ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 283

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
12. studenoga 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1690 оd 9. studenoga 2018. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1579 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/163

1

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

12.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 283/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1690

оd 9. studenoga 2018.

o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1579 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/163

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije („osnovna uredba”) (1), a posebno njezin članak 15. i članak 24. stavak 1.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. listopada 2017. antisubvencijski ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih novih i protektiranih guma, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”). Pokretanje postupka temeljilo se na članku 10. osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) (2).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 30. kolovoza 2017. podnijela Koalicija protiv nepoštenog uvoza guma („podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje u Uniji određenih novih i protektiranih guma vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom većim od 121 („radijalne gume za kamione i autobuse”). Pritužba je sadržavala dokaze o subvencioniranju i posljedičnoj šteti koji su bili dostatni da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je prije pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka obavijestila kinesku vladu („kineska vlada”) (3) da je zaprimila propisno dokumentiranu pritužbu te je pozvala kinesku vladu na savjetovanje u skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe. Savjetovanje je održano 10. listopada 2017., no nije se uspjelo postići sporazumno rješenje.

(4)

Komisija je 7. svibnja 2018. uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz istog proizvoda podrijetlom iz NRK-a (4) („privremena antidampinška uredba”) u ispitnom postupku koji je pokrenut 11. kolovoza 2017. (5) („usporedni antidampinški ispitni postupak”). Komisija je 22. listopada 2018. uvela konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz istog proizvoda podrijetlom iz NRK-a (6) („konačna antidampinška uredba”) u usporednom antidampinškom ispitnom postupku. Analize štete, uzročnosti i interesa Unije provedene u navedenom antisubvencijskom i usporednom antidampinškom ispitnom postupku istovjetne su mutatis mutandis jer su definicija industrije Unije, proizvođači iz Unije u uzorku i razdoblje ispitnog postupka isti u oba ispitna postupka. Svi relevantni elementi koji se odnose na te aspekte uzeti su u obzir i u ovom ispitnom postupku.

1.1.1   Primjedbe koje se odnose na pokretanje postupka

(5)

Kineska vlada tvrdila je da ispitni postupak ne bi trebalo pokretati jer u pritužbi nisu ispunjeni zahtjevi o dokazima iz članka 11. stavaka 2. i 3. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te iz članka 10. stavka 2. osnovne uredbe. Prema navodima kineske vlade nije bilo dostatnih dokaza o postojanju subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi između subvencioniranog uvoza i štete.

(6)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Dokaze dostavljene u pritužbi čine informacije koje su u razumnoj mjeri bile dostupne podnositelju pritužbe u toj fazi. Bili su dostatni da se u fazi pokretanja postupka pokaže da se protiv navodnih subvencija mogu uvesti kompenzacijske mjere u pogledu njihova postojanja, iznosa i prirode. Pritužba je sadržavala i dostatne dokaze o postojanju prijetnje štete industriji Unije koju je uzrokovao subvencionirani uvoz.

(7)

Suprotno onomu što je tvrdila kineska vlada, pritužba se nije oslanjala samo na politiku za industriju guma za 2010. već je sadržavala (osobito u točkama od 81. do 92.) i niz drugih dokumenata o politikama, planova i kataloga u kojima se upućuje na industriju guma. Osim toga, Komisija se (prema potrebi) oslanjala na druge dostupne izvore kako bi potvrdila navodno subvencioniranje. Primjerice, s obzirom na to da su vlasti SAD-a nedavno objavile odluke o nekima od tih mjera, Komisija se u već u toj fazi oslanjala i na te materijale. Osim toga, Komisija je smatrala korisnim da uključi i upućivanje na novi plan pokrajine Hebei za promicanje industrije iz 2016., koji je imala u spisu, no koji nije naveden u pritužbi. Tim dodatnim dokazima, koji su dostupni u nepovjerljivom spisu predmeta u okviru dopisa o dostatnosti dokaza, dodatno su potvrđene i dopunjene tvrdnje iznesene u pritužbi u pogledu postojanja i prirode navodnog subvencioniranja. Komisija je tijekom ispitnog postupka ispitala sve navode kineske vlade o nedostacima u pogledu točnosti i primjerenosti pritužbe i nije vidjela razlog za dovođenje u pitanje navoda o postojanju i opsegu subvencioniranja u trenutku pokretanja ispitnog postupka.

(8)

Nakon konačne objave društvo Hämmerling tvrdilo je da Komisija ne može pokrenuti ispitni postupak općim upućivanjem na oznake KN navedene samo u informativne svrhe. Iako tumačenje oznaka KN nije obvezujuće, društvo Hämmerling smatra da je takvo opće upućivanje neprihvatljivo kao definicija predmetnog proizvoda jer se time umanjuje pravna sigurnost svih zainteresiranih strana, koje nisu sigurne ulaze li u opseg ispitnog postupka, te da se tako izravno krši članak 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”) i pravo na dobru upravu. Nadalje, takvim se upućivanjem i nejasnim izrazom „vrsta koja se rabi” ostavlja dojam da je opseg ispitnog postupka neodređen i da ga se u kasnijoj fazi slobodno moglo proširiti ili suziti, čime se ugrožava pravo na saslušanje zainteresiranih strana.

(9)

Komisija je utvrdila da ta stranka nije potkrijepila svoju tvrdnju da se uporabom oznaka KN umanjuje pravna sigurnost. Komisija ne mora poštovati oznake KN, nego definiciju proizvoda navedenu u Obavijesti o pokretanju postupka. Stranka nije tvrdila da Komisija nije poštovala definiciju proizvoda navedenu u Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.2   Evidentiranje uvoza

(10)

Podnositelj pritužbe podnio je 19. kolovoza 2017. i 5. listopada 2017. zahtjeve za evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne antidampinške uredbe odnosno člankom 24. stavkom 5. osnovne uredbe.

(11)

Kinesko udruženje industrije gume („CRIA”) i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) 4. listopada 2017. dostavili su primjedbe na zahtjev za evidentiranje. Tvrdili su da u zahtjevu nije zadovoljen primjenjivi standard dokaza jer ne postoje dokazi o prethodnom dampingu ili subvencijama, znatnom povećanju uvoza i vjerojatnosti da bi uvoz mogao ozbiljno ugroziti pozitivne učinke pristojbe. Komisija je 19. listopada 2017. održala saslušanje na zahtjev CRIA-e tijekom kojega je ponovila svoje ranije primjedbe.

(12)

Komisija je 2. veljače 2018. objavila Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2018/163 („uredba o evidentiranju”) (7), kojom je uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a od 3. veljače 2018. nadalje. Komisija je pri ocjeni valjanosti zahtjeva za evidentiranje uzela u obzir primjedbe zainteresiranih strana.

(13)

Nakon što je evidentiranje stupilo na snagu Grupa Hankook (8) tvrdila je da je povrijeđeno njezino pravo na obranu jer prije stupanja na snagu uredbe o evidentiranju nije primila obavijest o namjeri Komisije da uvede obvezu evidentiranja predmetnog proizvoda. Zbog toga je Grupa Hankook tvrdila da je povrijeđen članak 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(14)

Komisija je primijetila da je u skladu s člankom 30. stavkom 2. osnovne uredbe prethodna objava obvezna prije uvođenja konačnih mjera. Isto se ne primjenjuje na uredbu o evidentiranju na temelju članka 24. stavka 5. osnovne uredbe. U tom je članku predviđeno samo da države članice prethodno treba obavijestiti na vrijeme. Nadalje, pravo na saslušanje iz članka 41. stavka 2. točke (a) Povelje Europske unije o temeljnim pravima primjenjuje se samo na pojedinačne mjere s negativnim učincima. U ovom predmetu Komisija je carinskim tijelima Unije naredila da evidentiraju uvoz. Uredba o evidentiranju nije pojedinačna mjera koja ima negativan učinak na Grupu Hankook. Nije bila upućena Grupi Hankook niti je proizvela pojedinačne negativne učinke za tu grupu. S obzirom na to, trebalo bi podsjetiti i na to da je evidentiranje uvoza primjeren korak kako bi se omogućilo naknadno uvođenje pristojbi na evidentiran uvoz te se time propisno obavješćuje subjekte o potencijalnoj odgovornosti povezanoj s tim uvozom koja bi mogla nastati u slučaju konačnih mjera. Stoga ni pravo na obranu Grupe Hankook ni članak 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima nije bilo povrijeđeno time što Grupa Hankook nije unaprijed bila obaviještena o odluci o evidentiranju.

1.3   Razdoblje istražnog postupka i promatrano razdoblje

(15)

Ispitnim postupkom o subvencioniranju i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja lipnja 2017. („razmatrano razdoblje”).

1.4   Zainteresirane strane

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kinesku vladu, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(17)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(18)

Dva proizvođača iz Unije, koje predstavlja podnositelj pritužbe, iskoristila su tu priliku kako bi u skladu s člankom 29. stavkom 1. osnovne uredbe zatražili od Komisije da njihovi nazivi budu povjerljivi zbog straha od moguće osvete kupaca ili konkurenata na koje utječe ovaj ispitni postupak. Osim toga, isti su status naknadno zatražila i dva druga proizvođača iz Unije koji surađuju.

(19)

Komisija je pojedinačno ispitala osnovanost svakog zahtjeva za povjerljivošću. Utvrdila je da zaista postoje dokazi o znatnoj mogućnosti osvete u svakom slučaju i prihvatila da se nazivi tih društava ne otkriju.

(20)

Dva proizvođača izvoznika, Grupa Giti (9) i Grupa China National Tire (10), tvrdili su da bi anonimnost dvaju proizvođača iz Unije koje predstavlja podnositelj mogla ozbiljno utjecati na prava stranaka na obranu zbog toga što nije moguće provjeriti predstavlja li zaista podnositelj pritužbe više od 25 % ukupne proizvodnje Unije. Osim toga, zainteresirane strane zbog anonimnosti ne mogu znati u kojoj je razini (11) podnositelj pritužbe aktivan te stoga ne mogu iznijeti smislene primjedbe o materijalnoj šteti koje bi on mogao pretrpjeti zbog kineskog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju. Nadalje, Grupa Giti tvrdila je da podnositelj pritužbe smatra da je proizvodnja iz 3. razine u Uniji činila svega 16 % ukupne proizvodnje u Uniji. Konačno, Grupa Giti i Grupa China National Tire tvrdile su da zainteresirane strane zbog povjerljivosti ne mogu znati jesu li proizvođači iz Unije u uzorku povezani s kineskim proizvođačima izvoznicima.

(21)

S obzirom na te primjedbe, Komisija je ponovno ocijenila nepovjerljivu verziju pritužbe, no pritom je zaključila da verzija koja je dostupna na uvid zainteresiranim stranama u dostatnoj mjeri omogućuje zainteresiranim stranama da ocijene stalne zahtjeve na kojima se temelji ovaj ispitni postupak. U svakom slučaju, Komisija je napomenula da pitanje pripada li podnositelj pritužbe određenoj tržišnoj razini nije odlučujuće za nalaz o stanju zbog toga što se stanje ocjenjuje na temelju ukupne proizvodnje (neovisno o podjeli na razine) predmetnog proizvoda. Konačno, Komisija je napomenula da nisu navedeni dostatni dokazi ili objašnjenja o tome kako bi navodno nedovoljno poznavanje mogućih poveznica između anonimnih podnositelja pritužbe i kineskih proizvođača izvoznika moglo narušiti pravo zainteresiranih strana na obranu. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave te dokaze ili objašnjenja, ali one nisu dostavile dodatne dokaze. Stoga su odbijeni zahtjevi protiv odobravanja povjerljivosti.

(22)

U članku 29. osnovne uredbe propisuje se da Komisija ne smije bez posebnog odobrenja pružatelja informacija otkriti informacije koje se smatraju povjerljivima na temelju osnovanog razloga. Komisija je smatrala da zainteresirane strane na temelju javne verzije pritužbe mogu ocijeniti jesu li ispunjeni stalni zahtjevi. Osim toga, pitanje pripada li podnositelj pritužbe određenoj tržišnoj razini nebitno je s obzirom na to da se stanje ocjenjuje na temelju ukupne proizvodnje (neovisno o podjeli na razine). Konačno, Komisija nije smatrala uvjerljivim argument da bi zbog nedovoljnog poznavanja potencijalnih poveznica između anonimnih podnositelja pritužbi i kineskih proizvođača izvoznika pravo zainteresiranih strana na obranu bilo narušeno. Stoga su odbijeni zahtjevi protiv odobravanja povjerljivosti.

1.5   Odabir uzorka

(23)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi u skladu s člankom 27. osnovne uredbe mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana.

1.5.1   Proizvođači iz Unije

(24)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje i prodaje, pri čemu je osigurala geografsku pokrivenost. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(25)

Četiri zainteresirane strane dostavile su primjedbe o privremenom uzorku (Grupa China National Tire, Grupa Giti, CRIA i CCCMC). Konkretno, smatrale su da se u privremenom uzorku segmentacija tržišta na tri razine ne odražava primjereno i da bi uzorak što više trebao odgovarati postotku proizvodnje i prodaje iz 1., 2. i 3. razine u ukupnoj proizvodnji i prodaji u Uniji.

(26)

Komisija je na temelju te primjedbe 25. rujna 2017. od proizvođača iz Unije zatražila da dostave dodatne informacije o tim razinama kako bi se utvrdio revidirani uzorak proizvođača iz Unije.

(27)

Proizvođači iz Unije koji surađuju i koji su odgovorili na upitnik za odabir uzorka uključuju velika te mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) (12) i čine više od 50 % ukupne procijenjene proizvodnje i prodaje u Uniji.

(28)

Kako bi utvrdila konačni uzorak, Komisija je uzela u obzir podjelu sektora guma na različite razine, osiguravajući time da društva u uzorku obuhvaćaju sve tri razine. Osim toga, kako bi osigurala da je situacija MSP-ova primjereno prikazana u analizi štete s obzirom na to da oni čine oko 15 % ukupnog obujma prodaje proizvođača iz Unije u Uniji, Komisija je smatrala da bi i MSP-ovi trebali biti zastupljeni u uzorku.

(29)

Jedanaest proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak na temelju:

ukupne reprezentativnosti u smislu veličine obujma proizvodnje i prodaje predmetnog proizvoda 2016.,

reprezentativnosti razina u smislu veličine obujma proizvodnje predmetnog proizvoda 2016.,

geografske pokrivenosti, i

reprezentativnosti proizvođača iz Unije u smislu veličine, odnosno MSP-ova i većih društava.

(30)

Proizvođači iz Unije u uzorku sastoje se od velikih društava i MSP-ova. Odabrani proizvođači iz Unije imaju sjedište u šest država članica te su zajedno činili više od 36 % ukupne proizvodnje i prodaje u Uniji, kako su prijavili proizvođači iz Unije koji surađuju.

(31)

Jedan od proizvođača iz Unije u uzorku, poljski proizvođač Geyer & Hosaja, obavijestio je Komisiju 22. prosinca 2017. o tome da je odlučio prekinuti suradnju u ispitnom postupku. Povlačenje tog proizvođača ne utječe na postotke navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi 30. jer njegova proizvodnja čini manje od 0,1 % ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je stoga zaključila da je konačni uzorak i dalje reprezentativan za industriju Unije.

(32)

Konačno, Grupa Giti navela je da je Komisija odmah trebala prekinuti predmetni ispitni postupak zbog pogrešaka u postupku prethodnog odabira uzorka proizvođača iz Unije. Komisija je podsjetila da je pravno moguće odabrati privremeni uzorak proizvođača iz Unije i da to dovodi do učinkovitog ispitnog postupka unutar kratkih rokova. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 26. do 30., privremeni uzorak promijenjen je na temelju primjedbi zainteresiranih strana. Posljedično, ta je tvrdnja odbačena.

1.5.2   Uvoznici

(33)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Javilo se pet uvoznika koji uvoze oko 430 000 jedinica uvoza iz NRK-a. U uzorak su odabrana dva društva koja čine [70 %–90 %] uvoznika koji su dostavili obrazac za odabir uzorka.

1.5.3   Proizvođači izvoznici

(34)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od nadležnih tijela NRK-a da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(35)

Ukupno je 44 proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) osnovne uredbe Komisija je odabrala sljedeći uzorak od četiriju grupa proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu:

Grupa China National Tire, Kina,

Giti Group, Kina,

Hankook Group, Kina,

Xingyuan Group, Kina.

(36)

Grupe proizvođača izvoznika u uzorku činile su više od 50 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju.

(37)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima na koje se postupak odnosi te s kineskom vladom.

(38)

Zaprimljene su primjedbe Europskog udruženja proizvođača protektiranih guma („BIPAVER”), koje je tvrdilo da konačno odabrani uzorak može prouzročiti velike neravnoteže u ponudi proizvoda između guma 2. i 3. razine. Smatrali su da se u prosječnim uvoznim cijenama ne mora točno odražavati dio obujmova uvoza koji su najštetniji za industriju Unije. Stoga su od Komisije zatražili da ponovno procijeni i izmijeni uzorak.

(39)

Komisija je procijenila bi li se dodatno povećanje uzorka moglo provesti u praksi. Istaknula je da se grupe proizvođača izvoznika odabrane u uzorku sastoje od: 1. 13 pravnih subjekata uključenih u proizvodnju i domaću prodaju predmetnog proizvoda; 2. dvaju povezanih izvoznika sa sjedištem izvan Unije; i 3. više od deset povezanih uvoznika sa sjedištem u Uniji. Bilo je potrebno obraditi i provjeriti podatke koje je dostavio svaki od tih subjekata. Stoga je Komisija smatrala da u raspoloživom vremenu ne bi mogla u razumnoj mjeri ispitati veći broj proizvođača izvoznika.

(40)

BIPAVER je smatrao i da dva društva u uzorku nisu reprezentativni primatelji subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere jer im se sjedišta i dio proizvodnih postrojenja nalaze izvan NRK-a.

(41)

Komisija je napomenula da činjenica da pojedinačno društvo možda nije izravno dobilo posebnu vrstu navodne subvencije ne čini uzorak nereprezentativnim jer je svrha uzorka predstavljati cjelokupnu industriju guma u NRK-u s obzirom na prihvatljivost za sve vrste navodnih subvencija. Četiri grupe proizvođača izvoznika u uzorku bile su reprezentativne u smislu prihvatljivosti za subvencije navedene u pritužbi. Stoga je Komisija smatrala da odabrani uzorak predstavlja odgovarajuću osnovu za ispitivanje postojanja i opsega navodnog subvencioniranja.

(42)

Predloženi uzorak stoga je u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) osnovne uredbe. Komisija je stoga odlučila zadržati predloženi uzorak kao konačni uzorak.

(43)

Osim tih četiriju proizvođača izvoznika u uzorku, šest je proizvođača izvoznika izjavilo da bi, ako ne budu odabrani u uzorak, željeli primiti upitnik i druge obrasce zahtjeva kako bi podnijeli zahtjev za pojedinačno ispitivanje na temelju članka 27. stavka 3. osnovne uredbe. U skladu sa zahtjevom Komisija je poslala upitnike na adrese tih šest proizvođača izvoznika. Međutim, nijedan od njih nije odgovorio na te upitnike.

1.6   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(44)

Komisija je poslala upitnike na adrese četiriju kineskih proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođača izvoznika koji nisu odabrani u uzorak te proizvođača iz Unije u uzorku.

(45)

Odgovore na upitnik dostavili su četiri kineska proizvođača izvoznika u uzorku i deset proizvođača iz Unije u uzorku. Nijedan od proizvođača izvoznika koji nisu odabrani u uzorak nije poslao odgovor na upitnike.

(46)

Upitnik je poslan i kineskoj vladi. Obuhvaćao je posebne upitnike za Kinesku razvojnu banku („CDB”), Kinesku izvozno-uvoznu banku („EXIM”), Poljoprivrednu banku Kine („ABC”), Banku Kine („BOC”) te Kinesko društvo za osiguranje izvoza i kredita („Sinosure”). Te financijske institucije posebno su navedene u pritužbi kao javna tijela ili tijela koja upravljaju dodjelom subvencija i nadležna su za nju. Osim toga, kineska vlada pozvana je da taj posebni upitnik za financijske institucije proslijedi svim drugim financijskim institucijama koje su davale kredite ili izvozne kredite društvima u uzorku ili kupcima društava u uzorku. Od kineske vlade zatraženo je i da prikupi sve odgovore koje te financijske institucije dostave te da ih izravno pošalje Komisiji.

(47)

Nadalje, upitnik za kinesku vladu obuhvaćao je posebne upitnike za one proizvođače prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, ugljene čađe i najlonske kordne niti koji su, prema navodima iz pritužbe, društva u uzorku opskrbljivali ulaznim materijalima uz neprimjereno nisku naknadu, tj. za društva Sinopec, Sinopec Baling Co., Chemchina, Shandong Haohua, Jiangxi Blackcat Carbon Black Co., Ltd, Hangzhou Zhongce Qingquan Industrial Co., Ltd i Suqian Junma Tyre Cord Company Limited. Osim toga, od kineske vlade zatraženo je da taj posebni upitnik proslijedi svim ostalim proizvođačima i distributerima predmetnih sirovina koji su društva u uzorku opskrbljivali ulaznim materijalima. Od kineske vlade zatraženo je i da prikupi sve odgovore koje ti proizvođači dostave te da ih izravno pošalje Komisiji.

(48)

Komisija je od kineske vlade primila odgovore na upitnik koji su uključivali odgovore na posebni upitnik dobivene od EXIM-a, BOC-a, ABC-a i društva Sinosure.

(49)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala neophodnima za utvrđivanje subvencije, štete i interesa Unije. U prostorima kineskog ministarstva trgovine obavljen je posjet radi provjere tijekom kojeg su sudjelovali i dužnosnici drugih relevantnih ministarstava. Osim toga, tijekom tog posjeta radi provjere bili su prisutni i predstavnici sljedećih financijskih institucija:

Kineska izvozno-uvozna banka, Peking, Kina,

Poljoprivredna banka Kine, Peking, Kina,

Banka Kine, Peking, Kina,

Sinosure, Peking, Kina.

(50)

Osim toga, posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

 

proizvođači iz Unije u uzorku

Good Year Firma Oponiarska, Poljska,

Wetest, Češka,

B.R.P. Pneumatici, Italija,

postrojenje Banden, Nizozemska,

Marangoni SpA Ltd. Italija,

Roline N.V., Nizozemska,

četiri proizvođača iz Unije koja su zatražila povjerljivost;

 

nepovezani uvoznici iz Unije u uzorku

Heuver Bandengroothandel B.V, Nizozemska,

društvo Hämmerling The Tyre Company GmbH, Njemačka;

 

proizvođači iz NRK-a u uzorku

 

Grupa China National Tire:

Aeolus Tyre Co. Ltd., Jiaozuo, NRK,

Beijing Rubber Research and Design Institute, Peking, NRK,

Chemchina Corporation, Peking, NRK,

Chemchina Finance, Peking, NRK,

China National Tire & Rubber Co. Ltd., Peking, NRK,

Aeolus Tyre (Taiyuan) Co. Ltd. (13), Taiyuan, NRK,

Chonche Auto Repair Group Co. Ltd., Peking, NRK,

Henan Tyre Group Co. Ltd., Jiaozuo, NRK,

Yanzhou Ruiyuan Rubber Plastic Co. Ltd.:, Jining, NRK,

Yinhe Power Plant Co. Ltd., Jining, NRK,

QingdaoYellow Sea (Rubber) Group Co. Ltd., Qingdao, NRK,

Qingdao Yellow Sea Rubber Co. Ltd., Qingdao, NRK,

Pirelli Tyre Co. Ltd., Jining, NRK (14);

 

Grupa Giti:

Giti Tire (China) Investment Co., Šangaj, NRK,

Giti Tire (Anhui) Co. Ltd., Hefei, NRK,

GITI Radial Tire (Anhui) Ltd., Hefei, NRK,

Anhui Prime Cord Fabrics Company Ltd., Hefei, NRK,

Giti Tire (Hualin) Co. Ltd., Hualin, NRK,

Giti Tire (Fujian) Co. Ltd., Fujian, NRK,

GITI Tire (Yinchuan) Co. Ltd., Yinchuan, NRK,

GITI Greatwall Tire (Yinchuan) Co. Ltd., Yinchuan, NRK,

GITI Tyre (Chongqing) Company Ltd., Chongqing, NRK,

GITI Steel Cord (Hubei) Company Ltd., Hubei, NRK,

3S Engineering Shanghai Company Ltd., Šangaj, NRK,

Seyen Machinery (Shanghai) Company Ltd., Šangaj, NRK;

 

Grupa Hankook:

Shanghai Hankook Tire Sales Co. Ltd., Šangaj, NRK,

Chongqing Hankook Tire Co. Ltd., Chongqing, NRK,

Jiangsu Hankook Tire Co. Ltd., Jiangsu, NRK;

 

Grupa Xingyuan:

Xingyuan Tyre Co. Ltd., Dongying, NRK,

Guangrao Xinhongyuan Tyre Co. Ltd., Dongying, NRK,

Xingyuan International Tyre Co. Ltd., Dongying, NRK,

Guangda Tyre Co Ltd., Dongying, NRK.

1.7   Neuvođenje privremenih mjera i daljnji postupak

(51)

Budući da je u svibnju 2018. uvela privremene mjere dok je trajao usporedni antidampinški predmet, Komisija je u ovom predmetu odlučila da neće uvesti privremene mjere. Sve zainteresirane strane primile su 13. srpnja 2018. dokument s informacijama u kojem su navedeni preliminarni nalazi Komisije o navodnim programima subvencija i preliminarni zaključci Komisije u pogledu štete, uzročnosti i interesa Unije, kako je utvrđeno u Privremenoj antidampinškoj uredbi.

(52)

Nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je pisane podneske o dokumentu s informacijama. Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane.

(53)

Nakon objave dokumenta s informacijama društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. tvrdilo je da ga ne bi trebalo smatrati povezanim društvom društva China National Tire & Rubber Co. Ltd. („CNRC”). U tom se smislu društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. nije složilo s primjenom članka 127. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 o Carinskom zakoniku Unije („Carinski zakonik Unije”) za izračun ponderiranog prosječnog iznosa subvencioniranja za povezana društva. Umjesto toga društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. uputilo je na definiciju iz članka 16. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, prema kojem jedno društvo mora kontrolirati drugo društvo da bi ona bila povezana. Zatim je tvrdilo da se prema toj normi društvo Pirelly Tyre Co. Ltd. ne može smatrati povezanim društvom jer ga navodno ne kontrolira CNRC. Osim toga, primijetilo je da se u osnovnoj uredbi nigdje ne upućuje na Carinski zakonik Unije.

(54)

Komisija je podsjetila na članak 16. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama koji odgovara članku 9. stavku 2. osnovne uredbe. Međutim, u oba se članka upućuje samo na definiciju industrije Unije i odnos proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika. U tom se kontekstu proizvođač iz Unije može izuzeti iz definicije industrije Unije ako ga kontrolira proizvođač izvoznik. Nasuprot tome, ni u Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ni u osnovnoj uredbi ne spominje se način ocjenjivanja odnosa među proizvođačima izvoznicima za potrebe utvrđivanja iznosa subvencioniranja. Kako bi se osigurala djelotvorna provedba mjera, a posebno kako bi se izbjeglo preusmjeravanje izvoza preko povezanog društva s najnižom pristojbom, Komisija u svojoj praksi utvrđuje odnos među proizvođačima izvoznicima na temelju kriterija iz članka 127. Provedene uredbe (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o Carinskom zakoniku Unije. To je nedvosmisleno priopćeno svim strankama u Obavijesti o pokretanju postupka na njegovu početku. Osim toga, upućivanje na članak 127. Provedbene uredbe o Carinskom zakoniku Unije izričito je sadržano u članku 2. stavku 1. osnovne antidampinške uredbe (15) i Komisija bi trebala postupati na isti način sa strankama u antidampinškim predmetima i strankama u antisubvencijskim predmetima (16).

(55)

Prema članku 127. točki (d) Carinskog zakonika dvije se osobe smatraju međusobno povezanima: ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba. CNRC najveći je dioničar društva Pirelli Tyre Co. Ltd. Tijekom razdoblja ispitnog postupka u njegovu je vlasništvu bilo 65 % dionica. Trenutačno i dalje drži 46 % dionica. Stoga se u kontekstu ovog ispitnog postupka smatra da su društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. i CNRC međusobno povezani. Stoga je tvrdnja odbačena.

(56)

Društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. dostavilo je i primjedbu da bi se ono trebalo smatrati samo stranom koja surađuje, a ne proizvođačem izvoznikom, s obzirom na to da je društvo prestalo s proizvodnjom predmetnog proizvoda u studenome 2017.

(57)

Komisija je utvrdila da je društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. bilo proizvođač izvoznik tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka. Činjenica da je društvo kasnije prestalo s proizvodnjom ne mijenja rezultate ispitnog postupka. Stoga je tvrdnja odbačena.

(58)

Nakon konačne objave društvo Pirelli ponovilo je svoju tvrdnju da djeluje neovisno o Grupi China National Tire. Međutim, nijedna tvrdnja nije potkrijepljena dodatnim dokazima. Konkretno, društvo Pirelli nije osporilo vlasničku strukturu koju je Komisija opisala u Prilogu 2. konačnoj objavi. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(59)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za donošenje svojih konačnih nalaza.

(60)

S obzirom na to da su razdoblje štete i razdoblje ispitnog postupka jednaki kao u usporednom antidampinškom ispitnom postupku Komisija je 1. lipnja 2018. obavijestila zainteresirane strane da će informacije i primjedbe o šteti dostavljene u okviru antidampinškog ispitnog postupka uzeti u obzir i u ovom ispitnom postupku. Nijedna se strana nije protivila tom pristupu.

(61)

Sve stranke u usporednom antidampinškom ispitnom postupku primile su 24. srpnja 2018. konačnu objavnu o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih Komisija namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz predmetnog proizvoda u Uniju. Nadalje, 10. rujna 2018. zainteresirane strane primile su dodatnu objavu. Kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 60., primjedbe o šteti, uzročnosti i interesu Unije dostavljene nakon tih objava u cijelosti su razmotrene u ovom ispitnom postupku te su, prema potrebi, uzete u obzir u nalazima ovog ispitnog postupka.

1.8   Konačna objava

(62)

Komisija je 28. rujna 2018. sve stranke obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antisubvencijsku pristojbu na uvoz predmetnog proizvoda u Uniju.

(63)

Svim je strankama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu (8. listopada 2018.). Nekoliko zainteresiranih strana zatražilo je produljenje roka. Komisija je to odobrila i rok za dostavu primjedbi produljen je do 10. listopada 2018. u 10 sati.

(64)

Primjedbe o konačnoj objavi dostavili su CCCMC, CRIA, tri od četiri kineska proizvođača izvoznika u uzorku i dva nepovezana uvoznika.

(65)

Nakon konačne objave Grupa China National Tire tvrdila je da je Komisija povrijedila njezino pravo na obranu odbacivši njezin zahtjev za dodatno produljenje roka za podnošenje primjedbi na konačnu objavu. Njezino je mišljenje da Komisija ne bi trebala desetodnevno razdoblje smatrati fiksnim rokom. Nadalje, pri utvrđivanju roka Komisija bi trebala uzeti u obzir posebnosti predmeta te osigurati dovoljno vremena za pisane podneske i usmeno očitovanje. U pogledu tih tvrdnji Komisija je napomenula da je u potpunosti poštovala minimalni rok od 10 dana za dostavu primjedbi o konačnoj objavi, koji je utvrđen u članku 30. stavku 5. osnovne uredbe. Osim toga, odobrila je njegovo produljenje svim zainteresiranim stranama u postupku koje su to zatražile uzimajući u obzir hitnost predmeta u skladu s istim člankom.

(66)

Društvo Hämmerling zatražilo je saslušanje kod službenika za saslušanje o pravnim pitanjima povezanima s tekućim ispitnim postupkom i određenim horizontalnim pitanjima o zaštiti povjerljivih podataka i podataka koji nisu povjerljivi uključenih u bazu podataka TRON TDI i trenutačnoj praksi odobravanja pristupa spisima koji nisu povjerljivi zainteresiranim stranama izvan područja Unije s pomoću te baze podataka.

(67)

Komisija je primijetila da institucije EU-a nisu pravno obvezane Općom uredbom o zaštiti podataka (17), nego Uredbom 45/2001 (18). Osim toga, društvo Hämmerling potvrdilo je da pitanje zaštite osobnih podataka nije izravno povezano s mogućim konkretnim preprekama ostvarivanju njegova prava na obranu u skladu sa zakonodavstvom o trgovinskoj zaštiti. Komisija je stoga zaključila da položaj društva Hämmerling kao zainteresirane strane u postupku i njegovo pravo na obranu nisu izravno narušeni.

(68)

Nakon konačne objave društvo Hämmerling ponovilo je svoju tvrdnju da je „pravo na zaštitu osobnih podataka neovisno pravo te da nije potreban stvaran primjer njegova kršenja, nego je dovoljna samo mogućnost zlouporabe, kao što je stavljanje na raspolaganje tih podataka neprovjerenim korisnicima baze podataka u trećim zemljama, bez odgovarajuće procjene njihova poštovanja zakona o zaštiti podataka.”

(69)

U vezi s tom tvrdnjom Komisija upućuje na članak 9. stavak 6. Uredbe 45/2001 koji joj omogućuje prijenos osobnih podataka ako je on potreban ili pravno obvezan za obranu pravnih zahtjeva te na činjenicu da sve osobe na koje se podaci odnose, pri prvom ulasku u bazu podataka TRON nakon što im se odobri pristup određenom predmetu, moraju pristati na uvjete uporabe TRON-a (kojima se, među ostalim, zabranjuje neovlašteno širenje informacija iz TRON-a). Stoga je Komisija smatrala da je uporaba TRON-a u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

(70)

Nakon konačne objave Grupa Giti zatražila je saslušanje pred službenikom za saslušanje tvrdeći da je Komisija povrijedila njezino pravo na obranu jer je program povrata uvoznih naknada u postupak uključila vrlo kasno i zato došla do pogrešnih zaključaka. Službenik za saslušanja smatrao je da je u Obavijesti o pokretanju postupka taj program obuhvaćen. Nadalje, Grupa Giti trebala je znati da je taj program obuhvaćen postupkom i imala je dovoljno vremena da sve svoje primjedbe dostavi Komisiji. Stoga je službenik za saslušanja smatrao da se pravo Grupe Giti na obranu poštovala.

(71)

Nekoliko drugih zainteresiranih strana ponovilo je nedoumice koje su već izražene nakon objave dokumenta s informacijama te je od Komisije zatražilo objašnjenje.

(72)

Komisija je smatrala da u otvorenom spisu, dokumentu s informacijama i konačnoj objavi već postoji dovoljno informacija kojima se svim zainteresiranim stranama omogućuje da u potpunosti ostvare pravo na obranu. Nadalje, bilješka za spis (19) u kojoj se nalaze pojašnjenja o dokumentu s informacijama uključena je u javni spis prije konačne objave. Stoga je odbacila zahtjev za dodatna objašnjenja.

(73)

Konačno, stranke su tvrdile da je njihovo pravo na obranu bilo ozbiljno ugroženo jer je razdoblje za dostavu primjedbi o konačnoj objavi bilo prekratko usprkos njegovu produljenju i jer nisu uzete u obzir posebnosti ovog ispitnog postupka.

(74)

U pogledu utvrđenog roka Komisija je ponovila da je poštovala zakonski rok u skladu iz članka 30. stavka 5. osnovne uredbe, kako je dodatno objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 65. Dodala je da su stranke u srpnju 2018. zaprimile brojne informacije u dokumentu s informacijama, u kojem su već izneseni glavni aspekti i zaključci za sve subvencije, uz iznimku pretjeranog otpusta carina za prirodni kaučuk i električne energije koja se prodavala po cijeni manjoj od primjerene. U toj su fazi stranke dobile rok od 25 dana za dostavu primjedbi. Budući da su sve stranke već bile upoznate s većinom tih pitanja, nakon konačne objave zaprimljene su i opsežne primjedbe (u rasponu od 8 do 63 stranica).

(75)

U pogledu aspekta štete ovog ispitnog postupka Komisija je napomenula da su stranke primile konačnu objavu i dodatni dokument o konačnoj objavi i u okviru usporednog antidampinškog ispitnog postupka. U ovom je ispitnom postupku odgovoreno na primjedbe primljene nakon tih dviju objava. Stoga je Komisija smatrala da su otvoreni spis i objave već sadržavali dovoljno informacija da se svim zainteresiranim stranama omogući potpuno ostvarenje prava na obranu u roku utvrđenom u dokumentu o konačnoj objavi. Zato je Komisija smatrala da je pravo na obranu svih zainteresiranih strana tijekom ovog postupka bilo u potpunosti poštovano.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1   Predmetni proizvod

(76)

Predmetni proizvod čine određene pneumatske gume, nove ili protektirane, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstane u oznake KN 4011 20 90 i ex 4012 12 00 (oznaka TARIC 4012120010). Te oznake KN i TARIC imaju samo informativnu svrhu.

(77)

Predmetni proizvod obuhvaća nove i protektirane pneumatske gume za autobuse ili kamione koje imaju jednaka bitna fizička, kemijska i tehnička svojstva.

(78)

Obje vrste predmetnog proizvoda izrađuju se od istih ulaznih materijala (čak i ako se upotrijebljena tehnologija razlikuje) i imaju sličnu strukturu. Zbog razlika u sirovinama i strukturi različite su značajke učinkovitosti.

2.1.1   Postupak proizvodnje

2.1.1.1   Nove gume

(79)

Postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključuje: 1. pripremu i miješanje kaučuka; 2. pripremu komponenti gume; 3. (zelenu) proizvodnju gume; 4. vulkanizaciju; i 5. završnu kontrolu. Sve gume za kamione i autobuse izrađuju se od istih osnovnih sirovina, odnosno prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, čelika, ugljene čađe, drugih kemikalija i ulja te tekstila i imaju iste komponente, odnosno gazni sloj, bok gume, unutarnji plašt, žičani obruč u stopi, čelični pojas i kordne niti na plaštu, čak i ako postoje određene razlike među proizvođačima tog proizvoda.

(80)

Utvrđeno je da su u postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključene različite tehnologije, ali one nisu utjecale na ukupne nalaze međusobne zamjenjivosti.

2.1.1.2   Protektirane gume

(81)

Protektiranje je zapravo postupak recikliranja u kojem se istrošene gume obnavljaju zamjenom gaznog sloja na starom plaštu. Plaštevi su glavni elementi postupka protektiranja te su stoga odabir i nabava odgovarajućih plašteva za protektiranje bitan dio djelatnosti protektiranja. Plaštevi su stoga glavni ulazni materijal postupka proizvodnje i, ovisno o svojoj kvaliteti, čine stvarni „polugotovi” proizvod ili otpad.

(82)

Taj postupak isto može uključivati različite tehnologije, a da to ne utječe na nalaze Komisije o međusobnoj zamjenjivosti.

2.1.2   Upotreba i vrste guma

(83)

Proizvode se različite vrste i veličine guma za kamione i autobuse koje se upotrebljavaju za velik broj gospodarskih vozila, od lokalnih dostavnih kamiona i autobusa u gradskim i regionalnim područjima do kamiona i autobusa za velike udaljenosti, ovisno o njihovoj veličini i specifikacijama indeksa opterećenja. Ne mogu se upotrebljavati za osobna vozila, druga laka gospodarska vozila ili terenska vozila, kao što su poljoprivredni traktori.

(84)

Gume za kamione ili autobuse prodaju se kao dvije vrste u četirima kategorijama. Guma sa zračnicom tradicionalnija je opcija, a sastoji se od unutarnje zračnice, koja ima svoj ventil unutar gume. U gumama bez zračnice guma i naplatak kotača hermetički su zatvoreni i ventil se postavlja izravno na naplatak. Velika većina guma za kamione ili autobuse koje se prodaju u Uniji gume su bez zračnica. Četiri su kategorije guma za kamione ili autobuse: upravljačke i pogonske gume, gume za prikolice te gume za kombiniranu upotrebu. Upravljačke gume izrađuju se za prednju osovinu kao pomoć pri upravljanju, ali se mogu upotrebljavati i kombinirano za kamione ili autobuse, ovisno o namjeni vozila. Pogonske gume izrađuju se za pogonski sustav i pružaju bolje trenje. Gume za prikolice konstruirane su za postavljanje na prikolice, dok se gume za kombiniranu upotrebu mogu upotrebljavati u svim položajima na vozilu ovisno o namjeni vozila.

(85)

Nove ili protektirane gume na tržištu Unije podliježu sigurnosnim zahtjevima koji su isti kao zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20).

2.2   Podjela tržišta guma u Uniji na tri razine

(86)

Informacije koje je Komisija prikupila i primila upućuju na to da je tržište guma za autobuse i kamione u Uniji podijeljeno na tri razine ili segmenta. Iako ne postoje jasne granice između razina, između zainteresiranih strana i u nalazima Komisije postoji opća suglasnost u pogledu sljedeće kategorizacije.

(87)

Gume 1. razine uključuju vrhunske nove gume najboljih marki najvećih proizvođača. Prepoznatljivost marke ključan je čimbenik za gume te razine te opravdava znatno više cijene za očekivanu visoku izvedbu i izrazito velika ulaganja u oglašavanje. Toj razini pripadaju ponajprije gume proizvođača originalne opreme za kamione ili autobuse („OE1”). Kvalitetom guma iz 1. razine osigurava se visoka razina mogućnosti protektiranja guma koje se izrađuju tako da se mogu više puta obnavljati, čime se dodatno povećava znatno veća kilometraža originalnog proizvoda (najviše tri protektiranja za uobičajenu upotrebu). Gume 1. razine povezuju se i s višom razinom sigurnosti te često uključuju dobru razinu usluga nakon prodaje.

(88)

Gume 2. razine uključuju većinu novih i protektiranih guma niže kvalitete s cijenama od oko 65 %–80 % cijene guma 1. razine. U tu se razinu mogu uključiti gume proizvođača originalne opreme za prikolice („OE2”). Prepoznatljivost marke važna je i u toj razini te su marke obično dobro poznate kupcima koji mogu utvrditi i proizvođača guma. Načelno se mogu protektirati najmanje jednom i, iako su ograničenije od guma 1. razine, imaju dobru izvedbu u smislu kilometraže.

(89)

Gume 3. razine uključuju nove i protektirane gume lošije izvedbe u smislu kilometraže te vrlo ograničene mogućnosti protektiranja, ako ona uopće postoji. Njihova je cijena obično manja od 65 % cijene i izvedbe u smislu kilometraže guma 1. razine. U toj razini kupci ne prepoznaju gotovo nijednu marku te cijena postaje odlučujući čimbenik u njihovoj odluci o kupovini. One obično ne uključuju usluge nakon prodaje.

(90)

Protektirane gume mogu se svrstati u 2. ili 3. razinu. Iako se neke kineske gume mogu protektirati, u Kini se obavlja vrlo malo protektiranja. Međutim, djelatnost protektiranja vrlo je raširena u Uniji i na drugim tržištima, primjerice, u Brazilu. Djelatnost protektiranja u Uniji sastoji se od sljedećeg:

integriranih proizvođača protektiranih guma koji djeluju pod imenom i markom proizvođača novih guma ili po njegovu nalogu. Oni se smatraju nastavkom marki pod kojima se prodaju nove gume. To odgovara gumama 2. razine,

neovisnih proizvođača protektiranih guma koji obično obuhvaćaju znatno manja zemljopisna tržišta i obujmove. Oni prodaju gume pod vlastitim imenom ili vlastitom markom te se oslanjaju na vlastito stručno znanje. Većinom su to MSP-ovi (najmanje 380 društava u Uniji). To odgovara gumama 3. razine.

(91)

Komisija je na temelju informacija podnositelja pritužbe objavila podjelu novih i protektiranih guma prema markama, koja je svim zainteresiranim stranama stavljena na raspolaganje 27. listopada 2017.

2.3   Tvrdnje u pogledu podjele tržišta guma u Uniji na razine

(92)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 86., zainteresirane strane općenito su prihvatile načelo podjele tržišta na tri razine.

(93)

Zainteresirane strane načelno su podržale tržišnu podjelu marki guma na temelju razina, kako je utvrđena u bilješci uz spis od 27. listopada 2017., uz sljedeće iznimke u kojima su zainteresirane strane podnijele zahtjev da se određene marke svrstaju u različite razine. Točnije, Grupa China National Tire smatrala je da njezina marka Aeolus pripada 3. razini (a ne 2. razini); dva uvoznika koja uvoze marku Double Coin tvrdila su da bi tu marku trebalo svrstati u 2. razinu (a ne u 3. razinu); Grupa Hankook smatrala je da njezina marka Aurora pripada 2. razini (a ne 3. razini); Grupa Giti u odgovoru na upitnik smatrala je da njezine marke Primewell i GT Radial pripadaju 2. razini (a ne 3. razini), a neovisni uvoznik tvrdio je da bi marku Sailun trebalo svrstati u 2. razinu (a ne u 3. razinu).

(94)

Komisija je te tvrdnje preispitala na temelju dokaza koje su dostavile zainteresirane strane i informacija prikupljenih po službenoj dužnosti tijekom ispitnog postupka. U skladu sa svojstvima utvrđenima u uvodnoj izjavi 81. Komisija je analizirala u kojoj se mjeri gume određenih marki: 1. mogu protektirati; 2. upotrebljavaju kao originalna oprema za autobuse i kamione; i 3. stavljaju na tržište u određenoj razini na temelju vlastite procjene svakog društva.

(95)

Komisija je prihvatila zahtjev Grupe Hankook za svrstavanje marke Aurora u 2. razinu. Međutim, utvrdila je i da bi marku Hankook trebalo svrstati u 1. razinu. Za marku Hankook postoji zakonsko jamstvo da se njegove gume mogu protektirati najmanje jednom. Nadalje, djeluje kao dobavljač originalne opreme (OE1) za europska društva, kao što su Scania, MAN i Mercedes-Benz. Na web-mjestu Grupe Hankook njezina se marka Hankook oglašava kao „vrhunska” te je u internom dokumentu povezanog uvoznika koji je predan tijekom provjere navedeno da je ta marka prebačena u 1. razinu.

(96)

Komisija je prihvatila zahtjev Grupe Giti za svrstavanje marki Primewell i GT Radial u 2. razinu. Komisija je utvrdila i da se gume Grupe Giti mogu protektirati. Međutim, djelatnosti Grupe Giti u pogledu proizvodnje originalne opreme ne uključuju kamione i autobuse, već se odnose na gume za osobne automobile. Osim toga, Grupa Giti smatra da njezine marke pripadaju 2. razini. Stoga su marke te grupe svrstane u 2. razinu.

(97)

Komisija je privremeno prihvatila zahtjev Grupe China National Tire da se njezina marka Aeolus svrsta u 3. razinu na temelju tvrdnji da se njezine gume općenito ne može protektirati i da se ne prodaju na tržištu originalne opreme.

(98)

Uvoznici koji su podnijeli zahtjev za marke Double Coin i Sailun nisu bili društva u uzorku pa Komisija u ovoj fazi nije mogla provjeriti istinitost njihovih tvrdnji. Budući da nisu bili u uzorku, njihovo svrstavanje u 2. ili 3. razinu ne utječe na ishod ispitnog postupka. Stoga, ne dovodeći u pitanje dokaze koje su dostavili izvoznici o iskustvu njihovih kupaca s gumama tih marki, Komisija u ovoj fazi nije donijela nikakvu odluku o njihovim zahtjevima.

(99)

Nekoliko zainteresiranih strana navelo je da se podjela razina po markama može primijeniti samo na Uniju te da se na drugim tržištima ta podjela može znatno razlikovati. Točnije, podjela razina u Uniji ne može se prenijeti na kinesko tržište. Komisija je naglasila da je podjela po markama u ovom ispitnom postupku upotrijebljena za potrebe analize situacije na tržištu Unije i da nema nikakvo pravno značenje za druga tržišta.

2.3.1   Zahtjevi za isključenje proizvoda

(100)

CRIA i CCCMC te Grupa China National Tire tvrdili su da bi iz definicije predmetnog proizvoda trebalo isključiti nove gume ili protektirane gume zbog sljedećih razloga:

nove gume i protektirane gume imaju različita bitna fizička, tehnička i kemijska svojstva,

protektirane gume imaju kraći životni vijek od novih guma,

nove gume i protektirane gume imaju različitu namjenu, prodajne kanale, primjene i kupci ih različito percipiraju. Konkretno, protektirane gume ne upotrebljavaju se na tržištu originalne opreme te se načelno ne postavljaju na upravljačku osovinu ni na kamione koji prevoze opasnu robu,

nove i protektirane gume imaju različite oznake KN.

(101)

Nakon konačne objave društvo Pirelli ponovilo je sličnu tvrdnju.

(102)

Navedene su stranke primijetile i da su Komisija i Sud u nekoliko predmeta u pogledu tržišnog natjecanja zaključili da nove i protektirane gume čine dva različita relevantna tržišta u smislu cijene, strukture ponude, strukture potražnje, opskrbnih kanala i zamjenjivosti (21). CRIA i CCCMC istaknuli su i da su druga tijela u antidampinškim ispitnim postupcima odvojeno promatrala nove i protektirane gume (22). Nakon konačne objave društvo Hämmerling ponovilo je sličnu tvrdnju.

(103)

CRIA i CCCMC naveli su da je Komisija pogriješila u svojoj procjeni relevantnih čimbenika jer nije odvojeno promatrala nove i protektirane gume.

(104)

Grupa Giti tvrdila je da bi protektirane gume ili one koje se mogu obnavljati više puta trebalo isključiti iz definicije predmetnog proizvoda jer su zbog svojih posebnih tehničkih svojstava protektirane gume naprednije od guma koje se ne mogu protektirati.

(105)

Komisija je utvrdila da se u postupku protektiranja zadržavaju glavna svojstva, komponente i struktura gume koji proizlaze iz prvotnog postupka proizvodnje. Točnije, ključne tehničke specifikacije gume, odnosno veličina, indeks opterećenja i brzinski razred gume ne mijenjaju se u fazi protektiranja. Nove gume (one koje se mogu i one koje se ne mogu protektirati) izrađuju se od istih sirovina i istih komponenti te imaju sličnu strukturu.

(106)

Glavna je razlika u tehničkim svojstvima novoproizvedene gume i protektirane gume izrađene na njezinu plaštu u tome što protektirana guma zaista može imati kraći vijek trajanja te se može smatrati manje sigurnom opcijom. Međutim, upravo te razlike u percepciji tehničkih svojstava, kvalitete i sigurnosti nastaju između dviju novih guma iz različitih razina. Točnije, gume iz niže razine imaju i manju kilometražu i neće se upotrebljavati za vozila koja moraju ispuniti vrlo visoke sigurnosne standarde, odnosno vozila koja prevoze opasnu robu.

(107)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da nove gume (one koje se mogu i one koje se ne mogu protektirati) i protektirane gume imaju različita osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva.

(108)

Komisija je nadalje utvrdila da vlasnici kamiona ili autobusa koji uglavnom posluju u sektoru prijevoza osoba ili robe na manjim i većim udaljenostima upotrebljavaju nove i protektirane gume. Stoga je bitna krajnja namjena novih i protektiranih guma jednaka. Komisija je utvrdila i da nove i protektirane gume imaju iste glavne četiri vrste primjene, odnosno upotrebljavaju se za upravljačku i pogonsku osovinu, za prikolice i kombinirano te podliježu sigurnosnim zahtjevima na tržištu Unije koji su isti kao zahtjevi određeni u relevantnom zakonodavstvu.

(109)

Stoga je tvrdnja da nove i protektirane gume imaju različite primjene odbačena.

(110)

Komisija se složila da se protektirane gume razlikuju od novih guma 1. razine po tome što se ne prodaju na tržištu originalne opreme. Komisija je utvrdila i da to isto vrijedi i za gume iz 3. razine te, u velikoj mjeri, za marke iz 2. razine, koje se isto tako ne prodaju na tržištu originalne opreme.

(111)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da nove i protektirane gume imaju različite prodajne kanale.

(112)

Odluke Komisije u predmetima u pogledu tržišnog natjecanja i presuda Europskog suda (23) u kojima je utvrđeno da su protektirane gume zaseban proizvod de facto nisu relevantne za definiciju proizvoda u ispitnim postupcima trgovinske zaštite. Definicija tržišta u predmetu koncentracije usmjerena je na zamjenu na strani potražnje i ponude (24). U antidampinškom ispitnom postupku tržište se definira na temelju fizičkih, tehničkih i kemijskih svojstava predmetnog proizvoda. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(113)

U pogledu tvrdnje o definiciji proizvoda u antidampinškim predmetima u trećim zemljama Komisija je istaknula da definicija proizvoda podliježe opsežnom diskrecijskom pravu tijela koje provodi ispitni postupak u području zaštite trgovine (25). Stoga se Komisijino diskrecijsko pravo za potrebe ovog ispitnog postupka ne može ograničiti na temelju načina na koji su u tom pogledu samostalno odlučivala tijela koja ispitni postupak provode u trećim zemljama.

(114)

Navedeno je i da predmetni proizvod ne bi trebalo razvrstavati u nekoliko oznaka KN. Prvo, Komisija je u tom pogledu podsjetila na to da se jedan predmetni proizvod vrlo često razvrstava u nekoliko oznaka KN. To je prirodna posljedica strukture kombinirane nomenklature. Nadalje, u Obavijesti o pokretanju postupka jasno je navedeno da su oznake KN navedene samo u informativne svrhe. Drugo, nisu pruženi činjenični dokazi niti je Komisija pronašla informacije da se predmetni proizvod definira na način da se uvezene protektirane gume i nove gume ne mogu upotrebljavati umjesto protektiranih i novih guma u Uniji i s njima se izravno natjecati. To se za potrebe ovog ispitnog postupka primjenjuje i na percepcije proizvođača i potrošača, distribucijske kanale ili druge čimbenike u pogledu postojanja jedne kategorije proizvoda ili više njih u usporedbi s razlikovanjem novih i protektiranih guma.

(115)

Konačno, zainteresirane strane navele su da se zbog segmentacije tržišta u Uniji smatra da je kvaliteta protektiranih guma niža od kvalitete novih guma 1. razine, čak i ako su one izrađene od plašta guma 1. razine.

(116)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju koja je u skladu s podjelom razina utvrđenom za ovaj ispitni postupak te je protektiranim gumama smatrala samo gume iz 2. i 3. razine.

2.4   Istovjetni proizvod

(117)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička svojstva te jednaku osnovnu namjenu:

predmetni proizvod,

proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje na tržištu Unije.

(118)

Komisija je u toj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

3.   SUBVENCIONIRANJE

3.1   Uvod: predstavljanje planova Vlade, projekata i ostalih dokumenata

(119)

Prije analize navodnog subvencioniranja u obliku subvencija ili programa subvencioniranja Komisija je ocijenila vladine planove, projekte i druge dokumente koji su bili relevantni za više od jedne subvencije ili programa subvencioniranja. Utvrdila je da su sve ocijenjene subvencije ili programi subvencioniranja dio provedbe središnjeg planiranja kineske vlade za poticanje industrije guma zbog sljedećih razloga.

(120)

U 13. petogodišnjem planu nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja NRK-a („13. petogodišnji plan”), koji obuhvaća razdoblje 2016.–2020., naglašava se strateška vizija kineske vlade za razvoj i promicanje ključnih industrija. U njemu se naglašava uloga tehnoloških inovacija u gospodarskom razvoju NRK-a te kontinuirana važnost načela zelenog razvoja. Prema njegovu petom poglavlju jedna od glavnih razvojnih linija jest promicanje modernizacije tradicionalne industrijske strukture, kao što je već bio slučaj u 12. petogodišnjem planu. Ta je ideja dodatno razrađena u 22. poglavlju, u kojem se objašnjava strategija modernizacije tradicionalne industrije u NRK-u promicanjem njezine tehnološke prenamjene. U tom se pogledu u 13. petogodišnjem planu navodi da će se poduzeća podupirati da se „sveobuhvatno poboljšaju u područjima kao što su tehnologija proizvoda, industrijska oprema, zaštita okoliša i energetska učinkovitost”. U rubrici 7. posebno se u tom kontekstu upućuje na projekte povezane s petrokemijskim proizvodima na kraju proizvodnog lanca (što uključuje gume). Zaštita okoliša dodatno je razrađena u 44. poglavlju. Prema tom poglavlju obnova čiste proizvodnje provodit će se u ključnim industrijama, a u rubrici 16. posebno se u tom pogledu upućuje na petrokemijsku industriju.

(121)

Kineska je vlada na detaljnijoj razini objavila i 13. petogodišnji plan za razvoj kemijske i petrokemijske industrije („13. petogodišnji plan za petrokemijsku industriju”), koji uključuje industriju guma i temelji se na 13. petogodišnjem planu. U tom se planu u uvodu navodi da su petrokemijska i kemijska industrija važni stupovi industrije za kinesko nacionalno gospodarstvo. U njemu se dodatno razrađuju načela tehnološke inovacije, strukturne prilagodbe i zelenog razvoja navedena u 13. petogodišnjem planu, povezuje ih se sa specifičnijim prioritetima u petrokemijskoj industriji (vidjeti poglavlje III. – Glavne zadaće) te ih se povezuje s različitim mjerama fiskalne i financijske potpore (vidjeti poglavlje IV. – Zaštitne mjere: odjeljak 4. – Jačanje potpore politike).

(122)

Nadalje, kineska vlada izdala je poseban plan za industriju guma za potrebe provedbe 13. petogodišnjeg plana za petrokemijsku industriju, tj. politiku za industriju guma (26). U toj se politici ističe da je glavni prioritet kineske vlade strukturna prilagodba, tehnološka reforma i smanjenje emisija u industriji guma. U članku 6. navodi se da se potiče razvoj radijalnih guma visoke izvedbe i radijalnih guma bez zračnica za kamione i autobuse. Osim toga, u preambuli politike za industriju guma navodi se da „ova industrijska politika služi kao osnova za sve odgovarajuće odjele koji se bave različitim aspektima upravljanja ulaganjima, ponude zemljišta, procjena utjecaja na okoliš, procjena uštede energije, izdavanja sigurnosnih dozvola, kreditnog financiranja i opskrbe električnom energijom za te projekte u industriji guma kao što su izgradnja proizvodnih postrojenja i tehnološki razvoj”.

(123)

Konačno, u tom se dokumentu utvrđuju i uvjeti za ulazak na tržište jer na tržište mogu ući samo ona poduzeća koja premašuju određeni proizvodni kapacitet i ispunjavaju zahtjeve o zaštiti okoliša (27).

(124)

Nakon objave dokumenta s informacijama kineska vlada potvrdila je svoje osnovno stajalište o kineskim petogodišnjim planovima i tvrdila da oni nisu obvezujući, nego samo „smjernice”. Komisija se nije složila s tim stajalištem. U 17. poglavlju 13. petogodišnjeg plana navodi se sljedeće: „Strategija i plan nacionalnog razvoja počet će se primjenjivati u vodećoj i ograničavajućoj ulozi”. (28) Nadalje, u IV. poglavlju 13. petogodišnjeg plana za petrokemijsku industriju uređuje se provedba plana i navodi se da se od poduzeća očekuje da „izvršavaju ključne zadatke iz plana, provode samoregulaciju i pravodobno obavješćuju o problemima u provedbi plana” (29). Naposljetku, u preambuli politike za industriju gumba navodi se da nju „provode u skladu s time sva nadležna tijela”. Stoga, umjesto da sadržavaju samo opće izjave u kojima se potiče na djelovanje, u tim se planovima upotrebljava terminologija koja upućuje na njihovu obvezujuću prirodu.

(125)

I u sljedećim dokumentima industrija guma navodi se kao strateška, prioritetna i/ili poticana industrija:

Odluka br. 40 Državnog vijeća o „proglašavanju i provedbi privremenih odredbi o poticanju prilagodbe industrijske strukture” („odluka br. 40”). U toj se odluci navodi da je Katalog smjernica za prilagodbu industrijske strukture, koji je provedbena mjera iz odluke br. 40, važna osnova za usmjeravanje ulaganja. Kineska vlada njome se služi i kao smjernicom za upravljanje projektima ulaganja te za oblikovanje i provedbu politika o javnim financijama, oporezivanju, zajmovima, zemljištu, uvozu i izvozu (30). Industrija guma odnosno, konkretnije, proizvodnja određenih guma kao što su „radijalne gume visoke izvedbe (uključujući gume bez zračnica za kamione […])” navodi se kao poticana kategorija u poglavlju VIII. tog Kataloga smjernica (31). S obzirom na njezinu pravnu prirodu Komisija je napomenula da je odluka br. 40 uredba Državnog vijeća, koje je najviše administrativno tijelo u NRK-u. S obzirom na to odluka je pravno obvezujuća za ostala javna tijela i gospodarske subjekte (32);

Prema njegovim poglavljima III.1., III.5. i VIII., Nacionalnim planom za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnološki razvoj (2006.–2020.) podupire se razvoj ključnih područja i prioritetnih tema te se potiče financijska i fiskalna potpora tim ključnim područjima i prioritetima. U poglavljima III.1. i III.5. tog dokumenta (petro)kemijska industrija jasno se spominje u vezi s prioritetnom temom br. 1 „Energetska učinkovitost u industriji” i prioritetnom temom br. 31 „Osnovne sirovine”. U poglavlju VIII. potiče se financijska i fiskalna potpora tim prioritetnim temama;

U Katalogu kineskih izvoznih proizvoda nove i visoke tehnologije (33) kineske vlade kao proizvodi čiji se izvoz potiče navode se „nove pneumatske radijalne gume vrste koja se rabi za autobuse ili kamione (od kaučuka, sa širinom presjeka ≥ 24 inča)”.

Na lokalnoj razini pokrajina Shandong pokrajina je s najvećom industrijom proizvodnje guma u Kini te je i ona službeno objavila planove za promicanje industrije guma. Na primjer, vlada pokrajine Shandong u listopadu 2014. službeno je objavila Provedbeni plan za transformaciju i modernizaciju industrije guma pokrajine Shandong (34), u kojem se, među ostalim, utvrđuju proizvodni ciljevi za radijalne gume za kamione i autobuse u iznosu od 91 milijun jedinica do 2017. i 120 milijuna jedinica do 2020. te se osigurava potpora za ključna poduzeća koja proizvode gume za kamione i autobuse.

(126)

Zaključak je da se industrija guma stoga smatra ključnom/strateškom industrijom, čiji razvoj kineska vlada aktivno potiče kao cilj politike.

3.2   Djelomična nesuradnja i upotreba raspoloživih podataka

3.2.1   Primjena odredbi iz članka 28. stavka 1. osnovne uredbe u odnosu na davanje povlaštenih zajmova, opskrbu ulaznim materijalima uz neprimjereno nisku naknadu te osiguranje izvoznih kredita

(127)

Zbog praktičnih administrativnih razloga Komisija je od kineske vlade zatražila da proslijedi posebne upitnike četirima konkretnim bankama u državnom vlasništvu koje su navedene u pritužbi i društvu Sinosure te svim ostalim financijskim institucijama koje su davale kredite ili izvozne kredite društvima u uzorku ili kupcima društava u uzorku. Slično tome, Komisija je od kineske vlade zatražila da proslijedi posebne upitnike onim proizvođačima prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, ugljene čađe i najlonske kordne niti koji su, prema navodima iz pritužbe, društva u uzorku opskrbljivali ulaznim materijalima uz neprimjereno nisku naknadu te svim ostalim proizvođačima i distributerima predmetnih sirovina koji su društva u uzorku opskrbljivali ulaznim materijalima.

(128)

Kineska vlada isprva nije odgovorila na zahtjev Komisije. Komisija je stoga u obavijesti o manjkavosti ponovila svoj zahtjev u svrhu maksimalnog povećanja mogućnosti da se financijske institucije i dobavljači ulaznih materijala uključe u ispitni postupak tako što će Komisiji dostaviti potrebne informacije kako bi se utvrdilo postojanje i opseg navodnog subvencioniranja. Nakon obavijesti o manjkavosti podataka kineska je vlada zaista stupila u kontakt s prethodno navedenim financijskim institucijama i dobavljačima. Međutim, na upitnik su odgovorile samo tri banke u državnom vlasništvu koje je posebno naveo podnositelj pritužbe te društvo Sinosure.

3.2.1.1   Davanje povlaštenih zajmova

(129)

Prema njezinim navodima kineska vlada nije imala ovlast da zahtijeva informacije od banaka u državnom vlasništvu koje nisu odgovorile na upitnik jer one posluju neovisno o kineskoj vladi.

(130)

Komisija se nije složila s tim stajalištem. Prvo, prema shvaćanju Komisiji, informacije koje je zatražila od subjekata u državnom vlasništvu (bili oni društva ili javne/financijske institucije) dostupni su kineskoj vladi s obzirom na sve subjekte u kojima je kineska vlada glavni ili veliki dioničar. Naime, prema Zakonu Narodne Republike Kine o državnoj imovini u poduzećima (35), agencije za nadzor državne imovine i upravljanje njome koje su osnovali Komisija Državnog vijeća za nadzor državne imovine i upravljanje njome te lokalne narodne vlade izvršavaju u ime vlade dužnosti i odgovornosti davatelja kapitala u poduzećima s državnim ulaganjima. Stoga te agencije imaju pravo primati povrate na imovinu, sudjelovati u donošenju glavnih odluka i odabirati rukovoditelje poduzeća s državnim ulaganjima. Nadalje, prema članku 17. prethodno navedenog Zakona o državnoj imovini u poduzećima, poduzeća s državnim ulaganjima dužna su prihvatiti upravljanje i nadzor koji provode vlade i odgovarajući vladini odjeli i agencije, prihvatiti javni nadzor i odgovarati davateljima kapitala.

(131)

Osim toga, kineska vlada ima i potrebne ovlasti za interakciju s financijskim institucijama čak i ako one nisu u državnom vlasništvu, s obzirom na to da je za sve njih nadležno Kinesko bankarsko regulatorno tijelo. Na primjer, u skladu s člancima 33. i 36. Zakona o nadzoru banaka (36) Kinesko bankarsko regulatorno tijelo ovlašteno je zahtijevati od svih financijskih institucija s poslovnim nastanom u NRK-u da mu dostave informacije, kao što su financijski izvještaji, statistička izvješća i informacije o poslovnim operacijama i upravljanju. Kinesko bankarsko regulatorno tijelo može financijskim institucijama narediti i da javno objave određene informacije.

(132)

Nadalje, iako su dale određena općenita objašnjenja o funkcioniranju svojih sustava za odobravanje zajmova i upravljanje rizikom, nijedna od banaka u državnom vlasništvu koje surađuju nije dostavila konkretne informacije o zajmovima koje su dale društvima u uzorku, tvrdeći da su obvezane zakonskim i regulatornim zahtjevima te ugovornim klauzulama u pogledu povjerljivosti informacija koje se odnose na društva u uzorku.

(133)

Stoga je Komisija od grupa proizvođača izvoznika u uzorku zatražila da odobre pristup informacijama o pojedinim društvima koje posjeduju sve banke, u državnom ili privatnom vlasništvu, od kojih su dobile zajmove. Iako su društva u uzorku pristala na davanje pristupa podacima banaka koji se odnose na njih, predmetne su banke odbile dostaviti zatražene detaljne informacije.

(134)

Na kraju je Komisija primila jedino informacije o korporativnoj strukturi i vlasništvu od triju banaka u državnom vlasništvu koje su navedene u uvodnoj izjavi 48., no ne i od ostalih financijskih institucija koje su dale zajmove društvima u uzorku. Štoviše, nijedna financijska institucija nije dostavila nikakve konkretne informacije o procjeni rizika za zajmove koji su odobreni grupama proizvođača izvoznika u uzorku.

(135)

Budući da nije imala nikakve informacije o glavnini banaka u državnom vlasništvu niti ikakve informacije za pojedina društva o zajmovima koje su dobili od banaka koje surađuju, Komisija je smatrala da nije primila bitne informacije relevantne za taj aspekt ispitnog postupka.

(136)

Stoga je Komisija obavijestila kinesku vladu da će možda morati upotrijebiti raspoložive podatke na temelju članka 28. stavka 1. osnovne uredbe pri ispitivanju postojanja i opsega navodnog subvencioniranja putem davanja povlaštenih zajmova.

(137)

U odgovoru na dopis Komisije i u primjedbama o dokumentu s informacijama i konačnoj objavi kineska vlada prigovorila je na primjenu članka 28. stavka 1. osnovne uredbe u pogledu davanja povlaštenih zajmova. Kineska vlada ponovno je istaknula da nema nikakve ovlasti nad bankama. Kineska vlada smatrala je i da je surađivala najbolje što je mogla, da joj je Komisija nametnula nepotrebno dodatno opterećenje i da informacije koje nedostaju nisu bile „potrebne” u smislu članka 28. osnovne uredbe jer su već bile raspoložive u odgovorima na upitnike.

(138)

Komisija je potvrdila svoje stajalište da kineska vlada ima ovlast tražiti informacije od banaka zbog razloga prethodno objašnjenih u uvodnim izjavama 130. i 131. Uvažila je da je kineska vlada proslijedila relevantne upitnike bankama i da je primila odgovore od triju banaka u državnom vlasništvu. Upotrijebila je tako dostavljene informacije i dopunila ih raspoloživim podacima samo za one dijelove koji su nedostajali.

(139)

Te informacije koje nedostaju uglavnom se odnose na dva aspekta. Prvo, to su informacije o vlasništvu i upravljačkoj strukturi banaka koje ne surađuju. Te su informacije bile potrebne Komisiji kako bi utvrdila jesu li te banke javna tijela ili nisu. Drugo, to su informacije o pojedinim bankama koje surađuju, na primjer unutarnjem postupku odobravanja zajmova u banci i procjeni kreditne sposobnosti u bankama u slučaju zajmova društvima u uzorku, a one su bile potrebne u smislu članka 28. osnovne uredbe kako bi se utvrdilo jesu li društvima u uzorku zajmovi dani po povlaštenim stopama. Nadalje, te unutarnje dokumente mogu dostaviti isključivo banke, stoga se predmetne informacije nisu mogle dobiti u odgovorima društava u uzorku na upitnik.

(140)

Naposljetku, Komisija je smatrala da kineskoj vladi nije nametnula nepotrebno opterećenje. Ona je od samog početka ograničila svoj ispitni postupak na one financijske institucije koje su dale zajmove društvima u uzorku. Osim toga, Komisija nije od kineske vlade tražila da utvrdi koje će to financijske institucije biti jer je popis s nazivima i adresama banaka zajedno sa zahtjevom za prosljeđivanje upitnika dostavljen kineskoj vladi na samom početku ispitnog postupka, u prosincu 2017. Stoga je kineska vlada imala dovoljno vremena da ispuni zahtjev Komisije. No kineska vlada poslala je bankama upitnike Komisije tek 28. ožujka 2018. i dala im rok od tri radna dana da odgovore na njih. Ta odgoda ne može se pripisati Komisiji, koja je smatrala da je učinila najviše što je mogla kako bi olakšala izvršavanje zadataka koje je zatražila od kineske vlade.

(141)

Stoga je Komisija smatrala da se morala djelomično osloniti na raspoložive podatke pri ispitivanju postojanja i opsega navodnog subvencioniranja omogućenog davanjem povlaštenih zajmova.

3.2.1.2   Osiguranje izvoznih kredita

(142)

Društvo Sinosure djelomično je odgovorilo na posebni upitnik o osiguranju izvoznih kredita koje je pružilo društvima u uzorku. Međutim, društvo Sinosure nije dostavilo zatraženu prateću dokumentaciju o svojem korporativnom upravljanju, primjerice, svoje godišnje izvješće ili svoj Statut, pri čemu se pozivalo na to da se radi o povjerljivim informacijama.

(143)

Društvo Sinosure nije dostavilo ni konkretne informacije o osiguranju izvoznih kredita koje je pruženo industriji guma, razini premija tog osiguranja ni detaljne brojčane podatke koji se odnose na profitabilnost njegova poslovanja u području osiguranja izvoznih kredita.

(144)

Komisija je smatrala da bez tih informacija nije primila bitne informacije relevantne za taj aspekt ispitnog postupka.

(145)

Prema shvaćanju Komisije informacije koje je zatražila od subjekata u državnom vlasništvu (bili oni društva ili javne/financijske institucije) dostupni su kineskoj vladi za sve subjekte u kojima je kineska vlada glavni ili veliki dioničar. To je slučaj i s društvom Sinosure, koje je subjekt u potpunom državnom vlasništvu. Stoga je Komisija obavijestila kinesku vladu da će možda morati upotrijebiti raspoložive podatke na temelju članka 28. stavka 1. osnovne uredbe pri ispitivanju postojanja i opsega navodnog subvencioniranja putem osiguranja izvoznih kredita.

(146)

U odgovoru na dopis Komisije i u primjedbama o dokumentu s informacijama i dokumentu o konačnoj objavi kineska vlada prigovorila je na primjenu članka 28. stavka 1. osnovne uredbe u pogledu osiguranja izvoznih kredita i istaknula da je na upitnik odgovorilo društvo Sinosure te je odgovorila na pitanja Komisije tijekom provjere na licu mjesta.

(147)

Društvo Sinosure doista je odgovorilo na upitnik, a njegovi predstavnici bili su prisutni tijekom provjere u prostorima kineske vlade. Međutim, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 142. i 143., dostavljene informacije nisu bile potpune i nisu omogućile Komisiji da donese zaključke o ključnim dijelovima ispitnog postupka u pogledu osiguranja izvoznih kredita, odnosno je li društvo Sinosure javno tijelo i jesu li premije naplaćene društvima u uzorku bile u skladu s tržištem.

(148)

Komisija je stoga zaključila da se u svojim nalazima o osiguranju izvoznih kredita djelomično morala osloniti na raspoložive podatke.

3.2.1.3   Opskrba ulaznim materijalima uz neprimjereno nisku naknadu

(149)

Nijedan proizvođač prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, ugljene čađe i najlonske kordne niti koji je društva u uzorku opskrbljivao ulaznim materijalima nije odgovorio na posebne upitnike koje je proslijedila kineska vlada.

(150)

Prema njezinim navodima kineska vlada nije imala ovlasti da zahtijeva informacije od dobavljača u državnom vlasništvu koji nisu odgovorili na upitnik jer oni posluju neovisno o kineskoj vladi. Komisija se ne slaže s tim stajalištem. Prema shvaćanju Komisije informacije koje je zatražila od subjekata u državnom vlasništvu (bili oni društva ili javne/financijske institucije) dostupni su kineskoj vladi s obzirom na sve subjekte u kojima je kineska vlada glavni ili veliki dioničar.

(151)

Osim toga, kineska vlada odbila je dostaviti pregled s nazivima i vlasničkom strukturom kineskih proizvođača ulaznih materijala koji su predmet ispitnog postupka, tvrdeći da se radi o povlaštenim informacijama.

(152)

Budući da Komisija nije imala nikakve informacije o korporativnom upravljanju proizvođača u državnom vlasništvu koji su društva u uzorku opskrbljivali ulaznim materijalima niti ikakve informacije za pojedina društva o utvrđivanju cijena ulaznih materijala kojima su dobavljači ulaznih materijala opskrbljivali društva u uzorku, Komisija je smatrala da nije primila bitne informacije koje su relevantne za taj aspekt ispitnog postupka.

(153)

Stoga je Komisija obavijestila kinesku vladu da će možda morati upotrijebiti raspoložive podatke na temelju članka 28. stavka 1. osnovne uredbe pri ispitivanju postojanja i opsega navodnog subvencioniranja putem opskrbe ulaznim materijalima uz neprimjereno nisku naknadu.

(154)

U odgovoru na dopis Komisije i u primjedbama o dokumentu s informacijama kineska vlada prigovorila je na primjenu članka 28. stavka 1. osnovne uredbe u pogledu opskrbe ulaznim materijalima uz neprimjereno nisku naknadu zbog razloga već prethodno navedenih u uvodnoj izjavi 137. U pogledu nepostojanja ovlasti kineske vlade da zatraži informacije od proizvođača i nametanju nepotrebnog opterećenja kineskoj vladi Komisija je ponovila svoju argumentaciju iz prethodnih uvodnih izjava od 138. do 140., koja se primjenjuje i na dobavljače ulaznih materijala društava u uzorku.

(155)

Te informacije koje nedostaju uglavnom se odnose na dva aspekta. Prvo, to su informacije o vlasništvu i upravljačkoj strukturi proizvođača koji ne surađuju. Bez tih informacija Komisija nije mogla utvrditi jesu li ti proizvođači javna tijela ili nisu. Drugo, to su informacije o pojedinim proizvođačima koji ne surađuju, na primjer o utvrđivanju cijena ulaznih materijala kojima su opskrbljivali društva u uzorku. Te informacije potrebne su u smislu članka 28. osnovne uredbe kako bi se utvrdilo jesu li društva u uzorku opskrbljivali ulaznim materijalom uz neprimjereno nisku naknadu. Nadalje, te informacije mogu dostaviti isključivo proizvođači, stoga one nisu mogle biti dobivene u odgovorima društava u uzorku na upitnik.

(156)

Komisija je stoga smatrala da se morala osloniti i na raspoložive podatke u svojim nalazima o opskrbi prirodnim kaučukom, sintetičkim kaučukom, ugljenom čađom i najlonskim kordnim nitima uz neprimjereno nisku naknadu u skladu s člankom 28. stavkom 1.

3.2.2   Primjena odredbi iz članka 28. stavka 1. osnovne uredbe na jednog proizvođača izvoznika u odnosu na osiguranje izvoznih kredita

(157)

Grupa Xingyuan navela je u svojem odgovoru na upitnik da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije imala nikakav sporazum o osiguranju izvoznih kredita. Međutim, Komisija je nakon posjeta radi provjere utvrdila da je to društvo primilo bespovratna sredstva u obliku povrata premija za osiguranje izvoznih kredita koje su plaćene za 2016. čime je obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka. Iz dostavljenih dokumenata nije jasno čine li ti povrati ukupni ili djelomični iznos premije koju je društvo platilo za svoje osiguranje za izvoz.

(158)

U tim je okolnostima Komisija smatrala da je primila neistinite ili obmanjujuće informacije.

(159)

Stoga je Komisija obavijestila društvo da će razmotriti da nalaze djelomično temelji na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe (odnosno u pogledu informacija povezanih s osiguranjem izvoznih kredita).

(160)

U odgovoru na dopis Komisije to se društvo protivilo primjeni članka 28. stavka 1. osnovne uredbe u pogledu osiguranja izvoznih kredita. Tvrdilo je da nije imalo nikakvih kreditnih rizika jer se nije bavilo izravnim izvozom. Stoga društvu nije bilo potrebno osiguranje izvoznih kredita i ono nije moglo ostvariti povrat premija koje nije ni platilo.

(161)

Komisija je prihvatila tvrdnju da je društvo samo neizravno izvozilo u EU. No tvrdnja društva da mu nije bilo potrebno osiguranje izvoznih kredita i da nije moglo ostvariti povrat premija za osiguranje koje nije platilo, proturječna je dokazima u spisu, koji pokazuju da je društvo zapravo dobilo povrat. Društvo nije objasnilo zašto bi mu vlada isplatila povrat premija koje navodno nije ni platilo. Komisija je primijetila i da prava i obveze društva i njegovih trgovaca koji prodaju proizvode u EU-u nisu jasno utvrđene. Konkretno, društvo je tijekom razdoblja ispitnog postupka obavilo neke izvozne formalnosti u ime trgovaca koji prodaju proizvode u EU-u i bilo je oslobođeno od uvoznih carina na prirodni kaučuk koji se upotrebljava u izvezenim gumama iako ih nije izvozio izravno.

(162)

Budući da od tog društva nije primila nikakve nove informacije koje bi upućivale na suprotno, Komisija je zaključila da je to društvo dostavilo netočne i nepotpune informacije o osiguranju izvoznih kredita koje je primilo u razdoblju ispitnog postupka. Komisija se stoga u svojim nalazima o osiguranju izvoznih kredita za to društvo oslonila na raspoložive podatke koji su se sastojali od najvećeg iznosa subvencije u pogledu osiguranja izvoznih kredita koje je utvrđeno u ostalim društvima u uzorku.

3.2.3   Primjena odredaba članka 28. stavka 1. osnovne uredbe na jednog proizvođača izvoznika u odnosu na povlašteno financiranje

(163)

Grupa Huaqin Rubber Industry i društvoYanzhou Yinhe Power Plant Co. Ltd. nisu dostavili potpune informacije o svojim ugovorima o zajmu.

(164)

Stoga je Komisija obavijestila predmetna društva da će razmotriti da nalaze djelomično temelji na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe (odnosno u pogledu informacija o tim ugovorima). U odgovoru na dopis Komisije u kojem se predmetna društva obavješćuje o mogućoj primjeni članka 28. stavka 1. osnovne uredbe, ona su općenito prigovorila na tu primjenu.

(165)

No zbog izostanka dodatnih dokaza o ugovorima o zajmovima iz prethodne uvodne izjave 163. Komisija se i dalje u svojim nalazima o tim ugovorima o zajmovima oslanjala na raspoložive podatke.

3.3   Subvencije i programi subvencioniranja u okviru ovog ispitnog postupka

(166)

Na temelju informacija sadržanih u pritužbi, Obavijesti o pokretanju postupka i odgovora na upitnik Komisije ispitano je navodno subvencioniranje putem sljedećih subvencija kineske vlade:

i.

politika davanja povlaštenih zajmova, kreditne linije, krediti prodavača izvoznika i izvozni kupovni krediti, ostalo financiranje i jamstva;

ii.

povlašteno osiguranje izvoznih kredita;

iii.

programi bespovratnih sredstava:

program poznatih robnih marki,

bespovratna sredstva za poticanje izvoza kao što su npr. nagrade za napredna izvozna poduzeća ili izvozne rezultate, nagrada za trgovanje radi prerade, bespovratna sredstva za vanjska ulaganja,

bespovratna sredstva za zaštitu okoliša kao što su npr. Posebni fond za tehnološku reformu kojom se štedi energija, fond za čistu tehnologiju proizvodnje, poticaju za zaštitu okoliša i očuvanje resursa,

bespovratna sredstva povezana s tehnološkom modernizacijom ili transformacijom kao što su npr. subvencije iz državnog fonda za projekte u području ključne tehnologije, promicanje zadaća istraživanja i razvoja u okviru planova za potporu znanosti i tehnologiji, promicanje prilagodbe ključnih industrija, oživljavanje i tehnološka obnova,

ad hoc subvencije lokalnih/pokrajinskih tijela;

iv.

odricanje od prihoda kroz programe oslobađanja od izravnih poreza i smanjenja izravnih poreza:

povlastice u pogledu poreza na dobit poduzeća za poduzeća za visoke ili nove tehnologije,

sniženje poreza na dobit poduzeća za istraživanje i razvoj,

politike povlaštenih poreznih stopa za zapadnu regiju,

oslobođenje od plaćanja poreza na korištenje zemljištem ili njegovo smanjenje,

lokalni porezni popusti;

v.

odricanje od prihoda kroz programe za neizravne poreze i uvozne carine:

oslobođenja od plaćanja PDV-a i sniženje uvozne carine za upotrebu uvezene opreme i tehnologije,

oslobođenja od uvoznih carina za trgovanje radi prerade;

vi.

roba i usluge koje vlada osigurava uz neprimjereno nisku naknadu:

prirodni kaučuk koji osigurava Vlada uz neprimjereno nisku naknadu,

sintetički kaučuk koji osigurava Vlada uz neprimjereno nisku naknadu,

ugljena čađa koju osigurava Vlada uz neprimjereno nisku naknadu,

najlonska kordna nit koju osigurava Vlada uz neprimjereno nisku naknadu,

energija koju osigurava Vlada uz neprimjereno nisku naknadu,

zemljište ili prava korištenja zemljištem koje daje vlada uz neprimjereno nisku naknadu.

3.4   Povlašteno financiranje i osiguranje: zajmovi

(167)

Prema informacijama koje su dostavile četiri grupe proizvođača izvoznika u uzorku 32 financijske institucije sa sjedištem u NRK-u dale su im zajmove. Od tih 32 financijskih institucija njih 27 bile su banke u državnom vlasništvu (37). Pet preostalih financijskih institucija bilo je u privatnom vlasništvu. Međutim, samo su tri banke u državnom vlasništvu ispunile posebni upitnik, unatoč zahtjevu kineskoj vladi kojim su obuhvaćene sve financijske institucije koje su davale zajmove društvima u uzorku.

3.4.1   Banke u državnom vlasništvu koje djeluju kao javna tijela

(168)

Komisija je ispitala jesu li banke u državnom vlasništvu djelovale kao javna tijela u smislu članka 3. i članka 2. točke (b) osnovne uredbe. U tom pogledu primjenjivi je test za utvrđivanje je li poduzeće u državnom vlasništvu javno tijelo sljedeći (38): „Važno je je li subjektu povjerena ovlast za izvršavanje javnih funkcija, a ne kako se to postiže. Postoje brojni različiti načini na koje bi vlada u užem smislu mogla subjektima dati ovlast. U skladu s tim, različite vrste dokaza mogu biti relevantne kako bi se pokazalo da je ta ovlast dodijeljena konkretnom subjektu. Dokaz da subjekt, de facto, izvršava javne funkcije može služiti kao dokaz da posjeduje ili da su mu povjerene javne ovlasti, posebno ako se tim dokazom upućuje na stalnu i sustavnu praksu. Smatramo da iz toga proizlazi da dokaz da vlada provodi znatnu kontrolu nad subjektom i njegovim postupanjem može, u određenim okolnostima, poslužiti kao dokaz da odgovarajući subjekt ima javne ovlasti i te ovlasti izvršava pri obnašanju javnih funkcija. Međutim, naglašavamo da, osim izričite delegacije ovlasti u okviru pravnog instrumenta, postojanje samo službenih veza između subjekta i vlade u užem smislu vjerojatno nije dovoljno za utvrđivanje nužnog posjedovanja javnih ovlasti. Stoga se, na primjer, samom činjenicom da je vlada većinski dioničar subjekta ne dokazuje da vlada izvršava znatnu kontrolu nad ponašanjem tog subjekta, a još manje da mu je vlada dodijelila javne ovlasti. Međutim, u nekim slučajevima, kad dokazi upućuju na to da su formalni pokazatelji vladine kontrole višestruki te pritom postoje dokazi da se takva kontrola provodila u znatnoj mjeri, tada se na temelju tih dokaza može zaključiti da predmetni subjekt izvršava javne ovlasti.” U ovom predmetu zaključak da je bankama u državnom vlasništvu povjerena ovlast izvršavanja javnih funkcija temelji se na formalnim pokazateljima vladine kontrole i dokazima koji pokazuju da se ta kontrola provodila u znatnoj mjeri.

(169)

Komisija je zatražila informacije o državnom vlasništvu te formalne pokazatelje vladine kontrole u bankama u državnom vlasništvu. Analizirala je i to je li se kontrola provodila u znatnoj mjeri. Komisija se, za te potrebe, morala djelomično oslanjati na raspoložive podatke zbog odbijanja kineske vlade i banaka u državnom vlasništvu da dostave dokaze o procesu donošenja odluka koji je doveo do davanja povlaštenih zajmova.

(170)

Kako bi se provela ta analiza, Komisija je najprije ispitala informacije za tri banke u državnom vlasništvu koje su odgovorile na posebni upitnik i dopustile provjeru.

3.4.1.1   Banke u državnom vlasništvu koje surađuju

(171)

Odgovore na upitnike, koji su provjereni na terenu, dostavile su sljedeće tri banke u državnom vlasništvu: EXIM, ABC, i BOC.

(a)    Vlasništvo i formalni pokazatelji kontrole kineske vlade

(172)

Na temelju informacija koje je primila u odgovorima na upitnike i tijekom posjeta radi provjere Komisija je utvrdila da je kineska vlada izravno ili neizravno posjedovala više od 50 % dionica u svakoj od tih financijskih institucija.

(173)

U pogledu formalnih pokazatelja vladine kontrole nad tri banke u državnom vlasništvu koje surađuju Komisija ih je sve označila „ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu”. Konkretnije, u obavijesti „Privremeni pravilnik o nadzornim odborima u ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu” navodi se sljedeće: „Ključne financijske institucije u državnom vlasništvu navedene u ovom pravilniku odnose se na banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu, poslovne banke, društva za upravljanje financijskom imovinom, društva za vrijednosne papire, osiguravajuća društva itd. (dalje u tekstu financijske institucije u državnom vlasništvu), kojima Državno vijeće određuje nadzorni odbor”.

(174)

Nadzorni odbor ključnih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje se u skladu s „Privremenim pravilnikom o nadzornim odborima u ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu”. Na temelju članaka 3. i 5. tog Privremenog pravilnika Komisija je utvrdila da Državno vijeće određuje članove nadzornog odbora i da mu oni odgovaraju, čime se pokazuje da država ima institucionalnu kontrolu nad poslovnim aktivnostima banaka u državnom vlasništvu koje surađuju. Osim tih općenito primjenjivih pokazatelja Komisija je utvrdila sljedeće u pogledu tri banke u državnom vlasništvu:

EXIM

(175)

EXIM je osnovan i djeluje u skladu s „Obaviješću o osnivanju Kineske izvozno-uvozne banke” koju je izdalo Državno vijeće te Statutom EXIM-a. Prema Statutu EXIM-a država izravno imenuju njegovu upravu. Državno vijeće imenuje nadzorni odbor u skladu s „Privremenim pravilnikom o nadzornim odborima u ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu” (Dekret Državnog vijeća br. 282) i drugim zakonima i propisima te mu je nadzorni odbor odgovoran.

(176)

U Statutu se navodi i da partijski odbor EXIM-a ima vodeću i političku ključnu ulogu radi osiguravanja da EXIM provodi politike i glavne inicijative Partije i države. Vodstvo Partije uključeno je u sve aspekte korporativnog upravljanja.

(177)

U Statutu se nadalje navodi da je EXIM usmjeren na potporu razvoju vanjske trgovine i gospodarske suradnje, prekograničnih investicija, inicijative „Jedan pojas, jedan put”, suradnje u međunarodnom svojstvu i proizvodnji opreme. Njegov opseg poslovanja uključuje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne zajmove kako su oni odobreni i u skladu s državnim politikama vanjske trgovine i ulaganja u inozemstvu, kao što su izvozni krediti, uvozni krediti, zajmovi za inozemne inženjerske usluge, zajmovi za prekomorska ulaganja, zajmovi kineske vlade za inozemnu pomoć i izvozni kupovni zajmovi.

ABC

(178)

Kako je navedeno u članku 137. Statuta ABC-a, kineska vlada u svojstvu većinskog dioničara s udjelom od 79,62 % ima ovlast imenovati sve direktore u upravnom odboru. Isto se odnosi i na nadzorni odbor u skladu s člankom 204. Statuta.

(179)

Štoviše, u skladu sa Statutom ABC-a, upravni odbor utvrđuje strategiju banke, donosi odluke o proračunu banke i ulaganjima, imenuje predsjednika i tajnika upravnog odbora banke te uspostavlja i prati sustav upravljanja rizikom banke. Taj otvoreni popis obveza dokaz je institucionalne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem ABC-a.

(180)

Komisija je utvrdila i da su financijske institucije u državnom vlasništvu, uključujući ABC i BOC, promijenile svoje statute 2017. kako bi povećale ulogu Komunističke partije Kine („KPK”) na najvišoj razini donošenja odluka u bankama.

(181)

U tim se novim statutima propisuje sljedeće:

(182)

funkciju predsjednika upravnog odbora obnaša tajnik Partijskog odbora;

(183)

KPK osigurava da banka provodi politike i smjernice KPK-a i države te nadzire tu provedbu; te ima ulogu vodstva i nadzora nad imenovanjem osoblja (uključujući više rukovodstvo); i

(184)

upravni odbor uzima u obzir mišljenja Partijskog odbora u pogledu svake velike odluke koju treba donijeti.

BOC

(185)

Kako je navedeno u članku 125. Statuta, kineska vlada u svojstvu većinskog dioničara s udjelom od 64,63 % ima ovlast imenovati izvršne i neizvršne direktore banke koji čine upravni odbor.

(186)

Štoviše, u skladu sa Statutom BOC-a, upravni odbor, među ostalim, donosi odluke o strateškim načelima financijske institucije, poslovnim planovima i glavnim planovima ulaganja, imenovanju ili otpuštanju višeg osoblja kao što su predsjednik i tajnik upravnog odbora, potpredsjednik i ostali viši rukovoditelji. Odbor donosi daljnje odluke o provedbi odluka skupštine dioničara i odobrava politike korporativnog upravljanja. Taj otvoreni popis obveza dokaz je institucionalne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem BOC-a.

(187)

Osim toga, nove odredbe o ulozi KPK-a prethodno navedene u uvodnoj izjavi 181. odnose se i na BOC.

(b)    Dokazi koji pokazuju da je vlada provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem tih institucija

(188)

Komisija je nadalje zatražila informacije o tome je li kineska vlada provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem te tri banke u državnom vlasništvu koje surađuju u pogledu njihovih politika davanja zajmova i procjene rizika kada su dale zajmove industriji guma. U tom su pogledu u obzir uzeti sljedeći regulatorni dokumenti:

članak 34. Zakona NRK-a o poslovnim bankama („Zakon o bankama”),

članak 15. Općih pravila o zajmovima (koje provodi Narodna banka Kine),

4. poglavlje 13. petogodišnjeg plana za petrokemijsku industriju,

Odluka br. 40,

preambula politike za industriju guma,

Provedbene mjere Kineskog bankarskog regulatornog tijela („CBRC”) za pitanja izdavanja administrativnih odobrenja za poslovne banke s kineskim kapitalom (Uredba CBRC-a [2017.] br. 1),

Provedbene mjere CBRC-a za pitanja izdavanja administrativnih odobrenja koja se odnose na banke sa stranim kapitalom (Uredba CBRC-a [2015.] br. 4),

Administrativne mjere za kvalifikacije direktora i viših službenika financijskih institucija u bankarskom sektoru (CBRC [2013.] br. 3).

(189)

Pregledom tih regulatornih dokumenata Komisija je utvrdila da financijske institucije u NRK-u posluju u općem pravnom okruženju u kojem ih se usmjerava da se pri donošenju financijskih odluka usklade s ciljevima industrijske politike kineske vlade zbog sljedećih razloga.

(190)

Kad je riječ o EXIM-u, njegova je zadaća u području javne politike utvrđena u obavijesti o osnivanju Kineske uvozno-izvozne banke te u njegovu statutu.

(191)

Općenito, člankom 34. Zakona o bankama, koji se primjenjuje na sve financijske institucije koje posluju u Kini, utvrđuje se da „poslovne banke odobravaju zajmove u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države”. Iako se u članku 4. Zakona o bankama navodi da „poslovne banke, u skladu sa zakonom, posluju bez uplitanja bilo kojeg subjekta ili osobe te neovisno preuzimaju građanskopravnu odgovornost i odgovaraju svojom cijelom imovinom pravne osobe”, u ispitnom postupku pokazalo se da se članak 4. Zakona o bankama primjenjuje u skladu s člankom 34. Zakona o bankama, tj. kada država utvrdi javnu politiku, banke je provode i slijede državne upute.

(192)

Osim toga, člankom 15. Općih pravila o zajmovima predviđa se sljedeće: „U skladu s državnom politikom relevantni odjeli mogu subvencionirati kamate na zajmove radi promicanja rasta određenih industrija i gospodarskog razvoja u određenim područjima.”

(193)

Nakon objave dokumenta s informacijama kineska vlada dostavila je primjedbu da je Komisija pogrešno protumačila članak 34. Zakona o bankama. Članak 34. ne bi se trebao tumačiti sam za sebe, a članak 4. kao sastavni dio Općih odredbi ima prednost pred ostalim člancima tog Zakona. No nalazi ovog ispitnog postupka (i nalazi Komisije u prijašnjim ispitnim postupcima o istom programu subvencioniranja) (39) ne potkrjepljuju tvrdnju da banke nisu uzimale u obzir vladine politike i planove pri odlučivanju o davanju zajmova. Zapravo su potvrdili suprotno, kako je opisano u uvodnim izjavama od 202. do 206. u nastavku. Stoga je Komisija utvrdila da se člankom 4. Zakona o bankama poslovne banke ne sprečava da uzimaju u obzir vladinu industrijsku politiku i planove.

(194)

Kineska vlada zatražila je i da se zanemari članak 15. Općih pravila o zajmovima s obzirom na to da je utvrđen prije više od 20 godina i po njemu se ne postupa duže razdoblje. No kineska vlada istodobno je potvrdila da Opća pravila o zajmovima još nisu službeno stavljena izvan snage. Stoga je Komisija smatrala da je njezino upućivanje na Opća pravila o zajmovima i dalje valjano.

(195)

Industrijska politika države utvrđuje se središnjim planiranjem kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 3.1. S obzirom na industriju guma u petom poglavlju 13. petogodišnjeg plana za petrokemijsku industriju predviđa se sljedeće: „Jačanje veze između financijskih, poreznih, trgovinskih politika i industrijskih politika. Realizacija veze banka–poduzeće i politika suradnje u proizvodnji. Jačanje financijske potpore za ključna poduzeća i ključne projekte. Iskorištavanje postojećih posebnih kanala za kapital (posebni projekti i fondovi itd.) kako bi se nastavilo podupirati modernizaciju industrije i tehničku obnovu”.

(196)

Nadalje, politika za industriju guma „služi kao osnova za sve odgovarajuće odjele” u pogledu „kreditnog financiranja za takve projekte u industriji guma”.

(197)

Slično tome odlukom br. 40 sve se financijske institucije upućuju da kreditnu potporu posebno pruže „poticanim” projektima. Kako je već objašnjeno u odjeljku 3.1., projekti industrije guma svrstani su u kategoriju „poticanih” projekata. Odluka br. 40 stoga potvrđuje prethodni nalaz u pogledu Zakona o bankama da banke izvršavaju javne ovlasti u obliku aktivnosti povezanih s povlaštenim kreditima.

(198)

U odgovoru na dokument s informacijama kineska vlada dostavila je primjedbu da je na temelju Odluke br. 40 kreditna potpora dopuštena samo ako se temelji na načelima odobravanja kredita. Komisija je uvažila da se u člancima 17. i 18. te odluke od banka zahtijeva da poštuju načela odobravanja kredita. No, kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama od 202. do 206. u nastavku, Komisija nije uspjela tijekom ispitnog postupka utvrditi provodi li se to stvarno u praksi.

(199)

Komisija je utvrdila i da Kinesko bankarsko regulatorno tijelo („CBRC”) ima dalekosežne ovlasti u pogledu odobravanja svih aspekata upravljanja svim financijskim institucijama s poslovnim nastanom u NRK-u (uključujući financijske institucije u privatnom vlasništvu i u stranom vlasništvu), kao što su (40):

odobravanje imenovanja svih rukovoditelja financijskih institucija, na razini sjedišta i na razini lokalnih podružnica. Odobrenje CBRC-a zahtijeva se za zapošljavanje na svim razinama rukovodstva, od najviših rukovodećih položaja sve do rukovoditelja podružnica, a to uključuje čak i rukovoditelje koji se imenuju u prekomorskim podružnicama te rukovoditelje odgovorne za funkcije podrške (npr. rukovoditelji za informacijske tehnologije); i

vrlo dugačak popis administrativnih odobrenja, uključujući odobrenja za otvaranje podružnica, za pokretanje novih poslovnih linija ili prodaju novih proizvoda, za izmjenu statuta banke, za prodaju više od 5 % dionica banke, za povećanje kapitala, za promjene sjedišta, za promjene oblika organizacije itd.

(200)

Zakon o bankama pravno je obvezujući. Obvezujuća priroda petogodišnjih planova i odluke br. 40 utvrđena je prethodno u odjeljku 3.1. Obvezujuća priroda regulatornih dokumenata CBRC-a proizlazi iz njegovih ovlaštenja kao bankarskog regulatornog tijela. Obvezujuća priroda ostalih dokumenata pokazuje se u klauzulama o nadzoru i evaluaciji koje se u njima nalaze.

(201)

Na toj je osnovi Komisija zaključila da je kineska vlada stvorila normativni okvir kojeg se moraju pridržavati rukovoditelji i nadzornici koje imenuje kineska vlada i koji su odgovorni kineskoj vladi. Stoga se kineska vlada oslanjala na taj normativni okvir kako bi provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem triju banaka u državnom vlasništvu koje surađuju kad god su one davale zajmove industriji guma.

(202)

Komisija je zatražila i konkretne dokaze o provođenju znatne kontrole na temelju konkretnih zajmova. Tijekom posjeta radi provjere tri banke u državnom vlasništvu koje surađuju tvrdile su da su u praksi primjenjivale napredne politike i modele za procjenu kreditnog rizika pri odobravanju predmetnih zajmova. Tijekom posjeta radi provjere u kineskoj vladi, predstavnici ABC-a i BOC-a naveli su i da su u posljednje dvije godine smanjili svoju ukupnu kreditnu izloženost prema industriji guma zbog toga što su otkrili određene probleme povezane s prekomjernim kapacitetom u tom sektoru.

(203)

Međutim, nisu naveli konkretne primjere koji se odnose na društva u uzorku. Tri banke u državnom vlasništvu koje surađuju odbile su dostaviti informacije, uključujući svoje konkretne procjene kreditnog rizika, koje se odnose na društva u uzorku zbog regulatornih razloga i ugovornih razloga iako im je Komisija dostavila pisani pristanak društava u uzorku kojim se ona odriču svojih prava na povjerljivost.

(204)

Zbog nepostojanja konkretnih dokaza o procjenama kreditne sposobnosti Komisija je ispitala opće pravno okruženje, kako je ono prethodno opisano u uvodnim izjavama od 188. do 201., zajedno s ponašanjem triju banaka u državnom vlasništvu koje surađuju u pogledu zajmova danih društvima u uzorku. To ponašanje bilo je u suprotnosti s njihovim službenim stajalištem iznesenim tijekom posjeta radi provjere jer u praksi one nisu postupale na osnovi temeljitih tržišno utemeljenih procjena rizika.

(205)

U posjetima radi provjere otkriveno je da su, uz jedinu iznimku određenih zajmova u stranoj valuti, zajmovi četirima grupama proizvođača izvoznika u uzorku dani s kamatnim stopama koje su bile blizu referentnim kamatnim stopama Narodne banke Kine („NBK”), neovisno o financijskom stanju i kreditnom riziku tih društava. Stoga su zajmovi dani sa stopama nižima od tržišnih stopa u usporedbi sa stopom koja odgovara profilu rizičnosti četiriju proizvođača izvoznika u uzorku. Dodatno, društva u uzorku dobila su revolving zajmove, kojima im se omogućuje da odmah zamijene kapital iz zajmova koji su otplatila na datum njihova dospijeća svježim kapitalom iz novih zajmova. U slučaju dviju grupa društava u uzorku rasporedi plaćanja bili su restrukturirani ili je dug bio oprošten zbog financijskih poteškoća.

(206)

Komisija je utvrdila i da zajmovi koje su banke trebale prijaviti kao „neuobičajene” zajmove nisu uvijek bili navedeni kao takvi u nacionalnom središnjem kreditnom registru od strane tih triju banaka u državnom vlasništvu koje surađuju. Obveza prijave takvih „neuobičajenih” zajmova postoji osobito kada je došlo do restrukturiranja zajmova, kada dužnik ne ispuni svoje obveze plaćanja ili kada su odobreni revolving zajmovi. Takvi su primjeri pronađeni za sve četiri grupe proizvođača izvoznika u uzorku. U skladu sa „Smjernicama o razvrstavanju zajmova na temelju rizika” CBRC-a svi su ti slučajevi trebali biti obuhvaćeni središnjim kreditnim registrom. Ovim nedostatkom izvješćivanja od strane financijskih institucija stvara se iskrivljena slika o kreditnom stanju društva u središnjem kreditnom registru jer u njemu nije vidljiva stvarna kreditna sposobnost društva. Kao rezultat toga, čak i kad bi financijska institucija primijenila tržišnu procjenu rizika, morala bi to učiniti na temelju netočnih informacija.

(207)

Komisija je stoga zaključila da je kineska vlada provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem tih triju banaka u državnom vlasništvu koje surađuju s obzirom na njihove politike davanja zajmova i procjene rizika u pogledu industrije guma.

(c)    Zaključak o financijskim institucijama koje surađuju

(208)

Komisija je utvrdila da tri financijske institucije u državnom vlasništvu koje surađuju provode prethodno navedeni pravni okvir pri izvršavanju javnih funkcija u odnosu na sektor guma, čime djeluju kao javna tijela u smislu članka 2. točke (b) osnovne uredbe koji se tumači zajedno s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. osnovne uredbe te u skladu s relevantnom sudskom praksom WTO-a.

3.4.1.2   Banke u državnom vlasništvu koje ne surađuju

(209)

Kako je prethodno utvrđeno u odjeljku 3.2., nijedna druga banka u državnom vlasništvu koja je dala zajmove društvima u uzorku nije odgovorila na posebni upitnik. Stoga je Komisija, u skladu sa zaključcima donesenima u prethodnim uvodnim izjavama od 127. do 136., odlučila upotrijebiti raspoložive podatke kako bi utvrdila mogu li se te banke u državnom vlasništvu smatrati javnim tijelima.

(210)

U antisubvencijskom ispitnom postupku o uvozu određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (41) Komisija je utvrdila da su se sljedeće banke koje su davale zajmove četirima grupama proizvođača izvoznika u uzorku u ovom ispitnom postupku nalazile u djelomičnom ili potpunom vlasništvu same države ili pravnih osoba u državnom vlasništvu: Kineska razvojna banka, Kineska banka za izgradnju, Industrijska i poslovna banka Kine, Komunikacijska banka, China Everbright Bank, Postal Savings Bank, China Merchants Bank, Shanghai Pudong Development Bank, Kineska industrijska banka, Shenyang Rural Commercial Bank, Šangajska banka, Ningbo Bank, China CITIC Bank, China Guangfa Bank, China Bohai Bank i Huaxia Bank.

(211)

Upotrebom javno dostupnih informacija, kao što su web-mjesta banaka, godišnja izvješća, informacije dostupne u imenicima banaka ili na internetu, Komisija je utvrdila da su se sljedeće banke koje su davale zajmove četirima grupama proizvođača izvoznika u uzorku nalazile u djelomičnom ili potpunom vlasništvu same države ili pravnih osoba u državnom vlasništvu:

Naziv banke

Informacije o vlasničkoj strukturi

Hankou Bank

najmanje 34,86 % dionica drže subjekti u državnom vlasništvu

Hubei Bank

najmanje 42,55 % dionica drže lokalne samouprave i poduzeća u državnom vlasništvu

Huishang Bank

uglavnom u državnom vlasništvu, s dionicama koje su podijeljene između mnogih poduzeća u državnom vlasništvu i subjekata povezanih s lokalnom samoupravom

Dongying Bank

Ured za financije grada Dongyinga drži 20,88 %, društvo Dongying State-owned Assets Operation Co., Ltd. drži 11,14 %

Bank of Tianjin

najmanje 40,2 % dionica drže lokalne samouprave i poduzeća u državnom vlasništvu

Bank of Kunlun

u vlasništvu društva China National Petroleum Corporation (poduzeće u državnom vlasništvu)

Shanghai Rural Commercial Bank

dionice poduzeća u državnom vlasništvu čine 35,52 % dioničkog kapitala

China Industrial International Trust Limited

društvo kći Industrijske banke za koju je u antisubvencijskom ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (42) utvrđeno da se nalazi u državnom vlasništvu

Daye Trust Co., Ltd.

društvo kći društva China Orient Asset Mgt Co. Ltd, (društvo za upravljanje imovinom koje je u državnom vlasništvu)

Sinotruk Finance Co., Ltd.

u vlasništvu društva Sinotruk (poduzeće u državnom vlasništvu)

(212)

Budući da predmetne financijske institucije nisu dostavile informacije koje bi upućivale na suprotno, Komisija je dodatno utvrdila, na temelju formalnih pokazatelja, da vlasništvo i kontrola pripadaju kineskoj vladi zbog istih razloga kako je prethodno utvrđeno u odjeljku 3.4.1.1. Konkretno, na temelju raspoloživih podataka pretpostavlja se da rukovoditelje i nadzornike u tim bankama u državnom vlasništvu koje ne surađuju imenuje kineska vlada, kojoj su oni i odgovorni, na isti način kao i u trima bankama u državnom vlasništvu koje surađuju.

(213)

U pogledu provedbe znatne kontrole Komisija je smatrala da bi se nalazi o trima financijskim institucijama koje surađuju, a koje su zaslužne za znatan dio zajmova odobrenih četirima grupama društava u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 30 % do 50 %, ovisno o društvu), mogli smatrati reprezentativnima i za financijske institucije u državnom vlasništvu koje ne surađuju. Normativni okvir analiziran u odjeljku 3.4.1.1. (b) primjenjuje se na njih na jednak način. U nedostatku dokaza o suprotnom i na temelju raspoloživih podataka može se ustvrditi da nije bilo konkretnih dokaza o procjeni njihove kreditne sposobnosti, kao što ih nije bilo ni za tri banke u državnom vlasništvu koje surađuju, pa se analiza o konkretnoj primjeni normativnog okvira iz odjeljka 3.4.1.1. (b) primjenjuje se na njih na jednak način.

(214)

Nadalje, Komisija je napomenula da je većina ugovora o zajmu koje je Komisija dobila od društava u uzorku imala slične uvjete, da su ugovorene stope za zajmove slične stopama koje su dostavile tri banke u državnom vlasništvu koje surađuju te da se djelomično preklapaju s njima.

(215)

Zbog navedenih sličnosti u pogledu uvjeta zajmova i kamatnih stopa te reprezentativnosti triju financijskih institucija koje su provjerene Komisija je smatrala da nalazi za tri banke u državnom vlasništvu koje surađuju čine raspoložive podatke na temelju članka 28. osnovne uredbe za ocjenu ostalih banaka u državnom vlasništvu.

(216)

Na temelju toga Komisija je zaključila da ostale banke u državnom vlasništvu koje daju zajmove društvima u uzorku treba smatrati javnim tijelima u smislu članka 3. i članka 2. stavka (b) osnovne uredbe.

3.4.1.3   Zaključak o financijskim institucijama u državnom vlasništvu

(217)

Na temelju prethodno navedenih razmatranja Komisija je utvrdila da se sve kineske financijske institucije u državnom vlasništvu koje su davale zajmove četirima grupama proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju smatra javnim tijelima u smislu članka 3. i članka 2. stavka (b) osnovne uredbe.

(218)

Osim toga, čak i da se financijske institucije u državnom vlasništvu ne smatraju javnim tijelima, Komisija je utvrdila da bi se smatralo da im je kineska vlada povjerila funkcije koje se obično povjeravaju vladi i usmjeravala ih u njihovu izvršavanju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe zbog istih razloga koji su navedeni u uvodnim izjavama od 220. do 223. u nastavku. Stoga bi se njihovo postupanje u svakom slučaju pripisalo kineskoj vladi.

3.4.2   Povjeravanje zadaća privatnim financijskim institucijama i njihovo usmjeravanje

(219)

Komisija je pozornost zatim usmjerila na preostale financijske institucije. Na temelju nalaza iz predmeta o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (43), koje je dopunjeno javno dostupnim informacijama, za sljedećih pet financijskih institucija smatralo se da se nalaze u privatnom vlasništvu: JPMorgan Chase Bank (Kina), HSBC, Ping An Bank, Bank of Qingdao, Bank of Beijing. Komisija je analizirala je li tim financijskim institucijama kineska vlada povjerila dodjelu subvencija sektoru guma ili ih usmjeravala na to u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe.

(220)

Žalbeno tijelo WTO-a smatra da se riječ „povjeriti” pojavljuje kad vlada privatnom tijelu prenosi odgovornost, dok se „usmjeriti” odnosi na situacije u kojima vlada nad privatnim tijelom provodi svoje ovlasti (44). U oba slučaja vlada privatno tijelo upotrebljava kao zamjenski put za izvršenje financijskog doprinosa i „u većini bi se slučajeva očekivalo da povjeravanje zadaće privatnom tijelu ili usmjeravanje privatnog tijela uključuje i određeni oblik prijetnje ili navođenja” (45). Istodobno, u skladu s točkom iv. članicama se ne dopušta uvođenje kompenzacijskih mjera za proizvode „kad vlada samo provodi svoje opće regulatorne ovlasti” (46) ili kad intervencija vlade „može ili ne mora dovesti do određene posljedice samo na temelju određenih činjeničnih okolnosti i na temelju prava sudionika na tom tržištu na slobodan izbor” (47). Točnije, povjeravanje i usmjeravanje podrazumijeva „aktivniju ulogu vlade od pukog poticanja” (48).

(221)

Komisija je napomenula da se normativni okvir u pogledu industrije guma, kako je prethodno naveden u uvodnim izjavama od 188. do 201., primjenjuje na sve financijske institucije u NRK-u, uključujući financijske institucije u privatnom vlasništvu. To je potkrijepljeno činjenicom da Zakon o bankama i različite uredbe CBRC-a obuhvaćaju sve banke s kineskim kapitalom i banke sa stranim kapitalom kojima upravlja CBRC.

(222)

Nadalje, u posjetima radi provjere u društvima u uzorku otkriveno je da je većina ugovora o zajmu koje je Komisija dobila od društava u uzorku imala slične uvjete i da su ugovorene kamatne stope za zajmove privatnih financijskih institucija bile slične stopama financijskih institucija u javnom vlasništvu te da su se djelomično preklapale s njima.

(223)

Budući da od privatnih financijskih institucija nisu primljene drugačije informacije, Komisija je zaključila da je vlada u pogledu industrije guma svim financijskim institucijama (uključujući privatne financijske institucije) koje djeluju u Kini pod nadzorom CBRC-a povjerila da u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. prve alineje osnovne uredbe slijede vladine politike i osiguravaju zajmove po povlaštenim stopama za industriju guma ili ih usmjeravala na to.

(224)

U skladu s tim nalazom Komisija je u pogledu Grupe Hankook utvrdila da se normativni okvir nije primjenjivao na određene financijske institucije u stranom vlasništvu koje su dale zajmove Grupi Hankook. Naime, one nisu bile pod nadzorom CBRC-a jer im je sjedište bilo izvan NRK-a te su davale prekomorske zajmove u stranoj valuti. Stoga je Komisija zaključila da tim financijskim institucijama vlada niti je povjeravala odgovornosti niti ih je usmjeravala u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. prve alineje osnovne uredbe.

(225)

Nakon objave dokumenta s informacijama kineska vlada i Grupa Hankook tvrdile su da se ne može smatrati da je kineska vlada privatnim financijskim institucijama, među ostalim društvu JPMorgan Chase Bank (China), povjerila osiguravanje zajmova po povlaštenih stopama i usmjeravala ih na to u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe. Tvrdile su da se dvije uredbe kojima se uređuje CBRC, a koje su prethodno navedene u uvodnim izjavama 188. i 199., primjenjuju na sva bankarska regulatorna tijela i da odražavaju temeljna načela za djelotvoran nadzor banaka koje preporučuje Bazelski odbor za nadzor banaka. Nadalje, Grupa Hankook tvrdila je da je Komisija trebala analizirati činjenične okolnosti zasebno za svaku financijsku instituciju, a ne razmatrati normativni okvir u cjelini.

(226)

Komisija je odbacila te navode jer ovlasti CBRC-a u pogledu nadzora i odobrenja nadilaze temeljna načela za nadzor banaka koje preporučuje Bazelski odbor za nadzor banaka. U normativnom okviru Bazelskog odbora za nadzor banaka jasno je da je primarna odgovornost rukovodstva banke nadzor adekvatnosti razina kapitala u usporedbi s rizicima. Nadzorna tijela odgovorna su za preispitivanje i evaluaciju unutarnjih postupaka, kontrola i upravljanja rizicima koje su uspostavile banke. U temeljnim načelima za djelotvoran nadzor banaka Bazelskog odbora za nadzor banaka jasno se navodi da „bi pri preispitivanju koje provode bankarska tijela naglasak trebao biti na kvaliteti upravljanja rizicima i kontrola banke i da ono ne bi smjelo dovesti do toga da nadzornici izvršavaju funkcije rukovodstva banke”.

(227)

No, kako je već prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 199., CBRC odobrava zapošljavanje ne samo višeg rukovodstva u sjedištu banke nego i zapošljavanje na svim razinama rukovodstva, čak i rukovoditelja koji se imenuju u prekomorskim podružnicama i rukovoditelja odgovornih za funkcije podrške (npr. rukovoditelji za informacijske tehnologije). Osim toga, daje administrativno odobrenje čak i za manje promjene kao što je prodaja više od 5 % dionica banke ili promjena sjedišta. Konkretno, Bazelski odbor za nadzor banaka utvrđuje samo da nadzornik ima ovlast preispitati i odbaciti prijedloge prijenosa znatnih vlasničkih udjela te postavi bonitetne uvjete za njih. Komisija je smatrala da bi te aktivnosti trebale biti odgovornost rukovodstva banke, a da pritom nije potrebno odobrenje nadzornog tijela u skladu s temeljnim načelima za djelotvoran nadzor banaka Bazelskog odbora za nadzor banaka.

(228)

Osim toga, kako je prethodno prikazano u uvodnoj izjavi 188., normativni okvir za sve banke u Kini znatno je opsežniji i ne obuhvaća samo te dvije uredbe kojima se uređuje CBRC, a cijeli skup regulatornih dokumenata pravno je obvezujući, kao što je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 200., tako da su oni znatno više od pukog poticanja. Nadalje, provjerama u društvima u uzorku nisu otkrivene znatne razlike u uvjetima zajmova i kamatnim stopama privatnih financijskih institucija i uvjetima zajmova i kamatnim stopama financijskih institucija u javnom vlasništvu.

(229)

Naposljetku, Komisija je primijetila da se društvo JPMorgan Chase Bank (China) oglušilo na njezin izričit zahtjev i odlučilo da neće surađivati tijekom ovog ispitnog postupka. Zbog toga Komisija nije mogla ispitati činjenične okolnosti posebno za društvo JPMorgan Chase Bank (China).

(230)

Nakon konačne objave Grupa Hankook ponovila je svoje primjedbe o povjeravanju zadaća društvu JPMorgan Chase Bank (China) i njegovu usmjeravanju, a posebno je naglasila činjenicu da bi, da je znala da banka mora surađivati u ispitnom postupku, od banke mogla to i zatražiti. Komisija je napomenula da je u upitniku upućenom proizvođačima izvoznicima već zatražila od tog društva da dostavi odobrenje za rad banke kako bi Komisija mogla preispitati informacije koje su financijske institucije dužne dostaviti. Razmjena informacija između kineske vlade i Komisije o suradnji financijskih institucija bila je dostupna u otvorenom spisu, a o nesuradnji društva JPMorgan Chase Bank (Kina) društvo je obaviješteno u dokumentu s informacijama. Stoga je Komisija smatrala taj argument neutemeljenim.

3.4.3   Specifičnost

(231)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 188. do 201., na temelju nekoliko pravnih dokumenata usmjerenih konkretno na društva u sektoru guma financijske institucije usmjerilo se na osiguravanje zajmova po povlaštenim stopama za industriju guma. Na temelju tih dokumenata navedeno je da financijske institucije daju povlaštene zajmove samo ograničenom broju industrija/društava koja postupaju u skladu s relevantnim politikama kineske vlade.

(232)

Stoga je Komisija zaključila da subvencije u obliku davanja povlaštenih zajmova nisu općenito dostupne te da su stoga specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Štoviše, nijedna zainteresirana strana nije podnijela dokaze kojima se upućuje na to da se davanje povlaštenih zajmova temelji na objektivnim kriterijima ili uvjetima u smislu članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe.

3.4.4   Korist i izračun iznosa subvencije

(233)

Komisija je zatim izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Za taj je izračun procijenila korist za primatelja tijekom razdoblja ispitnog postupka. U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe smatra se da je korist za primatelje razlika između iznosa kamate koju društvo plaća na zajam vlade i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam koji bi moglo dobiti na tržištu.

(234)

U tom pogledu Komisija je navela niz posebnosti na kineskom tržištu guma. Kako je prethodno objašnjeno u odjeljcima od 3.4.1 do 3.4.3, zajmovi koje daju kineske financijske institucije odražavaju znatnu intervenciju vlade i ne odražavaju kamatne stope uobičajene na funkcionirajućem tržištu.

(235)

Razlikuje se opće financijsko stanje grupâ društava u uzorku. Sve su grupe tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvarile korist od različitih zajmova uz razlike u pogledu dospijeća, kolaterala, jamstava i ostalih povezanih uvjeta. Zbog tih dvaju razloga svako je društvo imalo drukčiju prosječnu kamatnu stopu koja se temeljila na skupu primljenih zajmova.

(236)

Komisija je ocijenila financijsko stanje svake grupe proizvođača izvoznika u uzorku kako bi te posebnosti uzela u obzir. U te je svrhe Komisija primijenila metodu izračuna za davanje povlaštenih zajmova koja je uspostavljena u antisubvencijskom ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika podrijetlom iz NRK-a (49) i objašnjena u uvodnim izjavama u nastavku. Na temelju toga za svaku je grupu u uzorku pojedinačno izračunala korist koju je ostvarila od prakse davanja povlaštenih zajmova i tu korist pripisala predmetnom proizvodu.

3.4.4.1   Kreditni rejtinzi

(237)

Komisija je već u antisubvencijskom ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika podrijetlom iz NRK-a utvrdila da domaći kreditni rejtinzi dodijeljeni kineskim društvima nisu pouzdani s obzirom na studiju Međunarodnog monetarnog fonda (50), u kojoj je vidljiva neusklađenost međunarodnih i kineskih kreditnih rejtinga, i nalaze ispitnog postupka o društvima u uzorku. Prema MMF-u više od 90 % kineskih obveznica ima rejting od AA do AAA koji su dodijelile lokalne agencije za kreditni rejting. To nije usporedivo s drugim tržištima kao što su EU ili SAD. Na primjer, na tržištu SAD-a tako visoki rejting ima manje od 2 % poduzeća. Kineske agencije za kreditni rejting stoga su jako usmjerene na davanje rejtinga na gornjem kraju ljestvice rejtinga. Imaju vrlo opsežne ljestvice rejtinga i sklone su uključivati obveznice sa znatno različitim rizicima od neplaćanja u jednu široku kategoriju rejtinga (51).

(238)

Osim toga, kada ocjenjuju kineske obveznice izdane u inozemstvu, strane agencije za kreditni rejting kao što su Standard and Poor's i Moody's u pravilu povećavaju osnovni kreditni rejting izdavatelja na temelju procjene strateške važnosti društva za kinesku vladu i pouzdanosti svih implicitnih jamstava ako postoje (52). Na primjer, društvo Fitch jasno je ukazalo na to da su ta jamstva, gdje je primjenjivo, ključni element na kojima temelji svoje kreditne rejtinge kineskih društva (53).

(239)

Komisija je tijekom ispitnog postupka otkrila dodatne informacije kojima je dopunila tu analizu. Prvo, Komisija je utvrdila da država može u određenoj mjeri utjecati na tržište kreditnih rejtinga. Prema dvjema studijama objavljenima 2016. na kineskom tržištu poslovalo je približno 12 agencija za kreditni rejting, od čega je većina u državnom vlasništvu. Agencija za kreditni rejting u državnom vlasništvu ocijenila je ukupno 60 % svih ocijenjenih korporativnih obveznica u Kini (54).

(240)

Kineska vlada potvrdila je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka na kineskom tržištu obveznica djelovalo 12 agencija za kreditni rejting, od čega su njih deset domaće agencije za kreditni rejting, uključujući Global Credit Rating Co. Ltd, Shanghai Brilliance Credit Rating & Investors Service Co. Ltd, Golden Credit Rating International Co. Ltd, China Chengxin Securities Rating Co. Ltd, Pengyuan Credit Rating Co. Ltd, Shanghai Fareast Credit Rating Co., Ltd, China Bond Rating Co. Ltd, China Securities Index Co. Ltd, Shanghai Credit Information Services Co. Ltd. Djelovala su i dva zajednička pothvata, odnosno kinesko-strane agencije za kreditni rejting: China Lianhe Credit Rating Co. Ltd. i China Chengxin International Credit Rating Co.,Ltd.

(241)

Drugo, nema slobodnog ulaza na kinesko tržište kreditnih rejtinga. To je u načelu zatvoreno tržište jer Kinesko regulatorno tijelo za vrijednosne papire („CSRC”) ili NBK mora odobriti agencije za kreditni rejting prije nego što one mogu početi poslovati (55). Tijekom razdoblja ispitnog postupka stranim agencijama za kreditni rejting nije bilo dopušteno poslovanje na kineskom domaćem tržištu jer je tržište kreditnih rejtinga pripadalo u „ograničenu” kategoriju Kataloga industrija za usmjeravanje stranih ulaganja, koji je pripremila kineska vlada, te je stranim agencijama za kreditni rejting bilo zabranjeno izdavanje rejtinga domaćih obveznica. NBK je sredinom 2017. najavio da će prekomorskim agencijama za kreditni rejting biti dopušteno dodjeljivanje kreditnog rejtinga na dijelu domaćeg tržišta obveznica pod određenim uvjetima, no to još nije bilo na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka (56). Unatoč tome u međuvremenu su strane agencije osnovale zajedničke pothvate s nekim lokalnim agencijama za kreditni rejting koje dodjeljuju kreditne rejtinge izdanjima domaćih obveznica. No ti rejtinzi dodjeljuju se prema kineskim ljestvicama rejtinga, stoga nisu potpuno usporedivi s međunarodnim rejtinzima kako je prethodno objašnjeno.

(242)

S obzirom na situaciju prethodno opisanu u uvodnim izjavama od 237. do 241. Komisija je zaključila da kineski kreditni rejtinzi nisu pouzdana procjena kreditnog rizika odnosne imovine. Iako je kineska agencija za kreditni rejting nekim društvima u uzorku dodijelila dobar rejting, Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da ti rejtinzi nisu pouzdani.

3.4.4.2   Revolving zajmovi

(243)

U skladu s nalazima opisanima u odjeljku 3.4.4 antisubvencijskog ispitnog postupka o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika podrijetlom iz NRK-a (57) revolving zajmovi jesu zajmovi koji društvu omogućuju da zamijeni kapital iz zajmova koje je otplatio na datum njihova dospijeća svježim kapitalom iz novih zajmova. Revolving zajmovi u pravilu su naznaka da primatelj zajma ima kratkoročnih problema s likvidnošću, a kada ih odobre, banke su izloženije rizicima. Postojanje revolving zajmova u određenom društvu stoga se smatralo samo pokazateljem lošijeg financijskog stanja od onoga što se na prvi pogled moglo zaključiti iz njegovih financijskih izvještaja te da je dodatni rizik povezan s kratkoročnim problemima s likvidnošću.

3.4.4.3   Grupa Hankook

(244)

Za potrebe trenutačnog ispitnog postupka Grupa Hankook u Kini sastoji se od dvaju proizvođača izvoznika, dvaju društava koji ulaznim materijalima opskrbljuju proizvođača izvoznika i jednog prodajnog društva. Sjedište Grupe nalazi se izvan Kine (u Koreji), a u Kini ne postoji holding društvo koje kontrolira sva društva koja posluju u NRK-u.

(245)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvođači izvoznici osigurali su potrebna sredstva od međunarodnih banaka izvan Kine i korejskog matičnog društva te u okviru ugovora o zajedničkom računu između društava. No osigurali su i neke kratkoročne zajmove prodajom svojih izvoznih potraživanja kineskim bankama.

(246)

Financijsko stanje dvaju proizvođača izvoznika Grupe Hankook vrlo je različito. Jedno od njih zrelo je poduzeće koje je od 2014. do 2016. ostvarivalo stalnu dobit, a drugo je nedavno osnovano i akumuliralo je velike gubitke od osnivanja iako je prvi put počelo ostvarivati dobit 2017. Omjer duga u odnosu na imovinu prilično je nizak u jednom slučaju i prilično visok u drugom slučaju. Ako se objedine i usporede njihovi rezultati tijekom dužeg razdoblja, zajednička profitabilnost društava bila je pozitivna iako nestabilna u promatranom razdoblju, što ukazuje na to da bi manje promjene u unutarnjem ili vanjskom poslovnom okruženju mogle grupu izložiti gubicima. Ta je procjena potvrđena tijekom posjeta radi provjere.

(247)

Komisija je primijetila da su kineske financijske institucije u državnom vlasništvu društvu Jiangsu Hankook Tire Co. Ltd („JHT”) dodijelile kreditne rejtinge od BBB+ do AA+, a društvu Chongqing Hankook Tire Co. Ltd („CHT”) kreditne rejtinge od BBB- do A+. Uzevši u obzir činjenicu da je kineski kreditni rejting općenito iskrivljen, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 237. do 242., Komisija je zaključila da taj rejting nije pouzdan.

(248)

U slučaju proizvođača koji je bilježio gubitke, mogle bi postojati sumnje u sposobnost društava da otplate dugove. No veliku većinu zajmova društvo je dobilo od drugog društva, odnosno korejskog matičnog društva. Društvo je imalo samo mali broj kratkoročnih zajmova kineskih banaka.

(249)

Komisija je utvrdila da su ti kratkoročni zajmovi kineskih financijskih institucija zapravo revolving zajmovi. Nakon objave dokumenta s informacijama Grupa Hankook tvrdila je da su ti zajmovi zapravo uzastopno povlačenje kapitala u kontekstu šireg okvirnog ugovora. Nakon daljnje analize Komisija je prihvatila tvrdnje Grupe Hankoook o prirodi tih zajmova i u skladu s time prilagodila izračun tako da je upotrijebila kamatnu stopu u trenutku povlačenja sredstava.

(250)

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 3.4.1., kineske kreditne financijske institucije nisu provele nikakvu procjenu kreditne sposobnosti. Kako bi utvrdila korist, Komisija je stoga morala procijeniti jesu li kamatne stope za zajmove dodijeljene Grupi Hankook na tržišnoj razini.

(251)

Komisija je smatrala da opće financijsko stanje grupe odgovara rejtingu BB, što je najviši rejting nakon kategorije „investicijski rejting”. „Investicijski rejting” znači da agencija za kreditni rejting smatra da se obveznicama koje je izdalo određeno društvo u dovoljnoj mjeri jamči da će ono ispuniti obvezu plaćanja tako da banke mogu u njih ulagati.

(252)

Premija koja se može očekivati na obveznice koje izdaju društva s tim rejtingom (BB) zatim je primijenjena na standardnu stopu na zajmove NBK-a radi utvrđivanja tržišne cijene.

(253)

To uvećanje utvrđeno je izračunom relativnog raspona između indeksa korporativnih obveznica s rejtingom AA i korporativnih obveznica s rejtingom BB u SAD-u na temelju podataka društva Bloomberg za industrijske segmente. Tako izračunan relativni raspon zatim je dodan referentnoj kamatnoj stopi, kako ju je objavio NBK na dan dodjele zajma (58), i za isto razdoblje kao predmetni zajam. To je učinjeno za svaki zajam odobren društvu.

(254)

Kada je riječ o zajmovima u stranim valutama u NRK-u, situacija u pogledu poremećaja na tržištu i izostanka valjanih kreditnih rejtinga jednaka je jer i te zajmove odobravaju iste kineske financijske institucije. Stoga su za određivanje referentne vrijednosti, kako je prethodno utvrđeno, upotrijebljene korporativne obveznice s rejtingom BB izražene u odgovarajućim valutama i izdane tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(255)

Nakon objave dokumenta s informacijama i konačne objave kineska vlada i tri od četiriju društava u uzorku osporila su metodu Komisije prema kojoj se za izračun koristi od zajmova s povlaštenom stopom upotrebljava relativni raspon između korporativnih obveznica s rejtingom AA i korporativnih obveznica s rejtingom BB u SAD-u. Svi su tvrdili da je Komisija trebala upotrijebiti apsolutni raspon umjesto relativnog raspona između korporativnih obveznica s rejtingom AA i korporativnih obveznica s rejtingom BB u SAD-u. Iznijeli su sljedeće razloge za to.

Relativni raspon mijenja se ovisno o promjeni osnovne kamatne stope u SAD-u: što je kamatna stopa niža, to je posljedično uvećanje veće.

Posljedična referentna vrijednost mijenja se ovisno o referentnoj stopi NBK-a na koju se primjenjuje. Što je referentna stopa NBK-a viša, to je posljedična referentna vrijednost veća.

Na temelju povijesnih podataka koje je dostavila Grupa Giti, apsolutni raspon uglavnom je bio stabilan, ali vidljive su velike promjene relativnog raspona.

Činjenica da je Komisija utvrdila korist za sve zajmove u CNY, no ne i za većinu zajmova u stranim valutama, dokazuje da je upotreba relativnog raspona bila pogreška.

(256)

Prva tri pitanja već su iznesena u predmetu o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (59). Kako je vidljivo iz uvodnih izjava od 175. do 187. predmeta o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika, Komisija je odbacila te argumente zbog sljedećih razloga.

Prvo, iako je Komisija priznala da poslovne banke obično upotrebljavaju uvećanje izraženo u apsolutnom smislu, utvrdila je da se čini da se ta praksa uglavnom temelji na praktičnim razlozima jer je kamatna stopa u konačnici apsolutni broj. Međutim, taj apsolutni broj prikaz je procjene rizika koja se temelji na relativnoj ocjeni. Rizik neplaćanja za društva s rejtingom BB X % je veći od rizika neplaćanja za vladu ili društvo bez rizika. Riječ je o relativnoj ocjeni.

Drugo, kamatne stope ne odražavaju samo profil rizičnosti društva nego i rizike povezane sa zemljom i valutom. Relativni raspon odražava promjene temeljnih tržišnih uvjeta, što nije slučaj pri upotrebi logike apsolutnog raspona. Rizik povezan sa zemljom i valutom često se, kao u ovom slučaju, mijenja s vremenom, a promjene se razlikuju od zemlje do zemlje. Stoga se nerizične kamatne stope s vremenom znatno mijenjaju i ponekad su niže u SAD-u, a ponekad u Kini. Te su razlike povezane s čimbenicima kao što su utvrđeni i očekivani rast BDP-a, gospodarsko raspoloženje i razine inflacije. Budući da se nerizična kamatna stopa mijenja s vremenom, isti nominalni apsolutni raspon može značiti vrlo različitu procjenu rizika. Na primjer, ako banka procijeni da je rizik od neplaćanja povezan s društvom viši od nerizične kamatne stope za 10 % (relativna procjena), posljedični apsolutni raspon može biti između 0,1 % (pri nerizičnoj kamatnoj stopi od 1 %) i 1 % (pri nerizičnoj stopi od 10 %). Stoga je iz perspektive ulagatelja relativni raspon bolji mjerni instrument jer odražava opseg raspona prihoda i način na koji na njega utječe osnovna kamatna stopa.

Treće, relativni raspon neutralan je prema svim zemljama. Na primjer, ako je nerizična kamatna stopa u SAD-u niža od nerizične kamatne stope u Kini, primjenom te metode dobit će se više apsolutne vrijednosti uvećanja. S druge strane ako je nerizična kamatna stopa u Kini niža od nerizične kamatne stope u SAD-u, primjenom te metode dobit će se niže apsolutne vrijednosti uvećanja. To je potvrdila i Grupa Giti u tablici 3. svojeg podneska koji sadržava simulaciju utjecaja različitih stopa NBK-a. Pri primjeni podataka Grupe Giti na povijesne stope NBK-a utvrđeno je da se u određenim godinama upotrebom relativne metode dobiva niža referentna vrijednost nego primjenom apsolutnog raspona.

U pogledu treće točke Komisija je činjenice koje je dostavila Grupa Giti protumačila drukčije. Grupa Giti primijetila je da apsolutni raspon nije tako stabilan kao što se tvrdi, nego da se mijenja s vremenom od 1 % do 4,5 %. Osim toga, kretanja relativnog i apsolutnog raspona tijekom protekle 23 godine jednaka su, odnosno ako relativni raspon raste, raste i apsolutni i obrnuto. Kada je riječ o navodnoj nestabilnosti relativnog raspona, raspon promjena sličan je, odnosno razlika između najniže i najviše vrijednosti iznosi 530 % za relativni raspon i 450 % za apsolutni.

Naposljetku, u pogledu četvrtke točke Komisija se nije složila s Grupom Giti da izostanak koristi pri primjeni metode izračuna Komisije na zajmove u stranim valutama dokazuje da je upotreba relativnog raspona pogreška. Domaće tržište zajmova u CNY zapravo je zatvoreno tržište na koje kineska vlada, kako je prethodno pokazano, može u određenoj mjeri utjecati. S druge strane, među ostalim i zbog ograničenja stranih valuta u Kini, tržište zajmova u čvrstoj valuti manje je podložno odlukama kineske vlade u unutarnjoj politici i funkcionira u puno većoj mjeri u skladu s tržišnim uvjetima. Činjenica da referentna vrijednost koju je Komisija upotrijebila u većini slučajeva ne dovodi do koristi stoga nije toliko iznenađujuća. Nasuprot tomu, Komisija smatra da to dokazuje da su u svojem poslovanju na međunarodnom tržištu kineske banke odobravale zajmove koji su u skladu s tržišnim uvjetima za društva s rejtingom BB, što nije slučaj kada odobravaju zajmove na domaćem tržištu. Dokazuje i da se metodom Komisije dobivaju rezultati koji su u skladu s tržišnim uvjetima za društva s rejtingom BB na međunarodnom tržištu.

(257)

Nakon konačne objave kineska vlada ponovila je svoje prethodne argumente i tvrdila da je upotreba relativnog raspona neprimjerena jer se referentnom vrijednošću nisu postigle odgovarajuće prilagodbe kojima bi se odražavali prevladavajući uvjete na kineskom financijskom tržištu, što je dovelo do neprihvatljivih rezultata. Komisija se s tim stajalištem nije složila jer se kao početna točka za izračun upotrebljava referentna stopa NBK-a. Nadalje, upotrebom relativnog raspona obuhvaćaju se promjene u temeljnim tržišnim uvjetima za pojedine zemlje, a te promjene nisu izražene kada se slijedi logika apsolutnog raspona, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 255. Osim toga, Komisija je napomenula da dobivena kamatna stopa od približno 9 % za društva s rejtingom BB nije nerazumna s obzirom na činjenicu da je prinos korporativnih obveznica s rejtingom BB na kineskom domaćem tržištu na kraju razdoblja ispitnog postupka iznosio 20 % (60).

(258)

Zbog tih je razloga Komisija zadržala svoje stajalište da metoda relativnog raspona bolje odražava premiju rizika koju bi financijska institucija primijenila na kineske proizvođače izvoznike na nenarušenom tržištu, posebno s obzirom na drukčije kretanje osnovne kamatne stope u NRK-u i SAD-u tijekom vremena.

(259)

Grupa Hankook tvrdila je i da Komisija nije oduzela kamatu plaćenu nakon razdoblja ispitnog postupka koja je dospijevala za razdoblje ispitnog postupka. Komisija je preispitala svoje izračune, utvrdila da su ispravni te odbacila tvrdnju.

(260)

Nadalje, Grupa Hankook tvrdila je da se vanjske dokumentarne mjenice ne mogu smatrati financiranjem. Osim toga, čak i da se smatraju financijskim instrumentima, Grupa je osporavala referentnu stopu koju je Komisija primijenila u izračunu koristi u kojem su navodno zanemarene kamatne stope koje primjenjuju banke (na temelju stope LIBOR povezane sa zemljom) u odgovarajućim valutama.

(261)

Prvo, Komisija se nije složila s Grupom Hankook da se vanjske dokumentarne mjenice ne mogu smatrati financiranjem. Upravo zbog tih financijskih instrumenata Grupa Hankook uspjela je unaprijed prikupiti novčana sredstva i tako smanjiti svoj valutni rizik pri izdavanju mjenica u valutama koje nisu CNY. Stoga je riječ o kratkoročnom aranžmanu financiranja u korist Grupe Hankook.

(262)

Drugo, kad je riječ o upotrijebljenim referentnim stopama, Komisija nije uspjela pronaći indekse za zajmove u valutama CAD, AUD i JPY s rejtingom BB. Budući da je gospodarski razvoj tih zemalja sličan gospodarskom razvoju SAD-a, Komisija je upotrijebila prosječne stope LIBOR u SAD-u uvećane za premiju rizika za društva s rejtingom BB u SAD-u kao zamjenu za te valute. Indeks ICE BofAML upotrijebljen je za vanjske dokumentarne mjenice u valutama GBP, SEK, i EUR. Stope LIBOR za zajmove u valutama EUR, GBP i SEK često su negativne i stoga se smatralo da ih nije prikladno upotrijebiti kao početnu točno za utvrđivanje referentne vrijednosti. Nasuprot tomu, indeks ICE BofAML jest skup obveznica s visokom prinosom u valuti EUR, odnosno obveznica kategorije niže od „investicijskog rejtinga”. To odgovara kreditnom rejtingu koji je Komisija smatrala primjenjivim na Grupu Hankook. Komisija je stoga zadržala svoje stajalište o vanjskim dokumentarnim mjenicama Grupe Hankook.

(263)

Nakon konačne objave Grupa Hankook tvrdila je i da je indeks ICE BofAML Euro High Yield nevažan za utvrđivanje referentne kamatne stope na temelju LIBOR-a uvećanog za premiju i da je Komisija trebala prilagoditi premiju rizika kao što je učinila za bankovne zajmove. Komisija se nije složila s tim stajalištem. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 262., indeks ICE BofAML Euro High Yield skup je obveznica s kreditnim rejtingom BB, a taj se rejting primjenjuje na Grupu Hankook. Stoga odgovara kamatnoj stopi koju bi trgovačko društvo s rejtingom BB platilo za sredstva u valuti EUR. Kada je riječ o zajmovima u valutama CAD, AUD i JPY, Grupa Hankook ponovila je primjedbe navedene u kontekstu dokumenta s informacijama. Izjavila je da bi Komisija trebala utvrditi referentnu vrijednost koja je što bliža tržišnoj realnosti. Komisija je smatrala da je to već učinila jer ne postoje javno dostupni podaci za valute CAD, AUD, JPY na razini društava s rejtingom BB, što bi omogućilo utvrđivanje referentne vrijednosti na temelju odgovarajućih kamatnih stopa LIBOR-a. Osim toga, Britansko udruženje banaka (danas poznato pod nazivom Intercontinental Exchange Group Exchange ili ICE) obustavilo je 2013. utvrđivanje LIBOR-a za niz valuta, uključujući CAD i AUD. Nadalje, tržišni uvjeti na tim tržištima slični su uvjetima na financijskom tržištu SAD-a. Stoga je Komisija zadržala svoje stajalište da je upotreba indeksa ICE BofAML Euro High Yield bila prikladna metoda.

3.4.4.4   Grupa Giti

(264)

Na temelju vlastitih financijskih izvještaja Grupa Giti općenito je ostvarivala dobit. No grupa ima i visok omjer duga u odnosu na imovinu, koji se povećavao tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(265)

Financijsko stanje proizvođača izvoznika Grupe Giti vrlo je različito. Troje je ostvarilo dobit u razmatranom razdoblju. Nadalje, ostali financijski pokazatelji, na primjer omjer duga u odnosu na imovinu ili omjer pokrivenosti kamata, nisu upućivali na znatne strukturne probleme povezane sa sposobnošću tih društava da otplate dug. No druga dva proizvođača neprekidno su bilježila gubitke tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Međutim, nisu imali nepodmirenih zajmova nepovezanih banaka i zapravo su u potpunosti financirani iz starog nepodmirenog zajma matičnog društva.

(266)

Komisija je primijetila da je kineska agencija za kreditni rejting Grupi Giti dodijelila rejting A+. Uzevši u obzir činjenicu da je kineski kreditni rejting općenito iskrivljen, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 237. do 242., Komisija je zaključila da taj rejting nije pouzdan.

(267)

Komisija je stoga smatrala da je na razini aktivnosti grupe za izračun opće koristi za gume zbog nedostatka odgovarajuće procjene rizika primjereno upotrijebiti referentnu vrijednost BB, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 251. do 253.

(268)

Nakon objave dokumenta s informacijama Grupa Giti osporavala je kreditni rejting BB primijenjen na društva Grupe Giti. Društvo je tvrdilo da je Komisija upotrijebila rejting BB za sva društva u Kini umjesto da zasebno preispita stanje svakog društva u uzorku. U tom je pogledu društvo uputilo na činjenicu da grupa nije imala nikakvih revolving zajmova i da je postojala velika razlika među dobiti različitih društava unutar grupe.

(269)

Komisija se ne slaže s procjenom Grupe Giti. Kako je prikazano u odjeljcima od 3.4.4.3. do 3.4.4.6., Komisija je provela posebnu procjenu za svaku grupu društava u uzorku i zasebno je preispitala stanje svakog društva unutar tih grupa. Kad je riječ o Grupi Giti, doista nije bilo nijednog revolving zajma, a financijsko stanje proizvođača izvoznika bilo je iznimno različito, odnosno tri proizvođača izvoznika ostvarivala su dobit, a dva proizvođača izvoznika ostvarivala su velike, dugotrajne gubitke. Komisija je stoga svakom od tih proizvođača izvoznika mogla dodijeliti drukčiji kreditni rejting. No, s obzirom na međusobnu povezanost društava i posebno činjenicu da su transakcijama među društvima subjekti grupe koji su ostvarivali dobit zapravo preuzeli i snosili opterećenje nastalo dugovima proizvođača koji su bilježili gubitke, Komisija je odlučila dodijeliti jedinstveni kreditni rejting cijeloj grupi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(270)

Grupa Giti navela je i neke manje pogreške u izračunu koje je Komisija prihvatila i u skladu s njima ispravila izračun.

3.4.4.5   Grupa China National Tire

(271)

Financijsko stanje četiriju proizvođača izvoznika Grupe China National Tire različito je. Dva su bilježila stalnu dobit u razdoblju od 2014. do 2016. i imala prilično zdrave financijske pokazatelje. Unatoč tomu, jedan od tih proizvođača počeo je ostvarivati gubitke u prvoj polovini 2017., a utvrđeno je da taj proizvođač ima i revolving zajam, što ukazuje na to da bi društvo moglo biti u znatno osjetljivijem financijskom stanju od onoga što se na prvi pogled moglo zaključiti na temelju njegovih financijskih izvještaja.

(272)

No financijski izvještaji trećeg i četvrtog proizvođača i dokazi pronađeni tijekom posjeta radi provjere dokazali su da su ta društva i dalje primala zajmove po povoljnim stopama unatoč ostvarenim gubicima u više uzastopnih godina, visokom omjeru duga u odnosu na imovinu, niskom pokriću kamata, financijskim pokazateljima koji se pogoršavaju, neiskorištenosti proizvodnog kapaciteta, pitanjima povezanima s trajnošću poslovanja na koja su upozorili revizori te nesigurnim izgledima za budućnost. Osim toga, ta su društva bila ovisna o revolving zajmovima i jedno od njih nije bilo sposobno otplatiti neke svoje dugove. Ta su društva zapravo prestala dobivati vanjske zajmove tijekom razdoblja ispitnog postupka. No i dalje su primala financijsku potporu u obliku zajmova koje je u njihovo ime uzimalo njihovo matično društvo. U uvjetima tih ugovora o zajmovima kao svrha zajma navedeno je društvo kći u poteškoćama. Predmetni proizvođači izvoznici usto su morali u potpunosti otplatiti te zajmove matičnom društvu u skladu s ugovorom između povezanih društava.

(273)

Matično društvo posrednik, CNRC, ostvarivalo je dobit, iako nisku, od 2015. do 2016. i tijekom razdoblja ispitnog postupka te je bilo vrlo zaduženo. Komisija je utvrdila i da je većina zajmova odobrenih na razini CNRC-a bila revolving zajmovi. Slično stanje utvrđeno je analizom krajnjeg matičnog društva, Grupe Chemchina, u kojem se niska profitabilnost pojavljuje u kombinaciji s visokom razinom zaduženošću i određenoj ovisnosti o revolving zajmova. Osim toga, Komisija je na razini Grupe Chemchina utvrdila da su se obveznicama otplaćivali nepodmireni zajmovi.

(274)

CNRC-u i njegovim društvima kćerima nisu dodijeljeni kreditni rejtinzi. No kineska agencija za kreditni rejting uzastopno je Grupi Chemchina dodjeljivala kreditni rejting AAA. Uzevši u obzir činjenicu da je kineski kreditni rejting općenito iskrivljen, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 237. do 242., i dokaze utvrđene tijekom provjere Komisija je zanemarila kineski rejting Grupe Chemchina.

(275)

S obzirom na prethodno opisanu opću situaciju Komisija je smatrala da je potrebno utvrditi odgovarajuću referentnu vrijednost za različita društva unutar grupe. Kako bi se uzela u obzir povećana izloženost banaka rizicima, koju dodatno naglašava postojanje revolving zajmova u nekim društvima grupe, Komisija je primijenila nižu razinu na ljestvici procjene rizika i za te zajmove prilagodila izračun relativnog raspona usporedivši korporativne obveznice s rejtingom AA i korporativne obveznice s rejtingom B (umjesto BB) u SAD-u unutar istog razdoblja. Prema definicijama kreditnog rejtinga društva Standard & Poor's dužnik s rejtingom B ranjiviji je od dužnika s rejtingom BB, no i dalje je sposoban ispuniti svoje financijske obveze. Unatoč tomu, nepovoljni poslovni, financijski ili gospodarski uvjeti mogli bi smanjiti njegovu sposobnost za ili spremnost na ispunjavanje financijskih obveza. Stoga se smatra da ta referentna vrijednost prikladno odražava dodatni rizik koji proizlazi iz upotrebe revolving zajmova.

(276)

Zato je Komisija to upotrijebila kao odgovarajuću referentnu vrijednost za sve zajmove s dospijećem od najviše dvije godine odobrene društvima koja su koristila revolving zajmove. Revolving zajmovi obično su kratkog trajanja. Revolving zajam s dospijećem dužim od dvije godine malo je vjerojatan, a taj zaključak potvrđuju dokazi o zajmovima koji su provjereni u društvima u uzorku.

(277)

Za preostale zajmove s dospijećem duljim od dvije godine i za društva koja nisu imala revolving zajmove, Komisija je upotrijebila opću referentnu vrijednost i obveznicama dodijelila najvišu ocjenu u kategoriji „neinvesticijskog rejtinga”, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 251.

(278)

Konačno, Komisija je zaključila da je na razini dvaju društava uključenih u proizvodnju guma financijsko stanje tih društava bilo loše od 2015. do 2016. i tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razdoblja ispitnog postupka ne bi imala pristup dodatnim zajmovima bez državne potpore. Stoga korist za to trgovačko društvo nadmašuje obično uvećanje kamatne stope. Umjesto toga, ta je korist tijekom razdoblja ispitnog postupka proizašla iz dodjele zajmova koji ne bi bili odobreni na temelju cjelokupnog financijskog stanja tog društva bez državne potpore. U tom je pogledu Komisija primijetila da je Grupa China National Tire veliko poduzeće u državnom vlasništvu koje je dio Grupe Chemchina te da je Grupa Chemchina navedena kao ključno poduzeće u 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku industriju.

(279)

Komisija je zato u skladu s odjeljkom E točkom (b) podtočkom V. smjernica iz 1998. (61) odlučila s nepodmirenim iznosima tih zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka postupati kao s bespovratnim sredstvima osiguranim za provedbu vladinih politika. Budući da ta društva nisu dobila nikakve nove vanjske zajmove tijekom razdoblja ispitnog postupka zbog svojeg lošeg financijskog stanja, koje je već bilo zabilježeno od 2015. do 2016., Komisija je s nepodmirenim zajmovima tijekom razdoblja ispitnog postupka, koji su odobreni 2015. i u prvoj polovini 2016., postupala kao s bespovratnim sredstvima propisno prilagođenima kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 280. Osim toga, Komisija je sa zajmovima između povezanih društva koje je uzelo matično društvo u ime svojeg društva kćeri tijekom razdoblja ispitnog postupka postupala kao s bespovratnim sredstvima jer je riječ o sredstvima koja su očito bila namijenjena društvu kćeri, koje je moralo otplatiti te zajmove.

(280)

Nakon konačne objave Grupa China National Tire tvrdila je da se zajmovi između povezanih društava koje je matično društvo uzelo u ime svojeg društva kćeri ne bi trebali smatrati bespovratnim sredstvima jer su između matičnog društva i banaka potpisani ugovori o zajmu Stoga se ti zajmovi u izračunu koristi od subvencije ne mogu smatrati zajmovima društava kćeri. Komisija se nije složila s tom procjenom jer je u ugovorima o zajmu sklopljenima s bankama jasno navedeno da je svrha zajma osigurati financiranje društava kćeri u poteškoćama. Osim toga, matično društvo i društva kćeri potpisali su posebne ugovore u kojima se jasno upućuje na točne ugovore o zajmu s bankama i navodi da društva kćeri moraju otplatiti kredite vlastitim sredstvima.

(281)

Grupa China National Tire općenito tvrdila i da se zajmovi odobreni dvama proizvođačima izvoznicima ne mogu smatrati bespovratnim sredstvima jer taj dug nije otpisan ni neotplaćen. U tom pogledu Komisija je pojasnila da zajmove odobrene društvima u uzorku nije smatrala bespovratnim sredstvima. Komisija je priznala da su zajmovi odobreni društvima uključivali obveze plaćanja. Komisija pri izračunu koristi od takve transakcije nije usporedila kamatne stope, nego je kao polazište uzela nepodmirenu glavnicu zajma. Komisija je navela i da pri izračunu koristi nije uzela u obzir cjelokupan iznos zajma, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi u nastavku.

(282)

Korist je utvrđena na temelju nepodmirene glavnice zajma koja je umanjena za kamate plaćene tijekom razdoblja ispitnog postupka. Glavnica zajma prilagođena je s pomoću amortizacije u skladu s osnovnom svrhom zajma. Ako je svrha zajma bila likvidnost/obrtni kapital, upotrijebljen je puni iznos. Ako je zajam bio jasno povezan s dugoročnim ulaganjima, glavnica je amortizirana tijekom razdoblja trajanja zajma, a u obzir je uzet samo iznos dodijeljen razdoblju ispitnog postupka. Naposljetku, iznos koristi bio je dodatno prilagođen kako bi odražavao samo broj dana tijekom razdoblja ispitnog postupka koji odgovara trajanju zajma.

(283)

Naposljetku, nakon konačne objave Grupa China National Tire istaknula je da je korist od zajmova između povezanih društava dobivenih od društva ChemChina Finance dvostruko brojana jer su oni uzeti u obzir na razini pojedinačnih korisnika u grupi iako je Komisija već izračunala korist od subvencije ostvarenu zahvaljujući međubankarskim zajmovima koje su banke odobrile društvu ChemChina Finance. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s time prilagodila izračun koristi za povlaštene zajmove.

3.4.4.6   Grupa Xingyuan

(284)

Grupa Xingyuan na temelju vlastitih financijskih izvještaja nalazila se u teškom financijskom stanju. Glavno društvo u grupi, koje je ujedno glavni proizvođač izvoznik, bilježilo je gubitke od 2014. do 2016. Na kraju 2016. društvo je bilježilo negativan kapital jer je omjer duga u odnosu na imovinu premašio 100 % i njegovi gubici bili su viši od njegova uplaćenog kapitala.

(285)

Tijekom posjeta radi provjere Komisija je utvrdila nekoliko revolving zajmova među zajmovima u uzorku i primijetila da društvo ima poteškoća s otplatom kamata i glavnice zajmova. Društvo je nekoliko zajmova otplatilo sa zakašnjenjem, a neke zajmove s dospijećem tijekom razdoblja ispitnog postupka nije otplatilo ni nakon nekoliko mjeseci.

(286)

Nadalje, kreditno izvješće NBK-a za to društvo dokazalo je da društvo ima znatne izvanbilančne obveze jer je dalo jamstva za zajmove odobrene nepovezanim trećim stranama u sektoru guma u regiji. Osim toga, 31 % njegovih nepodmirenih zajmova svrstani su u kreditnom izvješću u kategoriju zajmova „koji izazivaju zabrinutost”.

(287)

Konačno, Komisija je utvrdila da je društvo imalo poteškoće s plaćanjem svojeg glavnog dobavljača sirovina i da je tom dobavljaču dugovao znatan nepodmireni iznos koji je svrstan u „zajmove”.

(288)

S druge strane povezani trgovac izvoznik ostvarivao je neznatno veću dobit u razmatranom razdoblju. Iako nije bilježilo gubitke, razine profitabilnosti bile su općenito niske zbog čega je društvo bilo izloženo negativnim promjenama poslovnih, financijskih i gospodarskih uvjeta. Društvo je imalo visok omjer duga u odnosu na imovinu, no nije imalo nikakvih revolving zajmova.

(289)

Unatoč tim okolnostima Grupi Xingyuan tijekom razdoblja ispitnog postupka kineska agencija za kreditni rejting dodijelila je domaći kreditni rejting AA. Uzevši u obzir činjenicu da je kineski kreditni rejting općenito iskrivljen, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 237. do 242., i dokaze utvrđene tijekom provjere Komisija je zanemarila kineski rejting Grupe Xingyuan.

(290)

S obzirom na prethodno opisanu opću situaciju Komisija je smatrala da je potrebno utvrditi odgovarajuću referentnu vrijednost za različita društva unutar grupe.

(291)

Komisija je zaključila da je na razini proizvođača izvoznika stanje bilo takvo da to društvo bez državne potpore tijekom razdoblja ispitnog postupka ne bi imalo pristup dodatnim zajmovima. Stoga korist za ta trgovačka društva nadmašuje obično uvećanje kamatne stope. Umjesto toga, ta je korist tijekom razdoblja ispitnog postupka proizašla iz dodjele zajmova koji ne bi bili odobreni na temelju cjelokupnog financijskog stanja tog društva bez državne potpore. U tom je pogledu Komisija primijetila da je Grupa Xingyuan u Provedbenom planu za transformaciju i modernizaciju industrije guma pokrajine Shandong navedena kao jedno od sedam ključnih regionalnih poduzeća za proizvodnju guma.

(292)

Komisija je zato u skladu s odjeljkom E točkom (b) podtočkom V. smjernica iz 1998. odlučila s nepodmirenim iznosima tih zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka postupati kao s bespovratnim sredstvima osiguranim za provedbu vladinih politika. Na temelju dostupnih informacija Komisija je kompenzacijske mjere uvela jedino za zajmove odobrene tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(293)

Za zajmove odobrene proizvođaču izvozniku prije razdoblja ispitnog postupka, a s obzirom na postojanje revolving zajmova na razini tog društva, Komisija je upotrijebila referentnu vrijednost prethodno utvrđenu u uvodnoj izjavi 275. za sve zajmove s dospijećem od najviše dvije godine. Za preostale zajmove s dospijećem duljim od dvije godine Komisija je upotrijebila opću referentnu vrijednost i obveznicama dodijelila najvišu ocjenu u kategoriji „neinvesticijskog rejtinga”, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 251.

(294)

Za ostala društva Grupe Xingyuan Komisija je zaključila da bi na temelju dostupnih informacija mogla upotrijebiti opću referentnu vrijednost i obveznicama dodijeliti najvišu ocjenu u kategoriji „neinvesticijskog rejtinga”, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 251.

3.4.4.7   Kreditne linije

(295)

Ispitnim postupkom dokazano je da su kineske financijske institucije ne samo davale zajmove svakom od društava iz uzorka nego su im uz njih odobravale i kreditne linije. Riječ je bila o okvirnim sporazumima na temelju kojih je banka omogućila društvima iz uzorka da povuku određeni maksimalni iznos sredstava u obliku različitih dužničkih instrumenata (zajmovi, dokumentarne mjenice, trgovački zajmovi itd.). U normalnim tržišnim okolnostima za takve kreditne linije u pravilu bi se plaćala naknada za „obradu” ili „otvaranje” kako bi se bankama nadoknadili troškovi i rizici, ali i avansne naknade za produljenje valjanosti kreditnih linija. No Komisija je utvrdila da su sva društva iz uzorka ostvarila koristi od kreditnih linija koje su dobili bez naknade.

(296)

U skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. osnovne uredbe smatra da je ta korist za primatelje razlika između iznosa koji društvo plaća za kreditne linije koje odobravaju kineske financijske institucije i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivu poslovnu kreditnu liniju koju bi moglo dobiti na tržištu.

(297)

Dvije banke sa sjedištem s financijskom nadležnošću izvan NRK-a odobrile su kreditne linije jednom od proizvođača izvoznika iz Grupe Hankook u uzorku, pri čemu je za njih uvjet bio plaćanje naknada za obradu i otvaranje u skladu s uobičajenom praksom na svjetskim financijskim tržištima. Budući da za te kreditne linije odobrene društvima koja posluju u sektoru guma nije bilo potrebno platiti naknade za produljenje, Komisija je odlučila da u ovom predmetu neće primijeniti te naknade. Stoga je smatrala da su predmetne kreditne linije razumna zamjena za referentnu vrijednost. Zbog toga je prosječan iznos naknada koje su primijenjene na te kreditne linije upotrijebljen kao referentna vrijednost u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. osnovne uredbe.

(298)

Visina naknada koje su upotrijebljene kao referentna vrijednost primijenjena je pro-rata na iznos svake predmetne kreditne linije kako bi se dobio iznos subvencije (umanjen za naknade koje su stvarno plaćene). U slučajevima u kojima je razdoblje trajanja kreditne linije bilo dulje od jedne godine, ukupni iznos subvencija raspoređen je na razdoblje trajanja kreditne linije, a odgovarajući iznos pripisan razdoblju ispitnog postupka.

(299)

Nakon objave dokumenta s informacijama i konačne objave Grupa Hankook tvrdila je da nisu naplaćene nikakve avansne naknade jer su kineske banke uzele u obzir sveukupan prihod od drugih proizvoda i usluga pri donošenju odluke o otvaranju kreditne linije za to društvo.

(300)

Komisija se složila da se od svakog klijenta koji u banci otvara kreditnu liniju očekuje da kupi druge proizvode i usluge te banke. No standardna je praksa da klijenti moraju platiti avansnu naknadu, kao što je bio slučaj s dvije prekomorske banke koje su za otvaranje kreditne linije Grupi Hankook naplatile avansnu naknadu. Banke moraju dodijeliti sredstva kreditnoj liniji kako bi ona uvijek bila dostupna dokle god je kreditna linija otvorena. Grupa Hankook nije dostavila nikakve dokaze o navodnim razlozima za oslobođenje od avansnih naknada. Osim toga, u nekim slučajevima dužnici bi mogli imati obvezu da u svakom trenu u banci imaju minimalni iznos depozita. Stoga je tvrdnja Grupe Hankook odbačena.

(301)

Nakon objave dokumenta s informacijama Grupa Giti dostavila je primjedbu da je Komisija upotrijebila pogrešan broj dana neplaćanja za niz kreditnih linija i da izračunanu korist nije umanjila za neke naknade koje je društvo platilo. Komisija je djelomično prihvatila te primjedbe te u skladu s njima revidirala izračun koristi.

3.4.5   Zaključak o davanju povlaštenih zajmova

(302)

U ispitnom postupku pokazalo se da su sve grupe proizvođača izvoznika u uzorku ostvarile korist od povlaštenih zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka. S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnost te bi zajmove i kreditne linije trebalo smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(303)

Subvencija utvrđena u odnosu na davanje povlaštenih zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka za grupe društava u uzorku iznosi:

Davanje povlaštenih zajmova

Društvo/grupa

Ukupni iznos subvencije

Grupa China National Tire

8,28 %

Grupa Giti

1,53 %

Grupa Hankook

0,34 %

Grupa Xingyuan

48,37 %

3.5   Povlašteno financiranje i osiguranje: obveznice

(304)

Dva društva u uzorku ostvarila su korist od povlaštenog financiranja u obliku obveznica.

(a)    Financijske institucije u državnom vlasništvu djelovale su kao javna tijela

(305)

Sudionici kineskog tržišta obveznica u osnovi su isti oni subjekti koji posluju na tržištu zajmova. Društva koja žele izdavati obveznice moraju angažirati financijsku instituciju da ona djeluje kao potpisnik. Potpisnici organiziraju izdavanje obveznica i predlažu kamatne stope po kojima će se obveznica ponuditi ulagateljima. Ti potpisnici zapravo su banke u državnom vlasništvu koje odobravaju povlaštene zajmove iz prethodnog odjeljka 3.4. Nadalje, ulagatelji koji kupuju obveznice uglavnom su kineske banke (u državnom vlasništvu) jer se više od 95 % sveukupnog trgovanja obveznicama odvija na međubankovnom tržištu (62).

(306)

Kako je prethodno opisano u odjeljku 3.4.1., te financijske institucije imaju snažne veze s državom, pa kineska vlada može ostvariti značajan utjecaj na njih.

(307)

Opći pravni okvir u kojem te financijske institucije posluju i koji je već prethodno opisan u odjeljku 3.4. vrijedi i za obveznice. Osim toga, sljedeći regulatorni dokumenti primjenjuju se specifično na obveznice:

(308)

Zakon Narodne Republike Kine o vrijednosnim papirima koji je izmijenjen i donesen na 18. sastanku Stalnog odbora 10. Nacionalnog narodnog kongresa Narodne Republike Kine dana 27. listopada 2005., a koji je počeo proizvoditi učinke od 1. siječnja 2006. (važeća verzija službeno je objavljena 31. kolovoza 2014.) („Zakon o vrijednosnim papirima”);

(309)

Administrativne mjere za izdavanje korporativnih obveznica i trgovanje njima, Uredba Kineskog regulatornog tijela za vrijednosne papire br. 113, 15. siječnja 2015.;

(310)

Mjere za upravljanje dužničkim instrumentima nefinancijskih poduzeća koje izdaje Narodna banka Kine na međubankovnom tržištu obveznica, Uredba Narodne banke Kine [2008.] br. 12, 9. travnja 2008.;

(311)

Pravilnik o upravljanju korporativnim obveznicama, koji je 18. siječnja 2011. izdalo Državno vijeće.

(312)

U skladu s regulatornim okvirom u Kini obveznice se ne mogu slobodno izdati niti se njima može slobodno trgovati. Svako izdavanje obveznice moraju odobriti različita državna tijela, kao što su NBK, NDRC i CSRC, ovisno o vrsti obveznice i vrsti izdavatelja. Osim toga, Pravilnikom o upravljanju korporativnim obveznicama utvrđene su godišnje kvote za izdavanje korporativnih obveznica.

(313)

Nadalje, u skladu s člankom 16. Zakona o vrijednosnim papirima javno izdavanje obveznica trebalo bi ispunjavati sljedeće zahtjeve: „ulaganje prikupljenih sredstava mora biti u skladu s industrijskim politikama države […]” i „prikupljena sredstva […] moraju se upotrijebiti za provjerenu svrhu”. U članku 12. Pravilnika o upravljanju korporativnim obveznicama ponavlja se da svrha prikupljenih sredstava mora biti u skladu s industrijskim politikama države.

(314)

Prema Administrativnim mjerama za izdavanje korporativnih obveznica i trgovanje njima samo određene obveznice koje ispunjavaju stroge kriterije kvalitete, na primjer kreditni rejting AAA, mogu se ponuditi na javno izdavanje. Stoga će se većina obveznica izdati privatno takozvani kvalificiranim ulagateljima koje je odobrio CSRC i koji su u osnovi kineski institucionalni ulagatelji.

(315)

Konačno, postoje i uvjeti za utvrđivanje kamatne stope na korporativne obveznice, odnosno u članku 18. Pravilnika o upravljanju korporativnim obveznicama navodi se da „kamatna stopa po kojoj je ponuđena bilo koja korporativna obveznica ne smije biti veća od 40 % prevladavajuće kamatne stope koju banke plaćaju fizičkim osobama za oročene štedne depozite s istim dospijećem”.

(316)

Komisija je zatražila i konkretne dokaze o provođenju znatne kontrole na temelju konkretnih izdanja obveznica. Stoga je preispitala opće pravno okruženje, kako je prethodno opisano u uvodnim izjavama od 307. do 315., te konkretne nalaze ispitnog postupka.

(317)

U posjetima radi provjere otkriveno je da su obveznice koje su izdale dvije grupe proizvođača izvoznika u uzorku dane s kamatnim stopama koje su bile blizu referentnim kamatnim stopama Narodne banke Kine („NBK”), neovisno o financijskom stanju i kreditnom riziku tih društava.

(318)

Slično kao i u slučaju zajmova, kreditni rejting u praksi utječe na kamatne stope na obveznice. Međutim, kako je prethodno opisano u uvodnim izjavama od 237. do 242., lokalno tržište kreditnih rejtinga iskrivljeno je, a kreditni rejtinzi nepouzdani. To je vidljivo iz činjenice da prospekti obveznica i izvješća o kreditnim rejtinzima za obveznice izdane društvima u uzorku nisu odražavali stvarno stanje društva.

(319)

Na primjer, u jednom se slučaju financijska analiza izdanja obveznica temeljila na vrlo visokom prometu i dobiti od 12 % iako je u financijskim izvještajima društva bilo očito da ono zapravo bilježi gubitke.

(320)

U drugom se slučaju u detaljnom prospektu obveznica upozorilo na sve veće obveze društva, na „vrlo veliku zaduženost izdavatelja, omjer između imovine i obveza koji je veći od prosjeka u industriji… Kratkoročna solventnost izdavatelja općenito je relativno niska zbog čega se javljaju određeni pritisci povezani s kratkoročnom solventnošću… Dobit društva uglavnom obuhvaća prihode koji nisu ostvareni iz redovitog poslovanja. To je velika količina nesigurnosti povezana s njegovom profitabilnosti”. Unatoč tomu, u izvješću se zaključuje tako da se ponudi obveznica daje kreditni rejting AAA.

(321)

Naposljetku, Komisija je primijetila da bi u normalnim tržišnim okolnostima kamatne stope na obveznice trebale biti više od kamatnih stopa na zajmove jer se prvo navedene smatraju podređenima dugom. Međutim, kamatne stope na zajmove društava u uzorku bile su istovjetne ili više od kamatnih stopa na obveznice.

(322)

Na temelju prethodno navedenih razmatranja Komisija je utvrdila da se sve kineske financijske institucije koje su organizirale izdavanje obveznica za društva u uzorku smatra javnim tijelima u smislu članka 3. i članka 2. stavka (b) osnovne uredbe. Nadalje, dva proizvođača izvoznika u uzorku ostvarila su korist jer su obveznice izdane po ratama nižim od tržišnih stopa koje odgovaraju njihovu stvarnom profilu rizičnosti.

(b)    Specifičnost

(323)

Komisija je smatrala da je povlašteno financiranje putem obveznica specifično u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer se obveznice ne mogu izdati bez odobrenja državnih tijela, a u Zakonu o vrijednosnim papirima NRK-a utvrđuje se da izdavanje obveznica mora biti u skladu s industrijskim politikama države. U tim politikama radijalne gume visoke izvedbe (uključujući gumbe bez zračnica za kamione) svrstane su u poticanu kategoriju proizvoda.

(c)    Metoda izračuna

(324)

Budući da su obveznice u osnovi jedna vrsta dužničkog instrumenta, a metoda izračuna za zajmove već se temelji na skupu obveznica, Komisija je odlučila pridržavati se metode izračuna za zajmove kako je prethodno opisana u odjeljku 3.4.4. To znači da se relativni raspon između korporativnih obveznica s rejtingom AA i korporativnih obveznica s rejtingom BB u SAD-u s istim trajanjem primjenjuje na referentne kamatne stope koje objavljuje NBK kako bi utvrdio tržišnu kamatnu stopu na obveznice, koja se zatim uspoređuje sa stvarnom kamatnom stopom koju je društvo platilo kako bi se utvrdila korist.

(325)

Subvencija utvrđena u odnosu na povlaštene obveznice tijekom razdoblja ispitnog postupka za grupe društava u uzorku iznosi:

Povlašteno financiranje: obveznice

Društvo/grupa

Ukupni iznos subvencije

Grupa China National Tire

0,72 %

Grupa Xingyuan

0,12 %

3.6   Povlašteno financiranje i osiguranje: izvozni kupovni krediti

(326)

Prema podnositelju pritužbe banke u državnom vlasništvu u Kini davale su izvozne kupovne kredite ili povlaštene zajmove stranim društvima, na primjer uvoznicima, kako bi promicale izvoz kineskih proizvoda, tehnologije i usluga, na primjer guma.

(327)

Tijekom ispitnog postupka Komisija je utvrdila da nijedan izvoznik, ni povezan ni nepovezan, nema nepodmirenih zajmova kineskih financijskih institucija u svojim računima. Komisija je stoga zaključila da se taj program nije primjenjivao na društva u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.7   Povlašteno financiranje i osiguranje: potpora stranim ulaganjima

(328)

Na kraju 2015. CNRC stekao je 65 % udjela u Grupi Pirelli. Vrijednost te Grupe tada je procijenjena na 7,1 milijardi EUR. To je stjecanje bilo popraćeno s nekoliko mjera potpore kineske vlade.

(329)

Nakon objave dokumenta s informacijama i konačne objave kineska vlada, Grupa Pirelli i CNRC tvrdili su da Komisija nije mogla ispitivati taj program jer taj program nije obuhvaćen pritužbom ni obaviješću o pokretanju postupka. Nakon konačne objave kineska vlada ponovila je tu tvrdnju i izjavila da Komisija nije pružila priliku za savjetovanje prije pokretanja postupka u skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe i da zato NRK nije mogla predložiti usuglašeno stajalište. Osim toga, kineska vlada tvrdila je da se protiv novih programa mogu uvesti kompenzacijske mjere samo ako u pravu EU-a postoji pravna osnova. Međutim, takva pravna osnova uvedena je tek stupanjem na snagu novog članka 10. stavka 7. drugog podstavka osnovne uredbe u prosincu 2017. (63) i nije primjenjiva na ovaj postupak. CNRC je smatrao da je u obavijesti o pokretanju postupka trebalo pojedinačno navesti svaki program. Budući da je Komisija upućivala samo na „bespovratna sredstva” ili „zajmove”, a ne i na „kapitalna ulaganja”, ulaganje Fonda za Put svile nije obuhvaćeno postupkom.

(330)

Komisija se s tim nije složila. U obavijesti o pokretanju postupka upućuje se na „1. izravni prijenos sredstava i potencijalni izravni prijenos sredstava ili obveza”. Izraz „izravni prijenos sredstava” objašnjen je u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki i. osnovne antisubvencijske uredbe i članku 1.1 stavku (a) točki (1) podtočke i. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama s pomoću primjera navedenih u zagradama, a nabrajaju se „na primjer bespovratna sredstva, zajmovi, dokapitalizacija”. Budući da je riječ kapitalnim ulaganjima, ulaganje Fonda za Put svile obuhvaćeno je obaviješću o pokretanju postupka pod naslovom „izravni prijenos sredstava”. Nadalje, kako je objašnjeno u nastavku u uvodnim izjavama od 334. do 340., ulaganje Fonda za Put svile za potrebe ovog ispitnog postupka nije se smatralo zasebnim samostalnim programom. Umjesto toga ulaganje Fonda za Put svile činilo je dodatnu intervenciju u paketu od pet financijskih intervencija kineske vlade u kontekstu stjecanja društva Pirelli. Uz vlasničko ulaganje društva CINDA paket obuhvaća bespovratna sredstva, zajam i otplatu kamata za koje CRRC priznaje da je ispravno uključeno u istragu. Analizirajući ulaganje Fonda za Put svile Komisija nije u ispitni postupak uključila zasebni program, već je razmotrila sve relevantne dijelove složene financijske mjere u okviru programa za promicanje strane trgovine u tom kontekstu.

(331)

Nadalje, čak i da postoji sumnja u pogledu opsega subvencija obuhvaćenih postupkom, Komisija je takve sumnje transparentno uklonila tijekom ispitnog postupka. Tijekom posjeta radi provjere u kineskoj vladi suglasno je postavljeno pitanje o tržišnoj prirodi ulaganja Fonda za Put svile, pri čemu je kineska vlada pružila korisne informacije o prirodi Fonda za Put svile. U tom pogledu Komisija je bila iznenađena i tvrdnjom CNRC-a iznesenom nakon konačne objave da je kineska vlada tijekom Komisijina posjeta radi provjere dala samo usmeni odgovor te da Komisija nije tražila dodatne informacije o tržišnoj prirodi Fonda za Put svile. Naprotiv, Komisija je kineskoj vladi u tom pogledu uputila dopis na temelju članka 28. i od nje primila određene dokumente o ulaganju Fonda za Put svile, čime se ponovno naglašava da je taj aspekt financiranja kineske vlade ispravno uključen u postupak.

(332)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da je ulaganje Fonda za Put svile izvan opsega ispitnog postupka.

(a)    Pravna osnova

(333)

Trinaesti petogodišnji plan za razvoj vanjske trgovine, koji je izdalo Ministarstvo trgovine („MOFCOM”), 26. prosinca 2016.,

13. petogodišnji plan za petrokemijsku industriju,

Smjernice Državnog vijeća o promicanju međunarodnog proizvodnog kapaciteta i suradnji u proizvodnji opreme, izdane 2015. („Smjernice”),

Obavijest o dodjeli subvencioniranih sredstava ključnih projekata posebnih fondova za razvoj vanjske trgovine i gospodarstva u 2015., C.H. [2015.] br. 653 i spis društva Chemchina [2016.] br. 144,

Obavijest Ministarstva financija o oslobađanju središnjeg državnog kapitala iz operativnog u 2016., CZ [2016.], br. 18.

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(334)

Komisija je utvrdila da je kineska vlada intervenirala na nekoliko načina kako bi olakšala CNRC-u stjecanje 65 % udjela Grupe Pirelli.

(335)

Prvo, CNRC primio je od SASAC-a bespovratna sredstva u iznosu od 500 milijuna CNY (približno 66 milijuna EUR) radi „promicanja globalne suradnje u pogledu proizvodnog kapaciteta u okviru inicijative ‚Jedan pojas, jedan put’” u skladu s Obaviješću Ministarstva financija o oslobađanju središnjeg državnog kapitala iz operativnog u 2016., CZ [2016.], br. 18.

(336)

Drugo, CNRC primio je povlašteni zajam od 800 milijuna EUR od bankarskog konzorcija, koji uključuje banke China Development Bank („CDB”), EXIM i China Construction Bank („CCB”). U ugovoru o zajmu kao svrha zajma navodi se preuzimanje Grupe Pirelli.

(337)

Treće, CNRC primio je povrat od 17 milijuna CNY na ime kamata plaćenih na zajam naveden u prethodnoj uvodnoj izjavi. Taj je povrat odobrilo Ministarstvo financija „za stjecanje dioničarska prava društva Pirelli” u okviru „ključnih projekata posebnih fondova za razvoj vanjske trgovine u 2015.” u skladu s Obavijesti o dodjeli subvencioniranih sredstava ključnih projekata posebnih fondova za razvoj vanjske trgovine i gospodarstva u 2015., C.H. [2015.] br. 653 i spis društva Chemchina [2016.] br. 144.

(338)

Četvrto, kineska vlada sudjelovala je u stjecanju udjela u Grupi Pirelli osiguranjem dijela temeljnog kapitala u iznosu od 533 milijuna EUR putem Fonda za Put svile, državnog investicijskog fonda koji je dio inicijative „Jedan pojas, jedan put”. Sporazum o ulaganju obuhvaća praktične pojedinosti transakcije, ali se u njemu ne navode temeljni uvjeti. Komisiji nisu dostavljeni drugi dokumenti o toj operaciji između SRF-a i CNRC-a.

(339)

Konačno, kineska vlada sudjelovala je u restrukturiranju Grupe China National Tire nakon tog stjecanja jer je putem društva China Cinda Asset Management Company Ltd. („Cinda”) osigurala dio temeljnog kapitala u iznosu od 266 milijuna EUR u društvu Grupe Pirelli za industrijske gume.

(340)

Zajednički cilj svih pet intervencija bio je omogućiti CNRC-u kupnju društva Pirelli, a zajedno ih se naziva „mjera”.

(c)    Javna tijela

(341)

Stoga je kineska vlada dio potpore pružila izravno (npr. putem bespovratnih sredstava), a dio je pružila neizravno putem subjekata u državnom vlasništvu. Kad je riječ o povlaštenim zajmovima iz prethodne uvodne izjave, Komisija je već utvrdila u prethodnom odjeljku 3.4.1. da su CDB, EXIM i CCB djelovali kao javna tijela u smislu članka 3. i članka 2. točke (b) osnovne uredbe kada su davali zajmove društvima u uzorku.

(342)

Kad je riječ o Fondu za Put svile i društvu Cinda, Komisija je utvrdila da su oba subjekta u 100 %-nom vlasništvu kineske vlade i da njihova struktura njihova korporativnog upravljanja upućuje na to da država na njih ima znatan utjecaj.

(343)

Kako je navedeno na njegovu web-mjestu, Fond za Put svile jest subjekt u državnom vlasništvu koji je osnovala i podupire država kako bi se pružila investicijska i financijska potpora za trgovinsku i gospodarsku suradnju i povezivanje u okviru inicijative „Pojas i put”. Društvo je u 100 %-nom državnom vlasništvu putem Državne uprave za devize, društva China Investment Corporation i banaka EXIM i CDB. Ima upravni odbor i nadzorni odbor, koji se sastoje od predstavnika različitih ministarstava.

(344)

Cinda je osnovana 1999. kao poduzeće u državnom vlasništvu i loša banka za China Construction Bank. Prema godišnjem izvješću to je bilo prvo društvo za upravljanje imovinom osnovano u travnju 1999. na temelju odobrenja Državnog vijeća kako bi upravljalo financijskim rizikom i održavalo stabilnost financijskog sustava te olakšalo reformu banaka i društva u državnom vlasništvu. U 2017. glavni dioničari društva bili su Ministarstvo financija (64,45 %) i Nacionalno vijeće za fond socijalnog osiguranja NRK-a (7,06 %). Upravni odbor i Nadzor odbor društva sastoje se od predstavnika državnih tijela i velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu.

(345)

Upravljanje oduzetom aktivom glavna je djelatnost društva. Prema godišnjem izvješću društvo je „blisko surađivalo na nacionalnoj strategiji” i poduprlo, među ostalim, inicijativu „Pojas i put”. Društvo se i obvezalo da će „ozbiljno proučavati i pridržavati se duha 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine i misli predsjednika Xi Jingpinga o novoj eri socijalizma na kineski način, odlučno jačati opće vodstvo Partije i pružati snažno političko jamstvo za razvoj društva”.

(346)

Na temelju informacija dobivenih tijekom posjeta radi provjere te javno dostupnih informacija Komisija je stoga zaključila da postoje formalni pokazatelji vladine kontrole nad Fondom za Put svile i društvom Cinda.

(347)

Nadalje, Komisija je tražila informacije o tome je li kineska vlada imala znatnu kontrolu nad aktivnostima Fonda za Put svile i društva Cinda. U tom kontekstu Komisija je primijetila da se njihovo sudjelovanje mora sagledati u kontekstu sljedećeg zakonodavnog okvira:

(348)

u 13. petogodišnjem planu za razvoj vanjske trgovine utvrđuju se opća načela kineske politike vanjske trgovine, a ona uključuju veće otvaranje na višoj razini te kombinaciju strategije ulaganja u inozemstvu i strategije rasta stranog ulaganja u zemlji za poticanje rasta trgovine. Cilj je plana i promjena izvoza iz onog u kojem prevladava roba u onaj u kojem se nudi roba, usluge, tehnologija i kapital. U tom kontekstu jedan od glavnih zadataka iz poglavlja III.3 Plana jest poboljšanje transnacionalne poslovne sposobnosti vanjskotrgovinskih poduzeća, čime se moćna poduzeća potiče na širenje industrijskih lanaca, transnacionalna spajanja i preuzimanja te nabavu kvalitetnih marki, osnovnih tehnologija i marketinških kanala. U Planu se zatim spominje i sustavna potpora koja će se pružiti transnacionalnim poduzećima s dobrim kreditnim rejtingom i tako stvoriti skupinu velikih poduzeća s transnacionalnom poslovnom sposobnosti koja imaju svjetsku distribucijsku tržišnu mrežu.

(349)

U Smjernicama Državnog vijeća o promicanju međunarodnog proizvodnog kapaciteta i suradnji u proizvodnji opreme navode se dodatne pojedinosti o načinu provedbe strategije ulaganja u inozemstvu. Cilj je prelazak s izvoza proizvoda na izvoz industrija te „aktivni razvoj tržišta u razvijenim zemljama i ‚pristup’ tim tržištima”. Krajnji je cilj oblikovati skupinu vodećih poduzeća koja su međunarodno konkurentna i imaju kapacitet za razvoj tržišta.

(350)

U člancima od 30. do 36. tih Smjernica navode se sve potpore politike koje mogu primiti društva koja „odlaze u inozemstvo”, na primjer politike fiskalne i porezne potpore, povlašteni zajmovi, financijska potpora u obliku sindiciranih zajmova, izvoznih kredita i financiranja projekata, kapitalna ulaganja te naposljetku osiguranje izvoznih kredita.

(351)

U članku 35. Fond za Put svile izričito se opisuje kao alat za financiranje projekata koje podupire država, a navodi se da se koristi za: „osiguranje više izvora kapitalnih ulaganja. …U potpunosti ćemo razviti ulogu Fonda za Put svile. Aktivno ćemo podupirati projekte za međunarodni proizvodni kapacitet i suradnju u proizvodnji opreme s pomoću kapitalnih ulaganja i dužničkog financiranja”.

(352)

Nadalje, sam Fond za Put svile na svojem web-mjestu navodi da mu je cilj pomoći kineskim poduzećima da poboljšaju izvozne rezultate tako što će im osigurati bolji pristup prekomorskim tržištima započinjanjem prekomorskog poslovanja i stjecanjem strane napredne tehnologije.

(353)

Na toj osnovi Komisija zaključuje da je kineska vlada stvorila normativni okvir kojeg se moraju pridržavati rukovoditelji i nadzornici koje imenuje kineska vlada i koji su odgovorni kineskoj vladi. Stoga se kineska vlada oslonila na normativni okvir kako bi ostvarivala znatnu kontrolu nad aktivnostima Fonda za Put svile i društva Cinda.

(354)

Komisija je ispitala i konkretno ponašanje Fonda za Put svile i društva Cinda te je primijetila da su u kontekstu stjecanja udjela u Grupi Pirelli oba subjekta djelovala kao financijski ulagatelji i da nisu imali nikakvu stvarnu operativnu kontrolu nad svojim ulaganjima. Nadalje, oba subjekta donose korist koja se ne bi mogla steći u normalnim tržišnim okolnostima.

(355)

Cinda je uplatila neuobičajeno visok iznos za sudjelovanje u kapitalu. Cinda je uplatila 266 milijuna EUR za sudjelovanje u kapitalu iako je predmetni udio u kapitalu iznosio 38 milijuna EUR, a neto imovina društva iznosila 73 milijuna EUR.

(356)

Prema izjavama Fonda za Put svile njegov je cilj pružiti financijsku potporu projektima koji nemaju dovoljno vlastitog kapitala smanjenjem općeg udjela duga i poboljšanjem sposobnosti financiranja projekata. On istodobno olakšava dobivanje sindiciranih zajmova (kao što je povlašteni zajam iz prethodne uvodne izjave 336.) kojima se pruža dodatna financijska potpora projektima. Na svojem web-mjestu Fond za Put svile neprekidno upućuje na transakciju u Grupi Pirelli kao primjer svojeg načina rada.

(357)

Stoga je Komisija zaključila da Fond za Put svile i Cinda provode prethodno navedeni pravni okvir pri izvršavanju javnih funkcija u odnosu na sektor guma, čime djeluju kao javna tijela u smislu članka 2. točke (b) osnovne uredbe, koji se tumači zajedno s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. osnovne uredbe, te u skladu s relevantnom sudskom praksom WTO-a.

(358)

Osim toga, čak i da se Fond za Put svile i Cinda ne smatraju javnim tijelima, Komisija je utvrdila da bi se smatralo da im je kineska vlada povjerila funkcije koje se uobičajeno povjeravaju vladi i usmjeravala ih u njihovu izvršavanju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe zbog istih razloga koji su prethodno navedeni u uvodnim izjavama od 342. do 356. Stoga bi se njihovo postupanje u svakom slučaju pripisalo kineskoj vladi.

(359)

Nakon objave dokumenta s informacijama i konačne objave CNRC i društvo Pirelli tvrdili su da Fond za Put svile i Cinda nisu javna tijela jer Fond za Put svile nije agencija za potporu, a Fond za Put svile i Cinda nastoje ostvariti prinose na tržištu kao bilo koji drugi privatni ulagatelj. CNRC smatra da činjenica da je ulaganje Fonda za Put svile omogućilo kupnju udjela u društvu Pirelli po tržišnoj cijeni potvrđuje da je odluka o ulaganju Fonda za Put donesena neovisno i da se temelji na tržišnim načelima.

(360)

Komisija je podsjetila da se odgovor na pitanje ima li subjekt javne ovlasti dobiva analizom javnog tijela. Fond za Put svile u vlasništvu je države (kako navedeno u uvodnim izjavama od 343. do 346.) i vlada ima znatnu kontrolu nad njime. Nevažno je jesu li pojedinačne odluke Fonda za Put svile dobre iz poslovne perspektive. Presudno je što se odluke Fonda za Put svile ne donose bez državnog utjecaja. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 348. do 353., postoji čvrst normativni okvir u kojem Fond za Put svile djeluje kao državni instrument za provedbu ciljeva politike inicijative „Jedan pojas, jedan put” (preimenovana u inicijativu „Pojas i put”). Odluke Fonda za Put svile provode rukovoditelji koje imenuje i nadzire kineska vlada pa tako ona ima znatnu kontrolu nad SRF-om. Komisija je stoga potvrdila svoju procjenu da je Fond za Put svile javno tijelo, odnosno da mu je kineska vlada povjerila izvršavanje funkcija koje se obično povjeravaju državnim tijelima i usmjeravala ga u njihovu izvršenju, kao što je ostvarenje ciljeva javne politike.

(d)    Korist

(361)

CNRC i Pirelli dostavili su primjedbu i o dokumentu s informacijama tvrdeći da Komisija nije dokazala da uvjeti pod kojima je Fond za Put svile ostvario svoje ulaganje nisu dosljedni s uobičajenom investicijskom praksom. Sve koristi trebalo bi ograničiti na razliku između uvjeta koje nudi vlada i uvjeta koje bi primatelj mogao dobiti na tržištu. U svakom slučaju CNRC ni Pirelli nisu ostvarili nikakvu korist jer su sredstva dana prijašnjim dioničarima društva Pirelli kako bi se stekli njihovi udjeli.

(362)

Komisija se nije složila s činjenicom da ulaganje Fonda za Put svile nije donijelo nikakvu korist CNRC-u i da je transakcija usporediva s onime što se moglo osigurati na tržištu i to iz sljedećih razloga.

(363)

Iako je Fond za Put svile platio udjele u društvu Pirelli po tržišnoj cijeni, prednost koju je CNRC imao zbog državne intervencije nije povezana s cijenom po kojoj je Fond za Put svile proveo svoje kapitalno ulaganje. CNRC je ostvario korist od državne intervencije jer on sam nije imao dovoljno vlastitih sredstava da financira stjecanje društva Pirelli. Stoga je cijelu transakciju obilježila visoka razina zaduženosti. Da Fond za Put svile nije sudjelovao u kapitalu, CNRC bi trebao osigurati dodatna sredstva na tržištu zajmova. No to bi bilo teško zbog postojeće visoke razine zaduženosti. U tom pogledu jedan od preduvjeta zajma koji je CNRC-u odobrila banka China Development Bank bio je da CNRC mora dokazati da je osigurao dodatna sredstva iz drugih izvora. Osim toga, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 356., Fond za Put svile na svojem web-mjestu kao svoj glavni cilj navodi pružanje financijske potpore projektima koji nemaju dovoljno vlastitog kapitala smanjenjem općeg udjela duga i poboljšanjem sposobnosti financiranja projekata. Fond istodobno olakšava dobivanje sindiciranih zajmova kojima se pruža dodatna financijska potpora projektima.

(364)

Čak i da je CNRC uspio osigurati dodatna sredstva novim zajmom, to bi donijelo nove troškove jer bi društvo trebalo platiti kamate na zajam i otplatiti glavnicu zajma. Stoga CNRC, zahvaljujući intervenciji Fonda za Put svile, nije imao nikakvih dodatnih financijskih troškova i poboljšao je omjer duga transakcije, što je olakšao dobivanje sredstava od banaka.

(365)

Nadalje, ulaganje Fonda za Put svile bilo je točno onog iznosa koji je bio potreban CNRC-u da stekne apsolutno većinsko vlasništvo u Grupi Pirelli (65 % u odnosu na 48,75 % bez Fonda za Put svile). To većinsko vlasništvo stečeno je bez prepuštanja kontrole manjinskom dioničaru.

(366)

Naposljetku, razdoblje zabrane stjecanja i otpuštanja instrumenata u slučaju Fonda za Put svile znatno je dulje nego što je uobičajeno za ulagatelje privatnog poduzetničkog kapitala koji žele što prije ostvariti što veći povrat.

(367)

Nakon konačne objave CNRC je osporio te argumente. CNRC je smatrao da je Komisija provela pogrešnu protučinjeničnu analizu ispitujući je li kapitalno ulaganje Fonda za Put svile u skladu s uobičajenom praksom ulaganja privatnih ulagača u dužničke instrumente. Podsjetio je i na to da je ulaganje Fonda za Put svile provedeno u više koraka, koji su potpunosti u skladu s uobičajenom praksom ulaganja u obliku klasičnog otkupa poduzeća uz zaduživanje. Konkretno, razdoblje zabrane raspolaganja instrumentima u slučaju Fonda za Put svile nije bilo neuobičajeno dugo. Okončano je prije roka i bilo je isto kao i za druge manjinske dioničare. Konačno, CNRC smatra da su opće izjave o politici nedovoljne za dokazivanje koristi ostvarene zahvaljujući financijskom doprinosu.

(368)

Komisija je tu tvrdnju odbacila. Korist koju je ostvario CNRC kao primatelj ulaganja Fonda za Put svile višestruka je. Ulagatelj na tržištu koji razmatra sudjelovanje u kapitalu slično onome Fonda za Put svile morao bi ocijeniti rizike povezane s tom transakcijom. Njegov industrijski partner CNRC tada nije imao dovoljno sredstava da postane većinski vlasnik društva Pirelli te je i sam trebao pronaći financijskog ulagatelja. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 363., CNRC je mogao dobiti dodatne zajmove od drugih banaka samo zbog poboljšanog ukupnog udjela duga. Zahvaljujući ulaganju Fonda za Put svile CNRC je postao većinski dioničar društva Pirelli i ostvario dodatne zajmove te je time to ulaganje postalo ključan dio operacije kineske vlade za dodavanje društva Pirelli portfelju CNRC-a. Ulagatelj na tržištu iskoristio bi svoj položaj i osigurao sredstva uz bitno drukčije uvjete.

(369)

Prvo, Komisija je primijetila da je pristanak Fonda za Put da se odrekne svojih glasačkih prava u odboru u korist CRC-a neobičan. Malo je vjerojatno da bi ulagatelj na tržištu pristao „prepustiti ovlasti” CNRC-u, omogućivši mu da postane većinski dioničar s punom operativnom kontrolom, i odreći se svojih glasačkih prava, čime bi se pretvorio u manjinskog dioničara „bez ovlasti”.

(370)

Drugo, relativno dugo razdoblje zabrane raspolaganja instrumentima za Fond za Put svile potvrđuje da je njegovo ulaganje potaknuto javnom politikom. Ulagatelj na tržištu inzistirao bi na puno kraćem razdoblju kako bi maksimalno povećao svoju dobit, a činjenica da su drugi manjinski dioničari prihvatili iste uvjete nevažna je jer jedan od njih uopće nije financijski ulagatelj, a drugi posluje kao dugoročni investicijski fond. Događaji nakon ulaganja, odnosno raniji prekid razdoblja zabrane raspolaganja instrumentima zbog ponovnog uvrštavanja društva Pirelli na burzu prije nego što je to predviđeno, upućuju na istu činjenicu. Iz toga je očito da dogovoreno razdoblje zabrane raspolaganja instrumentima nije bilo u skladu sa standardnim tržišnim uvjetima za financijskog ulagatelja s tako golemim učinkom financijske poluge na CNRC, kako je prethodno objašnjeno.

(371)

Treće, pravo prvokupa koje se dodjeljuje CNRC-u za kupnju preostalih dionica nakon isteka razdoblja zabrane raspolaganja instrumentima, čime bi stekao punu kontrolu nad društvom, nije tržišno utemeljeno. Ulagatelj usmjeren na ostvarenje dobiti zadržao bi mogućnost postizanja veće cijene za dionice ako za njih postoje konkurentski ponuditelji i ne bi pristao na to pravo prvokupa. Iz činjenice da ta prava postoje može se ponovno zaključiti da je ulaganje Fonda za Put svile bilo u skladu s ciljem javne politike, a to je pomoći da CNRC, koji je poduzeće u državnom vlasništvu, dovrši stjecanje društva Pirelli uz povoljne uvjete.

(372)

Komisija je zbog svih tih razloga zadržala svoje stajalište da je ulaganje Fonda za Put svile koristilo CNRC-u.

(373)

Kontekst u kojem se utvrđivala korist za društvo Cinda bio je drukčiji jer su sredstva doista uplaćena CNRC-u i jer je Komisija zaključila da se sudjelovanje u kapitalu nije temeljilo na tržišnoj cijeni, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 355. Kao odgovor na dokument s informacijama CNRC i Pirelli dostavili su izvješće o procjeni imovine kako bi pokazali da je ulaganje izvršeno po tržišnim uvjetima. Nakon provjere Komisija je utvrdila da iznosi navedeni u izvješću o procjeni ne odgovaraju iznosima koji su na raspolaganju Komisiji. Samo izvješće o procjeni nije se odnosilo na ulaganje društva Cinda, nego je sastavljeno u kontekstu jedne druge kapitalne transakcije u Grupi CNRC. Ta je transakcija uključivala društvo Pirelli Industrial Srl., no drugog kupca i drugo razdoblje, odnosno odvila se godinu dana prije nego što je Cinda sudjelovala u kapitalu. Komisija je primijetila da je društvo Pirelli Industrial Srl. bilo u postupku velikog restrukturiranja u 2016. Zbog toga njegovo financijsko stanje na kraju 2016., kako je vidljivo u revizijskom izvješću za 2016., nije više usporedivo sa stanjem iz izvješća o procjeni imovine koje je dostavio CNRC. Budući da nema informacija o odgovarajućim subjektima i razdoblju koje se mogu provjeriti, Komisija je zadržala svoje stajalište o ulaganju društva Cinda.

(374)

Nakon konačne objave CNRC i društvo Pirelli u pitanje su doveli i ovu analizu. Prema njihovu mišljenju CNRC nije ostvario korist jer je ulaganje društva Cinda bilo u skladu s uobičajenom praksom ulaganja. Kako bi potkrijepili svoju tvrdnju, upućuju na isto izvješće o procjeni neovisnog procjenitelja koje se analizira u prethodnoj uvodnoj izjavi. Iako su priznali da je izvješće doista sastavljeno u kontekstu druge kapitalne transakcije, tvrdili su da to nije dovoljan razlog da ga se ne upotrijebi kao referentnu vrijednost za praćenje drugih transakcija (kao što je stjecanje koje je provelo društvo Cinda).

(375)

Komisija nije prihvatila tu tvrdnju zbog razloga već spomenutih u prethodnoj uvodnoj izjavi 373., koje je društvo Pirelli već potvrdilo: izvješće o procjeni vrijednosti imovine odnosi se na drugu kapitalnu transakciju i drugo vremensko razdoblje, godinu dana prije sudjelovanja u kapitalu društva Cinda. Tijekom tog razdoblja društvo Pirelli bilo je u postupku velikog restrukturiranja, što je nesumnjivo utjecalo na njegovo financijsko stanje. Osim toga, kao što je potvrdio CNRC, društvo Cinda steklo je 38 % dionica društva Pirelli Industrial Srl., koje se sada zove Prometeon Tyre Group S.r.l. („PTG”). Budući da je kapital tog društva tada iznosio 100 milijuna EUR, nominalna vrijednost dionica iznosila je 38 milijuna EUR. Cinda je uplatila 266 milijuna EUR za sudjelovanje u kapitalu. S obzirom na to da je neto vrijednost imovine društva tada iznosila manje od polovine tog iznosa i da je društvo jedva uspijevalo ostvariti dobit, tako visok iznos sudjelovanja u kapitalu ne bi se mogao opravdati procjenom na temelju imovine ni procjenom na temelju dohotka. Budući da kriterij ulagatelja na tržištu nije ispunjen, Komisija je potvrdila svoje stajalište da je ulaganje društva Cinda donijelo dodatnu korist CNRC-u.

(e)    Specifičnost

(376)

Komisija je utvrdila i da su subvencije dodijeljene u okviru te mjere specifične po članku 4. stavku 2. osnovne uredbe. Konkretno, u zakonodavstvu kineske vlade izričito se spominju kemijska industrija i Fond za Put svile. Činjenica da je zakonodavstvom obuhvaćen velik broj industrija i da bi Fond za Put svile ili Cinda mogli uložiti u druge industrije, ne čini te nalaze nevaljanima. Nakon konačne objave CNRC je doveo u pitanje taj nalaz. Tvrdio je da financiranje u okviru inicijative „Pojas i put” nije izričito ograničeno na određena poduzeća ili industrije. Posebno je naglasio da popis prioritetnih područja u Smjernicama nije sveobuhvatan.

(377)

Komisija je podsjetila na neka obilježja kineskog povlaštenog financiranja. Umjesto da se provode programi financiranja s jasnim pravilima i strogim kriterijima prihvatljivosti, na najvišoj političkoj razini utvrđuje se određen broj poticanih industrija. Financijski izvršitelji, kao što su banke za provedbu državne politike, SRF ili Cinda, provode te upute u svakodnevnom poslovanju. U tom kontekstu Komisija redovito uvodi kompenzacijske mjere protiv subvencija za te poticane industrije jer ih se može smatrati „određenim poduzećima” u smislu članka 4. stavka 2. osnovne uredbe (64). U ovom slučaju CNRC nije osporio da je kemijska industrija jedna od poticanih industrija. Činjenica da se popis može proširiti na druge industrije ne mijenja taj nalaz.

(378)

Nadalje, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 348. i 349., zakonodavstvo je izričito namijenjeno izvoznim društvima i upućuje na „dobivanje djelotvornog pristupa međunarodnim tržištima”. S obzirom na njezinu ovisnost o izvozu (kao što će biti detaljnije opisano u odjeljku (f)) mjera se smatra specifičnom i u skladu s člankom 4. stavkom 4. točke (a) osnovne uredbe.

(f)    Ovisnost o izvozu

(379)

Komisija je zatim pokušala utvrditi jesu li mjere zaista ovisile o izvozu jer su bile usmjerene na određena poduzeća zbog izravnih ulaganja izvan Kine. Potpora se općenito dodjeljivala u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, koja je dio petogodišnjeg plana MOFCOM-a za razvoj vanjske trgovine.

(380)

U Smjernicama Državnog vijeća o promicanju međunarodnog proizvodnog kapaciteta i suradnji u proizvodnji opreme izričito se navode industrije koje moraju biti obuhvaćene tom strategijom i među kojima je kemijska industrija istaknuta kao prioritetno područje. Činjenica da je Chemchina stekla udjele u Grupi Pirelli čak se izričito opisuje u 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku industriju kao veliko postignuće.

(381)

Mjera je bila specifično usmjerena na društva s ulaganjima u inozemstvo. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 349., ciljevi su prelazak s izvoza proizvoda na izvoz industrija te „aktivni razvoj tržišta u razvijenim zemljama i ‚pristup’ tim tržištima”. Stoga kineska društva koja posluju samo na domaćem tržištu ne ispunjuju uvjete za tu financijsku potporu. Ovisnost mjere o izvozu vidljiva je i iz činjenice da su kao prioritetna područja za vanjska ulaganja odabrana područja u kojima postoji potražnja na međunarodnom tržištu i ona s „izvanrednim prednostima u međunarodnom tržišnom natjecanju”, tj. ona na kojima se može promicati izvoz iz Kine. U poglavlju III.3 Trinaestog petogodišnjeg plana za razvoj vanjske trgovine dodatno se pojašnjava da je potpora namijenjena vanjskotrgovinskim poduzećima.

(382)

Kad je riječ o stjecanju Grupe Pirelli, Fond za Put svile navodi sljedeće na svojem web-mjestu: „fond je pružio potporu društvu ChemChina u stjecanju društva Pirelli, što je pomoglo društvu ChemChina da … dobije djelotvoran pristup međunarodnim tržištima” i „Fond je pružio potporu društvu Chemchina kako bi se ono probilo među najbolje subjekte proizvodne industrije i tako steklo konkurentnu prednost na međunarodnom tržištu”.

(383)

Stjecanjem udjela od 65 % u Grupi Pirelli CNRC je doista povećao svoj ukupni izvoz u EU za 29 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. CRCC je odlučio i dodatno ga povećati uključivanjem djelatnosti društva Pirelli u sektoru guma za kamione u EU-u u poslovanje kineskog proizvođača izvoznika Aeolus Tyre Co. Ltd. Stoga je dugoročni cilj stjecanja uz potporu fonda bio modernizacija guma za kamione koje proizvodi Aeolus s pomoću tehnologije stečene od Grupe Pirelli kako bi one prešle u više kategorije i kako bi se počele prodavati kvalitetnije gume za kamione koje su konkurentnije na tržištu EU-a.

(384)

Nakon razdoblja ispitnog postupka CNRC je smanjio svoj financijski udio u Grupi Pirelli na 46 %. Društvo Pirelli Tyre Co. Ltd prestalo je proizvoditi predmetne proizvode kako bi se usmjerilo na gume za motocikle i automobile, čime su se u potpunosti odvojile djelatnosti Grupe Pirelli od predmetnog proizvoda. No ti događaji nakon razdoblja ispitnog postupka ne poništavaju činjenicu da je prije i tijekom razdoblja ispitnog postupka CNRC primao subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Zapravo ti događaji potvrđuju da je CNRC ispunio obećanje i povećao izvoz predmetnog proizvoda u EU preko svojih povezanih društava. Stoga Komisija smatra da su informacije prikupljene o Grupi Pirelli reprezentativne za izračun iznosa subvencioniranja dodijeljenog predmetnom proizvodu tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(385)

U odgovoru na dokument s informacijama CNRC i Grupa Pirelli iznijeli su primjedbu da subvencija ne ovisi o izvozu i naveli sudsku praksu Žalbenog tijela u predmetu Airbus, u kojoj se pojam ovisnosti o izvozu tumači u užem smislu.

(386)

Komisija je podsjetila da je koncept subvencija koje de facto ovise o izvozu utvrđen u članku 4. stavku 4. točki (a) osnovne uredbe, koji odgovara članku 3. stavku 1. točki (a) i bilješci 4. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. To obuhvaća situaciju u kojem je subvencija „de facto povezana s… očekivanim izvozom”. De facto ovisnost o izvozu procjenjuje se na temelju svih činjenica koje se odnose na dodjelu subvencije, uključujući njezin oblik i provedbu. Komisija se složila sa zainteresiranim stranama da bi se taj pojam trebao tumačiti u skladu sa smjernicama Prizivnog tijela.

(387)

Prizivno tijelo je u predmetu o velikim civilnim zrakoplovima navelo sljedeće: „Standard de facto ovisnosti o izvozu iz članka 3. stavka 1. točke (a) i bilješke 4. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama trebalo bi primjenjivati pri dodjeli subvencija kako bi se primatelju pružio poticaj za izvoz koji nije samo puki odraz ponude i potražnje na domaćem i izvoznom tržištu nenarušenom dodjelom subvencije” (65). Drugim riječima, pitanje je „hoće li dodjela subvencije potaknuti primatelja na izvoz u budućnosti?” (66). To bi moglo obuhvaćati situaciju u kojoj primatelj obećava povećati izvozne rezultate (u usporedbi s rezultatima na domaćem tržištu).

(388)

Analizirajući činjenice ovog predmeta na temelju dokaza iz predmeta, Komisija je utvrdila da je taj uvjet ispunjen. Za razliku od predmeta Airbus, u kojem su četiri davatelja potpore financirala europsko društvo aktivno na domaćem i stranom tržištu i u kojem cilj mjere nije bila veća usmjerenost Airbusa na izvoz zrakoplova, ovaj predmet podrazumijeva trostruki odnos. Kineska javna tijela financirala su CNRC, koji nije imao pravo odlučiti na što će potrošiti taj novac. Sredstva je dobio uz jasan pravni uvjet o kupnji drugog društva, odnosno društva Pirelli. Prihvativši takvo vezano financiranje CNRC je obećao da će povećati izvozne rezultate (u usporedbi s rezultatima na domaćem tržištu) i svoju prodaju, posebice u Europi.

(389)

Prvo, dodjela subvencije vezana je uz predviđeni izvoz jer je, među ostalim, mjera usmjerena na vanjskotrgovinska poduzeća. CNRC je tu potporu mogao iskoristiti samo da bi svoje poslovanje dodatno usmjerio prema izvozu (u usporedbi s domaćom prodajom) i ta ona nije dodijeljena drugim kineskim društvima koja prodaju isključivo na kineskom domaćem tržištu. To potvrđuju dokumenti državne uprave koji se navode u nastavku.

(390)

U 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku industriju pod naslovom „međunarodna suradnja” navodi se činjenica da je društvo Chemchina steklo društvo Pirelli i to se stjecanje opisuje kao veliko postignuće 12. petogodišnjeg plana. Nadalje, u poglavlju 10. u opisu međunarodnih projekata suradnje u okviru inicijative „Jedan pojas i put” navedeno je da se bi naglasak trebao biti na „proširenju kapaciteta za međunarodnu suradnju u industriji guma i drugim velikim izvoznim industrijama”.

(391)

MOFCOM je stjecanje društva Pirelli naveo kao ključan projekt za razvoj vanjske trgovine u 2015. Općenitije gledano, jedan od ciljeva 13. petogodišnjeg plana za razvoj vanjske trgovine (poglavlje III.3) jest poboljšanje transnacionalne poslovne sposobnosti vanjskotrgovinskih poduzeća, čime se moćna poduzeća potiče na širenje industrijskih lanaca, transnacionalna spajanja i preuzimanja te nabavu kvalitetnih marki, osnovnih tehnologija i marketinških kanala. U Planu se zatim spominje i sustavna potpora koja će se pružiti transnacionalnim poduzećima s dobrim kreditnim rejtingom i tako stvoriti skupinu velikih poduzeća s transnacionalnom poslovnom sposobnosti koja imaju svjetsku distribucijsku tržišnu mrežu.

(392)

U Smjernicama Državno vijeće navodi: „kineska industrijska i financijska prednost spojit će se s potražnjom u inozemstvu […] kako bi se snažno promicala međunarodna proizvodna sposobnost i suradnju u proizvodnji opreme”. Zatim se navodi: „područja […] s izvanrednim prednostima u međunarodnom tržišnom natjecanju u kojima postoji potražnja na međunarodnom tržištu smatraju se prioritetnima”. Nadalje, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 349., ciljevi Smjernica su „aktivni razvoj tržišta u razvijenim zemljama” i „‚pristup’ tim tržištima”.

(393)

Fond za Put svile posluje se samo s devizama (npr. USD i EUR). Za razliku od banaka, koje osiguravaju sredstva u valuti CNY i čvrstoj valuti, Fond za Put svile podupire samo projekte u stranoj valuti. Kako je izjavio predsjednik Fonda za Put svile: „Fond za Put svile fond je za ulaganja u inozemstvo, koji ulaže uglavnom u stranoj valuti.” (67)

(394)

Stoga društvo koje prodaje samo na kineskom tržištu, ne bavi se izvozom i nema nikakav konkurentan poslovni plan povećanje za izvoz ne bi ispunjavalo uvjete za potporu Fonda za Put svile.

(395)

Drugo, Komisija je analizirala konkretne okolnosti, koje su postojale u trenutku kada su davatelji potpore odobrili subvencije, pri čemu je utvrdila da je i ta posebna potpora bila dodijeljena uz uvjet da očekivana prodaja CNRC-a prevagne na stranu izvoza (u usporedbi s domaćom prodajom). Utvrdila je niz pokazatelja kojima se potvrđuje da je to doista bilo tako.

(396)

U svih pet intervencija navedenih kao „mjera” davatelj potpore naveo je da su ta sredstva namijenjena stjecanju Grupe Pirelli. U slučaju intervencije društva Cinda davatelj potpore dodatno je razjasnio uvjete za dodjelu tih sredstava. Doista, kako je već rečeno o intervenciji društva Cinda, u dioničarskom ugovoru navodi se da društvo Cinda potvrđuje da je njegovo sudjelovanje u kapitalu društva Pirelli Industrial uvjetovano planom da se sav njegov udio u određenom roku prenese na kineskog proizvođača izvoznik Aeolus.

(397)

Fond za Put svile, kao suulagatelj, bio je u potpunosti upoznat s tržišnim položajem CNRC-a i očekivao je koristi od te transakcije u području izvoznih rezultata. To je potvrdio predsjednik Fonda za Put svile u sljedećoj izjavi: „Fond je pružio potporu društvu Chemchina u stjecanju društva Pirelli, čime joj nije pomogao samo da uspješno uvede napredne strane tehnologije i stručno znanje u području upravljanja za visokokvalitetnu proizvodnju nego i da uspješno ostvari pristup međunarodnim tržištima (68)”.

(398)

Glavne koristi koje je CNRC imao od stjecanja udjela u društvu Pirelli nisu bile povezane s domaćim tržištem. U vrijeme stjecanja CNRC je već bio jedan od glavnih sudionika u sektoru guma za kamione na kineskom domaćem tržištu, a društvo Pirelli imalo je samo vrlo mali udio na tom tržištu (manje od 1 %). Osim toga, Grupa Pirelli sudionik je svjetskog tržišta u čijoj ukupnoj prodaji svih proizvoda kinesko tržište ima udio manji od 10 %. Usto je na izvoznu prodaju u CNRC-u i u društvu Pirelli Tyre Co. Ltd već otpadalo približno 60 % ukupne prodaje.

(399)

Nadalje, kinesko tržište tržište je u kojem prevladava prodaja guma iz 3. razine za razliku od tržišta EU-a i SAD-a na kojima je zastupljenija prodaja guma iz 1. razine, što je navedeno u Provedbenom planu za transformaciju i modernizaciju industrije guma pokrajine Shandong te potvrđeno odgovorima proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju. Stoga dodavanje sudionika iz 1. razine sa svjetski prepoznatljivom markom, kao što je Pirelli, u portfelj proizvoda nije CNRC-u donijelo neposrednu vrijednost na domaćem prodajnom tržištu, no znatno je povećalo njegovu konkurentnost na izvoznom tržištu jer mu je omogućilo izvoz cijelog proizvodnog asortimana, a ne samo asortimana proizvoda iz 3. razine.

(400)

Osim toga, kinesko tržište već je obilježeno prekomjernim kapacitetom, a i sam CNRC bilježi znatnu količinu neiskorištenog kapaciteta. Prema analizi tržišta koja je provedena u ime CNRC-a prije ulaganja i na kojoj se temelji odluka o ulaganju CNRC je stoga „tražio priliku da izbjegne postojeći crveni ocean i okrene se širenju u inozemstvo kako bi u potpunosti razvilo svoje snage” (69). U toj je analizi navedeno da bi glavna korist za CNRC bilo poboljšanje njegova međunarodnog poslovanja kroz iskorištavanje svjetske prodajne mreže društva Pirelli. U tom je pogledu Komisija primijetila de CNRC prije stjecanja nije imao vlastite izravne prodajne kanale u EU-u, no prodavao je svoje proizvode putem samostalnih trgovaca.

(401)

To je vidljivo i iz razgovora s globalnim operativnim rukovoditeljem društva Pirelli nakon stjecanja (70), a koji je izjavio da će zbog tog stjecanja nova grupa moći ući na australsko tržište s gumama u različitim cjenovnim segmentima te da društvo namjerava povećati svoj izvoz i time povećati svoj tržišni udio u Australiji s 1 % na 10 % prodajom guma na cijelom tržištu guma za gospodarska vozila.

(402)

U izvješću prije ulaganja istaknuto je i da bi CNRC mogao iskoristiti resurse društva Pirelli za istraživanje i razvoj kako bi unaprijedio svoje linije proizvoda radi uspješnijeg ispunjavanja potražnje na međunarodnom tržištu. Jednom od kineskih proizvođača izvoznika unutar grupe doista je nakon stjecanja dodijeljena licenca za upotrebu znanja i iskustva društva Pirelli u njegovu postupku proizvodnje.

(403)

S obzirom na prethodno navedene dokaze o profilu društva Pirelli poznate u trenutku dodjele bespovratnih sredstava i o bitnim prednostima koje bi to stjecanje donijelo CNCR-u u pogledu izvoznih rezultata, Komisija je zaključila da je davatelj potpore očekivao da CRNC ispuni svoje obećanje da će, ako dobije subvenciju, povećati svoju izvoznu prodaju (u usporedbi s domaćom prodajom). Zato između subvencije i očekivanog izvoza CRNC-a postoji odnos uvjetovanosti ili ovisnosti.

(404)

Naposljetku, Komisija je analizirala stvarni učinak preuzimanja društva Pirelli na strukturu prodaje CRNC-a. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 345., CNRC je pristao uključiti djelatnosti društva Pirelli u sektoru guma za kamione u EU-u u poslovanje svojeg povezanog proizvođača izvoznika Aeolus Tyre Co. Ltd. kako bi počeo izvoziti kvalitetnije gume za kamione, koje su konkurentnije na tržištu EU-a. U tom je smislu Komisija usporedila strukturu prodaje Grupe CNRC prije i nakon stjecanja. Komisija je utvrdila da se stjecanjem društva Pirelli nije povećala samo ukupna prodaja, nego da je zabilježen veći porast izvoza u odnosu na domaću prodaju. Drugim riječima CNRC se više okrenuo izvozu nego domaćoj prodaji. Točnije, izvozna prodaja guma za kamione povećala se za 55 % u Europi, za 5 % na ostalim tržištima i ukupno za 14 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, grupa je počela upotrebljavati mrežu za izravnu prodaju na svim glavnim tržištima EU-a, dok je prethodno svoje proizvode mogla prodavati samo neizravno preko neovisnih trgovaca. Konačno, asortiman guma koje se prodaju na tržištu EU-a proširio se s guma 3. razine na gume 1. i 3. razine. Stoga je Komisija zaključila da je CNRC stvarno ispunio uvjete za dodjelu subvencije, odnosno svoje obećanje da će povećati izvoz (u usporedbi s domaćom prodajom).

(405)

Slijedom toga, cilj dodjele subvencije kojom se CNRC-u omogućila kupnja društva Pirelli bio je potaknuti CNRC da ostvari obećano povećanje izvoza (u usporedbi s domaćom prodajom). Komisija je stoga tvrdila da subvencije dodijeljene u okviru te mjere ovise o realizaciji izvoza u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe.

(406)

Nakon konačne objave CNRC, Pirelli i kineska vlada osporavale su ovisnost subvencije o izvozu. Tvrdili su da davatelj potpore nije uvjetovao dodjelu subvencije boljim izvoznim rezultatima CRNC-a. CNRC je naveo da se Smjernicama kineskim društvima koja posluju samo na domaćem tržištu ne zabranjuje pristup boljoj suradnji u području ulaganja u okviru inicijative „Jedna pojas, jedan put”. Nadalje, dodjela subvencije nije ovisila o izvozu nego o stvaranju vrijednosti, koja je rezultat ulaganja u inozemstvo. Naposljetku, Komisija se nije mogla osloniti samo na stvarne učinke navodne subvencije, nego treba provesti i odgovarajuću ex ante analizu. Kineska vlada tvrdila je i da o uzročno-posljedična veza ne bi bila dovoljna za potvrđivanje ovisnosti o izvozu. Dodala je da vladine mjere ili subvencije za potporu ulaganja u inozemstvo, kao što je stjecanje udjela u poduzećima iz trećih zemalja, nisu navedene u Prilogu I. Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te stoga ne mogu smatrati izvoznim subvencijama.

(407)

Komisija napominje da Prilog I. Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama donosi „okvirni popis” mjera koje se mogu smatrati izvoznim subvencijama. Popis sadržava primjere i nije iscrpan. Nadalje, u članku 3. stavku 1. točki (a) Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama upućuje se na izvozne subvencije, „uključujući one iz Priloga I.”. Iz toga slijedi da se neuvrštene mjere mogu smatrati ovisnima o izvozu ako ispunjavaju uvjete iz te odredbe. U skladu sa smjernicama Prizivnog tijela u predmetu Airbus (71) Komisija je analizirala je li davatelj potpore dodijelio subvenciju uz uvjet da će primatelj povećati izvoz (u usporedbi s domaćom prodajom). U tom je pogledu Komisija uzela u obzir i. oblik i strukturu mjere; ii. načine postupanja utvrđene u toj mjeri; i iii. relevantne činjenične okolnosti povezane sa dodjelom subvencije koje omogućuje razumijevanje oblika, strukture i načina postupanja.

(408)

Kada je riječ o obliku i strukturi mjere, Komisija je podsjetila da društva koja posluju samo na domaćem tržištu ne ispunjuju uvjete za financiranje u okviru ovog programa. Činjenica da se Smjernicama kineska društva koja posluju samo na domaćem tržištu formalno ne isključuju iz financiranja Fond za Put svile mogla bi biti relevantna samo za analizu de jure ovisnosti. Međutim, ovdje je riječ o de facto ovisnosti. Od njegova osnivanja u prosincu 2014. sredstvima Fonda za Put svile podupiru se samo projekti u inozemstvu i društva koja izvoze. Financijska sredstva dodjeljuju se uz uvjet da povećaju svoj izvoz (za razliku od domaće prodaje). Stoga su društva koja su primila sredstva svjesna da se potpora dodjeljuje uz uvjet da se njihova buduća prodaja usmjeri na izvoz.

(409)

Taj je pravni uvjet prisutan u svim projektima Fonda za Put svile. Pregledom najnovijih operacija potvrđuje se da su primatelji bili aktivni na izvoznim tržištima i da je financijska potpora primljena u okviru Fonda za Put svile uvjetovana poboljšanjem njihovih izvoznih rezultata (u usporedbi s domaćom prodajom). Na primjer, ulaganje Fonda za Put svile u izgradnju najveće solarne elektrane na svijetu u Dubaiju omogućilo je kineskom poduzeću u državnom vlasništvu Shanghai Electric Group da u 2018. potpiše ugovor 700 MW EPC (sektor inženjeringa, javne nabave, izgradnje) za izgradnju elektrane i opskrbu opremom za elektrane. U priopćenju za tisak o potpisivanju tog ugovora navodi se sljedeće: „Ovaj projekt iznimno je važan za tri glavna kineska dobavljača opreme za elektrane, Shanghai Electric, Dongfang Electric i Harbin Electric, jer im olakšava ‚odlazak u inozemstvo’ i ulazak na sofisticirano postojeće tržište električne energije” (72). Predsjednik Grupe Shanghai Electric izjavio je i da zahvaljujući projektu u Dubaiju to društvo namjerava „pretvoriti Shanghai Electric u globalno poznat kineski brend” te dodao da „je zahvaljujući projektu iskorištavanja sunčeve koncentrirane snage u Dubaiju došlo do velikog napretka u poslovanju grupe i proizvodnji opreme u širem kontekstu kineske inicijative ‚Jedan pojas, jedan put’” (73). Sličan je i prvi projekt u koji je uložio Fond za Put svile u 2015. Riječ je o hidroenergetskom projeku Karot u Pakistanu, gdje su izgradnja i opskrba postrojenja za proizvodnju hidroenergije povjereni kineskom državnom poduzeću China Three Gorges Corporation („CTG”). Društvo CTG i taj je projekt jasno povezalo s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” i izvoznim rezultatima sljedećom izjavom: „Društvo CTG u okviru inicijative ‚Jedan pojas, jedan put’ želi svojem novom poslovanju u sektoru energetike zajamčiti svjetsku dimenziju i već je pokrenulo nove linije poslovanja na međunarodnoj razini, a to su ulaganja, građevinarstvo, upravljanje postrojenjima i savjetovanje (74).”

(410)

U ovom je slučaju davatelj potpore u najavi dodjele bespovratnih sredstava, ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava i sporazumu o ulaganju između Fonda za Put svile i CNRC-a jasno naveo da je uvjet za dodjelu sredstava stjecanje društva Pirelli. Dodavanjem vrhunske talijanske robne marke Pirelli u profil CNRC-a Fond za Put svile omogućio je industrijskom ulagatelju stvaranje vrijednosti, kako je naveo CNRC u svojim primjedbama nakon konačne objave, Davatelj potpore osigurao je i povećanje izvoza CNRC-a, osobito u Europi. Stoga nije bilo predviđeno samo povećanje izvoza CNRNC-a, posebice u Europi, nego okolnosti ovog predmeta i dostupni dokazi upućuju i na to da je CNRC pri dodjeli subvencije obećao davatelju potpore da će svoju prodaju usmjeriti prema izvozu (u usporedbi s domaćom prodajom).

(411)

Razmatrajući načine postupanja utvrđene u toj mjeri, Komisija je primijetila da Fond za Put svile posluje samo s devizama (tj. USD i EUR). Za razliku od banaka, koje osiguravaju sredstva u valuti CNY i čvrstoj valuti, Fond za Put svile podupire projekte samo u stranoj valuti. Kako je izjavio predsjednik Fonda za Put svile: „Fond za Put svile fond je za ulaganja u inozemstvo, koji ulaže uglavnom u stranoj valuti” (75). S obzirom na ograničenja upotrebe deviza u Kini u trenutku odobrenja sredstava bilo je jasno da davatelj potpore trgovačkom društvu ograničava upotrebu tih sredstava na razvoj i poboljšanje njegova poslovanja u području izvoza (za razliku od jednostavnog stjecanje domaćih društava i/ili usmjerenosti na domaću prodaju).

(412)

To je prisutno i u drugim projektima koji se financiraju iz Fonda za Put svile, koji uključuju ulaganja u strane valute u zemljama kao što su Dubai, Rusija, Pakistan ili Njemačka.

(413)

Kada je riječ o činjeničnim okolnostima povezanima sa dodjelom subvencije, Komisija je razmatrala i uključivanje društva Pirelli u strukturu CNRC-a.

(414)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 383., svrha intervencije društva Cinda bila je olakšati restrukturiranje i uključivanje djelatnosti društva Pirelli u sektoru guma za kamione u poslovanje kineskog proizvođača izvoznika Aeolus Tyre Co. Ltd. U skladu s dioničarskim ugovorom između društva Cinda i CNRC-a sudjelovanje društva Cinda u kapitalu društva Pirelli Industria uvjetovano je planom da se sav njegov udio u određenom roku prenese na kineskog proizvođača izvoznika Aeolus. Ako se taj uvjet ne ispuni, pokreće se postupak dražbe za prodaju udjela društva Cinda i time prekida dodjela sredstava. Glavnim sporazumom između CNRC-a i društva Aeolus utvrđuje se da je svrha te dokapitalizacije stvoriti „veliko međunarodno društvo usmjereno na sektor guma, sa sjedištem u Kini, uvršteno na burzu u Kini koje posluje na svjetskoj razini”. To je objavilo i društvo Aecolus na šangajskoj burzi. Slijedom toga davatelj potpore postavio je pravni uvjet za restrukturiranje CNRC-a, što je podrazumijevalo veću usmjerenost izvoz.

(415)

Konačno, Komisija nije samo na temelju stvarnih učinaka subvencije zaključila da je ona dodijeljena uz uvjet ovisnosti o izvozu, kako je naveo CRRC. Naprotiv, analizirala je činjenice povezane s transakcijom iz ex ante perspektive. Pri prihvaćanju subvencijske mjere primatelj je u potpunosti prihvatio pravne veze koje su s njome povezane. U prospektu za srednjoročne komercijalne zapise, koji je izdan ubrzo nakon stjecanja, društvo Chemchina (matično društvo CNRC-a) obećalo je da će ispuniti uvjete povezane sa subvencijom kako slijedi: „Od svojeg osnivanja društvo je u potpunosti odgovorilo na strategiju ulaganja u inozemstvu, koju je predložila središnja vlada kako bi u potpunosti iskoristila međunarodne resurse. Pokušavajući u posljednjih nekoliko godina izgraditi međunarodno konkurentnu grupu poduzeća, društvo je provelo određene projekte spajanja i preuzimanja i tako stvorilo međunarodno konkurentnu grupu poduzeća”. U tom kontekstu stjecanje društva Pirelli navedeno je kao jedno od njegovih glavnih postignuća u tom području, pri čemu je naglasak stavljen na globalnu prodajnu mrežu i prodajne kanale društva. Kako bi ispunio svoje obećanje, CNRC je povećao omjer svojeg izvoza u EU-u u odnosu na ukupnu prodaju sa 9 % (u 2015.) na 12 % (u razdoblju ispitnog postupka), dok se domaća prodaja povećala za samo 10 %. CNRC bi bez predmetne potpore nastavio prodavati gume 3. razine u Kini i zadržao bi vodeći položaju na tržištu u kontekstu povećane nacionalne potrošnje.

(416)

Komisija je stoga zadržala svoje stajalište da oblik i struktura, načini postupanja i činjenične okolnosti povezane s mjerom govore u prilog njezina nalaza da je subvencija (tj. pet intervencija javnih tijela za kupnju društva Pirelli) de facto ovisila o izvoznim rezultatima primatelja.

(g)    Izračun iznosa subvencije

(417)

Korist od povlaštenog zajma koji su dali CDB, EXIM i CCB izračunana je primjenom metode izračuna utvrđene u odjeljku 3.4.4. Ona nije uključena u iznos subvencije izračunane za davanje povlaštenih zajmova iz odjeljka 3.4., no dodana je u iznos subvencije utvrđen u nastavku u uvodnoj izjavi 421.

(418)

Korist od bespovratnih sredstava i sudjelovanja u kapitalu izračunana je kao iznos raspodijeljen tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju amortizacije ulaganja u razdoblju od sedam godina, odnosno do dospijeća dugoročnog zajma koji je CNRC uzeo radi financiranja ulaganja, što je istovjetno prosječnom vremenskom roku ulaganja od sedam do deset godina koji je Fond za Put svile istaknuo na svojem web-mjestu.

(419)

Nakon objave dokumenta s informacijama CNRC i Pirelli osporavali su iznos koristi koji je izračunala Komisija i dostavili dodatnu dokumentaciju koja dokazuje da je Komisija neispravno procijenila iznos sudjelovanja Fonda za Put svile u kapitalu. Na temelju informacija koje je dostavio CNRC Komisija se složila da je stvarno kapitalno ulaganje Fonda za Put svile bilo manje od onog što je izvorno utvrđeno. Izračuni su prilagođeni u skladu s time.

(420)

CNRC je zatražio od Komisije da umjesto izvoznog prometa kao nazivnik u izračunu upotrijebi konsolidirani promet CNRC-a. No taj je zahtjev odbijen jer je Komisija zadržala svoje stajalište o ovisnosti subvencije o izvozu.

(421)

Subvencija utvrđena u vezi s tim programom tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosi 18,99 % za Grupu China National Tire.

(422)

Nakon konačne objave kineska vlada tvrdila je da u predmetu nema dokaza da je neki drugi kineski izvoznik imao koristi od tih programa ni da je sudjelovao u stjecanju stranih proizvođača guma. Zato se, pri izračunu iznosa subvencije za druge kineske proizvođače izvoznike izvan uzorka koji surađuju, iznos subvencije utvrđen za te programe i za tog određenog izvoznika ne bi trebao primjenjivati na druge izvoznike koji nisu u uzorku. Komisija je podsjetila da bi uzorak trebao biti reprezentativan za situaciju svih društava koja surađuju u Kini. Stoga se u ovom slučaju ekstrapolacija rezultata utvrđenih u uzorku smatra prikladnom. Proizvođači izvoznici izvan uzorka koji surađuju mogu zatražiti ubrzane revizije u skladu s člankom 20. osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila taj zahtjev.

3.8   Povlašteno financiranje i osiguranje: osiguranje izvoznih kredita

(423)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da je Sinosure osigurao izvozne kredite proizvođača predmetnog proizvoda po povlaštenim uvjetima.

(a)    Pravna osnova

(424)

Obavijest o provedbi strategije promicanja trgovine s pomoću znanosti i tehnologije upotrebom osiguranja izvoznih kredita (Shang Ji Fa [2004.] br. 368), koju su zajednički izdali MOFCOM i Sinosure;

(425)

Obavijest o izdavanju Izvoznog kataloga proizvoda visoke tehnologije iz Kine za 2006., Guo Ke Fa Ji Zi [2006.] br. 16.

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(426)

Tri od četiri grupe društava u uzorku imale su nerealizirane sporazume o osiguranju izvoza s društvom Sinosure tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(427)

Tijekom posjeta radi provjere u prostorima kineske vlade Sinosure je potvrdio da je u 100 %-nom državnom vlasništvu i da njegov udio na domaćeg tržištu osiguranja izvoza iznosi približno 90 %. No, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 142. do 148., Sinosure nije dostavio zatraženu prateću dokumentaciju o svojem korporativnom upravljanju, na primjer svoje godišnje izvješće ili svoj Statut.

(428)

Osim toga, društvo Sinosure nije dostavilo ni konkretnije informacije o osiguranju izvoznih kredita koje je pruženo industriji guma, razini premija tog osiguranja ni detaljne brojčane podatke koji se odnose na profitabilnost njegova poslovanja u području osiguranja izvoznih kredita. Stoga je Komisija trebala dopuniti dostavljene informacije raspoloživim podacima.

(429)

U odgovoru na obavijest o manjkavosti podataka Sinosure je naveo da je osiguravajuće društvo u državnom vlasništvu koji je osnovala i podupire država kako bi se pružila potpora vanjskom gospodarskom i trgovinskom razvoju i suradnji. Društvo je u 100 %-nom državnom vlasništvu. Ima upravni odbor i nadzorni odbor. Vlada ima ovlast imenovati i otpustiti više rukovodstvo društva. Na temelju odgovora na obavijest o manjkavosti podataka i informacija pruženih tijekom posjeta radi provjere Komisija je zaključila da postoje formalni pokazatelji vladine kontrole nad društvom Sinosure.

(430)

Nadalje, Komisija je tražila informacije o tome je li kineska vlada imala znatnu kontrolu nad aktivnostima društva Sinosure u industriji guma. U tom je kontekstu Komisija primijetila da se u Katalogu kineskih izvoznih proizvoda visoke tehnologije kao proizvodi čiji se izvoz potiče navode se nove pneumatske radijalne gume vrste koja se rabi za autobuse ili kamione (od kaučuka, sa širinom poprečnog presjeka ≥ 24 inča.

(431)

Prema Obavijesti o provedbi strategije promicanja trgovine s pomoću znanosti i tehnologije upotrebom osiguranja izvoznih kredita društvo Sinosure trebalo bi povećati svoju potporu za ključne industrije i proizvode kroz jačanje svoje opće potpore za izvoz proizvoda visoke tehnologije. U njegovu bi poslovanju naglasak trebao biti na proizvodima navedenima u Katalogu kineskih izvoznih proizvoda visoke tehnologije, na primjer radijalne gume iz prethodne uvodne izjave 429., i ono bi trebalo osigurati sveobuhvatnu potporu u pogledu potpisivanja vrijednosnih papira, odobrenja s ograničenjima, brzine obrade odštetnih zahtjeva i fleksibilnosti kamatne stope. U pogledu fleksibilnosti kamatne stope trebalo bi za proizvode navedene u Katalogu osigurati najveći popust na stope premija unutar raspona varijacije premija društva za osiguranje kredita.

(432)

Na toj je osnovi Komisija zaključila da je kineska vlada stvorila normativni okvir kojeg se moraju pridržavati rukovoditelji i nadzornici koje imenuje kineska vlada i koji su odgovorni kineskoj vladi. Stoga se kineska vlada oslonila na normativni okvir kako bi ostvarivala znatnu kontrolu nad aktivnostima društva Sinosure.

(433)

Komisija je zatražila i konkretne dokaze o provođenju znatne kontrole na temelju konkretnih sporazuma o osiguranju. Tijekom posjeta radi provjere društvo Sinosure tvrdilo je da su u praksi njegove premije usmjerene na tržište i temelje se na načelima procjene rizika. No nije dalo nikakve specifične primjere u pogledu industrije guma ili društava u uzorku.

(434)

Zbog nepostojanja konkretnih dokaza Komisija je stoga ispitala konkretno ponašanje društva Sinosure u pogledu osiguranja pruženog društvima u uzorku. To je ponašanje bilo proturječno njegovu službenom stajalištu jer društvo nije djelovalo u skladu s tržišnim načelima.

(435)

U tom je pogledu Komisija primijetila da je u godišnjem izvješću društva Sinosure za 2014. (76) navedeno da su odštete isplaćene ključnim industrijama na temelju kratkoročnih sporazuma o osiguranju izvoznih kredita iznosile 590 milijuna USD u 2014., odnosno 72,3 % ukupno isplaćenih odšteta. Nakon usporedbe ukupno isplaćenih odšteta i ukupnih osiguranih iznosa Komisija je zaključila da bi društvo Sinosure u prosjeku trebalo kao premiju naplatiti 0,23 % osiguranog iznosa kako bi moglo pokriti troškove odšteta (pri čemu se u obzir ne uzimaju režijski troškovi). No u praksi su premije koje su društva u uzorku plaćala bile znatno niže od minimalne naknade potrebne za pokrivanje operativnih troškova.

(436)

Osim toga, Komisija je utvrdila da je nekoliko proizvođača izvoznika ostvarilo korist od djelomičnog ili potpunog povrata premija na osiguranje izvoznih kredita koje je platilo društvu Sinosure.

(437)

Stoga je Komisija zaključila da Sinosure provodi prethodno navedeni pravni okvir pri izvršavanju javnih funkcija u odnosu na sektor guma, čime djeluju kao javna tijela u smislu članka 2. točke (b) osnovne uredbe, koji se tumači zajedno s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. osnovne uredbe, te u skladu s relevantnom sudskom praksom WTO-a. Nadalje, proizvođači izvoznici u uzorku ostvarili su korist jer im je osiguranje ugovoreno po stopama nižima od minimalne naknade koja je društvu Sinosure potrebna za pokrivanje svojih operativnih troškova.

(438)

Komisija je utvrdila i da su subvencije dodijeljene u okviru tog programa osiguranja izvoza specifične jer je uvjet za njihovu dodjelu bio izvoz zbog čega su one ovisne o izvozu u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe.

(c)    Izračun iznosa subvencije

(439)

Budući da udjel društva Sinosure na domaćem tržištu osiguranja izvoza u NRK-u iznosi 90 %, Komisija nije mogla utvrditi premiju osiguranja na domaćem tržištu. U skladu s prijašnjim antisubvencijskim ispitnim postupcima Komisija je stoga upotrijebila najprikladniju vanjsku referentnu vrijednost za koju su bile dostupne informacije, tj. stope premije koje primjenjuje banka Export-Import Bank of the United States („banka Exim”) na nefinancijske institucije u slučaju izvoza u zemlje OECD-a.

(440)

Povrati premija na osiguranje izvoza isplaćeni tijekom razdoblja ispitnog postupka smatrali su se bespovratnim sredstvima. Budući da nije bilo dokaza o dodatnim troškovima društava zbog kojih bi bila potrebna prilagodba izračuna, korist je izračunana kao puni iznos povrata primljen tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(441)

Subvencija utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Povlašteno financiranje i osiguranje: osiguranje izvoznih kredita

Društvo/grupa

Stopa subvencije

Grupa China National Tire

0,18 %

Grupa Hankook

0,06 %

Grupa Xingyuan

0,17 %

3.9   Roba koju osigurava vlada uz neprimjereno nisku naknadu

3.9.1   Opskrba robom uz neprimjereno nisku naknadu: opća napomena

(442)

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 3.2., Komisija je obavijestila kinesku vladu da će, s obzirom na izostanak odgovora na upitnike poslane proizvođačima prirodnog i sintetičkog kaučuka, možda morati temeljiti svoje nalaze na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe u pogledu najboljih informacija koje se odnose na dobavljače prethodno navedenih sirovina. Komisija je ispitala jesu li društva u uzorku od kineske vlade primala sirovine za proizvodnju guma po subvencioniranim cijenama.

3.9.2   Opskrba ugljenom čađom i najlonskim kordnim nitima uz neprimjereno nisku naknadu

(443)

Sva su društva u uzorku kupovala ugljenu čađu i najlonske kordne niti na domaćem tržištu od povezanih ili nepovezanih društava, ali su ih i uvozila u malim količinama.

(444)

Tijekom ispitnog postupka Komisija je otkrila naznake da je država ostvarivala znatan utjecaj na domaće tržište ugljene čađe i najlonskih kordnih niti. Prvo, prema informacijama primljenima od kineske vlade na poduzeća u državnom vlasništvu otpada 26,44 % domaće proizvodnje ugljene čađe i 8,46 % domaće proizvodnje najlonskih kordnih niti.

(445)

Drugo, opći pravni okvir ukazuje na to da ugljena čađa i najlonske kordne niti pripadaju u poticane sektore za koji postoje mjere potpore. Na primjer, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 121., u 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku industriju, koji obuhvaća ugljenu čađu, povezuje ju se s različitim mjerama fiskalne i financijske potpore.

(446)

Nadalje, u politici za industriju guma potiče se, među ostalim, razvoj „kord tkanina od poliestera s visokim modulom čvrstoće i niskom stopom apsorpcije” te „najlonskih kord tkanina visoke čvrstoće” i „razvoj ekološki prihvatljivih aditiva za gumu i ostalih sirovina kao što su posebna ugljena čađa i bijela čađa” (77).

(447)

Osim toga, u Smjernicama za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije (78) prioritet se daje razvoju proizvodne tehnologije i ključnih sirovina za radijalne gume, uključujući ugljenu čađu i vlaknaste materijale za okvir.

(448)

Iako se u ispitnom postupku utvrdilo da država u određenoj mjeri utječe na opskrbu ugljenom čađom i najlonskim kordnim nitima na domaćem tržištu zbog razloga prethodno objašnjenih u uvodnim izjavama od 444. do 447., Komisija je zaključila da nije našla dovoljno dokaza o subvencioniranju proizvođača izvoznika u uzorku radi kupnje ugljene čađe i najlonske kordne niti tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.9.3   Opskrba prirodnim kaučukom uz neprimjereno nisku naknadu

(449)

Sva društva u uzorku uvozila su velike količine prirodnog kaučuka. Količina prirodnog kaučuka kupljenog na domaćem tržištu zanemariva je, osim u slučaju jednog društva u uzorku koje je kupilo velike količine prirodnog kaučuka na domaćem tržištu putem nepovezanih društava. Na temelju provjerenih informacija o pojedinim transakcijama dobivenima od svih društava u uzorku, Komisija je utvrdila da su kupovne cijene domaćeg prirodnog kaučuka u prosjeku bile više od kupovnih cijena uvezenog prirodnog kaučuka.

(450)

Stoga je Komisija zaključila da nema osnova da bi se utvrdilo postojanje subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u pogledu kupnje prirodnog kaučuka uz neprimjereno nisku naknadu.

3.9.4   Opskrba sintetičkim kaučukom uz neprimjereno nisku naknadu

(451)

Sva su društva u uzorku kupovala sintetički kaučuk na domaćem tržištu od povezanih ili nepovezanih društava, ali su ga i uvozila u određenim količinama. Na temelju provjerenih informacija o pojedinim transakcijama dobivenima od svih društava u uzorku Komisija je utvrdila da su kupovne cijene sintetičkog kaučuka na domaćem tržištu u prosjeku bile niže od cijena uvezenog sintetičkog kaučuka te da su poduzeća u državnom vlasništvu prodavala sintetički kaučuk po cijenama koje su u prosjeku bile niže od cijena po kojima su sintetički kaučuk prodavala društva u privatnom vlasništvu.

(452)

Tijekom ispitnog postupka Komisija je otkrila naznake da je država ostvarivala znatan utjecaj na domaće tržište sintetičkog kaučuka. Prvo, prema informacijama primljenima od kineske vlade na poduzeća u državnom vlasništvu otpada 31,43 % domaće proizvodnje sintetičkog kaučuka.

(453)

Drugo, opći pravni okvir ukazuje na to da je sintetički kaučuk dio poticanog sektora za koji postoje mjere potpore. Na primjer, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 121., u 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku industriju, u kojem se specifično spominje sintetički kaučuk, povezuje ga se s različitim mjerama fiskalne i financijske potpore.

(454)

Nadalje, u članku 17. politike za industriju guma potiče se, među ostalim, „razvoj izoprenskog kaučuka i halogeniranog butilnog kaučuka” i kao cilj postavlja se „veći broj marki proizvoda od sintetičkog kaučuka kao što su butadienski kaučuk i stiren-butadienski kaučuk, postupno povećanje omjera upotrebe sintetičkog kaučuka te sposobnosti razvoja i proizvodnje”.

(455)

Osim toga, u Smjernicama za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije prioritet se daje razvoju proizvodne tehnologije i ključnih sirovina za radijalne gume, uključujući sintetički kaučuk.

(456)

Naposljetku, Katalog smjernica za prilagodbu industrijske strukture, kojim se provodi Odluka br. 40, obuhvaća „veliki sintetički kaučuk, naprednu tehnologiju za kaučuk i elastomere te proizvodnju novih proizvoda”.

(457)

Na temelju provjerenih informacija o pojedinim transakcijama dobivenima od svih društava u uzorku Komisija je utvrdila da su opće kupovne cijene sintetičkog kaučuka na domaćem tržištu u prosjeku bile niže od cijena uvezenog sintetičkog kaučuka te da su poduzeća u državnom vlasništvu prodavala sintetički kaučuk po cijenama koje su u prosjeku bile niže od cijena po kojima su sintetički kaučuk prodavala društva u privatnom vlasništvu. No Komisija je primijetila i postojanje nekoliko različitih vrsta kaučuka, kao što su stiren-butadienski kaučuk, butadienski kaučuk, izoprenski kaučuk, halogenirani butilni kaučuk, kloroprenski kaučuk itd. Sve te različite vrste sintetitčkog kaučuka upotrebljavaju se u postupku proizvodnje guma, no razlikuju se po kemijskim svojstvima, upotrebama, cijenama i proizvode ih različita društva.

(458)

Te su razlike bile takve da je Komisija odlučila segmentirati svoju analizu tržišta prema tim različitim vrstama. Nakon daljnje provjere Komisija je utvrdila da na agregiranoj razini postoje razlike u cijeni, no da nije ostvarena korist od domaće kupnje najčešće upotrebljavanih vrsta sintetičkog kaučuka, kao što je stiren-butadienski i butadienski kaučuk, i da su društva u uzorku uvozila znatne količine rjeđe upotrebljavanih vrsta kaučuka.

(459)

Iako se u ispitnom postupku utvrdilo da država u određenoj mjeri utječe na opskrbu sintetičkim kaučukom na domaćem tržištu zbog razloga prethodno objašnjenih u uvodnim izjavama od 452. do 456., Komisija je zaključila da nije mogla utvrditi da je ostvarena bilo kakva korist od kupnje sintetičkog kaučuka uz neprimjereno nisku naknadu.

3.9.5   Opskrba električnom energijom uz neprimjereno nisku naknadu

(460)

Sva društva u uzorku električnu energiju proizvodila su sama ili je kupovala. Kupovne cijene električne energije iz mreže bile su u skladu sa službeno utvrđenim razinama cijena na razini pokrajina za velike industrijske klijente. Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (79), tom se razinom tim velikim industrijskim klijentima ne daje posebna prednost.

(461)

No Komisija je utvrdila da su dva društva u uzorku ostvarila korist od smanjenja ili povrata dijela njihovih troškova za električnu energiju u obliku bespovratnih sredstava. Za potrebe izračuna ta bespovratna sredstva uključena su u iznos izračunane na temelju odjeljka 3.12.3. „Ad hoc bespovratna sredstva” u nastavku.

(a)    Pravna osnova

Nekoliko mišljenja Središnjeg odbora Komunističke partije Kine i Državnog vijeća o daljnjem produbljivanju reforme elektroenergetskog sustava (Zhong Fa [2015.] br. 9);

Privremene mjere za pilot-program izravne kupnje električne energije za ključne korisnike električne energije i poduzeća za proizvodnju električne energije u pokrajini Jiangsu, koje je donijela Komisija za gospodarske i informacijske tehnologije pokrajine Jiangsu, 13. svibnja 2014.;

Obavijest o internetskom natječaju za električnu energiju u pokrajini Jiangsu za ožujak – travanj 2017.;

Obavijest o pilot-programu izravnog trgovanja električnom energijom u pokrajini Chongqing, Ured Yu Fu [2016.] br. 167.

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(462)

Komisija je utvrdila da je, umjesto kupnje električne energije iz mreže, nekim ključnim velikim industrijskim korisnicima dopušteno sklapanje ugovora o izravnoj kupnji s proizvođačima električne energije. Tri od četiri društva u uzroku imala su sklopljene takve ugovore o izravnoj kupnji električne energije tijekom razdoblja ispitnog postupka, a četvrto društvo preuzimalo ju je iz vlastitog povezanog postrojenja za proizvodnju električne energije. U svim pregledanim ugovorima cijene ugovorene u njima bile su niže od fiksnih cijena utvrđenih na razini pokrajine za velike industrijske klijente.

(463)

Mogućnost sklapanja tih ugovora o izravnoj kupnji trenutačno nije dostupna svim velikim industrijskim potrošačima. Na nacionalnoj razini u zakonodavstvu se, na primjer, navodi da „poduzeća koja ne ispunjavaju zahtjeve iz nacionalne industrijske politike i čiji su proizvodi i postupci izuzeti ne bi trebala sudjelovati u transakcijama izravnog trgovanja” (80).

(464)

U praksi pokrajine provode izravno trgovanje električnom energijom. Društva moraju pokrajinskim nadležnim tijelima podnijeti zahtjev za odobrenje za sudjelovanje u pilot-programu izravnog trgovanja električnom energijom i moraju ispuniti neke kriterije. Na primjer, u pokrajini Jiangsu ugovori o izravnoj kupnji električne energije sklapaju se na centraliziranoj platformi za internetsko nadmetanje. No samo društva koja „ispunjavaju zahtjeve iz nacionalnih smjernica za industrijsku politiku kao što je Katalog smjernica za prilagodbu industrijske strukture” mogu sudjelovati u natječajnom postupku. Slično tomu, u pokrajini Chongqing „poduzeća koja ne ispunjavaju zahtjeve iz državnih industrijskih politika te proizvodi i postupci koji pripadaju kategoriji ograničenog ili izuzetog poslovanja ne mogu sudjelovati u transakcijama izravnog trgovanja” (81).

(465)

Nadalje, ne provode se ni stvarni tržišni pregovori ni natječajni postupak jer se količine kupljene na temelju ugovora o izravnoj kupnji ne temelje na stvarnoj ponudi i potražnji. Proizvođači i korisnici električne energije ne mogu bez ograničenja izravno prodavati i kupovati svu svoju električnu energiju. Ograničavaju ih količinske kvote koje im dodjeljuje lokalna samouprava. Na primjer, lokalna samouprava pokrajine Ningxia ograničila je aktivnost platforme za trgovanje električnom energijom dodijelivši istu kvotu Mwh svim društvima neovisno o stvarnim količinama za koje su se nadmetali i koje su društva za proizvodnju električne energije bili spremni isporučiti.

(466)

Društvo GITI je nakon konačne objave tvrdio da se u pokrajini Ningxia količinske kvote u stvarnosti znatno razlikuju među poduzećima i da nisu ravnomjerno raspoređene. Komisija je uvažila da se kvote ne dodjeljuju ravnomjerno. Međutim, to ne mijenja zaključak da proizvođači i korisnici električne energije ne mogu izravno prodavati ili kupovati električnu energiju. Unatoč različitim kvotama koje su dodijeljene društvima i različitim razdobljima dodjele, na sve korisnike u pokrajinama primjenjivale su se samo dvije cijene, a razlika među njima iznosila je manje od 1 %. Iz toga je vidljivo da kupac i prodavatelj cijene ne utvrđuju slobodno. Osim toga, društvo GITI potvrdilo je da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije moglo kupiti svu potrebnu električnu energiju u okviru postupka nadmetanja i da je moralo platiti više cijene električne energije koje je lokalna samouprava utvrdila izvan natječajnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(467)

Osim toga, u ugovorima koje je Komisija pregledala utvrđena je kazna za sve korisnike ili društva za proizvodnju električne energije koji od dodijeljenih kvota odstupe za više od 5 % te prijenos cjelokupnog dodatnog prihoda od te kazne državnom energetskom društvu.

(468)

Nadalje, iako su cijene navodno izravno dogovorili proizvođači i korisnik električne energije, konačni ugovor potpisuje i državno energetsko društvo koje usto i dalje izdaje račune tim društvima. Naposljetku, svi potpisani ugovori o izravnoj kupnji moraju se dostaviti lokalnoj samoupravi radi pohrane u njezinu evidenciju.

(469)

Komisija je smatrala da je predmetna manja cijena električne energije subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada kineska vlada (tj. operater mreže) odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je uštedi na cijeni električne energije jer je električna energija naplaćivana po cijenama nižima od uobičajene cijene u mreži koju plaćaju ostali veliki industrijski korisnici. Ta je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je u zakonodavstvu primjena tog programa ograničena samo na poduzeća koja ispunjavaju određene ciljeve industrijske politike koju je donijela država i čiji proizvodi ili postupci nisu izuzeti kao neprihvatljivi.

(470)

Komisija je primijetila da je kineska vlada širi taj program i da je nedavno donijela dodatno zakonodavstvo radi povećanja broja transakcija izravnog trgovanja na tržištu električnom energijom (82). No to zakonodavstvo nije se primjenjivalo tijekom razdoblja ispitnog postupka i nije još bilo na snazi. Nadalje, Komisija će morati ispitati kako će točno nova pravila funkcionirati u praksi prije nego što može zaključiti da više nema razlika među korisnicima. Stoga je Komisija zaključila da se program subvencija provodio tijekom razdoblja ispitnog postupka i da je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. osnovne uredbe. Osim toga, i dalje će donositi koristi nakon razdoblja ispitnog postupka u skladu s člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe.

(c)    Izračun iznosa subvencije

(471)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupne cijene električne energije koji bi trebalo platiti po uobičajenoj cijeni u mreži i iznosa ukupne cijene električne energije koji bi trebalo platiti po nižoj cijeni.

(472)

Grupa Hankook i grupa Giti tvrdile su da je Komisija pri izračunu svojih iznosa subvencije učinila administrativnu pogrešku. Komisija je prihvatila te primjedbe i revidirala svoje izračune.

(473)

Subvencija utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Opskrba električnom energijom uz neprimjereno nisku naknadu

Društvo/grupa

Stopa subvencije

Grupa China National Tire

0,04 %

Grupa Giti

0,31 %

Grupa Hankook

0,23 %

3.9.6   Prava korištenja zemljišta

(a)    Uvod

(474)

Svo zemljište u NRK-u nalazi se u vlasništvu države ili kolektiva (sela ili gradovi) prije nego što se zakonsko pravo na njega ili jednako pravo na imovinu koja glasi na drugu osobu može patentirati ili dodijeliti pravnim ili fizičkim osobama. Sve zemljišne čestice na urbaniziranim područjima u vlasništvu su države, a sve zemljišne čestice na ruralnim područjima u vlasništvu su sela ili gradova u kojima se nalaze.

(475)

Međutim, u skladu s ustavnim zakonom NRK-a i zakonom o zemljištu, društva i pojedinci mogu kupiti „prava korištenja zemljišta”. Za industrijsko zemljište trajanje dugotrajnog zakupa obično iznosi 50 godina i moguće ga je obnoviti na dodatnih 50 godina.

(476)

Prema kineskoj vladi od 31. kolovoza 2006., a na temelju članka 5. Obavijesti Državnog vijeća o jačanju regulacije zemljišta (GF[2006.] br. 31), država može pravo na industrijsko zemljište dodijeliti jedino industrijskim poduzećima putem nadmetanja ili sličnog postupka javne ponude pri čemu konačna cijena po kojoj se pravo dodjeljuje ne smije biti niža od najniže ponuđene cijene. Kineska vlada smatra da u NRK-u postoji slobodno tržište zemljišta i da cijena koju plaćaju industrijska poduzeća za pravo dugotrajnog zakupa zemljišta odražava tržišnu cijenu.

(b)    Pravna osnova

(477)

Ustupanje prava korištenja zemljišta u Kini regulirano je Zakonom Narodne Republike Kine o upravljanju zemljišta. Osim toga, i sljedeći su dokumenti dio pravne osnove:

Zakon Narodne Republike Kine o upravljanju nekretninama u urbanim područjima (Uredba br. 18 Predsjednika Narodne Republike Kine);

Privremeni pravilnik Narodne Republike Kine o ustupanju i prijenosu prava korištenja državnog zemljišta u urbanim područjima;

Uredba o provedbi Zakona Narodne Republike Kine o upravljanju zemljišta (Uredba br. 653 Državnog vijeća Narodne Republike Kine [2014.]);

Odredba o ustupanju prava korištenja državnog građevinskog zemljišta u okviru poziva na dostavu ponuda, dražbe i licitacije;

Obavijest Državnog vijeća o jačanju regulacije zemljišta (GF [2006.] br. 31).

(c)    Nalazi ispitnog postupka

(478)

U skladu s člankom 10. „Odredbe o ustupanju prava korištenja državnog građevinskog zemljišta u okviru poziva na dostavu ponuda, dražbe i licitacije” lokalna nadležna tijela određuju cijene zemljišta na temelju sustava vrednovanja urbanog zemljišta, koji se ažurira tek svake tri godine, te vladine industrijske politike.

(479)

U prethodnim ispitnim postupcima Komisija je zaključila da cijene za prava korištenja zemljišta u NRK-u nisu reprezentativne tržišne cijene utvrđene na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu jer je utvrđeno da je sustav dražbe nejasan, netransparentan i ne funkcionira u praksi, a nadležna tijela proizvoljno određuju cijene. Kako je spomenuto u prethodnoj uvodnoj izjavi, nadležna tijela određuju cijene u skladu sa Sustavom procjene gradskog zemljišta, koji ih upućuje da uz ostale kriterije za određivanje cijene industrijskog zemljišta razmotre i industrijsku politiku.

(480)

U ovom ispitnom postupku nisu uočene nikakve vidljive promjene u tom pogledu. Na primjer, Komisija je utvrdila da, osim u slučaju jedne zemljišne čestice za Grupu Hankook, nijedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije prošao postupak nadmetanja ili sličan postupak javne ponude za bilo koje od svojih prava korištenja zemljišta, čak ni za prava korištenja zemljišta koja su nedavno stečena. Prava korištenja zemljišta društvima u uzorku dodijelila su lokalna nadležna tijela na temelju dogovorenih cijena.

(481)

Nakon objave dokumenta s informacijama društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. tvrdilo je da mu nije dodijeljeno nijedno pravo korištenja zemljišta po cijenama nižima od tržišnih jer navodno zakupljuje zemljište od kineskih privatnih zemljoposjednika u skladu sa standardnim tržišnim praksama. Komisija se slaže da Pirelli Tyre Co. Ltd. zakupljuje dio svojeg zemljišta. No, s obzirom na to da je kineski privatni zemljoposjednik na kojeg upućuje društvo Pirelli Tyre Co. Ltd. zapravo povezano društvo s pravom korištenja zemljišta, Komisija je zanemarila tu cijenu zakupa među društvima i uzela u obzir stvarni ugovor o kupnji i cijenu prava korištenja zemljišta koju je platilo povezano društvo. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(482)

Nakon konačne objave Pirelli je ponovio svoje argumente i tvrdio da je povezano trgovačko društvo s pravom korištenja zemljišta svoje zemljište steklo u okviru konkurentnog natječajnog postupka. Međutim, ni prije ni nakon konačne objave nisu dostavljeni dokazi o provedbi natječajnog postupka za stjecanje tog zemljišta. Komisija je stoga zadržala svoje stajalište.

(483)

Komisija je primijetila da postoji i dinamički sustav praćenja zemljišta pored sustava praćenja gradskog zemljišta. U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera o solarnim pločama podrijetlom iz Narodne Republike Kine (83) Komisija je utvrdila da su te cijene više od minimalnih referentnih cijena koje se određuju u okviru sustava procjene gradskog zemljišta koji upotrebljavaju tijela lokalne samouprave jer se posljednje navedene cijene ažuriraju tek svake tri godine, a cijene u okviru dinamičkog praćenja ažuriraju se tromjesečno. Međutim, nije bilo naznaka da se cijene zemljišta temelje na cijenama u okviru dinamičkog praćenja. Zapravo, kineska je vlada tijekom ispitnog postupka o solarnim pločama potvrdila da se u okviru dinamičkog praćenja cijena gradskog zemljišta prate fluktuacije cijena zemljišta u određenim područjima (tj. 105 gradova) u NRK-u te da je to osmišljeno radi procjene kretanja cijena zemljišta. Međutim, početne cijene u nadmetanjima i na dražbama temeljile su se na referentnim cijenama utvrđenima u okviru sustava procjene zemljišta. Osim toga, u tom slučaju grupe društava u uzorku dobile su zemljišne čestice putem dodjele. Stoga činjenica da posljednje navedeni sustav postoji nije relevantna jer nije primijenjen na društva u uzorku.

(484)

Nakon objave dokumenta s informacijama i konačne objave kineska vlada i društva u uzorku osporavali su upotrebu referentne vrijednosti izvan zemlje i predložili su umjesto toga upotrebu referentne vrijednosti unutar zemlje. Kineska vlada i Grupa Hankook istaknule su da je Komisija trebala upotrijebiti kinesku cijenu za prava korištenja zemljišta iz dinamičkog sustava praćenja zemljišta s obzirom na činjenicu da je pravo korištenja zemljišta jednog kineskog društva kćeri Grupe Hankook stečeno u okviru postupka nadmetanja. No Komisija je u svojoj procjeni radi primjene tretmana tržišnog gospodarstva iz usporedne antidampinškog ispitnog postupka već uputila na to da ima dvojbe u pogledu tog postupka nadmetanja. Konkretno, Grupa Hankook bila je jedini ponuditelj za predmetno zemljište, a plaćena cijena bila je jednaka početnoj cijeni iz postupka nadmetanja. Zbog nepostojanja dodatnih detaljnih informacija o stvarnom postupku dražbe i s obzirom na prodaju slične zemljišne čestice po višoj cijeni u istom razdoblju nije se moglo sa sigurnošću utvrditi da je početna cijena određena neovisno i da odgovara tržišnoj vrijednosti prava korištenja zemljišta u 2011. Nadalje, nakon toga početna je cijena iz 2011. za to zemljište još dodatno smanjena znatnim povratom. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(485)

Komisija je utvrdila da su društva u Grupi Giti i Grupi Hankook primila povrate od lokalnih nadležnih tijela kao naknadu cijena koje su platili za prava korištenja zemljišta. Nadalje, neka prava korištenja zemljišta koja su dobila društva iz Grupe Xingyuan nisu još bila plaćena, a neka prava korištenja zemljišta u Grupi China National Tire trebalo je platiti tek nekoliko godina nakon što je zemljište bilo stavljeno u upotrebu.

(486)

Prethodni dokazi u suprotnosti su s tvrdnjama kineske vlade da su cijene koje se plaćaju za pravo korištenja zemljišta u NRK-u reprezentativne tržišne cijene utvrđene ponudom i potražnjom na slobodnom tržištu.

(487)

Nakon konačne objave Pirelli je tvrdio da Komisija nije dostavila nikakve nove dokaze da je kineska vlada proizvođačima guma zaista dala prava korištenja zemljišta uz neprimjereno nisku naknadu. Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 475., Komisija je za svakog proizvođača izvoznika u uzorku ispitala je li došlo do konkurentnog natječajnog postupka, ali je zaključila da to nije bio slučaj, što je potvrdilo nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka.

(d)    Zaključak

(488)

Nalazi ovog ispitnog postupka pokazuju da je stanje u pogledu ustupanja i kupnje zemljišta u NRK-u netransparentno te da su nadležna tijela često proizvoljno određivala cijene.

(489)

U skladu s navedenim davanje prava korištenja zemljišta koje osigurava kineska vlada trebalo bi smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku davanja robe na temelju kojeg društva primatelji ostvaruju korist. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama od 478. do 486., u NRK-u ne postoji funkcionalno tržište zemljišta, a na temelju primjene vanjske referentne vrijednosti (vidjeti uvodne izjave od 494. do 504. u nastavku) može se zaključiti da je iznos koji proizvođači izvoznici u uzorku plaćaju za prava korištenja zemljišta daleko niži od uobičajene tržišne cijene

(490)

U kontekstu povlaštenog pristupa industrijskom zemljištu za društva koja pripadaju određenim industrijama Komisija je napomenula da se u slučaju cijene koju određuju lokalna nadležna tijela mora uzeti u obzir vladina industrijska politika, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 479. U okviru te industrijske politike industriju guma smatra se stupom kineske industrije i ona je uvrštena među poticane industrije. (84) Osim toga, Odlukom br. 40 Državnog vijeća zahtijeva se da javna tijela osiguraju ustupanje zemljišta poticanim industrijama. U članku 18. Odluke br. 40 jasno se navodi da industrije koje su „ograničene” neće imati pristup pravima korištenja zemljišta. Iz toga slijedi da je subvencija specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (c) osnovne uredbe jer je povlašteno davanje zemljišta ograničeno na poduzeća koja pripadaju određenim industrijama, u ovom slučaju sektoru guma, a vladina praksa u tom području nejasna i netransparentna.

(491)

Grupa Giti tvrdila je da je specifičnost subvencije za prava korištenja zemljišta povezana s pripadnošću kategoriji poticanih industrija u planovima kineske vlada i da ne postoje dokazi da su društva za proizvodnju guma pripadala kategoriji poticane industrije kada su se usuglasile cijene za prava korištenja zemljišta. Ta je tvrdnja odbačena jer su gume i/ili petrokemijska industrija već bile istaknute kao poticane industrije još u 8. i 9. petogodišnjem planu, u kojima se navodi da je petrokemijska industrija jedna od ključnih industrija u zemlji i govori o proaktivnom razvoju kvalitetnih kemijskih proizvoda i podupiranju ključnih projekata u tom sektoru te u „Katalogu ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država (izmijenjen 2000.)”, koji obuhvaća proizvodnju visokokvalitetnih radijalnih guma. Ti dokumenti odnose se na razdoblje kada su prva prava korištenja zemljišta dodijeljena društvima u uzorku.

(492)

Grupa Giti dostavila je i primjedbu da Komisija nije iznijela nikakav dokaz da društva na kraju proizvodnog lanca koja za proizvođače izvoznike proizvode ulazne materijale, kao što su čelične i najlonske kordne niti, pripadaju poticanoj industriji. No u Katalogu smjernica za prilagodbu industrijske strukture navodi se kao „poticana” kategorija proizvodnja, razvoj i upotreba pomoćnih posebnih materijala za radijalne gume visoke izvedbe. Nadalje, u politici za industriju guma potiče se „razvoj i upotreba novih čeličnih kordnih niti, kord tkanine od poliestera s visokim modulom čvrstoće i malim skupljanjem, najlonskih kord tkanina visoke čvrstoće i drugih materijala za kostur gume”. Stoga je taj argument odbačen.

(493)

Stoga se smatra da je riječ o subvenciji protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(e)    Izračun iznosa subvencije

(494)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima (85) te u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. osnovne uredbe kao vanjska referentna vrijednost (86) upotrijebljene su cijene Posebnog carinskog područja Tajvana, Penghua, Kinmena i Matsua („Kineski Taipei”). Korist koju su primatelji ostvarili izračunava se uzimajući u obzir razliku između stvarnog iznosa koji je za prava korištenja zemljišta platio svaki proizvođač izvoznik u uzorku (umanjenog, prema potrebi za iznos povrata/bespovratnih sredstava lokalne samouprave) i iznosa koji bi obično bio plaćen na temelju referentne vrijednosti Kineskog Taipeija.

(495)

Komisija smatra Kineski Taipei primjerenim vanjskim referentnim mjerilom zbog sljedećih razloga:

usporedive razine gospodarskog razvoja, BDP-a i gospodarske strukture Kineskog Taipeija i većine kineskih pokrajina i gradova u NRK-u u kojima proizvođači izvoznici u uzorku imaju poslovni nastan,

prostorne blizine NRK-a i Kineskog Taipeija,

visokog stupnja industrijske infrastrukture u Kineskom Taipeiju i mnogim pokrajinama NRK-a,

jakih gospodarskih veza i prekogranične trgovine između Kineskog Taipeija i NRK-a,

visoke gustoće naseljenosti u mnogim pokrajinama NRK-a i Kineskom Taipeiju,

sličnosti vrste zemljišta i transakcija koje se rabe za izračun relevantne referentne vrijednosti u Kineskom Taipeiju i istih elemenata u NRK-u, i

zajedničkih demografskih, jezičnih i kulturnih obilježja Kineskog Taipeija i NRK-a.

(496)

Na temelju metode primijenjene u prethodnim ispitnim postupcima Komisija je upotrijebila prosječnu cijenu kvadratnog metra zemljišta utvrđenu na Tajvanu i usklađenu za deprecijaciju valute i promjenu BDP-a od dana sklapanja predmetnih ugovora o pravu korištenja zemljišta. Podaci o cijenama industrijskog zemljišta iz dokumenta s informacijama preuzeti su s web-mjesta Ureda za industriju pri Ministarstvu gospodarstva Tajvana. Deprecijacija valute i promjena BDP-a za Tajvan izračunani su na temelju stopa inflacije i promjene BDP-a po stanovniku po tekućim cijenama u američkim dolarima za Tajvan prema podacima MMF-a za 2015.

(497)

Nakon konačne objave društvo Pirelli tvrdilo je da primjena vanjske referentne vrijednosti nije u skladu s nalazima izvješća Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – Softwood Lumber IV. (87) jer se tom referentnom vrijednošću nisu postigle odgovarajuće prilagodbe kojima bi se odražavali prevladavajući uvjete na kineskom financijskom tržištu. Međutim, Komisija je napomenula da se tajvanska referentna vrijednost smatra odgovarajućim i bliskim kineskom tržištu zbog različitih razloga, kako je utvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 488. Osim toga, tajvanske cijene zemljišta korigirane su podacima iz prošlog razdoblja kako bi se u obzir uzeo razvoj BDP-a i inflacija tijekom vremena.

(498)

Nakon objave dokumenta s informacijama Grupa Hankook istaknula je činjenicu da se podacima s web-mjesta o ponudi i održavanju industrijskog zemljišta Ureda za industriju pri Ministarstvu gospodarstva Tajvana, koje je Komisija upotrijebila, ne može više pristupiti i da oni sadržavaju samo ponuđene cijene za industrijsko zemljište, no ne i stvarne transakcijske cijene.

(499)

Komisija je uvažila da podaci na temelju kojih je pripremljen dokument s informacijama više nisu javno dostupni. Komisija je zatim utvrdila da je Ministarstvo unutarnjih poslova Tajvana razvilo novu bazu podataka u kojoj se prikuplja evidencija o obavljenim transakcijama prodaje industrijskog zemljišta, počevši od 2013., i koja je dostupna na sljedećem web-mjestu: http://lvr.land.moi.gov.tw/login.action. Komisija je smatrala da je to pouzdan izvor podataka koji je dostupan svim zainteresiranim stranama. Nadalje, u njemu se navode stvarne transakcijske cijene umjesto ponuđenih cijena za industrijska zemljišta. Komisija je stoga prihvatila argumente Grupe Hankook i u skladu s time za sva društva u uzorku promijenila referentnu vrijednost za izračun koristi od prava korištenja zemljišta.

(500)

Zbog toga je Komisija za razdoblje od 2013. upotrijebila stvarne cijene koje je dobila od tajvanskog Ministarstva unutarnjih poslova. Povijesne cijene za prava korištenja zemljišta dobivena prije tog datuma izračunane su na temelju promjene BDP-a i deprecijacije u Tajvanu, baš kao i u prethodnim ispitnim postupcima.

(501)

Nakon konačne objave Grupa Giti, Grupa Hankook i kineska vlada kritizirale su činjenicu da su cijene prava korištenja zemljišta na temelju novog skupa podataka bile znatno više od cijena upotrijebljenih u prethodnim ispitnim postupcima, što je izazvalo sumnju u pouzdanost nove referentne vrijednosti. Osim toga, Grupa Hankook tvrdila je da je došlo do pogrešaka pri preuzimanju podataka iz tajvanske baze podataka te je dostavila alternativni izračun koji se temelji na istoj bazi podataka. Komisija je priznala da je došlo do administrativne pogreške u objedinjavanju pojedinačnih cijena zemljišta i ispravila prosječne cijene zemljišta. Međutim, Komisija se nije složila s kriterijima za odabir koje je upotrijebila Grupa Hankook za prikupljanje podataka. Prvo, Grupa Hankook odabrala je transakcije iz pogrešnog razdoblja (tj. od 2012.) barem što se tiče određenih transakcija. Drugo, Grupa Hankook upotrijebila je cijene iz svih 22 okruga na Tajvanu, uključujući i neka ruralna područja s malo ili bez industrijskih djelatnosti. Komisija je s druge strane temeljila svoj odabir na šest okruga u kojima se nalazi većina tajvanskih industrijskih parkova. Budući da se svi proizvođači izvoznici u uzorku nalaze u industrijskim zonama u Kini, odgovarajuća referentna vrijednost mora se temeljiti na transakcijama koje su se odvijale u industrijskoj zoni. Stoga je taj dio tvrdnje Grupe Hankook odbačen.

(502)

U svojim primjedbama Grupa Hankook tvrdila je da se pri izračunu tajvanskih cijena za prošlo razdoblje treba uzeti u obzir razvoj BDP-a u Kini, a ne razvoj BDP-a u Tajvanu, kako bi se uzela u obzir brža stopa razvoja u Kini u prošlih 30 godina. Prema Grupi Hankook u ispravljenim tajvanskim cijenama trebao bi se uzeti u obzir stupanj gospodarskog razvoja u pokrajini Chongquing od 2010. i u gradu Huai'an u pokrajini Jiangsu od 1996.

(503)

Komisija je uvažila da je u prošlom razdoblju Kina bilježila bržu stopu razvoja od Tajvana. U načelu je prikladno upotrijebiti faktor BDP-a u kojem se u obzir uzima ta razlika kako bi se izračunala ispravna referentna vrijednost. No, prema pokazatelju Svjetske banke o statističkom kapacitetu kvaliteta statističkih podataka u Kini dosegla je razinu pouzdanosti sličnu onoj u državama s višim srednjim prihoda tek nakon 2012. To odgovara kraju razdoblju za koju se moraju izračunati podaci (88). Stoga Komisija u ovom predmetu nije mogla upotrijebiti statističke podatke za kineski BDP kako bi izračunala povijesne cijene za pravo korištenja zemljišta.

(504)

Nakon konačne objave Grupa Giti tvrdila je da se u rezultatima pokazatelja statističkog kapaciteta Svjetske banke upotrebljava cijeli niz pokazatelja, od kojih mnogi nisu povezani s makroekonomskim pokazateljima. Komisija se složila da se pokazatelj statističkih kapaciteta Svjetske banke temelji na skupu pokazatelja koji obuhvaća makroekonomske i druge pokazatelje. Njegov je cilj odražavati sposobnost države da prikuplja, analizira i širi visokokvalitetne podatke o svojoj populaciji i gospodarstvu, na temelju metoda, izvora podataka, učestalosti i pravodobnosti koje država članica koristi za izradu svoje ekonomske statistike i statistike o stanovništvu. Međutim, činjenica da se pokazatelj ne odnosi isključivo na statističke podatke o BDP-u, nego obuhvaća više elemenata, ne utječe na njegove rezultate. Stoga je Komisija zadržala stajalište da se podaci koji se odnose na kineski BDP nisu mogli upotrijebiti za prošle cijene prava korištenja zemljišta.

(505)

U skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe iznos subvencije raspodijeljen je tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju uobičajenog trajanja prava korištenja industrijskog zemljišta, tj. 50 godina. Taj je iznos tada raspoređen na cjelokupni promet predmetnog društva tijekom razdoblja ispitnog postupka jer subvencija ne ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena na temelju proizvedenih, izvezenih ili prevezenih količina.

(506)

Grupa Giti tvrdila je da je Komisija umjesto datuma transakcije trebala upotrijebiti datum procjene prava korištenja zemljišta za izračun bilo kakve koristi od prava korištenja zemljišta. Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je datum transakcije ujedno i datum događaja koji je imao monetarni učinak na financijski položaj društva.

(507)

Osim toga, Grupa Giti zatražila je od Komisije da u izračun koristi uključi dodatne troškove za pripremu zemljišta za industrijsku upotrebu te takozvane naknade za korištenje zemljišta i naknade za rekviviranje zemljišta. Komisija je te komentare odbacila zbog sljedećih razloga:

predmetno društvo steklo je svoja prava korištenja zemljišta po ugovornoj vrijednosti u okviru koje se nije uputilo ni na koje druge dodatne troškove. Stoga je Komisija ocijenila da se u obzir mora uzeti samo ugovorna vrijednost;

u referentnu vrijednost nisu uključeni nikakvi dodatni troškovi ni naknade.

(508)

Naposljetku, za grupe China National Tire, Giti i Hankook prihvaćeni su neki manje važni komentari o administrativnim pogreškama i izračunu koristi koje se nisu odnosile na razdoblje ispitnog postupka.

(509)

Subvencija utvrđena u odnosu na ovaj subvenciju tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Ustupanje prava na korištenje zemljišta uz neprimjereno nisku naknadu

Društvo/grupa

Stopa subvencije

Grupa China National Tire

1,80 %

Grupa Giti

1,75 %

Grupa Hankook

1,11 %

Grupa Xingyuan

1,06 %

3.10   Programi oslobođenja od izravnog poreza i smanjenja poreza

3.10.1   Povlastice u vezi s porezom na dobit poduzeća za poduzeća za visoke ili nove tehnologije

(510)

Prema Zakonu Narodne Republike Kine o porezu na dobit („Zakon o porezu na dobit poduzeća”), poduzeća za visoke i nove tehnologije kojima država treba dati ključnu potporu imaju smanjenu stopu poreza na dobit poduzeća od 15 % umjesto standardne porezne stope od 25 %.

(a)    Pravna osnova

(511)

Pravna je osnova za ovaj program članak 28. Zakona o porezu na dobit poduzeća i članak 93. Pravilnika za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća te:

Okružnica Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva financija i Državne porezne uprave o reviziji i izdavanju „Administrativnih mjera za priznavanje poduzeća za visoke tehnologije”, G.K.F.H. [2016.] br. 32,

Obavijest Ministarstva znanost i tehnologije, Ministarstva financija i Državne porezne uprave o reviziji, tiskanju i izdavanju Smjernica za upravljanje priznavanjem poduzeća za visoke i nove tehnologije, GKFH [2016.] br. 195, i

Smjernice za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije (2011.), koje su donijeli NDRC, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo trgovine te Nacionalni ured za intelektualno vlasništvo.

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(512)

Djelatnosti društava koja mogu ostvariti korist od te porezne olakšice dio su određenih područja visoke tehnologije koje podupire država te trenutačnih prioriteta u područjima visoke tehnologije koje podupire država kako je navedeno u Smjernicama za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije. U tim se smjernicama kao prioritetno područje jasno navode proizvodna tehnologija i ključne sirovine za radijalne gume.

(513)

Osim toga, društva moraju ispuniti sljedeće kriterije prihvatljivosti:

određeni udio troškova za istraživanje i razvoj u usporedbi s njihovim prihodima od prodaje,

određeni udio ukupnih prihoda poduzeća mora potjecati iz tehnologija/proizvoda/usluga visoke tehnologije, i

određeni udio tehničkog osoblja u ukupnom broju zaposlenika poduzeća.

(514)

Društva koja ostvaruju koristi od tog programa moraju dostaviti prijavu poreza na dobit i odgovarajuće priloge. Stvarni iznos koristi uključen je u poreznu prijavu.

(515)

Komisija smatra da je ovaj program umanjenja poreza subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se kineska vlada odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede. Ova subvencija specifična je u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer se samim zakonodavstvom primjena tog programa ograničava samo na poduzeća koja posluju u određenim prioritetnim područjima visoke tehnologije koje određuje država, kao što su neke ključne tehnologije u sektoru guma.

(c)    Izračun iznosa subvencije

(516)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po uobičajenoj poreznoj stopi i iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po umanjenoj poreznoj stopi.

(517)

Subvencija utvrđena za taj posebni program iznosi 0,12 % za Grupu China National Tire odnosno 0,01 % za Grupu Giti.

3.10.2   Umanjenje poreza na dobit poduzeća za istraživanje i razvoj

(518)

Na temelju umanjenja poreza za istraživanje i razvoj društva imaju pravo na povlašteno porezno postupanje u pogledu svojih aktivnosti istraživanja i razvoja u određenim prioritetnim područjima visoke tehnologije koja je utvrdila država i ako su ispunjeni određeni pragovi za troškove istraživanja i razvoja.

(519)

Konkretnije, za rashode za istraživanje i razvoj nastale razvojem novih tehnologija, novih proizvoda i novih vještina koji ne čine nematerijalnu imovinu i uračunati su u dobit i gubitak u trenutačnom razdoblju može se ostvariti dodatni odbitak od 50 % nakon što su u potpunosti odbijeni s obzirom na stvarno stanje. U slučajevima u kojima prethodno spomenuti rashodi za istraživanje i razvoj čine nematerijalnu imovinu može ih se amortizirati na temelju 150 % troškova nematerijalne imovine.

(a)    Pravna osnova

(520)

Pravna je osnova za ovaj program članak 30. stavak 1. Zakona o porezu na dobit poduzeća zajedno s Pravilnikom za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća te sljedeće obavijesti:

Obavijest Ministarstva financija, Državne porezne uprave te Ministarstva znanosti i tehnologije o poboljšanju politike o odbitku prije oporezivanja troškova za istraživanje i razvoj (Cai Shui [2015.] br. 119),

Obavijest Državne porezne uprave o pitanjima povezanima s politikom o odbitku prije oporezivanja troškova poduzeća za istraživanje i razvoj, i

Smjernice za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije (2011.), koje su donijeli NDRC, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo trgovine te Nacionalni ured za intelektualno vlasništvo.

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(521)

U prethodnim ispitnim postupcima (89) utvrđeno je da su „nove tehnologije, novi proizvodi i nove vještine” na temelju koji se može ostvariti korist od poreznog odbitka dio određenih područja visoke tehnologije koje podupire država te trenutačnih prioriteta u područjima visokih tehnologija koje podupire država kako je navedeno u Smjernicama za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije.

(522)

Komisija smatra da je ovaj program umanjenja poreza subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se kineska vlada odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede. Ova subvencija specifična je u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer se samim zakonodavstvom primjena te mjere ograničava samo na poduzeća koja snose troškove istraživanja i razvoja u određenim prioritetnim područjima visokih tehnologija koje određuje država, kao što je sektor guma.

(523)

Grupa Giti tvrdila je da umanjenje poreza za istraživanje i razvoj nije specifična subvencija jer se primjenjuje na sva kineska društva kako je utvrđeno u članku 95. Pravilnika za provedbu Zakona o porezu na dobit poduzeća koji se primjenjuje na sva društva, a ne samo na poduzeća za visoke i nove tehnologije.

(524)

Komisija je odbacila tvrdnju da umanjenje poreza za istraživanje i razvoj nije specifična subvencija. Iako je istina da se ne primjenjuje samo na poduzeća za visoke i nove tehnologije, njezina je primjena ograničena na „nove tehnologije, proizvode i vještine” koji su specifično određeni kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 521. Stoga Komisija ne mijenja svoj preliminarni zaključak.

(c)    Izračun iznosa subvencije

(525)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po uobičajenoj poreznoj stopi te iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti nakon dodatnog smanjenja od 50 % stvarnih troškova za istraživanje i razvoj.

(526)

Za Grupu Giti subvencija utvrđena za taj posebni program iznosila je 0,02 %.

(527)

Grupa Giti tvrdila je da je Komisija zapravo zaračunala dvostruke iznose određenih navodnih koristi jer pri izračunu koristi od porezne olakšice za poduzeća za visoke i nove tehnologije nije oduzela navodne koristi od programa koji smanjuju troškove društva (i stoga povećavaju njegovu dobit).

(528)

Komisija se složila s Grupom Giti da koristi od subvencija (kada se iskazuju kao prihodi u računu dobiti i gubitka) smanjuju troškove društva i time povećavaju bruto dobit društva, što dovodi do višeg poreza i, gdje je primjenjivo, više porezne olakšice. Unatoč tomu društvo Giti Radial ima pravo iskazati bespovratna sredstva i subvencije kao neoporezivi prihod u izračunu porezne osnovice, čime se smanjuje porez na dobit koji se treba platiti. Osim toga, Komisija dosljedno primjenjuje svoju metodu jer računa koristi na temelju financijskih podataka dostupnih za razdoblje ispitnog postupka koje im je društvo pružilo i koji su provjereni na licu mjesta.

3.10.3   Oslobođenje od poreza na korištenje zemljišta

(529)

Organizacija ili pojedinac koji koristi zemljište u gradovima, gradovima u okruzima i administrativnim gradovima te industrijskim i rudarskim oblastima obično je dužan plaćati porez na korištenje urbanog zemljišta. Porez na korištenje zemljišta prikupljaju lokalna porezna tijela na području na kojem se zemljište koristi. Međutim, određene kategorije zemljišta, kao što je zemljište koje je izuzeto od mora, zemljište za vlastitu upotrebu državnih institucija, narodnih organizacija i vojnih postrojba, zemljište za upotrebu institucija koje se financiraju iz državnih sredstava iz Ministarstva financija, zemljište koje se koristi za vjerske hramove, javne parkove te javna povijesna i pejzažna područja, ulice, ceste, javni trgovi, travnjaci i ostalo urbano javno zemljište oslobađaju se plaćanja poreza na korištenje zemljišta.

(a)    Pravna osnova

(530)

Pravne su osnove ovog programa:

Privremeni pravilnik Narodne Republike Kine o porezu na nekretnine (Guo Fa [1986.] br. 90, kako je izmijenjen 2011.), i

Privremeni pravilnik Narodne Republike Kine o porezu na korištenje gradskog zemljišta (Uredba br. 645 Državnog vijeća Narodne Republike Kine [2013.]).

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(531)

Dva društva u uzorku iskoristila su smanjenje poreza ili oslobođenje od poreza na korištenje zemljišta koje im je odobrio lokalni Ured za korištenje zemljišta iako nisu pripadala službenim kategorijama za oslobođenje kako su utvrđene prethodno navedenim nacionalnim zakonodavstvom.

(c)    Zaključak

(532)

Komisija smatra da je ovaj program oslobađanja od poreza subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada NRK-a odriče, čime se dodjeljuje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede. Ova je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer su društva ostvarila smanjenje poreza iako nisu ispunjavala nijedan od objektivnih kriterija navedenih u uvodnoj izjavi 529.

(d)    Izračun iznosa subvencije

(533)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po uobičajenoj poreznoj stopi i iznosa ukupnog poreza koji je stvarno plaćen tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(534)

Nakon objave dokumenta s informacijama Grupa Hankook dostavila je primjedbu da se protiv povrata poreza na korištenje zemljišta koji je dobila ne mogu uvesti kompenzacijske mjere jer je povrat dobiven prije razdoblja ispitnog postupka. Nakon daljnje analize Komisija je prihvatila taj argument jer je posljednji povrat poreza na korištenje zemljišta doista knjižen na početku razdoblja ispitnog postupka u lipnju 2016., a nakon tog datuma nije bilo novih uplata.

(535)

Nadalje, Grupa Giti tvrdila je da se porez na korištenje zemljišta ne treba plaćati na određene vrste zgrada (stambene zgrade i škole), što je vidljivo u obavijesti o oslobođenju od poreza na korištenje zemljišta iz 1988. Komisija je utvrdila da ta obavijest više nije važeća jer prema Privremenom pravilniku Narodne Republike Kine o porezu na korištenje gradskog zemljišta, prethodno navedenom u uvodnoj izjavi 530., škole i stambene zgrade više ne pripadaju u kategoriju imovine oslobođene od poreza. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(536)

Naposljetku, Grupa Giti iznijela je da su dva društva u grupi platila tijekom razdoblja ispitnog postupka porez na korištenje zemljišta prijebojem s ranijim plaćanjima. Stoga ta dva društva nisu ostvarila nikakve koristi. Komisija se složila s tim izjavama i u skladu s time izmijenila izračun subvencije. Posljedično je za Grupu Giti subvencija utvrđena za taj posebni program iznosila 0,01 %.

3.10.4   Lokalni porezni popusti ili povrati poreza

(537)

Jedno od društava u Grupi Hankook ostvarilo je korist od povrata poreza prikupljenog na temelju nacionalnih propisa koji mu je uplatila lokalna samouprava.

(a)    Pravna osnova

(538)

Pravne su osnove ovog programa:

Mjere zone gospodarskog razvoja pokrajine Huaian za ostvarenje politika povlaštenih poreznih stopa (1996.).

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(539)

Prema ugovoru s lokalnom samoupravom društvo je imalo pravo na puni povrat poreza na dobit za prve dvije godine od prve godine kada je društvo trebalo plaćati porez na dobit (odnosno od 2003.). Društvo je od treće do pete godine imalo pravo na nižu poreznu stopu od 15 % i 100 %-tni povrat uplaćenog lokalnog poreza na dobit. Društvo je od šeste do desete godine imalo pravo 75 %-tni povrat uplaćenog lokalnog poreza na dobit. Društvo je od 11. godine nadalje imalo pravo 50 %-tni povrat uplaćenog lokalnog poreza na dobit.

(540)

Društvo je objasnilo da je vlada promijenila svoju politike tijekom godina i stoga je društvo imalo pravo samo na te vrste povrata i povlaštene porezne stope samo do 2012. Lokalna samouprava obvezala se da će povrat na koji je društvo imalo pravo, a koji još nije isplaćen do 2012., isplatiti u budućnosti kada će imati dovoljno sredstva u proračunu za to. Zbog toga je društvo i dalje ostvarilo korist od povrata tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(c)    Zaključak

(541)

Komisija smatra da je ovaj program oslobađanja od poreza subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se kineska vlada odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelja jednaka je iznosu porezne uštede. Ova subvencija specifična je u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je smanjenje lokalnog poreza tom društvu bilo namijenjeno upravo njemu, a nije bilo dostupno drugim društvima.

(542)

Iako Komisija nije pronašla dokaze o primjeni programa tijekom razdoblja ispitnog postupka, Komisija je na temelju informacija dobivenih od društava u uzorku utvrdila da su ona i dalje ostvarivala koristi na temelju tog programa.

(543)

Nakon objave dokumenta s informacijama društvo je ponovilo svoju tvrdnju da je imalo pravo na povrate samo do 2012. No nije iznijelo nove dokaze koji bi promijenili zaključak Komisije.

(d)    Izračun iznosa subvencije

(544)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po uobičajenoj poreznoj stopi i iznosa ukupnog poreza koji je stvarno plaćen tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(545)

Za Grupu Hankook subvencija utvrđena za taj posebni program iznosila je 0,13 %.

3.10.5   Ukupni iznos za ostale programe oslobođenja od izravnog poreza i smanjenja poreza

(546)

Subvencija utvrđena u odnosu na sve programe povezane s izravnim porezom tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Oslobođenja od izravnog poreza i smanjenja poreza

Društvo/grupa

Iznos subvencije

Grupa China National Tire

0,12 %

Grupa Giti

0,04 %

Grupa Hankook

0,13 %

Grupa Xingyuan

0 %

3.11   Programi za neizravne poreze i uvozne carine

3.11.1   Oslobođenja od plaćanja PDV-a i sniženja uvozne carine za upotrebu uvezene opreme i tehnologije

(547)

Ovim se programom omogućuje oslobođenje od plaćanja PDV-a i uvoznih carina za uvoz kapitalne opreme koja se upotrebljava u proizvodnji. Kako bi se ostvarilo pravo na oslobođenje, oprema ne smije biti na popisu neprihvatljive opreme, a društvo podnositelj zahtjeva mora dobiti potvrdu o državnoj potpori projekta koju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o ulaganjima, porezima i carini izdaju kineska nadležna tijela ili NDRC.

(a)    Pravna osnova

(548)

Pravne su osnove ovog programa:

Okružnica Državnog vijeća o prilagodbi porezne politike za uvezenu opremu, Guo Fa [1997.] br. 37,

Obavijest Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave o prilagodbi politika o određenim povlaštenim uvoznim carinama,

Priopćenje Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave [2008.] br. 43,

Obavijest NDRC-a o relevantnim pitanjima u vezi s davanjem potvrde o projektima koji se financiraju domaćim ili stranim kapitalom i koje podupire država, [2006.] br. 316, i

Katalog artikala koji se prilikom uvoza ne izuzimaju od plaćanja carine za društva sa stranim kapitalom ili domaća društva, 2008.

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(549)

Oprema uvezena radi razvoja domaćih ili stranih projekata ulaganja u skladu s politikom poticanja stranih ili domaćih projekata ulaganja može biti oslobođena od plaćanja PDV-a i/ili uvoznih carina osim ako je kategorija opreme navedena u katalogu artikala koji se prilikom uvoza ne oslobađaju od plaćanja carine. Kako bi ostvarilo korist od tog oslobođenja, društvo treba dobiti potvrdu lokalnog tijela nadležnog za projekt, a tu potvrdu treba dostaviti lokalnom carinskom tijelu.

(550)

Kineska vlada tvrdila je da se od 1. siječnja 2009. oslobođenje odnosilo samo na uvozne carine, a da se PDV na uvoz opreme za vlastite potrebe naplaćivao.

(551)

Međutim, u slučaju društava u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđeno je postojanje oslobođenja i od PDV-a i od uvoznih carina. U to su uključena izuzeća za opremu uvezenu prethodnih godina za koju je korist amortizirana tijekom vijeka trajanja te opreme te je ona djelomično dodijeljena tijekom razdoblja ispitnog postupka. Iako Komisija nije pronašla dokaze o djelovanju programa tijekom razdoblja ispitnog postupka, Komisija je na temelju dokaza u dosjeu društava u uzorku utvrdila da su društva u uzorku i dalje ostvarivala korist na temelju tog programa.

(552)

Nakon objave dokumenta s informacijama društvo Pirelli tvrdilo je da je izračun koristi od uvezenih strojeva i opreme bio netočan. Komisija se složila s dostavljenim ispravcima i u skladu s time izmijenila izračun.

(c)    Zaključak

(553)

Ovim se programom pruža financijski doprinos u obliku odricanja od prihoda kineske vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. jer su poduzeća sa stranim kapitalom i ostala prihvatljiva domaća poduzeća oslobođena od plaćanja PDV-a i/ili carina koje bi inače bila obvezna plaćati. Time se poduzećima primateljima dodjeljuju i koristi u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(554)

Program je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Zakonodavstvom na temelju kojeg djeluje tijelo koje dodjeljuje subvenciju ograničen je pristup programu za društva koja ulažu pod posebnim poslovnim kategorijama koje su iscrpno utvrđene zakonom, a koje pripadaju poticanoj kategoriji ili ograničenoj kategoriji B u Katalogu uputa za industrije sa stranim ulaganjima i prijenosom tehnologije ili kategoriji u skladu s Katalogom ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država. Osim toga, ne postoje ni objektivni kriteriji za ograničenje prihvatljivosti programa ni dokazi iz kojih se može zaključiti da se na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe prihvatljivost automatski utvrđuje.

(d)    Izračun iznosa subvencije

(555)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Smatra se da korist dodijeljena primateljima odgovara iznosu PDV-a i carine čijeg je plaćanja za uvezenu opremu primatelj bio oslobođen. Kako bi se iznos protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere sigurno odnosio samo na razdoblje ispitnog postupka, ostvarena korist amortizirana je tijekom korisnog vijeka trajanja opreme u skladu s redovitim računovodstvenim postupcima društva.

(556)

Sva društva u uzorku iskoristila su sniženje u okviru ovog programa. Subvencija utvrđena baš za taj program iznosila je od 0,04 % do 0,13 %.

3.11.2   Program povrata uvoznih naknada na kupnju prirodnog kaučuka

(557)

Komisija je primijetila da sva društva u uzorku pripadaju u kategoriju takozvanih „poduzeća za trgovanje radi prerade”. Prema članku 3. Mjere Carinske uprave Narodne Republike Kine za nadzor robe za trgovanje radi prerade (90)„pojam ‚trgovanje radi prerade’ znači poslovne aktivnosti u okviru kojih poduzeće u cijelosti ili djelomično uvozi sirovine ili pomoćne materijale, dijelove i komponente, dijelove komponenti i ambalažne materijale te ponovno izvozi gotove proizvode nakon prerade ili sastavljanja, među ostalim nakon prerade isporučenog i uvezenog materijala”. U članku 5. zatim se navodi: „Kada se pri uvozu naplaćuje porez u skladu s mjerodavnim odredbama, carinsko tijelo isplaćuje povrat naplaćenog poreza na temelju provjerene količine robe koja je doista prerađena i ponovno izvezena nakon izvoza gotove robe”.

(a)    Pravna osnova

Zakon Narodne Republike Kine o carini, Uredba br. 81 Predsjednika Narodne Republike Kine, 4. studenoga 2017.,

Mjere Carinske uprave Narodne Republike Kine za nadzor robe za trgovanje radi prerade, Uredba br. 235 Glavne carinske uprave, 20. prosinca 2017.,

Mjere Carinske uprave Narodne Republike Kine za upravljanje jediničnom potrošnjom u trgovanju radi preradu, Uredba br. 218 Glavne carinske uprave, 13. ožujka 2014.,

Preliminarne administrativne mjere upravljanju kreditnom sposobnosti poduzeća, Uredba br. 225 Glavne carinske uprave, 4. rujna 2014.

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(558)

Tijekom ispitnog postupka Komisija je utvrdila da su sva društva u uzorku registrirana pri carinskom tijelu za program trgovanja radi prerade koji je prethodno naveden u uvodnoj izjavi 557. te da su u skladu s odredbama članka 5. Mjera Carinske uprave Narodne Republike Kine za nadzor robe za trgovanje radi prerade sva društva bila oslobođena „poreza koji se naplaćuje pri uvozu” (tj. uvoznih carina) za uvoz prirodnog kaučuka koji se upotrebljava u proizvodnji izvoznih guma.

(559)

Takav sustav istovjetan je programu povrata uvoznih naknada kako je opisan u Prilogu I. točki i. osnovne uredbe. Prema Prilogu I. točki i. zamjenski sustavi povrata u slučaju zamjene mogu predstavljati izvoznu subvenciju u mjeri u kojoj rezultiraju prevelikim povratom uvoznih naknada naplaćenih prvobitno na uvozne ulazne faktore za koje se traži povrat.

(560)

Kako bi utvrdila je li postojao takav pretjerani otpust carina, u skladu s Prilogom III. točkom II. osnovne uredbe Komisija je zatražila od kineske vlade dodatne informacije općenito o sustavu trgovanja radi prerade i konkretnije o postojanju i praktičnoj primjeni popratnih postupaka praćenja i provjere.

(561)

Prema primljenim informacijama kineska vlada doista je uspostavila zakonodavni okvir za praćenje sustava trgovanja radi prerade. No Komisija je primijetila da bi neke značajke sustava mogle dovesti do prevelikih povrata:

Sustav se uvelike oslanja na vlastite izjave društava.

U suprotnosti s opće prihvaćenom praksom unaprijed se oslobađa uvoznih carina. Carinska tijela zadržavaju samo pravo na njihov kasniji povrat.

Učestalost provjere ovisi o utvrđenoj kreditnoj sposobnosti pojedinih društava, koja se temelji na vlastitim izjavama društava, a dodatni se bodovi dodjeljuju za pripadanje u kategoriju poticane industrije.

Carinske deklaracije temelje se na standardnim stopama potrošnje koje utvrđuju carinska tijela. Standardna stopa potrošnje prirodnog kaučuka po izvoznoj gumi znatno je viša od stvarne stope potrošnje provjerene u prostorima društava u uzorku.

(562)

Nadalje, tijekom posjeta radi provjere u društvima u uzorku pokazalo se da se taj okvir učinkovito ne primjenjuje u praksi. Na primjer, Komisija je utvrdila da se, suprotno zakonodavstvu, prirodni kaučuk namijenjen za izvozne gume ne odvaja od ostalog prirodnog kaučuka u skladištima i da se u prostorima društava u uzorku nisu obavljale redovite provjere na licu mjesta.

(563)

Osim toga, društva su uvozila takozvanu smjesu kaučuka pod oznakom HS 4002 80 00 (po carinskoj stopi od 0 %). Ta oznaka HS trebala bi se u pravilu upotrebljavati za mješavine kaučuka, tj. za smjesu prirodnog i sintetičkog kaučuka koja se prvenstveno sastoji od sintetičkog kaučuka. Smjesa kaučuka koju su uvozila društva u uzorku zapravo je sadržavala 97,5 % prirodnog kaučuka, imala jednaka fizička svojstva kao prirodni kaučuk i upotrebljavala se na isti način i u istim omjerima kao prirodni kaučuk u proizvodnom postupku provjerenih društava.

(564)

Zbog toga tri od četiriju grupa društva u uzorku nisu platila sve uvozne carine koje bi inače trebala platiti.

(c)    Zaključak

(565)

U skladu s Prilogom III. osnovnoj uredbi Komisija je u zasebnom dopisu obavijestila kinesku vladu o pojedinačnim transakcijama ispitanima tijekom ispitnog postupka kako bi kineska vlada mogla provesti sve dodatne istrage koje smatra potrebnima. U odgovoru na dopis Komisija kineska vlada tvrdila je da uvjeti iz Priloga III. točke II. podtočke 3. osnovne antisubvencijske uredbe nisu ispunjeni jer je kineska vlada uspostavila strogi zakonodavni okvir za praćenje stvarnih transakcija uvoza prirodnog kaučuka. Kineska vlada zatim je uputila na činjenicu da se donesenim zakonodavstvom predviđaju kazne i pravna odgovornost u slučaju povreda. Nadalje, carinsko tijelo ima dovoljno ljudskih resursa za provedbu sustava na lokalnoj razini i provedbu kazni. Naposljetku, ako se otkrije slučaj krijumčarenja ili nepravilnosti, smanjit će se ocjena kreditne sposobnosti društva.

(566)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 561., Komisija potvrđuje da je kineska vlada uspostavila zakonodavni okvir za praćenje sustava trgovanja radi prerade. Međutim Komisija je utvrdila, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 561. do 562., da taj zakonodavni okvir pokazuje neke slabosti i da se u praksi ne primjenjuje uspješno na društava u uzorku. Kineska vlada nije iznijela dokaze koji bi osporili nalaze Komisije te nije dostavila nove informacije o specifičnim transakcijama o kojima ju je obavijestila Komisija.

(567)

Komisija je stoga zaključila da se sustav praćenja trgovanja radi prerade koji je uspostavila kineska vlada učinkovito ne primjenjuje na prirodni kaučuk. Nadalje, Komisija je utvrdila da je sustav za trgovanje radi prerade u pogledu prirodnog kaučuka koji se upotrebljava u izvoznim gumama doveo do pretjeranih otpusta carina koji predstavljaju subvenciju protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe jer su oni doveli do prevelikih povrata uvoznih naknada naplaćenih prvobitno na uvozne ulazne faktore za koje se traži povrat.

(568)

Ti pretjerani otpusti carina ujedno su specifični jer ovise o realizaciji izvoza u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe.

(569)

Nakon konačne objave kineska vlada i Grupa Giti dostavili su svoje primjedbe. Kineska vlada ponovno je uputila svoju prethodnu tvrdnju da ima strogi zakonski okvir koji se pravilno izvršava te da Komisija ne smije donijeti zaključak na temelju nekoliko izoliranih slučajeva u kojima društva nisu poštovala zakone kojima se uređuje sustav trgovanja radi prerade. U odgovoru na te tvrdnje Komisija je ponovila da činjenice ne potkrepljuju tvrdnju kineske vlade da je bilo samo nekoliko izoliranih slučajeva u kojima proizvođači izvoznici nisu poštovali važeće propise. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 562., svi proizvođači izvoznici u uzorku koji su koristili taj program propustili su platiti neke od uvoznih carina koje je trebalo platiti. Osim toga, kineska vlada nije provela daljnje ispitivanje predmetnih transakcija. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(570)

Nakon konačne objave Grupa Giti tvrdila je da joj je Komisija prekršila pravo na obranu jer je program povrata uvoznih naknada uključila u tako kasnoj fazi ispitnog postupka te da nije nadležna za istraživanje tog programa jer on nije u Obavijesti o pokretanju postupka.

(571)

U pogledu tvrdnji da je Komisija povrijedila pravo proizvođača izvoznika na obranu Komisija je primijetila da Obavijest o pokretanju postupka omogućuje istraživanje programa povrata uvoznih naknada jer se njezin odjeljak 3. odnosi konkretno na smanjenje uvoznih carina. Nadalje, Komisija je već obavijestila zainteresirane strane da istražuje taj program u odjeljku 3.13.3. dokumenta s informacijama. Stoga je odbačena tvrdnja da Komisija nije poštovala prava na obranu Grupe Giti.

(572)

Štoviše, Grupa Giti tvrdila je da uvoz smjese kaučuka ne bi trebao podlijegati povratu carine jer je uobičajena uvozna carina za takav proizvod jednaka nuli. Nadalje je izjavila da redovito prikuplja podatke o uvozu, o potrošnji i izvezenim količinama na mrežnoj platformi koju carina stalno nadzire i da carina provodi provjere na licu mjesta.

(573)

Kao odgovor na te tvrdnje Komisija je izjavila sljedeće. Komisija je prihvatila tvrdnju da je stopa carine za smjesu kaučuka nula i stoga ne može biti podložna povratu carine. U skladu s time, za sve predmetne proizvođače izvoznike u uzorku revidiran je izračun pretjeranog otpusta carina iz ovog programa. Konačni iznosi subvencija navedeni su u uvodnoj izjavi 580. u nastavku.

(574)

U pogledu sustava praćenja carinskih tijela Komisija ne spori da Grupa Giti doista učitava na mrežnu platformu određene informacije koje se odnose na uvoz i uporabu prirodnog kaučuka. Međutim, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 561., u biti je riječ o vlastitim izjavama. Ali čak i u tom slučaju, od 11 proizvođača izvoznika koje je Komisija provjerila samo se kod jednog proizvođača iz Grupe Giti u njegovim poslovnim prostorima obavljala provjera na licu mjesta. Usto, ta je provjera bila tek obična inventura. Komisija je smatrala da takva provjera nije dovoljna za učinkovitu provjeru i stoga je tu tvrdnju odbacila.

(d)    Izračun iznosa subvencije

(575)

Korist je izračunana kao razlika iznosa uvoznih pristojbi koje je trebalo naplatiti tijekom ispitnog postupka i stvarnog iznosa uvoznih pristojbi naplaćenih tijekom ispitnog postupka. Budući da nisu bili dostupni podaci o stvarnoj potrošnji prirodnog kaučuka za razne vrste guma, Komisija je pretpostavila: 1. da je prosječna potrošnja za sve vrste guma jednaka i 2. da će sav uvezeni prirodni kaučuk biti upotrjebljen prvo za gume za izvoz, a tek onda za domaće. Zatim je najprije utvrdila količinu prirodnog kaučuka uvezenog tijekom razdoblja ispitnog postupka. Drugo, izračunala je odnos između izvozne prodaje i ukupne prodaju predmetnog proizvoda. Treće, Komisija je primijenila taj podatak na ukupni uvezeni prirodni kaučuk te je utvrdila količinu uvezenog prirodnog kaučuka za koju se može odstupiti od uvoznih carina. Da bi izračunala iznos koristi, Komisija je zatim izračunala iznos uvozne carine koji se plaća za količine prirodnog kaučuka upotrijebljene u proizvodnji guma za domaće tržište i od tog iznosa odbila iznos stvarno plaćene uvozne carine.

(576)

Nakon konačne objave Grupa Giti tvrdila je da je Komisija za izračun koristi trebala upotrijebiti stvarnu stopu potrošnje jer je taj podatak dobila tijekom provjere na licu mjesta. Primjenom prethodno opisane metode Komisija je previdjela činjenicu da se prirodni kaučuk koristi i u proizvodnji drugih guma te da te gume imaju različite stope potrošnje.

(577)

Komisija je dijelom prihvatila tvrdnju Grupe Giti. Za GITI Yinchuan i GITI Hualin Komisija je upotrijebila stopu potrošnje navedenu u njihovoj uvoznoj dozvoli. No tijekom provjere na licu mjesta nisu dobiveni podaci o stvarnoj stopi potrošnje za druga dva društva iz Grupe Giti koja su također ostvarila korist od tog programa. Stoga je Komisija upotrijebila ponderiranu prosječnu stopu potrošnje društava GITI Yinchuan i GITI Hualin. U skladu s time izmijenjen je izračun iznosa koristi.

(578)

Nijedan od ostalih proizvođača izvoznika u uzorku nije dostavio svoju stvarnu stopu potrošnje. U vezi s time Komisija smatra da su rezultati različitih upotrjebljenih metoda veoma slični. Naime, iznos subvencije utvrđen izvornom metodom Komisije iznosila je 3,62 %, a uporabom utvrđene stvarne stope potrošnje utvrđen je iznos subvencije od 3,64 %. Taj rezultat pokazao je da je i izvorna metoda Komisije za utvrđivanje iznosa subvencije isto bila dobra. Stoga je Komisija zaključila da nije potrebno mijenjati metodu koja se upotrebljava za izračun iznosa subvencije u odnosu na drugog proizvođača izvoznika iz uzorka.

(579)

Subvencija utvrđena u odnosu na tu vrstu subvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Povrat uvoznih carina na prirodni kaučuk

Društvo/grupa

Iznos subvencije

Grupa China National Tire

1,10 %

Grupa Giti

3,64 %

Grupa Xingyuan

1,25 %

3.11.3   Ukupan iznos za sve programe oslobođenja od ili smanjenja neizravnog poreza

(580)

Subvencija utvrđena u odnosu na sve programe povezane s neizravnim porezom i uvoznim carinama tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Oslobođenja od i smanjenja neizravnog poreza

Društvo/grupa

Iznos subvencije

Grupa China National Tire

1,21 %

Grupa Giti

3,74 %

Grupa Hankook

0,13 %

Grupa Xingyuan

1,30 %

3.12   Programi bespovratnih sredstava

3.12.1   Bespovratna sredstva za racionalizaciju potrošnje i štednju energije te smanjenje emisija

(581)

Tri od četiriju društava u uzorku ostvarila su korist od različitih bespovratnih sredstava povezanih sa zaštitom okoliša i smanjenjem emisija kao što su npr. poticaji za zaštitu okoliša i očuvanje resursa, promicanje sinergijskog iskorištavanja resursa, poticajna sredstva za projekte radi štednje energije, pokazni centri za promicanje upravljanja energijom, bespovratna sredstva povezana s projektima poboljšanja stanja u pogledu onečišćenja zraka, poticaji za projekte iz područja kružnog gospodarstva.

(a)    Pravna osnova

Zakon Narodne republike Kine o štednji energije, verzija izmijenjena i donesena 28. listopada 2007. i verzija izmijenjena 2. srpnja 2016.,

Zakon Narodne Republike Kine o promicanju čišće proizvodnje, Uredba br. 54 Predsjednika Narodne Republike Kine, kako je izmijenjen 29. veljače 2012.,

Mjere inspekcije čiste proizvodnje, Dekret br. 38 NDRC-a i Ministarstva zaštite okoliša, službeno objavljen 1. srpnja 2016.,

Obavijest o tiskanju i distribuciji privremenih mjera za upravljanje subvencijama za štednju energije i smanjenje emisija, Ministarstvo financija [2015.] br. 161,

Glavni zaključci o štednji energije i intenzivnoj upotrebi resursa u industriji 2015., koje je izdalo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije 3. travnja 2015.,

Provedbeni plan za transformaciju i modernizaciju industrije guma pokrajine Shandong, koji je donio Narodni vladin ured pokrajine Shandong 22. listopada 2014.,

na lokalnoj razini: Obavijesti od dodjeli posebnih sredstava za plan zaštite okoliša pokrajine Jiaozou za 2016., Obavijest o dodjeli posebnih sredstava za sprečavanje onečišćenja zraka za 2013., HeCaiZhiJian [2013.] 702; i

Obavijest o dodjeli sredstava za projekt centra za upravljanje energijom industrijskih poduzeća za 2014., Ministarstvo financija, CaiJian [2013.] 470.

(b)    Zaključak

(582)

Iz programa racionalizacije potrošnje i štednje energije te smanjenja emisija dodjeljuje se subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prijenosa sredstava kineske vlade proizvođačima predmetnog proizvoda u obliku bespovratnih sredstava.

(583)

Komisija je utvrdila i da je ovaj program subvencija specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer te subvencije mogu dobiti samo društva koja posluju u sektoru ključnih tehnologija ili u proizvodnji ključnih proizvoda, kako su navedeni u smjernicama i katalozima koji se redovito objavljuju. Osim toga, u dokumentu Ministarstva industrije i informacijske tehnologije iz 2015. posebno se navodi kemijska industrija kao industrija kojoj su namijenjeni specifični poticaji povezani s racionalizacijom potrošnje energije.

(584)

Nadalje, u politici za industriju guma potiče se „razvoj […] [guma koje su] energetski štedljive” i „ekološki prihvatljive”. Prema Provedbenom planu za transformaciju i modernizaciju industrije guma pokrajine Shandong (91) jedan od glavnih ciljeva industrije guma u pokrajini Shandong jest štednja energije i smanjenje emisija. U tom se kontekstu treba pružiti potpora u pogledu ulaganja, zajmova i poreza povezanih s proizvodnjom i upotrebom takozvanih „zelenih” (tj. ekološki prihvatljivih) guma (92).

(c)    Izračun iznosa subvencije

(585)

Korist je izračunana kao iznos primljen ili raspodijeljen tijekom razdoblja ispitnog postupka, pri čemu je iznos amortiziran tijekom korisnog vijeka trajanja dugotrajne imovine s kojom su bespovratna sredstva bila povezana. Komisija je razmotrila može li se primjenjivati dodatna godišnja komercijalna kamatna stopa u skladu s odjeljkom F. točkom (a) smjernica Komisije za izračun iznosa subvencije (93). Međutim, takav bi pristup uključio niz kompleksnih hipotetskih faktora za koje nisu bili dostupni točni podaci. Stoga je Komisija utvrdila da bi bilo prikladnije rasporediti iznose tijekom razdoblja ispitnog postupka u skladu sa stopama amortizacije povezane dugotrajne imovine, u skladu s metodom izračuna koja je upotrijebljena u prethodnim slučajevima (94).

(586)

Subvencija utvrđena u odnosu na tu vrstu subvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Bespovratna sredstva za uštedu i očuvanje energije

Društvo/grupa

Iznos subvencije

Grupa China National Tire

0,02 %

Grupa Giti

0,04 %

Grupa Xingyuan

0,01 %

3.12.2   Bespovratna sredstva koja se odnose na tehnološku modernizaciju, obnovu ili transformaciju

(587)

Društva u uzorku ostvarila su koristi od različitih bespovratnih sredstava povezanih s istraživanjem i razvojem, tehnološkom modernizacijom i inovacijama, kao što su npr. promicanje zadaća istraživanja i razvoja na temelju planova potpore znanosti i tehnologiji, promicanje ulaganja za prilagodbu ključnih industrija, oživljavanje i tehnološka obnova itd.

(a)    Pravna osnova

13. petogodišnji plan za tehnološke inovacije,

Smjernice za promicanje tehnološke obnove poduzeća, Državno vijeće, Guo Fa [2012.] 44,

Plan rada za oživljavanje industrije i tehnološku obnovu, koji su donijeli NRDC i Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije, 2015.,

Kratkoročni do dugoročni program za tehnološki i znanstveni razvoj (2006.–2020.) koji je službeno objavilo Državno vijeće 2006.,

Administrativne mjere za Nacionalni plan potpore znanosti i tehnologiji kako je revidiran 2011., i

na lokalnoj/pokrajinskoj razini: obavijesti o dodjeli posebnih sredstava za tehničku obnovu, posebnih sredstava za oživljavanje industrije, posebnih sredstava za tehničku transformaciju, posebnih sredstava za industrijski razvoj.

(b)    Zaključak

(588)

U Smjernicama za promicanje tehnološke obnove poduzeća (odjeljak 3.2.) središnja vlada i lokalne samouprave pozivaju se na daljnje povećanje iznosa financijske potpore i povećanje ulaganja s naglaskom na industrijsku transformaciju i modernizaciju u ključnim područjima i na ključna pitanja tehnološke obnove. Nadalje, nadležna tijela trebala bi neprekidno raditi na inovacijama i poboljšanju metoda za upravljanje sredstvima, fleksibilno provoditi više vrsta potpore i povećati učinkovitost upotrebe fiskalnih sredstava.

(589)

Plan rada za oživljavanje industrije i tehnološku obnovu instrument je za provedbu prethodno navedenih Smjernica u praksi, a njime se utvrđuju posebna sredstva za promicanje tehnološkog napretka i projekte tehnološke transformacije. Ta sredstva obuhvaćaju subvencije za ulaganja i popuste na zajmove. Upotreba sredstava mora biti u skladu s nacionalnim makroekonomskim politikama, industrijskim politikama i politikama regionalnog razvoja.

(590)

Bespovratnim sredstvima na temelju ovog programa dodjeljuje se subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prijenosa sredstava kineske vlade proizvođačima predmetnih proizvoda u obliku bespovratnih sredstava.

(591)

Komisija je utvrdila i da je ovaj program subvencija specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer te subvencije mogu dobiti samo društva koja posluju u ključnim područjima ili tehnologijama, kako su navedene u smjernicama, administrativnim mjerama i katalozima koji se redovito objavljuju. Gume i/ili (petro)kemijski sektor pripada prihvatljivim sektorima.

(c)    Izračun iznosa subvencije

(592)

Korist je izračunana u skladu s metodom prethodno opisanom u uvodnoj izjavi 585.

(593)

Subvencija utvrđena u odnosu na tu vrstu subvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Bespovratna sredstva za tehnološku modernizaciju, obnovu ili transformaciju

Društvo/grupa

Iznos subvencije

Grupa China National Tire

0,03 %

Grupa Giti

0,15 %

Grupa Hankook

0,05 %

3.12.3   Ad hoc bespovratna sredstva lokalnih/regionalnih tijela

(594)

U svojoj je pritužbi podnositelj pritužbe dostavio dokaze na temelju kojih je bilo vidljivo da industrija gume u NRK-u može primiti različita jednokratna ili višestruka bespovratna sredstva od različitih razina državnih tijela, tj. lokalnih, regionalnih i nacionalnih.

(595)

Ispitnim postupkom otkriveno je da su i sva četiri društva u uzorku dobila znatna jednokratna ili višekratna bespovratna sredstva od različitih razina vlasti što je rezultiralo ostvarivanjem koristi tijekom razdoblja ispitnog postupka. Društva u uzorku već su prijavila neka od tih bespovratnih sredstava u svojim odgovorima na upitnik, dok su druga otkrivena na licu mjesta tijekom provjere. Kineska vlada u svojem odgovoru na upitnik nije izvijestila o njima.

(a)    Pravna osnova

(596)

Ta su bespovratna sredstva društvima dala nacionalna, pokrajinska, gradska, okružna ili oblasna državna tijela, a sva se čine specifična za društva u uzorku ili specifična u smislu lokacije ili vrste industrije. Razina pravnih pojedinosti za predmetni zakon prema kojem su te povlastice dodijeljene, ako je za njih uopće postojala pravna osnova, nije objavljena. No Komisiji je u nekim slučajevima dostavljen primjerak dokumenta koji je izdalo državno tijelo, koji je pratio odobravanje sredstava (pod nazivom „obavijest”).

(b)    Nalazi ispitnog postupka

(597)

S obzirom na velik broj bespovratnih sredstava sadržanih u pritužbi i/ili utvrđenih u knjigama društava u uzorku u ovom se dokumentu s informacijama predstavlja samo sažetak ključnih nalaza. Dokaze o postojanju brojnih bespovratnih sredstava i činjenicu da su ih odobrile različite razine kineske vlade prvotno su dostavila četiri društva u uzorku, a detaljni nalazi o tim bespovratnim sredstvima dostavljeni su zasebno svakom društvu u njemu namijenjenom dokumentu o objavi.

(598)

Primjeri takvih bespovratnih sredstva bila su sredstva za patente, sredstva i nagrade za znanost i tehnologiju, sredstva za razvoj poslovanja, sredstva za promicanje izvoza, bespovratna sredstva za osnovnu infrastrukturu, nagrade za industrijsku proizvodnju ili industrijsko ulaganje, nagrade za sigurnost proizvodnje, potpore koje su se osiguravale na razini okruga ili pokrajine, popusti na kamate u zajmovima za uvezenu opremu.

(c)    Zaključak

(599)

Ova bespovratna sredstva subvencija su u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer je izvršen prijenos sredstava kineske vlade proizvođačima predmetnih proizvoda u obliku bespovratnih sredstava te je time ostvarena korist.

(600)

Ta su bespovratna sredstva specifična i u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. osnovne uredbe jer se su ograničena na određena društva ili određene projekte u pojedinim regijama i/ili industriji guma. Osim toga, neka bespovratna sredstva bila su zavisna o realizaciji izvoza u smislu članka 4. stavka 4. točke (a). Ta bespovratna sredstva ne ispunjavaju zahtjeve nespecifičnosti iz članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe jer uvjeti prihvatljivosti i stvarni kriteriji odabira za poduzeća koja su prihvatljiva nisu transparentni ni objektivni i ne primjenjuju se automatski.

(601)

U svim su slučajevima društva dostavila informacije o iznosu bespovratnih sredstava i od koga su ta sredstva primila. Predmetna društva u svojim su poslovnim knjigama tu dobit uglavnom knjižila pod naslovom „dobit od subvencija”, a za svoje su poslovne knjige provela neovisnu reviziju. To se smatralo pozitivnim dokazom o subvenciji kojom je ostvarena korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(602)

Stoga je Komisija odlučila da nalazi provjereni tijekom provjera na licu mjesta čine razuman pokazatelj razine subvencioniranja u tom pogledu. Budući da ta bespovratna sredstva imaju zajedničke značajke, dodjeljuje ih javno tijelo i nisu dio posebnog programa subvencija, već se radi o pojedinačnim bespovratnim sredstvima za tu poticanu industriju, Komisija ih može ocijeniti zajedno.

(603)

Grupa Hankook dostavila je primjedbu da Komisija nije mogla uvesti kompenzacijske mjere protiv bespovratnih sredstva koje je primilo društvo kći na kraju proizvodnog lanca Shanghai Hankook Tire Sales Co. Ltd. („SHT”) jer se ono ne bavi izvozom predmetnih proizvoda. No Komisija je primijetila da aktivnosti SHT-a uključuju, među ostalim, pregovore o nabavi sirovina i da SHT ima ključnu ulogu u sustavu zajedničkog računa u kojem korist ostvaruju proizvođači izvoznici unutar Grupe. Stoga postoji jasna povezanost s predmetnim proizvodom zbog čega se protiv bespovratnih sredstava koje je primio SHT mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(604)

Nakon konačne objave, grupa China National Tire tvrdila je da Komisija nije dostavila izvorne podatke o jednoj konkretnoj dodjeli bespovratnih sredstava u vezi s proizvođačem izvoznikom Yellow Sea. Predmetni podaci zapravo jesu uključeni u tu konkretnu objavu, ali su uključeni u radne listove za prava korištenja zemljištem, a ne u bespovratna sredstva jer su bespovratna sredstva dodijeljena za raspolaganje zemljišnom česticom. Bez obzira na to, iznos subvencije točno je dodan bespovratnim sredstvima toga društva. Grupa China National Tire tvrdila je i da je Komisija upotrijebila pogrešan promet pri izračunu bespovratnih sredstava. Međutim, Komisija tvrdi da je upotrijebljen točan promet jer su se ta bespovratna sredstva odnosila konkretno na društvo Qingdao Yellow Sea Rubber Co. Ltd. Te su tvrdnje zato odbačene.

(d)    Izračun iznosa subvencije

(605)

Korist je izračunana u skladu s metodom prethodno opisanom u uvodnoj izjavi 585.

(606)

Subvencija utvrđena u odnosu na tu vrstu subvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Ad hoc bespovratna sredstva

Društvo/grupa

Iznos subvencije

Grupa China National Tire

1,46 %

Grupa Giti

0,18 %

Grupa Hankook

0,01 %

Grupa Xingyuan

0,05 %

3.12.4   Ostala bespovratna sredstva

(607)

Proizvođači izvoznici u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu primili financijske doprinose u okviru preostalih programa bespovratnih sredstava prethodno navedenih u odjeljku 3.3. točki iii.

3.12.5   Ukupan iznos za sva bespovratna sredstva

(608)

Ukupne subvencije utvrđene u odnosu na sva bespovratna sredstva tijekom razdoblja istražnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznose:

Bespovratna sredstva

Društvo/grupa

Iznos subvencije

Grupa China National Tire

1,51 %

Grupa Giti

0,37 %

Grupa Hankook

0,06 %

Grupa Xingyuan

0,06 %

3.13   Zaključak o subvencioniranju

(609)

Komisija je izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama osnovne uredbe za društva u uzorku tako što je ispitala svaku subvenciju ili program subvencija te je zbrojila te iznose kako bi izračunala ukupan iznos subvencioniranja za svakog proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kako bi izračunala ukupni iznos subvencija u nastavku, Komisija je prvo izračunala postotak subvencioniranja, a to je iznos subvencije kao postotak ukupnog prometa društva. Taj je postotak zatim upotrijebljen za izračun subvencije dodijeljene izvozu predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Zatim je izračunan iznos subvencije po toni predmetnog proizvoda izvezenog u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka, a marže prikazane u nastavku izračunane su kao postotak CIF vrijednosti (troškovi, osiguranje, vozarina) istog izvoza po toni.

(610)

Nakon objave dokumenta s informacijama Grupa Giti nije se složila s ključem za raspodjelu koji je primijenjen za neka društva koja ne proizvode ili ne prodaju predmetni proizvod. Komisija se djelomično složila s iznesenim argumentima i u skladu s time izmijenila izračun iznosa subvencije za grupu.

(611)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. osnovne uredbe ukupan iznos subvencije za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, izračunana je na temelju ukupnog ponderiranog prosječnog iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje su utvrđene za proizvođače izvoznike koji surađuju u uzorku, osim zanemarivih iznosa i iznosa subvencija utvrđenih za predmete koji podliježu odredbama članka 28. stavka 1. osnovne uredbe. Međutim, Komisija nije zanemarila nalaze o davanju povlaštenih zajmova iako se za utvrđivanje tih iznosa morala dijelom osloniti na raspoložive podatke. Naime, Komisija smatra da podaci raspoloživi i upotrijebljeni u tim predmetima nisu znatno utjecali na informacije koje su bile potrebne za pravedno utvrđivanje iznosa subvencioniranja u okviru davanja povlaštenih zajmova kako upotreba tog pristupa ne bi naštetila proizvođačima koji nisu bili pozvani na suradnju u ispitnom postupku (95).

(612)

S obzirom na visoku stopu suradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je odredila da će iznos za „sva ostala društva” biti jednak najvišem iznosu utvrđenom za društva u uzorku. Iznos za „sva ostala društva” primijenit će se na ona društva koja nisu surađivala u ispitnom postupku.

Naziv društva

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

Grupa China National Tire

32,85 %

Grupa Giti

7,74 %

Grupa Hankook

2,06 %

Grupa Xingyuan

51,08 %

Ostala društva koja surađuju

18,01 %

Sva ostala društva

51,08 %

4.   ŠTETA

4.1   Definicija industrije Unije

(613)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je više od 380 proizvođača u Uniji. Ti proizvođači čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(614)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 21,7 milijuna guma. Komisija je ukupnu proizvodnju u Uniji utvrdila na temelju podataka dobivenih tijekom ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., deset proizvođača iz Unije u konačnom uzorku čini više od 36 % proizvodnje i prodaje u Uniji, kako su prijavili proizvođači istovjetnog proizvoda iz Unije koji surađuju. Stoga su mikroekonomski pokazatelji ispitani na temelju podataka dobivenih iz odgovora tih deset proizvođača iz Unije.

(615)

Proizvodnja u Uniji podijeljena je između velikih grupa društava i više od 380 MSP-ova u cijeloj Uniji. Velika društva čine oko 90 % ukupne proizvodnje u Uniji i oko 87 % prodaje proizvođača iz Unije u Uniji. Mala i srednja poduzeća uključena su u proizvodnju protektiranih guma i čine preostalih 10 % proizvodnje Unije i oko 13 % prodaje proizvođača iz Unije u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka (vidjeti tablicu 5. – Udio prodaje malih i srednjih poduzeća u ukupnoj prodaji u Uniji).

(616)

Utvrđeno je da proizvođači u uzorku predmetni proizvod uvoze iz NRK-a i preprodaju na tržište Unije. Međutim, u usporedbi s njihovom ukupnom prodajom uvoz je i dalje neznatan te se oni i dalje smatraju proizvođačima iz Unije.

(617)

Kako se navodi u uvodnim izjavama od 613. do 615., istovjetni proizvod proizvodi više od 380 proizvođača u Uniji, koji proizvode nove i protektirane gume. Svi zajedno definirani su kao industrija Unije.

(618)

CRIA i CCCMC tvrdili su da proizvođači protektiranih guma, bez obzira na to posluju li u okviru ugovora o preradi, ne mogu biti dijelom industrije Unije. Tvrdili su da protektiranje pripada u tržište usluga nakon prodaje koje se ne može štititi antisubvencijskim mjerama jer proizvođači protektiranih guma preuzimaju postojeće djelomično istrošene gume i prerađuju ih za ponovnu upotrebu. Osim toga, proizvođači protektiranih guma koji posluju u okviru ugovora o preradi ne mogu biti vlasnici plašteva guma. Klijent zadržava pravo vlasništva nad plaštem za vrijeme prerade plašta i nanošenja novog gaznog sloja na istrošenu gumu do njezina povratka vlasniku.

(619)

Nakon konačne objave CRIA i CCCMC ponovili su svoje tvrdnje da je protektiranje guma usluga i da se koncept proizvođača i pružatelja usluga međusobno isključuju.

(620)

Komisija je navela da se protektiranjem plaštevima koji potječu iz istrošenih guma osigurava drugi životni vijek (ili više jer se isti plašt može protektirati više puta). Istrošena guma više se ne može sigurno upotrebljavati na javnim cestama i ne može se vratiti u promet. Bez protektiranja istrošene gume završavaju na smetlištu, iako se dio istrošene gume može podvrgnuti pirolizi kako bi se dobilo gorivo. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 81., protektiranje je postupak recikliranja u kojem se istrošene gume obnavljaju zamjenom gaznog sloja na starom plaštu. Stoga protektiranje nije samo usluga, nego i proizvodni postupak. Bez obzira na strukturu vlasništva, proizvođači protektiranih guma su proizvođači iz Unije čiji proizvodni proces započinje od plašta i koji proizvode gume.

(621)

Osim toga, životni ciklus istrošenih guma završava na jedan od dva sljedeća načina: mogu se odložiti kao otpad ili se njihov plašt može obnoviti. Ako se smatraju otpadom, njihov vlasnik će možda morati platiti naknadu za zbrinjavanje istrošenih guma. U drugom slučaju istrošena guma postaje izvor prihoda. Proizvođači protektiranih guma mogu od garaže kupiti istrošene gume ili na temelju ugovora o preradi obnoviti istrošene gume. Svi provjereni proizvođači protektiranih guma imaju dva izvora sirovina (plaštevi sa zaliha ili iz postupka prerade). Nabavna cijena istrošene gume iznosila je u prosjeku oko 10 % ukupnog troška proizvodnje protektirane gume. Komisija je smatrala da nema bitne razlike u troškovima proizvodnje ili dodanoj vrijednosti između dva načina proizvodnje protektiranih guma te ih je smatrala dvama različitim poslovnim modelima protektiranja. Stoga je Komisija zaključila da su proizvođači protektiranih guma dio industrije Unije s obzirom na to da oni proizvode predmetni proizvod.

(622)

Zbog toga su podaci koje su dostavili proizvođači protektiranih guma i koje je Komisija provjerila (uključujući stvarne troškove i prodajne cijene) upotrijebljeni za utvrđivanje pokazatelja štete i izračun marže štete.

4.2   Potrošnja u Uniji

(623)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 50., Komisija je obavila provjeru posjetom prostorima dvaju nepovezanih uvoznika. Utvrđeno je da je uvoz predmetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja bio prijavljen i pod oznakama KN 4011 90 00 i 4011 99 00. Taj uvoz odnosi se na gume iz 3. razine. Međutim, nije bilo moguće utvrditi je li postojao sustavni problem s deklaracijom predmetnog proizvoda ili je taj problem bio ograničen na tog konkretnog uvoznika.

(624)

Osim toga, ukupan obujam koji su kineski proizvođači izvoznici koji surađuju prijavili u razdoblju ispitnog postupka premašivao je ukupan uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine za koji su podaci dobiveni iz Eurostatove baze podataka Comext. Međutim, s obzirom na to da ti proizvođači izvoznici nisu dostavili podatke za prethodne godine, Komisija je odlučila primijeniti konzervativni pristup i ne revidirati obujme uvoza iz NRK-a.

(625)

Naknadno je utvrđeno da je pri privremenom utvrđivanju potrošnje u Uniji bila izostavljena prodaja dobavljača gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola. Stoga je Komisija revidirala potrošnju u Uniji za razmatrano razdoblje.

(626)

Zato se revidirana potrošnja u Uniji (96) razvijala kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u komadima)  (97)

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

20 499 603

20 962 782

21 600 223

21 748 781

Indeks 2014. = 100

100

102,3

105,4

106,1

Izvor: ETRMA i dobavljači gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola.

(627)

U skladu s time potrošnja u Uniji povećala se tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 6,1 %: s približno 20,5 milijuna guma 2014. na približno 21,7 milijuna guma u razdoblju ispitnog postupka.

4.3   Osnovni podaci o tržištu Unije

4.3.1   Opći opis

(628)

Tržište guma za kamione i autobuse u Uniji vrlo je konkurentno i u njemu postoje brojni proizvođači i marke.

(629)

Tržište Unije podijeljeno je između prodaje originalne opreme proizvođačima kamiona ili autobusa i tržišta zamjenskih dijelova. Tržišnu potražnju za gumama za kamione i autobuse u sektoru originalne opreme potiče proizvodnja kamiona i autobusa, dok na sektor postprodaje utječu brojni čimbenici, uključujući gospodarsku djelatnost, prodaju, veličinu, sastav i upotrebu kamiona ili autobusa te aktivne flote. Kineska uvozna prodaja uglavnom je koncentrirana na tržištu zamjenskih dijelova.

(630)

Približno 17 % ukupne potrošnje u Uniji čini originalna oprema prodana proizvođačima kamiona i autobusa. Preostalu prodaju guma za kamione i autobuse u Uniji čine zamjenske gume prodane izravno ili neizravno vlasnicima kamiona ili autobusa. Zamjenske gume obuhvaćaju širok raspon guma i prodaju se putem šireg niza kanala s različitim strategijama stavljanja proizvoda na tržište. Zamjenske gume mogu se prodavati izravno krajnjim korisnicima ili putem povezanih ili nepovezanih distributera koji će ih potom ponovno prodati krajnjim korisnicima.

(631)

Glavne prodajne kanale čini prodaja distributerima koji ih preprodaju vlasnicima flota ili izravna prodaja vlasnicima flota, ponekad uz usluge (nadzor, održavanje, servis).

(632)

Marka isto tako utječe na cijenu koju su kupci spremni platiti za gume za kamione i autobuse. Marke su često povezane s percepcijom o kvaliteti i usluzi, a još i više kad je riječ o gumama visoke kvalitete.

4.3.2   Međusobna povezanost novih i protektiranih guma

(633)

Komisija je utvrdila da su glavni proizvođači iz Unije većinom poslovali u 1. i 2. razini, u kojima su se gume oblikovale (i još se oblikuju) tako da imaju dug životni ciklus i da se mogu protektirati. Time su opravdane znatno više cijene (i profitne marže) za očekivanu veću učinkovitost guma iz 1. i 2. razine.

(634)

U okviru ispitnog postupka de facto se pokazalo da veći proizvođači iz Unije aktivno oglašavaju činjenicu da se njihove gume mogu protektirati kako bi stvorili vjernost marki i razlikovali se od uvezenih guma iz 3. razine koje imaju niže cijene. Stoga se u okviru ispitnog postupka pokazalo da velik dio vrijednosti pripisane gumama iz 1. i 2. razine de facto potječe od prisutnosti industrije protektiranja u 3. razini.

(635)

Međutim, zbog visokog stupnja međusobne zamjenjivosti protektiranih i novih guma 3. razina jest i najosjetljivija na jeftini kineski uvoz predmetnog proizvoda. To posebno vrijedi kada se uzme u obzir činjenica da su korisnici svjesni da se, kad je riječ o učinkovitosti, protektirane i nove gume niske kvalitete znatno ne razlikuju. Upravo zbog te međusobne zamjenjivosti cijena je odlučujući čimbenik u odluci kupca hoće li kupiti protektirane gume ili nove gume iz 3. razine.

(636)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o preliminarnoj ocjeni i dostave informacije kojima se potkrepljuje ili osporava ta analiza kako bi se u završnoj fazi ispitnog postupka stvorila što cjelovitija slika.

(637)

Niz zainteresiranih strana osporava međusobnu povezanost novih i protektiranih guma te međusobnu povezanost razina. Komisija je sve informacije o tom pitanju prikupila u bilješci za spis o međusobnoj povezanosti (98).

(638)

S obzirom na uvodnu izjavu 634., CRIA i CCCMC tvrdili su da nema pripisivanja vrijednosti gumama iz 1. i 2. razine koje proizlazi iz postojanja industrije protektiranja.

(639)

Informacije o važnosti djelatnosti protektiranja poprilično su proširene i javno dostupne. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90., proizvođači novih guma proizvode i protektirane gume. Određeni kineski proizvođači izvoznici imaju vlastite marke za protektirane gume, kao što su Hankook Alphatread ili Giti Genesis. Kako je objašnjeno u bilješci za spis o međusobnoj povezanosti, Komisija je utvrdila da se glavni proizvođači guma, uključujući kineske proizvođače izvoznike, bave djelatnošću protektiranja. Grupa Hankook oslanja se na proizvođače protektiranih guma u Uniji kao što su Vacu-Lug u Ujedinjenoj Kraljevini ili B.R.P. Pneumatici u Italiji za svoju djelatnost obnove guma. Giti Genesis, prethodno poznat pod nazivom GT Ree Tread, oslanja se na Vacu-Lug u Ujedinjenoj Kraljevini.

(640)

Osim toga, društvo Pirelli Italy izjavilo je 2009., s obzirom na ugovor potpisan s društvom Marangoni (pružatelj rješenja za protektiranje iz Unije), da se tim projektom, koji je dio strategije za jačanje i povećanje ponude usluga društva Pirelli Truck, nastoji dodati vrijednost osobito novim proizvodima iz serije 88 i serije 01 koje su 2009. stavljene na europsko tržište i koje, među ostalim kvalitetama, karakterizira njihova visoka pogodnost za protektiranje (99). I ostali proizvođači oglašavaju da se njihove gume mogu protektirati, npr. uvoznik marke Athos, koji navodi da se gume Athos mogu ponovno ožlijebiti i da su pogodne za hladno i toplo protektiranje kao i marka Aeolus (100) (obje su prijavljene kao 3. razina). To pokazuje da je mogućnost protektiranja važan čimbenik vrijednosti i u Europskoj uniji i u predmetnoj zemlji. Zaista, u ispitnom postupku Komisije pokazalo se da se proizvođači „više razine” snažno oslanjaju na postojanje i dostupnost industrije protektiranja ne samo kako bi stvorili percepciju o visokoj kvaliteti na tržištu, nego i u svojim strategijama za kupce i kontinuitet poslovanja. Kako je razvidno iz bilješke za dokumentaciju o međusobnoj povezanosti, proizvodna industrija u Uniji i predmetnoj zemlji mogućnost protektiranja ne smatra samo prednošću u oglašavanju, već pravim čimbenikom rasta vrijednosti za više razine. Prema tome, vrijednost i prodajna cijena viših razina neodvojivo su povezane sa zdravom industrijom protektiranja „niže u poslovnom lancu”. Zbog tih je razloga Komisija u uvodnoj izjavi 634. navela da „veliki dio vrijednosti pripisane gumama iz 1. i 2. razine de facto potječe od prisutnosti industrije protektiranja u 3. razini”.

(641)

Na toj je osnovi Komisija potvrdila svoje početne nalaze o međusobnoj povezanosti novih i protektiranih guma te međusobnoj povezanosti razina.

(642)

S obzirom na uvodnu izjavu 635., CRIA i CCCMC smatrali su da Komisija nije otkrila izvor za visoku međusobnu zamjenjivost protektiranih guma na temelju čega je pak cijena utvrđena kao odlučujući čimbenik u odluci kupca hoće li kupiti protektirane gume ili nove gume iz 3. razine.

(643)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju. U skladu s time, u svojoj bilješci za dokumentaciju o međusobnoj povezanosti navela je primjere guma iz različitih razina koje imaju zajedničke prodajne kanale.

4.4   Uvoz iz predmetne zemlje

4.4.1   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(644)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(645)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje i tržišni udio, na temelju revidiranog izračuna potrošnje u Uniji u skladu s uvodnom izjavom 626., razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u komadima) i tržišni udio

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam uvoza iz NRK-a (u komadima)

3 471 997

3 840 290

4 420 368

4 596 098

Indeks 2014. = 100

100

110,6

127,3

132,4

Tržišni udio

16,9 %

18,3 %

20,5 %

21,1 %

Indeks 2014. = 100

100

108,2

120,8

124,8

Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

(646)

Na temelju podataka Eurostata obujam uvoza iz NRK-a povećao se za 32 % tijekom razmatranog razdoblja, sa 3,5 milijuna guma 2014. na oko 4,6 milijuna guma u razdoblju ispitnog postupka. To je dovelo do povećanja tržišnog udjela kineskog uvoza, na rastućem tržištu, sa 16,9 % na 21,1 %.

(647)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli tvrdili su da je Komisija u svojoj analizi trebala u obzir uzeti povećanje potrošnje u Uniji i dati zasebnu analizu za svaku od te tri razine. Stranke su tvrdile da se s obzirom na 1. razinu i 2. razinu kineski uvoz smanjio za 2,7 % odnosno 2 %, dok se uvoz za 3. razinu povećao za 3,9 % od 2015. i 2016. Zaključno, tvrdile su da bilo koji navodni rast uvoza (u apsolutnom ili relativnom smislu) tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bio znatan i da njime industriji Unije nije prouzročena šteta.

(648)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 697., gospodarsko stanje industrije Unije analizirano je na objedinjenoj osnovi, što obuhvaća i analizu uvoza. S obzirom na segmentaciju tržišta Unije, dodatna analiza po razinama provedena je samo na određenim ključnim mikroekonomskim pokazateljima. Povećao se obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. Na temelju statističkih podataka o uvozu iz Eurostatove baze podataka Comext (koji bi mogli biti prenisko procijenjeni, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 623. i 624.), takvo povećanje obujma uvoza iz NRK-a bilo je znatno, i u apsolutnom i u relativnom smislu.

4.4.2   Cijene uvoza iz predmetne zemlje

(649)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju kineskih proizvođača izvoznika u uzorku.

(650)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/komad)

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

NRK

144,4

144,3

127,7

128,8

Indeks 2014. = 100

100

99,9

88,4

89,1

Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

(651)

Tijekom razmatranog razdoblja kineske uvozne cijene u Uniji smanjile su se za 11 %.

(652)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli tvrdili su da se u analizi Komisije uopće ne upućuje na podjelu tržišta na razine i navode se samo brojčani podaci Eurostata bez upućivanja na podatke o uvozu koji su prikupljeni od proizvođača izvoznika u uzorku.

(653)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 697., gospodarsko stanje industrije Unije analizirano je na objedinjenoj osnovi, a za određene ključne mikroekonomske pokazatelje i po razinama zbog podjele tržišta Unije. Međutim, u izračunima sniženja cijena cijene proizvođača izvoznika u uzorku zaista su uspoređene s cijenama proizvođača iz Unije, pri čemu je uzeta u obzir konkretna razina u koju su uvršteni.

(654)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli nadalje su tvrdili da su na uvozne cijene znatno utjecale promjene deviznog tečaja. Komisija nije vidjela zašto bi devizni tečaj bio važan jer su sve cijene koje su korištene za potrebe usporedbe pri izračunavanju marže štete izražene u eurima. Stoga promjene u tečaju USD i EUR nisu imale ulogu u utvrđivanju sniženja cijena ili razine mjera. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(655)

Neke zainteresirane strane (društvo Pirelli, Grupa Giti) tvrdile su da su se, prema podacima Eurostata, kineske uvozne cijene (koje se uglavnom odnose na gume iz 3. razine) smanjile tijekom posljednje tri godine samo zbog smanjenja cijena sirovina (za 15,6 EUR po komadu). Te strane navele su da su se cijene sirovina (prirodni kaučuk i nafta) znatno smanjile, što je imalo stalan učinak na uvozne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(656)

Kretanje prosječne cijene uvoza u Uniju iz predmetne zemlje i kretanje cijena glavnih sirovina razvijalo se kako slijedi:

Tablica 4.

Kretanje uvoznih cijena i cijena glavnih sirovina

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Uvozne cijene iz NRK-a (EUR/komad)

144,4

144,3

127,7

128,8

Indeks 2014. = 100

100

100

88

89

Prirodni kaučuk:

SGX RSS3 USD/tona

1 957

1 560

1 641

2 050

Indeks 2014. = 100

100

80

84

105

SGX TSR20 USD/tona

1 710

1 370

1 378

1 660

Indeks 2014. = 100

100

80

81

97

Butadien u američkim centima po funti (lb)

59,0

34,0

37,2

62,5

Indeks 2014. = 100

100

58

63

106

Pokazatelj za naftu Brent u USD po barelu

99,7

53,4

43,6

49,6

Indeks 2014. = 100

100

54

44

50

Izvor: Eurostatova baza podataka Comext i pritužba

(657)

Tijekom razmatranog razdoblja kretanje cijena sirovina nije se odražavalo u kineskim uvoznim cijenama. Dok su kineske uvozne cijene ostale stabilne u razdoblju od 2014. do 2015., cijene glavnih sirovina znatno su se smanjile (20 % za prirodni kaučuk i za približno 45 % za butadien i pokazatelje za naftu Brent). Dok su se kineske uvozne cijene smanjile za 12 % u razdoblju od 2015. do 2016., cijene sirovina ostale su relativno stabilne. Naposljetku, u razdoblju 2016. i razdoblju ispitnog postupka tijekom kojih se većina cijena sirovina znatno povećala od drugog tromjesečja 2016. do prvog tromjesečja 2017. kineske su uvozne cijene ostale stabilne. Komisija je zaključila da kineske uvozne cijene nisu bile povezane s kretanjem cijena sirovina. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.4.3   Sniženje cijena

(658)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(1)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti i segmentu proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(2)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po vrsti i segmentu proizvoda iz uvoza od kineskih proizvođača izvoznika u uzorku prema prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uz odgovarajuće prilagodbe za carinske pristojbe i troškove nastale nakon uvoza.

(659)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 18 % do 24 % za uvoz predmetnog proizvoda iz predmetne zemlje na tržište Unije. Osim toga, utvrđeno je da je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u te tri razine znatna: između 18 % i 20 % za razinu 1. i između 22 % i 24 % za razine 2. i 3. Znatna razina sniženja dokaz je izraženog učinka subvencioniranog uvoza u ovom predmetu.

(660)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi izračune sniženja cijena trebalo utvrditi analogno metodi korištenoj za izračun dampinške marže na temelju usporedbe ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda i razini proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima i ponderiranog prosjeka cijena svih usporedivih izvoznih transakcija. Nakon konačne objave nekoliko je stranaka ponovilo slične tvrdnje. Nadalje, CRIA i CCCMC tvrdili su da bi Komisija trebala kineske cijene prilagoditi prema gore ili cijene u Uniji za protektirane gume prema dolje kako bi osigurala da se u uspoređenim cijenama odražava slična kilometraža i za usluge nakon prodaje i za jamstvene usluge koje pružaju proizvođači iz Unije koji prodaju protektirane gume, osobito za 3. razinu, s obzirom na to da kineski proizvođači nisu pružali takve usluge. Nakon konačne objave stranke su ponovile slične tvrdnje.

(661)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 658. i 659., metodom usporedbe snižavanja cijena razmatrala se prosječna prodajna cijena po vrsti proizvoda (PCN-u) i po segmentu. Snižavanje cijena izračunano je na temelju usporedivih transakcija s obzirom na vrstu proizvoda ili za svaku vrstu proizvoda pojedinačno. Budući da se smatra da su gume unutar svake razine slične u smislu kilometraže, prilagođavanje nije potrebno. Isto vrijedi i za jamstvene usluge, uz iznimku 3. razine, u kojoj, za razliku od kineskih proizvođača, proizvođači iz Unije možda zaista pružaju usluge nakon prodaje i jamstvene usluge. Stoga je Komisija cijene proizvođača iz Unije u uzorku prilagodila, prema potrebi, tako da je uzela u obzir usluge nakon prodaje i jamstvene usluge za 3. razinu. Sniženje cijena i marže sniženja prodajnih cijena utvrđene su bez ponderiranja u smislu uvodne izjave 692. u nastavku.

(662)

S obzirom na tvrdnju o analogiji između izračuna dampinga i štete Komisija je napomenula da je za izračune dampinga zaista potrebno uzeti u obzir „sve usporedive izvozne transakcije” pri izračunu dampinških marži za istovjetan proizvod u cjelini (101). Za razliku od toga, „nadležno istražno tijelo nije obvezno […] utvrditi postojanje sniženja cijena za svaku vrstu proizvoda koje se istražuje ili s obzirom na cijeli raspon roba koje sačinjavaju domaći istovjetan proizvod. Međutim, nadležno istražno tijelo ima obvezu objektivno ispitati učinak dampinškog uvoza na domaće cijene” (102). U ovom je predmetu Komisija bila zadovoljna vrlo visokom razinom podudaranja vrsta proizvoda koje su na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici (ukupna stopa podudaranja bila je u rasponu od 80 % do 90 %). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(663)

CRIA i CCCMC tvrdili su da bi Komisija trebala objaviti dodatne informacije o fizičkim svojstvima vrsta guma koje su korištene za potrebe usporedbe jer je vrlo vjerojatno da među njima postoje razlike koje se ne odražavaju u PCN-ima, a na temelju kojih bi bila potrebna prilagodba. Tvrdili su da jednostavno ne mogu utvrditi te razlike jer nemaju informacija o proizvodima koje su proizvođači iz Unije u uzorku prodavali. Te su stranke nadalje tvrdile da se taj pristup podupire u izvješću Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EZ – Elementi za pričvršćivanje (103).

(664)

Komisija nije prihvatila taj argument. Istaknula je da je u navedenom izvješću Žalbenog tijela riječ o nepružanju potrebnih informacija o svojstvima određenog proizvoda koji je korišten za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. To je dovelo do situacije u kojoj proizvođači nisu bili u stanju odlučiti o potrebi da zatraže prilagodbe razine trgovine radi osiguravanja poštene usporedbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne antidampinške uredbe u kontekstu izračuna dampinga. Međutim, u izvješću Odbora u istom predmetu navedeno je da „iako je jasno da se općim zahtjevima o objektivnom ispitivanju i pozitivnim dokazima iz članka 3. stavka 2. osnovne uredbe ograničava sloboda u odlučivanju nadležnog istražnog tijela pri provođenju analize sniženja cijena, to ne znači da su primjenjivi zahtjevi iz članka 2. stavka 10. osnovne uredbe u pogledu odgovarajućih prilagodbi za razlike koje utječu na usporedivost cijena” (104). Stoga nije moguće pozvati se na tu sudsku praksu u ovom slučaju u kojem CRIA i CCCMC iznose spekulacije o neobjavljivanju informacija o „svim ostalim relevantnim svojstvima” i razlikama koje se ne odražavaju u PCN-ima za potrebe izračuna smanjenja cijene i štete. Nadalje, Komisija je izračunala smanjenje cijena svojom uobičajenom metodom kojom se osigurava poštena usporedba u kojoj se u PCN-ima dovoljno odražavaju fizičke i sve ostale razlike između vrsta proizvoda koje prodaju proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici. Osim toga, ako su proizvođači izvoznici smatrali da njihovi proizvodi imaju posebna obilježja različita od obilježja proizvoda iz Unije, i koja prema njihovom mišljenju nisu obuhvaćena PCN-om, te su prigovore trebali pravodobno podnijeti, što nisu učinili. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(665)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da Komisija nije utvrdila sniženje cijena za cijelo razmatrano razdoblje. Detaljan izračun sniženja cijena izrađen je samo za razdoblje ispitnog postupka. Iako se prosječne kineske uvozne cijene u prethodnim razdobljima mogu uspoređivati s prodajnim cijenama industrije Unije, takva je usporedba u biti besmislena i netočna jer i. za kineske uvozne cijene nisu dostupni zasebni podaci po razini i ii. u tim prosječnim cijenama ne uzima se u obzir mogućnost da se ponuda proizvoda mogla promijeniti tijekom tog razdoblja.

(666)

U izvješću Žalbenog tijela WTO-a u predmetu Kina – Bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi (EU) (105) tražilo se da nadležno istražno tijelo procijeni je li dampinškim uvozom došlo do znatnog sniženja cijena u odnosu na udio domaće proizvodnje za koju nije utvrđeno sniženje cijena. Stranke su smatrale da Komisija nije provela takvu procjenu.

(667)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 658., Komisija je u skladu s primjenjivom sudskom praksom uobičajene izračune provela na temelju provjerenih podataka za razdoblje ispitnog postupka, po PCN-u i razinama. Svi relevantni izračuni dostavljeni su zainteresiranim stranama čime su se poštovala njihova postupovna prava. Ukupna razina sniženja cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka bila je oko 21 %, što Komisija smatra znatnim. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(668)

Međutim, CRIA i CCCMC smatrali su da je vjerojatno da je Komisija utvrdila sniženje cijena samo za mali podskup prodaje proizvođača iz Unije u uzorku. Prema njihovu stajalištu, Komisija mora procijeniti pritisak na cijene, ako postoji, koji je kineski uvoz mogao izvršiti na preostalu prodaju industrije Unije u pogledu koje nije utvrđeno sniženje cijena.

(669)

Ova je tvrdnja odbačena jer je obujam prodaje proizvođača iz Unije u uzorku koji je odgovarao uvozu kineskih proizvođača izvoznika znatan (između 80 % i 90 %). Osim toga, utvrđeno je da je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u te tri razine bila je znatna: između 18 % i 24 %.

(670)

Grupa China National Tire i društvo Heuver zatražili su da se cijene CIF Grupe Aeolus revidiraju kako bi se u njima odražavali troškovi društva Heuver nastali nakon uvoza. Društvo Pirelli tvrdilo je da Komisija mora uzeti u obzir njegove dodatne troškove pri usporedbi guma Pirelli i ostalih guma koje proizvodi i prodaje industrija Unije te guma (neovisnih) trgovaca na malo.

(671)

Komisija je utvrdila da društvo Heuver nije povezano s Grupom China National Tire. Stoga nije bilo potrebe ni za kakvom prilagodbom. Kad je riječ o društvu Pirelli, ponderirana prosječna cijena CIF utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne antidampinške uredbe kako je opisano u uvodnoj izjavi 118. privremene antidampinške uredbe. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 673. do 678. u nastavku, Komisija je smatrala da je primjereno primijeniti članak 2. stavak 9. osnovne antidampinške uredbe analogijom s izračunima sniženja cijena i prodajnih cijena u antidampinškim predmetima s obzirom na Deklaraciju o rješavanju sporova u skladu sa Sporazumom o provedbi članka VI. općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. ili dijelom V. Sporazuma o SCM-u, što upućuje na dosljedan tretman antidampinških i antisubvencijskih predmeta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(672)

Nekoliko je stranaka tvrdilo da se Komisija pri analizi sniženja cijena i utvrđivanju razine štete ne može oslanjati na izračunanu izvoznu cijenu te da je korištena metoda suprotna članku 8. stavku 1. točki (a) i članku 8. stavku 2. osnovne uredbe. Grupa Hankook tvrdila je da bi prema njoj trebalo postupati kao prema jedinstvenom gospodarskom subjektu u vezi s izračunom marže štete.

(673)

Prvo, članak 8. stavak 1. osnovne uredbe odnosi se na učinak subvencioniranog uvoza koji može prouzročiti štetu proizvođačima iz Unije, a ne na preprodajnu cijenu društva (povezanog uvoznika) unutar Unije prema drugom kupcu.

(674)

Drugo, osnovnom uredbom ne predviđa se posebna metoda izračuna sniženja cijena. Stoga Komisija u procjeni tog čimbenika štete ima široke diskrecijske ovlasti. Diskrecijske ovlasti ograničene su zahtjevima da se zaključci temelje na pozitivnim dokazima i objektivnom ispitivanju, kao što je propisano člankom 8. stavkom 1. osnovne uredbe.

(675)

Kada je riječ o elementima koji se uzimaju u obzir pri izračunu sniženja cijena (posebno izvozne cijene), Komisija mora utvrditi prvu točku na kojoj dolazi (ili može doći) do natjecanja s proizvođačima Unije na tržištu Unije. Ta je točka zapravo kupovna cijena prvog nepovezanog uvoznika jer to društvo u načelu ima mogućnost odabira dobavljača između industrije Unije ili izvan Europe. Nasuprot toga, preprodajna cijena nepovezanih uvoznika ne odražava točku na kojoj započinje pravo natjecanje. Riječ je samo o točki na kojoj uspostavljena prodajna struktura izvoznika pokušava pronaći kupce, ali se ona nalazi iza točke na kojoj je odluka o uvozu već donesena. Doista, nakon što izvoznik uspostavi svoj sustav povezanih društava u Uniji, on je već odlučio da će izvor njihove robe biti izvan Europe. Stoga bi točka za usporedbu trebao biti trenutak kad roba prijeđe granicu Unije, a ne kasnije faze distribucijskog lanca, npr. pri prodaji krajnjem korisniku robe.

(676)

Tim se pristupom osigurava i usklađenost u slučajevima kada proizvođač izvoznik robu izravno prodaje nepovezanom kupcu (uvozniku ili krajnjem korisniku) jer se na temelju tog scenarija preprodajne cijene po definiciji ne bi upotrebljavale. Drukčiji pristup doveo bi do diskriminacije među proizvođačima izvoznicima isključivo na temelju prodajnih kanala koje upotrebljavaju. Osim toga, tim se pristupom osiguravaju i dosljedni rezultati u slučajevima paralelnih antidampinških i antisubvencijskih ispitnih postupaka.

(677)

U tom se slučaju ne može uzeti u obzir nominalna uvozna cijena jer su proizvođač izvoznik i uvoznik povezani. Stoga se pouzdana uvozna cijena po tržišnim uvjetima mora izračunati na temelju preprodajne cijene povezanog uvoznika prvom neovisnom kupcu kao početne točke. Za provedbu tog izračuna primjenjuju se pravila o izračunu izvozne cijene iz članka 2. stavka 9. osnovne antidampinške uredbe, a ta se pravila analogijom primjenjuju i za utvrđivanje izvozne cijene za potrebe utvrđivanja dampinga. Analogijom, primjenom članka 2. stavka 9. osnovne antidampinške uredbe može se odrediti cijena koja je u potpunosti usporediva s cijenom CIF (na granici Unije) koja se upotrebljava pri ispitivanju prodaje nepovezanim kupcima.

(678)

Stoga je radi poštene usporedbe od preprodajne cijene koju povezani uvoznik daje nepovezanim kupcima potrebno odbiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit kako bi se dobila pouzdana cijena CIF.

(679)

Nekoliko stranaka zatražilo je od Komisije da objavi prirodu određenih troškova nastalih nakon uvoza i primijenjeni postotak, uz navođenje izvora. Osim toga, Grupa Xingyuan tvrdila je da bi se ti fiksni troškovi trebali raspodijeliti kao fiksni iznos po gumi umjesto kao postotak čime će se nepravedno kažnjavati izvoznici čije su cijene u donjem dijelu raspona.

(680)

Komisija je napomenula da je povećala vrijednost CIF za 3,2 % za troškove nastale nakon uvoza (od kojih troškovi prijevoza čine 60 %, troškovi rukovanja 32 %, a troškovi carine 8 %). Postoci su izračunani na temelju provjerenih troškova po komadu nastalih nakon uvoza i nakon toga su izraženi kao postoci cijene CIF provjerenih nepovezanih uvoznika.

(681)

CCCMC i CRIA tvrdili su da bi radi poštene usporedbe u ispitnom postupku u svrhu utvrđivanja sniženja cijena i sniženja prodajnih cijena trebalo uzeti u obzir razlike između novih i protektiranih guma.

(682)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 117., nove gume i protektirane gume imaju ista fizička svojstva i iste osnovne namjene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(683)

Grupa Hankook pronašla je neusklađenost između profitne marže za 1. razinu i ciljne profitne marže koja je upotrijebljena za utvrđivanje marže sniženja prodajnih cijena.

(684)

Komisija je revidirala marže sniženja prodajnih cijena i pronašla administrativnu pogrešku pri utvrđivanju marže sniženja prodajnih cijena za 1. razinu i 2. razinu. Stoga je Komisija ispravila izračun marže sniženja prodajnih cijena.

(685)

Na temelju zahtjeva društva Hankook Komisija je objavila dodatne informacije o stavkama općih i administrativnih te ostalih troškova koji su odbijeni od cijene prvom neovisnom kupcu kako bi se utvrdila cijena na razini franko tvornica. Komisija je potvrdila da su odbijeni sljedeći troškovi: troškovi prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i popratni troškovi, troškovi pakiranja, kreditni troškovi, popusti i provizije. Komisija od cijena proizvođača iz Unije nije odbila neizravne troškove prodaje, troškove istraživanja i razvoja, financiranja i marketinga te dobit.

4.5   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1   Opće napomene

(686)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(687)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 24. do 32., za utvrđivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije provedeno je uzorkovanje.

(688)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka sadržanih u pritužbi, statističkih podataka Eurostata, podnesaka ETRMA-e, kako je primjereno, kako bi osigurala da se podaci odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i podneska ETRMA-e. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(689)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina subvencijske marže.

(690)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični troškovi, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(691)

Dvije su napomene potrebne u pogledu metode za analizu pokazatelja štete provedene u preliminarnoj fazi.

(692)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., proizvođači iz Unije sastoje se od dviju kategorija društava u smislu veličine: velikih društava i MSP-ova (visok stupanj rascjepkanosti), koji čine 85 %, odnosno 15 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije u Uniji 2016. Međutim, zbog odabira uzorka proizvođača iz Unije podaci o prodaji MSP-ova u uzorku činili su malen dio ukupne prodaje proizvođača iz Unije u uzorku u Uniji. Komisija je stoga odlučila ponderirati rezultate proizvođača iz Unije u uzorku u skladu s tržišnim udjelom svake kategorije društava. Budući da MSP-ovi posluju samo u segmentu 3. razine, ta je prilagodba imala izravne posljedice na povećanje udjela prodaje guma iz 3. razine unutar skupa podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzroku.

(693)

Osim toga, ukupna prodaja proizvođača iz Unije u Uniji podijeljena je među tri razine u skladu sa sljedećim omjerom: 1. razina: 51 %, 2. razina: 23 % i 3. razina: 26 %. Međutim, podaci o prodaji u Uniji proizvođača iz Unije u uzorku, čak i nakon prilagodbe opisane u uvodnoj izjavi 692., nisu odražavali stvarni udio prodaje Unije po razini. Komisija je stoga odlučila ponderirati rezultate proizvođača iz Unije u uzorku u skladu s udjelom svake razine u ukupnoj prodaji proizvođača iz Unije u Uniji kako bi osigurala da su te tri razine zastupljene u skladu sa svojim udjelom u ukupnoj prodaji u Uniji u svim mikropokazateljima.

(694)

Nekoliko stranaka navelo je da je, ako Komisija slijedi podjelu na tri razine, i štetu potrebno utvrditi prema razinama. Konkretno, stanje industrije Unije i utjecaj uvoza potrebno je procijeniti za svaku razinu, na primjer utjecaj uvoza iz 2. razine (iz Kine i drugih zemalja) potrebno je procijeniti u odnosu na proizvođače iz Unije u 2. razini.

(695)

Komisija je smatrala da, unatoč podjeli tržišta Unije, gume, kako su definirane u uvodnoj izjavi 109., imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i da su međusobno zamjenjive. Stoga je šteta utvrđena za predmetni proizvod u skladu s Antisubvencijskim sporazumom WTO-a. Konkretno, Žalbeno tijelo smatra da „kad nadležna istražna tijela poduzimaju istragu jednog dijela domaće industrije, ona bi načelno na sličan način trebala ispitati sve ostale dijelove koji sačinjavaju tu industriju, kao i ispitati industriju u cjelini” (106). Stoga je analiza po segmentima moguća u skladu s pravom WTO-a, ali mora biti popraćena analizom industrije u cijelosti. Slično tomu, Opći sud prihvatio je da analiza štete može biti usmjerena na razinu koja je najviše pogođena subvencioniranim uvozom (107).

(696)

Komisija je stoga određene pokazatelje analizirala po razinama. Kako je prikazano u uvodnim izjavama od 823. do 834., tom se analizom potvrđuje da je ukupno industrija Unije pretrpjela štetu i da kretanja predmetnog proizvoda u cjelini općenito odgovaraju kretanjima zasebnih razina.

(697)

Gospodarsko stanje industrije Unije analizira se ukupno, a određeni mikroekonomski pokazatelji i po razinama zbog podjele tržišta Unije.

(698)

Nekoliko je stranaka zatražilo detaljnije informacije o metodi upotrijebljenoj za ponderiranje različitih vrsta društava (velika društva ili MSP-ovi) i po razinama, kako je opisano u uvodnim izjavama 692. i 693.

(699)

Postupak ponderiranja proveden je na temelju obujma prodaje jer je to relevantan parametar pri razmatranju prodajne cijene u Uniji za utvrđivanje troška proizvodnje ili profitabilnosti prodaje u Uniji nepovezanim kupcima.

(700)

Jedan od kriterija pri odabiru uzorka proizvođača iz Unije bila je reprezentativnost proizvođača iz Unije u smislu veličine, odnosno MSP-ova i većih društava (uvodna izjava 29.). U uzorak je odabrano pet MSP-ova. Jedan MSP odlučio je prestati surađivati u ispitnom postupku. Četiri su odgovorila na upitnik za odabir uzorka.

(701)

Osim toga, Komisija je uzela u obzir primjedbe zainteresiranih strana koje su tvrdile da se u uzorku proizvođača iz Unije mora odražavati podjela tržišta na tri razine (uvodna izjava 25.). Proizvođači iz Unije koji surađuju dostavili su dodatne informacije kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 26.

(702)

Komisija je u uzorak odabrala jedanaest proizvođača iz Unije. To je neuobičajeno velik broj proizvođača iz Unije koje je trebalo ispitati. Međutim, usprkos tom trudu bilo je potrebno ponderirati mikroekonomske pokazatelje štete kako bi se ispravno analizirala dobivena skupina proizvođača u pogledu rezultata MSP-ova i rezultata po razini.

(703)

Podjele prodaje po razinama za proizvođače iz Unije koji surađuju i proizvođače iz Unije u uzorku bile su slične: od 60 % do 70 % za 1. razinu, od 15 % do 25 % u 2. razini i od 10 % do 20 % u 3. razini. MSP-ovi su činili od 7 % do 10 % ukupne prodaje u Uniji, kako su prijavili proizvođači iz Unije koji surađuju. Osim toga, proizvođači iz Unije u uzorku proizvode nove i protektirane gume u 2. razini i 3. razini. Približno polovinu prodaje u uzorku u 3. razini čine protektirane gume.

(704)

Prvi je korak bio procijeniti podjelu prodaje između velikih društava i MSP-ova. Procjena o prodaji MSP-ova temeljila se na informacijama koje su dostavili ETRMA (za hladni postupak) i dobavljači gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola (108). Za potrebe ovog ispitnog postupka smatralo se da MSP-ovi prodaju gume proizvedene hladnim postupkom, a veliki proizvođači gume proizvedene toplim postupkom. To je konzervativan pristup u procjeni prodaje MSP-ova s obzirom na to da je Komisija provjerila jednog proizvođača koji je MSP i koji primjenjuje obje tehnike. Procjena prodaje velikih društava razlika je između ukupne prodaje proizvođača iz Unije u Uniji umanjena za procjenu prodaje MSP-ova. Komisija je utvrdila da je prodaja MSP-ova činila približno 15 % ukupne prodaje industrije Unije u Uniji 2016. (kako je prethodno navedeno, to je bila konzervativna procjena uzimajući u obzir to da neki MSP-ovi koriste i tople postupke protektiranja). Kao rezultat, utvrđena je stopa od oko 85 % za velika društva i oko 15 % za MSP-ove.

(705)

Drugi je korak bio usporediti stopu 85 %/15 % sa stopom u uzorku (u kojem je ponder velikih društava bio veći od 95 %). Nadalje, podaci o prodaji MSP-ova u uzorku činili su približno 4 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije koji su MSP-ovi u Uniji. Kako bi se u mikroekonomskim pokazateljima ispravno odražavala relativna važnost tih dviju kategorija proizvođača iz Unije, Komisija je pri agregiranju ponderirala pokazatelje pojedinačnih društava na temelju prethodno navedenih stopa od 85 %/15 %. Primjenom te metode došlo je do povećanja pondera prodaje 3. razine koji se upotrebljava za utvrđivanje mikroekonomskih pokazatelja.

(706)

Preliminarno su oba ponderiranja, ponderiranje kategorija društava i ponderiranje razina, provedeni na jednak način za cijelo razdoblje, na temelju podataka iz 2016. Komisija je, s obzirom na dostupne dokaze, taj pristup smatrala razumnim.

(707)

CRIA i CCCMC tvrdili su da Komisija tijekom razmatranog razdoblja ne bi trebala upotrebljavati fiksnu stopu (tj. stopu izračunanu za 2016.), već stopu za svako razdoblje razmatranog razdoblja. Nadalje, tvrdili su da su neki veliki proizvođači gaznog sloja proizvodili protektirane gume korištenjem hladnog postupka te da su dva proizvođača protektiranih guma bili dio veće grupe zbog čega se smatraju velikim društvom. Stoga su te stranke tvrdile da se upotrijebljena metoda ne može smatrati konzervativnom te da je obujam prodaje MSP-ova precijenjen. Bipaver je tvrdio da topli postupak ne koristi samo jedan proizvođač protektiranih guma u Uniji, već nekoliko njih (109).

(708)

Kao prvo, Komisija je preispitala te tvrdnje i dokaze koje su dostavile stranke. Utvrdila je da neki veliki dobavljači gaznog sloja zaista imaju povezana društva kćeri koja proizvode protektirane gume hladnim postupkom. Nadalje, dva proizvođača koja su u početku smatrana MSP-ovima, kako su to navele stranke, bili su dio većih grupa pa se stoga ne mogu smatrati MSP-ovima. Komisija je stoga prilagodila stope korištene u ponderiranju. Veliki dobavljači i MSP-ovi dostavili su podatke o prodaji u razmatranom razdoblju. Ukupni prijavljeni obujam odnosi se na: 2014.: 254 000, 2015.: 227 000, 2016.: 240 000 i razdoblje ispitnog postupka: 250 000 protektiranih guma, koje čine oko 5,5 % procijenjene prodaje protektiranih guma tijekom razmatranog razdoblja.

(709)

Kao drugo, kada je riječ o prodaji guma proizvedenih toplim postupkom koju ostvaruju MSP-ovi, Komisija je utvrdila da više od jednog MSP-a proizvodi protektirane gume toplim postupkom. Od nekoliko proizvođača zatražila je da za razmatrano razdoblje dostave podatke o obujmu proizvodnje toplim postupkom. Ukupni prijavljeni obujam odnosi se na: 2014.: 149 000, 2015.: 152 000, 2016.: 138 000 i razdoblje ispitnog postupka: 132 000 protektiranih guma, koje čine oko 3,2 % procijenjene prodaje protektiranih guma tijekom razmatranog razdoblja.

(710)

Kao treće, Komisija je ponovno izračunala procjenu prodaje MSP-ova tijekom razmatranog razdoblja zbrajanjem prodaje guma proizvedenih toplim postupkom koju ostvaruju MSP-ovi i oduzimanjem prodaje guma proizvedenih hladnim postupkom koju ostvaruju velika društva.

(711)

Konačno, Komisija je izračunala udio prodaje MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji za svako razdoblje razmatranog razdoblja:

Tablica 5.

Udio prodaje MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji (u %)

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Stopa korištena u konačnoj fazi prodaje MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji

16,9

15,3

13,7

13,2

Stopa korištena u preliminarnoj fazi prodaje MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji

14,6

14,6

14,6

14,6

(712)

Kako je prikazano u tablici 5., udio MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 2,3 postotna boda u 2014. i za 0,7 postotnih bodova u 2015. a smanjio se za 0,9 postotnih bodova u 2016. i za 1,4 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka. Kako je prikazano u tablici 2., uporaba posebne stope za svaku godinu razmatranog razdoblja ne utječe na zaključke na temelju kretanja u preliminarnoj fazi za razinu 3. Komisija je zaključila da uspostava godišnjih stopa ima zanemariv učinak na ukupni rezultat analize. Na temelju prethodno navedenog, zaključci temeljeni na kretanjima iz preliminarne faze i dalje vrijede.

(713)

U pogledu druge prilagodbe po razinama Komisija se u preliminarnoj fazi oslanjala na podatke koje je dostavio podnositelj pritužbe, u kojima je procijenjen ponder svake razine za potrošnju u Uniji za 2016. Međutim, CRIA i CCCMC tvrdili su da bi Komisija trebala upotrijebiti stopu za svako razdoblje razmatranog razdoblja.

(714)

Tijekom ispitnog postupka nisu otkriveni podaci prikladniji za izračun ponderiranja razina za cijelo razmatrano razdoblje niti su zainteresirane strane dostavile takve podatke. Stoga je Komisija odlučila da u konačnoj fazi neće primijeniti drugu prilagodbu po razinama. Tim se pristupom povećao ponder 1. i 2. razine koji je upotrijebljen za utvrđivanje mikroekonomskih pokazatelja.

(715)

CRIA i CCCMC tvrdili su da je postupak ponderiranja bio nezakonit s obzirom na to da osnovnom uredbom nije predviđena izmjena uzorka proizvođača iz Unije koji bi trebao biti reprezentativan za cijelu industriju Unije. Nadalje, tvrdili su da metoda Komisije nije u skladu sa zahtjevom da se utvrđivanje štete mora temeljiti na dokazima kako bi se provelo objektivno ispitivanje, jer je u konačnici vrlo ograničen broj društava odredio cijeli ishod procjene štete, nauštrb mnogo većeg skupa podataka čija je važnost umanjena. Nadalje, CRIA i CCCMC tvrdili su da se Komisija ne može osloniti na informacije koje su dostavila četiri MSP-a iz uzorka, a koje bi bile osnova za ponderiranje pokazateljâ štete. Nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da Komisija nije uzela u obzir neprimjerenost te metode za prvo usklađivanje. Stranke su tvrdile da je Komisija trebala napustiti svoj pristup.

(716)

Komisija je uvodnim izjavama od 699. do 714. podsjetila na metodu koja je korištena.

(717)

Nadalje, Komisija je ponovila da je kao rezultat ponderiranja odabrani uzorak postao statistički reprezentativniji s obzirom na industriju Unije u cjelini, u skladu s primjenjivom sudskom praksom WTO-a i EU-a (110). Osim toga, time je Komisiji omogućeno da bolje uzme u obzir rezultate proizvođača iz Unije izvan uzorka (MSP-ovi i veliki proizvođači), koji se inače ne bi dovoljno odrazili u pokazateljima štete da je Komisija svoje nalaze temeljila na uzorku i da nije provela ponderiranje u ovom predmetu. Uzimajući u obzir rascjepkanost industrije Unije, Komisija nije mogla jednostavno zanemariti važnost proizvođača MSP-ova na tržištu Unije. Podaci koje su dostavili provjereni MSP-ovi čine oko 4 % procijenjene ukupne proizvodnje malih i srednjih poduzeća u razmatranom razdoblju. Kako bi se odrazila relativna važnost tih dviju kategorija društava, Komisija je svoje nalaze temeljila na provjerenim podacima društava u uzorku te primijenila ponderiranje. Informacije na koje se oslanjalo bile su dostupne u otvorenom spisu i, prema potrebi, propisno provjerene. U skladu s time, Komisija je smatrala da je provela objektivno ispitivanje postojanja štete na temelju pozitivnih dokaza. Stoga su te tvrdnje odbijene.

4.2   Analiza štete po segmentima

(718)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 697., gospodarsko stanje industrije Unije analiziralo se ukupno, a za određene mikroekonomske pokazatelje i po razinama zbog podjele tržišta Unije. Određene zainteresirane strane ponovile su da bi se pri analizi štete po segmentima u obzir trebali uzeti svi pokazatelji štete i pokazatelji uzročnosti. Pozvale su se na izvješće Žalbenog tijela u predmetu Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana (111). Nadalje, te su strane tražile i da Komisija razlikuje nove i protektirane gume, originalnu opremu te zamjenske gume s obzirom na to da je tržište originalne opreme zaštićeno od kineske konkurencije, pri čemu su se ponovno pozvale na izvješće Žalbenog tijela u predmetu Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana (112).

(719)

U navedenoj sudskoj praksi navodi se da bi nadležna istražna tijela koja provode ispitivanje jednog dijela domaće industrije „trebala načelno na sličan način ispitati sve ostale dijelove koji sačinjavaju tu industriju, kao i ispitati industriju u cjelini” (113). Međutim, u izvješću Žalbenog tijela nadležnim istražnim tijelima ne uvodi se obveza pružanja svih pokazatelja štete po segmentu.

(720)

Osim toga, činjenice su u tom predmetu bile drukčije. U izvješću Žalbenog tijela u predmetu Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana znatan dio domaće proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama – proizvodnja za vlastite potrebe – bio je strukturom domaćeg tržišta zaštićen od izravne konkurencije predmetnog uvoza. U toj je konkretnoj situaciji Žalbeno tijelo dovelo u pitanje „usporedno ispitivanje” svakog pojedinačnog dijela domaćeg tržišta – pri čemu je slobodno tržište „suprotstavljeno” tržištu proizvoda za vlastite potrebe. Prema stajalištu Žalbenog tijela, time je „povećana” sposobnost nadležnih istražnih tijela da primjereno utvrde stanje domaće industrije u cjelini. Međutim, u ovom predmetu ne postoji zaštita za 1. i 2. razinu tržišta Unije. Kineska uvozna prodaja uglavnom je koncentrirana na tržištu zamjenskih dijelova, što nije posljedica strukture tržišta Unije. Osim toga, predmetni proizvod prodavao se i proizvođačima originalne opreme. Stoga je odbačena tvrdnja da je tržište originalne opreme Unije zaštićeno od kineske konkurencije pa bi ga stoga trebalo zasebno analizirati.

(721)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 695., i u sudskoj praksi potvrđuje se da se ta analiza, kada se ispituje postoji li šteta za industriju Unije u cjelini, može usmjeriti na segment koji je najviše pogođen subvencioniranim uvozom. U ovom predmetu približno 65 % kineskog uvoza guma odnosi se na 3. razinu. Stoga se u ispravnoj analizi štete učinak subvencioniranog uvoza ne može zanemariti osobito u situaciji na tržištu u kojoj prodaja guma iz 3. razine stalno raste i u kojoj su sve razine koje sačinjavaju tržište Unije međusobno povezane.

(722)

Zbog tih je razloga Komisija smatrala da je provela ispravno ispitivanje industrije u cjelini.

4.2.1   Makroekonomski pokazatelji

(723)

CRIA i CCCMC tvrdili su da sumnjaju u pouzdanost nekih informacija na koje se oslanjalo, a koje se odnose na makroekonomske pokazatelje.

(724)

Dokument s objašnjenjima preliminarnih nalaza uključen je u otvoreni spis (114).

(725)

Kad je riječ o utvrđivanju makroekonomskih pokazatelja, Komisija se oslanjala na razne izvore, uključujući podatke koje je dostavilo Europsko udruženje proizvođača guma i proizvoda od kaučuka („ETRMA”). ETRMA objavljuje analizu tržišta koja je javno dostupna na njezinu web-mjestu. U javnoj verziji pritužbe nalazio se dokument koji potječe od ETRMA-e (prilog 16. – Brošura ETRMA-e za 2016. (115)). Komisija je napomenula da su pojedini proizvođači izvoznici te određeni proizvođači iz Unije članovi ETRMA-e te su i oni dostavljali podneske koji su bili potkrijepljeni podacima ETRMA-e (primjerice, Grupa Hankook i društvo Pirelli).

4.2.1.1   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(726)

Nakon objave dokumenta s informacijama Komisija je utvrdila da bi, kako proizlazi iz uvodne izjave 625., ukupnu proizvodnju Unije trebalo ispraviti kako bi sadržavala i prodaju onih dobavljača gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola. Nadalje, pri utvrđivanju proizvodnih kapaciteta otkrivena je administrativna pogreška.

(727)

Ukupna procijenjena proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta revidirani su u skladu s time te su se tijekom razmatranog razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Proizvodnja (u komadima) (116)

20 973 089

20 360 055

20 619 725

21 111 923

Indeks 2014. = 100

100

97,1

98,3

100,7

Proizvodni kapacitet (u komadima)

29 038 117

28 225 985

27 115 950

26 525 214

Indeks 2014. = 100

100

97,2

93,4

91,3

Iskorištenost kapaciteta

72,2 %

72,1 %

76,0 %

79,6 %

Indeks 2014. = 100

100

100

105

110

Izvor: ETRMA i dobavljači gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola, Eurostatova baza podataka Comext i informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe.

(728)

Kako je prikazano u tablici 6., proizvodnja je ostala relativno stabilna, 21,1 milijun jedinica u razdoblju ispitnog postupka, a stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom tog razdoblja povećala se za 7,4 postotna boda (sa 72,2 % na 79,6 %) s obzirom na smanjenje proizvodnog kapaciteta.

(729)

Glavni uzrok povećanja iskorištenosti kapaciteta može se pripisati samo znatnom smanjenju proizvodnog kapaciteta od gotovo 10 %. To se uglavnom odnosilo na djelatnost protektiranja jer je tijekom razmatranog razdoblja najmanje 85 MSP-ova sa sjedištem u gotovo svim državama članicama prestalo proizvoditi protektirane gume, ali i zbog zatvaranja društava kćeri velikih društava (117).

(730)

Ravno kretanje proizvodnje u Uniji i zatvaranje društava u suprotnosti su s rastućom potrošnjom u Uniji u razdoblju nakon krize od koje je industrija Unije mogla imati koristi.

4.2.1.2   Obujam prodaje i tržišni udio

(731)

Nakon objave dokumenta s informacijama Komisija je utvrdila da bi, kako proizlazi iz uvodne izjave 625., ukupnu prodaju na tržištu Unije trebalo ispraviti kako bi sadržavala i prodaju onih dobavljača gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola.

(732)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije revidirani su u skladu s time te su se tijekom razmatranog razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupni obujam prodaje na tržištu Unije (u komadima) (118)

14 835 082

14 738 677

14 533 199

14 584 885

Indeks 2014. = 100

100

99,4

98,0

98,3

Tržišni udio

72,4 %

70,3 %

67,3 %

67,1 %

Indeks 2014. = 100

100

97,2

93,0

92,7

Izvor: ETRMA, dobavljači gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola i Eurostatova baza podataka Comext.

(733)

Na rastućem se tržištu prodaja u Uniji neznatno smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Posljedica je toga smanjenje tržišnog udjela za 5,3 postotna boda (sa 72,4 % na 67,1 %), dok se uvoz iz NRK-a povećao za više od 1,1 milijun guma, odnosno 4,2 postotna boda (sa 17,1 % na 21,3 % tržišnog udjela).

(734)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli tvrdili su da je prodaja na tržištu Unije bila stabilna tijekom prethodne tri godine i da se ukupni udio industrije Unije na tržištu guma od 2014. do 2017. smanjio za 5 postotnih bodova, što je neznatno smanjenje.

(735)

Tvrdili su i da je u prodaji u Uniji navedenoj u pritužbama za razdoblje od 2013. do 2016. zabilježeno znatno smanjenje u 3. razini (– 30 %), smanjenje prodaje u 2. razini (– 7 %) te neznatno smanjenje prodaje u 1. razini (– 1 %). Stoga je jasno da se šteta može pronaći jedino u 3. razini i da se pri analizi štete mora u obzir uzeti podjela tržišta na razine.

(736)

Komisija je napomenula da se brojčani podaci navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi odnose samo na prodaju podnositeljâ pritužbe, a ne na prodaju industrije Unije u cjelini. Osim toga, oni se odnose i na drugo razdoblje. Stoga se to kretanje obujma prodaje podnositelja pritužbe ne može prenijeti na industriju Unije. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 718. do 722., Komisija je smatrala da se postojanje materijalne štete mora utvrditi s obzirom na predmetni proizvod i industriju Unije u cjelini, a ne samo na neke njezine dijelove. Stoga Komisija, s obzirom na to da je primjenjivala objedinjeni pristup, te trendove nije ispitivala zasebno, to jest po razinama.

4.2.1.3   Rast

(737)

Potrošnja u Uniji povećala se za 6,1 % tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 1,7 % unatoč povećanju potrošnje, zbog čega se smanjio tržišni udio industrije Unije. Tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje povećao se tijekom razmatranog razdoblja (za više od 4 postotna boda).

(738)

Grupa Giti tvrdila je da je potrošnju u Uniji trebalo analizirati u vrijednosti, a ne u obujmu. Na toj se osnovi potrošnja u Uniji smanjila za 5 % u vrijednosti te se tek počela polako povećavati u razdoblju od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(739)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Potrošnjom u Uniji dobiven je pregled broja guma dostupnih na tržištu Unije u određenom trenutku. Potrošnja u Uniji uobičajeno se izračunava u obujmu upravo zato da bi se izbjeglo da politika određivanja cijena sudionika na tržištu može utjecati na trendove tijekom razmatranog razdoblja.

4.2.1.4   Zaposlenost i produktivnost

(740)

Produktivnost je ponovno izračunana na temelju revidiranih podataka o proizvodnji Unije kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 726. Stoga su se zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju razvijale kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika

38 445

36 478

34 959

34 188

Indeks 2014. = 100

100

95

91

89

Produktivnost (jedinica/zaposlenik) (119)

546

558

590

618

Indeks 2014. = 100

100

102

108

113

Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik, podnesci dobavljača gaznog sloja i ETRMA-e.

(741)

Tijekom razmatranog razdoblja izravno je izgubljeno više od 4 257 radnih mjesta, što je utjecalo na MSP-ove, jer je najmanje 85 proizvođača sa sjedištem u cijeloj Uniji prestalo s proizvodnjom, i na velika društva koja su zatvorila nekoliko postrojenja.

(742)

Nakon objave dokumenta s informacijama Talijansko udruženje proizvođača protektiranih guma (AIRP) tvrdilo je da sektor protektiranja u Uniji obuhvaća 13 000 radnih mjesta u proizvodnji i distribuciji. Djelatnost protektiranja prilično je radno intenzivna te su protektirane gume zaslužne za od tri do četiri puta više radnih mjesta od novih guma. AIRP navodi da nekoliko povezanih društava trenutačno smanjuje broj zaposlenika ili u velikoj mjeri upotrebljava fondove za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

(743)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli naveli su da se zaposlenost, za koju je Komisija utvrdila da se smanjila za 11 %, isključivo odnosi na industriju protektiranja. Umjesto toga, kretanje produktivnosti može se objasniti činjenicom da je industrija Unije nedavno prošla kroz razdoblje restrukturiranja i racionalizacije.

(744)

Izjava o smanjenju zaposlenosti činjenično je netočna jer se približno polovina tog smanjenja odnosi na velike proizvođače. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(745)

Društvo Heuver zatražilo je objavljivanje naziva 85 MSP-ova navedenih u uvodnoj izjavi 809.

(746)

Komisija je na temelju popisa kupaca koji su dobavljači gaznog sloja dostavili u ovom ispitnom postupku zaključila da je najmanje 85 proizvođača prestalo s proizvodnjom. Komisija je odobrila povjerljivo postupanje u pogledu identiteta kupaca i obujma prodaje po kupcu s obzirom na to da se radi o osjetljivoj poslovnoj informaciji. Nadalje, od zainteresiranih se strana ne traži da dostave sažetak za tu vrstu dokumenta. Dobavljači gaznog sloja dostavili su sažetak svojih podnesaka, koji se nalazi u otvorenom spisu. Komisija je stoga smatrala da su stranke imale dovoljno informacija da u potpunosti ostvare svoje pravo na obranu.

(747)

CRIA i CCCMC tvrdili su da je pretpostavka Komisije da su svu prodaju guma proizvedenih hladnim postupkom ostvarili MSP-ovi netočna jer mnoga velika društva upotrebljavaju metodu protektiranja hladnim postupkom. Zaključili su da je procjena zaposlenosti i produktivnosti stoga bila nepouzdana.

(748)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 708., Komisija je utvrdila da je proizvodnja velikih društava koja koriste hladni postupak prilično ograničena te da stoga ne može kao takvu odbaciti svoju procjenu u pogledu zaposlenosti i produktivnosti. Osim toga, produktivnost se uglavnom odnosi na vrstu proizvodnje (tj. protektiranje ili proizvodnju novih guma). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(749)

Osim toga, CRIA i CCCMC tvrdili su da je iz popisa kupaca koji je dostavio jedan dobavljač gaznog sloja vidljivo da je jedan kupac naveden kao neaktivan, iako su njegovi financijski izvještaji podneseni lokalnim tijelima pokazivali da je društvo još uvijek poslovalo u 2017. Komisija je u svojoj bilješci za spis (120) objasnila da je popis izrađen agregiranjem informacija o prodaji koje je dostavilo osam dobavljača gaznog sloja. Za potrebe ispitnog postupka smatralo se da je proizvođač protektiranih guma prestao s proizvodnjom ako je prestao kupovati gazni sloj. Stoga nije moguće donijeti pozitivan zaključak o tome je li proizvođač protektiranih guma aktivan ili neaktivan isključivo na temelju popisa jednog jedinog dobavljača i/ili na temelju dostavljenih financijskih izvještaja. Nadalje, iako je točno da društvo koje je naveo CCCMC nije prestalo poslovati, Komisiji je to društvo potvrdilo da je zatvorilo svoju radionicu protektiranih guma. Stoga je Komisija nastavila koristiti utvrđeni popis.

4.2.1.5   Visina iznosa subvencija

(750)

Svi iznosi subvencija bili su znatno viši od razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih iznosa subvencija na industriju Unije znatan je s obzirom na količinu i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(751)

Ovo je prvi antisubvencijski ispitni postupak u pogledu predmetnog proizvoda u Uniji. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog subvencioniranja.

4.2.2   Mikroekonomski pokazatelji

(752)

Grupa Giti zatražila je da Komisija objavi i kretanje mikroekonomskih čimbenika bez ponderiranja koje je Komisija primijenila kako bi joj se omogućilo da analizira bi li takvi podaci kojima nije manipulirano dali drukčiji prikaz štete. I CRIA i CCCMC podnijeli su isti zahtjev i ponovili ga nakon konačne objave.

(753)

Komisija je taj zahtjev odbila jer se objavljivanjem pokazatelja štete bez ponderiranja ne bi odražavalo stvarno stanje industrije Unije jer se u uzorak ne može odabrati onoliko MSP-ova koliko bi bilo potrebno da on odražava njihov stvarni udio među proizvođačima iz Unije.

4.2.2.1   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(754)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/komad)

237

225

216

218

Indeks 2014. = 100

100

95

91

92

Prosječni trošak proizvodnje (EUR/komad)

200

188

183

188

Indeks 2014. = 100

100

94

91

94

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(755)

Prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 19 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi smanjili za 12 EUR. To odgovara sniženju cijena od 8 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se troškovi smanjili za 6 %.

(756)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka trošak proizvodnje povećao se u odnosu na 2016., što se nije moglo u potpunosti odraziti na prodajnu cijenu.

(757)

Za tri razine izvršena je zasebna analiza koja se temeljila na opisanoj metodi.

(758)

U 1. razini prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 25 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi smanjili za 19 EUR. Oboje se smanjilo za 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 10.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 1. razina

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/komad)

270,8

255,3

245,3

245,7

Indeks 2014. = 100

100

94

91

91

Prosječni trošak proizvodnje (EUR/komad)

222

200

199

203

Indeks 2014. = 100

100

90

89

91

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(759)

U 2. razini prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 27 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi smanjili za 17 EUR. To odgovara sniženju prosječne cijene od 12 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se troškovi smanjili za 9 %.

Tablica 11.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 2. razina

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/komad)

228

212

193

201

Indeks 2014. = 100

100

93

85

88

Prosječni trošak proizvodnje (EUR/komad)

187

176

162

170

Indeks 2014. = 100

100

94

87

91

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(760)

U 3. razini prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 9 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 2 EUR. To odgovara sniženju prosječne cijene od 5 % tijekom razmatranog razdoblja, a troškovi su se povećali za 1 %.

Tablica 12.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 3. razina

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/komad)

181

176

172

172

Indeks 2014. = 100

100

97

95

95

Prosječni trošak proizvodnje (EUR/komad)

170

175

167

172

Indeks 2014. = 100

100

103

98

101

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(761)

CRIA i CCCMC zatražili su da Komisija pojasni jesu li transferne cijene između povezanih društava uzete u obzir pri utvrđivanju pokazatelja štete.

(762)

Komisija je objasnila da je u slučaju povezanih društava uključenih u prodaju od proizvođača u uzorku zatraženo da dostave podatke o prodaji prvim neovisnim kupcima. U pogledu kupnje sirovina preko povezanih društava Komisija je ispitala politiku transfernih cijena te nije bilo prilagodbi.

4.2.2.2   Troškovi rada

(763)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

43 875

44 961

46 432

46 785

Indeks 2014. = 100

100

102

105

106

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(764)

Prosječni trošak rada povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 6 %.

4.2.2.3   Zalihe

(765)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 14.

Zalihe

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (Indeks 2014. = 100)

100

81

100

144

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

7 %

6 %

7 %

9 %

Indeks 2014. = 100

100

81

97

134

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(766)

Zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 44 % i dosegle približno 9 % godišnje proizvodnje. Ta situacija negativno utječe na financijsko stanje proizvođača iz Unije u uzorku.

(767)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli tvrdili su da bi Komisija trebala razmotriti analiziranje ne samo cjelokupne industrije, već i razlike između novih i protektiranih guma ili između različitih kategorija guma. Tvrdili su da prema navodima iz pritužbe kod guma iz 1. ili 2. razine nije došlo do povećanja zaliha. Naprotiv, u razdoblju od 2013. do 2016. zalihe za 1. i 2. razinu smanjile su se za 15 % odnosno 21 %. Suprotno tome, podnositelj pritužbe naveo je povećanje zaliha od 17 % za gume iz 3. razine. Za njih se navedeno povećanje zaliha odnosi samo na industriju protektiranja. Nadalje, fluktuacije u zalihama mogu se objasniti raznim čimbenicima. Primjerice, povećanje zaliha može biti posljedica povećanja prodaje pri čemu se stvaraju zalihe radi predviđenih narudžbi. Konkretno, društvo Prometeon Tyre Group S.r.l. zabilježilo je povećanje u zalihama zbog nekoliko čimbenika, a svi su bili povezani s europskom gospodarskom krizom. Proizvodnja guma strogo je povezana s prijevozom, a prijevoz ovisi uglavnom o trgovini općenito. Kriza u trgovini ima za posljedicu pad prijevoza, a to logično znači manju prodaju guma.

(768)

Komisija je kao prvo napomenula da se povećanje zaliha proizvođača iz Unije u uzorku dogodilo u razdoblju od 2016. do razdoblja ispitnog postupka. Stoga se na njega nije izravno odnosila financijska kriza iz 2011. Nadalje, brojčani podaci koje su navele zainteresirane strane odnosili su se samo na podnositelja pritužbe i u njima se nije odražavalo stanje proizvođačâ iz Unije u uzorku. Stoga se izvlačenje bilo kakvih zaključaka iz njih ne može smatrati reprezentativnim za industriju Unije za potrebe ispitnog postupka. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

4.2.2.4   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(769)

Metodom opisanom u uvodnim izjavama 692. i 693. u preliminarnoj fazi utvrđeni su profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(770)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 15.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

15,6 %

16,7 %

15,2 %

13,7 %

Indeks 2014. = 100

100

107

98

88

Novčani tok (u milijunima EUR)

309

312

292

272

Indeks 2014. = 100

100

101

94

88

Ulaganja (u milijunima EUR)

86

63

59

65

Indeks 2014. = 100

100

73

69

76

Povrat ulaganja

21,0 %

21,7 %

19,3 %

17,6 %

Indeks 2014. = 100

100

103

92

84

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(771)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(772)

Ukupna profitabilnost smanjila se s 15,6 % 2014. na 13,7 % u razdoblju ispitnog postupka. To se izračunalo na temelju pondera svake razine u prodaji, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 692. i 693. Smanjenje profitabilnosti za 1,9 postotnih bodova rezultat je snažnijeg pada cijena (– 8 %) nego smanjenja troškova (– 6 %).

(773)

Na ukupnu profitabilnost utječe profitabilnost 1. razine, dok je u razdoblju ispitnog postupka sama 3. razina zabilježila gubitke. Nadalje, relativno kretanje profitabilnosti cijele industrije Unije isto je tako silazno.

(774)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. U području neto novčanog toka zabilježeno je smanjenje od 12 %.

(775)

Povrat ulaganja dobit je izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja razvijao se negativno, s 21,0 % na 17,6 %.

(776)

U konačnoj je fazi, nakon primjedbi stranaka o metodi ponderiranja (uvodne izjave od 694. do 717.), revidirana profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa).

(777)

Kako je prikazano u tablici 16., pri revidiranom ponderiranju zaključci na temelju trendova iz preliminarne faze i dalje vrijede za sve mikroekonomske pokazatelje analizirane na objedinjenoj osnovi:

Tablica 16.

Profitabilnost prodaje nepovezanim kupcima u Uniji (% prodajnog prometa)

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitna marža kao u tablici 15. (% prodajnog prometa)

15,6

16,7

15,2

13,7

Indeks 2014. = 100

100

106,9

97,7

88,1

Profitna marža revidiranom metodom (uvodne izjave od 694. do 717.) (% prihoda od prodaje)

15,4

16,9

15,3

13,7

Indeks 2014. = 100

100

109,5

99,5

88,6

(778)

Za tri razine izvršena je zasebna analiza koja se temeljila na opisanoj metodi.

(779)

Profitabilnost 1. razine mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja. Povećavala se od 2014. (17,9 %) do 2015. (21,8 %), a zatim se tijekom razdoblja ispitnog postupka smanjila na razinu nešto nižu od razine iz 2014. (17,5 %). To se djelomično objašnjava razvojem troška proizvodnje i cijena jer se 2015. trošak proizvodnje smanjio više od prodajnih cijena.

(780)

U 1. razini neto novčani tok ostao je stabilan, dok se povrat ulaganja smanjio s 26,0 % na 24,3 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 17.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja za 1. razinu

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

17,9 %

21,8 %

18,9 %

17,5 %

Indeks 2014. = 100

100

122

106

98

Novčani tok (u milijunima EUR)

191

218

199

192

Indeks 2014. = 100

100

113

104

100

Ulaganja (u milijunima EUR)

54

36

35

38

Indeks 2014. = 100

100

68

65

72

Povrat ulaganja

26,0 %

29,3 %

25,0 %

24,3 %

Indeks 2014. = 100

100

112

96

93

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(781)

Profitabilnost 2. razine smanjila se za 2,6 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja (sa 17,9 % 2014. na 15,3 % u razdoblju ispitnog postupka).

(782)

U 2. razini neto novčani tok znatno se smanjio, za 22 %, dok se povrat ulaganja smanjio s 20,4 % na 16,2 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 18.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja za 2. razinu

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

17,9 %

16,7 %

16,0 %

15,3 %

Indeks 2014. = 100

100

93

90

86

Novčani tok (u milijunima EUR)

88

76

65

69

Indeks 2014. = 100

100

86

74

78

Ulaganja (u milijunima EUR)

18

16

15

17

Indeks 2014. = 100

100

92

84

97

Povrat ulaganja

20,4 %

21,4 %

20,1 %

16,2 %

Indeks 2014. = 100

100

105

98

79

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(783)

U razdoblju ispitnog postupka u 3. razini zabilježen je gubitak (– 0,4 %). Gubici MSP-ova bili su posebno izraženi (– 6,1 % u razdoblju ispitnog postupka). Profitabilnost za velika društva u 3. razini prepolovila se od 2014. do razdoblja ispitnog postupka, s 10 % na 4,8 %.

(784)

U 3. razini neto novčani tok znatno se smanjio, za 62 %, dok se povrat ulaganja smanjio s 7,6 % na 2,5 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 19.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja za 3. razinu

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

6,1 %

0,6 %

2,7 %

– 0,4 %

Indeks 2014. = 100

100

10

45

– 7

Novčani tok (u milijunima EUR)

28

17

26

11

Indeks 2014. = 100

100

62

93

38

Ulaganja (u milijunima EUR)

14

10

10

10

Indeks 2014. = 100

100

69

66

66

Povrat ulaganja

7,6 %

0,2 %

4,8 %

2,5 %

Indeks 2014. = 100

100

2

62

33

Izvor: provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(785)

U konačnoj je fazi, nakon primjedbi stranaka o metodi ponderiranja (uvodne izjave od 694. do 717.), revidirana profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa) za razinu 3.

(786)

Kako je prikazano u tablici 20., pri revidiranom ponderiranju zaključci temeljeni na trendovima iz preliminarne faze i dalje vrijede za 3. razinu:

Tablica 20.

Profitabilnost prodaje nepovezanim kupcima u Uniji u 3. razini (% prodajnog prometa)

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitna marža kao u tablici 18. (% prodajnog prometa)

6,1

0,6

2,7

– 0,4

Indeks 2014. = 100

100

10

45

– 7

Profitna marža s revidiranim ponderiranjem (% prodajnog prometa)

5,9

0,5

2,7

– 0,7

Indeks 2014. = 100

100

9

45

– 12

(787)

Kad je riječ o ulaganjima, Grupa China National Tire i društvo Pirelli tvrdili su da su zaključci ispitnog postupka u suprotnosti s brojčanim podacima koje je dostavio podnositelj pritužbe. Grupa Giti tvrdila je da je profitabilnost industrije Unije u cjelini bila podcijenjena jer je Komisija manipulirala podacima proizvođača iz Unije u uzorku kako bi povećala važnost podataka iz 3. razine. Grupa Giti tvrdila je i da je 3. razina jedini segment industrije u kojem se profitne marže pogoršavaju (i niske su). Međutim, taj segment tržišta činio je svega 20 % ukupne prodaje/potrošnje u Uniji. Grupa China National Tire i društvo Pirelli smatrali su da je industrija Unije općenito vrlo profitabilna, pri čemu je profitabilnost 1. razine jasno pozitivna, a 2. razine pozitivna.

(788)

Kad je riječ o primjedbi na metodu izračuna profitabilnosti, Komisija je u uvodnim izjavama od 691. do 717. objasnila metodu koja je korištena za ponderiranje mikroekonomskih pokazatelja kako bi se odrazila gospodarska stvarnost proizvođača iz Unije. Napomenula je i da se profitabilnost svih razina pogoršala od 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka te da se apsolutni brojčani podaci o profitabilnosti moraju tumačiti zajedno s njezinim nalazima o međusobnoj povezanosti razina. Stoga je Komisija te tvrdnje odbacila.

4.3   Međusobna povezanost razina

(789)

Tržište Unije za gume za autobuse ili kamione snažno je pogođeno gospodarskom krizom. Budući da je potrošnja guma neodvojivo povezana s kupnjom novih vozila i prijeđenom kilometražom flote, u velikoj mjeri ovisi o općoj gospodarskoj aktivnosti. Svaka promjena gospodarske aktivnosti, a posebno obujma robe koja se prevozi cestom, izravno se odražava na prodaju guma. U razdoblju kada se kamioni manje upotrebljavaju, kupnja novih kamiona ili zamjena guma za kamione postaje manje potrebna i stoga tržište guma bilježi pad.

(790)

Nakon gospodarske krize zabilježen je strukturni pomak potražnje s viših razina na niže razine gdje odluka o kupnji ovisi o cijeni. U tom kontekstu jeftine ponude uvezenih guma i sklonost određenih vlasnika flota prema jeftinijim gumama imali su glavnu ulogu u preobrazbi tržišta Unije.

(791)

Budući da se proizvođači protektiranih guma nalaze pod snažnim pritiskom, primjeri zatvaranja tvornica i radionica sve su brojniji, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 741. Zbog nedostatka dostupnih lokalnih postrojenja postoji manje mogućnosti za protektiranje visokokvalitetne istrošene gume. Stoga kupnja visokokvalitetne gume s opcijom višekratnih protektiranja postaje manje privlačna. S obzirom na navedeni razvoj događaja i suočeni s jeftinim uvozom guma iz 3. razine, koji je činio većinu kineskog uvoza, proizvođači novih guma iz Unije nemaju druge mogućnosti osim da i oni ojačaju svoju prisutnost u 3. razini.

(792)

Naposljetku, tržišno natjecanje između segmenata isto je tako lišeno učinka cijena u nižim razinama na određivanje cijena u višoj razini. U Uniji je na cijene guma iz 1. razine vršio pritisak jeftin uvoz. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je učinak bio očitiji u regionalnim područjima gdje su gume iz 3. razine bile prisutnije (tj. u tim su područjima cijene guma iz 1. razine niže nego u drugim područjima Unije, čime se ističe konkurentski učinak guma iz 3. razine na gume iz 1. razine).

(793)

To znači da su gospodarski subjekti vjerojatno preusmjerili dio svoje nabave s guma iz 1. ili 2. razine na gume iz 3. razine, iz čega se vidjeti da tržišno natjecanje funkcionira u različitim segmentima.

(794)

U tablici u nastavku prikazan je udio po razini u potrošnji u Uniji 2012. i 2016. U tom se razdoblju potrošnja u Uniji povećala za približno 3,8 milijuna komada, a više od 90 % tog povećanja zabilježeno je u 3. razini (približno 3,6 milijuna komada). Posljedica toga bila je promjena relativne važnosti 3. razine, koja se povećala s 27 % na 39 % ukupne potrošnje u Uniji.

Tablica 21.

Podjela potrošnje u Uniji po razinama u godinama 2012. i 2016.

 

2012.

2016.

Potrošnja u Uniji

17 684 000

21 452 278

1. razina

46 %

37 %

2. razina

27 %

24 %

3. razina

27 %

39 %

Izvor: ETRMA i Eurostatova baza podataka Comext

(795)

Na temelju prikupljenih informacija Komisija je utvrdila da se u prošlosti referentna cijena za ostale razine određivala na temelju guma iz 1. razine. Glavni proizvođači iz Unije većinom su poslovali u 1. i 2. razini, u kojima su se gume oblikovale (i još se oblikuju) tako da imaju dug životni ciklus i da se mogu protektirati. Time su opravdane znatno više cijene (i profitne marže) za očekivanu veću učinkovitost guma iz 1. i 2. razine. Potrošači su cijenili te fizičke značajke i značajke u pogledu učinkovitosti te su bili spremni platiti više cijene za te značajke. Međutim, informacije kojima je Komisija raspolagala pokazale su da se prethodno navedeno kretanje određivanja cijena promijenilo i da je „obrnuti kaskadni učinak” započeo s cijenama u 3. razini i inverzno utjecao na 1. razinu. Treba napomenuti da se većina jeftinog uvoza odnosi na 3. razinu, gdje su tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvođači iz Unije zabilježili gubitke.

(796)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da postoji simbiotski odnos između različitih razina gdje pritisak na cijene u 3. razini utječe i na cijene u ostalim razinama.

(797)

Zainteresirane strane općenito su prihvatile načelo podjele tržišta na tri razine. Kako je opisano u uvodnim izjavama od 86. do 91., marke se na tržištu Unije nalaze u jednoj od tih triju razina. Proizvodi svih razina općenito se prodaju zajedničkim prodajnim kanalima.

(798)

Niz zainteresiranih strana osporavao je privremene nalaze o međusobnoj povezanosti razina. Komisija je informacije o tom pitanju prikupila u bilješci za spis o međusobnoj povezanosti novih i protektiranih guma te međusobnoj povezanosti razina (121).

(799)

CRIA i CCCMC tvrdili su da je zamisao da će cijene iz 3. razine utjecati na određivanje cijena u 1. i 2. razini (uvodne izjave 792. i 796.) neutemeljena i da Komisija nije dala nijedan razlog za taj navodni učinak. Čak i uz pretpostavku da su prethodno navedeni nalazi točni, ni jedan od njih ne može dovesti do zaključka da bi cijene iz 3. razine utjecale na cijene iz 1. i 2. razine. Tvrdili su i da na cijene guma utječe trošak sirovina te da je netočno da se tržišno natjecanje odvija među različitim segmentima. Tvrdili su da Komisija samo govori o „učink[u] cijena u nižim razinama na određivanje cijena u višoj razini” (uvodna izjava 792.), čime ponavlja riječi podnositelja pritužbe bez dokaza kojima bi to potkrijepila. Grupa Giti tvrdila je da Komisijina teorija obrnutog kaskadnog učinka nije utemeljena na (i zapravo je u suprotnosti s) činjenicama u spisu. U vezi s time, Grupa Giti podsjetila je i da se u samoj pritužbi navodilo: „Sudionici, određivanje cijena, tržišno natjecanje i strategije znatno se razlikuju od jednog do drugog segmenta te odlučujući čimbenik u jednom segmentu može biti nebitan za drugi. Iako izravno tržišno natjecanje možda postoji na granicama segmenata, tržišno natjecanje između segmenata uglavnom je rezultat strateškog izbora između kvalitete i cijene. (122)

(800)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 637., Komisija je sastavila bilješku za spis u kojoj se nalazi osnova na temelju koje se zaključuje da postoji međusobna povezanost razina. Taj zaključak temelji se na nizu elemenata. Prvi je to da se tržišno natjecanje među razinama odvija u onom trenutku u kojem se odlučuje o kupnji. Kupac tada ima mogućnost odabira;

gume iz 1. razine, s većom trajnošću, najnovijom tehnologijom i najboljim performansama po višoj početnoj cijeni ili

gume iz 2. razine, koju često proizvode proizvođači vrhunskih guma, s većom trajnošću od marki iz 3. razine i nižim troškom od vrhunskih marki, po višoj početnoj cijeni nego u slučaju gume iz 3. razine ili

gume iz 3. razine, s najnižim početnim troškom, ali s najmanjom trajnošću i najlošijim performansama.

(801)

Ta odluka, preračunata u cijene, dovodi do dvojake analize: početno plaćanje i ukupni trošak po gumi. S obzirom na početno plaćanje, gume iz 1. razine uključuju veće ulaganje. Istodobno, promatrane na temelju troška po gumi po kilometru, njihov je trošak najniži. Te su varijable sasvim suprotne u slučaju guma iz 3. razine kod kojih je početno plaćanje najniže, ali je trošak po gumi po kilometru najviši (123).

(802)

Drugi element koji je imao ključnu ulogu bili su zajednički prodajni kanali, u okviru kojih se obično zajedno prikazuju gume za prodaju iz različitih razina, čime se olakšava dinamika međusobne povezanosti razina (124).

(803)

Komisija je napomenula i da tvrdnja o trošku sirovina nije potkrijepljena dokazima.

(804)

Komisija je zainteresirane strane uputila na razvoj prodaje različitih razina u Uniji, pri čemu se, u tom pogledu, oslanjala na podatke koje su dostavile zainteresirane strane. Tablica je nosila naslov „Procijenjeno kretanje prodaje u Uniji za proizvođače iz Unije koji su članovi ETRMA-e”. CRIA i CCCMC tvrdili su da su ti podaci razlikuju od prodaje u Uniji koju je utvrdila Komisija. Komisija je ispitala tu tvrdnju i zatražila pojašnjenje od ETRMA-e. ETRMA je objasnila da su podaci iz te objavljene tablice pogrešno naslovljeni. Podaci iz objavljene tablice zapravo su se odnosili na kretanje tržišta zamjenskih novih guma u Uniji (tablica 22. u nastavku). Prema tim podacima, postoji jasna i brzorastuća zainteresiranost proizvođača iz Unije za jeftiniju 3. razinu tržišta.

Tablica 22.

Procijenjeno kretanje tržišta zamjenskih novih guma u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

2017.

procjena za 2018.

1. razina + 2. razina (u milijunima)

8,7

9,0

9,1

9,0

9,2

Indeks 2014. = 100

100

103

105

103

106

Razina 3. (u milijunima)

3,6

4,0

5,0

5,4

5,5

Indeks 2014. = 100

100

111

139

150

153

Udio proizvođača ETRMA-e u segmentu 3. razine

12,5 %

12,4 %

13,1 %

14,1 %

18,9 %

Izvor: društva Prometeon Tyre Group i Pirelli (Saslušanje društava Prometeon Tyre Group i Pirelli od 9. travnja 2018. (broj predmeta: t18.007993)).

(805)

Na temelju prethodne tablice očekuje se da će se procijenjena prodaja novih guma iz 3. razine u 2018. povećati za više od 53 % u odnosu na 2014., a prodaja guma iz 1. i 2. razine i dalje je slična te se očekuje da će se povećati za samo 6 % u usporedbi s 2014. Taj razvoj mora se promatrati u kontekstu naglog povećanja tržišnog natjecanja u 3. razini od 2014. do 2018. u kojem sudjeluju proizvođači izvoznici iz predmetne zemlje kao i financijski neodrživih razina dobiti u 3. razini za proizvođače predmetnog proizvoda iz Unije.

(806)

Komisija je primijetila da je taj pomak na tržištu zamjenskih dijelova u Uniji utjecao na proizvođače iz Unije koji bi ostvarili mnogo veće razine dobiti u 1. i 2. razini. To se može shvatiti jedino u svjetlu razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi 635. i sljedećima, to jest kao potez kojim se želi zaštititi glavni pokretač povećanja vrijednosti za više razine tako da se razlikuje prodaja u Uniji u 1. i 2. razini od uvoza iz predmetne zemlje u 1. i 2. razini. Povećanje u niskoprofitnoj prodaji u 3. razini, a time i u tržišnom natjecanju u prodaji u 3. razini, pokazuje da su proizvođači predmetnog proizvoda iz Unije osjetili pritisak obrnutog kaskadnog učinka na prodaju u 1. i 2. razini tijekom razdoblja ispitnog postupka i prije tog razdoblja te da će se taj pritisak povećavati čak i nakon razdoblja ispitnog postupka.

(807)

CRIA i CCCMC napomenuli su da je Komisija izjavila da postoji manje mogućnosti za protektiranje visokokvalitetne istrošene gume (uvodna izjava 791.), ali nije podacima potkrijepila tu izjavu.

(808)

Komisija je uzela u obzir da sama činjenica da možda dolazi do zatvaranja tvornica i radionica proizvođača protektiranih guma ne znači nužno da ima manje mogućnosti za protektiranje visokokvalitetnih istrošenih guma jer se potražnja za takvim visokokvalitetnim gumama smanjila nakon gospodarske krize (uvodna izjava 789.).

(809)

CRIA i CCCMC zatražili su od Komisije da objavi brojčane podatke o prodaji guma iz 1. razine i stvarnom kapacitetu za protektiranje kako bi se omogućilo da se procijeni razmjer u kojem se dostupnost postrojenja za protektiranje stvarno smanjila, uzimajući u obzir smanjenje prodaje guma iz 1. razine. Grupa Giti napomenula je da Komisija nije prikazala podatke o tržišnom udjelu po razinama, a te su informacije potrebne kako bi se provjerilo je li Komisijina teorija o obrnutom kaskadnom učinku utemeljena na činjenicama. Ta teorija stvorena je na pretpostavci da se jeftinim uvozom u 3. razini stvara pritisak na cijene i preuzima tržišni udio od proizvođača iz Unije iz 2. razine (i 1. razine). Međutim, ako bi se iz podataka o tržišnom udjelu po razinama pokazalo da su proizvođači iz Unije iz 1. razine i/ili 2. razine zapravo uspjeli održati (ili čak povećati) svoj tržišni udio, time bi se ta teorija ozbiljno dovela u pitanje. Grupi Giti nije jasno je li Komisija odlučila da neće objaviti informacije o tržišnom udjelu ili te informacije jednostavno nisu prikupljene. U svakom slučaju, Grupa Giti zatražila je od Komisije da objavi (i, ako je potrebno, prikupi) te informacije kako bi se provjerila ispravnost Komisijine teorije o obrnutom kaskadnom učinku. Štoviše, Grupa Giti tražila je da se analiziraju makropokazatelji po razini.

(810)

Komisija je u uvodnoj izjavi 697. objasnila da je primjereno analizirati gospodarsko stanje industrije Unije u cjelini. U svim razinama postoje kapacitet, proizvodnja i uvoz. Treća razina, u kojoj se odvija većina kineskog uvoza, vodi cijelu industriju u teško stanje. Kineske dampinške cijene znatno su snižavale cijene industrije Unije u svim razinama tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja pogoršali su se ukupni rezultati industrije Unije. Neke tvornice u kojima su se proizvodile gume iz različitih razina morale su se zatvoriti (125), a mnogi proizvođači protektiranih guma morali su prestati proizvoditi. Komisija je utvrdila da je najmanje 85 MSP-ova prestalo proizvoditi, čime je smanjen kapacitet za protektiranje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 791. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(811)

CRIA i CCCMC tvrdili su da su navodi Komisije o tome da „proizvođači novih guma iz Unije nemaju druge mogućnosti nego da i oni ojačaju svoju prisutnost u 3. razini” (uvodna izjava 791.) teško shvatljivi s obzirom na to da je Komisija sama objasnila da će svi integrirani proizvođači protektiranih guma (stoga i proizvođači novih guma koji se bave i protektiranjem) biti dijelom 2. razine (uvodna izjava 90.). Stranke su ponovile sličnu tvrdnju nakon konačne objave.

(812)

Komisija je napomenula da su u bilješci s podjelom novih i protektiranih guma po markama postojale marke proizvođača novih guma iz Unije koje su razvrstane u 3. razinu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(813)

Komisija je navela da „informacije kojima Komisija raspolaže pokazuju” kako se trend u određivanju cijena promijenio i da sada navodno cijene iz 3. razine obrnuto utječu na cijene iz 1. razine (uvodna izjava 795.). CRIA i CCCMC zatražili su da se te informacije stave na raspolaganje zainteresiranim stranama.

(814)

Komisija je smatrala da se međusobnom povezanošću razina obuhvaća i logika određivanja cijena među razinama. Doista, i proizvođači novih guma iz Unije koji primjenjuju strategiju s više marki kažu da promjena cijene u jednoj razini nužno pokreće prilagodbu cijene u cjelokupnom portfelju, a jedan proizvođač iz Unije u uzorku za to je pružio potkrijepljeno objašnjenje. Komisija je sve te elemente uzela u obzir pri donošenju zaključka o pritisku na cijene u svim kategorijama i objavila ih zainteresiranim stranama (126). Stoga je Komisija odbila taj zahtjev CRIA-a i CCCMC-a.

(815)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da kretanje profitabilnosti u 1. razini, 2. razini i 3. razini nije u korelaciji s međusobnom povezanošću razina. Istaknuli su da je profitabilnost proizvođača iz Unije u 1. razini tijekom razdoblja ispitnog postupka (17,5 %) viša od ciljne dobiti (to jest dobiti koja bi se mogla očekivati da nema subvencioniranog uvoza) koju je preliminarno utvrdila Komisija u usporednom antidampinškom ispitnom postupku (15,6 %) (kako je opisano u uvodnoj izjavi 770., profitabilnost je u međuvremenu revidirana na 15,4 %). Slično tomu, profitabilnost proizvođača iz Unije u 2. razini tijekom razdoblja ispitnog postupka (15,3 %) bila je u biti ista kao ta ciljna dobit. Nadalje, ako je na profitabilnost proizvođača iz Unije u 1. razini i 2. razini (neizravno) utjecao jeftin uvoz u 3. razini, očekivalo bi se da će postojati slično kretanje profitabilnosti kao i kod proizvođača iz Unije u 3. razini.

(816)

Komisija je smatrala da to nije tako. Iako se profitabilnost u 3. razini 2015. smanjila sa 6,1 % na 0,6 % (kako je opisano u uvodnoj izjavi 785., profitabilnost je nakon objave revidirana s 5,9 % na 0,5 %), profitabilnost proizvođača iz 1. razine u razdoblju od 2014. do 2015. zapravo se povećala sa 17,9 % na 21,8 %. Suprotno tome, dok se profitabilnost u 1. razini i 2. razini u razdoblju od 2015. do 2016. smanjila, profitabilnost proizvođača iz 3. razine tijekom istog se razdoblja učetverostručila sa 0,5 % na 2,7 %. Ukratko, te stranke tvrdile su da nema korelacije između profitabilnosti u 3. razini i profitabilnosti u 1. razini i 2. razini.

(817)

Štoviše, Komisija je primijetila da je jedino od 2016. do razdoblja ispitnog postupka bilo korelacije u razvoju profitabilnosti. Međutim, neznatno smanjenje profitabilnosti tijekom razdoblja ispitnog postupka može se objasniti naglim povećanjem troškova sirovina koje se još nije prenijelo u više prodajne cijene. S obzirom na razvoj prodajnih cijena, čak i ako je točno da podaci navedeni u dokumentu s informacijama pokazuju smanjenje prodajnih cijena za 9 % (u 1. razini) i 12 % (u 2. razini) tijekom razmatranog razdoblja, taj se silazni trend ne može pripisati kineskom uvozu u 3. razini zbog sljedećih razloga. Prvo, kako je Komisija priznala u drugim dijelovima dokumenta s informacijama, a onda to, čini se, zanemarila pri izradi svoje teorije o obrnutom kaskadnom učinku, trošak proizvodnje smanjio se tijekom razdoblja ispitnog postupka (zbog smanjenja cijena sirovina). Za 1. razinu trošak proizvodnje smanjio se za 9 %, što je potpuno isto smanjenje kao ono koje je primijećeno u pogledu prodajnih cijena. Slično tomu, za 2. razinu trošak proizvodnje smanjio se za 9 %. Drugim riječima, te zainteresirane strane tvrdile su da se smanjenje cijena koje je Komisija primijetila u potpunosti (za 1. razinu) i za 75 % (za 2. razinu) objašnjava smanjenjem troška proizvodnje. One tvrde da je to očito i iz činjenice da su se, nakon što se u razdoblju od 2016. do razdoblja ispitnog postupka povećao trošak proizvodnje, povećale i prodajne cijene. Drugo, došlo je do pomaka prema manjim gumama na tržištu Unije. Jedinična cijena manjih guma niža je od one za veće gume, a to objašnjava dio smanjenja prodajnih cijena tijekom razmatranog razdoblja. Te zainteresirane strane tvrdile su da Komisija taj razvoj nije uzela u obzir.

(818)

Komisija je smatrala da se nepostojanje korelacije u razvoju profitabilnosti u različitim razinama može objasniti načinom na koji su se donosile odluke o kupnji. Postoji vremensko kašnjenje s obzirom na prirodu proizvoda i raspon mogućnosti koje korisnik ima ovisno o situaciji. Zaista, raspon mogućnosti koje korisnik ima ovisit će o tome ima li on gume, i ako ih ima, mogu li se te gume koje ima dodatno protektirati ili ne, o relativnoj cijeni mogućnosti koje ima na raspolaganju itd. Primjerice, ako korisnik mora kupiti gumu, o tome će vjerojatno odlučiti na temelju cijelog raspona koji mu je dostupan. Međutim, ako korisnik već ima gume koje se mogu protektirati, trošak protektiranja guma koje ima vjerojatno će konkurirati trošku kupnje novih guma iz 3. razine bez prihoda od prodaje karkase.

(819)

Osim toga, informacije koje je Komisija prikupila o različitim veličinama koje su komercijalizirane na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja nisu podupirale argument o tome da su cijene i troškovi bili niži zbog relativno snažnije prisutnosti manjih guma na tržištu. (127) Naime, ti podaci pokazivali su da je ponuda proizvoda na tržištu bila stabilna i da je i dalje koncentrirana na glavne dimenzije. Nadalje, takvo smanjenje prosječne veličine proizvoda nije se moglo utvrditi iz Eurostatovih podataka o kineskom uvozu, u kojima se, naprotiv, otkriva da se težina guma uvezenih iz Kine povećala za 3 % u razdoblju od 2014. do razdoblja ispitnog postupka. Suprotno tome, Komisija je primijetila opće strukturne prilagodbe koje je industrija Unije provela kako bi smanjila troškove, kao posljedicu „domino efekta” koji je djelovao u različitim razinama.

(820)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da postoji znatan uvoz (koji odgovara tržišnom udjelu od 11,9 %, što je povećanje za više od 1 % u usporedbi s 2014.) iz drugih zemalja, a taj je uvoz izvršen po opadajućim cijenama (tijekom razmatranog razdoblja prosječna uvozna cijena smanjila se za 17 %). Određivanje cijena upućivalo je i na to da je taj uvoz bio usmjeren na 1. razinu i/ili 2. razinu tržišta. Uvozom iz Turske, Tajlanda, Japana, Južne Koreje i ostalih zemalja (isključujući Rusiju) stalno su se snižavale cijene proizvođača iz Unije iz 1. razine u rasponu od 10 % do 25 %. Grupa Giti tvrdila je da je smanjenje cijena u 1. razini i 2. razini možda prouzročeno uvozom guma iz 1. razine i 2. razine iz drugih zemalja, a ne pritiskom na cijene od kineskih guma iz 3. razine. Ponovno, takvo stanje ozbiljno bi dovelo u pitanje teoriju Komisije. U svakom slučaju, ta je stranka napomenula da bi, bez ispitivanja obujma uvoza (i uvoznih cijena) guma iz 1. razine i 2. razine iz drugih zemalja, bilo nemoguće utvrditi je li teorija Komisije činjenično točna.

(821)

S obzirom na tu tvrdnju, Komisija je utvrdila da je analiza koju je iznijela Grupa Giti bila manjkava jer se u njoj smatralo da je sav uvoz prodan izravno prvom neovisnom kupcu u Uniji. U toj teoriji zanemaruje se to da na prosječne cijene može utjecati činjenica da se dio tog uvoza prodaje zainteresiranim povezanim stranama. Nadalje, u statističkim podacima o uvozu nije bila navedena prosječna cijena po razinama pa Komisija nije mogla ispitati uvozne cijene na osnovi razine, kako je to zatražila Grupa Giti. Stoga se predložena analiza ne može provesti s informacijama koje je Komisija dosad uspjela prikupiti tijekom ispitnog postupka ili koje su dobivene od zainteresiranih strana pa je, u skladu s time, odbijena.

(822)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje koje su iznijele zainteresirane strane i potvrdila svoje početne zaključke.

4.4   Zaključak o šteti

(823)

Ukupno se na temelju pokazatelja štete može vidjeti da je industrija Unije u cjelini pod velikim pritiskom. Tijekom razdoblja ispitnog postupka došlo je do smanjenja proizvodnog kapaciteta, ulaganja i zaposlenosti te do znatnog gubitka tržišnog udjela unatoč sniženju prodajnih cijena. Tržišni udio ostvaren je uvozom predmetnog proizvoda nauštrb industrije Unije, neovisno o segmentaciji, a posljedica je bila gubitak više od 4 200 radnih mjesta. Iako je i dalje iznosila oko 14 % za industriju u cjelini, profitabilnost se od 2014. do RIP-a smanjila za 1,7 postotnih bodova, a od 2015. do RIP-a za 3,2 postotna boda. Nadalje, relativno kretanje profitabilnosti cijele industrije Unije isto je tako silazno.

(824)

Utvrđeno je i da kineski uvoz znatno snižava cijene industrije Unije koje su potom imale izravan i znatan učinak na smanjene rezultate i smanjeni kapacitet, proizvodnju, zaposlenost i druge pokazatelje štete za industriju Unije. To se negativno kretanje najviše osjetilo u 3. razini gdje su brojni MSP-ovi koji proizvode protektirane gume izašli s tržišta i nisu mogli iskoristiti gospodarski oporavak u tom sektoru koji je naposljetku preuzeo jeftini uvoz. Podsjeća se da društva koja najviše posluju u 3. razini čine približno 20 % ukupne proizvodnje u Uniji. Gubici u 3. razini nisu održivi i ugrožavaju opstanak čitave djelatnosti protektiranja u Uniji.

(825)

Osim toga, učinci pritiska na cijene isto su tako utjecali na cijene viših razina. Rastući pritisak na cijene guma iz 3. razine koji je posljedica jeftinog uvoza, a koji se uglavnom odnosi na gume iz 3. razine, potaknuo je sličan razvoj događaja u 2. razini, u kojoj su cijene pale za 12 % u razmatranom razdoblju te su se čak i cijene za gume iz 1. razine morale smanjiti za 9 % kako bi ostale konkurentne.

(826)

Naime, s obzirom na međusobnu povezanost cijena među razinama čak je i 1. razina koja ostvaruje najbolje rezultate osjetila obrnuti kaskadni učinak pritiska na cijene na sve tri razine kako je objašnjeno u prethodnom poglavlju. To je prouzročilo iscrpljivanje industrije, gubitak vrijednosti u cijelom lancu opskrbe u svim trima razinama i smanjenje kvalitete guma raspoloživih na tržištu Unije. Osim toga, intenzivno tržišno natjecanje cijenama u svim trima razinama ima negativne posljedice za iskorištenost kapaciteta i dovodi do povećanja zaliha industrije te slabijeg novčanog toka i ulaganja. Naposljetku, gubitak industrije protektiranja u Uniji utječe i na profitabilnost koju mogu ostvariti društva koja posluju u 1. i 2 razini.

(827)

Osim toga, podnositelji pritužbe tvrdili su da je postojao rizik dodatnog pogoršanja štete. Smatrali su da su na drugim uvozno-izvoznim tržištima uvedene brojne mjere koje bi mogle prouzročiti trenutačno preusmjeravanje trgovine. Osim toga, proizvođači iz Unije navodno su ugroženi na svojim izvoznim tržištima jer su određene zemlje, kao što je Turska, pokrenule zaštitni ispitni postupak. Rizik pogoršanja bio bi povezan i s golemim prekomjernim kapacitetima u NRK-u, gdje neiskorišteni kapaciteti čine približno 40 % trenutačnog kineskog izvoza. Podnositelji pritužbe strahovali su i od strukturnog učinka na tržište guma u EU-u jer bi se dodatni trošak za kupnju visokokvalitetne gume sve manje mogao opravdati kada zajedno s industrijom protektiranja nestane opcija višekratnog protektiranja visokokvalitetne gume. Naposljetku, predviđaju stalno poboljšanje guma iz NRK-a. U slučaju da se gumama više kvalitete iz NRK-a dopusti da se natječu s gumama iz Unije po subvencioniranim cijenama, time bi se smanjile marže industrije guma u Uniji te njezin kapacitet za ulaganja i inovacije. To bi, s druge strane, vjerojatno prisililo industriju Unije da se osloni na gume niže kvalitete koje zahtijevaju ograničeno ulaganje u istraživanje i razvoj, što dodatno utječe na njihovu mogućnost protektiranja.

(828)

Grupa Giti tvrdila je da bi bolji rezultati proizvođača protektiranih guma mogli biti povezani s rastućim troškovima sirovina, a ne s uvođenjem privremenih antidampinških mjera. Komisija nije pronašla dokaze kojima se povezuje razvoj troškova sirovina s povećanjem komercijalnih narudžbi o kojima su izvijestili proizvođači protektiranih guma. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(829)

S obzirom na profitabilnost industrije Unije, Komisija je priznala kritične primjedbe koje je primila od Grupe China National Tire o tome da 3. razina tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvaruje gubitke (-0,7 %), dok je profitabilnost 1. i 2. razine dvoznamenkasta. Međutim, Komisija se nije složila sa zaključkom da bi se tim pokazateljem, koji pokazuje razliku u profitabilnosti ovisno o razinama, mogao pobiti podatak o materijalnoj šteti za industriju Unije u cjelini.

(830)

Svi relevantni pokazatelji pokazuju da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u 3. razini. Osim negativne profitne marže, došlo je do znatnog smanjenja zaposlenosti, osobito u djelatnosti protektiranja. Razina sniženja cijena od 31 % znatna je u 3. razini u kojoj se najviše osjeća i učinak obujma kineske konkurencije. Kako je prikazano u tablici 18., postoji uočljiv i stalan (godinu za godinom) pomak prema 3. razini u prodaji novih guma koje proizvode proizvođači iz Unije. Prodaja u Uniji, prikazana u tablici 18., iznosila je 2016. 5 milijuna guma u 3. razini. Taj razvoj nastavio se 2017. U prognozi za 2018. vidjeti se još veće povećanje tog pomaka prodaje prema 3. razini čime se jasno pokazuje pritisak na cijene pod kojim se nalaze proizvođači iz Unije u 1. i 2. razini.

(831)

U tom pogledu, kako je navedeno u odjeljku 4.3., Komisija je tvrdila da postoji snažna međusobna povezanost razina s obrnutim kaskadnim učinkom. Suprotno primjedbama mnogih zainteresiranih strana, postoji samo jedno tržište za gume sa stajališta proizvođača iz Unije, koji ga dijele na tri razine uglavnom radi strategije stavljanja proizvoda na tržište i zbog razlika u kvaliteti. To znači da proizvođači iz Unije uzimaju u obzir razvoje u svim trima razinama. Stoga, pritisak cijene i obujma u 3. razini ima izravan učinak i na druge dvije razine, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 798. i sljedećima. Nadalje, kupci guma biraju među gumama iz svih triju razina: oni važu svoju spremnost da plate višu cijenu s očekivanim vijekom trajanja guma i povezanim troškovima. U skladu s time, ponašanje proizvođača i kupaca potvrđuje da postoji snažna međusobna povezanost razina. Iz toga proizlazi da primijećeni pomak prema 3. razini stvara stalan pritisak i na druge dvije razine. O tome je Komisija još napomenula da se subvencionirani uvoz odnosi uglavnom na 3. razinu. S obzirom na međusobnu povezanost razina i sve veću važnost 3. razine, Komisija je smatrala da se negativni trendovi koji su već primijećeni u industriji Unije u cjelini u bližoj budućnosti mogu samo nastaviti.

(832)

Postojanje rizika od daljnjeg povećanja štete dokazano je i 13. petogodišnjim planom za razvoj kemijske i petrokemijske industrije u Kini usmjerenim na tehnološke inovacije, strukturnu prilagodbu i zeleni razvoj. Taj se plan primjenjuje na industriju guma, a Komisija je utvrdila znatan broj subvencija. Njima se podupire zaključak da kineski proizvođači izvoznici imaju strukturnu prednost u penjanju po lancu vrijednosti sa stalnim pristupom jeftinom financiranju. Budu li se visokokvalitetne gume iz NRK-a sve više i više natjecale na tržištu s gumama iz Unije po subvencioniranim cijenama, smanjit će se marže industrije guma iz Unije, a time i njezina sposobnost za ulaganja i inovacije. Time će se pak vjerojatno prisiliti industriju Unije da se oslanja na gume niže kvalitete za koje je potrebno ograničeno ulaganje u istraživanje i razvoj, što će dodatno utjecati na mogućnost protektiranja guma i tako prouzročiti štetu za sve tri razine.

(833)

Zbog štetnog stanja u 3. razini i obrnutog kaskadnog učinka na 2. i 1. razinu koji se trenutačno osjeća, Komisija je ostala pri zaključku da je industrija u cjelini pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 8. stavka 4. osnovne uredbe.

(834)

Stoga je Komisija zaključila da je industrija Unije u cjelini pod velikim pritiskom. Tijekom razmatranog razdoblja došlo je do smanjenja proizvodnog kapaciteta, ulaganja i zaposlenosti te do znatnog gubitka tržišnog udjela unatoč stalnom sniženju prodajnih cijena. Kineski uvoz znatno je snižavao cijene industrije Unije. Smanjila se i profitabilnost industrije Unije u cjelini, a to se čak ubrzalo potkraj razmatranog razdoblja. Osim toga, povećale su se zalihe svih vrsta guma, osobito tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je negativno utjecalo na financijsko stanje industrije Unije. Mnogi MSP-ovi koji proizvode protektirane gume zaustavili su proizvodnju i nisu mogli iskoristiti gospodarski oporavak. Komisija je istaknula i važnost podnesaka koje je zaprimila od udruženja AIRP i Bundesverband Reifenhandel und Vulkaniseur-Handwerk (talijansko i njemačko udruženje proizvođača protektiranih guma) ili društva Banden Plan Europa B.V. (proizvođač protektiranih guma iz Unije) ili društva Vipal Europe (dobavljač gaznog sloja), napominjući da su uvođenjem privremenih mjera već nastupile pozitivne promjene u tom sektoru. Konkretno, proizvođači protektiranih guma u nekoliko država članica Unije već su od svibnja 2018. zabilježili povećanje narudžbi i vjeruju da će se ti dobri izgledi za budućnost nastaviti postanu li privremene mjere konačne.

5.   UZROČNOST

(835)

Komisija je u skladu s člankom 8. Stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li subvencionirani uvoz iz predmetne zemlje prouzročio materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i jesu li drugi poznati čimbenici istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije.

(836)

Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim subvencioniranim uvozom iz predmetne zemlje ne pripisuju subvencioniranom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije i kretanje troškova.

5.1   Učinci subvencioniranog uvoza

(837)

Cijene subvencioniranog uvoza iz NRK-a znatno su snizile cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, marža sniženja cijena bila je 21 %, što je dovelo do smanjenja tržišnog udjela i profitabilnosti industrije Unije (sa 72,4 % na 67,1 % odnosno s 15,4 % 2014. na 13,7 % u razmatranom razdoblju). Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije stvarno se blago smanjio, dok se obujam uvoza iz NRK-a povećao za 32 % i stoga preuzeo velik dio povećanja potrošnje u Uniji.

(838)

Ukupno je tijekom razmatranog razdoblja kineski uvoz (+ 4,2 postotna boda) apsorbirao gubitak tržišnog udjela industrije Unije (–5,3 postotna boda).

(839)

Iz analize pokazatelja štete u uvodnim izjavama od 686. do 784. vidljivo je da se gospodarsko stanje industrije Unije, a posebno njezino financijsko stanje, pogoršalo i da se to dogodilo u vrijeme dolaska velike količine subvencioniranog uvoza iz NRK-a. Cijenama tog uvoza snižene su cijene industrije Unije i izvršen je znatan pritisak na sniženje cijena na tržištu Unije. Utvrđeno je da su to naglo povećanje uvoza i znatno sniženje cijena glavni čimbenici koje treba razmotriti u ovom predmetu.

(840)

Kineski izvoznici uspjeli su znatno povećati svoj tržišni udio na štetu industrije Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka većina ukupnog obujma subvencioniranog kineskog uvoza usmjerena je na 3. razinu zbog čega je nekoliko proizvođača iz Unije u toj razini, posebno malih i srednjih proizvođača protektiranih guma, moralo izaći s tržišta. Osim toga, Komisija je utvrdila da su te velike količine po subvencioniranim cijenama utjecale na određivanje cijena. Prije je na određivanje cijena utjecala 1. razina: cijene 2. razine određivale su se u odnosu na 1. razinu, a cijene 3. razine u odnosu na 2. razinu. Sad se to preokrenulo: cijena 2. razine određuje se na temelju 3. razine, a cijena 1. razine na temelju 2. razine. To je dovelo do smanjenja prodajnih cijena u svim razinama. Komisija je stoga zaključila da je naglo povećanje subvencioniranog uvoza iz NRK-a imalo odlučujuću ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(841)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da Komisija nije pokazala kako su razine obujma i cijena uvoza kineskih guma bitno utjecale na industriju Unije, pojedinačno ili zajedno. Tvrdili su da iako se uvoz kineskih uvoznika u Uniju povećao za 1 124 101 komad tijekom razmatranog razdoblja, i potrošnja u Uniji povećala se za 1 341 615 komada. Stoga povećanje kineskog uvoza po konkurentnim cijenama nije samo po sebi moglo nanijeti štetu prodaji industrije Unije na tržištu. Nadalje, činjenica da su neki proizvođači iz Unije morali izaći iz nekog segmenta tržišta i da se određivanje cijena na tržištu Unije promijenilo ne znači nužno da je kineski uvoz odgovoran za materijalnu štetu prouzročenu industriji Unije. Činjenica da su cijene kineskih izvoznika bile niže od onih industrije Unije i da proizvođači iz Unije nisu mogli preuzeti povećanje potrošnje te su morali sniziti svoje cijene kako bi bili konkurentniji nije dovoljna da bi se dokazalo da je kineski izvoz odgovoran za štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(842)

Komisija je ponovila da su kineske subvencionirane cijene znatno snižavale cijene industrije Unije u svim razinama tijekom razdoblja ispitnog postupka. U prosjeku su bile znatno niže tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Nadalje, činjenica da su uvozne cijene ostale stabilne u razdoblju od 2014. do 2015., da su se smanjile 2016. i ostale na istoj niskoj razini tijekom razdoblja ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 650.) ne može se objasniti kretanjem cijena sirovina. Potonje su se smanjile na početku razmatranog razdoblja, ali su se tijekom razdoblja ispitnog postupka povećale. Unatoč tomu, kineski proizvođači izvoznici nisu revidirali svoje cijene prema gore. To je pokazalo da žele steći, i stekli su, veći tržišni udio nauštrb industrije Unije.

(843)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da ne postoji uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i štete prouzročene industriji Unije jer je kineski uvoz uglavnom prisutan u 3. razini tržišta dok većina proizvođača iz Unije prodaje proizvode iz 1. i 2. razine. Ta je tvrdnja činjenično netočna. Proizvodi koji su obuhvaćeni 1. i 2. razinom čine približno 32 % ukupnog kineskog uvoza. Nadalje, kako je objašnjeno u odjeljku 4.3. u pogledu međusobne povezanosti novih i protektiranih guma te međusobne povezanosti različitih razina, simbiotski odnos postoji među različitim razinama koje zajedno tvore jedinstven proizvod. Pritisak uvoza jeftinih kineskih guma na cijene i količine u 3. razini utječe i na cijene u ostalim razinama, čime šteti industriji Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(844)

Isti proizvođač izvoznik tvrdio je i da bi analizu štete, a stoga i analizu uzročnosti, trebalo provesti uzimajući u obzir da su cijene guma iz 3. razine određene niže jer te gume imaju znatno kraći vijek trajanja nego gume iz 1. razine i 2. razine. Ocjenu tržišnog udjela trebalo bi napraviti usporedbom tržišnog udjela po vrijednosti, a ne po količini. Ako se to uzme u obzir, smanjenje tržišnog udjela industrije Unije i povećanje tržišnog udjela kineskih proizvođača izvoznika znatno su manje izraženi.

(845)

Komisija je priznala da je životni vijek guma važan aspekt analize, kojim se pokazuje međusobna povezanost razina. Međutim, nije prihvatila da bi se tim aspektom opovrgnuo zaključak o uzročnosti. Čak i ako je, doduše, tržišni udio kineskih guma u Uniji niži po vrijednosti zbog „kraćeg vijeka trajanja” nego „po jedinici”, time se ne mijenja činjenica da je industrija Unije došla pod pritisak i pretrpjela materijalnu štetu upravo zbog toga što među kupcima postaje sve više privlačno kupovati kineske gume s „niskom cijenom i niskom kilometražom”. Stoga Komisija smatra da povećanje tržišnog udjela uvoza iz NRK-a, bilo na temelju vrijednosti ili količine, potvrđuje zaključak o uzročnosti.

(846)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je smanjenje cijene kineskog uvoza prouzročeno promjenom u ponudi proizvoda koja je potaknuta sve većom potražnjom za manjim gumama. Nije bilo dokaza za tu tvrdnju. U svakom slučaju, čak i ako je veličina mogla utjecati na kretanje prosječnih cijena, kineski uvoz snižavao je cijene industrije Unije i u pogledu guma istih veličina s obzirom na to da se usporedba uvijek radi po vrsti proizvoda. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(847)

Ostali čimbenici ispitani u analizi uzročnosti u skladu s člankom 8. stavkom 7. osnovne uredbe bili su sljedeći: uvoz iz ostalih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i kretanje troškova industrije Unije.

5.2   Uvoz iz trećih zemalja

(848)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju razvijao se kako slijedi:

Tablica 23.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Turska

Obujam uvoza iz Turske

712 497

710 504

856 110

884 241

Indeks (2014. = 100)

100

100

120

124

Jedinične uvozne cijene iz Turske

212

216

194

185

Indeks (2014. = 100)

100

102

91

87

Tržišni udio

3,5 %

3,4 %

4,0 %

4,1 %

Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju

12,6 %

11,4 %

12,1 %

12,3 %

Koreja

Obujam uvoza iz Koreje

431 676

463 643

477 185

381 167

Indeks (2014. = 100)

100

107

111

88

Jedinične uvozne cijene iz Koreje

219

191

181

186

Indeks (2014. = 100)

100

87

83

85

Tržišni udio

2,1 %

2,2 %

2,2 %

1,8 %

Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju

7,6 %

7,4 %

6,8 %

5,3 %

Japan

Obujam uvoza iz Japana

386 128

418 802

398 427

390 859

Indeks (2014. = 100)

100

108,5

103,2

101,2

Jedinične uvozne cijene iz Japana

293

227

218

221

Indeks (2014. = 100)

100

77,6

74,4

75,4

Tržišni udio

1,9 %

2,0 %

1,9 %

1,8 %

Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju

6,8 %

6,7 %

5,6 %

5,5 %

Rusija

Obujam uvoza iz Rusije

181 031

237 582

270 515

279 798

Indeks (2014. = 100)

100

131,2

149,4

154,6

Jedinične uvozne cijene iz Rusije

145

131

130

130

Indeks (2014. = 100)

100

90,7

89,6

89,5

Tržišni udio

0,9 %

1,1 %

1,3 %

1,3 %

Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju

3,2 %

3,8 %

3,8 %

3,9 %

Tajland

Obujam uvoza iz Tajlanda

142 735

177 209

174 994

167 509

Indeks (2014. = 100)

100

124,2

122,6

117,4

Jedinične uvozne cijene iz Tajlanda

310

226

233

241

Indeks (2014. = 100)

100

72,9

75,3

77,7

Tržišni udio

0,7 %

0,9 %

0,8 %

0,8 %

Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju

2,5 %

2,8 %

2,5 %

2,3 %

Ostale treće zemlje

Obujam uvoza iz svih ostalih zemalja

338 457

376 075

469 425

464 224

Indeks (2014. = 100)

100

111

139

137

Jedinične uvozne cijene iz svih ostalih zemalja

202

195

200

192

Indeks (2014. = 100)

100

96

99

95

Tržišni udio

1,7 %

1,8 %

2,2 %

2,1 %

Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju

6,0 %

6,0 %

6,6 %

6,5 %

Ukupno za sve treće zemlje osim NRK-a

Obujam uvoza iz svih ostalih zemalja

2 192 524

2 383 815

2 646 656

2 567 798

Indeks (2014. = 100)

100

109

121

117

Jedinične uvozne cijene iz svih ostalih zemalja

227

202

192

189

Indeks (2014. = 100)

100

89

85

83

Tržišni udio

10,8 %

11,5 %

12,3 %

11,9 %

Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju

38,7 %

38,3 %

37,5 %

35,8 %

Izvor: Eurostat

(849)

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja blago se povećao s 10,8 % na 11,9 % tijekom razmatranog razdoblja. Od cjelokupnog uvoza iz ostalih trećih zemalja jedino su u ruskom uvozu prosječne cijene bile slične cijenama kineskog uvoza. Prosječne cijene uvoza predmetnog proizvoda jasno su bile više od prosječnih cijena kineskog uvoza. Tržišni udio uvoza predmetnog proizvoda iz Rusije povećao se s 0,9 % na 1,3 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, ograničenim količinama ruskog uvoza ne umanjuje se uzročno-posljedična veza između subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(850)

Stoga je Komisija preliminarno zaključila da, iako je uvoz iz ostalih trećih zemalja mogao u ograničenoj mjeri utjecati na stanje industrije Unije, dampinški uvoz iz NRK-a ostaje glavni uzrok štete.

(851)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi Komisija trebala dostaviti dodatnu analizu učinka ruskog uvoza, za koji je cijena određena na razini kineskog uvoza.

(852)

Komisija je utvrdila da postoji ključna razlika u obujmu uvoza. Dok se kineski uvoz povećao s 3,5 milijuna guma 2014. na 4,6 milijuna guma u razdoblju ispitnog postupka (to jest za 1 100 000 komada), ruski uvoz u istom razdoblju povećao se s 0,2 milijuna guma na 0,3 milijuna guma (to jest za samo 100 000 komada). S obzirom na ograničene količine koje dolaze iz Rusije (one čine svega 6 % ukupnog uvoza iz NRK-a i imaju tržišni udio od svega 1,3 % tržišta Unije) po sličnoj cijeni, taj uvoz ne može oslabiti uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(853)

Druge zainteresirane strane tvrdile su da se uvoz iz drugih zemalja, kao što su Japan, Koreja i Turska, odvija u znatnim količinama i po cijenama nižima od onih industrije Unije. Zbog njegove cijene i veličine, njime je navodno prekinuta uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(854)

Komisija je primijetila da su uvozne cijene iz Japana, Južne Koreje i Turske znatno iznad kineskih uvoznih cijena. Osim toga, uglavnom se radi o transfernim cijenama prema povezanim uvoznicima. Stoga te uvozne cijene ne mogu poslužiti kao osnova za usporedbu s cijenama industrije Unije. Konačno, japanske, južnokorejske i turske gume prodavale su se po cijeni koja odgovara njihovoj odgovarajućoj razini na tržištu Unije. Stoga tim uvozom ne bi trebala biti prouzročena šteta industriji Unije. Kad je riječ o količinama, njihov tržišni udio ostao je stabilan (obujam se smanjio za Južnu Koreju za 50 000 komada, ostao stabilan za Japan i povećao se za Tursku za 170 000 komada) i činio je oko polovine obujma uvoza podrijetlom iz NRK-a. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.2.1   Izvozni rezultati industrije Unije

(855)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 24.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

 

2014.

2015.

2016.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam izvoza (u komadima)

6 079 036

5 920 561

5 893 729

5 920 981

Indeks 2014. = 100

100

97,4

97,0

97,4

Prosječna cijena (EUR po komadu)

188

179

169

168

Indeks 2014. = 100

100

95,3

89,9

89,8

Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

(856)

Na temelju podataka Eurostata obujam izvoza smanjio se za 2,6 % tijekom razmatranog razdoblja. Na prosječne izvozne cijene utjecale su transferne vrijednosti prema povezanim društvima. Ne postoje dokazi da se zbog izvozne djelatnosti industrije Unije mogla umanjiti uzročno-posljedična veza između subvencioniranog uvoza i utvrđene štete.

(857)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da je industrija Unije pretrpjela gubitke jer izvoze uz gubitak tijekom cijelog razmatranog razdoblja, što je utjecalo na njihov povrat ulaganja i sposobnost ulaganja. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 862., na prosječne uvozne cijene utječu transferne vrijednosti prema povezanim društvima. Osim toga, troškovi proizvodnje prikazani u uvodnoj izjavi 754. izračunani su za prodaju proizvođača iz Unije u uzorku koja je naplaćena nepovezanim kupcima. To ne omogućuje izvlačenje smislenih zaključaka na temelju usporedbe tih dvaju skupova podataka. Štoviše, u mikroekonomskim pokazateljima pokazalo se da je utvrđeno da je izvoz proizvođača iz Unije u uzorku bio profitabilan. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(858)

Komisija je ponovila da su obujmovi ostali stabilni tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, te su cijene transferne cijene između povezanih stranaka pa se stoga iz činjenice da te cijene pokazuju silazni trend tijekom razmatranog razdoblja ne može ništa zaključiti. Stoga su te tvrdnje odbačene. Stoga Komisija potvrđuje da nema dokaza da bi izvozna djelatnost industrije Unije mogla umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

5.3   Kretanje troškova

(859)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 755., ukupni troškovi industrije Unije smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja za 12 EUR po gumi zbog kretanja glavnih sirovina (odnosno prirodnog i sintetičkog kaučuka). Međutim, prosječna prodajna cijena industrije Unije smanjila se za 19 EUR po gumi zbog pritiska subvencioniranog kineskog uvoza na cijene.

(860)

Stoga se može zaključiti da kretanje troškova nije moglo biti uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(861)

Grupa Giti tvrdila je da su nove gume postajale jeftinije kako su se smanjivali troškovi, no proizvođači protektiranih guma nisu mogli iskoristiti to smanjivanje jer je udio sirovina u njihovim troškovima proizvodnje znatno niži u usporedbi s novim gumama. To objašnjava gubitak koji je pretrpjela industrija protektiranja u 3. razini, koji je uglavnom posljedica kretanja cijena sirovina s obzirom na to da su se one stalno smanjivale od 2012. te su se počele oporavljati tek 2017.

(862)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 650., kineske uvozne cijene nisu slijedile to kretanje cijena sirovina, a to se kretanje odražavalo u trošku proizvodnje industrije Unije (128). Gubici su bili posljedica činjenice da je kineski uvoz tijekom razmatranog razdoblja znatno snižavao cijene industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.4   Drugi poznati čimbenici

(863)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli tvrdili su da Komisija nije u obzir uzela to da su dva glavna proizvođača znatno uložili u svoju djelatnost protektiranja. Time bi se navodno moglo objasniti zašto su drugi proizvođači iz Unije morali izaći iz 3. razine tržišta. Prema navodima tih stranaka gospodarska kriza navela je dva glavna proizvođača (Goodyear i Continental) da ulože u djelatnost protektiranja te su oni otvorili vlastite tvornice za protektiranje. Prema dostupnim podacima, proizvodni kapacitet svake tvornice ekvivalentan je godišnjoj proizvodnji deset malih proizvođača protektiranih guma. China National Tire Group vjeruje da su ta ulaganja dovela do samoprouzročene štete. Smatra se da je tim ulaganjima stvoren prekomjeran kapacitet i umjetno su povećani jedinični troškovi što je za posljedicu imalo smanjenje dobiti. Učinak tih ulaganja na cjelokupnu industriju Unije navodno je dovoljan da bi umanjio bilo kakvu potencijalnu uzročno-posljedičnu vezu između kineskog subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije, neovisno o tome uzima li se u obzir pojedinačno ili zajedno s drugim poznatim čimbenicima.

(864)

Prema informacijama koje je dostavila ETRMA, topli postupak protektiranja (koji koriste isključivo veliki proizvođači) zapravo se smanjio tijekom razmatranog razdoblja (proizvodnja se sa 2,3 milijuna 2014. spustila na 2,1 milijun u razdoblju ispitnog postupka). Ti brojčani podaci stoga ne podupiru tvrdnju da je ulaganjem dvaju glavnih proizvođača stvoren prekomjerni kapacitet. Stoga je tvrdnja o samoprouzročenoj šteti odbačena.

(865)

Određene zainteresirane strane navele su da je rastuća potražnja za manjim gumama vjerojatno utjecala na ponudu proizvoda u različitim godinama na način da se potkraj razdoblja ispitnog postupka prodavalo razmjerno više manjih guma. Zbog ograničenja u pogledu težine i veličine vozila koja su na snazi u užim gradskim središtima i rasta djelatnosti e-trgovine (koja zahtijeva da se pošiljke smanje na manje količine za koje su, pak, potrebni laki kamioni i laka gospodarska vozila) dogodio se pomak prema povećanoj potražnji za manjim gumama. To opažanje nije se primjenjivalo samo na prodaju proizvođača iz Unije. U zadovoljavanju povećane potražnje za manjim gumama sudjelovao je i kineski uvoz, što stoga (djelomično) objašnjava smanjenje prodajnih cijena kineskog uvoza.

(866)

Kad je riječ o tvrdnji o promjeni ponude proizvoda, informacije koje je Komisija prikupila o različitim veličinama koje su komercijalizirane na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja ne podupiru tvrdnju da su cijene i troškovi niži zbog relativno snažnije prisutnosti manjih guma na tržištu (129). I podaci za razdoblje ispitnog postupka pokazuju da je ponuda proizvoda na tržištu stabilna i da je i dalje koncentrirana na glavne dimenzije. Nadalje, takvo smanjenje prosječne veličine proizvoda ne može se utvrditi iz Eurostatovih podataka o kineskom uvozu, u kojima se, naprotiv, otkriva da se u razdoblju od 2014. do razdoblja ispitnog postupka (130) težina guma uvezenih iz Kine povećala za 3 %. Suprotno tome, Komisija je primijetila opće strukturne prilagodbe koje je industrija Unije provela kako bi smanjila troškove s obzirom na „domino efekt” koji je djelovao u različitim razinama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.5   Zaključak o uzročnosti

(867)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje.

(868)

Zbog znatnog pritiska na cijene i obujam industrije Unije povećanjem subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije nije mogla ostvariti korist od rastućeg tržišta Unije u razdoblju nakon krize. Naime, najžešće tržišno natjecanje prisutno je u 3. razini u kojoj se odvija većina kineskog uvoza, što utječe i na više razine kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 825. do 826. U prethodnoj analizi pokazatelja štete upućuje se na to da je na gospodarsko stanje industrije Unije u cjelini utjecalo povećanje jeftinog subvencioniranog uvoza iz NRK-a kojim su znatno snižene cijene Unije. Kineski izvoznici uspjeli su znatno povećati tržišni udio na štetu industrije Unije, što je prouzročilo pad zaposlenosti i smanjenje proizvodnog kapaciteta. Industrija Unije izgubila je 5,2 postotna boda svojeg tržišnog udjela između 2014. i razdoblja ispitnog postupka, uz stagnaciju obujma prodaje, dok se potrošnja na tržištu Unije povećala. Osim toga, kretanje profitabilnosti za industriju Unije u cijelosti isto je tako silazno, a gubici su posebno prisutni kad je riječ o gumama iz 3. razine.

(869)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka subvencioniranog uvoza. Utvrđeno je da zbog učinka drugih utvrđenih čimbenika, odnosno uvoza iz ostalih trećih zemalja, rezultata izvozne prodaje proizvođača iz Unije i kretanja troškova, na negativne promjene u industriji Unije u smislu tržišnog udjela, cijena i profitabilnosti nije umanjena uzročno-posljedična veza. Čak i kad se razmotrio njihov kombinirani učinak, zaključak Komisije nije bio drukčiji: da nije bilo subvencioniranog uvoza, industrija Unije ne bi pretrpjela negativne posljedice u tako znatnoj mjeri. Konkretnije, tržišni udio ne bi se smanjio na te razine i zadržala bi se zaposlenost.

(870)

Stoga je Komisija u preliminarnoj fazi zaključila da je materijalna šteta nanesena industriji Unije prouzročena subvencioniranim uvozom iz predmetne zemlje te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između štete i subvencioniranog uvoza.

(871)

Ni ruski uvoz (zbog malih količina) ni uvoz iz Japana, Koreje i Turske (zbog njihovih transfernih cijena koje su bile čak i više od kineskih cijena) nisu bili glavni uzrok štete nanesene industriji Unije. Isto tako, izvozni rezultati Unije i njezino kretanje troškova nisu bili osnovni uzrok štetnog stanja Unije. Potonje se ne može objasniti ni drugim činjenicama kao što su ulaganje dvaju glavnih proizvođača u djelatnost protektiranja i promjene u ponudi proizvoda.

(872)

Stoga je Komisija potvrdila svoje nalaze kako su utvrđeni u uvodnim izjavama 835. i 871. o tome da je materijalna šteta industriji Unije prouzročena subvencioniranim uvozom iz NRK-a te da zbog ostalih čimbenika, uzetih u obzir pojedinačno ili zajedno, nije prekinuta uzročno-posljedična veza.

6.   INTERES UNIJE

(873)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom predmetu donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđena štetna subvencija. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti različiti interesi svih uključenih stranaka, uključujući interese industrije Unije i uvoznika.

6.1   Interes industrije Unije

(874)

Moguće antisubvencijske mjere vjerojatno će pozitivno utjecati na proizvođače iz Unije, a posebno na MSP-ove. Oni će moći ostvariti koristi od rastuće potrošnje i tržišta na kojem vladaju pošteni uvjeti. Posebno se očekuje da će u tim uvjetima proizvođači iz Unije moći povećati svoju prodaju i na taj način vratiti dio izgubljenog tržišnog udjela. Time bi se, s druge strane, dodatno povećale proizvodnja i stopa iskorištenosti kapaciteta u Uniji. U poštenim uvjetima cijene industrije Unije mogle bi se povećati i time poboljšati njihovo financijsko stanje.

(875)

S obzirom na međusobnu povezanost djelatnosti protektiranja i proizvodnje protektiranih guma predloženim mjerama posebno bi se omogućila održivost industrije protektiranja. To bi donijelo olakšanje u smislu zapošljavanja, posebno jer je industrija protektiranja radno intenzivna i jer se nalazi u cijeloj Uniji.

(876)

Određene zainteresirane strane (Grupa China National Tire Grupa i društvo Pirelli, Grupa Giti te društvo Kirkby) smatrali su da će na industriju protektiranja u Uniji negativno utjecati smanjena ponuda i povećana cijena plašteva. Prema njihovu stajalištu, antidampinške mjere za gume iz 1. i 2. razine negativno bi utjecale na neovisne proizvođače protektiranih guma iz Unije, koji plašteve iz tih razina upotrebljavaju u svojim proizvodnim linijama.

(877)

Komisija se nije složila s tom procjenom. Unatoč činjenici što su veliki proizvođači iz Unije integrirali djelatnosti protektiranja, velik broj njihovih plašteva i dalje protektiraju neovisni proizvođači protektiranih guma iz Unije. Osim toga, neovisni proizvođači protektiranih guma iz Unije naveli su Komisiji da trenutačno postoji prekomjerna ponuda plašteva. Prema njihovoj procjeni, mnogim je kupcima jeftinije kupiti kineske gume iz niske razine nego protektirati postojeće. To znači da se moralo baciti mnogo plašteva koji su se mogli protektirati. Kao najvažnije, dok neovisni proizvođači protektiranih guma i udruženja podupiru te mjere, ni jedan proizvođač protektiranih guma iz Unije nije istupio protiv tih mjera. To upućuje na to da su te mjere u interesu industrije protektiranja iz Unije.

6.2   Interes korisnika i uvoznika iz Unije

(878)

Obavijest o pokretanju postupka poslana je na adrese više od 40 uvoznika i korisnika predmetnog proizvoda te njihova udruženja.

(879)

Pet nepovezanih uvoznika odgovorilo je na upitnik za odabir uzorka. Oni čine [10 %–15 %] ukupnog uvoza iz NRK-a. Od tih pet društava dva su odabrana u uzorak na temelju njihova uvoza (čine [6 %–10 %] ukupnog kineskog uvoza) i odgovorila su na upitnik.

(880)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka kineski uvoz predmetnog proizvoda činio je znatan udio prometa obaju uvoznika u uzorku. Njihov poslovni model uglavnom se temeljio na ugovorima s kineskim proizvođačima izvoznicima iako imaju i druge izvore (na domaćem tržištu ili iz ostalih trećih zemalja). Stoga, iako bi mjere utjecale na njihovu djelatnost, očekuje se i da bi se uvođenjem mjera cijene na tržištu Unije povećale na poštene razine.

(881)

Postoji još jedan poslovni model koji se oslanja na „strategiju trgovine u kojoj se upotrebljavaju isključivo spremnici”. U tom slučaju uvoznici imaju veću fleksibilnost pri promjeni izvora opskrbe. Tri uvoznika koja nisu odabrana u uzorak obuhvaćena su tom kategorijom, pri čemu su tijekom razdoblja ispitnog postupka oni činili manje od 2 % ukupnog kineskog uvoza. Na temelju tako niske razine suradnje može se zaključiti da se uvođenjem mjera ne bi znatno utjecalo na njihovu djelatnost.

(882)

Javilo se još dvanaest uvoznika i dva udruženja uvoznika, većina njih nakon objave Uredbe o evidentiranju. Dostavljene su primjedbe o evidentiranju i mogućem uvođenju mjera. Međutim, nijedan uvoznik iz Unije nije dostavio potkrijepljene tvrdnje.

(883)

Grupa China National Tire i društvo Pirelli, Grupa Giti te društvo Heuver tvrdili su da će, ako se mjere donesu, doći do smanjenja kineskog uvoza što će dovesti do općeg pada ponude. To bi pak dovelo do spekulativnog povećanja cijena, na štetu krajnjih korisnika. Mjere kojima bi se štitila industrija Unije značile bi i da bi krajnji kupci imali manji izbor proizvoda.

(884)

Komisija je smatrala da u Uniji postoji dostatan ukupni kapacitet za opskrbu unutarnjeg tržišta kako je naznačeno u tablicama 1. i 6. Nadalje, postoji mnogo proizvođača koji su smješteni u trećim zemljama (Turska, Južna Koreja, Japan, Rusija, Tajland i mnoge druge zemlje) koji već prodaju na tržištu Unije. Njihov kombinirani obujam prodaje bio je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja, a tržišni udio približno 12 %. Komisija je podsjetila da su kineske cijene znatno niže od cijena svih ostalih velikih zemalja uvoznica: prema podacima Eurostata prosječna uvozna cijena iz Kine bila je 128,8 EUR po komadu, a uvozna cijena iz svih ostalih zemalja bila je u razdoblju ispitnog postupka 189 EUR po komadu. Stoga se može razumno očekivati da će, nakon što se ponovno uspostave ravnopravni uvjeti na tržištu Unije, uvoz iz svih zemalja osigurati potrebnu opskrbu.

(885)

Komisija je podsjetila i na to da je tržište Unije konkurentno tržište na kojem se snažno natječu mnogi proizvođači koji su aktivni u svim razinama. Stoga će se uvozom na poštenoj razini cijena nastaviti izvršavati dodatni konkurentski pritisak na cijene industrije Unije.

(886)

Nekoliko uvoznika tvrdilo je da će možda u potpunosti izaći s tržišta ako se te mjere uvedu. Komisija je podsjetila da je svrha uvođenja antisubvencijskih mjera ponovno uspostaviti jednake uvjete tako da se proizvođači iz Unije i proizvođači iz trećih zemalja natječu pod jednakim uvjetima. U skladu s time, pristojbe su postavljene na onu razinu koja će omogućiti kineskom uvozu da se nastavi natjecati s proizvođačima iz Unije, ali po poštenim cijenama. Osim toga, uzimajući u obzir to da će se tim mjerama smanjiti velika razlika između subvencioniranih kineskih cijena i uvoznih cijena iz svih ostalih zemalja, uvoznicima će se povećati poslovne mogućnosti da prodaju gume za autobuse i kamione iz drugih zemalja.

(887)

Komisija je zaključila da mjere neće biti u interesu uvoznika koji se uglavnom oslanjaju na uvoz vrlo jeftinih kineskih guma. Međutim, nije vjerojatno da će ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja ozbiljno utjecati na uvoznike sa širim portfeljem.

(888)

Interes dobavljača

(889)

Dobavljači gaznog sloja dostavili su podneske u kojima su podržali uvođenje antisubvencijskih mjera tvrdeći da su te mjere nužne za opstanak industrije protektiranja. Gubitak djelatnosti protektiranja znatno bi utjecao na njihovo poslovanje. Komisija je zaključila da bi mjere bile u interesu dobavljača gaznog sloja.

6.3   Ostali interesi

(890)

Dugogodišnja je politika Unije (131) smanjiti otpad i održivo upravljati sirovinama. Naime, politika Unije dvostrana je: odnosi se na izbjegavanje stvaranja otpada i potiče recikliranje (132). Osim toga, horizontalni je cilj politike potaknuti prisutnost malih i srednjih poduzeća na tržištu Unije (133).

(891)

Protektiranje je ključno za dobro kružno gospodarstvo. Osim što jamči visok standard pouzdanosti, performansi i sigurnosti, protektiranje je velika prednost i sa stajališta okoliša (manja upotreba sirovina i energije, manja proizvodnja CO2, manje onečišćenje i manja potrošnja vode). Time bi se pridonijelo i postizanju takvih većih društvenih ciljeva koji su priznati u konkretnim politikama Unije.

(892)

Nekoliko zainteresiranih strana naglasilo je da proizvođači vrhunskih guma proizvode nove visokokvalitetne gume koje su osmišljene tako da imaju dug životni ciklus i mogu se protektirati. Bez industrije protektiranja tržišno natjecanje u industriji guma bilo bi utrka prema dnu, što bi prouzročilo iscrpljivanje industrije, gubitak vrijednosti u cijelom lancu opskrbe, a kvaliteta ponude u Uniji svela bi se na najmanju moguću razinu.

(893)

AIRP je naveo da je djelatnost protektiranja primjer kružnog gospodarstva jer se pri protektiranju jedne gume u usporedbi s proizvodnjom nove upotrebljava 70 % manje sirovina, 65 % manje energije i 19 % manje vode, proizvodi se 37 % manje CO2, onečišćenje zraka (čestice) manje je za 21 %, a razina erozije tla u zemljama u kojima se proizvodi prirodni kaučuk manja je za 29 %.

(894)

Nadalje, zahvaljujući industriji protektiranja trenutačno se sprečava stvaranje približno 240 000 tona istrošenih guma godišnje. U skladu s tim, mjerama kojima se štite visokokvalitetne gume u Uniji koje se mogu protektirati, a koje se uvode na gume koje se u biti ne mogu protektirati pridonijelo bi se izbjegavanju stvaranja otpada u skladu s ciljevima Direktive o otpadu jer bi se tim mjerama pružila potpora zadržavanju održive djelatnosti protektiranja u Uniji.

(895)

U skladu sa studijama koje je proveo AIRP Italija protektiranjem godišnje uštedi prosječno 30 milijuna sirove nafte te više od 20 000 tona drugih strateških sirovina, kao što su prirodni i sintetički kaučuk, crni dim, tekstilna vlakna, čelik i bakar, uz to što smanjuje emisije CO2 za 10 202 tone. Rezultati tih studija pokazuju da se svakom protektiranom gumom emisija CO2 smanjuje za 26,5 kg.

(896)

U skladu s tim, mjerama kojima se štite visokokvalitetne gume u Uniji koje se mogu protektirati, a koje se uvode na gume koje su u biti jednokratne poticala bi se i usklađenost politika s ciljevima Unije u pogledu smanjenja otpada i kružnoga gospodarstva jer bi se tim mjerama pružila potpora zadržavanju održive djelatnosti protektiranja u Uniji. Osim toga, s obzirom na to da u tom sektoru uglavnom posluju MSP-ovi, one bi isto tako bile u skladu s važnim ciljem Komisije koji se odnosi na pružanje potpore tim društvima.

6.4   Zaključak o interesu Unije

(897)

Učinci antisubvencijskih mjera na proizvođače iz Unije bili bi pozitivni. Unatoč tvrdnjama o mogućem negativnom utjecaju na uvoznike iz Unije, pristojba i dalje ne bi bila neproporcionalna s obzirom na ukupne učinke na cijelu industriju Unije. Smatra se da bi se zbog slobodnog raspoloživog kapaciteta industrije Unije i uvoza iz ostalih zemalja rizici zapravo ublažili ponudom drugih izvora opskrbe. Kad ne bi bilo subvencioniranog uvoza, ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja i ravnopravnih uvjeta bila bi korisna za zdrav razvoj ukupnog tržišta guma u Uniji i potaknula bi usklađenost politika s ciljevima kružnoga gospodarstva, izbjegavanja stvaranja otpada i zaštite MSP-ova u Uniji. Zbog toga ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na uvoz guma za autobuse i kamione iz NRK-a.

(898)

Nakon konačne objave Hämmerling je tvrdio da na temelju članka 31. osnovne uredbe uvođenje antisubvencijskih pristojbi nije u interesu Unije. Naveo je zaključak Komisije iz prethodne uvodne izjave i ustvrdio da se „takvo odbacivanje” ne može prihvatiti. Međutim, budući da Hämmerling nije iznio nikakve argumente ili dodatne dokaze o očito neproporcionalno visokim troškovima koji za uvoznike nastaju zbog te mjere, a što bi moglo upućivati na nužnost revizije ocjene suprotstavljenih interesa, Komisija je tu tvrdnju odbacila.

(899)

Stoga se može očekivati da će se uvođenjem antisubvencijskih mjera industriji Unije omogućiti da ostane na tržištu te da stoga poboljša svoje stanje. Ako se mjere ne uvedu, postoji velik rizik da bi industrija Unije u srednjoročnom razdoblju morala razmotriti povlačenje iz djelatnosti protektiranja guma, što bi neizbježno dovelo do gubitka radnih mjesta, kao što se već dogodilo kad je zatvoreno nekoliko desetaka MSP-ova kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 729. Sa stajališta uvoznika ili korisnika u ovoj fazi ispitnog postupka nisu utvrđeni uvjerljivi razlozi protiv uvođenja antisubvencijskih mjera na uvoz guma za autobuse i kamione podrijetlom iz NRK-a. Prema članku 31. osnovne uredbe nema uvjerljivih razloga zbog kojih uvođenje mjera ne bi bilo u interesu Unije.

7.   KONAČNE ANTISUBVENCIJSKE MJERE

(900)

S obzirom na Komisijine zaključke o subvenciji, šteti, uzročnosti i interesu za Uniju potrebno je uvesti konačne antisubvencijske mjere.

7.1   Razina uklanjanja štete (marža štete)

(901)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(902)

Šteta bi bila otklonjena kad bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, tj. u izostanku subvencioniranog uvoza. Ta ciljna dobit utvrđena je na temelju dobiti koju je industrija Unije ostvarila 2014. Kad je riječ o razmatranom razdoblju, smatra se da je ta godina razmatranog razdoblja imala najuobičajenije uvjete tržišnog natjecanja jer je obujam kineskog uvoza bio najmanji, a prosječna uvozna cijena bila je najviša.

(903)

Nakon objave u usporednom antidampinškom ispitnom postupku nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da postoji širok dogovor o podjeli tržišta Unije na tri razine te da se u dokumentu s informacijama nalaze opsežne analize i podaci po razinama. Međutim, pristup koji je upotrijebljen u preliminarnoj fazi, a koji uključuje jednu ciljnu dobit za sve razine, ima učinak prekomjerne zaštite proizvođača iz Unije od subvencioniranog uvoza guma iz 3. razine, čime se ne bi moglo ostvariti propisanu ciljnu dobit za industriju u cjelini. Stoga bi Komisija radi ispravne primjene pravila niže pristojbe trebala na temelju profitabilnosti svake razine izračunati neštetnu cijenu i maržu štete.

(904)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju. Smatrala je da je u ovom slučaju primjerenije utvrditi ciljne dobiti po razini jer je mjera u obliku fiksne pristojbe po gumi, koja se temelji na marži štete izvedenoj iz kontrolnog broja proizvoda po razini. Stoga je revidirala ciljnu dobit na 17,9 % za 1. razinu, 17,9 % za 2. razinu i 6,1 % za 3. razinu.

(905)

Grupa Giti tvrdila je da je godina 2014., koja je korištena kao osnova za utvrđivanje ciljne dobiti, bila netipična jer je profitabilnost za 1. i 2. razinu bila jednaka, a u sljedeće se dvije godine razlikovala.

(906)

Komisija je podsjetila na to da je bila dužna utvrditi ciljnu dobit određivanjem godine najsličnije uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja nenarušenog subvencioniranim uvozom. S obzirom na taj kriterij, 2014. je u usporedbi s 2015. ili 2016. godina s najmanjim količinama i najnižim tržišnim udjelom subvencioniranog uvoza, zbog čega bi te druge godine trebalo izuzeti. Isto tako, Komisija se nije mogla poslužiti podacima za godine koje su prethodile 2014. jer provjerenih podataka za njih nije bilo. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(907)

Neke zainteresirane strane (podnositelj pritužbe, društvo Tyre Specialists of Finland, talijansko udruženje proizvođača protektiranih guma, udruženje Bipaver, društvo VIPAL, portugalsko udruženje industrija protektiranih guma te Bundesverband Reifenhandel und Vulkaniseur-Handwerk) smatrale su da je ciljna dobit od 6,1 % za 3. razinu koja je korištena u objavi usporednog antidampinškog ispitnog postupka bila preniska da bi se uklonila šteta koju su pretrpjeli proizvođači protektiranih guma te da je stopa dobiti od približno 10 % koja je dosegnuta prije naglog povećanja uvoza bila opravdana.

(908)

Komisija je podsjetila da je za tržište guma iz 3. razine karakteristična prisutnost protektiranih i novih guma, koje se međusobno aktivno natječu za tržišni udio. Kako je preliminarno utvrđeno u uvodnoj izjavi 824., neodržive razine gubitaka u industriji protektiranja dovode u pitanje opstanak cijele djelatnosti protektiranja u Uniji. Kako je zatim preliminarno utvrđeno u uvodnoj izjavi 868., ti gubici utječu i na profitabilnost koju mogu ostvariti društva koja posluju u 1. i 2. razini. Te nalaze treba sagledati s obzirom na očit interes Unije da postoji snažna industrija protektiranih guma, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 153.

(909)

Komisija je stoga odlučila ispitati tvrdnju o tome da profitabilnost 3. razine od 6,1 % ostvarena u 2014., kako je navedeno u dokumentu o konačnoj objavi, ne bi osigurala opstanak djelatnosti protektiranja u Uniji.

(910)

U tu je svrhu odlučila razmotriti razine profitabilnosti koje su ostvarila društva aktivna u toj razini u 2014., na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik. Velika društva u uzorku koja obavljaju protektiranje u 3. razini ostvarila su profitabilnost od –6,04 % u 2014. Profitabilnost MSP-ova u uzorku iznosila je 2,71 %. Ti podaci pokazuju da je kineski uvoz već 2014. utjecao na industriju protektiranja, koja je važan dio industrije Unije u cjelini.

(911)

Komisija je stoga nastojala utvrditi ciljnu dobit koju bi proizvođači iz Unije u 3. razini, posebno proizvođači protektiranih guma, trebali ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. U toj se ocjeni još jednom oslonila na informacije dostupne u spisu. Ciljna dobit za proizvođače predmetnog proizvoda u 3. razini u pritužbi je utvrđena na 9,2 %, čime bi se prema tvrdnjama podnositelja pritužbe osiguralo odgovarajuće funkcioniranje za sve proizvođače iz 3. razine (uključujući proizvođače protektiranih guma za predmetni proizvod). Ta je brojka u skladu i s primjedbama koje su u svojem odgovoru na dokument o konačnoj objavi u usporednom antidampinškom ispitnom postupku iznijeli proizvođači protektiranih guma za predmetni proizvod: oni tvrde da bi Komisija za proizvođače iz 3. razine trebala uzeti u obzir razinu profitabilnosti od približno 9 %. Njihov se argument načelno oslanjao na brojčane podatke iz 2014., koji su tada već pokazivali da je industrija protektiranih guma u Uniji pretrpjela štetu. Komisija je razmotrila i podatke koje su dostavili proizvođači protektiranih guma iz uzorka u Uniji za 2006.–2007., koje je prema njihovim tvrdnjama bilo posljednje razdoblje u kojem su vladali uobičajeni uvjeti tržišnog natjecanja. U tim je godinama profitabilnost proizvođača protektiranih guma iz Unije iznosila 9,4 %.

(912)

Komisija je te podatke usporedila s agregiranim podacima o profitabilnosti u 3. razini za proizvođače protektiranih guma iz uzorka u Uniji u 2014. Ne uzimajući u obzir ponderiranje rezultata MSP-ova u cijeloj industriji Unije, profitabilnost u 3. razini u toj godini iznosila je 9,2 %. Taj neponderirani podatak bio je prikladniji od prethodno ponderiranog iznosa od 6,1 %. Godine 2014. uvoz iz Kine već je izrazito snažno utjecao na MSP-ove u 3. razini, stoga ponderirane vrijednosti za tu godinu ne odražavaju u potpunosti uobičajene uvjete tržišnog natjecanja u industriji protektiranih guma.

(913)

Zbog toga je Komisija smatrala da je primjerenije izračunati ciljnu dobit za 2014. tako da se i na industriju protektiranja u Uniji umanji štetan utjecaj kineskog uvoza već uočen te godine. S obzirom na prethodno navedene informacije Komisija je odlučila da će ciljna dobit proizvođača predmetnog proizvoda iz 3. razine biti 9,2 %. To je minimalna neštetna cijena koju proizvođači iz Unije iz 3. razine moraju ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, uzimajući u obzir potrebe industrije protektiranja.

(914)

Društvo Heuver tvrdilo je da Komisija ne bi trebala praviti razliku između protektiranih i novih guma jer ih se zbog njihove zamjenjivosti sustavno smatralo istim proizvodom. Nadalje, kompletna analiza štete i uzročnosti provedena je bez ikakvog razlikovanja u tom smislu.

(915)

Stranka je tvrdila da Komisija nije osigurala valjanu osnovu za odstupanje od razmatranog razdoblja ovog ispitnog postupka te da je uvoz iz Kine u 2014. već utjecao na industriju Unije u cjelini. Nadalje, stranka je tvrdila da je činjenica da društvo nije dosegnulo tu razinu ciljne dobiti u vrijeme kada uvoz iz NRK-a nije štetio industriji Unije (razdoblje od 2008. do 2014.) jasan znak da postoje drugi uzroci štete.

(916)

Društvo Xingyuan Group tvrdilo je da je ciljna dobit od 9,2 % neprimjerena jer je neprovjerena. Godine 2006. i 2007. bile su odviše daleko od trenutačne situacije i nije bilo dokaza da je industrija Unije 2014. trpjela štetu. Osim toga, stranka je tvrdila da se ciljnom dobiti nije namjeravao osigurati opstanak industrije, već ukloniti učinak štetnog dampinga. Tvrdila je da je upotreba neponderirane profitabilnosti bila neprimjerena. Grupa China National Tire ponovila je sličnu tvrdnju nakon konačne objave.

(917)

Grupa China National Tire tvrdila je da Komisija nije provela analizu uzročno-posljedične veze između uvoza iz Kine i rezultata industrije protektiranja u Uniji. Nadalje, ta je stranka tvrdila da profitna marža mora biti ograničena na profitnu maržu s kojom industrija Unije može razumno računati u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Tvrdila je da Komisija ne smije praviti razliku između novih guma i protektiranih guma prilikom ocjenjivanja primjerene ciljne dobiti za 3. razinu. Naposljetku, stranka je tvrdila da Komisija nije obrazložila zašto je ciljnu dobit za 3. razinu utvrdila na 9,2 %. Stranke su ponovile slične tvrdnje nakon konačne objave.

(918)

CCCMC i CRIA tvrdili su da utvrđivanje ciljne dobiti za 3. razinu na 9,2 % nije odražavalo uobičajene uvjete tržišnog natjecanja te da godine 2006. i 2007. nisu bile pravo mjerilo za utvrđivanje štete. Budući da je Komisija previše pozornosti posvetila proizvođačima protektiranih guma iz 3. razine, dovela je u pitanje i svoju analizu štete za industriju Unije u cjelini. Nakon konačne objave te su stranke ponovile slične tvrdnje.

(919)

Društvo Prometeon tvrdilo je da se revidiranim izračunom marže štete podupire zaključak da je navodna šteta zanemariva. Ukupni gubitak koji se može pripisati 3. razini iznosio bi oko 54 milijuna EUR, što čini 91 % ukupne štete koju je pretrpjela industrija Unije, dok nema utjecaja na 1. i 2. razinu. Također je ponovilo svoju tvrdnju da bi trebalo upotrijebiti drugi oblik mjere. Nakon konačne objave ta stranka i društvo Hämmerling ponovili su slične tvrdnje.

(920)

Komisija je odbacila te tvrdnje zbog sljedećih razloga.

(921)

Prvo, ciljna dobit za 3. razinu na razini od 9,2 % temelji se na stvarnoj profitabilnosti proizvođača iz Unije u uzorku iz 3. razine u 2014. prije ponderiranja društava po razinama. Nije neprimjereno u tu svrhu ukloniti ponderiranje podataka kako bi se ublažio učinak na rezultate MSP-ova na koje je već utjecala znatna razina uvoza iz Kine.

(922)

Drugo, upućivanje Komisije na razdoblje 2006.–2007. ne mijenja tu procjenu. Umjesto toga, ono potvrđuje nalaze na temelju neponderiranih podataka za 2014. kao razumno mjerilo. Ni jedna od zainteresiranih strana nije tvrdila da su uvjeti tržišnog natjecanja u razdoblju 2006–2007. bili narušeni. Proizvođači protektiranih guma iz uzorka financijskim su izvještajima potkrijepili tvrdnju da se njihova uobičajena profitabilnost u razdoblju od 2006. do 2007. prosječno kretala od 9 do 10 %.

(923)

Treće, ciljna dobit za 3. razinu utvrđena na temelju neponderiranih podataka za 2014. bila je u skladu i s razinom ciljne dobiti navedenom u pritužbi. Stoga je industrija Unije već u početnoj fazi – znatno prije nego što je Komisija pokrenula postupak ponderiranja – navedenih 9,2 % smatrala primjerenom ciljnom dobiti.

(924)

Komisija je stoga odbacila te tvrdnje i potvrdila svoju odluku da ciljnu dobit za gume iz 3. razine utvrdi na 9,2 %.

(925)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao ad valorem subvencijska marža za ta društva.

7.2   Konačne mjere

(926)

Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 10., Komisija je uredbom o evidentiranju uvela obvezu evidentiranja predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK s obzirom na moguću retroaktivnu primjenu kompenzacijskih mjera prema članku 24. stavku 5. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (134). Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/163 stavljena je izvan snage člankom 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1579.

(927)

Prema Objašnjenjima harmoniziranog sustava za tarifni broj 8708 i 8716 gumom opremljeni kotači vozila, prikolica i poluprikolica svrstavaju se u tarifni broj 8708 i 8716 Budući da postoji opasnost da gospodarski subjekti uvozom kotača s kineskim gumama izbjegavaju te mjere, Komisija je smatrala prikladnim da taj rizik smanji praćenjem uvoza takvih kotača. Informacije prikupljene u tom programu praćenja mogle bi se upotrijebiti i bude li u budućnosti trebalo pokrenuti ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera u skladu s člankom 23. osnovne uredbe. Stoga bi trebalo utvrditi zasebne oznake TARIC za uvoz kotača za vozila, prikolice i poluprikolice s pneumatskim gumama, novim ili protektiranima, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121.

(928)

Hämmerling je tvrdio da se osnovnom uredbom Komisiji ne daje pravna osnova za razvrstavanje robe u carinske svrhe. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 927., prema Objašnjenjima harmoniziranog sustava za tarifne brojeve 8708 i 8716 gumom opremljeni kotači vozila, prikolica i poluprikolica svrstavaju se u tarifne brojeve 8708 i 8716. U toj je uvodnoj izjavi objašnjena namjera Komisije o praćenju uvoza pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, ugrađenih na kotač i ispravno razvrstanih u skladu s carinskim zakonodavstvom iz poglavlja 87. Kombinirane nomenklature (135).

(929)

Antisubvencijski ispitni postupak proveden je usporedno s ispitnim postupkom za antidampinške mjere i bio je ograničen na razinu uklanjanja štete. S obzirom na primjenu pravila niže pristojbe i činjenicu da su u nekim slučajevima konačni iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izraženi ad valorem niži od razine uklanjanja štete, Komisija će uvesti konačnu kompenzacijsku pristojbu na razini utvrđenih konačnih iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a potom će uvesti konačnu antidampinšku pristojbu do relevantne razine uklanjanja štete.

(930)

Na temelju te metode i činjenica iz ovog predmeta, a posebno činjenice da su mjere ograničene maržom štete, Komisija smatra da u ovom predmetu ne nastaje problem „dvostrukog brojanja”.

(931)

S obzirom na visoku stopu suradnje kineskih proizvođača izvoznika pristojba za „sva ostala društva” bila je utvrđena na razini najviše pristojbe koja će se uvesti društvima u uzorku. Pristojba za „sva ostala društva” primjenjivat će se na ona društva koja nisu surađivala u ovom ispitnom postupku.

(932)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. osnovne uredbe ukupan iznos subvencije za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, izračunan je na temelju ukupnog ponderiranog prosječnog iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje su utvrđene za proizvođače izvoznike koji surađuju u uzorku, osim zanemarivih iznosa i iznosa subvencija utvrđenih za predmete koji podliježu odredbama članka 28. stavka 1. osnovne uredbe. Međutim, Komisija nije zanemarila nalaze o davanju povlaštenih zajmova iako se za utvrđivanje tih iznosa morala dijelom osloniti na raspoložive podatke. Naime, Komisija je smatrala da podaci raspoloživi i upotrijebljeni u tim predmetima nisu znatno utjecali na informacije koje su bile potrebne za pravedno utvrđivanje iznosa subvencioniranja u okviru davanja povlaštenih zajmova kako upotreba tog pristupa ne bi naštetila proizvođačima koji nisu bili pozvani na suradnju u ispitnom postupku.

(933)

Na temelju prethodno navedenog stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

Kineski proizvođači izvoznici

Dampinška marža (*1)

Subvencijska marža

Razina uklanjanja štete

Stopa kompenzacijske pristojbe

Stopa antidampinške pristojbe

Utvrđena kompenzacijska pristojba

Utvrđena antidampinška pristojba

Grupa China National Tire

85 %

32,85 %

37,29 %

32,85 %

4,44 %

49,07

0,37

Grupa Giti

56,8 %

7,74 %

29,56 %

7,74 %

21,82 %

11,07

36,89

Grupa Hankook

60,1 %

2,06 %

23,41 %

2,06 %

21,35 %

3,75

38,98

Grupa Xingyuan

106,7 %

51,08 %

55,07 %

51,08 %

3,99 %

57,28

4,48

Ostala društva koja surađuju i u antisubvencijskom i u dampinškom ispitnom postupku navedena u Prilogu I.

71,5 %

18,01 %

32,39 %

18,01 %

14,38 %

27,69

21,62

Ostala društva koja surađuju u antidampinškom ispitnom postupku, ali ne i u antisubvencijskom ispitnom postupku navedena u Prilogu II.

71,5 %

51,08 %

55,07 %

51,08 %

0 %

57,28

0

Sva ostala društva

106,7 %

51,08 %

55,07 %

51,08 %

3,99 %

57,28

4,48

(934)

Pojedinačna stopa antidampinške i antisubvencijske pristojbe za svako društvo određena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza trenutačnih ispitnih postupaka. Ona stoga odražava stanje utvrđeno tijekom tih ispitnih postupaka u odnosu na predmetno društvo. Ta se stopa pristojbe (za razliku od pristojbe na državnom području cijele zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala društva”) primjenjuje isključivo na uvoz proizvodâ podrijetlom iz predmetne zemlje koje proizvodi navedeno društvo. Uvezeni proizvodi koje proizvodi neko drugo društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu imati koristi od tih stopa i podložni su stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(935)

Društvo može zatražiti primjenu pojedinačnih stopa pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(936)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike među stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne pristojbe moraju carinskim tijelima država članica dostaviti valjani račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe. Uvoz uz koji se ne nalazi takav račun podliježe pristojbi koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(937)

Kako bi se osigurala propisna provedba kompenzacijske pristojbe, razinu pristojbe za sva ostala društva potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju nego i na one proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(938)

Uzimajući u obzir nedavnu sudsku praksu Suda (136) primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju povrata konačnih pristojbi jer se u relevantnim odredbama na snazi u pogledu carinskih pristojbi ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih narušavanja odnosa među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

8.   OBLIK MJERA

(939)

Komisija je utvrdila da pristojba ad valorem ima dva velika nedostatka. Prvo, pristojbom ad valorem društvo se potiče da prodaje proizvode niže kvalitete iz svoje ponude. Time bi se stvorio dodatan pritisak na 3. razinu iako je upravo toj razini tržišta najviše potrebna zaštita od snažnog nepoštenog tržišnog natjecanja. Stoga je Komisija smatrala da je primjerenije pristojbu za gume iz 3. razine utvrditi na određenoj apsolutnoj razini.

(940)

Drugo, pristojba ad valorem mogla bi dovesti i do prilično visokih iznosa u 1. i 2. razini u kojima su cijene guma više. U tom slučaju postoji rizik da bi te visokokvalitetne gume mogle postati preskupe iako bi upravo te gume mogle biti korisne za djelatnost protektiranja u Uniji. Proizvođačima protektiranih guma u Uniji potrebni su odgovarajući plaštevi guma koje im mogu pružiti proizvođači iz 1. ili 2. razine u Uniji ili kineski izvoznici iz te razine. Uvedu li se tim mjerama prekomjerne kazne za uvoz u Uniju iz 1. i 2. razine, to bi moglo negativno utjecati na ciljeve politike kružnog gospodarstva u Uniji.

(941)

U skladu s tim Komisija je smatrala da je u interesu Unije uvesti fiksne pristojbe po komadu, koje se izračunavaju na temelju pojedinačne marže štete za svakog izvoznika. Tim fiksnim pristojbama umanjio bi se rizik od nedostatnog uklanjanja subvencija u 3. razini tržišta jer se gume iz 3. razine uvoze u Uniju u velikim količinama te bi se za njih plaćala relativno visoka fiksna pristojba u usporedbi s njihovom stvarnom vrijednosti. Istodobno, takvim se pristojbama reagira na rizik od prekomjernih kazni za uvoz u Uniju guma iz 1. i 2. razine, koje se mogu protektirati i to mogu činiti proizvođači protektiranih guma iz Unije.

(942)

Zaključno je Komisija utvrdila da je primjereno konačne pristojbe uvesti u obliku fiksnih pristojbi.

9.   OBJAVA

(943)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i okolnostima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih novih i protektiranih guma, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz NRK-a.

(944)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s pozitivnim mišljenjem Odbora osnovanog člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (137),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Konačna kompenzacijska pristojba uvodi se na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, trenutačno razvrstanih u oznake KN 4011 20 90 i ex 4012 12 00 (oznaka TARIC 4012120010) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Konačna kompenzacijska pristojba koja se primjenjuje u EUR po komadu proizvoda opisanoga u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku jest sljedeća:

Društvo

Konačna kompenzacijska pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Xingyuan Tire Group Ltd, Co.; Guangrao Xinhongyuan Tyre Co., Ltd.

57,28

C331

Giti Tire (Anhui) Company Ltd; Giti Tire (Fujian) Company, Ltd; Giti Tire (Hualin) Company Ltd; Giti Tire (Yinchuan) Company, Ltd.

11,07

C332

Aeolus Tyre Co., Ltd; Aeolus Tyre (Taiyuan) Co., Ltd.; Qingdao Yellow Sea Rubber Co., Ltd; Pirelli Tyre Co, Ltd.

49,07

C333

Chongqing Hankook Tire Co., Ltd; Jiangsu Hankook Tire Co., Ltd.

3,75

C334

Ostala društva koja surađuju i u antisubvencijskom i u dampinškom ispitnom postupku navedena u Prilogu I.

27,69

Vidjeti Prilog I.

Ostala društva koja surađuju u antidampinškom ispitnom postupku, ali ne i u antisubvencijskom ispitnom postupku navedena u Prilogu II.

57,28

Vidjeti Prilog II.

Sva ostala društva

57,28

C999

3.   Primjena pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. ili Prilozima I. ili II. uvjetovana je podnošenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje izdaje takav račun, uz navođenje njegova/njezina imena i funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (komad(e)) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Potvrđujem da su informacije u ovom računu cjelovite i točne.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

4.   Kotači za vozila, prikolice i poluprikolice s pneumatskim gumama, novima ili protektiranima, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, razvrstavaju se u oznake TARIC 8708701015, 8708701080, 8708705015, 8708705080, 8708709115, 8708709915, 8716909015 i 8716909080.

5.   U slučaju oštećenja robe prije ulaska u slobodni promet pa je stoga cijena stvarno plaćena ili plativa raspodijeljena radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447, iznos antisubvencijske pristojbe iz stavka 2. umanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli cijene stvarno plaćene ili plative.

6.   Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama. Zatezne kamate koje se plaćaju u slučaju povrata kojim se ostvaruje pravo na zateznu kamatu jesu stopa koju Europska središnja banka primjenjuje za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, koja je na snazi prvog kalendarskog dana u mjesecu dospijeća plaćanja, uvećana za tri i pol postotna boda.

Članak 2.

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1579 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 1. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje u EUR po komadu proizvoda opisanoga u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku jest sljedeća:

Društvo

Konačna antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Xingyuan Tire Group Ltd, Co.; Guangrao Xinhongyuan Tyre Co., Ltd.

4,48

C331

Giti Tire (Anhui) Company Ltd; Giti Tire (Fujian) Company, Ltd; Giti Tire (Hualin) Company Ltd; Giti Tire (Yinchuan) Company, Ltd.

36,89

C332

Aeolus Tyre Co., Ltd; Aeolus Tyre (Taiyuan) Co., Ltd.; Qingdao Yellow Sea Rubber Co., Ltd; Pirelli Tyre Co, Ltd.

0,37

C333

Chongqing Hankook Tire Co., Ltd; Jiangsu Hankook Tire Co., Ltd.

38,98

C334

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu I.

21,62

Vidjeti Prilog I.

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu II.

0

Vidjeti Prilog II.

Sva ostala društva

4,48

C999

3.   Primjena pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. ili u prilozima I. ili II. uvjetovana je podnošenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje izdaje takav račun, uz navođenje imena i funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (komad(e)) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Potvrđujem da su informacije u ovom računu cjelovite i točne.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.”

2.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim.

„Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti dodavanjem novog proizvođača izvoznika na popis društava navedenih u tablici i na koje se primjenjuje pojedinačna pristojba ne veća od stope pristojbe koja se primjenjuje na društva koja su surađivala u antidampinškom ispitnom postupku, ali ne i u antisubvencijskom ispitnom postupku, a svaki novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji pruža dovoljno dokaza da:

(a)

da od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017. (razdoblje ispitnog postupka) nije izvozio u Uniju predmetni proizvod iz članka 1. stavka 1.;

(b)

nije povezan ni s jednim izvoznikom ili proizvođačem iz Narodne Republike Kine na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere uvedene ovom Uredbom;

(c)

da je stvarno u Uniju izvozio predmetni proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se mjere temelje ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Uniju.”

3.

Prilog se zamjenjuje Prilogom I. i Prilogom II.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(2)  SL C 346, 14.10.2017., str. 9.

(3)  Izraz „kineska vlada” u ovoj se Uredbi upotrebljava u širem smislu te uključuje Državno vijeće, ministarstva, odjele, agencije i uprave na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

(4)  Uredba Komisije (EU) 2018/683 оd 4. svibnja 2018. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 116, 7.5.2018., str. 8.).

(5)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz novih i protektiranih guma, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 264, 11.8.2017., str. 14.) kako je izmijenjena Ispravkom Obavijesti o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz novih i protektiranih guma za autobuse ili kamione podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 356, 21.10.2017., str. 24.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1579 od 18. listopada 2018. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/163 (SL L 263, 22.10.2018., str. 3.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/163 оd 1. veljače 2018. o uvođenju obveze evidentiranja uvoza novih i protektiranih guma za autobuse ili kamione podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 30, 2.2.2018., str. 12.).

(8)  Za više informacija o detaljnom sastavu te Grupe vidjeti uvodnu izjavu 50.

(9)  Za više informacija o detaljnom sastavu te Grupe vidjeti uvodnu izjavu 50.

(10)  Za više informacija o detaljnom sastavu te Grupe vidjeti uvodnu izjavu 50.

(11)  Informacije koje Komisija prikupila i primila upućuju na to da je tržište guma za autobuse i kamione u Uniji podijeljeno na tri razine. Gume 1. razine uključuju vrhunske nove gume najboljih marki najvećih proizvođača. Gume 2. razine uključuju većinu novih i protektiranih guma niže kvalitete s cijenama i kilometražom od oko 65 %–80 % cijene guma 1. razine. Gume 3. razine uključuju nove i protektirane gume lošije izvedbe u smislu kilometraže te vrlo ograničenih mogućnosti protektiranja.

(12)  Vidjeti Preporuku Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (2003/361/EZ).

(13)  Tijekom razdoblja ispitnog postupka to je društvo nosilo naziv „Chonche Auto Double Happiness Tyre Corp”. Društvo je promijenilo naziv u Aeolus Tyre (Taiyuan) C., Ltd. na dan 13. kolovoza 2018.

(14)  Društvo koje je s društvom China National Tire & Rubber Co. Ltd. povezano na temelju dioničkog udjela većeg od 5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, u skladu s člankom 127. stavkom 1. točkom (d) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije.

(15)  Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.).

(16)  U skladu s Deklaracijom o rješavanju sporova koji proizlaze iz Sporazuma o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994. ili dijela V. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Vidjeti i kinesku antidampinšku mjeru DS 427 WT/DS427/RW o kompenzacijskim pristojbama za tovne piliće s obzirom na to da se u stavku 7.1. citira ta Deklaracija. Komisija smatra da bi se njome u paralelnim antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima trebali dobiti maksimalno dosljedni rezultati.

(17)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ, SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(18)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(19)  Bilješka za dokumentaciju (broj predmeta: t18.007994).

(20)  Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).

(21)  Europska komisija, predmet COMP/M.4564 – Bridgestone/Bandag; predmet COMP/E-2/36.041/PO. Presuda Europskog suda od 9. studenoga 1983., predmet C-322/81 Michelin protiv Komisije ECLI: EU:C:1983:313.

(22)  Navedeni ispitni postupci odnose se na SAD, Indiju, Egipat i Euroazijsku komisiju.

(23)  Europska komisija, predmet COMP/M. 4564 – Bridgestone/Bandag; predmet COMP/E-2/36.041/PO. Presuda Europskog suda od 9. studenoga 1983., predmet C-322/81 Michelin protiv Komisije ECLI: EU:C:1983:313.

(24)  Europska komisija, predmet COMP/M. 4564 – Bridgestone/Bandag, str. 4.

(25)  Presuda Europskog suda od 17. ožujka 2016., predmet C-232/14 Portmeirion Group, ECLI:EU:C:2016:180, u točki 47. i sljedećima.

(26)  Obavijest Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o tiskanju i distribuiranju „Politike za industriju guma”, Gong Chan Ye Zheng Ce [2010.] br. 2.

(27)  Vidjeti članak 30. politike za industriju guma.

(28)  Poglavlje 17. odjeljak 1. 13. petogodišnjeg plana, naknadno istaknuto.

(29)  Poglavlje IV. odjeljak 5. 13. petogodišnjeg plana za petrokemijsku industriju.

(30)  Poglavlje III., članak 12. odluke br. 40.

(31)  Katalog smjernica za prilagodbu industrijske strukture (verzija iz 2011.)

(32)  Vidjeti Provedbenu uredbu Vijeća (EU) br. 215/2013, SL L 73, 15.3.2013., uvodna izjava 182. (Organski prevučeni proizvodi od čelika).

(33)  Obavijest o izdavanju Izvoznog kataloga proizvoda visoke tehnologije iz Kine za 2006., Guo Ke Fa Ji Zi [2006.] br. 16.

(34)  Provedbeni plan za transformaciju i modernizaciju industrije guma pokrajine Shandong (22. listopada 2014.).

(35)  Zakon Narodne Republike Kine o državnoj imovini u poduzećima, dekret br. 5 Predsjednika Narodne Republike Kine, 28. listopada 2008., članci 11. i 12.

(36)  Zakon Narodne Republike Kine o uređenju i nadzoru bankarske industrije, uredba br. 58 Predsjednika Narodne Republike Kine, 31. listopada 2006.

(37)  Vidjeti uvodnu izjavu 132. za informacije o bankama u državnom vlasništvu koje surađuju i uvodne izjave 165. i 166. za nazive i podatke koji se odnose na banke u državnom vlasništvu koje ne surađuju.

(38)  WT/DS379/AB/R (Sjedinjene Američke Države – antidampinške i kompenzacijske pristojbe na određene proizvode iz Kine), Izvješće Žalbenog tijela od 11. ožujka 2011., Nagodba br. 379, točka 318. Vidjeti i WT/DS436/AB/R (Sjedinjene Američke Države – ugljični čelik (Indija)), Izvješće Žalbenog tijela od 8. prosinca 2014., točke 4.9–4.10, 4.17–4.20 i WT/DS437/AB/R (Sjedinjene Američke Države – kompenzacijske pristojbe na određene proizvode iz Kine) Izvješće Žalbenog tijela od 18. prosinca 2014., točka 4.92.

(39)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.), uvodne izjave od 121. do 128.

(40)  Prema Provedbenim mjerama CBRC-a za pitanja izdavanja administrativnih odobrenja za poslovne banke s kineskim kapitalom (Uredba CBRC-a [2017.] br. 1), Provedbenim mjerama CBRC-a za pitanja izdavanja administrativnih odobrenja koja se odnose na banke sa stranim kapitalom (Uredba CBRC-a [2015.] br. 4) i Administrativnim mjerama za kvalifikacije direktora i viših službenika financijskih institucija u bankarskom sektoru (CBRC [2013.] br. 3).

(41)  Vidjeti predmet o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (HRF), prethodno citiran u bilješci 39., uvodna izjava 132.

(42)  Vidjeti predmet o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (HRF), prethodno citiran u bilješci 39., uvodna izjava 132.

(43)  Vidjeti predmet o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (HRF), prethodno citiran u bilješci 39., uvodna izjava 141.

(44)  WT/DS/296 (DS296 Sjedinjene Države – Ispitni postupak o kompenzacijskoj pristojbi za čipove memorija s dinamičkim nasumičnim pristupom iz Koreje), Izvješće Žalbenog tijela od 21. veljače 2005., točka 116.

(45)  Izvješće Žalbenog tijela, DS 296, točka 116.

(46)  Izvješće Žalbenog tijela, DS 296, točka 115.

(47)  Izvješće Žalbenog tijela, DS 296, točka 114., u suglasju s Izvješćem odbora, DS 194 točka 8.31. o toj temi.

(48)  Izvješće Žalbenog tijela, DS 296, točka 115.

(49)  Vidjeti predmet o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (HRF), prethodno citiran u bilješci 39., uvodne izjave od 152. do 244.

(50)  Radni dokument MMF-a Resolving China's Corporate Debt Problem (Rješavanje problema korporativnog duga u Kini), Wojciech Maliszewski, Serkan Arslanalp, John Caparusso, José Garrido, Si Guo, Joong Shik Kang, W. Raphael Lam, T. Daniel Law, Wei Liao, Nadia Rendak, Philippe Wingender, Jiangyan, listopad 2016., WP/16/203

(51)  Livingston, M. Poon, W.P.H. i Zhou, L. 2017. Are Chinese Credit Ratings Relevant? A Study of the Chinese Bond Market and Credit Rating Industry (Jesu li kineski kreditni rejtinzi relevantni? Studija kineskog tržišta obveznica i industrije kreditnih rejtinga), u publikaciji Journal of Banking & Finance, str. 24.

(52)  Price, A.H., Brightbill T.C., DeFrancesco R.E., Claeys, S.J., Teslik, A. i Neelakantan, U. 2017. China's broken promises: why it is not a market-economy (Kineska prekršena obećanja: zašto ona nije tržišno gospodarstvo), Wiley Rein LLP, str. 68.

(53)  Za konkretan primjer vidjeti Reuters. 2016. Fitch Rates Shougang's USD Senior Notes Final ‘A-’ (Fitch dodijelio nadređenim obveznicama u USD društva Shougang konačni rejting „A-”) https://www.reuters.com/article/idUSFit982112 (pristupljeno 21. listopada 2017.)

(54)  Lin, L.W. i Milhaupt, C.J. 2016. Bonded to the State: A Network Perspective on China's Corporate Debt Market (Vezan za državu: mrežna perspektiva o kineskom tržištu korporativnog duga). Radni dokument br. 543 Centra za pravna i ekonomska istraživanja fakulteta Columbia Law School, str. 20. Livingstone, M. Poon, W.P.H. i Zhou, L. 2017. Are Chinese Credit Ratings Relevant? A Study of the Chinese Bond Market and Credit Rating Industry (Jesu li kineski kreditni rejtinzi relevantni? Studija kineskog tržišta obveznica i industrije kreditnih rejtinga), u publikaciji Journal of Banking & Finance, str. 9.

(55)  Vidjeti Okvirne mjere za upravljanje dodjelom kreditnog rejtinga na tržištu vrijednosnih papira, koje je službeno objavilo Kinesko regulatorno tijelo za vrijednosne papire, Uredba Kineskog regulatornog tijela za vrijednosne papire [2007.] br. 50, 24. kolovoza 2007. Vidjeti Obavijest Narodne banke Kine o kvalifikacijama društva China Cheng Xin Securities Rating Co., Ltd. i drugih institucija koje se bave dodjelom kreditnog rejtinga korporativnim obveznicama, Yinfa [1997.] br. 547, 16. prosinca 1997.

(56)  Vidjeti Objavu NBK-a o pitanjima povezanima s dodjelom kreditnog rejtinga koju obavljaju agencije za kreditni rejting na međubankovnom tržištu obveznica, na snazi od 1. srpnja 2017.

(57)  Vidjeti predmet o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (HRF), prethodno citiran u bilješci 39., odjeljak 3.4.4., uvodne izjave od 152. do 242.

(58)  U slučaju zajmova s fiksnim kamatnim stopama. Tijekom RIP-a referentna stopa NBK-a izračunana je za zajmove s promjenjivom kamatnom stopom.

(59)  Vidjeti predmet o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (HRF), prethodno citiran u bilješci 39., uvodne izjave od 175. do 187.

(60)  Dnevno izvješće o domaćem tržištu obveznica (onshore) u valuti CNY, 2017-05-17, Odjel za informiranje o obveznicama, China Central Considered & Clearing Co. Ltd., str. 5.

(61)  Smjernice za izračun iznosa subvencije u ispitnim postupcima za kompenzacijske pristojbe, SL C 394, 17.12.1998., str. 6.

(62)  Goldman Sachs Asset Management, Global Liquidity Management. 2015. FAQ: China's Bond Market, first half 2015 (Često postavljana pitanja: kinesko tržište obveznica u prvoj polovici 2015.). Vidjeti i http://www.kwm.com/en/knowledge/insights/chinas-onshore-bond-market-open-for-business-20151216#ref-id-here (pristupljeno 16. studenoga 2016.).

(63)  Uredbom (EU) 2017/2321 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017., SL L 338, 19.12.2017., str. 1.

(64)  Vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2017/969, SL L 146, 9.6.2017., str. 17., stavci 149–151.

(65)  WT/DS316/AB/R EC i određene države članice – Veliki civilni zrakoplovi, 18. svibnja 2011., točka 1102.

(66)  WT/DS316/AB/R EC i određene države članice – Veliki civilni zrakoplovi, 18. svibnja 2011., točka 1067.

(67)  The Silk Road Fund begins operations: an interview with Zhou Xiaochuan (Fond za Put svile počinje s radom: razgovor sa Zhou Xiaochuanom), 16. veljače 2015. http://www.silkroadfund.com.cn/enweb, pristupljeno 11. rujna 2018.

(68)  The Belt and Road Initiative: launching a new paradigm for international investment and financing cooperation (Inicijativa „Pojas i put”: stvaranje nove paradigme za međunarodna ulaganja i suradnju u financiranju), razgovor s Jinom Qijem, predsjednikom Fonda za Put svile, 26. lipnja 2017., http://www.silkroadfund.com.cn/enweb/23809/23812/35485/index.html, pristupljeno 11. rujna 2018.

(69)  Dostavio CNRC kao dokaz br. 5 uz primjedbe o objavi dokumenta s informacijama.

(70)  https://premium.goauto.com.au/pirellis-new-push-into-truck-tyres/, 14. travnja 2016., pristupljeno 11. rujna 2018.

(71)  WT/DS316/AB/R EC i određene države članice – Veliki civilni zrakoplovi, 18. svibnja 2011., točke 1043., 1046.

(72)  https://www.acwapower.com/en/newsroom/press-releases/latest-news/epc-contract-with-shanghai-electric-to-develop-700-mw-dewa-csp-project-signed-in-china/.

(73)  Shanghai Electric to construct solar facility in Dubai (Shanghai Electric gradi solarno postrojenje u Dubaiju), 14. travnja 2018., www.chinadaily.com.cn.

(74)  http://ctgsail.com/message-from-chairman.

(75)  The Silk Road Fund begins operations: an interview with Zhou Xiaochuan (Fond za Put svile počinje s radom: razgovor sa Zhou Xiaochuanom), 16. veljače 2015. http://www.silkroadfund.com.cn/enweb, pristupljeno 11. rujna 2018.

(76)  Godišnje izvješće društva Sinosure za 2014., str. 20.

(77)  Obavijest Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o tiskanju i distribuiranju „Politike za industriju guma”, Gong Chan Ye Zheng Ce [2010.] br. 2, članci 18. i 19.

(78)  Smjernice za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije (2011.), koje su donijeli NDRC, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo trgovine te Nacionalni ured za intelektualno vlasništvo.

(79)  Uvodna izjava 182. Provedbene uredbe Vijeće (EU) br. 215/2013 od 11. ožujka 2013. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 73, 15.3.2013., str. 16.–97.).

Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 451/2011 od 6. svibnja 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 128, 14.5.2011., str. 1.–17.).

(80)  Nekoliko mišljenja Središnjeg odbora Komunističke partije Kine i Državnog vijeća o daljnjem produbljivanju reforme elektroenergetskog sustava (Zhong Fa [2015.] br. 9);

(81)  Obavijest o pilot-programu izravnog trgovanja električnom energijom u pokrajini Chongqing, Ured Yu Fu [2016.] br. 167.

(82)  Obavijest o ubrzanju trgovanja električnom energijom na tržištu i unapređenju mehanizama trgovanja, koju su donijeli NDRC i Nacionalna energetska uprava, 18. srpnja 2018.

(83)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/366, SL L 56, 3.3.2017., str. 1., (solarne ploče), uvodne izjave 421. i 425.

(84)  Vidjeti prethodni odjeljak 3.1.

(85)  Vidjeti, među ostalim, Provedbenu uredbu Vijeća (EU) 2011/42, SL L 128, 14.5.2011., str. 18. (premazani fini papir), Provedbenu uredbu Vijeća (EU) br. 215/2013, SL L 73, 15.3.2013., str. 16. (organski prevučeni proizvodi od čelika), Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2017/366, SL L 56, 3.3.2017., str. 1. (solarne ploče), Provedbenu uredbu Komisije (EU) 1379/2014, SL L 367, 23.12.2014., str. 22. (filamentna staklena vlakna), Provedbenu odluku Komisije 2014/918, SL L 360, 16.12.2014., str. 65. (poliesterska rezana vlakna).

(86)  Kako je Opći sud prihvatio u predmetu T-444/11 Gold East Paper i Gold Huacheng Paper protiv Vijeća, presuda Općeg suda od 11. rujna 2014., ECLI:EU:T:2014:773.

(87)  Izvješće žalbenog tijela, SAD – Softwood Lumber IV., točka 106.

(88)  Pokazatelj statističkog kapaciteta Svjetske banke agregirani rezultat ocjene kapaciteta statističkog sustava određene zemlje. Temelji se na analitičkom okviru u kojem se ocjenjuju sljedeća područja: metoda, izvori podataka, učestalost i pravodobnost. Zemlje se ocjenjuju prema 25 kriterija u tim područjima na temelju javno dostupnih informacija i/ili informacija dobivenih izravno od zemalja. Podaci za sve zemlje mogu se dobiti na: http://databank.worldbank.org/data/reports.aspx?source=Statistical-capacity-indicators.

(89)  Vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.), uvodna izjava 330.

(90)  Uredba br. 235 Glavne carinske uprave, 20. prosinca 2017.

(91)  Pokrajina Shandong jest pokrajina s najvećom proizvodnjom guma u Kini i u njoj se proizvodi približno 50 % svih guma proizvedenih u NRK-u.

(92)  Provedbeni plan za transformaciju i modernizaciju industrije guma pokrajine Shandong, koji je donio Narodni vladin ured pokrajine Shandong 22. listopada 2014., poglavlja 4.6. i 6.2.

(93)  SL C 394, 17.12.1998., str. 6.

(94)  Na primjer, Provedbena uredba Vijeća (EU) 2011/42, SL L 128, 14.5.2011., str. 18. (premazani fini papir), Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 2013/215, SL L 73, 11.3.2013., str. 16. (organski prevučeni proizvodi od čelika), Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/366, SL L 56, 3.3.2017., str. 1., (solarne ploče), Provedbena uredba Komisije (EU) 1379/2014, SL L 367, 23.12.2014., str. 22. (filamentna staklena vlakna), Provedbena odluka Komisije 2014/918, SL L 360, 16.12.2014., str. 65. (poliesterska rezana vlakna).

(95)  Vidjeti i, mutatis mutandi, WT/DS294/AB/RW, US – Zeroing (članak 21.5. DSU-a), Izvješće Žalbenog tijela od 14. svibnja 2009., odlomak 453.

(96)  Bilješka za spis o metodi procjene potrošnje u Uniji (broj predmeta: t18.004870).

(97)  Privremeno utvrđena potrošnja u Uniji: 2014.: 20 248 578; 2015.: 20 782 365; 2016.: 21 452 278; razdoblje ispitnog postupka: 21 590 193.

(98)  Bilješka za spis o međusobnoj povezanosti (broj predmeta: t18.007993).

(99)  https://www.pirelli.com/tyre/ww/en/news/2009/12/04/pirelli-tyre-collaboration-with-marangoni-for-truck-tyre-retreading/ [posljednji put pristupljeno 7. rujna 2018.].

(100)  https://www.aeolus-tyres.com/aeolus-eco-twin-a-second-life-for-tyres/ [posljednji put pristupljeno 17. srpnja 2018.].

(101)  Izvješće o usklađenosti Žalbenog tijela u dokumentu WT/DS397/AB/RW, EZ – Elementi za pričvršćivanje, točka 5.265.

(102)  Izvješće Žalbenog tijela WTO-a u dokumentu WT/DS454/AB/R i dokumentu WT/DS460/AB/R, Kina – Bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi (Japan)/Kina – Bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi (EU), točka 5.180.

(103)  Izvješće o usklađenosti Žalbenog tijela u dokumentu WT/DS397/AB/RW, EZ – Elementi za pričvršćivanje, točka 5.189.

(104)  Izvješće Odbora u dokumentu WT/DS397/R, EZ – Elementi za pričvršćivanje (Kina), točka 7.328.; vidjeti i Izvješće Odbora u dokumentu WT/DS219/R, EZ – Cijevne spojnice, točka 7.292.

(105)  Izvješće Žalbenog tijela u dokumentu WT/DS460/AB/R, Kina – Bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi (EU), točka 5.180.

(106)  WT/DS184/AB/R, 23.8.2001., Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, točka 204.

(107)  Opći sud, presuda od 28. listopada 2004., predmet T-35/01 Shanghai Teraoka Electronic Co.Ltd protiv Vijeća, t. 129. i 258.

(108)  Procjena prodaje guma proizvedenih hladnim postupkom za razmatrano razdoblje: 2014.: 2 619 000; 2015.: 2 335 000; 2016.: 2 095 000; RIP: 2 046 000.

(109)  Društvo Kraiburg, dobavljač gaznog sloja, dostavilo je udruženju Bipaver popis svojih kupaca koji kupuju sirovine za proizvodnju toplim postupkom. Taj popis sadržava 38 naziva društava.

(110)  WT/DS184/AB/R, 23.8.2001., Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, točka 204. i Opći sud, presuda od 28. listopada 2004., predmet T-35/01 Shanghai Teraoka Electronic Co.Ltd protiv Vijeća, točke 129. i 258.

(111)  Žalbeno tijelo u dokumentu WT/DS184/AB/R, Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana, točke 195–196.

(112)  Žalbeno tijelo u dokumentu WT/DS184/AB/R, Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana, točka 207.

(113)  Žalbeno tijelo u dokumentu WT/DS184/AB/R, Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana, točka 204.

(114)  Bilješka za spis (broj predmeta t18.007994).

(115)  Na web-mjestu ETRMA-e nalaze se brošure za 2016. i 2017.

Vidjeti: http://www.etrma.org/uploads/Modules/Documentsmanager/20180329---statistics-booklet-2017---alternative-rubber-section-final-web.pdf.

(116)  Proizvodnja (u komadima) preliminarno je utvrđena ovako: 2014.: 20 722 065; 2015.: 20 199 411; 2016.: 20 496 669; Razdoblje ispitnog postupka: 20 863 087.

(117)  Grupa Goodyear zatvorila je 2017. svoju tvornicu u Ujedinjenoj Kraljevini (približno 330 radnih mjesta), Grupa Michelin zatvorila je nekoliko tvornica u Uniji: dvije tvornice u Francuskoj (700 zaposlenika 2014. i 330 zaposlenika 2017.), u Njemačkoj (200 zaposlenika 2016.), u Mađarskoj (500 zaposlenika 2015.) te u Italiji; Grupa Continental zatvorila je jednu tvornicu u Njemačkoj.

(118)  Ukupni obujam prodaje na tržištu Unije (u komadima) privremeno je utvrđen ovako: 2014.: 14 584 057; 2015.: 14 558 260; 2016.: 14 385 254; Razdoblje ispitnog postupka: 14 426 297.

(119)  Produktivnost (jedinica/zaposlenik) privremeno je utvrđena ovako: 2014.: 539; 2015.: 554; 2016.: 586; Razdoblje ispitnog postupka: 610.

(120)  Bilješka za spis (broj predmeta t18.007994).

(121)  Bilješka za spis o međusobnoj povezanosti (broj predmeta: t18.007993).

(122)  Točka 107. pritužbe.

(123)  Tablice od 10. do 12. za prosječnu prodajnu cijenu u Uniji po razini i bilješka za spis o međusobnoj povezanosti, stranice od 7. do 10. (broj predmeta: t18.007993).

(124)  Bilješka za spis o međusobnoj povezanosti, stranice 11. i 12. (broj predmeta: t18.007993).

(125)  Grupa Goodyear zatvorila je 2017. svoju tvornicu u Ujedinjenoj Kraljevini (približno 330 radnih mjesta), Grupa Michelin zatvorila je nekoliko tvornica u Uniji: dvije tvornice u Francuskoj (700 zaposlenika 2014. i 330 zaposlenika 2017.), u Njemačkoj (200 zaposlenika 2016.), u Mađarskoj (500 zaposlenika 2015.) te u Italiji; Grupa Continental zatvorila je jednu tvornicu u Njemačkoj.

(126)  Bilješka za spis o međusobnoj povezanosti, stranice 12. i 14. (broj predmeta: t18.007993).

(127)  Bilješka za spis o međusobnoj povezanosti, stranice 12. i 13. (broj predmeta: t18.007993).

(128)  Uvodne izjave od 176. do 182. privremene antidampinške uredbe.

(129)  Analiza dimenzija koje se prodaju na tržištu na temelju podataka Europoola. Podaci treće strane sažeti u javnoj verziji primjedbi Koalicije o privremenoj antidampinškoj uredbi.

(130)  Izračun težine po jedinici na temelju podataka Eurostata, koji je integralno dostupan u listu „Var. Imports Weight” u javnoj verziji Priloga 2. pritužbi.

(131)  Vidjeti Direktivu 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

(132)  Vidjeti Akcijski plan za kružno gospodarstvo donesen u siječnju 2018.: http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/index_en.htm.

(133)  Vidjeti politiku Komisije za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima: https://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/small-business-act_hr.

(134)  Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.).

(135)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1925 оd 12. listopada 2017. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 282, 31.10.2017., str. 619.–632.).

(*1)  utvrđena u antidampinškom ispitnom postupku

(136)  Presuda Suda (treće vijeće) od 18. siječnja 2017., Wortmann protiv Hauptzollamt Bielefeld, C-365/15, EU:C:2017:19, točke od 35. do 39.

(137)  Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.).


PRILOG 1.

Kineski proizvođači izvoznici izvan uzorka koji surađuju:

Naziv trgovačkog društva

Dodatna oznaka TARIC

Bayi Rubber Co., Ltd.

C335

Bridgestone (Huizhou) Tire Co., Ltd

C336

Chaoyang Long March Tyre Co., Ltd

C338

Guizhou Tyre Co., Ltd

C340

Jiangsu General Science Technology Co., Ltd

C341

Megalith Industrial Group Co., Ltd

C342

Michelin Shenyang Tire Co., Ltd

C343

Nanjing Kumho Tire Co., Ltd

C344

Ningxia Shenzhou Tire Co., Ltd

C345

Prinx Chengshan (Shandong) Tire Co., Ltd

C346

Qingdao Doublestar Tire Industrial Co., Ltd

C347

Qingdao Fudong Tyre Co., Ltd

C348

Qingdao Hairunsen Tyre Co., Ltd

C349

Qingdao GRT Rubber Co., Ltd

C350

Sailun Jinyu Group Co., Ltd

C351

Shaanxi Yanchang Petroleum Group Rubber Co., Ltd

C352

Shandong Kaixuan Rubber Co., Ltd

C353

Shandong Changfeng Tyres Co., Ltd

C354

Shandong Haohua Tire Co., Ltd

C355

Shandong Hengfeng Rubber & Plastic Co., Ltd

C357

Shandong Hengyu Science & Technology Co., Ltd

C358

Shandong Homerun Tires Co., Ltd

C359

Shandong Huasheng Rubber Co., Ltd

C360

Shandong Hugerubber Co., Ltd

C361

Shandong Jinyu Tire Co., Ltd

C362

Shandong Linglong Tyre Co., Ltd

C363

Shandong Mirage Tyres Co., Ltd

C364

Shandong Vheal Group Co., Ltd

C365

Shandong Wanda Boto Tyre Co., Ltd

C366

Shandong Wosen Rubber Co., Ltd

C367

Shandong Yongfeng Tyres Co., Ltd

C368

Shandong Yongsheng Rubber Group Co., Ltd; Shandong Santai Rubber Co., Ltd

C369

Shandong Yongtai Group Co., Ltd

C370

Shanghai Huayi Group Corp. Ltd; Double Coin Group (Jiang Su) Tyre Co., Ltd

C371

Shengtai Group Co., Ltd

C372

Toyo Tire (Zhucheng) Co., Ltd

C374

Triangle Tyre Co., Ltd

C375

Weifang Goldshield Tire Co., Ltd

C376

Weifang Shunfuchang Rubber And Plastic Products Co., Ltd

C377

Xuzhou Armour Rubber Company Ltd

C378


PRILOG 2.

Ostali kineski proizvođači izvoznici izvan uzorka koji surađuju u antidampinškom, ali ne i u antisubvencijskom ispitnom postupku:

Naziv trgovačkog društva

Dodatna oznaka TARIC

Briway Tire Co., Ltd.

C337

Goodyear Dalian Tire Co., Ltd

C339

Shandong Hawk International Rubber Industry Co., Ltd.

C356

Sichuan Kalevei Technology Co., Ltd.

C373

Zhongce Rubber Group Co., Ltd.

C379