ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 279

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
9. studenoga 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2018/1676 od 15. listopada 2018. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane

1

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1677 оd 5. studenoga 2018. o zabrani ribolova lista na područjima 7h, 7j i 7k za plovila koja plove pod zastavom Belgije

3

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1678 оd 5. studenoga 2018. o zabrani ribolova koljaka u zonama 7b-k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF 34.1.1 za plovila koja plove pod zastavom Belgije

5

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1679 оd 5. studenoga 2018. o zabrani ribolova čileanskog šnjura u području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod zastavom Litve

7

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1680 оd 5. studenoga 2018. o zabrani ribolova iverka zlatopjega u zonama 7h, 7j i 7k za plovila koja plove pod zastavom Belgije

9

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1681 оd 5. studenoga 2018. o zabrani ribolova čileanskog šnjura na području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod nizozemskom zastavom

11

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1682 оd 5. studenoga 2018. o zabrani ribolova čileanskog šnjura na području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod zastavom Poljske

13

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1683 оd 5. studenoga 2018. o zabrani ribolova čileanskog šnjura na području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod zastavom Njemačke

15

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1684 оd 8. studenoga 2018. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

17

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1685 оd 8. studenoga 2018. o jedinstvenim uvjetima prosljeđivanja vremenskih okvira za novu regionalnu raspodjelu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003

33

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1686 оd 8. studenoga 2018. o najnižoj prodajnoj cijeni za obrano mlijeko u prahu za dvadeset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda u okviru natječajnog postupka otvorenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/2080

35

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1687 оd 7. studenoga 2018. o izmjeni odluke Komisije 2007/25/EZ o određenim zaštitnim mjerama u vezi s visokopatogenom influencom ptica i premještanju ptica kućnih ljubimaca u pratnji vlasnika u Zajednicu, u pogledu njezina razdoblja primjene (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7240)  ( 1 )

36

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1688 оd 7. studenoga 2018. o odobravanju odstupanja Slovačkoj u pogledu dostavljanja statističkih podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7304)  ( 1 )

38

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1689 оd 8. studenog 2018. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7511)  ( 1 )

39

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/1


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/1676

od 15. listopada 2018.

o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 23. travnja 2007. ovlastilo Komisiju da u pregovorima dogovori sporazum o slobodnoj trgovini s državama članicama Udruge zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Tim ovlaštenjem predviđena je mogućnost bilateralnih pregovora.

(2)

Vijeće je 22. prosinca 2009. ovlastilo Komisiju da pokrene bilateralne pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s pojedinačnim državama članicama ASEAN-a, počevši sa Singapurom, koji su se trebali voditi u skladu s postojećim pregovaračkim smjernicama.

(3)

Vijeće je 12. rujna 2011. ovlastilo Komisiju da tekuće pregovore sa Singapurom proširi i na zaštitu ulaganja.

(4)

Pregovori o Sporazumu o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane („Sporazum”) zaključeni su te bi Sporazum trebalo potpisati u ime Unije, podložno ispunjenju postupaka potrebnih za njegovo sklapanje na kasniji datum,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje, u ime Unije, Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane, podložno sklapanju navedenog Sporazuma. (1)

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 15. listopada 2018.

Za Vijeće

Predsjednica

E. KÖSTINGER


(1)  Tekst Sporazuma objavit će se zajedno s odlukom o potpisivanju.


UREDBE

9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/3


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1677

оd 5. studenoga 2018.

o zabrani ribolova lista na područjima 7h, 7j i 7k za plovila koja plove pod zastavom Belgije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2018. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).


PRILOG

Br.

19/TQ120

Država članica

Belgija

Stok

SOL/7HJK.

Vrsta

List (Solea solea)

Zona

7h, 7j i 7k

Datum zabrane

14.9.2018.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/5


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1678

оd 5. studenoga 2018.

o zabrani ribolova koljaka u zonama 7b-k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF 34.1.1 za plovila koja plove pod zastavom Belgije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2018. dodijeljena državama članicama iz Priloga ovoj Uredbi za stok koji je u njemu naveden smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).


PRILOG

Br.

20/TQ120

Država članica

Belgija

Stok

HAD/7X7A34

Vrsta

koljak (Melanogrammus aeglefinus)

Zona

7b-k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

Datum zabrane

14.9.2018.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/7


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1679

оd 5. studenoga 2018.

o zabrani ribolova čileanskog šnjura u području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod zastavom Litve

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2018. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).


PRILOG

Br.

21/TQ120

Država članica

Litva

Stok

CJM/SPRFMO

Vrsta

čileanski šnjur (Trachurus murphyi)

Zona

područje primjene Konvencije SPRFMO-a

Datum zabrane

18.9.2018.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/9


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1680

оd 5. studenoga 2018.

o zabrani ribolova iverka zlatopjega u zonama 7h, 7j i 7k za plovila koja plove pod zastavom Belgije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2018. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).


PRILOG

Br.

22/TQ120

Država članica

Belgija

Stok

PLE/7HJK.

Vrsta

Iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa)

Zona

7h, 7j i 7k

Datum zabrane

19.9.2018.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/11


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1681

оd 5. studenoga 2018.

o zabrani ribolova čileanskog šnjura na području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod nizozemskom zastavom

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2018. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok koji je u njemu naveden smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).


PRILOG

Br.

23/TQ120

Država članica

Nizozemska

Stok

CJM/SPRFMO

Vrsta

Čileanski šnjur (Trachurus murphyi)

Zona

područje primjene Konvencije SPRFMO-a

Datum zabrane

18.9.2018.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/13


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1682

оd 5. studenoga 2018.

o zabrani ribolova čileanskog šnjura na području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod zastavom Poljske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2018. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).


PRILOG

Br.

24/TQ120

Država članica

Poljska

Stok

CJM/SPRFMO

Vrsta

Čileanski šnjur (Trachurus murphyi)

Zona

Područje primjene Konvencije SPRFMO-a

Datum zabrane

18.9.2018.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/15


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1683

оd 5. studenoga 2018.

o zabrani ribolova čileanskog šnjura na području primjene Konvencije SPRFMO-a za plovila koja plove pod zastavom Njemačke

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2018. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).


PRILOG

Br.

25/TQ120

Država članica

Njemačka

Stok

CJM/SPRFMO

Vrsta

Čileanski šnjur (Trachurus Murphyi)

Zona

Područje primjene Konvencije SPRFMO-a

Datum zabrane

20.9.2018.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/17


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1684

оd 8. studenoga 2018.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1136/2006 (2) uvelo antidampinšku pristojbu na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova („LAM”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Provedbenom uredbom Vijeća (EZ) br. 796/2012 (3) Vijeće je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (4), ponovno uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(3)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (5) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036.

(4)

Zahtjev za reviziju podnijelo je 30. svibnja 2017. udruženje proizvođača mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova („podnositelj zahtjeva”) u ime tri proizvođača iz Unije koji predstavljaju oko 95 % ukupne proizvodnje Unije mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

1.3.   Pokretanje postupka

(5)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 1. rujna 2017. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

1.4.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(6)

Ispitnim postupkom radi utvrđivanja nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.5.   Zainteresirane strane

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je sve zainteresirane strane pozvala da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike iz NRK-a, uvoznike/korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak te tijela NRK-a.

(8)

Sve zainteresirane strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka izraze svoja stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresiranim stranama pružena je mogućnost i da pisanim putem zatraže saslušanje pred ispitnim službama Komisije i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.5.1.   Odabir uzorka

(9)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

1.5.1.1.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(10)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Zatražene informacije uključivale su obujam proizvodnje i proizvodni kapacitet. Uz to, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi koji bi drugi proizvođači izvoznici mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(12)

Nijedan od 33 kineska proizvođača/izvoznika s kojima je kontaktirano i nijedan drugi kineski proizvođač/izvoznik nije se javio i dostavio zatražene informacije.

1.5.1.2.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. Osnovne uredbe uzorak je odabran na temelju obujma prodaje istovjetnog proizvoda. Uzorak je obuhvatio tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije činili su više od 75 % ukupne procijenjene proizvodnje industrije Unije i više od 75 % ukupnog obujma prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji. Komisija je zainteresirane strane pozvala da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe te je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

1.5.1.3.   Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(14)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak, svi nepovezani uvoznici pozvani su na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku. Od tih je strana zatraženo da se jave i da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se zahtijevaju u Prilogu II. Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Uz to, Komisija je u početnoj fazi kontaktirala s 26 uvoznika utvrđenih u zahtjevu te je od njih zatražila da objasne svoju djelatnost i popune Prilog II. Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Nijedan uvoznik nije se javio Komisiji.

1.5.2.   Upitnici

(17)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku i trima korisnicima koji su utvrđeni u zahtjevu za reviziju.

(18)

Upitnici su poslani i 38 proizvođača u potencijalnim trećim zemljama tržišnoga gospodarstva, odnosno u Kambodžu, Indiju, Iran, Japan, Švicarsku, Tajland i Ukrajinu. Komisija nije primila potpun odgovor na upitnik ni od jednog proizvođača iz potencijalnih analognih zemalja.

(19)

Odgovor na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku, a nije ga dostavio nijedan korisnik.

(20)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao niti dostavio odgovor na upitnik.

1.5.3.   Posjeti radi provjere

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije

IML, Offanengo, Italija

NIKO, d.o.o., Železniki, Slovenija

INTERKOV spol. s.r.o., Benešov nad Ploučnici, Češka

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz postupka revizije

(22)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao proizvod iz početnog ispitnog postupka, odnosno mehanizam s polužnim zatvaranjem lukova koji se obično koristi za pohranu listova i drugih dokumenata u registratore ili mape. Mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova sastoje se od (obično dva) čvrsta metalna luka pričvršćena na pločicu i imaju najmanje jednu polugu za otvaranje koja omogućava umetanje i pohranjivanje listova i drugih dokumenata, podrijetlom su iz NRK-a („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstani u oznaku KN ex 8305 10 00 (oznaka TARIC 8305100050).

2.2.   Istovjetni proizvod

(23)

Smatralo se da je proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi u NRK-u i izvozi u Uniju i proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva i iste osnovne namjene. Stoga su se ti proizvodi smatrali istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(24)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

3.1.   Uvodne napomene

(25)

Kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 12. i 20., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač/izvoznik. Komisija je stoga obavijestila kineska tijela da zbog izostanka suradnje može primijeniti članak 18. Osnovne uredbe u vezi s nalazima u pogledu NRK-a. Komisija u tom pogledu od kineskih tijela nije zaprimila nikakve primjedbe ili zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(26)

Stoga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na dostupnim činjenicama, posebno javno dostupnim informacijama kao što su službene internetske stranice trgovačkih društava, informacijama u zahtjevu za reviziju i informacijama dobivenima od stranaka koje su surađivale u tijeku revizije ispitnog postupka (odnosno, podnositelja zahtjeva i proizvođača iz Unije u uzorku).

3.2.   Damping

(27)

U svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti, Obavijest o pokretanju postupka pozivala se na korištenje analogne zemlje. U suprotnom, ako proizvođači ni iz jedne analogne zemlje ne bi surađivali, Komisija je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti predvidjela usporedbu s cijenama koje su stvarno plaćene ili naplative u Uniji. Zainteresirane strane pozvane su da dostave svoje primjedbe na primjerenost te osnove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tom pogledu nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(28)

Kad je u pitanju izvozna cijena, zbog nedostatka suradnje proizvođača izvoznika u NRK-u i nepovezanih uvoznika na tržištu Unije, Komisija nije mogla utvrditi količine izvozne prodaje ili cijene na osnovi transakcija. U tom je pogledu Komisija razmotrila alternativne načine utvrđivanja izvozne cijene.

(29)

Prvo se razmatralo mogu li kao alternativa za utvrđivanje izvoznih cijena poslužiti podaci Eurostata ili drugi statistički podaci, kao što su podaci koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”), koji su unakrsno provjereni s drugim dostupnim podacima. Međutim podaci Eurostata bili su neprimjereni jer statistički podaci o uvozu obuhvaćaju i uvoz drugih proizvoda osim proizvoda iz postupka revizije. Slično tome, baza podataka iz članka 14. stavka 6. nije omogućavala uspoređivanje izvoznih cijena s cijenama industrije Unije za svaku vrstu posebno. Osim toga, TARIC ili baza podataka iz članka 14. stavka 6. bilježe mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova količinski u kilogramima, dok se uobičajena vrijednost temelji na komadima.

(30)

Drugo, Komisija je razmotrila i mogućnost upotrebe izvoznih cijena navedenih u zahtjevu za reviziju. Podsjeća se da je ta metodologija korištena u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera iz uvodne izjave 2. i da u načelu dopušta i usporedbu za svaku vrstu posebno. Međutim, računi navedeni u zahtjevu za reviziju odnosili su se na izvozne cijene u ostale treće zemlje.

(31)

Zato na osnovi izvoznih cijena u Uniju nije bilo moguće izračunati damping i nepobitno utvrditi njegovo postojanje. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

3.3.   Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(32)

Kad je u pitanju ispitni postupak koji se odnosi na vjerojatnost ponavljanja dampinga, analizirano je sljedeće: odnos između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u treće zemlje; proizvodni kapacitet, proizvodnja i rezervni kapacitet u NRK-u; privlačnost tržišta Unije u odnosu na uvoz iz NRK-a.

3.3.1.   Odnos između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u treće zemlje

(33)

S obzirom na nedostatak suradnje proizvođača izvoznika u NKR-u, uobičajena je vrijednost uspoređena s izvoznim cijenama iz NRK-a u ostale treće zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

3.3.1.1.   Osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti

(34)

U skladu s odredbama članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost morala se utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnog gospodarstva (analogna zemlja), ili cijene izvoza iz analogne zemlje prema ostalim zemljama, uključujući Uniju. Ako te metodologije nisu dostupne, uobičajena vrijednost može se odrediti i na bilo kojoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetan proizvod, koja je prema potrebi odgovarajuće prilagođena kako bi uključivala razumnu profitnu maržu.

(35)

U zahtjevu za reviziju koji je uputila industrija Unije naveden je niz proizvođača iz zemalja s tržišnim gospodarstvom koje nisu iz Unije (odnosno iz Indije, Irana i Tajlanda).

(36)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka predvidjela da će zatražiti suradnju s Indijom, Tajlandom i Iranom. Nadalje, u Obavijesti o pokretanju postupka navedeno je da ako proizvođači iz zemalja s tržišnim gospodarstvom koje nisu iz Unije ne budu surađivali, Komisija predviđa usporedbu s cijenama koje su stvarno plaćene ili naplative u Uniji kao osnovu utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Doista, stvarno plaćene ili naplative cijene u Uniji bile su osnova za utvrđivanje uobičajene cijene tijekom početnog ispitnog postupka i prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2.

(37)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., Komisija je nakon pokretanja postupka kontaktirala proizvođače te ostale potencijalne proizvođače u ostalim zemljama koje se moglo utvrditi iz javno dostupnih izvora.

(38)

Jedan iranski proizvođač mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova izrazio je spremnost za suradnju, ali dostavio je samo djelomičan odgovor na upitnik. Unatoč zahtjevima Komisije, taj proizvođač nije dostavio dodatne informacije. Informacije koje je dostavio bile su vrlo nepotpune i/ili nedosljedne te se nisu mogle koristiti kao temelj za izračun uobičajene vrijednosti.

(39)

Nijedan drugi proizvođač iz drugih potencijalnih analognih zemalja s kojima je Komisija kontaktirala nije odlučio surađivati.

(40)

U tom kontekstu Komisija nije imala drugog izbora nego se osloniti na cijene koje su stvarno plaćene ili naplative u Uniji kao osnovu utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(41)

Nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe na primjerenost te osnove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

3.3.1.2.   Uobičajena vrijednost

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe i kako je obrazloženo u uvodnim izjavama od 34. do 41., uobičajena je vrijednost utvrđena s pomoću stvarno plaćene ili naplative cijene u Uniji za istovjetni proizvod, u uobičajenom tijeku trgovine.

(43)

Kao rezultat toga, uobičajena vrijednost utvrđena je kao ponderirana prosječna domaća prodajna cijena za nepovezane kupce proizvođača iz Unije u uzorku.

(44)

Prvo je utvrđeno je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima proizvođača iz Unije u uzorku bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, odnosno, je li ukupan obujam takve prodaje činio barem 5 % ukupnog obujma prodaje predmetnog proizvoda izvezenog u Uniju. S obzirom na izostanak suradnje proizvođača izvoznika u NRK-u, informacije koje se odnose na ukupan obujam prodaje izvezen u Uniju morale su se utvrditi na temelju dostupnih činjenica. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., podaci Eurostata i ostali statistički podaci smatrali su se neprimjerenima za potrebe utvrđivanja nastavka dampinga. Međutim, mogu se upotrijebiti za prikaz razine uvoza predmetnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja proizvođača iz Unije u uzorku općenito bila dovoljno reprezentativna tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, vodeći računa o povjerljivosti podataka, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 63. Zbog izostanka suradnje izvoznika iz NRK-a nije bilo moguće analizirati reprezentativnost za svaku vrstu posebno.

(45)

Komisija je naknadno ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača iz Unije u uzorku izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, odnosno, jesu li prosječne prodajne cijene za svakog proizvođača iz Unije u uzorku bile jednake ili veće od prosječnih troškova proizvodnje i, stoga, profitabilne.

(46)

Stoga je utvrđeno da je prodaja proizvođača iz Unije u prosjeku bila profitabilna, a uobičajena je vrijednost slijedom toga utvrđena na temelju ponderiranog prosjeka prodajnih cijena ukupne prodaje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova proizvođača iz Unije u uzorku na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.3.1.3.   Izvozna cijena

(47)

Komisija je zbog izostanka suradnje proizvođača izvoznika zaključila da su najprimjereniju osnovu za izračun izvozne cijene predmetnog proizvoda u Uniju činile informacije o izvoznim cijenama iz NRK-a u treće zemlje navedene u zahtjevu za reviziju.

3.3.1.4.   Usporedba

(48)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost i ponderirana prosječna izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. I u pogledu uobičajene vrijednosti i u pogledu izvozne cijene izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima domaćeg prijevoza i prekooceanskog prijevoza u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe na osnovi elemenata sadržanih u zahtjevu za reviziju. Ta je usporedba pokazala da je izvozna cijena u treće zemlje u zahtjevu za reviziju bila između 22,1 % i 32,2 % niža od uobičajene vrijednosti. To znači da će cijene za Uniju vrlo vjerojatno biti dampinške u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

3.4.   Kretanje uvoza u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage

3.4.1.   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u

(49)

S obzirom na to da proizvođači izvoznici nisu surađivali, sljedeći se zaključci temelje uglavnom na informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju i informacijama koje je tijekom ispitnog postupka dostavila industrija Unije i koje su, kad je bilo moguće, uspoređene s javno dostupnim informacijama.

(50)

Na toj je osnovi utvrđeno da se proizvodni kapacitet za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u kreće u rasponu od 600 do 850 milijuna komada, što je slično proizvodnom kapacitetu procijenjenom u prethodnom ispitnom postupku (7) revizije zbog predstojećeg isteka mjera (600 do 700 milijuna komada).

(51)

Osim toga, kako je već utvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (8), s obzirom na prirodu proizvodnog procesa u NRK-u (uglavnom manualni rad), proizvodni kapacitet za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u može se lako povećati, između ostalog, zapošljavanjem dodatne radne snage, uz tek ograničena ulaganja u opremu.

(52)

Stoga je proizvodni kapacitet u NRK-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio od oko 240 % do 340 % veći od potrošnje u Uniji te je bio znatno veći od proizvodnje u Uniji tijekom istog razdoblja.

(53)

U zahtjevu za reviziju proizvodnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u procijenjena je na 350 milijuna komada te je slijedom toga višak rezervnog kapaciteta konzervativno procijenjen na 260 milijuna komada. Taj rezervni kapacitet približno odgovara cjelokupnoj potrošnji u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(54)

Stoga se može opravdano zaključiti da u NRK-u postoji znatan rezervni kapacitet. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 49. do 53., postoji velika vjerojatnost da bi takav rezervni kapacitet mogao biti usmjeren na tržište Unije u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

3.4.2.   Privlačnost tržišta Unije

(55)

Unatoč sve manjoj potrošnji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova na tržištu Unije, potražnja za njima u Uniji i dalje je značajna i predstavlja oko 45 % svjetskog tržišta. Tržište Unije ostaje najveće svjetsko tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova.

(56)

Mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova upotrebljavaju se samo na ograničenom broju drugih tržišta. Nadalje, ta su tržišta mnogo manja od tržišta Unije i stoga ne bi mogla apsorbirati veliki višak kapaciteta NRK-a. Osim toga, na temelju dostupnih informacija, potrošnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u vrlo je niska i ne očekuje se njezino značajno povećanje.

(57)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 48., usporedba izvoznih cijena iz NRK-a u treće zemlje s cijenama na tržištu Unije pokazala je da su prevladavajuće cijene obično veće na tržištu Unije. Zbog toga je tržište Unije privlačnije za uvoz po tako niskim cijenama — njime se može ostvariti veća dobit.

(58)

Stoga je zaključeno da bi tržište Unije bilo privlačno za kineske izvoznike u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

(59)

S obzirom na ta razmatranja, kad bi mjere bile stavljene izvan snage, vjerojatno je da bi se izvoz znatnih količina proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a usmjerio na tržište Unije. Kako je istaknuto u uvodnim izjavama od 34. do 48., taj bi uvoz najvjerojatnije bio po dampinškim cijenama.

3.4.3.   Zaključak

(60)

S obzirom na veliku prekapacitiranost u Kini, ograničenu veličinu domaćeg kineskog tržišta i privlačnost tržišta Unije, zaključeno je da bi se uvoz kineskih proizvoda iz postupka revizije u Uniju količinski znatno povećao ako se dopusti istek antidampinških mjera. Komisija je utvrdila i da bi taj uvoz vjerojatno bio izvršen po dampinškim cijenama. Stoga postoji velika vjerojatnost ponavljanja dampinga.

4.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(61)

Tijekom razmatranog razdoblja, mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji je proizvodilo šest poznatih proizvođača. Podnositelj zahtjeva predstavlja tri od tih šest proizvođača. Tih šest proizvođača iz Unije čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. Tri proizvođača iz Unije, koje predstavlja podnositelj zahtjeva, odabrana su u uzorak, kako je opisano u uvodnim izjavama od 13. do 21. Uzorak predstavlja više od 75 % ukupne proizvodnje u Uniji i obujma prodaje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 13.

(62)

Jedan od proizvođača koji nije uključen u uzorak, Mi.me.ca. Srl. iz Italije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, u siječnju 2017., proglasio je stečaj (9). Dva druga proizvođača iz Unije koja nisu uključena u uzorak, EJA International iz Nizozemske i Technosteel iz Italije, prestala su proizvoditi mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u 2018., nakon razmatranog razdoblja.

(63)

S obzirom na to da su dva od tri društva u uzorku povezana, podaci za analizu štete u ovoj su Uredbi navedeni u indeksiranom obliku kako bi se očuvala povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

(64)

Na temelju dokaza u zahtjevu za reviziju, dodatnih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i odgovorâ na upitnik proizvođačâ iz Unije u uzorku utvrđeno je da se ukupna proizvodnja u Uniji tijekom RIPR-a kretala u rasponu od 270 do 330 milijuna komada.

(65)

Komisija je obujam uvoza proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a procijenila na temelju podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. za razmatrano razdoblje primjenom konverzijskog faktora na ukupne količine u kilogramima. Komisija je taj faktor konverzije koristila i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, za prebacivanje statističkih podataka o uvozu (u kilogramima) u komade, povezivanjem konverzije s prosječnom težinom najreprezentativnije vrste proizvoda.

(66)

Podnositelj zahtjeva predložio je uporabu još jednog faktora konverzije, koji je bio nešto niži od onoga iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je taj prijedlog odbacila na temelju toga da nisu dostavljeni dokazi koji upućuju na promjenu kretanja uvoza i/ili potrošnje u Uniji. Komisija je u skladu s time zadržala faktor konverzije korišten u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(67)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i obujma uvoza iz trećih zemalja u Uniju na temelju podataka koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s bazom podataka iz članka 14. stavka 6.

(68)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije temeljio se informacijama koje je poslalo nekoliko proizvođača iz Unije u fazi prije pokretanja postupka te provjerenim odgovorima na upitnik tri proizvođača iz Unije u uzorku.

(69)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63., povjerljivi podaci triju društava u uzorku ne mogu se objaviti u tablicama u nastavku. Stoga su prema potrebi upotrijebljeni indeksi za prikaz kretanja tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Indeks (2014. = 100)

100

91

93

89

Izvor: Informacije koje su poslali proizvođači iz Unije u fazi prije pokretanja postupka, baza podataka iz članka 14. stavka 6., provjereni odgovori proizvođača iz Unije na upitnik

(70)

Kako je prikazano u tablici 1., potrošnja u Uniji smanjila se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja, što se može objasniti kontinuiranom digitalizacijom uredskog poslovanja i pohranom dokumentacije u elektroničkom obliku, što je dovelo do smanjenja pohrane dokumentacije u papirnatom obliku i posljedičnog smanjenja potrošnje proizvoda iz postupka revizije.

4.3.   Uvoz iz NRK-a

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a

(71)

Komisija je obujam uvoza iz NRK-a utvrdila na temelju podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. za razmatrano razdoblje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67.

Na temelju toga, uvoz u Uniju iz NRK-a i njegov tržišni udio kretali su se kako je navedeno u tablici 2.:

Tablica 2.

Obujam uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a i tržišni udio NRK-a

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Uvoz iz indeksa NRK-a (2014. = 100)

100

55

15

0,13

Tržišni udio uvoza iz NRK-a na tržištu Unije

5,6 %

3,2 %

0,9 %

0,0 %

Izvor: Informacije koje su poslali proizvođači iz Unije u fazi prije pokretanja postupka, baza podataka iz članka 14. stavka 6., provjereni odgovori proizvođača iz Unije na upitnik

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a znatno se smanjivao iz godine u godinu te je krajem razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnuo neznatnu razinu. Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine u 2015. pao je za 45 %, a sljedeće godine za više od 70 %. Naposljetku, u razdoblju ispitnog postupka revizije obujam uvoza smanjio na tek nekoliko tisuća komada.

(73)

Zbog toga se tržišni udio NRK-a također znatno smanjio tijekom razmatranog razdoblja. Smanjio se s 5,6 % u 2014. na gotovo 0 % na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.3.2.   Kretanja cijena uvoza iz NRK-a i rušenje cijena

(74)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika i manjka alternativnih izvora, nije bilo moguće utvrditi točnu uvoznu cijenu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., razlog tomu je to što su se statistički podaci smatrali neprimjerenima jer je jedan od izvora obuhvaćao i uvoz drugih proizvoda osim predmetnog proizvoda, a drugi izvor nije omogućavao uspoređivanje izvoznih cijena s cijenama industrije Unije za svaku vrstu posebno.

(75)

No bez obzira na to, smatra se da su uvozne cijene zabilježene u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. bile prikladne za utvrđivanje općeg trenda uvoznih cijena iz NRK-a. Cijene uvoza u Uniju iz NRK-a kretale su se kako je navedeno u tablici 3.:

Tablica 3.

Prosječna cijena uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Indeks (2014. = 100)

100

113

109

157

Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(76)

Kako je prikazano u tablici 3., uvozne cijene povećale su se za 13 % u 2015. te smanjile za 3,5 % u 2016. Razina cijena povećala se za 46 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, taj opći trend treba ocijeniti u odnosu na vrlo male količine uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što se ne može smatrati reprezentativnim za razine cijena u slučaju nepostojanja mjera.

(77)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika i manjka alternativnih izvora informacija, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije se mogla izračunati marža sniženja cijena.

4.4.   Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(78)

Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz trećih zemalja osim NRK-a uglavnom je bio iz Indije. Manje količine uvezene su iz Egipta, Izraela, Japana, Srbije, Švicarske, Tajvana, Ukrajine i SAD-a.

(79)

Zbirni obujam uvoza u Uniju, njegov tržišni udio i kretanje cijena uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz ostalih trećih zemalja prikazan je u tablici 4.

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Uvoz – Indeks (2014. = 100)

100

121

122

149

Tržišni udio

3,8 %

5,0 %

5,0 %

6,3 %

Prosječna cijena – Indeks (2014. = 100)

100

140

165

148

Izvor: Informacije koje su poslali proizvođači iz Unije u fazi prije pokretanja postupka, baza podataka iz članka 14. stavka 6., provjereni odgovori proizvođača iz Unije na upitnik

(80)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja ukupno je znatno porastao, za 49 %.

(81)

Budući da se ukupna potrošnja u Uniji smanjila tijekom razmatranog razdoblja, to se povećanje odrazilo u povećanju njihova tržišnog udjela u istom razdoblju s 3,8 % 2014. na 6,3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(82)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., raspoloživi statistički podaci nisu bili prikladni za utvrđivanje izvoznih cijena u Uniju. Stoga, kao i za uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a, za uvoz iz ostalih trećih zemalja mogla su se utvrditi samo kretanja uvoznih cijena. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena proizvoda uvezenog iz ostalih trećih zemalja stalno se povećavala. Najveće povećanje zabilježeno je 2015., kad su cijene porasle za 40 %. Cijene su se 2016. dodatno povećale za 17,5 %, a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ponovno su se smanjile za 10,3 %. Cijene su se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećale za 48 %.

4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1.   Opće napomene

(83)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su tijekom razmatranog razdoblja utjecali na stanje industrije Unije.

(84)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila za cijelu industriju Unije na temelju podataka dobivenih od podnositelja zahtjeva koji su unakrsno provjereni s informacijama koje je poslalo nekoliko proizvođača iz Unije u fazi prije pokretanja postupka te provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije. Treba napomenuti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 61., da su proizvođači iz Unije u uzorku činili veliki udio proizvodnje u Uniji.

(85)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(86)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, prosječni jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(87)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63, s obzirom na to da su dva od tri društva u uzorku povezana, podaci u tablici 5. navedeni su u indeksiranom obliku kako bi se očuvala povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

4.5.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1.   Proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(88)

U tablici 5. utvrđena je ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 5.

Proizvodnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Proizvodnja – Indeks (2014. = 100)

100

97

102

102

Proizvodni kapacitet – Indeks (2014. = 100)

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta – Indeks (2014. = 100)

100

97

102

102

Izvor: podnositelj zahtjeva, informacije u fazi prije pokretanja postupka i provjereni odgovori na upitnik

(89)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupan obujam proizvodnje u Uniji tek se neznatno povećao te je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnuo razinu veću za 2 %.

(90)

Proizvodni kapacitet Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(91)

Slijedom toga, stopa iskorištenosti kapaciteta Unije tijekom razmatranog razdoblja slijedila je kretanje obujma proizvodnje. Stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja ukupno se povećala za 2 %, u skladu s povećanjem obujma proizvodnje od 2 %.

4.5.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije

(92)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako je navedeno u tablici 6:

Tablica 6.

Obujam prodaje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji i tržišni udio industrije Unije

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Obujam prodaje – Indeks (2014. = 100)

100

91

95

91

Tržišni udio

91,9 %

92,3 %

94,3 %

93,6 %

Indeks (2014. = 100)

100

100

103

102

Izvor: podnositelj zahtjeva, informacije u fazi prije pokretanja postupka i provjereni odgovori na upitnik

(93)

Iako je obujam proizvodnje proizvođača iz Unije ostao razmjerno stabilan, kako je navedeno u tablici 5., obujam prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 9 %. Tržišni udio industrije Unije ipak se povećao za 2 %, uglavnom zbog smanjene potrošnje u Uniji i smanjenja uvoza iz NRK-a.

4.5.2.3.   Rast

(94)

U razmatranom razdoblju proizvodnja industrije Unije povećala se za 2 % dok se, kako je navedeno u uvodnim izjavama 70. i 93., potrošnja u Uniji smanjila za 11 %, a obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije za 9 %. Povećanje proizvodnje objašnjava se povećanjem izvozne prodaje proizvođača iz Unije.

4.5.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(95)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost u industriji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Broj zaposlenih – Indeks (2014. = 100)

100

97

99

102

Produktivnost – Indeks (2014. = 100)

100

101

103

100

Izvor: podnositelj zahtjeva, informacije u fazi prije pokretanja postupka i provjereni odgovori na upitnik

(96)

U razmatranom razdoblju broj zaposlenih u industriji Unije blago se povećao za 2 %, a produktivnost je ostala stabilna.

4.5.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(97)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 31., nije bilo moguće nepobitno utvrditi damping. Ispitni postupak stoga je usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga ako bi se antidampinške mjere stavile izvan snage.

(98)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera industrija Unije pokazala je znakove oporavka od učinaka prethodnog dampinga. Tijekom razmatranog razdoblja aktualnog ispitnog postupka nastavio se proces oporavka, kako su pokazala povoljna kretanja glavnih pokazatelja štete za industriju Unije. Osim toga, slabija potražnja na tržištu Unije, zbog koje se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja smanjila za 11 % (vidjeti tablicu 1.), nadoknađena je povećanjem izvozne prodaje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 94.

4.5.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(99)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene i jedinični troškovi u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji – Indeks (2014. = 100)

100

97

96

95

Jedinični trošak proizvodnje u Uniji – Indeks (2014. = 100)

100

97

93

96

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(100)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije naplaćena nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(101)

Prosječni jedinični trošak proizvodnje u istom razdoblju smanjio se za 4 %.

4.5.3.2.   Troškovi rada

(102)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako je navedeno u tablici 9.:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u industriji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Prosječni troškovi rada po zaposleniku – Indeks (2014. = 100)

100

99

102

104

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(103)

Prosječni troškovi rada industrije Unije povećali su se za ukupno 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.5.3.3.   Zalihe

(104)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako je navedeno u tablici 10.:

Tablica 10.

Zalihe mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u industriji Unije

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Završne zalihe – Indeks (2014. = 100)

100

109

111

185

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

7,4 %

8,3 %

8,1 %

13,5 %

Indeks (2014. = 100)

100

112

108

182

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(105)

Razina zaliha do 2016. povećala se za 8 %, a tijekom razmatranog razdoblja za 82 %. Snažno povećanje zaliha na kraju razmatranog razdoblja industrija Unije objasnila je učinkom sezonske prodaje do kojeg je došlo samo zbog činjenice da razdoblje ispitnog postupka revizije završava u srpnju, a vrhunac prodaje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova tradicionalno je u prosincu, dok je proizvodnja stabilna tijekom cijele godine.

4.5.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(106)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Profitabilnost ukupne prodaje u Uniji nepovezanim kupcima – Indeks (2014. = 100)

100

105

134

90

Novčani tok – Indeks (2014. = 100)

100

107

120

42

Ulaganja – Indeks (2014. = 100)

100

87

91

103

Povrat ulaganja

42 %

47 %

63 %

36 %

Indeks (2014. = 100)

100

113

151

87

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(107)

Profitabilnost industrije Unije tijekom prvih dviju godina povećala se za 34 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije naglo je pala. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjila za 10 %, ali je ostala iznad ciljne dobiti od 5 %, kako je utvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(108)

Od 2014. do 2016. povećao se za 20 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije naglo je pao. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno je smanjen za 58 %.

(109)

Ulaganja industrije Unije u proizvodnju istovjetnog proizvoda smanjila su se 2015. za 13 %, a potom se 2016. ponovno blago povećala za 4 % te se dodatno povećala za 12 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. To je rezultiralo skromnim povećanjem od 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

(110)

Povratom ulaganja mjeri se dobit ili gubitak od ulaganja u odnosu na uloženi novac. Na početku razmatranog razdoblja iznosio je 42 % te se u dvije godine povećao za 51 %, u 2016. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije povrat ulaganja pao je na nižu razinu od one na početku razmatranog razdoblja, no ipak se zadržao na 36 %.

4.5.4.   Zaključak o šteti

(111)

U ispitnom postupku pokazalo se da se tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije zbog antidampinških pristojbi koje su bile na snazi nastavila oporavljati od prethodno pretrpljene štete. Pokazatelji štete kao što su proizvodnja, iskorištenost kapaciteta i tržišni udio pokazali su pozitivna kretanja, a profitabilnost se u cijelom razdoblju zadržala iznad ciljne dobiti. To je industriji Unije omogućilo ulaganje u mjere za povećanje produktivnosti i smanjenje jediničnog troška proizvodnje, dok su se prosječni troškovi rada povećali.

(112)

Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja imao je samo ograničen utjecaj na stanje industrije Unije. Zbog mjera na snazi njegov tržišni udio bio je nizak tijekom cijelog razdoblja. Uvezeni kineski mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova ipak su se zadržali na tržištu Unije, osim tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što pokazuje da interes za njih i dalje postoji.

(113)

Komisija stoga zaključuje da je industrija Unije imala koristi od antidampinških mjera na snazi jer se nastavila oporavljati od učinka prethodnog štetnog dampinga.

4.6.   Vjerojatnost ponavljanja štete

4.6.1.   Uvodne napomene

(114)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., nije bilo moguće nepobitno utvrditi damping. No, utvrđeno je da postoji vjerojatnost da će se damping ponovno pojaviti ako se dopusti istek antidampinških mjera (vidjeti uvodnu izjavu 60.).

(115)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je stoga ispitala bi li se materijalna šteta nastavila ako se dopusti istek mjera koje se odnose na NRK.

(116)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete, analizirani su sljedeći elementi: i. proizvodni i rezervni kapacitet dostupan u NRK-u; ii. moguće razine cijena uvoza iz NRK-a ako se dopusti istek mjera; iii. prakse kineskih proizvođača izvoznika u ostalim trećim zemljama; iv. privlačnost tržišta Unije; i v. utjecaj uvoza iz NRK-a na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

4.6.1.1.   Proizvodni i rezervni kapacitet dostupan u NRK-u

(117)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 52. i 53., proizvođači iz NRK-a imaju znatan proizvodni kapacitet u Kini te stoga i rezervni kapacitet koji uvelike premašuje ukupnu potrošnju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(118)

Osim toga, nisu utvrđeni nikakvi elementi na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za mehanizmima s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u ili na tržištu neke treće zemlje. S obzirom na pad potrošnje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji tijekom razmatranog razdoblja Komisija je zaključila da domaća potražnja u Kini ili na tržištima ostalih trećih zemalja ne može apsorbirati raspoloživi rezervni kapacitet.

4.6.1.2.   Moguće razine cijena uvoza iz NRK-a

(119)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali. Iz tog je razloga utvrđeno da su najprikladnija osnova za moguće razine cijena kineskog uvoza izvozne cijene iz NRK-a u treće zemlje koje su navedene u zahtjevu za reviziju.

(120)

Razine cijena tog izvoza smatrale su se i razumnom procjenom mogućih budućih razina cijena u Uniji ako se dopusti istek mjera.

(121)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 42. i 48., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineske izvozne cijene u treće zemlje bile su između 22,1 % i 32,2 % niže od cijena industrije Unije. Isto tako, utvrđeno je da su marže sniženja cijena iznosile od 8,9 % do 17,8 %.

(122)

Temeljem toga zaključeno je da će uvoz iz Kine vrlo vjerojatno industriju Unije izložiti pritisku visokih cijena ako se mjere stave izvan snage.

4.6.1.3.   Privlačnost tržišta Unije

(123)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 55. do 57., tržište Unije najveće je jedinstveno tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova, a uz to su cijene privlačne kineskim proizvođačima. Nema drugih većih izvoznih tržišta koja bi apsorbirala kineski višak kapaciteta jer se mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova upotrebljavaju samo na ograničenom broju tržišta. Ti su razlozi velik poticaj kineskim proizvođačima izvoznicima da svoj izvoz preusmjere u Uniju gdje bi postigli veće cijene, pri čemu bi i dalje mogli znatno rušenje prodajne cijene industrije Unije. Osim toga, to bi im bio poticaj da barem dio svojih rezervnih kapaciteta po niskim cijenama izvoze na tržište Unije.

(124)

Stoga se zaključuje da u slučaju da se dopusti istek antidampinških mjera proizvođači izvoznici iz NRK-a imaju potencijal i poticaj da znatno povećaju obujam svojeg izvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniju po dampinškim cijenama i tako znatno sruše cijene industrije Unije.

4.6.2.   Utjecaj na industriju Unije

(125)

Povećanje jeftinog uvoza stvorilo bi znatan pritisak na cijenu na tržištu Unije koje je osjetljivo na cijenu. Ako zadrži trenutačnu razinu cijena, industrija Unije zbog jeftinog uvoza iz Kine neće moći zadržati svoj obujam prodaje i tržišni udio. Vrlo je vjerojatno da bi se kineski tržišni udio brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera. To bi najvjerojatnije bilo na štetu industrije Unije. Gubitak obujma prodaje doveo bi do niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. To bi dovelo do pogoršanja financijskog stanja industrije Unije i smanjenja njezine profitabilnosti koja se, iako je tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila iznad razine ciljne dobiti, između 2016. i razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za više od 40 %. Po tom bi scenariju svako povećanje troška dovelo u kratkom roku do pada profitabilnosti ispod razine ciljne dobiti, što bi poništilo dotadašnje napore industrije Unije u cilju oporavka, iako je dosad uspijevala održati potrebnu razinu ulaganja kako bi ostala konkurentna.

(126)

Međutim, da industrija Unije odluči sniziti svoje razine cijena u pokušaju da zadrži svoj obujam prodaje i tržišni udio, njezino financijsko stanje gotovo trenutačno bi se pogoršalo. I doista, kad bi industrija Unije morala smanjiti svoje prodajne cijene na tržištu Unije za 8,9 %, što je donja granica utvrđenog raspona rušenja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 121.) kako bi konkurirala cijenama uvoznih kineskih proizvoda, time bi odmah počela stvarati gubitke.

(127)

Isto tako, u tom bi scenariju istek mjera vjerojatno izravno negativno utjecao na industriju Unije, jer bi doveo do stanja u kojem se stvaraju gubici. Srednjoročno to ne bi bilo održivo i dovelo bi do zatvaranja proizvodnih pogona, a naposljetku i do nestanka industrije Unije. Treba napomenuti da se već tijekom razmatranog razdoblja broj proizvođača iz Unije smanjio sa šest na tri.

(128)

Stoga se može zaključiti da postoji velika vjerojatnost da bi istek postojećih mjera uzrokovao ponavljanje štete od uvoza kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova i da bi se gospodarsko stanje industrije Unije vjerojatno pogoršalo i rezultiralo materijalnom štetom.

(129)

Na temelju činjenice da je uvoz kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova koji trenutačno ulaze na tržište Unije znatno manji nego prije uvođenja mjera može se zaključiti da su se postojećim antidampinškim pristojbama uspješno ponovno uspostavili nenarušeni uvjeti tržišnog natjecanja između kineskih izvoznika proizvoda iz postupka revizije i industrije Unije. No, kako je navedeno u uvodnim izjavama 128. i 130., Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek mjera doveo do ponavljanja štete.

4.6.3.   Zaključak

(130)

Komisija je zaključila da bi stavljanje mjera izvan snage vrlo vjerojatno za posljedicu imalo znatno povećanje dampinškog uvoza kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova po cijenama kojima se ruše cijene industrije Unije, što bi ponovno uzrokovalo štetno stanje kojem je industrija Unije bila izložena u vrijeme kad su mjere prvi put primijenjene. Stoga bi se ozbiljno ugrozila održivost industrije Unije.

5.   INTERES UNIJE

(131)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznikâ i korisnikâ.

(132)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(133)

Potrebno je podsjetiti da se u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, s obzirom na to da je ovaj ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno analiza situacije u kojoj antidampinške mjere već postoje, može se procijeniti neželjeni negativni učinak postojećih antidampinških mjera na predmetne strane.

(134)

Na temelju toga ispitalo se postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

5.1.   Interes industrije Unije

(135)

U ispitnom postupku pokazalo se da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativan učinak na industriju Unije. To bi ubrzo dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Unije pa čak i stanja u kojem stvara gubitke te bi imalo i negativan utjecaj na druge čimbenike štete kao što su obujam proizvodnje, stope iskorištenosti, ulaganja i zapošljavanje. Takvo stanje dugoročno bi bilo neodrživo te bi proizvođači iz Unije bili prisiljeni okončati svoje poslovanje na tržištu Unije.

(136)

U prošlosti se industrija Unije pokazala održivom industrijom s pozitivnim ekonomskim i financijskim rezultatima. U situaciji u kojoj gotovo da nije bilo dampinškog uvoza iz Kine uspjela je ostati profitabilna, s profitnom maržom većom od ciljne dobiti.

(137)

Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

5.2.   Interes uvoznika

(138)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., u ovom ispitnom postupku nijedan uvoznik nije surađivao ni dostavio zatražene informacije. Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera neće biti znatan za uvoznike. Budući da nije bilo dokaza kojima bi se upućivalo na suprotno, u skladu s tim može se potvrditi da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na njihovu financijsku situaciju i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na uvoznike.

5.3.   Interes korisnika

(139)

Uvoznici mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova obično su i korisnici tih mehanizama jer ih uvoze kako bi proizvodili registratore s mehanizmom poluge. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., u početnoj fazi stupilo se u kontakt s 26 poznatih uvoznika/korisnika, ali nijedan nije odgovorio na obrazac o odabiru uzorka niti se javio s primjedbama.

(140)

Prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno je da trošak mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova sudjeluje u vrlo malom postotku u maloprodajnoj cijeni registratora s mehanizmom poluge te se učinak pristojbi (ako postoje) nije smatrao značajnim.

(141)

U ispitnom se postupku čak pokazalo da bi bez primjene ikakvih mjera protiv dampinškog uvoza industrija Unije vjerojatno većim dijelom izgubila svoju prisutnost na tržištu te u dugoročnom razdoblju mogla i nestati. To bi sigurno dovelo do ovisnosti proizvođača registratora s mehanizmom poluge o uvozu i znatnog smanjenja tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(142)

Na temelju toga može se zaključiti da mjere u pogledu mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova nisu protivne općem interesu Unije.

5.4.   Zaključak o interesu Unije

(143)

Stoga je Komisija zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja konačnih antidampinških mjera na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a.

6.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

6.1.   Mjere

(144)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se zadrže postojeće mjere na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nije primljena nijedna primjedba.

(145)

Uzimajući u obzir nedavnu sudsku praksu Suda (10) primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju povrata konačnih pristojbi jer se u relevantnim odredbama koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih poremećaja među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(146)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje o mjerama predviđenima ovom Uredbom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova, trenutačno obuhvaćenog oznakom KN ex 8305 10 00 (oznake TARIC 8305100050) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku jest sljedeća:

Proizvođač

Antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

DongGuan Humen Nanzha World Wide Stationery Mfg. Co., Ltd.,

27,1 %

A729

Sva ostala društva

47,4 %

A999

Članak 2.

1.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

2.   Zatezne kamate koje se plaćaju u slučaju povrata kojim se ostvaruje pravo na zateznu kamatu jest stopa koju Europska središnja banka primjenjuje za svoje glavne operacije refinanciranja, kako je objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, koja je na snazi prvog kalendarskog dana u mjesecu dospijeća plaćanja, uvećana za jedan postotni bod.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1136/2006 od 24. srpnja 2006. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 205, 27.7.2006., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 796/2012 оd 30. kolovoza 2012. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 238, 4.9.2012., str. 5.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 343, 22.12.2009., str. 51.).

(5)  Obavijest o predstojećem isteku određenih antidampinških mjera (SL C 466, 14.12.2016., str. 20.).

(6)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 290, 1.9.2017., str. 3.).

(7)  Uvodna izjava 40. Provedbene uredbe (EU) br. 796/2012.

(8)  Uvodna izjava 41. Provedbene uredbe (EU) br. 796/2012.

(9)  http://www.portalecreditori.it/procedura?id=6rKz4dlB2Y; pristupljeno 16. kolovoza 2018.

(10)  Presuda Suda (treće vijeće) od 18. siječnja 2017., C-365/15, Wortmann protiv Hauptzollamt Bielefeld, EU:C:2017:19, točke od 35. do 39.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/33


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1685

оd 8. studenoga 2018.

o jedinstvenim uvjetima prosljeđivanja vremenskih okvira za novu regionalnu raspodjelu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (1), a posebno njezin članak 5. stavak 5.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1059/2003 utvrđuje se pravni okvir za regionalno razvrstavanje kako bi se omogućili prikupljanje, obrada i diseminacija usklađenih regionalnih statističkih podataka u Uniji.

(2)

Komisija je Uredbom (EU) 2016/2066 (2) s učinkom od 1. siječnja 2018. izmijenila zajedničko razvrstavanje prostornih jedinica za statistiku (NUTS).

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Države članice Komisiji prosljeđuju vremenske okvire za novu regionalnu raspodjelu u skladu s Prilogom.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 154, 21.6.2003., str. 1., kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2017/2391 (SL L 350, 29.12.2017., str. 1.).

(2)  Uredba Komisije (EU) 2016/2066 оd 21. studenoga 2016. o izmjeni prilogâ Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 322, 29.11.2016., str. 1.).


PRILOG

Početna godina obveze prosljeđivanja po statističkom području

Područje

Razina NUTS 2

Razina NUTS 3

Poljoprivreda

2013.

 

Demografija – stanovništvo, živorođeni, preminuli

1990. (1)

1990. (1)

Tržište rada – zaposlenost, nezaposlenost

2013.

2013. (2)

Obrazovanje

2013.

 

Zaštita okoliša – postrojenja za obradu otpada

2014.

 

Zdravstvo – uzroci smrti

1997. (3)

 

Zdravstvo – infrastruktura

1996. (2)

 

Zdravstvo – pacijenti

2003. (2)

 

Informacijsko društvo

2013. (2)

 

Regionalni gospodarski računi: Računi kućanstava

2000.

 

Regionalni gospodarski računi – regionalni računi

2000.

2000.

Znanost i tehnologija – rashodi i osoblje u istraživanju i razvoju

2015.

 

Turizam

2015.

 


(1)  Prosljeđivanje nije obvezno za referentno razdoblje od 1990. do 2012.

(2)  Prosljeđivanje nije obvezno.

(3)  Prosljeđivanje nije obvezno za referentno razdoblje od 1997. do 2011.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/35


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1686

оd 8. studenoga 2018.

o najnižoj prodajnoj cijeni za obrano mlijeko u prahu za dvadeset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda u okviru natječajnog postupka otvorenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/2080

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/1240 оd 18. svibnja 2016. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na javnu intervenciju i potpore za privatno skladištenje (2), a posebno njezin članak 32.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2080 (3) otvorena je prodaja obranog mlijeka u prahu putem natječajnog postupka.

(2)

U svjetlu ponuda primljenih za dvadeset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda, trebalo bi odrediti najnižu prodajnu cijenu.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Za dvadeset i sedmi djelomični poziv za podnošenje ponuda za prodaju obranog mlijeka u prahu u okviru natječajnog postupka otvorenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/2080, za koji je rok za podnošenje ponuda istekao 6. studenoga 2018., najniža prodajna cijena iznosi 125,10 EUR/100 kg.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 206, 30.7.2016., str. 71.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2080 оd 25. studenoga 2016. o otvaranju prodaje obranog mlijeka u prahu putem natječajnog postupka (SL L 321, 29.11.2016., str. 45.).


ODLUKE

9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/36


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1687

оd 7. studenoga 2018.

o izmjeni odluke Komisije 2007/25/EZ o određenim zaštitnim mjerama u vezi s visokopatogenom influencom ptica i premještanju ptica kućnih ljubimaca u pratnji vlasnika u Zajednicu, u pogledu njezina razdoblja primjene

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7240)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (1), a posebno njezin članak 36. stavak 1.,

budući da:

(1)

U Odluci Komisije 2007/25/EZ (2) utvrđene su određene zaštitne mjere u vezi s visokopatogenom influencom ptica (VPIP) i premještanjem ptica kućnih ljubimaca u pratnji vlasnika u Uniju. Donesena je kao odgovor na slučajeve izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N1 u cilju zaštite zdravlja životinja i ljudi u Uniji. Primjenjuje se do 31. prosinca 2018.

(2)

Slučajevi izbijanja VPIP-a različitih podtipova H5 i rjeđe podtipa H7 i dalje se pojavljuju u cijelom svijetu kod peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu. VPIP je postao endemski u nekoliko trećih zemalja, a u nekim trećim zemljama se pojavio prvi put. I dalje postoji opasnost od unošenja virusa visokopatogene influence ptica u Uniju premještanjem ptica kućnih ljubimaca iz trećih zemalja te je stoga potrebno zadržati mjere za smanjenje rizika utvrđene u Odluci 2007/25/EZ.

(3)

Uz to, u pripremi je, u okviru Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (3), niz delegiranih akata kojima će se utvrditi pravila o ulasku u Uniju peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu. Pravilima utvrđenima u tim delegiranim aktima utvrdit će se pristup za određene rizike koji se odnose na bolesti peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu te na jamstva za zdravlje životinja koja se zahtijevaju za ptice koje se drže kao kućni ljubimci. Pravilima utvrđenima u tim delegiranim aktima uzet će se u obzir i preporuke Znanstvenog mišljenja o influenci ptica koje je 14. rujna 2017. (4) donijela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).

(4)

S obzirom na globalnu epidemiološku situaciju u pogledu VPIP-ja i u očekivanju donošenja delegiranih akata o unošenju u Uniju peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu, potrebno je produljiti razdoblje primjene Odluke 2007/25/EZ do 31. prosinca 2019.

(5)

Odluku 2007/25/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 6. Odluke 2007/25/EZ datum „31. prosinca 2018.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2019.”.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 178, 28.6.2013., str. 1.

(2)  Odluka Komisije 2007/25/EZ od 22. prosinca 2006. o određenim zaštitnim mjerama u vezi s visokopatogenom influencom ptica i premještanju ptica kućnih ljubimaca u pratnji vlasnika u Zajednicu (SL L 8, 13.1.2007., str. 29.).

(3)  Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).

(4)  EFSA Journal 2017.; 15(10):4991.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/38


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1688

оd 7. studenoga 2018.

o odobravanju odstupanja Slovačkoj u pogledu dostavljanja statističkih podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7304)

(Vjerodostojan je samo tekst na slovačkom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (1), a osobito njezin članak 5. stavak 4. i članak 10. stavak 2.,

budući da:

(1)

Slovačka je podnijela zahtjev za odstupanja od obveze prosljeđivanja Komisiji (Eurostatu) nacionalnih statističkih podataka iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1099/2008. Taj se zahtjev odnosi na dostavljanje statističkih podataka o obnovljivom dijelu industrijskog otpada i okolnoj toplini.

(2)

Slovačka je dostavila informacije kojima obrazlaže da bi prikupljanje takvih statističkih podataka previše opteretilo davatelje podataka u toj državi članici, prije svega jer je potrebno prilagoditi nove klasifikacije i izraditi novu nacionalnu statističku metodologiju kako bi se smanjilo opterećenje davateljâ podataka koje proizlazi iz prikupljanja i kompiliranja traženih podataka. Stoga bi odstupanja trebalo odobriti.

(3)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Slovačkoj se odobravaju sljedeća odstupanja od odredaba Uredbe (EZ) br. 1099/2008:

(a)

odstupanje od dostavljanja statističkih podataka o obnovljivim izvorima energije za referentnu godinu 2017., iz točke 5.2.11.6. Priloga B;

(b)

odstupanje od dostavljanja statističkih podataka o obnovljivim izvorima energije za referentne godine 2017., 2018. i 2019., iz točaka 5.2.3., 5.2.6., 5.2.8.1., 5.2.8.2. i 5.2.8.5. Priloga B (što obuhvaća sve agregate za proizvode definirane u točki 3.5.8.1.7. „Obnovljivi dio industrijskog otpada” i točke 3.5.9. „Okolna toplina” Priloga A).

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Slovačkoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2018.

Za Komisiju

Marianne THYSSEN

Članica Komisije


(1)  SL L 304, 14.11.2008., str. 1.


9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/39


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1689

оd 8. studenog 2018.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 7511)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Unije s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1635 (5) nakon nedavnih slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge u Bugarskoj i Rumunjskoj.

(2)

Rizik od širenja afričke svinjske kuge među divljim životinjama povezan je s prirodnim sporim širenjem te bolesti u populacijama divljih svinja i rizicima povezanima s ljudskim djelovanjem, kao što je pokazao nedavni razvoj epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Uniji i kao što navodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u znanstvenom mišljenju Odbora za zdravlje i dobrobit životinja objavljenom 14. srpnja 2015.; u znanstvenom izvješću o epidemiološkim analizama afričke svinjske kuge u baltičkim državama i Poljskoj objavljenom 23. ožujka 2017.; i u znanstvenom izvješću o epidemiološkim analizama afričke svinjske kuge u baltičkim državama i Poljskoj objavljenom 8. studenoga 2017. (6).

(3)

Epidemiološka situacija u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge promijenila se od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2018/1635 te su zabilježeni novi slučajevi te bolesti koji se trebaju odražavati u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(4)

U listopadu 2018. u okrugu Kraśnick u Poljskoj zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod divlje svinje. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod divlje svinje znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU. U skladu s tim, to područje Poljske koje je pogođeno afričkom svinjskom kugom trebalo bi se navesti u dijelu II. tog priloga.

(5)

U listopadu i studenome 2018. u okruzima Dolj i Argeș u Rumunjskoj zabilježeno je nekoliko slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja. Ti slučajevi izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU. U skladu s tim, ta područja Rumunjske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom sada bi trebalo navesti u dijelu III. tog priloga umjesto u njegovu dijelu I. Budući da se u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU nalazi popis područja na kojima situacija još uvijek nije stabilna, pri navođenju područja u tom dijelu posebna se pozornost mora posvetiti utjecaju na okolna područja.

(6)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u epidemiološkom razvoju afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dostatno velika područja visokog rizika u Poljskoj i Rumunjskoj te ih navesti u dijelovima I., II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2)  SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3)  SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1635 оd 30. listopada 2018. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 272, 31.10.2018., str. 38.).

(6)  EFSA Journal 2015.; 13(7):4163; EFSA Journal 2017.; 15(3):4732; EFSA Journal 2017.; 15(11):5068.


PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

PRILOG

DIO I.

1.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

 

in Silistra region:

within municipality of Alfatar:

Bistra,

Alekovo,

within municipality of Dulovo:

Kolobar,

Varbina,

Kozyak,

Mezhden,

Chukovetz,

Tzar Asen,

Cherkovna,

Dulovo,

Chernik,

Poroyno,

Vodno,

Chernolik,

within municipality of Sitovo:

Sitovo,

Yastrebno,

Slatina,

within municipality of Silistra:

Bradvari,

Zlatoklas,

Yordanovo,

Profesor Ishirkovo,

Kazimir,

Babuk,

Sarpovo,

Smiletz,

Tzenovich,

Polkovnik Lambrinovo,

Srebarna,

Aydemir,

Silistra,

Kalipetrovo,

 

in Dobrich region:

within municipality of General Toshevo:

Rosen,

Krasen,

Zhiten,

Snop,

Gradini,

within municipality of Krushari:

Severnyak,

Abrit,

Dobrin,

Alexandria,

Polkovnik Dyakovo,

Zagortzi,

Krushartzi,

Bistretz,

Telerig,

Lozenetz,

within municipality of Tervel:

Onogur,

Balik,

Аngelariy,

Sarnetz,

Bozhan,

Popgruevo,

Kochmar,

Guslar,

Mali Izvor,

Тervel,

Bonevo,

Voynikovo,

Bezmer,

Chestimensko,

Profesor Zlatarski,

Kableshkovo,

Glavantzi,

Nova kamena,

Kladentzi,

Gradnitza,

within municipality of Dobrich:

Kragulevo,

Dobrevo,

Cherna,

Pchelnik,

Zhitnitza,

Polkovnik Ivanovo,

Hitovo,

Vodnyantzi,

Feldfebel Denkovo (Dyankovo),

Podslon,

Geshanovo.

2.   Češka

Sljedeća područja u Češkoj:

okres Uherské Hradiště,

okres Kroměříž,

okres Vsetín,

katastrální území obcí v okrese Zlín:

Bělov,

Biskupice u Luhačovic,

Bohuslavice nad Vláří,

Brumov,

Bylnice,

Divnice,

Dobrkovice,

Dolní Lhota u Luhačovic,

Drnovice u Valašských Klobouk,

Halenkovice,

Haluzice,

Hrádek na Vlárské dráze,

Hřivínův Újezd,

Jestřabí nad Vláří,

Kaňovice u Luhačovic,

Kelníky,

Kladná-Žilín,

Kochavec,

Komárov u Napajedel,

Křekov,

Lipina,

Lipová u Slavičína,

Ludkovice,

Luhačovice,

Machová,

Mirošov u Valašských Klobouk,

Mysločovice,

Napajedla,

Návojná,

Nedašov,

Nedašova Lhota,

Nevšová,

Otrokovice,

Petrůvka u Slavičína,

Pohořelice u Napajedel,

Polichno,

Popov nad Vláří,

Poteč,

Pozlovice,

Rokytnice u Slavičína,

Rudimov,

Řetechov,

Sazovice,

Sidonie,

Slavičín,

Smolina,

Spytihněv,

Svatý Štěpán,

Šanov,

Šarovy,

Štítná nad Vláří,

Tichov,

Tlumačov na Moravě,

Valašské Klobouky,

Velký Ořechov,

Vlachova Lhota,

Vlachovice,

Vrbětice,

Žlutava.

3.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Hiiu maakond.

4.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Borsod-Abaúj-Zemplén megye 650100, 650200, 650300, 650400, 650500, 650600, 650700, 650800, 650900, 651000, 651100, 651200, 651300, 651400, 651500, 651610, 651700, 651801, 651802, 651803, 651900, 652000, 652100, 652200, 652300, 652400, 652500, 652601, 652602, 652603, 652700, 652800, 652900, 653000, 653100, 653200, 653300, 653401, 653403, 653500, 653600, 653700, 653800, 653900, 654000, 654201, 654202, 654301, 654302, 654400, 654501, 654502, 654600, 654700, 654800, 654900, 655000, 655100, 655200, 655300, 655400, 655500, 655600, 655700, 655800, 655901, 655902, 656000, 656100, 656200, 656300, 656400, 656600, 657300, 657400, 657500, 657600, 657700, 657800, 657900, 658000, 658100, 658201, 658202, 658310, 658403,659100, 659210, 659220, 659300, 659400, 659500, 659601, 659602, 659701, 659800, 659901, 660000, 660100, 660200, 660400, 660501, 660502, 660600 és 660800 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye 900150, 900250, 900350, 900450, 900550, 900650, 900660, 900670, 900750, 900850, 900860, 900930, 900950, 901050, 901150, 901250, 901260, 901270, 901350, 901560, 901590, 901850, 901950, 902950, 902960, 903050, 903150, 903250, 903350, 903360, 903370, 903450, 904450, 904460, 904550, 904650, 904750, 904760, 905450 és 905550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Heves megye 700150, 700250, 700260, 700350, 700450, 700460, 700550, 700650, 700750, 700850, 702350, 702450, 702550, 702750, 702850, 703350, 703360, 703450, 703550, 703610, 703750, 703850, 703950, 704050, 704150, 704250, 704350, 704450, 704550, 704650, 704750, 704850, 704950, 705050, 705250, 705350, 705510 és 705610 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750250, 750260, 750350, 750450, 750460, 750550, 750650, 750750, 750850, 750950 és 750960 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye 550120, 550130, 550210, 550710, 550810, 551450, 551460, 551550, 551650, 551710, 552010, 552150, 552250, 552350, 552360, 552450, 552460, 552520, 552550, 552610, 552620, 552710, 552850, 552860, 552950, 552960, 552970, 553050, 553110, 553250, 553260, 553350, 553650, 553750, 553850, 553910és 554050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571250, 571350, 571550, 571610, 571750, 571760, 572250, 572350, 572550, 572850, 572950, 573360, 573450, 580050 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 850650, 850850, 851851, 851852, 851950, 852350, 852450, 852550, 852750, 853560, 853650, 853751, 853850, 853950, 853960, 854050, 854150, 854250, 854350, 855250, 855350, 855450, 855460, 855550, 855650, 855660, 855750, 855850, 855950, 855960, 856012, 856050, 856150, 856260, 857050, 857150, 857350 és 857450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

5.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Aizputes novads,

Alsungas novads,

Kuldīgas novada Gudenieku, Turlavas un Laidu pagasts,

Pāvilostas novada Sakas pagasts un Pāvilostas pilsēta,

Priekules novads,

Skrundas novada Rudbāržu pagasts,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Ventspils novada Jūrkalnes pagasts.

6.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Jurbarko rajono savivaldybė: Smalininkų ir Viešvilės seniūnijos,

Kelmės rajono savivaldybė: Kelmės, Kelmės apylinkių, Kražių, Kukečių, Liolių, Pakražančio seniūnijos, Tytyvėnų seniūnijos dalis į vakarus ir šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105, ir Vaiguvos seniūnijos,

Mažeikių rajono savivaldybė: Sedos, Šerkšnėnų ir Židikų seniūnijos,

Pagėgių savivaldybė,

Plungės rajono savivaldybė,

Raseinių rajono savivaldybė: Girkalnio ir Kalnūjų seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr A1, Nemakščių, Paliepių, Raseinių, Raseinių miesto ir Viduklės seniūnijos,

Rietavo savivaldybė,

Šakių rajono savivaldybė: Barzdų, Griškabūdžio, Kriūkų, Kudirkos Naumiesčio, Lekėčių, Lukšių, Sintautų, Slavikų, Sudargo ir Žvirgždaičių seniūnijos,

Šilalės rajono savivalybė,

Šilutės rajono savivaldybė: Juknaičių, Kintų, Šilutės ir Usėnų seniūnijos,

Tauragės rajono savivaldybė: Lauksargių, Skaudvilės, Tauragės, Mažonų, Tauragės miesto ir Žygaičių seniūnijos.

7.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

 

w województwie warmińsko-mazurskim:

gmina Stare Juchy w powiecie ełckim,

gminy Dubeninki, Gołdap i część gminy Banie Mazurskie położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 650 w powiecie gołdapskim,

gmina Pozezdrze i część gminy Węgorzewo położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od południowo-wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 650, a następnie napołudnie od linii wyznaczonej przez drogę nr 650 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 63 do skrzyżowania z drogą biegnącą do miejscowości Przystań i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przystań, Pniewo, Kamionek Wielki, Radzieje, Dłużec w powiecie węgorzewskim,

gmina Ruciane – Nida i część gminy Pisz położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 oraz miasto Pisz w powiecie piskim,

powiat giżycki,

gminy Mikołajki, Piecki, część gminy Sorkwity położona na południe od drogi nr 16 i część gminy wiejskiej Mrągowo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 16 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 59 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo w powiecie mrągowskim,

gmina Bisztynek w powiecie bartoszyckim,

gminy Dźwierzuty i Świętajno w powiecie szczycieńskim.

gminy Orneta, Lubomino, część gminy wiejskiej Lidzbark Warmiński położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 513 biegnącą od wschodniej granicy gminy do wschodniej granicy miasta Lidzbark Warmiński oraz na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 51 i część gminy Kiwity położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 513 w powiecie lidzbarskim,

gminy Elbląg, Godkowo, Gronowo Elbląskie, Markusy, Pasłęk i część gminy Tolkmicko niewymieniona w części II załącznika w powiecie elbląskim oraz strefa wód przybrzeżnych Zalewu Wiślanego i Zatoki Elbląskiej,

powiat miejski Elbląg,

gminy Biskupiec, Dobre Miasto, Jeziorany i Kolno w powiecie olsztyńskim,

gmina Miłakowo w powiecie ostródzkim,

 

w województwie podlaskim:

gminy Brańsk z miastem Brańsk, Rudka i Wyszki w powiecie bielskim,

gmina Perlejewo w powiecie siemiatyckim,

gminy Kolno z miastem Kolno, Mały Płock i Turośl w powiecie kolneńskim,

gmina Poświętne w powiecie białostockim,

gminy Kołaki Kościelne, Rutki, Szumowo, część gminy Zambrów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 i miasto Zambrów w powiecie zambrowskim,

gminy Wiżajny i Przerośl w powiecie suwalskim,

gminy Kulesze Kościelne, Nowe Piekuty, Szepietowo, Klukowo, Ciechanowiec, Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród i Zbójna w powiecie łomżyńskim.

 

w województwie mazowieckim:

gminy Ceranów, Kosów Lacki, Sabnie, Sterdyń, część gminy Bielany położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 i część gminy wiejskiej Sokołów Podlaskipołożona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 w powiecie sokołowskim,

gminy Grębków, Korytnica, Liw, Łochów, Miedzna, Sadowne, Stoczek, Wierzbno i miasto Węgrów w powiecie węgrowskim,

część gminy Kotuńpołożona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Nowa Dąbrówka, Pieróg, Kotuńwzdłuż ulicy Gorzkowskiego i Kolejowej do przejazdu kolejowego łączącego się z ulicą Siedlecką, Broszków, Żuków w powiecie siedleckim,

gminy Rzekuń, Troszyn, Lelis, Czerwin i Goworowo w powiecie ostrołęckim,

powiat miejski Ostrołęka,

powiat ostrowski,

gminy Karniewo, Maków Mazowiecki, Rzewnie i Szelków w powiecie makowskim,

gmina Krasne w powiecie przasnyskim,

gminy Mała Wieś i Wyszogród w powiecie płockim,

gminy Ciechanów z miastem Ciechanów, Glinojeck, Gołymin – Ośrodek, Ojrzeń, Opinogóra Górna i Sońsk w powiecie ciechanowskim,

gminy Baboszewo, Czerwińsk nad Wisłą, Naruszewo, Płońsk z miastem Płońsk, Sochocin i Załuski w powiecie płońskim,

gminy Gzy, Obryte, Zatory, Pułtusk i część gminy Winnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Brańszczyk, Długosiodło, Rząśnik, Wyszków, Zabrodzie i część gminy Somianka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Jadów, Klembów, Poświętne, Strachówka i Tłuszcz w powiecie wołomińskim,

gminy Dobre, Jakubów, Mrozy, Kałuszyn, Stanisławów, część gminy Cegłów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącą miejscowości Wiciejów, Mienia, Cegłów i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Cegłów, Skwarne i Podskwarne biegnącą do wschodniej granicy gminy i część gminy Mińsk Mazowiecki położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Mińsk Mazowiecki i na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy miasta Mińsk Mazowiecki łączącą miejscowości Targówka, Budy Barcząckie do wschodniej granicy gminy w powiecie mińskim,

gminy Górzno, Łaskarze w z miastem Łaskarzew, Sobolew, Trojanów, Żelechów i część gminy Miastków Kościelny położona na południe od rzeki Wilga w powiecie garwolińskim,

gminy Garbatka Letnisko, Gniewoszów, i Sieciechów w powiecie kozienickim,

gminy Baranów i Jaktorów w powiecie grodziskim,

powiat żyrardowski,

gminy Belsk Duży, Błędów, Goszczyn i Mogielnica w powiecie grójeckim,

gminy Białobrzegi, Promna, Stara Błotnica, Wyśmierzyce i część gminy Stromiec położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 48w powiecie białobrzeskim,

gminy Jedlińsk, Jastrzębia i Pionki z miastem Pionki w powiecie radomskim,

gminy Iłów, Młodzieszyn, Nowa Sucha, Rybno, Sochaczew z miastem Sochaczew i Teresin w powiecie sochaczewskim,

gmina Policzna w powiecie zwoleńskim,

gmina Solec nad Wisłą w powiecie lipskim.

 

w województwie lubelskim:

gminy Bełżyce, Borzechów, Niedrzwica Duża, Jabłonna, Krzczonów, Jastków, Konopnica, Wólka, Głusk, Strzyżewice i Wojciechów w powiecie lubelskim,

gminy Miączyn, Nielisz, Sitno, Skierbieszów, Stary Zamość, Komarów-Osadaw powiecie zamojskim,

gminy Trzeszczany i Werbkowice w powiecie hrubieszowskim,

gminy Jeziorzany i Kock, w powiecie lubartowskim,

gminy Adamów i Serokomla w powiecie łukowskim,

powiat rycki,

gminy Janowiec, i część gminy wiejskiej Puławy położona na zachód od rzeki Wisły w powiecie puławskim,

gminy Chodel, Karczmiska, Łaziska, Opole Lubelskie, Poniatowa i Wilków w powiecie opolskim,

gminy Mełgiew, Rybczewice, miasto Świdnik i część gminy Piaski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 biegnącą od wschodniej granicy gminy Piaski do skrzyżowania z drogą nr S12 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania dróg nr 17 i nr S12 przez miejscowość Majdan Brzezicki do północnej granicy gminy w powiecie świdnickim;

gminy Gorzków, Izbica, Rudnik i Żółkiewka w powiecie krasnostawskim,

gminy Bełżec, Jarczów, Lubycza Królewska, Łaszczów, Susiec, Tyszowce i Ulhówekw powiecie tomaszowskim,

gminy Łukowa i Obsza w powiecie biłgorajskim,

powiat miejski Lublin,

gminy Kraśnik z miastem Kraśnik, Szastarka, Trzydnik Duży, Urzędów, Wilkołaz i Zakrzówek w powiecie kraśnickim,

gminy Modliborzyce i Potok Wielki w powiecie janowskim.

 

w województwie podkarpackim:

gminy Horyniec-Zdrój, Narol, Stary Dzików i Wielkie Oczy i część gminy Oleszyce położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy gminy przez miejscowość Borchów do skrzyżowania z drogą nr 865 w miejscowości Oleszyce, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 biegnącą w kierunku północno-wschodnim do skrzyżowania z drogą biegnąca w kierunku północno-zachodnim przez miejscowość Lubomierz - na południe od linii wyznaczonej przez tę drogę do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Uszkowce i Nowy Dzików – na zachód od tej drogiw powiecie lubaczowskim,

gminy Laszki i Wiązownica w powiecie jarosławskim,

gminy Pysznica, Zaleszany i miasto Stalowa Wola w powiecie stalowowolskim,

gmina Gorzyce w powiecie tarnobrzeskim.

 

w województwie świętokrzyskim:

gminy Tarłów i Ożarów w powiecie opatowskim,

gminy Dwikozy, Zawichost i miasto Sandomierz w powiecie sandomierskim.

8.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Județul Alba cu următoarea delimitare:

La nord de drumul național nr. 7,

Județul Arad cu următoarea delimitare:

La nord de linia descrisă de următoarele localități:

Macea,

Șiria,

Bârzava,

Toc, care se află la joncțiunea cu drumul național nr. 7,

La nord de drumul național nr. 7,

Județul Argeș,

Județul Bistrița,

Județul Brașov,

Județul Cluj,

Județul Covasna,

Județul Dolj,

Județul Harghita,

Județul Hunedoara cu următoarea delimitare:

La nord de linia descrisă de următoarele localități:

Brănișca,

Municipiul Deva,

Turdaș,

Localitățile Zam și Aurel Vlaicu, care se află la joncțiunea cu drumul național nr. 7,

La nord de drumul național nr. 7,

Județul Iași,

Județul Neamț,

Județul Vâlcea,

Județul Bistrița Nasaud,

Restul județului Maramureș care nu a fost inclus în Partea III cu următoarele comune:

Comuna Vișeu de Sus,

Comuna Borșa,

Comuna Oarța de Jos,

Comuna Suciu de Sus,

Comuna Moisei,

Comuna Coroieni,

Comuna Târgu Lăpuș,

Comuna Vima Mică,

Comuna Boiu Mare,

Comuna Valea Chioarului,

Comuna Ulmeni,

Comuna Băsești,

Comuna Baia Mare,

Comuna Tăuții Magherăuș,

Comuna Cicărlău,

Comuna Seini,

Comuna Ardusat,

Comuna Farcasa,

Comuna Salsig,

Comuna Asuaju de Sus,

Comuna Băița de sub Codru,

Comuna Bicaz,

Comuna Grosi,

Comuna Recea,

Comuna Baia Sprie,

Comuna Sisesti,

Comuna Cernesti,

Copalnic Mănăstur,

Comuna Dumbrăvița,

Comuna Cupseni,

Comuna Șomcuța Mare,

Comuna Sacaleșeni,

Comuna Remetea Chioarului,

Comuna Mireșu Mare,

Comuna Ariniș.

Restul județului Mehedinți care nu a fost inclus în Partea III cu următoarele comune:

Comuna Garla Mare,

Hinova,

Burila Mare,

Gruia,

Pristol,

Dubova,

Municipiul Drobeta Turnu Severin,

Eselnița,

Salcia,

Devesel,

Svinița,

Gogoșu,

Simian,

Orșova,

Obârșia Closani,

Baia de Aramă,

Bala,

Florești,

Broșteni,

Corcova,

Isverna,

Balta,

Podeni,

Cireșu,

Ilovița,

Ponoarele,

Ilovăț,

Patulele,

Jiana,

Iyvoru Bârzii,

Malovat,

Bălvănești,

Breznița Ocol,

Godeanu,

Padina Mare,

Corlățel,

Vânju Mare,

Vânjuleț,

Obârșia de Câmp,

Vânători,

Vladaia,

Punghina,

Cujmir,

Oprișor,

Dârvari,

Căzănești,

Husnicioara,

Poroina Mare,

Prunișor,

Tămna,

Livezile,

Rogova,

Voloiac,

Sisești,

Sovarna,

Bălăcița,

Județul Gorj.

DIO II.

1.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

 

in Silistra region:

within municipality of Kaynardzha:

Voynovo,

Kaynardzha,

Kranovo,

Zarnik,

Dobrudzhanka,

Golesh,

Svetoslav,

Polk. Cholakovo,

Kamentzi,

Gospodinovo,

Sredishte,

Strelkovo,

Poprusanovo,

Posev,

within municipality of Alfatar:

Alfatar,

Kutlovitza,

Vasil Levski,

within municipality of Silistra:

Glavan,

Popkralevo,

Bogorovo,

Sratzimir,

Bulgarka,

 

in Dobrich region:

within municipality of Krushari:

Kapitan Dimitrovo,

Ognyanovo,

Zimnitza,

within municipality of Tervel:

Brestnitza,

Kolartzi.

2.   Češka

Sljedeća područja u Češkoj:

katastrální území obcí v okrese Zlín:

Bohuslavice u Zlína,

Bratřejov u Vizovic,

Březnice u Zlína,

Březová u Zlína,

Březůvky,

Dešná u Zlína,

Dolní Ves,

Doubravy,

Držková,

Fryšták,

Horní Lhota u Luhačovic,

Horní Ves u Fryštáku,

Hostišová,

Hrobice na Moravě,

Hvozdná,

Chrastěšov,

Jaroslavice u Zlína,

Jasenná na Moravě,

Karlovice u Zlína,

Kašava,

Klečůvka,

Kostelec u Zlína,

Kudlov,

Kvítkovice u Otrokovic,

Lhota u Zlína,

Lhotka u Zlína,

Lhotsko,

Lípa nad Dřevnicí,

Loučka I,

Loučka II,

Louky nad Dřevnicí,

Lukov u Zlína,

Lukoveček,

Lutonina,

Lužkovice,

Malenovice u Zlína,

Mladcová,

Neubuz,

Oldřichovice u Napajedel,

Ostrata,

Podhradí u Luhačovic,

Podkopná Lhota,

Provodov na Moravě,

Prštné,

Příluky u Zlína,

Racková,

Raková,

Salaš u Zlína,

Sehradice,

Slopné,

Slušovice,

Štípa,

Tečovice,

Trnava u Zlína,

Ublo,

Újezd u Valašských Klobouk,

Velíková,

Veselá u Zlína,

Vítová,

Vizovice,

Vlčková,

Všemina,

Vysoké Pole,

Zádveřice,

Zlín,

Želechovice nad Dřevnicí.

3.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Heves megye 700860, 700950, 701050, 701111, 701150, 701250, 701350, 701550, 701560, 701650, 701750, 701850, 701950, 702050, 702150, 702250, 702260, 702950, 703050, 703150, 703250, 703370, 705150 és 705450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 850950, 851050, 851150, 851250, 851350, 851450, 851550, 851560, 851650, 851660, 851751, 851752, 852850, 852860, 852950, 852960, 853050, 853150, 853160, 853250, 853260, 853350, 853360, 853450, 853550, 854450, 854550, 854560, 854650, 854660, 854750, 854850, 854860, 854870, 854950, 855050, 855150, 856250, 856350, 856360, 856450, 856550, 856650, 856750, 856760, 856850, 856950, 857650, valamint 850150, 850250, 850260, 850350, 850450, 850550, 852050, 852150, 852250 és 857550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye 550110, 550310, 550320, 550450, 550460, 550510, 550610, 550950, 551010, 551150, 551160, 551250, 551350, 551360, 551810 és 551821 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye 656701, 656702, 656800, 656900, 657010, 657100, 658401, 658402, 658404, 658500, 658600, 658700, 658801, 658802, 658901, 658902 és 659000 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

5.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Ādažu novads,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novada Blīdenes pagasts, Remtes pagasta daļa uz austrumiem no autoceļa 1154 un P109,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads,

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novads,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada Ēdoles, Īvandes, Padures, Rendas un Kabiles, pagasts, Rumbas pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa P120, Kurmāles pagasta daļa uz rietumiem no autoceļa 1283 un 1290, un uz ziemeļaustrumiem no autoceļa P118, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novads,

Pārgaujas novads,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novada Novadnieku, Kursīšu, Zvārdes, Šķēdes, Nīgrandes, Jaunauces, Rubas, Vadakstes, un Pampāļu pagasts,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novada Nīkrāces, Skrundas un Raņķu pagasts, Skrundas pilsēta,

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Vaiņodes novads,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes, Vārves, Užavas, Piltenes, Puzes, Ziru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts, Piltenes pilsēta,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

6.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Alytaus rajono savivaldybė: Krokialaukio, Miroslavo ir Simno seniūnijos,

Anykščių rajono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė:Eržvilko, Jurbarko miesto ir Jurbarkųseniūnijos,

Kaišiadorių miesto savivaldybė,

Kaišiadorių rajono savivaldybė: Kaišiadorių apylinkės, Kruonio, Nemaitonių, Palomenės, Pravieniškių, Rumšiškių, Žiežmarių ir Žiežmarių apylinkės seniūnijos,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė,

Kazlų Rūdos savivaldybė,

Kelmės rajono savivaldybė: Užvenčio ir Šaukėnų seniūnijos,

Kėdainių rajono savivaldybė,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė: Igliaukos, Gudelių, Liudvinavo, Sasnavos, Šunskų seniūnijos,

Molėtų rajono savivaldybė: Alantos, Balninkų, Čiulėnų, Inturkės, Joniškio, Luokesos, Mindūnų, Suginčių, Videniškių seniūnijos,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė: Aukštelkų seniūnija, Baisogalos seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 144, Radviliškio, Radviliškio miesto seniūnija, Šeduvos miesto seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. A9 ir į vakarus nuo kelio Nr. 3417 ir Tyrulių seniūnija,

Prienų miesto savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė: Ašmintos, Balbieriškio, Išlaužo, Naujosios Ūtos, Pakuonio, Šilavoto ir Veiverių seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos, Betygalos, Pagojukų, Šiluvos, Kalnųjų seniūnijos ir Girkalnio seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. A1,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė: Rusnės seniūnija,

Širvintų rajono savivaldybės: Čiobiškio, Gelvonų, Jauniūnų, Karnavės, Musninkų, Širvintų, Zibalų seniūnijos,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė: Batakių ir Gaurės seniūnijos,

Telšių rajono savivaldybė: Degaičių, Gadūnavo, Luokės, Nevarėnų, Ryškėnų, Telšių miesto, Upynos, Varnių, Viešvėnų ir Žarėnų seniūnijos,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė: Avižienių, Bezdonių, Buivydžių, Dūkštų, Juodšilių, Kalvelių, Lavoriškių, Maišiagalos, Marijampolio, Medininkų, Mickūnų, Nemenčinės, Nemenčinės miesto, Nemėžio, Pagirių, Riešės, Rudaminos, Rukainių, Sudervės, Sužionių, Šatrininkų, Žujūnų seniūnijos,

Vilkaviškio rajono savivaldybė,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

7.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

 

w województwie warmińsko-mazurskim:

Gminy Kalinowo, Prostki i gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

gmina Milejewo i część obszaru lądowego gminy Tolkmicko położona na południe od linii brzegowej Zalewu Wiślanego i Zatoki Elbląskiej do granicy z gminą wiejską Elbląg w powiecie elbląskim,

powiat olecki,

gminy Orzysz, Biała Piska i część gminy Pisz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 w powiecie piskim,

gmina Frombork, część gminy wiejskiej Braniewo położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr E28 i S22 i miasto Braniewo w powiecie braniewskim,

gminy Kętrzyn z miastem Kętrzyn, Reszel i część gminy Korsze położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na wschód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

część gminy wiejskiej Lidzbark Warmiński położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 511 oraz na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 51 i miasto Lidzbark Warmiński w powiecie lidzbarskim,

część gminy Sorkwity położona na północ od drogi nr 16 i część gminy wiejskiej Mrągowo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 16 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 59 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo;

 

w województwie podlaskim:

powiat grajewski,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Śniadowo, Jedwabne, Przytuły i Wizna w powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

gminy Mielnik, Nurzec – Stacja, Grodzisk, Drohiczyn, Dziadkowice, Milejczyce i Siemiatycze z miastem Siemiatycze w powiecie siemiatyckim,

powiat hajnowski,

gminy Kobylin-Borzymy i Sokoły w powiecie wysokomazowieckim,

część gminy Zambrów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie zambrowskim,

gminy Grabowo i Stawiski w powiecie kolneńskim,

gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Juchnowiec Kościelny, Łapy, Michałowo, Supraśl, Suraż, Turośń Kościelna, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady i Choroszcz w powiecie białostockim,

gminy Boćki, Orla i Bielsk Podlaski z miastem Bielsk Podlaski w powiecie bielskim,

gminy Bakałarzewo, Filipów, Jeleniewo, Raczki, Rutka-Tartak, Suwałki i Szypliszki w powiecie suwalskim,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok.

 

w województwie mazowieckim:

gminy Przesmyki, Wodynie, Skórzec i część gminy Mordy położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 698 biegnącą od zachodniej granicy gminy do północno – wschodniej granicy gminy i część gminy Zbuczyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północno-wschodniej do południowej granicy gminy i łączącą miejscowości Tarcze, Choja, Zbuczyn, Grodzisk, Dziewule i Smolanka w powiecie siedleckim,

gminy Repki, Jabłonna Lacka, część gminy Bielany położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 i część gminy wiejskiej Sokołów Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 w powiecie sokołowskim,

powiat łosicki,

gmina Brochów w powiecie sochaczewskim,

powiat nowodworski,

gminy Joniec i Nowe Miasto w powiecie płońskim,

gminy Pokrzywnica, Świercze i część gminy Winnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Dąbrówka, Kobyłka, Marki, Radzymin, Wołomin, Zielonka i Ząbki w powiecie wołomińskim,

część gminy Somianka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Dębe Wielkie, Halinów, Sulejówek, miasto Mińsk Mazowiecki i część gminy Latowicz położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Stawek do skrzyżowania z drogą nr 802 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 802 biegnącą od tego skrzyżowania do wschodniej granicy gminy w powiecie mińskim,

gminy Borowie, Wilga i Garwolin z miastem Garwolin, Maciejowice i część gminy Miastków Kościelny położona na północ od rzeki Wilga w powiecie garwolińskim,

gminy Celestynów, Józefów, Karczew, Osieck, Otwock, Sobienie Jeziory i Wiązowna w powiecie otwockim

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

gminy Chynów, Grójec, Jasieniec, Pniewy i Warka w powiecie grójeckim,

gminy Milanówek, Grodzisk Mazowiecki, Podkowa Leśna i Żabia Wola w powiecie grodziskim,

gminy Grabów nad Pilicą, Magnuszew, Głowaczów, Kozienice w powiecie kozienickim,

część gminy Stromiec położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 48 w powiecie białobrzeskim,

powiat miejski Warszawa.

 

w województwie lubelskim:

gminy Czemierniki, Kąkolewnica, Komarówka Podlaska, Wohyń, część gminy Borki położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19, miasto Radzyń Podlaski, część gminy wiejskiej Radzyń Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północno-zachodniej granicy gminy i łącząca miejscowości Brzostówiec i Radowiec do jej przecięcia z granicą miasta Radzyń Podlaski, następnie na wschód od linii stanowiącej granicę miasta Radzyń Podlaski biegnącej do południowej granicy gminy i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 biegnącą od południowo zachodniej granicy gminy do granicy miasta Radzyń Podlaski oraz na południe od południowej granicy miasta Radzyń Podlaski do granicy gminy w powiecie radzyńskim,

gminy Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wola Mysłowska, Trzebieszów, część gminy Krzywda położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnąca od północnej granicy gminy w kierunku południowym i łączącą miejscowości Kożuchówka, Krzywda i Adamów, część gminy Stanin położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 807, i część gminy wiejskiej Łuków położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Wólka Świątkowa do północnej granicy miasta Łuków i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 806 biegnącą od wschodniej granicy miasta Łuków do wschodniej granicy gminy wiejskiej Łuków i część miasta Łuków położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od północnej granicy miasta Łuków do skrzyżowania z drogą nr 806 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 806 biegnącą od tego skrzyżowania do wschodniej granicy miasta Łuków w powiecie łukowskim,

gminy Janów Podlaski, Kodeń, Tuczna, Leśna Podlaska, Rossosz, Łomazy, Konstantynów, Piszczac, Rokitno, Biała Podlaska, Zalesie, Terespol z miastem Terespol, Drelów, Międzyrzec Podlaski z miastem Międzyrzec Podlaski w powiecie bialskim,

powiat miejski Biała Podlaska,

gmina Łęczna i część gminy Spiczyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 829 w powiecie łęczyńskim,

część gminy Siemień położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 815 i część gminy Milanów położona na zachód od drogi nr 813 w powiecie parczewskim,

gminy Niedźwiada, Ostrówek, Abramów, Firlej, Kamionka, Michów i Lubartów z miastem Lubartów, w powiecie lubartowskim,

gminy Niemce i Garbów w powiecie lubelskim,

część gminy Piaski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 biegnącą od wschodniej granicy gminy Piaski do skrzyżowania z drogą nr S12 i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania dróg nr 17 i nr S12 przez miejscowość Majdan Brzezicki do północnej granicy gminy w powiecie świdnickim;

gmina Fajsławice, Kraśniczyn, część gminyKrasnystaw położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 biegnącą od północno – wschodniej granicy gminy do granicy miasta Krasnystaw, miasto Krasnystaw iczęść gminy Łopiennik Górny położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

gminy Dołhobyczów, Mircze i część gminy wiejskiej Hrubieszów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 844 oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 i miasto Hrubieszów w powiecie hrubieszowskim,

gmina Telatyn w powiecie tomaszowskim,

część gminy Wojsławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Wojsławice do południowej granicy gminy w powiecie chełmskim,

gmina Grabowiec w powiecie zamojskim,

gminy Markuszów, Nałęczów, Kazimierz Dolny, Końskowola, Kurów, Wąwolnica, Żyrzyn, Baranów, część gminy wiejskiej Puławy położona na wschód od rzeki Wisły i miasto Puławy w powiecie puławskim,

gminy Annopol, Dzierzkowice i Gościeradów w powiecie kraśnickim,

gmina Józefów nad Wisłą w powiecie opolskim,

 

w województwie podkarpackim:

gminy Radomyśl nad Sanem i Zaklików w powiecie stalowowolskim;.

DIO III.

1.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Brocēnu novada Cieceres un Gaiķu pagasts,Remtes pagasta daļa uz rietumiem no autoceļa 1154 un P109, Brocēnu pilsēta,

Kuldīgas novada Pelču, Snēpeles un Vārmes pagasts, Rumbas pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa P120, Kurmāles pagasta daļa uz austrumiem no autoceļa 1283 un 1290, un uz dienvidrietumiem no autoceļa P118,

Saldus novada Saldus, Zirņu, Lutriņu, Zaņas, Ezeres un Jaunlutriņu pagasts, Saldus pilsēta.

2.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Akmenės rajono savivaldybė,

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė: Alytaus, Alovės, Butrimonių, Daugų, Nemunaičio, Pivašiūnų, Punios ir Raitininkų seniūnijos,

Birštono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Girdžių, Juodaičių, Raudonės, Seredžiaus,Skirsnemunės, Šimkaičiųir Veliuonos seniūnijos,

Joniškio rajono savivaldybė,

Kaišiadorių rajono savivaldybė: Paparčių ir Žaslių seniūnijos,

Kelmės rajono savivaldybė: Tytyvėnų seniūnijos dalis į rytus ir pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė:Degučių, Mokolų, Narto, Marijampolės seniūnijos,

Mažeikių rajono savivaldybės: Laižuvos, Mažeikių apylinkės, Mažeikių, Reivyčių, Tirkšlių ir Viekšnių seniūnijos,

Molėtų rajono savivaldybė:Dubingių, Giedraičių seniūnijos,

Prienų rajono savivaldybė: Jiezno ir Stakliškių seniūnijos,

Radviliškio rajono savivaldybė: Baisogalos seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 144, Grinkiškio, Pakalniškių, Sidabravo, Skėmių seniūnijos, Šeduvos miesto seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. A9 ir į rytus nuo kelio Nr. 3417, Šaukoto ir Šiaulėnų seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Kalnųjų seniūnijos ir Girkalnio seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. A1,

Šakių rajono savivaldybė: Gelgaudiškio, Kidulių, Plokščių ir Šakių seniūnijos,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė: Alionių seniūnija,

Telšių rajono savivaldybė: Tryškių seniūnija,

Vilniaus rajono savivaldybė: Paberžės sen.

3.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

 

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Lelkowo, Pieniężno, Płoskinia, Wilczęta i część gminy wiejskiej Braniewo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr E28 i S22 w powiecie braniewskim,

gminy Bartoszyce z miastem Bartoszyce, Górowo Iławeckie z miastem Górowo Iławeckie i Sępopol w powiecie bartoszyckim,

gmina Młynary w powiecie elbląskim,

część gminy Kiwity położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 513 i część gminy Lidzbark Warmiński położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 513 biegnącą od wschodniej granicy gminy do wschodniej granicy miasta Lidzbark Warmiński i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 511 w powiecie lidzbarskim,

gminy Srokowo, Barciany i część gminy Korsze położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na zachód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

gmina Budry i część gminy Węgorzewo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od południowo-wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 650, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 650 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 63 do skrzyżowania z drogą biegnącą do miejscowości Przystań i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przystań, Pniewo, Kamionek Wielki, Radzieje, Dłużec w powiecie węgorzewskim,

część gminy Banie Mazurskie położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 650 w powiecie gołdapskim,

 

w województwie mazowieckim:

gminy Domanice, Korczew, Paprotnia, Wiśniew, Mokobody, Siedlce, Suchożebry, część gminy Kotuń położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Nowa Dąbrówka, Pieróg, Kotuń wzdłuż ulicy Gorzkowskiego i Kolejowej do przejazdu kolejowego łączącego się z ulicą Siedlecką, Broszków, Żuków, część gminy Mordy położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 698 biegnącą od zachodniej granicy gminy do północno – wschodniej granicy gminy, część gminy Zbuczyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północno-wschodniej do południowej granicy gminy i łączącą miejscowości Tarcze, Choja, Zbuczyn, Grodzisk, Dziewule i Smolanka w powiecie siedleckim,

powiat miejski Siedlce,

gmina Siennica, część gminy Mińsk Mazowiecki położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Mińsk Mazowiecki i na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy miasta Mińsk Mazowiecki łączącą miejscowości Targówka, Budy Barcząckie do wschodniej granicy gminy, częśćgminy Cegłów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącą miejscowości Wiciejów, Mienia, Cegłów i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Cegłów, Skwarne i Podskwarne biegnącą do wschodniej granicy gminy i części gminy Latowicz położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Stawek do skrzyżowania z drogą nr 802 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 802 biegnącą od tego skrzyżowania do wschodniej granicy gminy w powiecie mińskim,

gmina Kołbiel w powiecie otwockim,

gminy Parysów i Pilawa w powiecie garwolińskim,

 

w województwie lubelskim:

gminy Białopole, Dubienka, Chełm, Leśniowice, Wierzbica, Sawin, Ruda Huta, Dorohusk, Kamień, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny, Siedliszcze, Żmudź i część gminy Wojsławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Wojsławice do południowej granicy gminy w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

gmina Siennica Różana część gminy Łopiennik Górny położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 i część gminy Krasnystaw położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 biegnącą od północno – wschodniej granicy gminy do granicy miasta Krasnystaw w powiecie krasnostawskim,

gminy Hanna, Hańsk, Wola Uhruska, Urszulin, Stary Brus, Wyryki i gmina wiejska Włodawa w powiecie włodawskim,

gminy Cyców, Ludwin, Puchaczów, Milejów i część gminy Spiczyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 829 w powiecie łęczyńskim,

gmina Trawniki w powiecie świdnickim,

gminy Jabłoń, Podedwórze, Dębowa Kłoda, Parczew, Sosnowica, część gminy Siemień położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 815 i część gminy Milanów położona na wschód od drogi nr 813 w powiecie parczewskim,

gminySławatycze, Sosnówka, i Wisznice w powiecie bialskim,

gmina Ulan Majorat, część gminy wiejskiej Radzyń Podlaski położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północno-zachodniej granicy gminy i łączącą miejscowości Brzostówiec i Radowiec do jej przecięcia z granicą miasta Radzyń Podlaski, a następnie na zachód od linii stanowiącej granicę miasta Radzyń Podlaski do jej przecięcia z drogą nr 19 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 biegnącą od południowo zachodniej granicy gminy do granicy miasta Radzyń Podlaski, część gminy Borki położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie radzyńskim,

gminy Ostrów Lubelski, Serniki i Uścimów w powiecie lubartowskim,

gminy Wojcieszków, część gminy wiejskiej Łuków położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Wólka Świątkowa do północnej granicy miasta Łuków, a następnie na północ, zachód, południe i wschód od linii stanowiącej północną, zachodnią, południową i wschodnią granicę miasta Łuków do jej przecięcia się z drogą nr 806 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 806 biegnącą od wschodniej granicy miasta Łuków do wschodniej granicy gminy wiejskiej Łuków, część miasta Łuków położona na zachód i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od północnej granicy miasta Łuków do skrzyżowania z drogą nr 806 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 806 biegnącą do wschodniej granicy miasta Łuków, część gminy Stanin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 807 i część gminy Krzywda położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnąca od północnej granicy gminy w kierunku południowym i łączącą miejscowości Kożuchówka, Krzywda i Adamów w powiecie łukowskim;

gminy Horodło, Uchanie i część gminy wiejskiej Hrubieszów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 844 biegnącą od zachodniej granicy gminy wiejskiej Hrubieszów do granicy miasta Hrubieszów oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 biegnącą od wschodniej granicy miasta Hrubieszów do wschodniej granicy gminy wiejskiej Hrubieszów w powiecie hrubieszowskim,

 

w województwie podkarpackim:

gminy Cieszanów, Lubaczów z miastem Lubaczów i część gminy Oleszyce położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy gminy przez miejscowość Borchów do skrzyżowania z drogą nr 865 w miejscowości Oleszyce, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 865 biegnącą w kierunku północno-wschodnim do skrzyżowania z drogą biegnąca w kierunku północno-zachodnim przez miejscowość Lubomierz - na północ od linii wyznaczonej przez tę drogę do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Uszkowce i Nowy Dzików – na wschód od tej drogiw powiecie lubaczowskim.

4.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Județul Olt,

Partea din județul Maramureș cu următoarele delimitări:

Comuna Petrova,

Comuna Bistra,

Comuna Repedea,

Comuna Poienile de sub Munte,

Comuna Vișeu e Jos,

Comuna Ruscova,

Comuna Leordina,

Comuna Rozavlea,

Comuna Strâmtura,

Comuna Bârsana,

Comuna Rona de Sus,

Comuna Rona de Jos,

Comuna Bocoiu Mare,

Comuna Sighetu Marmației,

Comuna Sarasau,

Comuna Câmpulung la Tisa,

Comuna Săpânța,

Comuna Remeti,

Comuna Giulești,

Comuna Ocna Șugatag,

Comuna Desești,

Comuna Budești,

Comuna Băiuț,

Comuna Cavnic,

Comuna Lăpuș,

Comuna Dragomirești,

Comuna Ieud,

Comuna Saliștea de Sus,

Comuna Săcel,

Comuna Călinești,

Comuna Vadu Izei,

Comuna Botiza,

Comuna Bogdan Vodă,

Localitatea Groșii Țibileșului, comuna Suciu de Sus,

Localitatea Vișeu de Mijloc, comuna Vișeu de Sus,

Localitatea Vișeu de Sus, comuna Vișeu de Sus.

Partea din județul Mehedinți cu următoarele comune:

Comuna Strehaia,

Comuna Greci,

Comuna Brejnita Motru,

Comuna Butoiești,

Comuna Stângăceaua,

Comuna Grozesti,

Comuna Dumbrava de Jos,

Comuna Băcles,

Comuna Bălăcița,

Partea din județu Arges cu următoarele comune:

Comuna Bârla,

Comuna Miroși,

Comuna Popești,

Comuna Ștefan cel Mare,

Comuna Slobozia,

Comuna Mozăceni,

Comuna Negrași,

Comuna Izvoru,

Comuna Recea,

Comuna Căldăraru,

Comuna Ungheni,

Comuna Hârsești,

Comuna Stolnici,

Comuna Vulpești,

Comuna Rociu,

Comuna Lunca Corbului,

Comuna Costești,

Comuna Mărăsești,

Comuna Poiana Lacului,

Comuna Vedea,

Comuna Uda,

Comuna Cuca,

Comuna Morărești,

Comuna Cotmeanaâ,

Comuna Răchițele de Jos,

Comuna Drăganu-Olteni,

Comuna Băbana,

Comuna Bascov,

Comuna Moșoaia,

Municipiul Pitești,

Comuna Albota,

Comuna Oarja,

Comuna Bradu,

Comuna Suseni,

Comuna Căteasca,

Comuna Rătești,

Comuna Teiu,

Județul Olt,

Județul Dolj.

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.