeća 2013/730/ZVSP (5) koja je produljena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2015/2051 (6), te Odlukom Vijeća (ZVSP) 2016/2356 (7).

Sporazum sklopljen na temelju Odluke Vijeća (ZVSP) 2016/2356 prestaje važiti 29. prosinca 2019.

(11)

Unija SEESAC smatra najpogodnijim partnerom za provedbu Plana na zapadnom Balkanu zbog njegova dokazanog iskustva i uspostavljene mreže, dokazane kvalitete njegova rada te njegove koordinacijske uloge u pripremi Plana.

(12)

Uz to, ovim bi djelovanjem Unije trebala bi se pružiti potpora suzbijanju nezakonitog trgovanja oružjem u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   S ciljem borbe protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i SALW-om na zapadnom Balkanu i smanjivanja rizika od ulaska nezakonitog oružja u Uniju iz regije zapadnog Balkana, Unija podupire partnere sa zapadnog Balkana u provedbi Regionalnog plana za održivo rješavanje nezakonitog posjedovanja i zlouporabe SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu do 2024., nastavljajući pružati potporu partnerima sa zapadnog Balkana u ostvarenju ciljeva utvrđenih u Planu: (8)

1.

do 2023. osigurati da se donese zakonodavstvo iz područja nadzora naoružanja, da se u potpunosti uskladi s regulatornim okvirom EU-a i drugim povezanim međunarodnim obvezama i normama diljem regije;

2.

do 2024. osigurati da se politike i prakse u pogledu nadzora naoružanja na zapadnom Balkanu temelje na dokazima i obavještajnim podacima;

3.

do 2024. znatno smanjiti nezakonit protok vatrenog oružja, streljiva i eksploziva u zapadni Balkan, unutar te regije i izvan nje;

4.

do 2024. znatno smanjiti ponudu, potražnju i zlouporabu vatrenog oružja putem podizanja svijesti, poboljšanja obrazovanja te aktivnosti informiranja i zagovaranja;

5.

do 2024. znatno smanjiti procijenjeni broj vatrenog oružja u nezakonitu posjedu na zapadnom Balkanu;

6.

sustavno smanjiti viškove i uništiti zaplijenjeno malo i lako oružje te streljivo;

7.

znatno smanjiti rizik od širenja i preusmjeravanja oružja, streljiva i eksploziva.

2.   Uz ciljeve iz stavka 1., ovim djelovanjem Unije pruža se potpora suzbijanju nezakonitog trgovanja oružjem u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu.

3.   Kako bi se postigli ciljevi iz stavaka 1. i 2., Unija ovom Odlukom:

(a)

podupire koordinaciju i praćenje provedbe Plana za održivo rješavanje nezakonita posjedovanja i zlouporabe SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu;

(b)

podupire tijela vlasti na zapadnom Balkanu u potpunom usklađivanju njihova zakonodavstva iz područja nadzora naoružanja s regulatornim okvirom Unije i drugim povezanim međunarodnim obvezama; i

(c)

pruža potporu suzbijanju nezakonitog trgovanja oružjem tijelima kaznenog progona i granične policije na zapadnom Balkanu, u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu, putem procjene kapaciteta i tehničke pomoći.

4.   Geografsko područje projekta jest zapadni Balkan, a izravni korisnici projekta jesu Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo (*1), Crna Gora, Srbija i bivša jugoslavenska republika Makedonija. Osim toga, projektom će se nastojati i dalje pružati podrška Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu, koji se susreću sa sličnim izazovima kontrole SALW-a, putem prijenosa znanja i stečenog iskustva te najbolje prakse razvijene na zapadnom Balkanu od 2001. godine.

5.   Djelovanje koje proizlazi iz ove Odluke nadovezat će se na postignuća na temelju prethodnih odluka Vijeća za potporu aktivnostima SEESAC-a.

6.   Detaljan opis projekta naveden je u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

1.   Visoki predstavnik odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2.   Tehničku provedbu projekta iz članka 1. izvršava SEESAC, ako je potrebno u koordinaciji s koordinatorima Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) za vatreno oružje.

3.   SEESAC izvršava svoje zadaće pod nadležnošću Visokog predstavnika. U tu svrhu Visoki predstavnik sklapa potrebne aranžmane s UNDP-om koji djeluje u ime SEESAC-a.

Članak 3.

1.   Financijski referentni iznos za provedbu projekta iz članka 1. koji financira Unija iznosi 4 002 587,52 EUR.

2.   Rashodima koji se financiraju iz referentnog iznosa navedenog u stavku 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na proračun Unije.

3.   Komisija nadzire ispravnost upravljanja rashodima iz stavka 2. U tu svrhu sklapa potrebni sporazum s UNDP-om koji djeluje u ime SEESAC-a. Sporazumom se utvrđuje da SEESAC mora osigurati vidljivost doprinosa Unije, u skladu s visinom njegova iznosa.

4.   Komisija nastoji sklopiti sporazum iz stavka 3. u najkraćem mogućem roku nakon stupanja na snagu ove Odluke. Obavješćuje Vijeće o svim poteškoćama u tom procesu i o datumu sklapanja sporazuma.

Članak 4.

1.   Visoki predstavnik izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na osnovi redovitih tromjesečnih izvješća koje priprema SEESAC. Ta izvješća predstavljaju temelj za ocjenu koju provodi Vijeće.

2.   Komisija izvješćuje o financijskim aspektima projekta iz članka 1.

Članak 5.

1.   Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2.   Ova Odluka prestaje važiti 36 mjeseci nakon dana sklapanja sporazuma iz članka 3. stavka 3. Međutim, ona prestaje važiti šest mjeseci nakon dana stupanja na snagu ako se u tom razdoblju ne sklopi nikakav sporazum.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2018.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI


(1)  Odluka Vijeća 2002/842/ZVSP od 21. listopada 2002. o provedbi Zajedničke akcije 2002/589/ZVSP s ciljem doprinosa Europske unije suzbijanju destabilizirajućeg gomilanja i širenja malog i lakog oružja u jugoistočnoj Europi (SL L 289, 26.10.2002., str. 1.).

(2)  Odluka Vijeća 2003/807/ZVSP od 17. studenoga 2003. o produljenju i izmjeni Odluke 2002/842/ZVSP o provedbi Zajedničke akcije 2002/589/ZVSP s ciljem doprinosa Europske unije suzbijanju destabilizirajućeg gomilanja i širenja malog i lakog oružja u jugoistočnoj Europi (SL L 302, 20.11.2003., str. 39.).

(3)  Odluka Vijeća 2004/791/ZVSP od 22. studenoga 2004. o produljenju i izmjeni Odluke 2002/842/ZVSP o provedbi Zajedničke akcije 2002/589/ZVSP s ciljem doprinosa Europske unije suzbijanju destabilizirajućeg gomilanja i širenja malog i lakog oružja u jugoistočnoj Europi (SL L 348, 24.11.2004., str. 46.).

(4)  Odluka Vijeća 2010/179/ZVSP od 11. ožujka 2010. u potporu aktivnosti SEESAC-a za nadzor naoružanja na Zapadnom Balkanu u okviru Strategije EU-a za suzbijanje nezakonitog prikupljanja i trgovanja malim i lakim oružjem (SALW) i pripadajućim streljivom (SL L 80, 26.3.2010., str. 48.).

(5)  Odluka Vijeća 2013/730/ZVSP od 9. prosinca 2013. za potporu aktivnostima SEESAC-a za razoružanje i nadzor naoružanja u jugoistočnoj Europi u okviru Strategije EU-a za suzbijanje nezakonitog prikupljanja i trgovanja malim i lakim oružjem (SALW) i pripadajućim streljivom (SL L 332, 11.12.2013., str. 19.).

(6)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/2051 od 16. studenoga 2015. o izmjeni Odluke 2013/730/ZVSP za potporu aktivnostima SEESAC-a za razoružanje i nadzor naoružanja u jugoistočnoj Europi u okviru Strategije EU-a za suzbijanje nezakonitog prikupljanja i trgovanja malim i lakim oružjem (SALW) i pripadajućim streljivom (SL L 300, 17.11.2015., str. 19.).

(7)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/2356 od 19. prosinca 2016. za potporu aktivnostima SEESAC-a za razoružanje i nadzor naoružanja u jugoistočnoj Europi u okviru Strategije EU-a za suzbijanje nezakonitog prikupljanja i trgovanja malim i lakim oružjem (SALW) i pripadajućim streljivom (SL L 348, 21.12.2016., str. 60.).

(8)  http://www.seesac.org/f/docs/News-SALW/Roadmap-for-sustainable-solution.pdf

(*1)  Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.


PRILOG

DOPRINOS UNIJE PROJEKTU SEESAC-a O AKTIVNOSTIMA ZA KONTROLU SALW-a NA ZAPADNOM BALKANU ZA PROVEDBU PLANA ZA ODRŽIVO RJEŠAVANJE NEZAKONITOG POSJEDOVANJA I ZLOUPORABE SALW-a/VATRENOG ORUŽJA I PRIPADAJUĆEG STRELJIVA TE TRGOVANJA NJIMA NA ZAPADNOM BALKANU

1.   Uvod i ciljevi

Jugoistočna Europa i dalje je izvor zabrinutosti i predstavlja važan izazov u Strategiji EU-a za suzbijanje nezakonitog gomilanja SALW-a i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima („Strategija EU-a za SALW”). Iako je posljednjih godina postignut znatan napredak, gomilanje malog i lakog oružja i streljiva, neprimjereni uvjeti skladištenja, nezakonito posjedovanje i nedostaci u oblikovanju politika i kapacitetima za provedbu u kombinaciji s nestabilnim političkim sustavima i dalje ograničavaju djelotvornost naporâ koji se ulažu u kontrolu SALW-a. Stoga, kako bi se osigurao trajan napredak, zaštitila dosadašnja postignuća i otvorio put dugoročnim održivim rješenjima, što uključuje potpuno usklađivanje sa zakonodavnim i regulatornim okvirom Unije i poštovanje međunarodnih normi, daljnja potpora suzbijanju prijetnje koju predstavlja širenje i nezakonito trgovanje SALW-om u jugoistočnoj Europi i iz nje ključan je dio naporâ Unije za ostvarivanje ciljeva Strategije EU-a za SALW.

Kako bi se pristupilo rješavanju preostalih izazova u vezi s kontrolom SALW-a i ojačala predanost zapadnog Balkana u borbi protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem i njegove zlouporabe, a nakon savjetovanja s relevantnim institucijama i međunarodnim organizacijama, povjerenstva zapadnog Balkana za SALW izradila su 29. svibnja 2018. u Tirani „Plan za održivo rješavanje nezakonitog posjedovanja i zlouporabe SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu do 2024.” („Plan”). Plan je potvrđen u okviru sastanka na vrhu o zapadnom Balkanu održanog u Londonu 9. srpnja 2018. Planom se zapadni Balkan treba učiniti sigurnijim područjem te izvoznikom sigurnosti u kojem su sveobuhvatni i održivi mehanizmi nadzora i kontrole, u potpunosti usklađeni s normama Unije i drugim međunarodnim normama, uspostavljeni radi utvrđivanja, sprečavanja, kaznenog progona i kontrole nezakonitog posjedovanja i zlouporabe vatrenog oružja, streljiva i eksploziva te trgovanja njima. Plan je sastavljen da posluži kao dokument o smjernicama pa se njime, kao takvim, predviđaju dogovorene razine uspješnosti, utvrđuje potrebna predanost među korisnicima na strateškoj, političkoj i operativnoj razini te se on nadovezuje na političku predanost vlasti zapadnog Balkana provedbi obveza u području nadzora naoružanja i strateških dokumenata UN-a i Unije.

Centar za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC), kao izvršni ogranak Regionalnoga provedbenog plana za suzbijanje širenja malog i lakog oružja, podržao je razvoj Plana i koordinirat će i podupirati njegovu provedbu. Ovim će se djelovanjem stoga povećati pomoć kontroli SALW-a predviđena odlukama Vijeća 2010/179/ZVSP, 2013/730/ZVSP i (ZVSP) 2016/2356. Osim toga, time će se dodatno poticati postupci i mjere potrebni za postizanje održive kontrole SALW-a na zapadnom Balkanu.

Ovim će se djelovanjem: a) podržati koordinacija provedbe Plana, b) pružiti potpora za usklađivanje zakonodavnih i regulatornih okvira za SALW/vatreno oružje s regulatornim okvirima Unije te c) omogućiti jasno razumijevanje trenutačnih nedostataka i potreba kako bi se dodatno poboljšali prekogranični kapaciteti za otkrivanje nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem na temelju uspostave središnjih točaka za vatreno oružje („FFP-ovi”) u jugoistočnoj Europi. Usto, osigurat će se bolji pregled trenutačne situacije i utvrditi područja za potporu kapacitetima u sprečavanju nezakonitog širenja SALW-a/vatrenog oružja u Ukrajini i Bjelarusu i trgovanja njima, oslanjajući se na pomoć pruženu u okviru Odluke (ZVSP) 2016/2356 za potporu smanjenju prijetnje od nezakonitog gomilanja i trgovanja SALW-om u jugoistočnoj Europi (SEESAC IV.). Provedbom tog djelovanja kao takvom dopunit će se aktivnosti u okviru Odluke (ZVSP) 2016/2356, čime će se omogućiti povećanje učinka na suzbijanje nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem. Time će se osigurati koordinacija drugih djelovanja i inicijativa u regiji u vezi s borbom protiv trgovanja vatrenim oružjem kako bi se iskoristile sinergije, pojačala interoperabilnost i spriječilo udvostručavanje napora. (1)

Sveobuhvatni cilj projekta jest doprinijeti europskom i globalnom miru i sigurnosti suzbijanjem prijetnje koju predstavlja gomilanje i nezakonito trgovanje SALW-om i pripadajućim streljivom u jugoistočnoj Europi i iz nje. Osim toga, ojačat će regionalnu stabilnost radom u okviru Vijeća za regionalnu suradnju i u partnerstvu s drugim relevantnim partnerima i inicijativama.

Projektom će se izravno doprinijeti provedbi Sigurnosne strategije EU-a, Strategije EU-a za SALW, Strategije EU-a za vatreno oružje, Akcijskog plana protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem između EU-a i regije jugoistočne Europe za razdoblje od 2015. do 2019. („Akcijski plan 2015. - 2019”), ciklusa politike EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala, uključujući Europsku multidisciplinarnu platformu za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) za vatreno oružje, Ugovora o trgovanju oružjem, Akcijskog programa UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonitog trgovanja SALW-om u svim aspektima, Međunarodnog instrumenta za praćenje, Protokola UN-a o vatrenom oružju i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) te će se posebice ojačati regionalna suradnja u suzbijanju prijetnje koju predstavlja širenje SALW-a i pripadajućeg streljiva. Rezultati projekta također će izravno doprinijeti provedbi 16. cilja održivog razvoja o miroljubivim i pravednim društvima, a osobito cilja 16.1 (znatno smanjenje svih oblika nasilja i stope smrtnosti svugdje) i 16.4 (znatno smanjenje tokova nezakonitog oružja). Osim toga, projektom će se dopuniti provedba akcijskog plana Komisije protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem i eksplozivima u Uniji.

Konkretno, projektom će se:

koordinirati i pratiti provedba Plana za održivo rješavanje nezakonita posjedovanja i zlouporabe SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu,

podupirati tijela vlasti na zapadnom Balkanu u potpunom usklađivanju njihova zakonodavstva iz područja nadzora naoružanja s regulatornim okvirom EU-a i drugim povezanim međunarodnim obvezama, i

pružati potpora za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem tijelima kaznenog progona i granične policije na zapadnom Balkanu, u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu, putem procjene kapaciteta i tehničke pomoći.

Na temelju uspješne provedbe Odluke 2013/730/ZVSP i Odluke (ZVSP) 2016/2356 te u skladu sa Strategijom EU-a za SALW tim se projektom za daljnje djelovanje stoga nastoji dodatno ojačati sustave kontrole koje imaju partneri i nastaviti s poticanjem multilateralizma jačanjem dobro utvrđenih regionalnih mehanizama za sprječavanje opskrbe i destabilizirajućeg širenja SALW-a i pripadajućeg streljiva. Nadalje, kako bi se osiguralo da se kapaciteti razvijeni u okviru institucija jugoistočne Europe prošire na druga geografska područja koja su problematična, projektom će se uz pomoć ciljanih napora za prijenos znanja predvidjeti opsežnija regionalna dimenzija.

2.   Odabir tijela za provedbu i koordinacija s drugim relevantnim inicijativama za financiranje

SEESAC je zajednička inicijativa Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i RCC-a i kao takva je središnja točka za aktivnosti povezane s SALW-om u jugoistočnoj Europi. Kao izvršni ogranak Regionalnoga provedbenog plana za suzbijanje širenja SALW-a, SEESAC od 2002. godine radi s nacionalnim i međunarodnim dionicima u jugoistočnoj Europi na provedbi holističkog pristupa kontroli SALW-a provođenjem širokog raspona aktivnosti koje uključuju: olakšavanje strateške i operativne regionalne suradnje, potporu razvoju politika i jačanju kapaciteta institucija, kampanje za podizanje svijesti i za prikupljanje SALW-a, upravljanje zalihama, smanjenje viškova te poboljšane sposobnosti označivanja i praćenja kao i poboljšanu kontrolu izvoza oružja. Na taj je način SEESAC stekao jedinstveni kapacitet i iskustvo u provedbi regionalnih intervencija s više dionika u kontekstu zajedničke političke i gospodarske situacije partnerâ u regiji, pri čemu je osigurao nacionalnu i regionalnu odgovornost te dugoročnu održivost svojih djelovanja i istodobno se nametnuo kao primarno regionalno nadležno tijelo u području kontrole SALW-a.

SEESAC i dalje održava otvorene bilateralne i multilateralne komunikacijske kanale sa svim relevantnim akterima i organizacijama. U tom smislu SEESAC i dalje djeluje kao tajništvo Regionalne upravljačke skupine za SALW (RSG). Osim toga, SEESAC djeluje kao tajništvo inicijative za Regionalni pristup smanjenju zaliha (RASR). SEESAC ujedno sudjeluje na koordinacijskim sastancima u vezi sa SALW-om/protuminskim djelovanjem koji predstavljaju neformalan koordinacijski mehanizam za aktivnosti kontrole SALW-a, a uključuju NATO, EU-a, Uniju i Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i SEESAC. SEESAC redovito doprinosi relevantnim regionalnim forumima. SEESAC i dalje održava široku mrežu službenih i neslužbenih partnerstava s organizacijama kao što su Centar za sigurnosnu suradnju Regionalnog centra za pomoć u verifikaciji i provedbi kontrole naoružanja (RACVIAC) i Forum OESS-a za sigurnosnu suradnju (FSC). Redovni koordinacijski sastanci kao i razmjena informacija i podataka s drugim agencijama UN-a poput UNODC-a i UNODA-e odvijaju se među ostalim preko Koordinacijskog djelovanja UN-a za malo oružje (CASA). SEESAC se tako ima ulogu regionalnog središta i središnje točke za široki raspon pitanja povezanih s reformom sigurnosnog sektora, s posebnim naglaskom na kontroli SALW-a i upravljanju zalihama. SEESAC održava bliske kontakte i pruža potporu relevantnim institucijama Unije s ciljem djelotvornije komunikacije s partnerima jugoistočne Europe, ponajprije Glavnoj upravi za migracije i unutarnje poslove Komisije, i Europolu, kao i inicijativama koje predvodi Unija kao što je EMPACT za vatreno oružje te Europske mreže stručnjaka za vatreno oružje (EFE).

Sa sjedištem u Beogradu SEESAC trenutačno djeluje u cijeloj jugoistočnoj Europi, provodeći aktivnosti u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji i Republici Moldovi te pruža ograničenu potporu Ukrajini i Bjelarusu. SEESAC je prije djelovao i u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Regionalna odgovornost osigurava se uz pomoć RCC-a kao i RSG-a, pri čemu predstavnici svih partnera u jugoistočnoj Europi pružaju strateške smjernice, inicijative i zahtjeve u vezi s aktivnostima SEESAC-a.

SEESAC je prvi upotrijebio pristup utemeljen na rješavanju zajedničkih problema regionalnim inicijativama, što je polučilo impresivne rezultate u jugoistočnoj Europi, ne samo zbog dijeljenja ključnih informacija i promicanja zdrave regionalne konkurencije, nego i zbog pomoći u ostvarivanju dosljednih i lako mjerljivih rezultata na nacionalnoj i regionalnoj razini putem holističke provedbe. Organiziranjem godišnjih sastanaka RSG-a i sudjelovanjem SEESAC-a u svim relevantnim procesima i inicijativama omogućuje se pravodobna i otvorena razmjena informacija, dobro poznavanje stanja i mogućnost predviđanja koji su potrebni radi osiguravanja provedbe u kojoj nema preklapanja i koja je u skladu s trenutačnim potrebama vlada i regija, kao i trendovima u nastajanju.

SEESAC sve svoje aktivnosti temelji na iznesenim potrebama partnera i prikupljenim osnovnim podacima te osigurava potvrdu i političku potporu nacionalnih dionika u vidu preduvjeta za djelovanje. Osim toga, svim se naporima nastoje poduprijeti procesi koje predvodi Unija te postići norme i kriterije Unije. SEESAC je svoje prethodne projekte koje je financirala Unija proveo uz vrlo visoku stopu ostvarenja predviđenih aktivnosti, ostvarujući održive rezultate projekta razvojem i poticanjem odgovornosti partnerâ za njihove projekte i aktivnosti te promičući regionalnu suradnju, dijeljenje iskustva i najbolje prakse kao i regionalno istraživanje. Njegovo stručno znanje o SALW-u i detaljno poznavanje regionalnih pitanja i relevantnih dionika čini SEESAC najpogodnijim partnerom za provedbu ovog konkretnog djelovanja.

Projektom se također nadopunjuju postojeći napori na nacionalnoj i regionalnoj razini pri čemu se nastoji ostvariti najveća moguća sinergija. SEESAC će djelovati u kombinaciji sa sljedećim aktivnostima međunarodne pomoći:

u BiH:

projekt Unije za upravljanje zalihama, tehničku pomoć i smanjenje viška streljiva (EU STAR), koji se financira kratkoročnom komponentom Instrumenta Unije za doprinos stabilnosti i miru, a provodi ga Ured UNDP-a u Sarajevu; projekt EU STAR temelji se na rezultatima i stečenom iskustvu na projektu EXPLODE, koji je od travnja 2013. do studenoga 2016. financirala Unija i provodio UNDP, kako bi se nastavila podupirati uspostava održiva sustava upravljanja zalihama u BiH,

projekt koji je financiralo Njemačko savezno ministarstvo vanjskih poslova, a koji je usmjeren na suzbijanje nezakonita trgovanja oružjem (CIAT), pružanje pomoći graničnoj policiji BiH, kao i Ministarstvu sigurnosti BiH, u izgradnji njihova kapaciteta s ciljem utvrđivanja, sprečavanja i suzbijanja trgovanja vatrenim oružjem, streljivom i eksplozivima iz BiH i kroz njega,

mehanizam koordinacije koji su uspostavili Ministarstvo obrane BiH i međunarodni akteri u okviru koordinacije misije EUFOR Althea, radi osiguravanja da su djelovanja uvijek komplementarna s postojećim naporima koje međunarodna zajednica ulaže u rješavanje problema viška zaliha konvencionalnog streljiva u posjedu Ministarstva obrane BiH te imajući u vidu sve moguće buduće planove u vezi s kampanjom za prikupljanje nezakonita konvencionalnog oružja u BiH.

Dosad su postignute značajne koristi zahvaljujući bliskoj suradnji i koordinaciji s tim trima projektima, što je dovelo do učinkovitijih rezultata;

u Srbiji, projekt upravljanja zalihama konvencionalnog streljiva (CASM) koji financiraju Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, UNDP i OESS namijenjen je jačanju sigurnosti i zaštite unaprijed određenih mjesta skladištenja konvencionalnog streljiva te uklanjanju prijavljenog viška streljiva,

u Crnoj Gori, projekt demilitarizacije Crne Gore (MONDEM), kojim upravlja UNDP u suradnji s OESS-om, namijenjen je radu na smanjenju rizika povezanih sa suzbijanjem širenja oružja razvojem sigurne i zaštićene infrastrukture za skladištenje konvencionalnog streljiva i sustava upravljanja njime, smanjenjem rizika od eksplozija u zajednicama putem demilitarizacije koja nije štetna za okoliš, uništenjem toksičnog opasnog otpada (tekućeg raketnog goriva) i potporom reformi obrane uništenjem ograničene količine sustavâ teškog naoružanja koje je odredilo Ministarstvo obrane Crne Gore,

u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, projekt smanjenje rizika širenja oružja i streljiva s ciljem povećanja sigurnosti postojećih zaliha malog oružja i streljiva, kojim upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova, a provodi ga misija OESS-a u Skopju,

u Kosovu, projekt za smanjenje rizika od vatrenog oružja i eksploziva (FERM) (bivši KOSSAC), koji je prvotno osmišljen za smanjenje oružanog nasilja u Kosovu i povećanje sigurnosti zajednice, a za cilj ima podupiranje dionika u Kosovu u kontroli rasprostranjenog nezakonitog posjedovanja i stavljanja u optjecaj SALW-a te svođenje na najmanju mjeru rizika od takvog oružja i eksplozivnih materijala upravljanjem na temelju rizika i pristupom utemeljenim na dokazima,

regionalno, Regionalna platforma za reformu sigurnosnog sektora (RSSRP), uspješno uspostavljen resurs koji pruža brze, djelotvorne i na potražnji temeljene odgovore na potrebe u pogledu vladavine prava na tehničkoj razini diljem svijeta; zahvaljujući mehanizmu brzog raspoređivanja utemeljenom na SEESAC-ovoj jedinstvenoj mreži sigurnosnih stručnjaka koji imaju iskustva u području reforme sigurnosnog sektora, RSSRP pruža prilagođenu pomoć stavljajući poseban naglasak na kontrolu SALW-a i rodnu osviještenost u sigurnosnoj politici.

SEESAC redovito održava veze s OESS-om, NATO-om, Europolom, EMPACT-om i Interpolom te s drugim relevantnim akterima u svrhu osiguravanja komplementarnosti djelovanja, pravodobnosti intervencija i troškovne učinkovitosti u uporabi resursa.

3.   Opis projekta

Nova faza projekta SEESAC nadovezat će se na postignuća ostvarena u okviru Odluke 2013/730/ZVSP te će biti komplementarna s Odlukom (ZVSP) 2016/2356.

Usredotočit će se na tri glavna područja pri čemu će se sačuvati holistički pristup traženju rješenja za prijetnje koje SALW predstavlja u regiji. U tim trima područjima radi se na strateško-političkoj razini kao i na operativnim aspektima te se time izravno pomažu sve razine kontrole SALW-a s naglaskom na bliskoj koordinaciji regionalnog pristupa za provedbu Plana, jačanju kapaciteta za usklađivanje zakonodavstva o nadzoru naoružanja te doprinoseći boljem razumijevanju kapaciteta za suzbijanje nezakonitog trgovanja koje se odnosi na Ukrajinu i Bjelarus.

Posebno, rezultati projekta bit će sljedeći:

koordinirana provedba Plana za održivo rješavanje nezakonita posjedovanja i zlouporabe SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu,

potpora pružena za potpuno usklađivanje zakonodavstva o nadzoru naoružanja tijela vlasti na zapadnom Balkanu s regulatornim okvirom Unije i drugim međunarodnim obvezama i normizacijom u cijeloj regiji,

suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem na zapadnom Balkanu, u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu putem procjene kapaciteta i tehničke pomoći tijelima kaznenog progona i granične policije.

Strategija projekta temelji se na jedinstvenom pristupu SEESAC-a kojim se potiče izgradnja povjerenja i suradnje u regiji kao preduvjeta za ostvarenje konkretne i mjerljive korjenite promjene. Posebno, pokazalo se da na regionalnoj razini različiti procesi suradnje koje olakšava SEESAC, a koji obuhvaćaju i oblikovatelje politika i stručnjake na operativnoj razini, predstavljaju ključan element u osiguravanju poticajnog i konkurentnog okružja za prijenos znanja, razmjenu stručnog znanja i dijeljenje informacija. To je dovelo ne samo do povećanja kapaciteta u regiji, nego, što je još važnije, do gradnje povjerenja i uspostave izravne suradnje među institucijama i pojedinim stručnjacima čime se, među ostalim, omogućila izrada Plana. Zauzvrat se u ozračju profesionalnog povjerenja omogućuje napredak na nacionalnoj razini u odnosu na pitanja kojima je ovaj Plan posvećen. Osim toga, zahvaljujući pristupu regionalne suradnje regija je postala transparentnija i učinkovitija u naporima koje ulaže u kontrolu trgovanja oružjem, zbog čega su partneri iz jugoistočne Europe među globalno najtransparentnijim državama u pogledu izvještavanja o prijenosu oružja. Stoga će se projektom nastaviti poticati regionalna suradnja kao ključan element kojim se omogućuju mjerljivi rezultati.

Geografsko područje projekta jest zapadni Balkan, a izravni korisnici projekta jesu Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Srbija i bivša jugoslavenska Republika Makedonija. Osim toga, projektom će se nastojati i dalje podupirati istočnoeuropske zemlje koje se susreću sa sličnim izazovima kontrole SALW-a, kao što su Republika Moldova, Ukrajina i Bjelarus, putem prijenosa znanja i stečenog iskustva te najbolje prakse razvijene na zapadnom Balkanu od 2001. godine.

3.1   Koordinacija provedbe Plana za održivo rješavanje nezakonita posjedovanja i zlouporabe SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu

Cilj

Osigurati djelotvornu koordinaciju provedbe Plana kod šest korisnika te pratećih šest akcijskih planova izrađenih s određenim ciljevima i mjerenih s pomoću ključnih pokazatelja uspješnosti. Napredak će se mjeriti s pomoću mehanizma za praćenje, ocjenu i izvješćivanje o postignutim rezultatima ostvarenima u provedbi Plana i akcijskih planova partnerâ za njegovo izvršenje.

Opis

Partneri sa zapadnog Balkana ponovno su na sastanku na vrhu o zapadnom Balkanu u Londonu 9. srpnja 2018. potvrdili zajedničku odlučnost i jaču predanost da se stane na kraj nezakonitom posjedovanju i zlouporabi vatrenog oružja te trgovanju njime putem potvrde Plana. Regionalni Plan razvijen primjenom temeljita savjetodavnog postupka te uz potporu SEESAC-a dopunjuje postojeće aktivnosti Unije usmjerene na suzbijanje te prijetnje, a posebno Akcijski plan 2015. - 2019., Zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika o elementima za strategiju EU-a za suzbijanje nezakonitog vatrenog oružja te SALW-a i pripadajućeg streljiva te Europolov rad u okviru EMPACT-a u regiji. Plan svjedoči o konsenzusu koji je postignut među svim dionicima u regiji u pogledu trenutačnih izazova, ukupnih ciljeva koje treba ostvariti i vremenskog okvira za djelovanja koja treba poduzeti. Njime se pruža sveobuhvatna platforma za ostvarivanje zajednički dogovorenih ključnih pokazatelja uspješnosti na strateškoj, političkoj i operativnoj razini. Rad na toj sastavnici kao takav dovest će do djelotvorne koordinacije provedbe Plana na regionalnoj razini, prilagođene potpore povjerenstvima za SALW i relevantnim tijelima vlasti u provedbi njihovih akcijskih planova u pogledu Plana, periodičnog praćenja i ocjene napretka u odnosu na zajednički dogovorene ključne pokazatelje uspješnosti te do boljeg razumijevanja kapaciteta korisnika za provedbu mjera u okviru funkcionalnih područja Plana.

Konkretno, projektom se predviđa koordinacija provedbe Plana s pomoću:

formalnih regionalnih sastanaka za koordinaciju Plana s naglaskom na sagledavanju napretka i razmjeni informacija,

pružanja stručne i tehničke potpore lokalnim sastancima za koordinaciju Plana kojima se prati provedba akcijskih planova partnerâ,

izrade polugodišnjih izvješća o praćenju i ocjeni radi dokumentiranja napretka, izazova i potreba u provedbi Plana na temelju zajednički dogovorenih ključnih pokazatelja uspješnosti,

evaluacije u sredini programskog razdoblja provedbe akcijskih planova Plana, uključujući procjenu kapaciteta šest korisnika u pogledu kontrole SALW-a,

aktivnosti u pogledu informiranja o Planu i vidljivosti Plana (uključujući uspostavu internetske platforme, sudjelovanje dionika i podizanje svijesti).

Rezultati/pokazatelji provedbe projekta:

organizacija najviše šest regionalnih sastanaka za koordinaciju Plana,

omogućivanje pregleda ostvarenog napretka, razmjene informacija, prijenosa znanja i normizacije,

organizacija lokalnih koordinacijskih sastanaka (ukupno najviše 36),

izrada polugodišnjih izvješća o praćenju i ocjeni (najviše šest),

evaluacija u sredini programskog razdoblja uključujući procjenu kapaciteta pripremljenu za šest korisnika Plana,

uspostava internetske platforme kako bi se osiguralo odgovarajuće informiranje o Planu te njegova vidljivost.

3.2   Potpora tijelima vlasti na zapadnom Balkanu u potpunom usklađivanju njihova pravnog okvira iz područja nadzora naoružanja s regulatornim okvirom Unije i drugim povezanim međunarodnim obvezama i normama u cijeloj regiji

Cilj

Ovom će se sastavnicom pružiti sveobuhvatna tehnička potpora razvoju i provedbi čvrstog pravnog okvira u pogledu kontrole SALW-a koji je u potpunosti usklađen i dosljedan s pravnim okvirom Unije i drugim međunarodnim sporazumima i normama.

Opis

Prvim ciljem Plana želi se osigurati da je zakonodavstvo iz područja nadzora naoružanja na zapadnom Balkanu uspostavljeno te u potpunosti usklađeno s regulatornim okvirom Unije i drugim međunarodnim obvezama do 2023. Postoji razvidna i hitna potreba za zakonodavnim i regulatornim okvirom u području kontrole SALW-a/vatrenog oružja na zapadnom Balkanu kojim bi se djelotvorno uredio nadzor naoružanja i olakšao odgovor na relevantne prijetnje. Time će se omogućiti usklađenost zakonâ i postupaka iz područja nadzora naoružanja među zemljama zapadnog Balkana te normizacija postupaka i prakse u vezi s kontrolom SALW-a/vatrenog oružja. Takvom bi se normizacijom omogućilo uklanjanje prepreka kojima se tijela kaznenog progona i pravosudna tijela sprečavaju u izravnoj suradnji, razmjeni informacija i provedbi zajedničkih ili paralelnih istraga. Ujedno bi se omogućio bolji i djelotvorniji odgovor na prijetnje u vezi s vatrenim oružjem na nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Usto, s obzirom na to da u zakonodavnim i političkim okvirima kojima se uređuje kontrola SALW-a u jugoistočnoj Europi rodna perspektiva često nije prepoznata niti primjereno zastupljena, zbog čega su nastojanja u pogledu nadzora naoružanja manje učinkovita u pružanju sigurnosti svim građanima, bilo da je riječ o ženama, muškarcima, djevojčicama ili dječacima, projektom će se doprinijeti integriranju rodne perspektive u zakonodavstvo iz područja nadzora naoružanja.

Na temelju stručne potpore pružene tijelima vlasti u regiji provedbom Odluke 2013/730/ZVSP, ovom sastavnicom poduprijet će se tijela vlasti u regiji s ciljem: omogućavanja boljeg razumijevanja općeg stanja i nedostataka pravnih okvira koji su na snazi kod šest korisnika; osiguravanja tehničke potpore radi potpunog usklađivanja s regulatornim okvirom Unije te drugim međunarodnim sporazumima i standardima, izrađivanje prilagođenih nacionalnih i regionalnih tematskih radionica; ažuriranja zbirke regionalnih zakona o naoružanju; provođenje pregleda zakonskog okvira korisnika projekta u pogledu roda kako bi se osiguralo da se u politikama kojima se uređuje nadzor naoružanja spominju veze između SALW-a i roda te nastavljanje programa mentorstva za pitanja roda (Gender Coach Programme). Djelovanjem će se ujedno pružiti potpora jačanju kapaciteta povjerenstava za SALW za informiranje i zagovaranje putem osposobljavanja u pogledu razvoja medijske strategije.

To će se odvijati na sljedeći način:

razvojem procjene i analize nedostataka pravnih okvira za kontrolu SALW-a koje imaju partneri te razine njihove usklađenosti sa zakonodavstvom Unije i međunarodnim zakonodavstvom, kao i razine standardizacije postupaka u regiji,

pružanjem potpore normizaciji i usklađivanju zakonodavstva s pomoću trajne i savjetodavne potpore na zahtjev te organizacijom tematskih radionica o zakonima, propisima i kaznenim zakonima o naoružanju na regionalnoj i nacionalnoj razini,

ažuriranjem zbirke regionalnih zakona o naoružanju koja će služiti kao referentni vodič za zakonodavstvo o kontroli SALW-a/vatrenog oružja u toj regiji,

provođenjem pregleda zakonskog okvira u pogledu roda i nastavkom programa mentorstva za pitanja roda,

osposobljavanjem u području razvoja medijske strategije.

Rezultati/pokazatelji provedbe projekta:

procjena i analiza nedostataka (6) izvješća o pravnom okviru za svakog korisnika,

održane najviše triju regionalnih radionica i šest tematskih radionica za korisnike,

pruženo stručno znanje na zahtjev u pogledu ažuriranja zakonodavstva i politika,

ažurirana zbirka zakona o naoružanju, prevedena na sve relevantne jezike regije,

izvješćâ o pregledu pravnog okvira iz područja naoružanja u pogledu roda (šest izvješća),

program mentorstva za pitanja roda s dvoje voditelja povjerenstava za SALW,

razvoj medijske strategije i osposobljavanje u tom području.

3.3   Suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem na zapadnom Balkanu, u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu putem procjene kapaciteta i tehničke pomoći tijelima kaznenog progona i granične policije

Cilj

Smanjiti prijetnju koju predstavlja nezakonito trgovanje vatrenim oružjem jačanjem kapaciteta tijela kaznenog progona i granične policije radi daljnjeg prikupljanja, analize i dijeljenja informacija.

Opis

Ovom će se sastavnicom procijeniti kapaciteti regionalnih tijela vlasti u izvršavanju i preventivnih i represivnih aktivnosti potrebnih za uspješno utvrđivanje, onemogućavanje i suzbijanje nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem, streljivom i eksplozivima iz njihovih jurisdikcija i kroz njih. Pomoć će biti usmjerena na podrobnu procjenu potreba graničnih tijela i kaznene policije u ljudskim resursima i opremi koji su potrebni za primjereno funkcioniranje i uspješnu izvedbu. Pilot-projekt provest će se s ciljem uspostave mreže balističkih podataka jugoistočne Europe – troškovno učinkovite operativne strukture za razmjenu balističkih podataka izravno povezane s Europolom, oblikovane za automatizaciju prikupljanja i razmjene iskoristivih balističkih podataka o postojećem prekograničnom kriminalu u vezi s vatrenim oružjem, sprječavanja daljnjih kaznenih djela i poboljšanja strateškog pregleda prirode i obrazaca kaznenih djela počinjenih vatrenim oružjem.

Predložene aktivnosti blisko će se koordinirati s postojećim djelovanjima koja Unija podupire u jugoistočnoj Europi te će ih dopuniti, a posebno ciklus politike EU-a u području teškog i organiziranog međunarodnog kriminala i operativne akcijske planove EMPACT-a za vatreno oružje, te aktivnosti Europola, Frontexa i Interpola. Konačno, aktivnostima u okviru ove sastavnice doprinijet će se provedbi Akcijskog plana 2015. - 2019.

Dodatno, na temelju uspješnog pristupa u pogledu uključivanja tijela vlasti Republike Moldove, Ukrajine i Bjelarusa u postupke regionalne suradnje koji su u tijeku u jugoistočnoj Europi već je utvrđen niz potreba u pogledu kontrole SALW-a. U interesu povećanja kapaciteta tijela za kontrolu SALW-a u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu za borbu protiv kriminala općenito te posebno širenja SALW-a/vatrenog oružja i trgovanja njima, tom će se sastavnicom procijeniti ključna područja kontrole SALW-a u tim jurisdikcijama čime će se otvoriti put za ciljane intervencije u pogledu prijetnje koju predstavlja nezakonito trgovanje SALW-om.

Glavne predviđene aktivnosti:

procjena potreba službi granične policije i kriminalističke policije zapadnog Balkana za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem,

nadovezivanje na trenutačan rad na uspostavi FFP-ova putem praktične potpore kapacitetima za razmjenu informacija, posebice u pogledu balističkih dokaza, te nabave specijalizirane opreme kojom se podupiru FFP-ovi,

procjena kapaciteta Republike Moldove, Ukrajine i Bjelarusa za odabrane aspekte kontrole SALW-a, streljiva i eksploziva, kao i suzbijanje nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem s naglaskom na, među ostalim, pravnim i političkim okvirima, kapacitetima fizičke zaštite zaliha i upravljanja njima, nadzoru granica, odgovoru kriminalističke policije i pravosudnih tijela na zlouporabu vatrenog oružja i trgovanje njime. Podrobnom analizom utvrdit će se mogućnosti, prijetnje i izazovi te preporučiti moguće ciljane intervencije za uklanjanje prijetnje koju predstavlja nezakonito trgovanje SALW-om.

Rezultati/pokazatelji provedbe projekta:

procjena potreba službi granične policije i kriminalističke policije zapadnog Balkana za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem,

ojačan kapacitet balističkih stručnjaka i istražitelja radi rješavanja pitanja prekograničnog kriminala povezanoga s vatrenim oružjem,

proveden pilot-projekt o operativnoj strukturi za razmjenu balističkih podataka,

procjena kapaciteta Republike Moldove, Ukrajine i Bjelarusa za odabrane aspekte kontrole SALW-a uz utvrđene ciljane intervencije.

4.   Korisnici

Izravni korisnici projekta bit će institucije nadležne za kontrolu SALW-a na zapadnom Balkanu. Tijela vlasti nadležna za unutarnje poslove, službe policije, službenici graničnog nadzora te carinska tijela Republike Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Srbije, bivše jugoslavenske republike Makedonije i Republike Moldove imat će koristi od razvoja kapaciteta, unaprjeđenja znanja, poboljšanih postupaka te specijalizirane troškovno učinkovite opreme koji su potrebni za politički, operativni i tehnički napredak u kontroli SALW-a. Konačno, povjerenstva za SALW i druge institucije nadležne za kontrolu SALW-a u jugoistočnoj Europi imat će koristi od osposobljavanja i dijeljenja informacija kao i od regionalne suradnje. Osim toga, ključne institucije zadužene za kontrolu SALW-a u Republici Moldovi, Ukrajini i Bjelarusu imat će koristi od boljeg razumijevanja prijetnje od nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem i ciljanog prijenosa znanja.

Predložene aktivnosti u potpunosti su u skladu s Planom te prioritetima partnerâ za kontrolu SALW-a te su ih potvrdila nadležna tijela partnerâ za kontrolu SALW-a, pokazujući njihovo prihvaćanje projekta te predanost ostvarenju rezultata projekta.

Opće stanovništvo zemalja zapadnog Balkana, jugoistočne Europe i Unije koje je izloženo riziku od značajnog širenja SALW-a imat će koristi od ovog projekta kako se taj rizik bude smanjivao.

5.   Vidljivost Unije

SEESAC poduzima odgovarajuće mjere kako bi javnost znala da djelovanje financira Unija. Takve će se mjere provoditi u skladu s Priručnikom Komisije za komunikacije i vidljivost za vanjsko djelovanje Europske unije. SEESAC će stoga osigurati vidljivost doprinosa Unije primjerenim brendiranjem i oglašavanjem, isticanjem uloge Unije, osiguravanjem transparentnosti njezina djelovanja i podizanjem svijesti o razlozima za odluku, kao i o potpori Unije za odluku te rezultatima te potpore. Na materijalu koji će nastati kao rezultat projekta zastava Europske unije bit će prikazana na vidljivom mjestu u skladu sa smjernicama Unije za pravilnu upotrebu i reproduciranje zastave.

Budući da se planirane aktivnosti uvelike razlikuju po području primjene i naravi, upotrebljavat će se niz promidžbenih alata, uključujući tradicionalne medije, internetske stranice, društvene medije i informativno-promidžbene materijale, među ostalim informativnu grafiku, letke, biltene, izjave za medije i ostalo prema potrebi. Publikacije, javne manifestacije, kampanje, oprema i građevinski radovi, ostvareni javnom nabavom u okviru ovog projekta, primjereno će se označiti. Kako bi se dodatno pojačao učinak podizanja svijesti među različitim nacionalnim vladama i javnošću, međunarodnom zajednicom te lokalnim i međunarodnim medijima, cilj je svakoj se ciljnoj projektnoj skupini obratiti primjerenim jezikom. Poseban naglasak stavit će se na prisutnost u novim medijima i na internetu.

6.   Trajanje

Na temelju iskustva u provedbi odluka 2010/179/ZVSP i 2013/730/ZVSP te uzimajući u obzir regionalno područje primjene projekta, broj korisnika te broj i složenost planiranih aktivnosti, vremenski okvir za provedbu iznosi 36 mjeseci.

7.   Opća strategija

Tehnička provedba ovog djelovanja povjerena je UNDP-u, koji djeluje u ime SEESAC-a, regionalne inicijative koja djeluje u okviru mandata UNDP-a i RCC-a. SEESAC je izvršno tijelo Regionalnoga provedbenog plana za suzbijanje širenja SALW-a te kao takav djeluje kao središnja točka za sva pitanja u vezi sa SALW-om u regiji jugoistočne Europe, uključujući olakšavanje koordinacije provedbe regionalnog Plana.

UNDP, djelujući u ime SEESAC-a, imat će opću nadležnost nad provedbom projektnih aktivnosti i odgovornost za provedbu projekta. Trajanje projekta iznosi tri godine (36 mjeseci).

8.   Partneri

SEESAC će djelovanje provoditi u bliskoj suradnji s povjerenstvima za SALW te tijelima vlasti nadležnim za unutarnje poslove Albanije, BiH-a, Kosova, Crne Gore, Srbije, bivše jugoslavenske republike Makedonije i Republike Moldove te relevantnim institucijama u Ukrajini i Bjelarusu. Ostale institucije bit će blisko uključene, u skladu s uspostavljenim holističkim pristupom kontroli SALW-a koji uključuje više dionika.

9.   Izvješćivanje

Izvješćivanjem, kako opisnim tako i financijskim, obuhvaća se cjelokupno djelovanje kako je opisano u relevantnom sporazumu o utvrđenom doprinosu i njemu priloženom proračunu, neovisno o tome financira li Komisija to djelovanje u potpunosti ili ga sufinancira.

Opisna izvješća o napretku podnose se tromjesečno, kako bi se zabilježio i pratio napredak prema ostvarenju ključnih rezultata.

10.   Procijenjeni proračun

Ukupni procijenjeni trošak projekta koji financira Unija iznosi 4 002 587,52 EUR.


(1)  Akcijski plan protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem između EU-a i regije jugoistočne Europe za razdoblje od 2015. do 2019.; zaključci Vijeća o provedbi ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala 2018.–2021. – EMPACT za vatreno oružje.


20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/24


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2018/1789

od 19. studenoga 2018.

o potpori suzbijanju nezakonite trgovine malim i lakim oružjem te njegova širenja u državama članicama Lige arapskih država

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Europsko vijeće donijelo je 16. prosinca 2005. Strategiju EU-a za suzbijanje nezakonitog gomilanja malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima („Strategija EU-a za SALW”), naknadno revidiranu 2018., čime su utvrđene smjernice za djelovanje Unije u području malog i lakog oružja („SALW”). U Strategiji EU-a za SALW navedeno je da će Unija primarno pružati potporu regionalnim inicijativama za suzbijanje nezakonitog SALW-a i pripadajućeg streljiva uz pružanje financijske i tehničke potpore regionalnim i nacionalnim organizacijama nadležnima za provedbu relevantnih regionalnih instrumenata.

(2)

Europska komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) predstavili su 13. lipnja 2018. Zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću o elementima za strategiju EU-a protiv nezakonitog vatrenog oružja, SALW-a i pripadajućeg streljiva naslovljenu „Osiguravanje oružja, zaštita građana”.

(3)

Programom održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda (UN), koji je donesen 25. rujna 2015., potvrđeno je da se održivi razvoj ne može ostvariti bez mira i sigurnosti te da su nezakoniti tokovi oružja među čimbenicima kojima se potiču nasilje, nesigurnost i nepravda.

(4)

U svojem Programu za razoružanje naslovljenom „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti”, koji je pokrenut 24. svibnja 2018., glavni tajnik UN-a poziva na uključiv, integriran i angažiran pristup kontroli malog oružja na razini zemalja, a u nekim situacijama i na podregionalnoj razini.

(5)

Na trećoj konferenciji UN-a o preispitivanju napretka u provedbi Akcijskog programa za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonitog trgovanja malim i lakim oružjem u svim njegovim aspektima („Akcijski program UN-a”), koja se održala u lipnju 2018., države članice UN-a obvezale su se na jačanje, prema potrebi, partnerstava i suradnje na svim razinama u sprečavanju i suzbijanju nezakonitog trgovanja SALW-om, a osobito u pogledu granične kontrole; upravljanja zalihama i njihove sigurnosti; uništavanja i uklanjanja; označivanja, vođenja evidencije i praćenja; te nezakonitog posredovanja. One su se također obvezale na jačanje suradnje s relevantnim podregionalnim i regionalnim organizacijama u jačanju provedbe Akcijskog programa UN-a i Međunarodnog instrumenta za praćenje.

(6)

Liga arapskih država („Arapska liga”) regionalna je organizacija koja okuplja sve arapske zemlje u svrhu promicanja i jačanja suradnje među svojim članicama.

(7)

Unija i Arapska liga uspostavile su 2016. strateški dijalog EU-a i Lige arapskih država te osnovali niz radnih skupina.

(8)

Radna skupina o oružju za masovno uništenje i kontroli oružja uspostavljena u okviru strateškog dijaloga definirala je prioritetna područja za potencijalnu konkretnu suradnju,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   U svrhu pružanja potpore državama članicama Arapske lige u njihovoj nacionalnoj provedbi Akcijskog programa UN-a i Međunarodnog instrumenta za praćenje, Unija će nastojati ostvariti sljedeće ciljeve:

održiva izgradnja nacionalnih kapaciteta država članica Arapske lige radi suzbijanja nezakonitog širenja SALW-a, borbe protiv terorizma i poboljšanja sigurnosti u situacijama nakon sukoba uz potpuno poštovanje međunarodnih standarda ljudskih prava;

održiva izgradnja regionalnih kapaciteta Arapske lige za svladavanje tih istih izazova;

jačanje nacionalne kontrole država članica Arapske lige nad SALW-om u ključnim fazama njegova životnog ciklusa;

poboljšanje razmjene najbolje prakse i stečenih iskustava.

2.   Radi postizanja ciljeva iz stavka 1. Unija ovom Odlukom podupire mjere u sljedećim područjima:

kontrola međunarodnog prijenosa SALW-a (suzbijanje nezakonitih tokova oružja);

utvrđivanje i suzbijanje izvora nezakonitog malog oružja (izgradnja kapaciteta tijelâ za izvršavanje zakonodavstva);

druge mjere koje se odnose na kontrolu nad malim oružjem, uključujući upravljanje zalihama, kontrolu s njime povezane robe i sigurnost;

razoružanje, demobilizacija i reintegracija;

pružanje relevantnih informacija o nezakonitom SALW-u i pojačana kontrola nad SALW-om.

3.   Detaljan opis projekta iz stavaka 1. i 2. naveden je u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

1.   Visoki predstavnik odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2.   Tehničku provedbu projekta iz članka 1. izvodi centar Small Arms Survey („SAS”), koji predstavlja Sveučilišni institut za međunarodne i razvojne studije, uz pomoć Međunarodne organizacije kriminalističke policije (Interpol) i Svjetske carinske organizacije (WCO) te u bliskoj suradnji s Tajništvom Arapske lige.

3.   SAS, uz pomoć Interpola i WCO-a, obavlja svoje zadaće pod odgovornošću Visokog predstavnika. Visoki predstavnik u tu svrhu sklapa potrebne dogovore s SAS-om.

Članak 3.

1.   Financijski referentni iznos za provedbu projekta koji financira Unija iz članka 1. iznosi 2 858 550 EUR.

2.   Rashodima koji se financiraju iz referentnog iznosa navedenog u stavku 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na proračun Unije.

3.   Komisija nadzire ispravnost upravljanja rashodima iz stavka 2. U tu svrhu ona sklapa potreban sporazum s SAS-om. Sporazumom se utvrđuje da SAS mora osigurati vidljivost doprinosa Unije, u skladu s njegovim opsegom.

4.   Komisija nastoji sklopiti sporazum iz stavka 3. u najkraćem roku nakon stupanja na snagu ove Odluke. Ona obavješćuje Vijeće o svim poteškoćama u tom procesu i o datumu sklapanja sporazuma.

Članak 4.

1.   Visoki predstavnik izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na osnovi redovitih tromjesečnih izvješća koje priprema SAS. Ta su izvješća temelj za evaluaciju koju provodi Vijeće.

2.   Komisija izvješćuje o financijskim aspektima projekta iz članka 1.

Članak 5.

1.   Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2.   Ova Odluka prestaje važiti 24 mjeseca od dana sklapanja sporazuma iz članka 3. stavka 3. Međutim, ona prestaje važiti šest mjeseci od dana njezina stupanja na snagu ako se u tom razdoblju ne sklopi nikakav sporazum.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2018.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI


PRILOG

Suzbijanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem te njegova širenja u državama članicama Lige arapskih država (2018. – 2020.)

1.   Kontekst i obrazloženje za potporu u okviru ZVSP-a

Ovaj će se projekt temeljiti na prethodnim naporima Lige arapskih država („Arapska liga”) i Unije kako bi se pomoglo državama članicama Arapske lige u suzbijanju nezakonitog malog i lakog oružja („SALW”) u arapskoj regiji. Iskorjenjivanje nezakonitog malog oružja u arapskoj regiji ključno je za smanjivanje svih oblika nasilja te promicanje održivog razvoja i blagostanja u skladu s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN), i u arapskoj regiji i u susjednim regijama, uključujući Europu.

Konkretnije, cilj je projekta jačanje kapaciteta država članica Arapske lige za provedbu Akcijskog programa UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonitog trgovanja malim i lakim oružjem u svim njegovim aspektima („Akcijski program UN-a”) i Međunarodnog instrumenta za praćenje u skladu s prioritetima i potrebama koje su utvrdile države članice Arapske lige. Normativni okvir projekta obuhvaća i Program održivog razvoja do 2030., a posebno cilj 16.4. Ovisno o preferencijama države članice Arapske lige koja je domaćin, Protokol UN-a o vatrenom oružju i Ugovor o trgovini oružjem također bi mogli poslužiti kao referentne točke za nastojanja na izgradnji kapaciteta povezane s projektom (kontrola izvoza/uvoza, sprečavanje preusmjeravanja itd.).

2.   Ciljevi projekta i dugoročna održivost

Osnovni je cilj projekta održivo jačanje kapaciteta država članica Arapske lige za provedbu Akcijskog programa UN-a i Međunarodnog instrumenta za praćenje, među ostalim u svrhu suzbijanja nezakonitog malog oružja i terorizma, u skladu s prioritetima i potrebama koje su utvrdile države članice Arapske lige. Kako bi se to postiglo, glavni su ciljevi projekta sljedeći:

(a)

održiva izgradnja nacionalnih kapaciteta država članica Arapske lige radi suzbijanja nezakonitog širenja SALW-a, borbe protiv terorizma i poboljšanja sigurnosti u situacijama nakon sukoba;

(b)

održiva izgradnja regionalnih kapaciteta Arapske lige za svladavanje tih istih izazova;

(c)

jačanje nacionalne kontrole država članica Arapske lige nad SALW-om u ključnim fazama njegova životnog ciklusa;

(d)

poboljšanje razmjene najbolje prakse i stečenih iskustava.

Savjetovanjem sa državama članicama Arapske lige pokazuje se da one traže pomoć i potporu u određenim područjima, pri čemu je glavni naglasak na izgradnji nacionalnih kapaciteta za suzbijanje nezakonitih tokova oružja (vidjeti odjeljak 3. za više detalja). Svi sastavni dijelovi projekta, uključujući one koji se odnose na procjenu potreba i evaluaciju nakon provedbe, zapravo su osmišljeni kako bi se osiguralo da se projektom osiguraju održivi kapaciteti svim predviđenim korisnicima, odnosno državnim institucijama i službenicima u državama članicama Arapske lige, kao i Tajništvu Arapske lige (Odjel za kontrolu nad oružjem i razoružanje).

3.   Opis djelovanja

Projekt Unije za suzbijanje nezakonite trgovine SALW-om i njegova širenja u državama članicama Arapske lige (2018. – 2020.) osmišljen je kako bi se odgovorilo na potrebe koje su države članice Arapske lige izrazile u sljedećim prioritetnim područjima:

Područje 1.:

Kontrola međunarodnog prijenosa SALW-a (suzbijanje nezakonitih tokova oružja)

1.1.   Izdavanje dozvola za izvoz/uvoz/provoz i kontrola (procjena rizika itd.);

1.2.   Sprečavanje preusmjeravanja SALW-a neovlaštenim primateljima;

1.3.   Otkrivanje SALW-a i njegovih dijelova tijekom inspekcije prevezene robe i tereta (inspekcijske metode, tehnike i oprema itd.);

Područje 2.:

Utvrđivanje i suzbijanje izvora nezakonitog malog oružja (izgradnja kapaciteta tijelâ za izvršavanje zakonodavstva)

2.1.   Kontrola kopnenih, zračnih i pomorskih granica, uključujući prijenos tehnologije;

2.2.   Označivanje, vođenje evidencije i praćenje;

2.3.   Dodatne tehnike i metode za istraživanje i inspekciju oružja (primjena balističkih informacija, identifikacija/suzbijanje krijumčarskih ruta i metoda itd.);

Područje 3.:

Druge mjere koje se odnose na kontrolu nad malim oružjem

3.1.   Upravljanje zalihama i njihova sigurnost;

Područje 4.:

Razoružanje, demobilizacija i reintegracija

4.1.   Razmjena stručnog mišljenja, najboljih praksi i stečenih iskustava u kontekstu razoružanja, demobilizacije i reintegracije

4.2.   Pomoć u izradi nacionalnih programa razoružanja, demobilizacije i reintegracije

4.3.   Drugi oblici potpore državama članicama Arapske lige tijekom faze nakon sukoba

Važno je napomenuti da je ovo područje, iako ga je zatražilo nekoliko država članica Arapske lige, u načelu naišlo na manje interesa od drugih područja navedenih u ovom odjeljku. Stoga se on u projektu ne ističe.

Područje 5.:

Pružanje relevantnih informacija o nezakonitom SALW-u i pojačana kontrola nad SALW-om

5.1.   Evaluacija zakona i drugih propisa država članica Arapske lige; savjetovanje o mogućim izmjenama i revizijama;

5.2.   Prijevod relevantnih istraživanja, objavljenih studija i drugih dokumenata na arapski jezik.

Radi zadovoljavanja gore navedenih potreba, projekt će obuhvaćati sljedeće elemente:

1.

regionalnu koordinaciju: početni sastanak u Kairu

2.

podregionalnu koordinaciju: podregionalne radionice

3.

misije procjene

4.

osposobljavanje unutar zemlje

5.

zakonodavnu pomoć

6.

pružanje informacija na arapskom jeziku

7.

regionalnu koordinaciju: završni sastanak u Kairu

8.

praćenje i evaluaciju projekta (uključujući financijsku reviziju).

3.1.   Regionalna koordinacija: početni sastanak u Kairu

3.1.1.   Cilj: podizanje razine svijesti o projektu, uspostavljanje kontakta s državama članicama Arapske lige i početak utvrđivanja specifičnih potreba zemalja (procjena početnih potreba) (prioritetna područja od 1. do 5.).

3.1.2.   Aktivnosti: jednotjedni početni sastanak u Kairu koji pokriva sve aspekte projekta (prioritetna područja od 1. do 5.), namijenjen višim službenicima država članica Arapske lige i osoblju Arapske lige odgovornom za pitanja povezana s projektom.

3.1.3.   Rezultati djelovanja: uspostavljanje kontakta s državama članicama Arapske lige; utvrđivanje specifičnih potreba zemalja; izrada sažetog izvješća sa sastanka.

3.2.   Podregionalna koordinacija: podregionalne radionice

3.2.1.   Cilj: omogućiti državama članicama Arapske lige da na podregionalnoj razini razmijene iskustva i dobre prakse te utvrde prioritete u provedbi u područjima povezanima s projektom (prioritetna područja od 1. do 4.).

3.2.2.   Aktivnosti: jednotjedne radionice koje se održavaju otprilike sredinom razdoblja projekta u trima različitim podregijama (okvirno: Magreb, arapski Sahel i istočna Afrika; Mašrek; Arapski poluotok i Irak) (ukupno tri tjedna). Koje će države članice Arapske lige sudjelovati na pojedinim radionicama utvrdit će se na početnom sastanku u Kairu (točka 3.1) ili ubrzo nakon njega.

3.2.3.   Rezultati djelovanja: razmjena iskustava i dobre prakse u područjima koja se odnose na projekt; utvrđivanje prioriteta provedbe; izrada sažetog izvješća s radionica.

3.3.   Misije procjene

3.3.1.   Cilj: utvrđivanje specifičnih potreba zemalja te priprema za daljnje osposobljavanje i pomoć unutar zemlje (prioritetna područja od 1. do 5.).

3.3.2.   Aktivnosti: terenski posjeti državama članicama Arapske lige koje su zatražile pomoć.

3.3.3.   Rezultati djelovanja: dovršetak misija procjene; izrada kratkog izvješća za svaku misiju, koje je povjerljivo i dostupno samo državi članici Arapske lige koja je domaćin, i čiji je cilj utvrđivanje njezinih specifičnih potreba (utvrđivanje postojećih politika i mjera, normativnih ili drugih nedostataka te prepreka uklanjanju tih nedostataka).

3.4.   Osposobljavanje unutar zemlje

3.4.1.   Cilj: izgradnja održivih kapaciteta za kontrolu nad malim oružjem u državi članici Arapske lige koja je domaćin, u skladu s interesima i potrebama te države (prioritetna područja od 1. do 4.).

3.4.2.   Aktivnosti

Tečajevi osposobljavanja unutar zemlje za države članice Arapske lige koje traže pomoć. Tečajevi osposobljavanja mogli bi biti od koristi svim 22 državama članicama Arapske lige (jedan tjedan po državi) ili manjem broju država članica Arapske lige (višestruki posjeti tim državama; npr. dvotjedno osposobljavanje za 11 država članica Arapske lige).

Svaki jednotjedni tečaj osposobljavanja obuhvaćat će: (a) dan otvaranja tijekom kojeg se više vladine službenike uvodi u sve aspekte projekta koji su od interesa/važnosti za državu članicu Arapske lige; (b) dvodnevno osposobljavanje upravitelja na terenu (projektni stručnjaci koji rade usporedno na problematičnim područjima od interesa/važnosti za državu članicu Arapske lige); (c) dvodnevno praktično osposobljavanje osoblja na terenu (projektni stručnjaci koji rade usporedno na problematičnim područjima od interesa/važnosti za državu članicu Arapske lige).

U slučaju višestrukih posjeta projektom bi se nastojalo pojačati nacionalnu odgovornost širenjem i jačanjem osposobljavanja koje se pruža tijekom prvog posjeta, osobito u područjima koja je država članica Arapske lige koja je domaćin utvrdila kao glavne prioritete.

3.4.3.   Rezultati djelovanja: učinak tečajeva osposobljavanja procjenjivao bi se da se utvrdi u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi projekta u vezi s izgradnjom kapaciteta.

3.5.   Zakonodavna pomoć

3.5.1.   Cilj: procjena zakonodavstva o malom oružju u državama članicama Arapske lige koje traže takvu pomoć; utvrđivanje mogućih zakonodavnih izmjena i revizija (prioritetna područja od 1. do 4.).

3.5.2.   Aktivnosti: teoretsko istraživanje i veza s državom članicom Arapske lige koja traži pomoć; terenski posjet (jedan tjedan); i izvješće i veza s državom članicom Arapske lige koja traži pomoć;

3.5.3.   Rezultati djelovanja: izrada kratkog izvješća, koje je povjerljivo i dostupno samo državi članici Arapske lige koja je domaćinu i kojim se utvrđuju moguće zakonodavne izmjene i revizije.

3.6.   Pružanje informacija na arapskom jeziku

3.6.1.   Cilj: ispunjenje potreba država članica Arapske lige za neovisnim i pouzdanim informacijama o malom oružju i oružanom nasilju na arapskom jeziku (prioritetno područje 5.).

3.6.2.   Aktivnosti: prijevod ključnih publikacija i dokumenata na arapski (objavljena izvješća, smjernice za najbolju praksu itd.). Primjeri bi mogli uključivati Vodič centra Small Arms Survey za UN-ov postupak s malim oružjem i pripadajuću Matricu za fizičku sigurnost i upravljanje zalihama.

3.6.3.   Rezultati djelovanja: posebni rezultati obuhvaćali bi prijevod važnih knjiga, izvješćâ i informativnih dokumenata, kao i izradu podcasta i objava na blogovima na arapskom jeziku. Takvo bi djelovanje dovelo do znatnog povećanja dostupnosti neovisnih i pouzdanih informacija o malom oružju i oružanom nasilju na arapskom jeziku.

3.7.   Regionalna koordinacija: završni sastanak u Kairu

3.7.1.   Cilj: evaluacija projekta i plan buduće suradnje (prioritetna područja od 1. od 5.).

3.7.2.   Aktivnosti: završni dvodnevni sastanak u Kairu namijenjen višim službenicima država članica Arapske lige i osoblju Arapske lige odgovornom za pitanja povezana s projektom.

3.7.3.   Rezultati djelovanja: rasprava o projektu i njegova evaluacija; izrada planova za buduću suradnju u području kontrole nad malim oružjem; izrada sažetog izvješća sa sastanka.

3.8.   Praćenje i evaluacija projekta

3.8.1.   Cilj: osigurati da projekt ispunjava svoje temeljne ciljeve i da su rashodi projekta u skladu s dogovorenim proračunom.

3.8.2.   Aktivnosti: kako bi se izmjerio utjecaj različitih sastavnica projekta, projekt će uključivati i unutarnji i vanjski mehanizam praćenja. Unutarnji mehanizam praćenja predvodit će interni stručnjak za upravljanje na temelju rezultata, uz potporu osoblja projekta. Vanjska evaluacija uključivat će zapošljavanje vanjskog evaluacijskog tima koji će prisustvovati završnom dvodnevnom sastanku u Kairu, odabrane države sudionice koje su države članice Arapske lige (najviše osam njih) i sjedišta glavnih provoditelja projekta – centar Small Arms Survey, Međunarodna organizacija kriminalističke policije i Svjetska carinska organizacija. Projekt će uključivati i financijsku reviziju u skladu sa zahtjevima Unije.

3.8.3.   Rezultati djelovanja: dovršetak procjene učinaka projekta; dovršetak financijske revizije.

4.   Provedbene agencije i partnerstva

Centar Small Arms Survey („SAS”), centar za istraživanje smješten na Sveučilišnom institutu za međunarodne i razvojne studije u Ženevi (Švicarska), bit će vodeća provedbena agencija. U provedbi projekta SAS će se posebno oslanjati na doprinose Međunarodne organizacije kriminalističke policije (Interpol) i Svjetske carinske organizacije (WCO). Interpol će imati primarnu odgovornost za prioritetna područja 2.2 i 2.3 (izgradnja kapaciteta tijelâ za izvršavanje zakonodavstva), a WCO za prioritetna područja 1. i 2.1 (kontrole međunarodnog prijenosa, uključujući granične kontrole).

SAS će, prema potrebi, podugovorno angažirati druge organizacije kako bi pomogle s drugim sastavnicama projekta (potencijalno uključujući sastavnicu o upravljanju zalihama i njihovoj sigurnosti). Ovisno o potrebama i preferencijama država sudionica koje su države članice Arapske lige, druge organizacije, uključujući organizacije civilnog društva, kao i određene specijalizirane agencije država Arapske lige, mogle bi također doprinijeti provedbi projekta.

Provedbene agencije također će koordinirati djelovanje s vladinim i nevladinim organizacijama koje rade u državama članicama Arapske lige i sve programe Unije koji se ondje provode, kako bi se osiguralo da sve aktivnosti poduzete u okviru projekta dopunjuju i nadograđuju postojeće inicijative.

SAS i njegovi provedbeni partneri također će poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala vidljivost projekta u skladu sa smjernicama Unije.

5.   Trajanje

Za projekt je predviđeno trajanje od 24 mjeseca. Ovisno o interesima država članica Arapske lige i raspoloživim financijskim sredstvima, produljenje projekta nakon isteka početnog dvogodišnjeg razdoblja omogućilo bi nastavak i konsolidaciju napora u izgradnji kapaciteta poduzetih u početnoj fazi projekta. Na primjer, osposobljavanje koje se pruža određenoj državi članici Arapske lige u početnoj fazi moglo bi se ponoviti, proširiti i ispitati, uz uključivanje šireg raspona osoblja, kako bi se osigurala održivost. Države članice Arapske lige kojima nije pruženo sve osposobljavanje ili zakonodavna pomoć koje su zatražile u prvoj fazi projekta mogle bi ih dobiti u drugoj fazi. Države članice Arapske lige koje su utvrdile nove potrebe ili prioritete u vezi s kontrolom nad oružjem, koje se, primjerice nadovezuju na kapacitete stečene u prvoj fazi projekta, mogle bi dobiti pomoć u tim područjima u drugoj fazi.


20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/32


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1790

оd 16. studenoga 2018.

o stavljanju izvan snage Odluke 2002/623/EZ o utvrđivanju smjernica o procjeni rizika genetski modificiranih organizama za okoliš

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7513)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (1), a posebno prvi odlomak Priloga II. toj direktivi,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije 2002/623/EZ (2) utvrđene su smjernice o ciljevima, elementima, općim načelima i metodologiji procjene rizika za okoliš iz Priloga II. Direktivi 2001/18/EZ.

(2)

Europska agencija za sigurnost hrane („EFSA”) i Europska agencija za lijekove („EMA”) donijele su novije i detaljnije smjernice o procjeni rizika genetski modificiranih organizama („GMO”) za okoliš koje sadržavaju opsežna dodatna objašnjenja o provedbi Priloga II. Direktivi 2001/18/EZ. Nakon donošenja tih detaljnijih smjernica Odluka 2002/623/EZ postupno je izgubila svoju dodanu vrijednost.

(3)

Direktivom Komisije (EU) 2018/350 (3), kojom je izmijenjena Direktiva 2001/18/EZ, ažuriran je Prilog II. Direktivi 2001/18/EZ uključivanjem i nadogradnjom strožih smjernica EFSA-e o procjeni rizika genetski modificiranih biljaka za okoliš, koje su donesene u listopadu 2010. (4), pritom uzimajući u obzir da se Prilog II. primjenjuje na sve genetski modificirane organizme, a ne samo na genetski modificirane biljke. Sama Odluka 2002/623/EZ poslužila je kao temelj za izradu smjernica EFSA-e. Stoga su odredbe Priloga II. Direktivi 2001/18/EZ sada detaljnije i više nisu potrebne smjernice utvrđene Odlukom 2002/623.

(4)

Odluku 2002/623/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(5)

Odluku 2002/623/EZ trebalo bi staviti izvan snage i radi pojednostavnjenja kako bi se smanjio broj smjernica koje subjekti i nadležna tijela moraju uzeti u obzir pri provedbi procjene rizika za okoliš u skladu s Prilogom II. Direktivi 2001/18/EZ.

(6)

Mjere navedene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 30. stavkom 1. Direktive 2001/18/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2002/623/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 106, 17.4.2001., str. 1.

(2)  Odluka Komisije 2002/623/EZ od 24. srpnja 2002. o utvrđivanju smjernica koje dopunjuju Prilog II. Direktivi 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 200, 30.7.2002., str. 22.).

(3)  Direktiva Komisije (EU) 2018/350 оd 8. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni rizika genetski modificiranih organizama za okoliš (SL L 67, 9.3.2018., str. 30.).

(4)  EFSA-ino povjerenstvo za genetski modificirane organizme (GMO); Smjernice o procjeni rizika genetski modificiranih biljaka za okoliš. EFSA Journal 2010.; 8(11):1879. [111 str.]. doi:10.2903/j.efsa.2010.1879.


20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/34


ODLUKA POLITIČKOG I SIGURNOSNOG ODBORA (ZVSP) 2018/1791

od 6. studenoga 2018.

o imenovanju zapovjednika snaga misije EU-a za vojnu misiju Europske unije za doprinos osposobljavanju oružanih snaga Malija (EUTM Mali) (EUTM Mali/2/2018)

POLITIČKI I SIGURNOSNI ODBOR,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 38.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/34/ZVSP od 17. siječnja 2013. o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju oružanih snaga Malija (EUTM Mali) (1), a posebno njezin članak 5.,

budući da:

(1)

Na temelju članka 5. stavka 1. Odluke 2013/34/ZVSP Vijeće je ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO) da donosi odgovarajuće odluke u pogledu političkog nadzora i strateškog usmjeravanja misije EUTM Mali, uključujući odluke o imenovanju budućih zapovjednika snaga misije EU-a za EUTM Mali.

(2)

PSO je 23. siječnja 2018. donio Odluku (ZVSP) 2018/135 (2) o imenovanju brigadnoga generala Enriquea MILLÁNA MARTÍNEZA zapovjednikom snaga misije EU-a za EUTM Mali.

(3)

Njemačka je 5. listopada 2018. predložila imenovanje brigadnoga generala Petera MIROWA kako bi naslijedio brigadnoga generala Enriquea MILLÁNA MARTÍNEZA kao zapovjednik snaga misije EU-a za misiju EUTM Mali od 12. studenoga 2018.

(4)

Vojni odbor EU-a 5. listopada 2018. podržao je tu preporuku.

(5)

Trebalo bi stoga donijeti odluku o imenovanju brigadnoga generala Petera MIROWA. Odluku (ZVSP) 2018/135 trebalo bi staviti izvan snage.

(6)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane. Stoga Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Brigadni general Peter MIROW imenuje se zapovjednikom snaga misije EU-a za vojnu misiju Europske unije za doprinos osposobljavanju oružanih snaga Malija (EUTM Mali) od 12. studenoga 2018.

Članak 2.

Odluka (ZVSP) 2018/135 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu 12. studenoga 2018.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. studenoga 2018.

Za Politički i sigurnosni odbor

Predsjednica

S. FROM-EMMESBERGER


(1)  SL L 14, 18.1.2013., str. 19.

(2)  Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2018/135 od 23. siječnja 2018. o imenovanju zapovjednika snaga misije EU-a za vojnu misiju Europske unije za doprinos osposobljavanju oružanih snaga Malija (EUTM Mali) (EUTM Mali/1/2018) (SL L 24, 27.1.2018., str. 1.).


20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/36


ODLUKA SUDA

od 16. listopada 2018.

o podnošenju i dostavi postupovnih akata putem aplikacije e-Curia

SUD,

uzimajući u obzir Poslovnik, a osobito njegov članak 48. stavak 4. i članak 57. stavak 8.,

budući da:

(1)

Kako bi se održao korak s razvojem komunikacijskih tehnologija, razvijena je informatička aplikacija koja omogućava podnošenje i dostavu postupovnih akata elektroničkim putem.

(2)

Navedena aplikacija, koja se temelji na sustavu elektroničke provjere identiteta koji koristi kombinaciju osobnog korisničkog imena i osobne lozinke, udovoljava zahtjevima vjerodostojnosti, cjelovitosti i povjerljivosti dokumenata koji se razmjenjuju.

(3)

S obzirom na uspjeh koji je ostvarila ta aplikacija i na pogodnosti koje ona pruža, osobito u pogledu brzine razmjene koja se tim putem ostvaruje, valja proširiti krug njezinih korisnika i omogućiti sudovima država članica da na taj način podnose odnosno primaju postupovne akte u okviru postupanja Suda povodom zahtjevâ za prethodnu odluku.

(4)

U interesu dobrog sudovanja – i isključivo za potrebe postupanja u prethodnim postupcima – ista se mogućnost mora pružiti osobama koje nisu agenti ili odvjetnici, ali su na temelju nacionalnih postupovnih pravila ipak ovlaštene zastupati stranku pred sudovima svoje države,

ODLUČUJE:

Članak 1.

Definicija

Informatička aplikacija pod nazivom „e-Curia”, zajednička sudovima koji čine Sud Europske unije, omogućava podnošenje i dostavu postupovnih akata elektroničkim putem pod uvjetima predviđenim ovom odlukom.

Članak 2.

Pristup aplikaciji

Korištenje ove aplikacije pretpostavlja otvaranje korisničkog računa i zahtijeva upotrebu osobnog korisničkog imena i osobne lozinke.

Članak 3.

Podnošenje postupovnog akta

Postupovni akt podnesen putem e-Curije smatra se izvornikom tog akta, u smislu članka 57. stavka 1. Poslovnika, ako su prilikom podnošenja upotrijebljeni osobno korisničko ime i osobna lozinka stranke ili osobe koja poduzima radnje za račun suda države članice. Upotreba tog korisničkog imena i te lozinke smatra se potpisom predmetnog akta.

Članak 4.

Prilozi i preslike

Postupovnom aktu podnesenom putem e-Curije prilažu se u njemu navedeni prilozi kao i njihov popis.

Nije potrebno podnositi ovjerene preslike akta podnesenog putem e-Curije ni njegovih mogućih priloga.

Članak 5.

Datum i sat podnošenja

Postupovni akt smatra se podnesenim, u smislu članka 57. stavka 7. Poslovnika, u trenutku kada zastupnik stranke ili osoba koja poduzima radnje za račun predmetnog suda potvrdi njegovo podnošenje.

Mjerodavno je lokalno vrijeme Velikog Vojvodstva Luksemburga.

Članak 6.

Dostava postupovnih akata

Postupovni akti, uključujući presude i rješenja, dostavljaju se putem e-Curije vlasnicima korisničkog računa e-Curia koji u predmetu zastupaju stranku ili poduzimaju radnje za račun suda države članice kao i njihovim asistentima, ako ih imaju.

Postupovni akti dostavljaju se putem e-Curije i državama članicama, drugim državama strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru i institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije koji su prihvatili takav način dostave.

Postupovni akti mogu se dostavljati i drugim načinima upućivanja koji su propisani Poslovnikom ako obujam ili priroda dokaznog elementa to nalaže odnosno kada se korištenje e-Curije pokaže tehnički nemogućim.

Članak 7.

Datum i sat dostave

Primatelje dostava iz prethodnog članka obavještava se elektroničkom poštom o svakoj dostavi koja im je upućena putem e-Curije.

Postupovni akt dostavljen je u trenutku kada primatelj zatraži pristup tom aktu. Ako pristup nije zatražen, postupovni akt smatra se dostavljenim istekom sedmog dana koji slijedi nakon dana upućivanja obavijesti o toj dostavi elektroničkom poštom.

Ako stranku zastupa više osoba ili ako je više osoba ovlašteno za poduzimanje radnji za račun suda države članice, za računanje rokova uzima se u obzir trenutak prvog ostvarenog zahtjeva za pristup.

Mjerodavno je lokalno vrijeme Velikog Vojvodstva Luksemburga.

Članak 8.

Uvjeti korištenja aplikacije

Tajnik utvrđuje uvjete korištenja e-Curije i osigurava njihovo poštovanje. Korištenje e-Curije na način koji nije u skladu s tim uvjetima može dovesti do isključivanja predmetnog korisničkog računa.

Sud poduzima mjere potrebne za zaštitu e-Curije od svake zloupotrebe ili zlonamjernog korištenja.

Korisnika se porukom elektroničke pošte obavještava o svakoj mjeri poduzetoj na temelju ovog članka kojom ga se onemogućava u korištenju njegova korisničkog računa.

Članak 9.

Stavljanje izvan snage

Ovom odlukom stavlja se izvan snage i zamjenjuje Odluka Suda od 13. rujna 2011. o podnošenju i dostavi postupovnih akata putem aplikacije e-Curia (1).

Članak 10.

Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon njezine objave u Službenom listu Europske unije.

U Luxembourgu 16. listopada 2018.

A. CALOT ESCOBAR

Tajnik

K. LENAERTS

Predsjednik


(1)  SL C 289 od 1. 10. 2011., str. 7.


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

20.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 293/39


ODLUKA br. 1/2018 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-TUNIS

od 9. studenoga 2018.

o donošenju strateških prioriteta EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020. [2018/1792]

VIJEĆE ZA PRIDRUŽIVANJE EU-TUNIS,

uzimajući u obzir Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane (1),

budući da:

(1)

Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane („Euro-mediteranski sporazum”) potpisan je 17. srpnja 1995. i stupio je na snagu 1. ožujka 1998.

(2)

Člankom 80. Euro-mediteranskog sporazuma Vijeće za pridruživanje ovlašćuje se za donošenje odgovarajućih odluka radi postizanja ciljeva Sporazuma.

(3)

U skladu s člankom 90. Euro-mediteranskog sporazuma stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjenje svojih obveza u okviru Sporazuma te brinu za to da se postignu u njemu utvrđeni ciljevi.

(4)

U okviru preispitivanja europske politike susjedstva iz 2016. predložena je nova faza suradnje s partnerima koja će omogućiti veći osjećaj odgovornosti obiju strana.

(5)

Europska unija i Republika Tunis odlučili su osnažiti svoje povlašteno partnerstvo dogovorom o skupu strateških prioriteta za razdoblje 2018.–2020. s ciljem podupiranja i jačanja demokratske tranzicije i društveno-gospodarskog razvoja u Tunisu.

(6)

Stranke Euro-mediteranskog sporazuma trebale bi postići dogovor o tekstu strateških prioriteta, kojima se povlašteno partnerstvo EU-a i Tunisa prenosi u konkretno djelovanje za razdoblje 2018.–2020. Tim bi se prioritetima trebala podržati provedba Euro-mediteranskog sporazuma s naglaskom na suradnji na obostranim interesima koji su zajednički određeni,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Vijeće za pridruživanje donosi strateške prioritete EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020., kako su navedeni u dokumentu pod nazivom „Jačanje povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa: strateški prioriteti za razdoblje 2018.–2020.” koji se nalazi u Prilogu, te preporučuje da ih stranke provedu.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. studenoga 2018.

Za Vijeće za pridruživanje EU-Tunis

Predsjednica

F. MOGHERINI


(1)  SL L 97, 30.3.1998., str. 2.


PRILOG

Jačanje povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa: strateški prioriteti za razdoblje 2018.–2020.

1.   Uvod

Tunis je donio stratešku odluku kada se čvrsto povezao s europskim područjem te je razvoj prosperitetnog i stabilnog, demokratskog Tunisa u susjedstvu EU-a od uzajamnog strateškog interesa.

Povlašteno partnerstvo između EU-a i Tunisa dokaz je posebnih i dinamičnih bilateralnih odnosa koji su uspostavljeni te zajedničke težnje za ostvarivanjem pomaka prema što bliskijim vezama između Tunisa i europskog područja. Dugoročan cilj jest razviti ambiciozan okvir za buduće odnose nakon 2020. na temelju postignutog napretka i uz potpuno iskorištavanje prilika za bliskije veze koje pruža europska politika susjedstva u razdoblju 2018.–2020.

Tunis je u kontekstu povlaštenog partnerstva u potpunosti predan provedbi reformi koje su nužne za održiv društveno-gospodarski razvoj zemlje te osiguravanju dugoročnog napretka u demokratskoj tranziciji. Uzimajući u obzir težinu zadatka i poteškoće kroz koje Tunis prolazi, Europska unija ponavlja svoju predanost podupiranju što skorije provedbe tih reformi.

Strateškim prioritetima opisanima u ovom dokumentu povlašteno partnerstvo prenosi se u konkretno djelovanje za razdoblje 2018.–2020. Stvaranje budućih mogućnosti za mlade zauzimat će središnje mjesto u mjerama obiju strana. Naglasak će biti na ubrzavanju društveno-gospodarskih reformi, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i sklapanje detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini (DCFTA). Neophodna će i dalje biti demokratska konsolidacija, posebice učinkovita provedba Ustava iz 2014. i dobro upravljanje. Obje će strane pojačati suradnju u području sigurnosti i borbe protiv terorizma te u pogledu migracija i mobilnosti dovršetkom pregovora o pojednostavnjenju postupka izdavanja viza i o ponovnom prihvatu te sve aktivnije sudjelovanje Tunisa u programima EU-a. Usporedno s tim naporima ostvarivat će se unapređenje političkog dijaloga na visokoj razini i dijaloga s civilnom društvom te vidljivost partnerstva.

Ti se prioriteti temelje na petogodišnjem planu razvoja Tunisa za razdoblje 2016.–2020. (1) i Zajedničkoj komunikaciji Jačanje potpore EU-a za Tunis (2).

2.   Strateški prioriteti povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020.

Partnerstvo za mlade

EU i Tunis smatraju da je glavni cilj unaprijediti izglede za budućnost mladih, kao što pokazuje Partnerstvo EU-a i Tunisa za mlade, koje su 1. prosinca 2016. pokrenuli tuniski predsjednik i Visoki predstavnik/potpredsjednik. Kako bi se bolje odgovorilo na potrebe mladih Tunižana, razne tekuće i buduće mjere trebale bi biti dosljednije. Na temelju dijaloga pokrenutog radi provedbe tog partnerstva EU i Tunis obvezali su se da će učvrstiti mjere za promicanje zapošljavanja i zapošljivosti mladih, mobilnosti te većeg sudjelovanja mladih u javnom životu i politici, a posebno u lokalnim inicijativama. Za ostvarenje zapošljivosti bit će potrebna reforma obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, bliskije veze između privatnog sektora i sustava obrazovanja i osposobljavanja te promicanje inovativnih inicijativa koje pokreću mladi i pružanje potpore tim inicijativama, posebno u području novih tehnologija i kulture. Potpora razvoju tuniske nacionalne strategije za mlade bit će ključan element partnerstva, kao što će to biti i jačanje institucija i organizacija posvećenih mladima.

Tu predanost mladima obje će strane nadopuniti radom na sljedećim strateškim prioritetima:

2.1.   Uključiv i održiv društveno-gospodarski razvoj

Politički napredak Tunisa može se održati samo ako će ga pratiti gospodarski napredak sličnih razmjera. S obzirom na osjetljivu društveno-gospodarsku situaciju u Tunisu, koja je obilježena visokom nezaposlenošću mladih (osobito obrazovanih) te znatnim regionalnim i socijalnim razlikama, jedan od ključnih ciljeva bit će doprinos zaokretu tuniskog gospodarstva kako bi postalo konkurentnije i raznovrsnije te kako bi se preobrazilo na uključiv i održiv način, vodeći pritom računa o međunarodnim obvezama o okolišu i klimatskim promjenama. EU će i dalje podupirati i poticati strukturne reforme.

Konkretnije, mjere u području društveno-gospodarskog razvoja bit će organizirane oko sljedećih obveza:

poboljšanja poslovne klime i podupiranja razvoja privatnog sektora i privatnih ulaganja, osobito na sljedeće načine: i. pojednostavnjenjem i racionalizacijom administrativnih postupaka za poduzeća; ii. poboljšanjem pristupa financiranju te iii. promicanjem javnog i privatnog ulaganja, osobito djelotvornom provedbom Zakona o ulaganjima iz 2016. i Zakona o preinaci poreznih olakšica iz 2017., uzimajući pritom u obzir štetne odredbe o ukidanju poreznih pogodnosti,

naglaska na aktivnom promicanju poduzetništva i razvoju MSP-ova, odnosno vrlo malih poduzeća,

utvrđivanja i provedbe sektorskih strategija koje još nisu donesene, primjerice za turizam,

poboljšanja zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima (uključujući vode), posebice provedbom nacionalne strategije zelenog gospodarstva i izvršenjem tuniskih međunarodnih obveza u pogledu klimatskih promjena (doprinos utvrđen na nacionalnoj razini), plavog gospodarstva i ribolovnih resursa,

poboljšanja konkurentnosti tradicionalnih sektora i sektora rasta u industriji i poljoprivredi, posebice potporom inovacijama i osiguravanjem održivog upravljanja resursima, te diversifikacije izvoznih tržišta,

razvoja energetskog sektora, uključujući interkonekcije elektroenergetskih sustava EU-a i Tunisa, te promicanja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti,

razvoja sigurnog, zaštićenog, održivog i djelotvornog sustava prijevoza koji se temelji na usklađenim standardima prijevoza i integriranoj multimodalnoj mreži kako bi se olakšale veze u pravcu jug-jug i sjever-jug,

konsolidiranja sustava upravljanja javnim financijama donošenjem i provedbom novog organskog zakona o proračunu, reformom državnog sustava revizije te poboljšanim upravljanjem javnim poduzećima. Provedba reforme poreznog sustava (pojednostavnjenje poreznog sustava, porezna pravednost, decentralizacija, modernizacija administracije, borba protiv izbjegavanja poreza i izvršenje relevantnih međunarodnih obveza) ključan je korak prema uključivijem razvoju zemlje. Važne su i potpora tekućim reformama bankarskog sustava i nacionalna strategija financijskog uključivanja za razdoblje 2017.–2021., koja se odnosi na pristup uslugama, njihovu uporabu i kvalitetu,

provedbe postupka decentralizacije s ciljem razvoja javnih službi i socijalne infrastrukture (posebno u području obrazovanja, kulture, zdravlja, vode i sanitarnog sustava) kako bi se zadovoljile potrebe lokalnih zajednica, te ubrzavanja procesa razvoja regija u unutrašnjosti Tunisa, što je zajednička obveza obiju strana radi postupnog smanjenja društveno-gospodarskih razlika.

Kako bi se potaknuo socijalni razvoj, obje se strane obvezuju da će i dalje promicati:

zapošljavanje, posebice daljnjim reformama za osiguravanje pravednog pristupa visokokvalitetnom obrazovanju i strukovnom osposobljavanju u skladu s potrebama tržišta rada i u okviru aktivne politike za poboljšanje prilika za ulazak na tržište rada,

integriranu i učinkovitu tunisku politiku o socijalnom uključivanju i djelotvornoj socijalnoj zaštiti, posebice jačanjem kapaciteta nadležnih javnih tijela, podupiranjem reformi koje Tunis poduzima u području društvene kohezije i provedbom članka 67. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Tunisa o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i zajamčenom primjenom načela pravednog postupanja u socijalnom zakonodavstvu, i

uključiv socijalni dijalog radi unapređenja kapaciteta za ublažavanje društveno-gospodarskih neravnoteža, smanjenje društvenih napetosti i promicanje stvarnog društvenog mira, a time i povećanja privlačnosti zemlje stranim ulagačima.

Obje su strane i dalje u potpunosti predane postupku pregovora o detaljnom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini (DCFTA) te su dogovorile konkretan akcijski plan za 2018. kako bi omogućile ostvarenje napretka radi ubrzanja pregovora s ciljem njihova zaključenja u najkraćem mogućem roku. EU i Tunis i dalje će promicati modernizaciju tuniskog gospodarstva na korist svima, uključujući regije i zajednice u najnepovoljnijem položaju, te poticati otvaranje radnih mjesta, posebno za mlade. Obje se strane obvezuju da će povećati gospodarsku integraciju Tunisa na europskom tržištu te u regiji Magreba.

Kako bi se ojačala uloga inovacija i istraživanja u gospodarskom, socijalnom i regionalnom razvoju, EU i Tunis radit će na uključivanju Tunisa u europski istraživački prostor, posebice promicanjem visokog obrazovanja, jačanjem upravljanja te mehanizmima za promicanje javnog istraživanja i prijenosa tehnologije između akademske zajednice i industrije.

2.2.   Demokracija, dobro upravljanje i ljudska prava

EU i Tunis i dalje će pridavati posebnu važnost procesu demokratske reforme i promicanju dobrog upravljanja i vladavine prava, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te jačanju uloge i sudjelovanja civilnog društva. Obje će strane i dalje promicati proces političkih reformi djelotvornom provedbom Ustava i izvršenjem međunarodnih obveza Tunisa.

Prioritetni aspekti u području dobrog upravljanja i poštovanja vladavine prava osobito će uključivati sljedeće:

jačanje institucije parlamenta te stvaranje nezavisnih tijela i njihovu učinkovitu uspostavu,

uspostavu Ustavnog suda,

učvršćivanje demokratskog, transparentnog i neovisnog izbornog postupka,

borbu protiv korupcije i prijevare, među ostalim podupiranjem nacionalnog tijela za suzbijanje korupcije,

reformu pravosudnog sustava, uključujući približavanje međunarodnim standardima, među ostalima onima Vijeća Europe,

provedbu strategije za reformu i modernizaciju javne uprave, koja uključuje poboljšanje službi na središnjoj i lokalnoj razini, uvođenje odlučivanja na temelju dokaza, pojednostavnjenje administrativnih postupaka i razvoj digitalne administracije,

potporu procesu decentralizacije, uključujući izgradnju kapaciteta i povećanje proračuna lokalnih uprava, posebice u kontekstu lokalnih izbora u svibnju 2018., te jačanje organizacija civilnog društva, njihove uloge i doprinosa postupku odlučivanja i pojačano sudjelovanje građana, posebno mladih, u političkom životu i postupku odlučivanja.

Prioritetne obveze koje se odnose na poštovanje i promicanje ljudskih prava uključivat će sljedeće:

dovršetak postupka usklađivanja zakonodavstva s Ustavom i međunarodnim standardima, sudjelovanje Tunisa u multilateralnim forumima te izvršenje obveza preuzetih u okviru mehanizma univerzalnog periodičkog pregleda,

potporu nastojanjima u borbi protiv svih oblika diskriminacije, borbi protiv mučenja (uključujući provedbu obveza preuzetih u okviru Odbora UN-a protiv mučenja) te zaštiti osoba u osjetljivim okolnostima i promicanju prava žena, djece i migranata,

potporu pionirskim mjerama Tunisa za borbu protiv nasilja nad ženama, osiguranje potpune ravnopravnosti između muškaraca i žena te promicanje uloga žena u svim područjima, posebno u gospodarskim i političkim sferama,

zaštitu slobode izražavanja i slobode udruživanja,

pravo na zaštitu osobnih podataka, i

poštovanje ljudskih prava u području sigurnosti.

2.3.   Stvaranje bliskijih veza među narodima, mobilnost i migracije

Stvaranje bliskijih veza između tuniskog i europskog društva produbljivanjem razmjena među narodima, društvima i kulturama ključan je stup povlaštenog partnerstva. Dimenzija mobilnosti od posebne je važnosti u provedbi partnerstva za mlade. Djelotvorna provedba pridruživanja Tunisa programu Obzor 2020. i njegovo sudjelovanje u programima Kreativna Europa i Erasmus+ činit će okosnice tih nastojanja.

Koordinirano upravljanje migracijama politički je prioritet Tunisa, ali i EU-a. Obje će strane težiti poboljšanju dijaloga i suradnje, posebice u pogledu provedbe Partnerstva za mobilnost, kojim se konsolidira borba protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija, i spremnosti Europe da podupre provedbu tuniskog sustava azila. Ta suradnja, kojom će se odražavati i regionalna dimenzija tih pitanja, uključivat će sljedeće:

provedbu tuniske nacionalne strategije o migracijama, čime su također obuhvaćeni azil i međunarodna zaštita te provedba odgovarajućeg zakonodavnog okvira,

dovršetak pregovora o sporazumima o ponovnom prihvatu i o pojednostavnjenju postupka izdavanja viza,

dobro upravljanje zakonitim migracijama boljom koordinacijom s državama članicama EU-a uz istodobno poštovanje njihovih nacionalnih nadležnosti, uključujući provedbu pilot-programa mobilnosti i bolju integraciju migranata u zemljama domaćinima,

potporu mobiliziranju Tunižana koji žive u inozemstvu da ulažu u inovativne sektore u Tunisu,

potporu sprečavanju nezakonitih migracija tako da se u strategijama razvoja više vodi računa o pitanjima migracija, a to podrazumijeva i poboljšano upravljanje granicama i kampanje za podizanje razine osviještenosti o rizicima nezakonitih migracija,

potporu aktivnostima za sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, među ostalim otkrivanjem i progonom kriminalnih mreža, i

jačanje suradnje u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata, među ostalim potporom za održivu reintegraciju povratnika u Tunis.

2.4.   Sigurnost i borba protiv terorizma

EU i Tunis suočavaju se sa zajedničkim sigurnosnim prijetnjama koje od obiju strana iziskuju koordinirano djelovanje i postupanje u skladu sa zajedničkim vrijednostima demokracije i ljudskih prava.

Tunis namjerava provesti svoju globalnu i višesektorsku strategiju za suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma. Prioritetna područja za suradnju uključivat će sljedeće:

provedbu nacionalne strategije za borbu protiv terorizma, posebice jačanjem i modernizacijom zakonodavstva te sigurnosnih službi i pravosudnih tijela u skladu s demokratskim vrijednostima sadržanima u Ustavu,

ubrzavanje provedbe programa za potporu reformi i modernizaciji sektora sigurnosti, što uključuje odgovornost snaga sigurnosti, te produbljivanje te suradnje na temelju već ostvarenog napretka,

borbu protiv pranja novca i financiranja organiziranog kriminala i terorizma, uključujući učinkovitu provedbu akcijskog plana dogovorenog s Radnom skupinom za financijsko djelovanje,

razvoj globalne politike za sprečavanje radikalizacije,

povratak stranih boraca,

razvoj politike pomoći i zaštite za žrtve terorizma,

borbu protiv organiziranog kriminala, posebice protiv trgovanja vatrenim oružjem i drogom,

potporu provedbi nacionalne strategije za sigurnost granica,

jačanje suradnje s nadležnim agencijama Europske unije, i

suradnju u području upravljanja rizicima od katastrofa i sprečavanja tih rizika.

Europska unija također će nastaviti u potpunosti sudjelovati u skupini G7 + 6, koja osigurava koordinaciju među glavnim partnerima Tunisa.

Osim toga, mogla bi se dodatno razviti i druga područja partnerstva povezana sa sigurnošću, odnosno obranom.

3.   Daljnji koraci u jačanju povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa

Važnost koju obje strane pridaju svojem odnosu i dalje će se nastaviti odražavati u intenzitetu političkih kontakata i redovitih posjeta, što je dio šireg političkog dijaloga o svim temama od zajedničkog interesa, uključujući regionalna i globalna pitanja. Trebalo bi konsolidirati regionalnu dimenziju tih rasprava. Obje su strane u tom pogledu svjesne važnosti svoje suradnje u kontekstu Unije za Mediteran. Uz postojeće dijaloge obje će strane surađivati s ciljem organiziranja sastanaka između EU-a i Tunisa na visokoj razini i sudjelovanja tuniskih ministara na određenim neformalnim tematskim sastancima s članovima Vijeća Europske unije. Obje strane potiču parlamentarnu suradnju između Europskog parlamenta i Skupštine narodnih zastupnika [Assemblée des Représentants du Peuple].

Tijela Sporazuma o pridruživanju (Vijeće za pridruživanje, Odbor za pridruživanje i tehnički pododbori) i dalje će biti poželjni forumi za djelotvornu provedbu partnerstva. EU i Tunis nastojat će povećati djelotvornost i dodanu vrijednost svojeg rada te što je više moguće grupirati taj rad prema glavnim prioritetnim temama u skladu sa strateškim prioritetima.

Kako bi prethodno navedeni prioriteti bili opipljiviji, Tunis treba predložiti plan djelovanja, a EU ga treba odobriti. Tim javnim dokumentom utvrdit će se najhitnije mjere (zakonodavne, strateške i operativne) koje su nužne za društveno-gospodarski oporavak zemlje. Taj plan djelovanja bit će fleksibilan i operativan mehanizam za praćenje koje će se odvijati dvaput godišnje.

U Zajedničkoj komunikaciji EU se obvezao znatno ojačati svoju financijsku potporu Tunisu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo. EU i Tunis nastojat će maksimalno iskoristiti postojeće financijske mogućnosti, uključujući nove instrumente kao što su plan vanjskih ulaganja EU-a, čime će na najbolji mogući način iskoristiti komplementarnost i učinci poluge između subvencija EU-a i zajmova financijskih institucija. Obje će strane nastojati poboljšati sinergiju političkih i sektorskih dijaloga te provedbu financijske suradnje. Radit će i na jačanju mehanizama za koordinaciju i dijaloga s financijskim partnerima i međunarodnim donatorima, što je pod nadležnošću tuniske strane u pogledu utvrđivanja prioriteta i njihove provedbe.

Naposljetku, obje se strane obvezuju da će strateški odnos između EU-a i Tunisa učiniti vidljivijim te da će među građanima na obje strane Sredozemlja promicati koristi svoje suradnje.


(1)  Tim se planom zagovara novi model razvoja za održiv i uključiv rast, a strukturiran je oko pet prioriteta: i. dobrog upravljanja, reforme javne uprave i borbe protiv korupcije; ii. tranzicije iz jeftinog gospodarstva u gospodarsko čvorište; iii. ljudskog razvoja i socijalne uključenosti; iv. ostvarenja regionalnih ambicija te v. zelenog gospodarstva, koje je stup održivog razvoja.

(2)  Ta Komunikacija Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije Europskom parlamentu i Vijeću (JOIN (2016) 47 final od 29. rujna 2016.) temelji se na pet prioriteta: i. promicanju dobrog upravljanja i reforme javne uprave; ii. jačanju uloge civilnog društva; iii. ulaganju u budućnost: otvaranje radnih mjesta i poticanje održivog društveno-gospodarskog razvoja; iv. smanjenju razlika u društvu; v. potpori za rješavanje sigurnosnih izazova te vi. zajedničkim naporima usmjerenima na bolje upravljanje migracijama i mobilnošću.