(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 20. listopada 2017. antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju bicikala i sličnih vozila s pedalama s pomoćnim električnim motorom („električni bicikli”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) na temelju članka 5. osnovne uredbe.

(2)

Komisija je Obavijest o pokretanju postupka objavila u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(3)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 8. rujna 2017. podnijelo Europsko udruženje proizvođača bicikala („podnositelj pritužbe” ili „EBMA”). Podnositelj pritužbe čini više od 25 % ukupne proizvodnje električnih bicikala u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(4)

Komisija je 21. prosinca 2017. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju električnih bicikala podrijetlom iz NRK-a te je započela zasebni ispitni postupak. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (3).

(5)

Podnositelj pritužbe podnio je 31. siječnja 2018. zahtjev za evidentiranje uvoza električnih bicikala iz NRK-a na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe. Komisija je 3. svibnja 2018. objavila Provedbenu uredbu (EU) 2018/671 (4) („Uredba o evidentiranju”) kojom je uvela obvezu evidentiranja uvoza električnih bicikala iz NRK-a od 4. svibnja 2018. nadalje.

(6)

Kao odgovor na zahtjev za evidentiranje zainteresirane strane dostavile su primjedbe koje su razmotrene u Uredbi o evidentiranju. Komisija potvrđuje da su podnositelji pritužbe dostavili dostatne dokaze kojima se opravdava potreba za evidentiranjem uvoza. Uvoz i tržišni udjeli NRK-a naglo su se povećali. Stoga su te primjedbe odbijene.

(7)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2016. do 30. rujna 2017. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka posebno obavijestila podnositelje pritužbe, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela NRK-a i uvoznike koji su joj poznati te ih je pozvala na sudjelovanje.

(9)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(10)

U Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je privremeno odabrala Švicarsku kao treću zemlju tržišnog gospodarstva („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) osnovne uredbe. Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

Neke zainteresirane strane koje podržavaju pritužbu zatražile su da njihovi identiteti budu povjerljivi zbog straha od odmazde jer određene dijelove svojih električnih bicikala kupuju u NRK-u. Komisija je nakon ocjene iznesenih argumenata odobrila njihove zahtjeve.

(12)

Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) i Zajednica europskih uvoznika električnih bicikala („CEIEB”), koje zastupaju nekoliko zainteresiranih strana, dostavile su primjedbe nakon pokretanja postupka.

(13)

CCCME je tvrdio da su razlozi zbog kojih je Komisija odobrila povjerljivo postupanje s nekim zainteresiranim stranama koje podržavaju pritužbu nedostatni i neutemeljeni. CCCME smatra da neki članovi industrije Unije iz NRK-a uvoze čitave električne bicikle i da se stoga, s obzirom na članak 4. stavak 1. točku (a) osnovne uredbe, ne mogu smatrati članovima industrije Unije. CCCME je istaknuo da zbog povjerljivog postupanja s identitetom nekih zainteresiranih strana proizvođači izvoznici ne mogu primjereno ispitati postupovnu legitimaciju u ovom predmetu.

(14)

Slično tomu, CEIEB je tvrdio da pritužba ne sadržava ni popis poznatih proizvođača istovjetnog proizvoda iz Unije ni obujam i vrijednost proizvoda tih proizvođača. Komisija je tu tvrdnju odbacila. Pritužba je sadržavala popis poznatih proizvođača iz Unije (5) te njihov ukupni obujam proizvodnje (6). U skladu s tim CEIEB je mogao ocijeniti popis poznatih proizvođača istovjetnog proizvoda iz Unije.

(15)

Na temelju tih informacija CEIEB je mogao utvrditi da dva društva navedena kao proizvođači iz Unije predmet iz ispitnog postupka uvoze i iz predmetne zemlje. Stoga je jasno da je CEIEB u potpunosti mogao iskoristiti svoja prava na obranu u tom pogledu. Te su tvrdnje stoga odbijene.

(16)

CCCME je dodatno tvrdio da pritužba nije sadržavala potrebnu razinu dostatnih dokaza koji bi doveli do pokretanja ispitnog postupka. CCCME je za to naveo četiri razloga.

(17)

Prvo, podaci o uvozu, koji se temelje na statističkim podacima kineske carine o kineskom izvozu, zajedno s prilagodbama tih podataka koje su izvršene kako bi se dobio proizvod na koji se primjenjuje ovaj ispitni postupak, ne bi se trebali smatrati povjerljivima te bi Komisija trebala primjereno ispitati njihov izvor.

(18)

Drugo, određene informacije iz pritužbe, kao što su na primjer navodni prekomjerni kapaciteti u relevantnom sektoru u NRK-u, bile bi obmanjujuće jer se ne odnose samo na sektor električnih bicikala nego na električne bicikle i bicikle zajedno. Slično tomu, vrijednost tržišta električnih bicikala u Uniji bila bi precijenjena jer uključuje sva laka električna vozila, a ne samo električne bicikle.

(19)

Treće, tvrdnje iz pritužbe o subvencioniranju bile bi neutemeljene i u pogledu njih bi trebalo provesti zaseban antisubvencijski ispitni postupak.

(20)

Četvrto, CCCME navodi da je u pritužbi iznesen niz neopravdanih tvrdnji koje su štetne za industriju električnih bicikala u NRK-u jer se tvrdi da su proizvođači iz Unije zaslužni za inovacije u tom sektoru i da kineski proizvođači samo kopiraju postojeću tehnologiju električnih bicikala razvijenu u Uniji.

(21)

Komisija je provela ispitivanje pritužbe u skladu s člankom 5. osnovne uredbe te je došla do zaključka da su ispunjeni zahtjevi za pokretanje ispitnog postupka, odnosno da su primjerenost i točnost dokaza koje je predočio podnositelj pritužbe dostatne. U skladu s člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe pritužba sadržava podatke koji su razumno raspoloživi podnositelju pritužbe o čimbenicima koji su u njoj navedeni. Na temelju dostavljenih dokaza Komisija je taj zahtjev smatrala ispunjenim.

(22)

U pogledu kineskog argumenta o podacima o uvozu Komisija upućuje na odjeljak 3.2. Uredbe o evidentiranju i odjeljak 4.3. ove Uredbe, u kojima je taj argument dovoljno razrađen.

(23)

Kad je riječ o argumentu o prekomjernim kapacitetima, doista je važno ispitati prekomjerne kapacitete za električne bicikle i bicikle zajedno jer se proizvodni kapacitet za bicikle može prenamijeniti u kapacitet za električne bicikle uz male troškove ili trud (vidjeti uvodnu izjavu 172.) te u evidenciji postoje dokazi da društva koja proizvode oba proizvoda to zaista redovito čine.

(24)

Kad je riječ o primjedbama o navodnom subvencioniranju na kineskom tržištu, Komisija je 21. prosinca 2017. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju električnih bicikala podrijetlom iz NRK-a te je započela zasebni ispitni postupak. Taj je ispitni postupak još u tijeku.

(25)

Konačno, kad je riječ o argumentima o inovacijama i kopiranju, točnost navoda iz četvrte točke nije utjecala na Komisijinu ocjenu na kojoj se temeljilo pokretanje ovog predmeta jer oni nisu obuhvaćeni čimbenicima koji se razmatraju u predmetnu svrhu.

(26)

Komisija je stoga zaključila da pritužba sadržava dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(27)

Komisija je u svojoj Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika, proizvođača iz Unije i nepovezanih uvoznika u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(28)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka, istodobno osiguravajući širok opseg vrsta proizvoda i zemljopisnu rasprostranjenost.

(29)

Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 60 % ukupnog obujma proizvodnje i 58 % ukupne prodaje industrije Unije. Komisija je zainteresirane strane pozvala da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(30)

EBMA je tvrdila da je uzorak previše usmjeren na nizozemsko tržište te da francuski proizvođači nisu primjereno zastupljeni.

(31)

Komisija je napomenula da su uzorkom obuhvaćena najveća tržišta za proizvod iz ispitnog postupka i najveći proizvođači u pogledu obujma i prodaje na tržištu Unije koji se razumno mogu ispitati u raspoloživom razdoblju.

(32)

Komisija je napomenula i da proizvodnja francuskih proizvođača čini tek manji dio proizvodnje električnih bicikala u Uniji. Stoga nije potrebno uključiti francuskog proizvođača kako bi se osigurala reprezentativnost uzorka.

(33)

Jedna zainteresirana strana predložila je da se u uzorak doda njemački proizvođač. Međutim, predmetno društvo nije surađivalo te se ta primjedba stoga morala zanemariti. To nije utjecalo na reprezentativnost uzorka jer se uzorak odnosio na 60 % obujma proizvodnje i uključivao je njemačkog proizvođača.

(34)

S obzirom na navedeno Komisija je potvrdila da je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(35)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(36)

Dvadeset i jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je na temelju najvećeg obujma uvoza u Uniju odabrala uzorak od pet nepovezanih uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima.

(37)

Jedna zainteresirana strana dostavila je primjedbe da uzorak uvoznika nije reprezentativan jer ne uključuje uvoznike iz Danske, Njemačke, Italije i Ujedinjene Kraljevine te da je previše usmjeren na uvoznike koji nabavljaju gradske električne bicikle.

(38)

Međutim, uvoznici iz Danske, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine koji surađuju bili su znatno manji od uvoznika u uzorku i nijedan uvoznik iz Italije nije surađivao. Osim toga, uvoznici u uzorku uvozili su širok asortiman proizvoda, uključujući električne gradske bicikle, električne treking bicikle, električne brdske bicikle i sklopive električne bicikle.

(39)

Komisija napominje i da je uzorak uključivao najveći obujam uvoza koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju.

(40)

S obzirom na navedeno Komisija je potvrdila da je uzorak reprezentativan za uvoznike koji surađuju.

(41)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(42)

Zatražene informacije dostavilo je 96 proizvođača izvoznika u NRK-u i pristali su da ih se uključi u uzorak. Jedan proizvođač nije prijavio izvoz električnih bicikala u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka te se stoga ne smatra prihvatljivim za uzorak. Komisija je na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju odabrala privremeni uzorak od četiriju grupa proizvođača koji surađuju.

(43)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabranom uzorku sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima električnih bicikala te s tijelima NRK-a.

(44)

Tri proizvođača izvoznika koja surađuju, a nisu uključena u uzorak tvrdila su da bi ih trebalo uključiti u uzorak zbog navodnih posebnih značajki njihove proizvodnje ili prodaje, zbog kojih se razlikuju od nekih ili svih proizvođača izvoznika u uzorku.

(45)

Te značajke nisu relevantne sa stajališta članka 17. stavka 1. osnovne uredbe, na temelju kojeg se uzorak odabire. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu. Nijedan od triju proizvođača izvoznika koji nisu uključeni u uzorak nije osporavao da ispunjuje uvjete za uzorak na temelju tog kriterija te nijedan od njih nije tvrdio da bi kriterij za odabir uzorka trebalo promijeniti. Stoga su ta tri zahtjeva odbijena.

(46)

Nakon isteka roka za dostavu primjedbi na odabir uzorka te nakon što je uzorak odabran i upitnici su već odaslani, jedan se proizvođač izvoznik javio i zatražio da ga se smatra proizvođačem izvoznikom koji surađuje jer je na vrijeme odgovorio na odabir uzoraka u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku. Zahtjev je odbačen jer se društvo nije javilo na vrijeme tijekom ovog ispitnog postupka.

(47)

Šest proizvođača izvoznika koji nisu uključeni u uzorak službeno je zatražilo pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Dva su od njih zahtijevala primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, što znači da treba analizirati i provjeriti dva dodatna obrasca zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Nadalje, tri društva koja su prethodno zatražila pojedinačno ispitivanje skupine su društava s ukupno šest povezanih trgovaca. Skupine zadužene za predmet trebale bi analizirati i provjeriti i njihove odgovore na odgovarajući dio antidampinškog upitnika. Ispitivanje tako velikog broja zahtjeva bilo bi preveliko opterećenje te se ne može razumno očekivati tijekom razdoblja koje je na raspolaganju za ovaj ispitni postupak. Komisija je stoga odlučila da neće odobriti nijedan zahtjev za pojedinačno ispitivanje.

(48)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) osnovne uredbe Komisija je obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva poslala svim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a koji surađuju i koji su odabrani u uzorak te proizvođačima izvoznicima koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak i koji žele zatražiti pojedinačnu dampinšku maržu. Samo je jedna grupa proizvođača izvoznika iz NRK-a koja je odabrana u uzorak podnijela obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, koji je procijenila Komisija.

(49)

Komisija je upitnike poslala svim društvima u uzorku, svim proizvođačima izvoznicima koji namjeravaju zatražiti pojedinačno ispitivanje i 27 proizvođača iz potencijalnih analognih zemalja u Australiji, Japanu, Meksiku, Južnoj Koreji, Švicarskoj, Tajvanu, Tajlandu, Turskoj i SAD-u.

(50)

Potpune su odgovore na upitnik Komisiji dostavili svi proizvođači iz Unije u uzorku, svi nepovezani uvoznici u uzorku, proizvođači izvoznici iz NRK-a u uzorku, proizvođači izvoznici iz NRK-a koji su zatražili pojedinačno ispitivanje i jedan proizvođač iz Švicarske kao analogne zemlje.

(51)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(52)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2016. do 30. rujna 2017. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(53)

Predmetni proizvod su bicikli i slična vozila s pedalama s pomoćnim električnim motorom, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstani u oznake KN 8711 60 10 i ex 8711 60 90 (oznaka TARIC 8711609010) („predmetni proizvod”).

(54)

Tom su definicijom obuhvaćene različite vrste električnih bicikala.

(55)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(56)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(57)

U svojim primjedbama nakon pokretanja ispitnog postupka CCCME je osporavao Komisijinu namjeru da sve električne bicikle grupira kao jedan jedinstveni proizvod. Točnije, tvrdio je da bi brze električne bicikle (električne bicikle brzine veće od 25 km/h, ali ne veće od 45 km/h) trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka. Motor standardnih električnih bicikala ima najveću snagu (7) od 250 W, a motor brzih električnih bicikala može imati veću snagu, obično 350–500 W.

(58)

CCCME je tvrdio da ti bicikli imaju znatno drukčija svojstva i planirane namjene te znatno drukčije cijene. Sa stajališta potrošača brzi električni bicikli ne mogu se zamijeniti drugim električnim biciklima obuhvaćenima ovim ispitnim postupkom.

(59)

CCCME smatra da se brzi električni bicikli od drugih električnih bicikala razlikuju zbog nekoliko razloga. Prvo, ne proizvode se od istih sirovina i komponenata. Na primjer, motor za brze električne bicikle ima veću nazivnu snagu i materijali za električne bicikle imaju veću snagu i kvalitetu.

(60)

Drugo, troškovi i cijene znatno bi se razlikovali. Budući da su zahtjevi za kvalitetu i snagu dijelova za proizvodnju brzih električnih bicikala stroži, trošak proizvodnje brzih električnih bicikala veći je od troška običnih električnih bicikala, što, s druge strane, dovodi do više konačne prodajne cijene.

(61)

Treće, oznake KN bile bi različite. Od 1. siječnja 2017. obični električni bicikli razvrstani su u oznaku KN 8711 60 10, a brzi električni bicikli u oznaku KN 8711 60 90. Do 2017. obični električni bicikli bili su razvrstani u oznaku (ex) KN 8711 90 10, a brzi električni bicikli u oznaku (ex) KN 8711 90 90.

(62)

Četvrto, brzi električni bicikli smatraju se motornim vozilima (kategorije vozila L1e-B) tako da vozači moraju imati dozvolu i nositi kacige. Takvi zahtjevi ne postoje za obične električne bicikle. Tim će se zahtjevima znatno ograničiti opseg osoba koje mogu kupiti i voziti brze električne bicikle.

(63)

Peto, drukčije su vrste potrošača za brze električne bicikle. Obično su kupci običnih električnih bicikala uglavnom uredski radnici ili starije osobe koje cijene dodatnu snagu kao pomoć, dok su kupci brzih električnih bicikala uglavnom mladi koji te električne bicikle upotrebljavaju za napornije ili sportske aktivnosti.

(64)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da svi električni bicikli imaju ista ključna zajednička svojstva. Točnije, oboje su bicikli i slična vozila osmišljeni za pedaliranje i opremljeni pomoćnim električnim motorom kao potporom pedaliranju. Nadalje, na sve se električne bicikle primjenjuju ista ispitivanja u skladu s europskom normom EN 15194. Na temelju toga podnositelj pritužbe zaključio je da oni čine jedan jedinstven proizvod za potrebe ovog ispitnog postupka.

(65)

Podnositelj pritužbe istaknuo je i da je to zbog činjenice da bi se najveća brzina pomoćnog motora mogla jednostavno promijeniti s 25 km/h na 45 km/h i obratno jer je to prvenstveno pitanje softverskog programiranja, a ne stvarnih fizičkih razlika.

(66)

Tijekom ispitnog postupka uvoznik je tvrdio da bi električne bicikle obuhvaćene kategorijom L1e-A trebalo isključiti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka. Kategorijom L1e-A obuhvaćeni su električni bicikli s pomoćnim motorom najveće brzine 25 km/h, ali snage motora do 1 kW. Navodno se električni bicikli kategorije L1e-A ne proizvode u Uniji i nisu posebno navedeni u pritužbi. Taj uvoznik, nadalje, tvrdi da električni bicikli kategorije L1e-A nisu mogli prouzročiti štetu industriji Unije jer je prvi električni bicikl kategorije L1e-A na tržište Unije prodan više od osam tjedana nakon što je podnositelj pritužbe podnio pritužbu.

(67)

Komisija je uzela u obzir sve te primjedbe. Napomenula je da su opsegom proizvoda iz pritužbe doista obuhvaćeni svi bicikli i slična vozila s pedalama s pomoćnim električnim motorom. Opseg proizvoda iz pritužbe ne sadržava nikakva ograničenja klasifikacije vozila. Stoga je zaključeno da su električni bicikli kategorije L1e-A obuhvaćeni pritužbom. Na temelju web-mjesta uvoznika isto je tako jasno da električni bicikli kategorije L1e-A pružaju sve prednosti običnog električnog bicikla, ali imaju više snage. Uvoznik posebno naglašava da u većini država članica za električne bicikle kategorije L1e-A nije potrebna kaciga i da se mogu voziti na običnim biciklističkim stazama i putovima.

(68)

Kad je riječ o brzim električnim biciklima, tvrdi se da oni podrazumijevaju znatno veći trošak proizvodnje i višu prodajnu cijenu. To samo po sebi nije razlog za isključenje proizvoda iz opsega proizvoda jer opseg proizvoda obično obuhvaća robu koja se prodaje po različitim cijenama. Međutim, taj je čimbenik uzet u obzir u usporedbama u okviru izračuna dampinga i štete.

(69)

Kad je riječ o drukčijoj planiranoj namjeni i percepciji proizvođača, navodi se da se obični električni bicikli uglavnom prodaju starijim osobama, osobama koje se bave rekreativnim biciklizmom i uredskim radnicima, dok se brzi električni bicikli većinom upotrebljavaju za napornije aktivnosti, kao što je prijevoz na posao i s posla. Budući da će uredski radnici vjerojatno upotrebljavati svoj obični električni bicikl za vožnju od svojeg doma do radnog mjesta, ta je upotreba vrlo slična upotrebi brzih električnih bicikala za prijevoz na posao i s posla. Stoga se zaključuje da se planirana namjena i percepcija potrošača u znatnoj mjeri preklapaju, što znači da isključenje proizvoda nije opravdano.

(70)

Komisija je u pogledu obaju zahtjeva za isključenje zaključila da brzi električni bicikli i bicikli kategorije L1e-A imaju ista fizička svojstva kao i drugi električni bicikli te da su stoga obuhvaćeni opsegom proizvoda. Komisija je priznala da postoje različite vrste proizvoda unutar opće kategorije predmetnog proizvoda, no to samo po sebi ne može dovesti do isključenja iz opsega proizvoda. Ni drukčija carinska klasifikacija unutar iste opće kategorije predmetnog proizvoda nije kriterij koji bi sam po sebi doveo do isključenja. U antidampinškim ispitnim postupcima predmetni proizvod vrlo često uključuje niz carinskih brojeva. Konačno, zahtjevi koji se odnose na upotrebu predmetnog ili istovjetnog proizvoda nakon prodaje ne utječu na osnovna fizička svojstva kojima se taj proizvod definira za potrebe antidampinških ispitnih postupaka. Slično tomu, opseg proizvoda ne definira se kategorijama potrošača koji će se odlučiti za jednu od vrsta proizvoda. Te su tvrdnje stoga odbijene.

(71)

Jedan je uvoznik tvrdio da bi električne tricikle trebalo ukloniti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka. Naveo je da nije jasno jesu li ispitnim postupkom stvarno obuhvaćene sve vrste bicikala i sličnih vozila (uključujući bicikle, tricikle i kvadricikle) ili samo bicikli jer je u naslovu Obavijesti o pokretanju postupka navedeno da se antidampinški postupak odnosi na uvoz električnih bicikala.

(72)

Međutim, Komisija je navela da opseg proizvoda iz ispitnog postupka nije definiran naslovom Obavijesti o pokretanju postupka, nego odjeljkom „2. Proizvod iz ispitnog postupka”. U tom se odjeljku jasno definira da proizvod iz ispitnog postupka uključuje pojam „bicikli”. Pojam „bicikli” nije ograničen na bicikle s dvama kotačima, nego uključuje i tricikle i kvadricikle. Budući da su bicikli s dvama kotačima daleko najčešća vrsta takvih vozila, u naslovu se upućuje na takve bicikle, no pritom se druge vrste tih vozila ne isključuju iz opsega ispitnog postupka.

(73)

Uvoznik je, nadalje, tvrdio da je ispitni postupak posebno usmjeren na bicikle. Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Prikupila je informacije o svim vrstama električnih bicikala i sličnih vozila; proizvođači iz Unije i izvoznici trebali su navesti broj kotača svih proizvoda koje proizvode i prodaju na tržištu Unije. Stoga je jasno da su tricikli zasebno utvrđeni i ispitivani tijekom cijelog ispitnog postupka. Budući da su bicikli neosporno najčešća vrsta takvih vozila, nije iznenađujuće da se pojam e-bicikala/električnih bicikala općenito upotrebljava za upućivanje na sve vrste takvih električnih vozila, u ispitnom postupku i na tržištu. To ne znači da su u ispitnom postupku zanemarene druge vrste takvih vozila.

(74)

Stoga se zaključuje da brzi električni bicikli, električni bicikli kategorije L1e-A i električni tricikli imaju ista osnovna fizička svojstva i značajke te krajnje namjene kao i druge vrste takvih električnih vozila te se, stoga, ne mogu isključiti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka.

(75)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) osnovne uredbe Komisija uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima od 1. do 6. Osnovne uredbe utvrđuje za svakog proizvođača izvoznika iz NRK-a koji ispunjuje kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe te bi mu se stoga mogla odobriti primjena tretmana tržišnoga gospodarstva.

(76)

CCCME je tvrdio da bi se nakon isteka stavka 15. točke (a) podtočke ii. Protokola o pristupanju NRK-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO”) 11. prosinca 2016. opća pravila za utvrđivanje uobičajene vrijednosti trebala primjenjivati na kineske izvoznike. U tom je pogledu tvrdio da je primjena metodologije za zemlje bez tržišnoga gospodarstva za utvrđivanje vrijednosti nakon 11. prosinca 2016. protivna obvezama Unije prema WTO-u. Tvrdio je i da se uobičajena vrijednost ne može temeljiti na analognoj zemlji, nego da bi se trebala temeljiti na kineskim podacima o prodaji i troškovima.

(77)

Obavijest o pokretanju postupka objavljena je 20. listopada 2017. Stoga je mjerodavno zakonodavstvo primjenjivo na ovaj postupak osnovna uredba u verziji koja je bila primjenjiva u trenutku pokretanja postupka. Uobičajena vrijednost stoga se treba utvrditi na temelju članka 2. stavka 7. točaka (a) i (b) osnovne uredbe kako je bila primjenjiva na datum pokretanja ovog ispitnog postupka u listopadu 2017. Stoga se tvrdnja CCCME-a odbija.

(78)

Ukratko, i samo radi lakšeg snalaženja, kriteriji za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva utvrđeni u članku 2. stavku 7. točki (c) osnovne uredbe sljedeći su:

(79)

Za određivanje jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 2. stavka 7. točke (c) osnovne uredbe Komisija je zatražila potrebne informacije zatraživši od proizvođača izvoznika da ispune obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Samo je jedan proizvođač izvoznik u uzorku, grupa Giant, zatražio primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva i odgovorio u roku.

(80)

Budući da je ovaj predmet uključivao povezane strane, Komisija je ispitala je li grupa povezanih društava u cjelini ispunila uvjete za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Stoga je u slučajevima u kojima je u proizvodnju ili prodaju predmetnog proizvoda izravno ili neizravno uključeno i neko društvo kći ili bilo koje drugo društvo povezano s proizvođačem izvoznikom iz NRK-a ispitivanje u pogledu primjene tretmana tržišnoga gospodarstva provedeno za svako povezano društvo zasebno, kao i za grupu društava kao cjelinu.

(81)

Komisija je zatražila sve informacije koje je smatrala potrebnima te je sve informacije podnesene u zahtjevima za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva provjerila u prostorima glavnih pravnih subjekata te grupe.

(82)

Na temelju toga Komisija je utvrdila da grupa Giant nije dokazala da ispunjuje kriterije za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva iz članka 2. stavka 7. točke (c) osnovne uredbe, odnosno prvi i treći kriterij. Stoga je Komisija odbila njezin zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(83)

Uz to, grupa Giant nije dokazala da u njezinoj proizvodnji predmetnog proizvoda ne postoji značajno uplitanje države i da troškovi glavnih faktora proizvodnje bitno odražavaju tržišne vrijednosti. Kako je objašnjeno u objavi o primjeni tretmana tržišnoga gospodarstva, grupa Giant kupuje kineske aluminijske cijevi i okvire, na čije cijene utječu znatna narušavanja primarnog aluminija zbog značajnog uplitanja države. Na osnovi toga Komisija je zaključila da grupa Giant nije dokazala da ispunjuje prvi kriterij za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(84)

Nadalje, grupa Giant nije dokazala ni da ne podliježe značajnim poremećajima prenesenima iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva. Prema objavi o primjeni tretmana tržišnoga gospodarstva grupa Giant ostvarila je korist od nekoliko povlaštenih poreznih sustava, povrata, financijskih poticaja i posebnih odbitaka za nastale troškove. Te prednosti, posebno kad ih se zajedno razmatra, smatraju se značajnim poremećajima prenesenima iz sustava bez tržišnoga gospodarstva. U skladu s tim nije ispunila treći kriterij za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(85)

Komisija je o nalazima obavijestila predmetnog proizvođača izvoznika, tijela predmetne zemlje i industriju Unije. Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na nalaze i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Komisija je uzela u obzir iznesena stajališta.

(86)

Nakon objave nalaza o primjeni tretmana tržišnoga gospodarstva grupa Giant podnijela je niz primjedbi.

(87)

Kad je riječ o prvom kriteriju, grupa Giant tvrdila je da je cijena aluminija koji se upotrebljava u proizvodnji električnih bicikala u skladu s međunarodnim cijenama, kako su navedene na Londonskoj burzi metala („LME”). Dodatno je tvrdila da se nastali poremećaj ne može smatrati značajnim jer je utjecaj navodnog poremećaja u smislu vrijednosti de minimis.

(88)

Kako je Komisija detaljno objasnila u dokumentu objave, šangajska burza neželjeznih metala (SHFE) strukturirana je tako da kineska vlada može imati potpunu kontrolu nad tržištem aluminija. Za utvrđivanje značajnog uplitanja države nije relevantno izvršava li se taj utjecaj kako bi se cijene odredile na tržišnoj razini ili na temelju drugih razmatranja tako da bilježe promjenjivo odstupanje od tržišne razine. Kriterij značajnog uplitanja države ispunjen je ako država ne može utjecati na cijene samo neznatno, nego ako može izvršavati znatnu kontrolu, neovisno o načinu na koji stvarno izvršava tu kontrolu.

(89)

Zbog činjenice da je udio aluminija koji se upotrebljava u proizvodnji električnih bicikala manji nego u drugim proizvodima ne mijenja se činjenica da proizvođači električnih bicikala posluju na bitno narušenu tržištu. U ovom konkretnom predmetu, i neovisno o njegovoj vrijednosti, Komisija je na temelju činjenica prikupljenih tijekom ispitnog postupka utvrdila da je aluminijski okvir (koji se proizvodi od aluminijskih cijevi) jedan od najbitnijih elemenata proizvodnje električnih bicikala s neizravnim učinkom na sve ostale dijelove i komponente.

(90)

Kad je riječ o trećem kriteriju, grupa Giant tvrdila je da je korist koja proizlazi iz diferencirane porezne stope izraz legitimnih ciljeva industrijske politike NRK-a i da se ne može smatrati poremećajem prenesenim iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva. Uz to, grupa Giant tvrdila je da poremećaji, ako postoje, nisu značajni. Grupa je, nadalje, tvrdila da je za utvrđivanje čini li povlaštena dodjela prava upotrebe zemljišta značajan poremećaj primijenjena pogrešna metodologija jer se nije amortizirala korist ostvarena tijekom vijeka trajanja imovine.

(91)

Komisija se nije složila da je kvalificiranje poremećaja kao značajnog u smislu članka 2. stavka 7. točke (c) osnovne uredbe pravno ili činjenično povezano s pojmom „koristi” u smislu Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (8) („osnovna antisubvencijska uredba”). Naprotiv, taj je pojam sastavni dio trenutačne procjene na temelju članka 2. stavka 7. točke (c) osnovne uredbe.

(92)

Komisija je utvrdila da su dva društva iz grupe primila gotovo potpuni povrat cijene prava upotrebe zemljišta, dok je treće nakon povrata platilo mali postotak vrijednosti cijene prava upotrebe zemljišta. S obzirom na prirodu industrije u kojoj je zemljište najvažnija imovina i značajna po svojoj prirodi, Komisija je samo mogla zaključiti da troškovi proizvodnje i financijska situacija društva podliježu značajnim poremećajima iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva.

(93)

Zaključak da se grupi Giant odbija zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva stoga ostaje nepromijenjen.

(94)

Komisija je obavijestila zainteresirane strane o konačnoj odluci u pogledu primjene tretmana tržišnoga gospodarstva.

(95)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena tretmana tržišnoga gospodarstva. U tu je svrhu morala biti odabrana treća zemlja tržišnog gospodarstva.

(96)

Uz Švicarsku, Japan i Tajvan, koji su navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je pokušala utvrditi proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka u Australiji, Meksiku, Južnoj Koreji, Tajlandu, Turskoj i SAD-u. Komisija je na temelju dostavljenih informacija od 27 proizvođača istovjetnog proizvoda koji su joj poznati zatražila da dostave informacije. Jedan proizvođač iz Švicarske i jedan proizvođač s Tajvana odgovorili su na upitnik za proizvođače iz analogne zemlje. U odgovoru proizvođača s Tajvana nedostajale su ključne informacije, među ostalim o trošku proizvodnje po vrsti proizvoda i popis domaće prodaje. Unatoč Komisijinim zahtjevima proizvođač nije dopunio odgovor te je tako Švicarska ostala jedina potencijala analogna zemlja.

(97)

CCCME je tvrdio da bi Švicarska bila neprimjerena kao analogna zemlja zbog nekoliko razloga. Prvo, švicarski električni bicikli razlikuju se od kineskih – švicarski imaju središnji motor, dok kineski električni bicikli uglavnom imaju motore koje pokreće glavčina (eng. hub motors) (koji se postavljaju u kotače) s drukčijim tehnologijama. Za švicarske se upotrebljavaju i dijelovi koji se znatno razlikuju (snažniji središnji motori, kontroleri kojima se upravlja s pomoću GPS-a, dodirni zasloni itd.). Drugo, švicarski proizvođači proizvode vlastite marke, dok su kineski uglavnom proizvođači originalne opreme („OEM”) za uvoznike iz Unije. Treće, ukupna je proizvodnja u Švicarskoj puno manja od proizvodnje u NRK-u. Četvrto, švicarski proizvođači svoje dijelove uvoze iz Unije i Japana, a kineski ih nabavljaju na domaćem tržištu. Konačno, od osam švicarskih proizvođača, tri uvoze samo čitave električne bicikle s Tajvana i preprodaju ih, a najveći proizvođač sve dijelove uvozi iz inozemstva te ih samo sastavlja u Švicarskoj.

(98)

CEIEB je isto tako tvrdio da Švicarska ne bi bila primjerena kao analogna zemlja. Istaknuo je da Švicarska ima znatno drukčiju razinu razvoja od NRK-a i, stoga, drukčije troškove proizvodnje (posebno rada). Nadalje, nijedno drugo tržište na svijetu nema tako visok udio brzih električnih bicikala, koji su, zbog zakonski obvezne homologacije, općenito skuplji.

(99)

Ispitnim postupkom potvrdilo se da, iako velika većina električnih bicikala koje proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju izvoze iz NRK-a ima motore koje pokreće glavčina, svi električni bicikli koje na švicarskom tržištu prodaje proizvođač iz analogne zemlje koji je surađivao tijekom RIP-a imaju središnje motore. Uz bateriju, motor je obično najskuplji dio električnog bicikla. Središnji motori i motori koje pokreće glavčina dvije su različite tehnologije s različitim tehničkim specifikacijama i razinom složenosti. Središnji motori ne razlikuju se od motora koje pokreće glavčina samo po cijeni, nego i upotreba jednog umjesto drugog ima neizravan utjecaj na druge dijelove. Na primjer, električni bicikl sa središnjim motorom imao bi drukčiji, često skuplji, okvir posebno osmišljen za taj motor. Isto bi vrijedilo za kotače u slučaju električnih bicikala s motorom koji pokreće glavčina. Određeni dodatni dijelovi, kao što su posebni nosači za motor, nužni su za električne bicikle sa središnjim motorom, ali ne i za one s motorom koji pokreće glavčina. Drugi dijelovi, kao što su senzori zakretnog momenta, razlikuju se ovisno o vrsti motora.

(100)

Budući da su to dvije različite tehnologije s različitim strukturama troškova i cijenama, upotrebom Švicarske kao analogne zemlje Komisija ne bi dobila uobičajenu vrijednost za veliku većinu uvoza zbog prethodno navedenog neizravnog utjecaja i poteškoća u kvantificiranju prilagodbi koje bi bile potrebne za prilagodbu uobičajene vrijednosti iz Švicarske kako bi odgovarala vrstama proizvoda koji se iz Kine izvoze u Uniju.

(101)

Komisija je dodatno razmotrila izvoz proizvođača iz analogne zemlje u druge zemlje, ali i on se isključivo odnosio na električne bicikle sa središnjim motorima.

(102)

Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da Švicarska nije primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne uredbe.

(103)

Stoga je, s obzirom na to da nije bilo primjerene treće zemlje tržišnoga gospodarstva, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne uredbe privremeno zaključeno da se uobičajena vrijednost za proizvođače u uzorku ne može utvrditi na temelju domaćih cijena ili izračunane uobičajene vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva ili cijene iz takve treće zemlje u druge zemlje, uključujući Uniju, te da je stoga nužno uobičajenu vrijednost utvrditi na nekoj drugoj razumnoj osnovi, u ovom slučaju na temelju stvarno plaćenih ili naplativih cijena u Uniji za istovjetan proizvod. To se smatralo primjerenim jer Švicarska nije primjerena analogna zemlja i jer druge zemlje nisu surađivale, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 96. i uvodnim izjavama od 99. do 102. Osim toga, Komisija je to smatrala opravdanim zbog veličine tržišta Unije, postojanja uvoza i snažnog unutarnjeg tržišnog natjecanja na tržištu Unije za taj proizvod.

(104)

Budući da u ovom predmetu nije dodijeljen tretman tržišnoga gospodarstva, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 103., uobičajena vrijednost za sve kineske proizvođače izvoznike utvrđena je na temelju stvarno plaćenih ili naplativih cijena u Uniji za istovjetan proizvod na temelju podataka provjerenih u poslovnim prostorima proizvođača iz Unije u uzorku navedenih u uvodnoj izjavi 51.

(105)

Uobičajena vrijednost svih vrsta proizvoda temeljila se na stvarnoj prodajnoj cijeni (franko tvornica), prilagođenoj tako da uključuje ciljnu dobit industrije Unije.

(106)

Za veliku većinu vrsta proizvoda izvezenih iz NRK-a u Uniju bilo je moguće napraviti usporedbu s vrstama proizvoda koje se proizvode i prodaju u Uniji. U rijetkim slučajevima u kojima točna usporedba na razini kontrolnog broja proizvoda (eng. product control number, „PCN”) nije bila moguća, Komisija je uzastopno uklanjala značajke PCN-a dok nije pronađena točna usporedba. U nekim iznimnim slučajevima, u kojima se određene vrste bicikala nisu proizvodile u Uniji, napravljena je najbliža moguća usporedba na temelju drugih svojstava. Pojedinosti tog postupka dostavljene su proizvođačima izvoznicima.

(107)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih ili nepovezanih društava koja djeluju kao uvoznici.

(108)

Ako su proizvođači izvoznici predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(109)

Ako su proizvođači izvoznici predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, upotrijebljena je izvozna cijena kako je utvrđena na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tim je slučajevima cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit (9 %).

(110)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(111)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena. Komisija je izvršila sljedeće prilagodbe izvozne cijene s pomoću podataka koje su u svojim odgovorima na upitnik i tijekom posjeta radi provjere pružili proizvođači izvoznici u uzorku: bankovne naknade, naknade za rukovanje i utovar u zemlji izvoznici, troškovi kredita i dobit za nepovezane trgovce u slučaju povezanih trgovaca u Uniji.

(112)

CCCME i jedan proizvođač izvoznik u uzorku tvrdili su da bi za osiguranje primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene potonju trebalo prilagoditi prema gore jer su proizvođači izvoznici proizvođači originalne opreme.

(113)

CCCME je tvrdio da proizvođači originalne opreme čine većinu kineskih proizvođača električnih bicikala, da se električni bicikli koje oni proizvode krajnjim potrošačima prodaju preko uvoznika i distributera koji posluju pod vlastitom markom. Cijena naplaćena krajnjim potrošačima uključuje uvećani iznos za uvoznika i distributera koji posluju pod vlastitom markom. CCCME je napomenuo da se uvoznici koji posluju pod vlastitom markom u industriji električnih bicikala razlikuju od običnih uvoznika u drugim industrijama.

(114)

CCCME je naveo da bi razlog tomu bila činjenica da za većinu električnih bicikala koji se izvoze iz NRK-a u Uniju dizajn, istraživanje i razvoj uvoznici koji posluju pod vlastitom markom obavljaju sami ili u suradnji s izvoznikom. U svakom slučaju uvoznici koji posluju pod vlastitom markom izvršili su znatna ulaganja u taj posao, kao i sami proizvođači iz Unije. Osim uvozne cijene, uvoznici koji posluju pod vlastitom markom u svoju će preprodajnu cijenu dodati vrijednost vlastite marke. Stoga bi se izvozna cijena kineskih električnih bicikala trebala prilagoditi prema gore dodavanjem uvećanog iznosa za uvoznika koji posluje pod vlastitom markom prije nego što se usporedi s uobičajenom vrijednosti.

(115)

Komisija je razmatrala provedbu primjerene prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. točke (d) („razina trgovine”) osnovne uredbe. Međutim, relevantni uvjeti nisu ispunjeni jer Komisija nije utvrdila nikakvu stalnu i očitu razliku u djelovanju i cijenama industrije Unije između njezine prodaje kao proizvođača originalne opreme i prodaje u kojoj industrija Unije nije proizvođač originalne opreme na tržištu Unije na razini vrsta proizvoda, u smislu članka 2. stavka 10. točke (d) podtočke i. osnovne uredbe. Isto se tako nije mogao primijeniti ni članak 2. stavak 10. točka (d) podtočka ii. osnovne uredbe jer relevantna razina trgovine, odnosno proizvođač originalne opreme, postoji na domaćem tržištu proizvođača iz Unije.

(116)

Komisija je razmatrala i provedbu prilagodbe iz članka 2. stavka 10. točke (k) („ostali čimbenici”) kako bi se u obzir uzeli troškovi dizajna te istraživanja i razvoja uvoznika koji posluju pod vlastitom markom. Međutim, u ovoj fazi ispitnog postupka proizvođači izvoznici Komisiji nisu dostavili pouzdanu kvantifikaciju tih troškova. Komisija u skladu s tim poziva zainteresirane strane da joj dostave pouzdanu kvantifikaciju troškova prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe koja se može provjeriti.

(117)

Stoga je tvrdnja CCCME-a odbijena.

(118)

Prema mišljenju triju proizvođača izvoznika u uzorku klasifikacija vrsta proizvoda koju je predložila Komisija nije bila dovoljna za razlikovanje električnih bicikala različitih razina cijena. Zatražili su od Komisije da klasifikaciji vrsta proizvoda doda nekoliko značajki, odnosno:

(119)

S druge strane, podnositelj pritužbe tvrdio je da različiti dijelovi unutar svake predložene značajke sami po sebi nemaju različite cijene. Nadalje, električni bicikli s navodno skupljim dijelovima unutar svake predložene značajke ne moraju biti skuplji od onih koji sadržavaju navodno jeftiniji dio. Podnositelj pritužbe dostavio je nekoliko primjera toga.

(120)

S druge, strane, proizvođači izvoznici nisu se slagali i istaknuli su da, na primjer, podnositelj pritužbe u svojim primjerima skupi vanjski lančani mjenjač (s deset brzina) uspoređuje s jeftinim unutarnjim lančanim mjenjačem (s trima brzinama). To bi bio razlog zašto je cijena slična. Slično tomu, skupe mehaničke kočnice uspoređuju se s jeftinim hidrauličnim kočnicama. Proizvođač izvoznik istaknuo je i da je usporedba bicikala koji sadržavaju različite dijelove kako bi se dokazalo da ti dijelovi ne utječu na cijenu čitava bicikla nema smisla jer u svakom primjeru postoje drugi razlikovni čimbenici osim predmetnih dijelova.

(121)

Komisija je uzela u obzir oba skupa primjedbi. U pogledu dodatnih svojstava Komisija navodi da nije uspjela utvrditi da bi unutarnji lančani mjenjač brzina uvijek bio znatno skuplji od vanjskog ili da bi hidraulična kočnica uvijek bila znatno skuplja od mehaničke. Unutar tih potkategorija postoje dijelovi koji se nalaze na skupljem i jeftinijem kraju raspona cijena. Komisija je stoga zaključila da se ne čini da postoji stalna znatna razlika u cijenama između dijelova unutar predloženih dodatnih svojstava kojima bi se opravdale promjene vrsta proizvoda utvrđenih u ovom ispitnom postupku.

(122)

U ovoj fazi ispitnog postupka nisu postojali dokazi kojima bi se opravdale prilagodbe na temelju razlika u cijenama dijelova unutar prethodno navedenih svojstava te dodatnih svojstava koje su proizvođači izvoznici kasnije naveli (odnosno broj brzina na lančanom mjenjaču i marka središnjeg motora). Za kineske električne bicikle koji se izvoze u Uniju upotrebljava se kombinacija dijelova unutar tih svojstava, pri čemu se prema Komisijinim najboljim saznanjima ne daje prednost određenoj vrsti. Isto vrijedi za električne bicikle koji se proizvode u Uniji. Komisija je ponovno pozvala zainteresirane strane da joj dostave dokaze i informacije koji se mogu provjeriti kako bi dovršila svoju ocjenu prethodno navedenih argumenata.

(123)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(124)

Dampinška marža za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak utvrđena je u skladu s odredbama članka 9. stavka 6. osnovne uredbe. Ta se marža izračunava kao ponderirani prosjek na temelju marži utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku.

(125)

Kad je riječ o svim ostalim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a, Komisija je utvrdila razinu suradnje u NRK-u. Ona je izmjerena procjenom udjela obujma izvoza proizvođača izvoznika koji surađuju u Uniju u ukupnom obujmu izvoza iz predmetne zemlje u Uniju.

(126)

Razina suradnje visoka je. Stoga je preostala dampinška marža koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a privremeno utvrđena na razini koja odgovara najvišoj dampinškoj marži utvrđenoj za proizvođače izvoznike koji surađuju i koji su uključeni u uzorak.

(127)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

(128)

Na početku razmatranog razdoblja 41 proizvođač proizvodio je istovjetni proizvod u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Od toga su četiri proizvođača zaustavila proizvodnju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(129)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 1,1 milijun komada. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju podataka o potrošnji koje je dostavila Konfederacija europske biciklističke industrije („CONEBI”), statističkih podataka o uvozu i omjera prodaje i proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku.

(130)

Jedna zainteresirana strana navela je da dva proizvođača iz Unije i uvoze električne bicikle. Međutim, nije tvrdila da bi te proizvođače trebalo isključiti iz definicije industrije Unije niti je dostavila argumente zašto bi ih trebalo isključiti. Uvoz sam po sebi nije razlog za isključenje iz definicije industrije Unije.

(131)

Druga strana tvrdila je da društvo ATALA i njegovo povezano društvo Accell Nederland ne bi trebali biti dio industrije Unije jer ATALA uvozi električne bicikle iz NRK-a. U skladu s uvjetima iz članka 4. stavka 2. osnovne uredbe ATALA i Accell nisu povezani. U svakom slučaju, uvoz sam po sebi nije razlog za isključenje iz definicije industrije Unije.

(132)

Drugi proizvođači iz Unije koji su zatražili povjerljivost prijavili su uvoz iz NRK-a. Ta društva zajedno s društvima navedenima u uvodnim izjavama 130. i 131. čine manje od 5 % proizvodnje i prodaje industrije Unije. Stoga nemaju bitan utjecaj na pokazatelje štete industrije Unije kao cjeline. Činjenica smatraju li se ta društva dijelom industrije Unije ili ne ne utječe bitno na analizu štete. To će se pitanje dodatno ispitati za konačne nalaze.

(133)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju informacija koje je dostavio CONEBI.

(134)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u komadima)

(135)

Potrošnja u Uniji stalno se povećavala s 1,1 milijun komada 2014. na gotovo 2 milijuna komada tijekom razdoblja ispitnog postupka, što odražava rast od 74 % tijekom razmatranog razdoblja. Taj je razvoj bio posljedica veće svijesti o zaštiti okoliša i nastavka ulaganja u oglašavanje i promociju te u tehnološki razvoj električnih bicikala.

(136)

Električni su bicikli od 2017. razvrstani u oznaku KN 8711 60 10. Do 2017. električni bicikli bili su razvrstani u oznaku (ex) KN 8711 90 10 u koju su bili uključeni drugi proizvodi. Kako bi se riješio taj problem, podnositelj pritužbe dostavio je detaljne statističke podatke kineske carine u kojima je mogao utvrditi kineski izvoz električnih bicikala.

(137)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata ekstrapolacijom omjera kineskog izvoza električnih bicikala (kako je prethodno utvrđeno) na relevantnu oznaku HS u pogledu ukupnog izvoza iz NRK-a pod istom oznakom HS. Za devet mjeseci 2017. kineski statistički podaci o uvozu izravno se temelje na Eurostatu.

(138)

Tržišni udio uvoza utvrđen je nakon toga usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji kako je prikazano u tablici 2. uvodne izjave 134.

(139)

Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u komadima) i tržišni udio

(140)

Obujam uvoza iz NRK-a povećao se za više od tri puta, s gotovo 200 000 komada 2014. na gotovo 700 000 komada u razdoblju ispitnog postupka. Stopa rasta ubrzala se od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(141)

Istodobno, udio koji na tržištu Unije ima uvoz iz NRK-a povećao se s 17 % 2014. na 35 % u razdoblju ispitnog postupka.

(142)

CCCME je izrazio zabrinutost u pogledu pouzdanosti statističkih podataka kineske carine koje je dostavio podnositelj pritužbe te je zatražio objavu detaljnih statističkih podataka i izvora tih podataka.

(143)

Podnositelj pritužbe Komisiji je na raspolaganje stavio detaljne statističke podatke koje je upotrijebio kako bi potkrijepio svoju pritužbu. Podnositelj pritužbe u verziji pritužbe koja nije povjerljiva stavio je na raspolaganje i ukupne godišnje podatke o izvozu. Podnositelj pritužbe nadalje je istaknuo da je izvor kineska carina, naveo je upotrijebljene oznake i objasnio svoju metodologiju za isključivanje ostalih proizvoda koji nisu predmetni proizvod.

(144)

Komisija je provjerom tih podataka utvrdila da je podnositelj pritužbe kupio te carinske statističke podatke od kineskog društva s dugogodišnjom tradicijom specijaliziranog za to područje i da su drugi kineski pružatelji usluge dostavili iste informacije.

(145)

S druge strane, provjerom je dokazano i da je podnositelj pritužbe u otvorenom spisu točno opisao metodologiju upotrijebljenu za određivanje izvoza električnih bicikala iz NRK-a.

(146)

Nadalje, detaljni podaci koje je dostavio podnositelj pritužbe unakrsno su provjereni s drugim izvorima informacija te je dokazano da su pouzdani. Nijedna druga strana nije predložila drugi izvor informacija ili drugu metodologiju.

(147)

Komisija je utvrdila i da su detaljni podaci i identitet društva koje je dostavilo te informacije po svojoj prirodi bili povjerljivi u smislu članka 19. stavka 1. osnovne uredbe. Otkrivanje identiteta pružatelja informacija imalo bi znatan negativan učinak na osobu koja dostavlja informacije ili na osobu od koje su informacije dobivene.

(148)

U tim okolnostima i s obzirom na razinu objave agregiranih podataka i metodologije u spisu koji nije povjerljiv Komisija je smatrala da ulazni podaci i identitet društva koje ih preprodaje nisu nužni da bi predmetna strana ostvarila svoja prava na obranu.

(149)

Stoga se argument CCCME-a morao odbiti.

(150)

Zainteresirane strane tvrdile su da je uvoz iz NRK-a slijedio tržišna kretanja jer su se povećavali i potrošnja u Uniji i kineski izvoz. Međutim, valja navesti da su razmjer rasta kineskog uvoza i potrošnje u Uniji vrlo različiti. Od 2014. do razdoblja ispitnog postupka kineski se uvoz povećao za 250 %, dok se potrošnja u Uniji znatno sporije povećala za 74 %. Stoga je, iako je kretanje u svakom slučaju jednako, razmjer povećanja bio vrlo različit.

(151)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata u skladu s metodom opisanom u uvodnoj izjavi 137.

(152)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/komad)

(153)

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a smanjila se za 11 % od 2014. do razdoblja ispitnog postupka, pri čemu je prvi pad od 4 % zabilježen od 2014. do 2015., a drugi od 12 % od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(154)

Budući da detaljna ponuda vrsta proizvoda nije bila poznata zbog općenite naravi statističkih podataka Eurostata, razvoj cijena nije sasvim pouzdan. Međutim, Komisija je napomenula da su prosječne cijene uvoza iz NRK-a bile znatno niže od cijena uvoza proizvođača iz Unije i uvoza iz ostalih trećih zemalja osim NRK-a. Uz to, prosječna cijena kineskog uvoza smanjila se iako su kineski izvoznici proširili asortiman proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije i uključili skuplje električne bicikle.

(155)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(156)

MOFCOM je tvrdio da bi se u analizi sniženja cijena trebali uzeti u obzir različiti elementi, kao što su vrsta električnog bicikla (npr. električni gradski bicikl i električni brdski bicikl), mjesto na kojem se nalazi motor (glavčina ili središnji motor), snaga baterije i materijal od kojeg je električni bicikl izrađen (npr. čelik, aluminij, ugljikova vlakna). Potvrđeno je da su svi ti čimbenici uzeti u obzir pri analizi sniženja cijena.

(157)

Komisija je usporedila cijene prema vrsti proizvoda za transakcije, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Kad je riječ o razini trgovanja tim transakcijama, utvrđeno je da proizvođači iz Unije u uzorku i kineski izvoznici u uzorku svoje proizvode prodaju kupcima proizvođača originalne opreme, ali i pod vlastitom markom. Stoga se ispitalo je li prilagodba razine trgovine opravdana. U tom se pogledu ispitalo postoji li stalna i očita razlika u cijenama između prodaje kupcima proizvođača originalne opreme i prodaje pod vlastitom markom. Utvrđeno je da za prodaju proizvođača iz Unije u uzorku ne postoji takva stalna i očita razlika u cijenama.

(158)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa četiriju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno je da su se marže sniženja cijena kretale od 16,2 % do 41 %.

(159)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(160)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(161)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(162)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, zaposlenost, rast, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga) na temelju informacija koje je dostavio CONEBI, statističkih podataka o uvozu i informacija proizvođača iz Unije u uzorku.

(163)

Komisija je provjerila brojku o potrošnji koju je dostavio CONEBI. Komisija je utvrdila da je ta informacija doista temeljena na informacijama prikupljenima od nacionalnih udruženja europskih proizvođača, da je dobivena iz izjava društava ili razumnih procjena te da je potkrijepljena odgovarajućom dokumentacijom i istraživačkim postupcima.

(164)

Pokazatelji prodaje, proizvodnje, kapaciteta i zaposlenosti industrije Unije proizlaze iz tih informacija. Procijenjeni su na temelju relevantnih omjera proizvođača iz Unije u uzorku. Taj je pristup u skladu s metodologijom koju je podnositelj pritužbe opisao u verziji pritužbe koja nije povjerljiva. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe u pogledu te metodologije.

(165)

Na temelju toga Komisija smatra da je skup makroekonomskih podataka reprezentativan za gospodarsko stanje industrije Unije.

(166)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje (prosječne jedinične prodajne cijene, troškove rada, jedinične troškove, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja) na temelju podataka iz odgovora na upitnike koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, koji su propisno provjereni. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku.

(167)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(168)

Obujam proizvodnje industrije Unije povećao se za 29 % tijekom razmatranog razdoblja unatoč smanjenju od 2 % od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(169)

Povećanje proizvodnje bilo je potaknuto povećanjem potrošnje. Proizvodnja se mora planirati prije vrlo kratkih prodajnih sezona te se stoga djelomično oslanja na prognoze prodaje. Smanjenje proizvodnje od 2016. do razdoblja ispitnog postupka stoga se prvenstveno odnosilo na nastavak gubitka tržišnog udjela zbog uvoza iz NRK-a, zbog kojeg je industrija Unije bila prisiljena ponovno procijeniti svoja očekivanja.

(170)

Proizvodni kapacitet povećao se za 35 % od 2014. do razdoblja ispitnog postupka. Proizvodni kapacitet povećao se za 49 % od 2014. do 2016., a zatim se smanjio za 9 % od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(171)

Iskorištenost kapaciteta smanjila se sa 74 % 2014. na 71 % u razdoblju ispitnog postupka. Iskorištenost kapaciteta smanjila se sa 74 % na 65 % od 2014. do 2016. zbog bržeg rasta kapaciteta u odnosu na proizvodnju. Kretanje je bilo obratno od 2016. do razdoblja ispitnog postupka, kad se kapacitet smanjio više od smanjenja proizvodnje, što je dovelo do povećanja iskorištenosti kapaciteta sa 65 % na 71 %.

(172)

Kapacitet se odnosi na teoretski broj električnih bicikala koji se mogu proizvesti na raspoloživim proizvodnim linijama. Proizvodne linije koje se trenutačno upotrebljavaju za proizvodnju električnih bicikala uglavnom se prenamjenjuju iz postojećih proizvodnih linija koje su se prije upotrebljavale za konvencionalne bicikle. Ta se prenamjena može provesti brzo i uz mali trošak. Kapacitet proizvodnje električnih bicikala čini mali dio postojećeg kapaciteta za proizvodnju konvencionalnih bicikala. Zbog toga je relevantnost pokazatelja kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta ograničena jer ih se može prilagoditi s obzirom na tržišna kretanja. U tom je konkretnom slučaju Komisija utvrdila i da prenamjena konvencionalnih u električne bicikle i obratno isto tako ne zahtijeva znatna ulaganja (koja utječu na novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala ili nastavak poslovanja), znatan fiksni trošak (s velikim utjecajem na profitabilnost povezanu s iskorištenošću) ili ograničenje povećanja proizvodnje.

(173)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(174)

Obujam prodaje industrije Unije povećao se za 21 % tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje industrije Unije povećao se za 25 % od 2014. do 2016., a zatim se smanjio za 3 % od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(175)

Slično kretanju obujma proizvodnje, povećanje količine proizvoda prodanih od 2014. do 2016. bilo je potaknuto povećanom potrošnjom. Smanjenje količine proizvoda prodanih od 2016. do razdoblja ispitnog postupka bilo je izravno povezano s nastavkom gubitka tržišnog udjela zbog uvoza iz NRK-a.

(176)

Prodaja industrije Unije znatno se sporije povećavala od razvoja potrošnje. Kao rezultat toga, tržišni udio industrije Unije znatno se smanjio, sa 76 % 2014. na 53 % u razdoblju ispitnog postupka.

(177)

Industrija Unije nije mogla u potpunosti ostvariti koristi od rasta potrošnje od 2014. do razdoblja ispitnog postupka. Naime, potrošnja se povećala za 74 %, dok se prodaja industrije Unije uspjela povećati za samo 21 %. Industrija Unije zbog toga je izgubila znatan tržišni udio (23 postotna boda) tijekom tog razdoblja. Industrija Unije morala je zbog dampinškog uvoza iz NRK-a od 2016. do razdoblja ispitnog postupka smanjiti svoju proizvodnju, prodaju, zaposlenost i kapacitet.

(178)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(179)

Razina zaposlenosti u industriji Unije povećala se u razmatranom razdoblju za 40 %. Do tog je povećanja najviše došlo od 2014. do 2016. Zaposlenost se povećala za 2 % od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(180)

Produktivnost se smanjila za 8 % kao rezultat bržeg povećanja zaposlenosti nego proizvodnje.

(181)

Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz NRK-a.

(182)

Ne postoje dokazi o prethodnom dampingu.

(183)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene četiriju proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(184)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku povećale su se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu s povećanjem prosječnog troška proizvodnje za 16 %.

(185)

Budući da na prosječne troškove i cijene utječe ponuda proizvoda koje prodaju ti proizvođači, to ne znači da su se trošak i cijena usporedivog proizvoda povećali za 16 % tijekom razmatranog razdoblja.

(186)

Prosječni troškovi rada četiriju proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(187)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku smanjili su se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja zbog povećanja broja tvorničkih radnika u odnosu na povećanje broja članova osoblja zaposlenih u prodaji i administraciji.

(188)

Razine zaliha četiriju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(189)

Razina završnih zaliha četiriju proizvođača iz Unije u uzorku povećala se za 66 % tijekom razmatranog razdoblja.

(190)

Trebalo je napomenuti da je razina zaliha u razdoblju ispitnog postupka utvrđena krajem rujna kad su zalihe obično niske jer je tada i kraj prodajne sezone. Nasuprot tomu, razine zaliha u drugim razdobljima utvrđene su krajem prosinca kad su obično visoke jer slijedi nova prodajna sezona.

(191)

Stoga je povećanje zaliha bilo znatno. Utvrđeno je da je to zbog općeg razvoja tržišta i činjenice da se, iako je obujam proizvodnje bio znatno manji od povećanja potrošnje, obujam prodaje razvijao još sporije od proizvodnje i doveo do akumuliranja zaliha, što je posebno vidljivo na kraju razdoblja ispitnog postupka.

(192)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja četiriju proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(193)

Komisija je utvrdila profitabilnost četiriju proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(194)

Počevši od niske razine od 2,7 % 2014. profitne marže smanjile su se s 4,3 % 2015. na 3,4 % u razdoblju ispitnog postupka.

(195)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok smanjio se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja i 2015. postao negativan. Nije pokrio ulaganja izvršena tijekom razmatranog razdoblja.

(196)

Iz usporedbe profitne marže kao postotka prometa s novčanim tokom iz poslovanja izraženim na istoj osnovi vidljiva je vrlo slaba konverzija dobiti u novčane tokove zbog promjene zaliha.

(197)

Ulaganja su se povećala za 77 % tijekom razmatranog razdoblja, no čine tek 2 % prodaje.

(198)

Omjer povrata ulaganja povećao se za 103 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, iako je industrija električnih bicikala strukturno sektor s intenzivnim gotovinskim poslovanjem, za poslovanje nije potrebna velika imovina te ona općenito već postoji zbog proizvodnje konvencionalnih bicikala. U tom kontekstu povrat ulaganja nema veliku važnost.

(199)

Loši financijski rezultati industrije Unije u pogledu dobiti i novčanog toka tijekom razdoblja ispitnog postupka ograničili su njezinu sposobnost prikupljanja kapitala.

(200)

Suočena s ubrzanim priljevom dampinškog uvoza iz Kine, industrija Unije nije mogla iskoristiti rast tržišta električnih bicikala. Prodaja se povećala za 21 % u razmatranom razdoblju, a potrošnja za 74 %. Istodobno su izgubljena 23 boda tržišnog udjela, od čega je 18 % otišlo kineskom uvozu zbog kojeg su u razdoblju ispitnog postupka cijene industrije Unije snižene za od 16 % do 43 %.

(201)

Pritisak na prodaju osjetio se u pogledu proizvodnje, zaliha, kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta i razina zaposlenosti. Proizvodnja se od 2014. do 2015. povećala otprilike po istoj stopi kao potrošnja (+ 17 % odnosno + 20 %). Međutim, nakon 2015. industrija Unije bila je prisiljena ponovno procijeniti svoja očekivanja u pogledu prodaje. Kretanje proizvodnje zatim je znatno i sve više odstupalo od općeg razvoja tržišta, pri čemu se od 2015. do razdoblja ispitnog postupka proizvodnja povećala za 12 postotnih bodova, a potrošnja za 54 postotna boda.

(202)

Neovisno o tome, proizvodnja je, s izuzetkom 2014., sustavno bila viša od prodaje, što je dovelo do znatnog povećanja zaliha. Proizvodni kapacitet, koji se do 2016. povećavao u skladu s potrošnjom, smanjen je kako bi se zaustavilo pogoršanje stope iskorištenosti kapaciteta, koja se od 2014. do 2016. smanjila za 9 postotnih bodova.

(203)

Ukupno se od 2016. do razdoblja ispitnog postupka proizvodnja smanjila, zalihe su bile veće nakon prodajne sezone nego prije nje, kapacitet se smanjio, zapošljavanje je zaustavljeno, dok se uvoz iz NRK-a povećao za 155 postotnih bodova.

(204)

Zbog pritiska na cijene i nemogućnosti iskorištavanja ekonomije razmjera na novom tržištu profitabilnost industrije Unije zadržala se na niskim razinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Ta niska razina dobiti i promjena zaliha dovele su do niskih novčanih tokova od poslovanja koji su bili niži od razine ulaganja izvršenih tijekom razmatranog razdoblja te su stvorile dodatan element ranjivosti za taj sektor s intenzivnim gotovinskim poslovanjem koji u velikoj mjeri ovisi o likvidnosti koju osiguravaju banke. Tijekom razdoblja ispitnog postupka četiri proizvođača otišla su u stečaj.

(205)

Pokazatelji štete za rast, tržišni udio, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe, profitne marže, novčane tokove i sposobnost prikupljanja kapitala razvijali su se negativno. Drugi pokazatelji nisu isto tako postali negativni samo zbog snažnog rasta potražnje.

(206)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(207)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz NRK-a prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli prouzročiti štetu industriji Unije.

(208)

Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz NRK-a ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije i navodni utjecaj ulaganja i širenja kapaciteta.

(209)

Cijenama dampinškog uvoza iz NRK-a znatno su snižene cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, uz marže sniženja cijena u rasponu od 16,2 % do 43,2 %. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je 23 boda tržišnog udjela na tržištu koje je naraslo za 74 %, dok se uvoz iz NRK-a povećao za 250 % te je njegov tržišni udio povećan za 17 bodova, odnosno s 18 % na 35 %. Zbog pritiska dampinškog uvoza iz NRK-a na cijene dobit i novčani tokovi bili su na niskim razinama.

(210)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju razvijao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(211)

Obujam uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a snažno se razvijao, povećavši se sa 7 % 2014. (77 000 komada) na 12 % (240 000) u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, povećanje se usporilo kad su kineski izvoznici pojačali svoju aktivnost nakon 2015.

(212)

Taj je uvoz gotovo isključivo bio podrijetlom iz Tajvana i Vijetnama. Neovisno o tome, nakon 2015. Komisija je primijetila sporije povećanje uvoza iz Vijetnama, što se može objasniti znatnom i sve većom razlikom u cijenama u odnosu na kineski uvoz. Jednako tako, do nastavka priljeva uvoza s Tajvana došlo je nakon jednako značajnog povećanja cijena, što upućuje na to da je taj uvoz možda bio preusmjeren prema segmentu tržišta s višim cijenama.

(213)

Cijene uvoza iz Tajvana i Vijetnama u prosjeku su bile niže od cijena industrije Unije. Međutim, s obzirom na širok raspon cijena električnih bicikala Komisija ne može zaključiti da su tim uvozom snižene cijene industrije Unije na jednakoj osnovi. Uz to, prosječne su se cijene povećale, dok su se prosječne cijene uvoza iz NRK-a smanjile.

(214)

Neovisno o tome, razlika između cijena uvoza iz Vijetnama i cijena industrije Unije bila je znatna i ne može se isključiti da su one u manjoj mjeri pridonijele šteti. Međutim, tržišni udio uvoza iz Vijetnama prestao se povećavati nakon 2015. i njegov je obujam ostao malen.

(215)

Stoga uvoz iz svih drugih zemalja osim NRK-a nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije te je mogao imati samo neznatan utjecaj na štetu.

(216)

Obujam izvoza četiriju proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju razvijao se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(217)

Izvoz izvan Unije proizvođača iz Unije u uzorku bio je neznatan (3 % ukupnog obujma prodaje u razmatranom razdoblju). Čak i kad se uzme u obzir smanjenje prosječne cijene, izvozni rezultati industrije Unije nisu mogli biti uzrok štete.

(218)

CCCME je tvrdio da je ulaganje u kapacitete 2016. dovelo do viška proizvodnog kapaciteta iznad svih realnih očekivanja u pogledu prodaje, što je dovelo do znatnog smanjenja iskorištenosti kapaciteta i velikog utjecaja na profitabilnost.

(219)

Komisija je odbila taj argument. Prvo, ne može se reći da je ulaganje u kapacitete bilo iznad svih realnih očekivanja u pogledu prodaje. Kako je prikazano u prethodnoj tablici 5., proizvodni kapacitet povećao se za 300 000 komada od 2015. do 2016. To je bilo u potpunosti u skladu s rastom potrošnje od 2015. do 2016., koji je isto tako iznosio 300 000 komada, kako je prikazano u prethodnoj tablici 2. Zbog nepoštenog pritiska dampinškog kineskog uvoza industrija Unije naknadno je svoj proizvodni kapacitet od 2016. do razdoblja ispitnog postupka smanjila za više od 150 000 komada, unatoč dodatnom rastu tržišta za više od 300 000 komada.

(220)

Drugo, Komisija je napomenula da razina kapitalnih izdataka nije bila visoka. Naprotiv, bili su niži od 2 % ukupnog prometa tijekom razmatranog razdoblja. Industrija Unije prenamijenila je postojeće proizvodne linije te povećani kapacitet stoga nije bio glavni pokretač kapitalnih izdataka.

(221)

Treće, kapitalni izdaci nisu uzeti u obzir u profitabilnosti (osim za deprecijaciju i amortizaciju, koje se nisu bitno povećale) ili novčanim tokovima (na operativnoj razini). Stoga je bilo netočno te pokazatelje tumačiti u kontekstu razine ulaganja.

(222)

Konačno, pokazatelji Komisije pokazali su da se trošak proizvodnje povećao u skladu s prodajnim cijenama. Zbog toga se nije moglo tvrditi da je povećanje kapaciteta nerazmjerno utjecalo na troškove proizvodnje.

(223)

Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a.

(224)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(225)

Privremeno je utvrđeno da ostalim utvrđenim čimbenicima, kao što su uvoz iz ostalih trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije i navodni utjecaj ulaganja i proširenja kapaciteta, nije umanjena uzročno-posljedična veza, čak i ako se uzme u obzir njihov mogući zajednički učinak.

(226)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta za industriju Unije nanesena dampinškim uvozom iz NRK-a te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između štete i dampinškog uvoza.

(227)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(228)

CONEBI, koji okuplja nacionalna udruženja proizvođača bicikala i dobavljača dijelova, podržao je uvođenje mjera. Međutim, u ovom ispitnom postupku nijedan dobavljač nije zauzeo samostalno stajalište.

(229)

Prema brojkama koje je dostavio CONEBI dijelove bicikala (za konvencionalne i električne bicikle) proizvode 424 društva u 19 država članica i ona zapošljavaju gotovo 21 000 osoba te su 2016. uložila više od 660 milijuna EUR u proizvodnju i inovacije.

(230)

Komisija je privremeno zaključila da bi uvođenje antidampinške pristojbe bilo u interesu dobavljača industrije Unije.

(231)

Industrija Unije sastoji se od velikih društava, kao i malih i srednjih društava, i izravno je u razmatranom razdoblju zapošljavala oko 3 600 zaposlenika u 12 država članica. Nadalje, iako potrošnja električnih bicikala i dalje čini mali dio ukupnog tržišta bicikala, dolazi do brze promjene u potražnji s konvencionalnih bicikala na električne bicikle, što je strukturni izazov za zadržavanje razine aktivnosti, dodane vrijednosti i radnih mjesta u cijeloj industriji bicikala.

(232)

Kako je prethodno prikazano u odjeljku 4.4.4., pri analizi razvoja pokazatelja štete od početka razmatranog razdoblja cjelokupna industrija Unije zabilježila je pogoršanje stanja te je negativno pogođena dampinškim uvozom.

(233)

Komisija očekuje da će zahvaljujući uvođenju privremene antidampinške pristojbe svi proizvođači moći poslovati u uvjetima poštene trgovine na tržištu Unije. Ako se mjere ne provedu, vrlo je vjerojatno da će doći do daljnjeg pogoršanja gospodarskog i financijskog stanja industrije Unije.

(234)

Komisija je stoga privremeno zaključila da bi uvođenje antidampinške pristojbe bilo u interesu industrije Unije.

(235)

CEIEB se javio i usprotivio uvođenju mjera. On zastupa 21 uvoznika iz sedam država članica.

(236)

Jedanaest članova CEIEB-a sudjelovalo je u odabiru uzorka. Uz to, dva društva izvan te zajednice isto su tako izrazila neslaganje s uvođenjem antidampinških mjera. Zajedno je 13 društava za koje je obujam uvoza poznat u razdoblju ispitnog postupka činilo 10 % ukupnog uvoza iz NRK-a.

(237)

Iz podnesaka uvoznika u uzorku vidljivo je da će uvođenje pristojbi vjerojatno barem privremeno poremetiti njihove lance opskrbe i zaprijetiti njihovu financijskom položaju ako povećane troškove povezane s pristojbom ne budu mogli prenijeti na svoje kupce.

(238)

Iz podnesaka uvoznika u uzorku vidljivo je i da su najveći uvoznici odgovarajuće električne bicikle mogli nabaviti i/ili da su imali moguće druge izvore nabave izvan NRK-a, uključujući industriju Unije. Ti uvoznici zapošljavaju većinu zaposlenika iz uvodne izjave 236.

(239)

Iz statističkih podataka o uvozu vidljivo je da su europski uvoznici znatan obujam električnih bicikala uvezli iz Vijetnama i Tajvana. Vjerojatno je i da bi uvoznici te bicikle mogli nabavljati iz drugih zemalja koje su dobro pozicionirane u proizvodnji konvencionalnih bicikala.

(240)

Komisija u tom pogledu napominje da uvođenje pristojbi na uvoz konvencionalnih bicikala iz NRK-a nije dovelo do zatvaranja tržišta Unije za uvoz te da je, naprotiv, proširen broj zemalja iz kojih se dobavljaju konvencionalni bicikli. S druge strane, na velikim tržištima bez mjera za konvencionalne bicikle iz NRK-a, kao što su Sjedinjene Američke Države i Japan, uvoz je činio 99 % odnosno 90 % tržišta te je većina tog uvoza bila iz NRK-a.

(241)

Komisija je napomenula da industriju bicikala čini više od 450 proizvođača, od kojih samo njih 37 trenutačno proizvodi električne bicikle. Uz to, trenutačni proizvođači električnih bicikala već nude širok raspon električnih bicikala te u uobičajenim tržišnim uvjetima mogu povećati svoje proizvodne kapacitete.

(242)

Iako bi uvođenje pristojbi moglo imati negativan učinak na niz uglavnom malih uvoznika, negativan utjecaj uvođenja pristojbi mogao bi se ublažiti omogućavanjem nabave odgovarajućih bicikala u industriji Unije, ostalim trećim zemljama i NRK-u po poštenim cijenama.

(243)

Komisija je, stoga, zaključila da uvođenje pristojbi nije u interesu uvoznika, ali da vjerojatan negativan učinak na uvoznike ne premašuje pozitivan učinak mjera na industriju Unije.

(244)

Europska biciklistička federacija („ECF”) javila se u ovom ispitnom postupku. ECF zastupa udruženja i saveze biciklista. ECF je naveo da cijena nije odlučujući čimbenik za veći ili manji broj biciklista te je dostavio dokaze da su zemlje u kojima ljudi više voze bicikle zemlje u kojima su cijene bicikala i električnih bicikala veće.

(245)

Taj je obrazac u skladu s podneskom zajednice uvoznika koji se protive mjerama iz kojeg je vidljivo da su zemlje u kojima se najbrže prihvaćaju električni bicikli zemlje u kojima su oni u prosjeku najskuplji.

(246)

Zajednica uvoznika navela je i da postoji snažna povezanost između cijena električnih bicikala, nacionalne kulture bicikliranja, kvalitete infrastrukture i, konačno, prihvaćanja upotrebe električnih bicikala.

(247)

ECF podupire tržišne uvjete u kojima se potiču kvaliteta, inovacije i usluge. Stoga je ECF tvrdio da bi, ako se damping utvrdi, on imao negativnu ulogu u razvoju električnih bicikala te, kao posljedica toga, na prijelaz na zelenu Europu koja nudi učinkovitiju mobilnost svojim građanima.

(248)

S druge strane, zajednica uvoznika koji se protive mjerama navela je da zbog mjera kineski proizvođači ne bi mogli osiguravati jeftinije proizvode te razvijati proizvode srednje i visoke vrijednosti, što bi dovelo do smanjenja tržišnog natjecanja. Budući da je industrija Unije navodno u velikoj mjeri aktivna u segmentima proizvoda srednje i visoke vrijednosti, to bi, s druge strane, dovelo do smanjenja izbora i viših cijena za europske potrošače.

(249)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je industrija Unije aktivna u svim segmentima tržišta, uključujući proizvode s najnižom cijenom. Očekuje se da će se zbog mjera povećati i diversificirati ponuda električnih bicikala jer će se ponovno uspostaviti tržišno natjecanje s jednakim uvjetima. Podsjeća se da se zbog uvođenja mjera na konvencionalne bicikle nije smanjio izbor za potrošače, nego se povećala raznolikost dobavljača i njihovih država podrijetla. Stoga je utvrđeno da argument nije potkrijepljen i da ga treba odbiti.

(250)

Iako se očekuje da će se uvođenjem mjera ponovno uspostaviti tržišne cijene koje su de facto više od dampinških cijena, cijena je jedan čimbenik koji utječe na izbor potrošača te je usporedbom troškova i koristi potrebno pronaći ravnotežu između vjerojatnog utjecaja na cijene za potrošače i alternative električnim biciklima, kao što su automobili, motocikli ili skuteri.

(251)

Komisija je utvrdila da se interes potrošača ne može svesti na utjecaj koji dovođenje uvoza iz NRK-a na neštetne razine ima na cijenu. S druge strane, postoje dokazi da je izbor potrošača potaknut drugim čimbenicima, kao što su vrsta, kvaliteta, inovacije i usluge, koji se mogu postići samo u uobičajenim tržišnim uvjetima s poštenim i otvorenim tržišnim natjecanjem.

(252)

Komisija je stoga zaključila da mjere ne bi neopravdano utjecale na potrošače i da bi pridonijele održivom razvoju električnih bicikala u Europi te širim koristima društvu u smislu zaštite okoliša i poboljšane mobilnosti.

(253)

Konačno, europski sindikat industriALL javio se i izrazio zabrinutost zbog negativnog utjecaja dampinškog uvoza na stanje industrije Unije te svoju potporu mjerama radi osiguranja jednakih uvjeta i daljnje visoke zaposlenosti u Uniji.

(254)

Iako se ne bi mogao isključiti negativan učinak mjera na male uvoznike predmetnog proizvoda i na cijene za potrošače, on ne premašuje koristi za dobavljače, industriju Unije i potrošače.

(255)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za tvrdnju da uvođenje privremenih mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a ne bi bilo u interesu Unije u ovoj fazi ispitnog postupka.

(256)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije privremene mjere trebalo bi uvesti kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim kineskim uvozom.

(257)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(258)

Šteta bi bila uklonjena ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije koju bi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno ako ne bi bilo dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(259)

Kako bi utvrdila tu dobit koja bi se razumno mogla ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, Komisija je uzela u obzir dobit ostvarenu od prodaje nepovezanim kupcima koja se upotrebljava za potrebe utvrđivanja razine uklanjanja štete.

(260)

Ciljna dobit privremeno je određena na 4,3 %, što je najviša prosječna profitna marža industrije Unije u razmatranom razdoblju. Proizvođači iz Unije u uzorku nisu mogli dostaviti profitnu maržu za proizvodnju električnih bicikala prije 2014.

(261)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju iz NRK-a, primjereno prilagođene za troškove uvoza i carine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(262)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i „sva ostala društva” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave od 123. do 127.).

(263)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz električnih bicikala podrijetlom iz NRK-a u skladu s pravilom nižeg iznosa pristojbe iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila razine uklanjanja štete i dampinške marže. Iznos pristojbe trebalo bi postaviti na razinu dampinške marže ili razinu uklanjanja štete, ovisno o tome koja je niža.

(264)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(265)

Komisija je Uredbom o evidentiranju uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda s obzirom na moguću retroaktivnu primjenu antidampinških i kompenzacijskih mjera na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe i članka 24. stavka 5. osnovne antisubvencijske uredbe.

(266)

U pogledu antidampinškog ispitnog postupka koji je u tijeku te s obzirom na prethodne zaključke evidentiranje uvoza za potrebe antidampinškog ispitnog postupka trebalo bi obustaviti u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe.

(267)

U pogledu usporednog antisubvencijskog ispitnog postupka evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda trebalo bi nastaviti u skladu s člankom 24. stavkom 5. osnovne antisubvencijske uredbe.

(268)

U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(269)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno u pogledu tih društava tijekom ovog ispitnog postupka. Te stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenim društvima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(270)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (9). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(271)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(272)

Komisija je u interesu dobrog upravljanja pozvala zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(273)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(1)

Komisija je 26. ožujka 2018. u Službenom listu Europske unije objavila Obavijest o pokretanju ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u vezi s uvozom 26 kategorija proizvodâ od čelika (2018/C 111/10) (3). Komisija je odlučila pokrenuti ispitni postupak na temelju dostatnih dokaza o tome da uvoz tih proizvoda uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete predmetnim proizvođačima iz Unije.

(2)

Komisija je 28. lipnja objavila i Obavijest o širenju područja primjene ispitnog postupka na dvije dodatne kategorije proizvodâ (4).

(3)

Informacije koje su Komisiji bile raspoložive iz postojećeg mehanizma prethodnog nadzora proizvodâ od čelika (5) i industrijskih izvora Unije pokazale su da rastući trend uvoza tih kategorija proizvodâ te prevladavajući nepovoljni gospodarski i trgovinski uvjeti, uključujući situaciju u industriji čelika Unije, opravdavaju dubinsko ispitivanje.

(4)

Osim toga, zbog zaštitnih mjera u pogledu uvoza čelika koje su donijele Sjedinjene Američke Države („SAD”) na temelju odjeljka 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. („odjeljak 232.”) postojao je visok rizik od daljnjeg povećanja uvoza uslijed preusmjeravanja trgovine.

(5)

U kontekstu stalnog viška kapaciteta na globalnoj razini, takve okolnosti mogu ugroziti industriju čelika Unije, koja je još uvijek osjetljiva na vjerojatno neizbježno povećanje uvoza te se oporavlja od štete prouzročene nepoštenim trgovinskim praksama, što dokazuje i znatan broj mjera trgovinske zaštite za proizvode od čelika koje su nedavno poduzele zemlje širom svijeta.

(6)

Komisija je 11. travnja 2018. izdala „bilješku u spis” s ključnim statističkim podacima i raspoloživim pokazateljima štete. U vezi s navedenom bilješkom u spis, Komisija je zaprimila 41 odgovor od trećih zemalja, nacionalnih udruženja i pojedinačnih čeličana.

(7)

Nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da Komisija nije na pravovremen i odgovarajući način otkrila dokaze na temelju kojih je pokrenut ispitni postupak o zaštitnim mjerama. Zainteresirane su strane tvrdile da zbog tog propusta nisu mogle u potpunosti ostvariti svoja prava na obranu. Točnije, nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da bilješka u spis, na raspolaganju od 11. travnja 2018., nije sadržavala podatke o prodaji, izvozu, potrošnji ili ukupnoj proizvodnji Unije.

(8)

Suprotno tim tvrdnjama, bilješka u spis sadržavala je podatke o prodaji, izvozu, potrošnji i ukupnoj proizvodnji Unije. Osim toga, Komisija smatra da su glavni elementi i raspoloživi dokazi na odgovarajući način također sažeti u Obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj u Službenom listu Europske unije, kao i u obavijesti o ispitnom postupku Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (a) Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama.

(9)

Komisija stoga smatra da je ispunila svoje pravne obveze u pogledu odgovarajuće zaštite prava na obranu zainteresiranih strana. U svakom slučaju, zainteresirane strane još uvijek mogu ostvariti svoja prava u daljnjem tijeku ispitnog postupka.

(10)

Kako bi prikupila podatke potrebne za provedbu dubinske ocjene, Komisija je poslala upitnike poznatim proizvođačima iz EU-a te svim proizvođačima izvoznicima, uvoznicima i korisnicima proizvodâ iz ispitnog postupka koji su to zatražili do datuma iz Obavijesti o pokretanju postupka. Tim je stranama, kao i trećim zemljama, upućen i poziv na dostavu odgovarajućih podnesaka. Komisija je zaprimila 222 odgovora na upitnike i 74 podneska.

(11)

Komisija je pokrenula ispitni postupak o zaštitnim mjerama za 26 kategorija proizvodâ od čelika uvezenih u EU, a 28. lipnja njegovo je područje primjene prošireno na dvije dodatne kategorije proizvodâ na temelju obavijesti o izmjeni Obavijesti o pokretanju postupka (6). Svih 28 kategorija proizvodâ („predmetni proizvod” ili „predmetne kategorije proizvodâ”) obuhvaćeno je mehanizmom nadzora proizvodâ od čelika koji je Komisija uvela u svibnju 2016. Podliježu i carinskim mjerama SAD-a prema odjeljku 232. Predmetne kategorije proizvodâ navedene su u Prilogu I. zajedno s oznakama KN u koje su ti proizvodi trenutačno razvrstani.

(12)

Komisija je u preliminarnoj ocjeni utvrdila da je 28 kategorija proizvodâ proizvođača iz Unije (dalje u tekstu „istovjetni proizvod” ili „istovjetne kategorije proizvoda”) istovjetno ili izravno konkurentno predmetnim kategorijama proizvodâ. I proizvodi koji se proizvode u Uniji i uvezeni predmetni proizvodi imaju jednaka osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva; jednaka im je namjena, a informacije o cijeni i kvaliteti izravno su dostupne; prodaju se sličnim ili jednakim kanalima prodaje kupcima koji ih kupuju ili ih mogu kupiti i od domaćih i od stranih izvoznika. U skladu s time, postoji snažna konkurencija između predmetnih kategorija proizvodâ i onih koje proizvode proizvođači iz Unije pod odgovarajućim kategorijama.

(13)

Komisija je na temelju te preliminarne analize također utvrdila da postoji važna međusobna povezanost i snažna konkurencija između proizvoda razvrstanih u različite kategorije proizvodâ te proizvoda u različitim proizvodnim fazama unutar pojedinih kategorija s obzirom na to da neke od kategorija predstavljaju glavne sirovine ili materijale za proizvodnju drugih proizvoda u drugim kategorijama proizvodâ.

(14)

Pojedini primjeri ilustriraju tu međusobnu povezanost i konkurenciju unutar kategorija proizvodâ i između njih. Primjerice, toplovaljane široke trake proizvode se od ploča i valjaju u kolute ili se proizvode izravno na valjaoničkom stanu za kvarto-limove. Limovi se proizvode uzdužnim rezanjem trake. Uska se traka proizvodi izravno ili prorezivanjem toplovaljane široke trake. Toplovaljani ravni proizvodi upotrebljavaju se i u proizvodnji cijevi za petrokemijsku industriju, dok hladnovaljane ravne proizvode kasnije upotrebljavaju proizvođači varenih cijevi. Velik dio proizvedenih toplovaljanih širokih traka dodatno se obrađuje radi proizvodnje hladnovaljanih traka, koje su tanje i imaju kvalitetniju površinsku obradu. Znatan udio hladnovaljanih proizvoda prevučen je metalnim premazom, kositrom ili kromom za proizvodnju limenki, odnosno cinkom (7).

(15)

Mnogi proizvođači u Uniji aktivno proizvode većinu prethodno navedenih proizvoda. Primjerice, uz proizvodnju hladnovaljanih i toplovaljanih limova i traka, Arcelor Mittal bavi se i proizvodnjom ploča te prevlačenjem nekoliko vrsta proizvoda od čelika. Slično tome, poduzeća kao što su Voest Alpine i Tata Steel proizvode toplovaljane i hladnovaljane limove i trake te prevučene proizvode od čelika koji se proizvode od tih proizvoda.

(16)

Osim toga, s obzirom na razinu međusobne povezanosti, lako se može dogoditi da konkurentski pritisak prijeđe s jednog proizvoda na drugi. Primjerice, ako se za jedan proizvod, na primjer čelični kolut, uvedu mjere trgovinske zaštite, taj se proizvod može dalje prerađivati u istoj zemlji i izvoziti u drugom obliku kako bi se izbjegle dodatne mjere i održala konkurentnost s domaćim proizvodima. Nije isključeno ni da treće zemlje uvoze neke od tih proizvoda po niskoj cijeni te ih prerađuju prije ponovnog izvoza u Uniju.

(17)

Zbog tih međusobnih odnosa i povezanosti te s obzirom na to da se, kako će biti objašnjeno u nastavku, potencijalno preusmjeravanje trgovine uzrokovano mjerama SAD-a iz odjeljka 232. odnosi na sve kategorije proizvodâ zbog činjenice da se te mjere primjenjuju horizontalno na sve proizvode od čelika neovisno o njihovu obliku, veličini ili sastavu, radi privremenog je utvrđivanja provedena opća analiza svih 28 kategorija proizvodâ s obzirom na predmetni proizvod (tj. čelik u različitim oblicima) te analiza na pojedinačnoj razini za svaku kategoriju proizvodâ (8).

(18)

Većina proizvođača iz Unije članovi su Europske konfederacije proizvođača željeza i čelika („Eurofer”) ili, u mjeri u kojoj se proizvodi odnose na cijevi, Europske udruge proizvođača čeličnih cijevi („ESTA”). Te dvije industrijske udruge zastupaju više od 95 % proizvođača čelika u Uniji. Njihovi se članovi nalaze u gotovo svim državama članicama.

(19)

Te su industrijske udruge u ime svojih članova obavijestile Komisiju o tome da podupiru pokretanje ispitnog postupka o zaštitnim mjerama, kao i donošenje mjera za suočavanje s preusmjeravanjem trgovine uzrokovanim mjerama iz odjeljka 232., čime se ozbiljno narušava tržište čelika koje se još uvijek nije u potpunosti oporavilo od krize u industriji čelika.

(20)

Komisija je na temelju Eurostatovih informacija, mehanizma prethodnog nadzora proizvodâ od čelika te informacija koje je dostavila industrija Unije provela preliminarnu analizu povećanja uvoza predmetnih proizvoda u razdoblju od 2013. do 2017. Komisija je ispitala i kretanje uvoza tijekom prvog tromjesečja 2018. kako bi potvrdila nedavno povećanje uvoza.

(21)

Ukupan uvoz predmetnih proizvoda kretao se kako je prikazano u nastavku:

(22)

Ukupno gledajući, uvoz svih 28 predmetnih kategorija proizvodâ u apsolutnim je brojkama porastao za 62 % u razdoblju od 2013. do 2017. Povećanje uvoza bilo je osobito izraženo do 2016. Uvoz je nakon toga nastavio rasti te se zadržao na vrlo visokoj razini.

(23)

I uvoz velike većine pojedinačnih kategorija proizvodâ obuhvaćenih ispitnim postupkom posljednjih je pet godina zabilježio povećanje u apsolutnim brojkama. Primjerice, uvoz glavnih kategorija u smislu uvoza (1., 4. i 7. kategorija proizvodâ) porastao je za 45 %, 168 %, odnosno 78 %.

(24)

Međutim, za pet kategorija proizvodâ, točnije za proizvode kategorije 10., 11., 19., 24. i 27. nije zabilježeno povećanje. Komisija stoga smatra da bi te kategorije proizvodâ u ovoj fazi trebalo izuzeti iz područja primjene privremenih mjera. Bez obzira na to, Komisija pridržava pravo da tih pet kategorija proizvodâ uključi u područje primjene konačnih mjera te će u tu svrhu nastaviti pratiti uvoz tih kategorija. Kretanje uvoza za svaku kategoriju proizvodâ prikazano je u Prilogu II.

(25)

Uz izuzeće spomenutih kategorija proizvodâ, Komisija je razmatrala i izuzeće određenih zemalja iz područja primjene mjera u skladu sa zaključcima iz uvodne izjave 121. U skladu s time, Komisija je uvoz tih kategorija proizvodâ iz navedenih zemalja izuzela iz svoje preliminarne analize i ponovno ispitala kretanje uvoza.

(26)

Na temelju toga, uvoz predmetnih proizvoda za koje je provedeno preliminarno utvrđivanje kretao se kako je prikazano u nastavku:

(27)

Uvoz je u apsolutnim brojkama porastao za 68 % u razdoblju od 2013. do 2017., uz porast tržišnih udjela s 12,1 % na 17,80 %. Najveći je porast zabilježen u razdoblju od 2013. do 2016., no uvoz je nastavio rasti te se 2017. zadržao na visokoj razini.

(28)

Trend porasta uvoza nastavlja se i 2018. Usporedbom prvog tromjesečja 2018. s prvim tromjesečjem 2017. utvrđeno je da je ukupan porast uvoza iznosio 10 %. Uvoz devet kategorija proizvodâ porastao je za više od 20 %, a jedna od tih kategorija (13. kategorija) zabilježila je porast viši od 100 %. Nadalje, do povećanja je došlo čak i prije nego što su mjere iz odjeljka 232. stupile na snagu.

(29)

Komisija stoga zaključuje da je za 23 kategorije proizvodâ došlo do iznenadnog, naglog i znatnog porasta uvoza u apsolutnim brojkama. Nadalje, uvoz u prvom tromjesečju 2018. nastavlja rasti te se očekuju daljnja povećanja s obzirom na očekivano preusmjeravanje trgovine uzrokovano mjerama iz odjeljka 232.

(30)

Komisija je preliminarno utvrdila da je spomenuti porast uvoza proizvodâ od čelika u Uniju posljedica nepredviđenog razvoja događaja prouzročenog brojnim čimbenicima koji su izazvali i povećali neravnoteže u međunarodnoj trgovini predmetnim proizvodima.

(31)

Prije svega je potrebno napomenuti da se globalni kapacitet proizvodnje čelika od 2000. više nego udvostručio, s 1,05 milijardi tona 2000. na 2,29 milijardi tona 2016., te da je 2017. ostao na visokoj razini (2,27 milijardi tona) (9). Nadalje, svjetska proizvodnja čelika 2016. (1,6 milijardi tona) još uvijek je bila 100 milijuna tona viša od globalne potražnje za čelikom (1,5 milijardi tona). Slijedom toga, posljednjih je godina došlo do golemog jaza između nominalnog globalnog kapaciteta i proizvodnje te između proizvodnje i potražnje, što je uzrokovalo dosad neviđen višak kapaciteta na globalnom tržištu čelika koji je i dalje prisutan usprkos mjerama koje su donesene u cilju njegova smanjenja. Nadalje, razmatra li se budući razvoj događaja, iako se globalna proizvodnja zbog gospodarskog oporavka 2017. povećala za više od 5 %, globalna će potražnja za čelikom 2018. zabilježiti samo umjereni porast, dok se za 2019. predviđa njezino dodatno usporavanje. Znakovi oporavka zabilježeni su 2017., no i dalje su prisutni važni rizici.

(32)

S obzirom na spomenute dugotrajne strukturne neravnoteže u sektoru čelika, čeličane su i dalje financijski osjetljive. Te su neravnoteže naglašene subvencijama i vladinim mjerama potpore koje izazivaju poremećaje (10). S obzirom na važne fiksne troškove u sektoru čelika mnogi su proizvođači čelika, posebice u zemljama u kojima država narušava prirodan odnos tržišnih snaga, iskorištenost kapaciteta održavali na visokoj razini, preplavljujući tržišta trećih zemalja svojim proizvodima po niskim cijenama kada ih domaće tržište nije moglo apsorbirati. To je dovelo do povećanja uvoza u EU-u i općeg pada cijena. Općenito gledajući, usporedbom prosječne cijene svake kategorije proizvodâ utvrđeno je da su 2017. uvoznim cijenama snižene cijene industrije Unije. Takva usporedba prosječnih cijena ne odražava nužno sve posebnosti koje mogu utjecati na usporedivost, ali je svejedno dobar pokazatelj opće razine uvoznih cijena u odnosu na cijene Unije. Sniženje cijena utvrđeno je za 17 kategorija proizvodâ u rasponu od 1,2 % do 23 %.

(33)

Drugo, spomenuti su učinak pogoršale restriktivne trgovinske prakse na tržištima trećih zemalja. Naime, nekoliko se zemalja, reagirajući na spomenutu prekomjernu ponudu čelika i prakse kojima se narušava tržište, od 2014./2015. počelo više služiti instrumentima trgovinskih politika i zaštite trgovine u sektoru čelika radi zaštite domaćih proizvođača. Meksiko, Južna Afrika, Indija i Turska povećali su uvozne carine za 2,5 % do 40 % za niz proizvoda od čelika, uključujući među ostalim: toplovaljani i hladnovaljani čelik, ravne proizvode od čelika kao što su trake te čelične šipke za armiranje betona. Uvoz tih proizvoda tijekom ispitnog postupka u pravilu se odvijao u povećanim količinama. Nadalje, treće su zemlje tijekom 2017. nastavile uvoditi restriktivne trgovinske mjere: neke su zemlje uvele minimalne uvozne cijene (Indija), druge su uvele obvezne nacionalne norme za čelik (Indonezija), dok su neke uvele lokalne zahtjeve u pogledu sadržaja, uključujući kroz javnu nabavu (SAD).

(34)

Osim toga, postupno se sve više pribjegavalo instrumentima trgovinske zaštite. Statistički podaci WTO-a pokazuju da je u razdoblju od 2011. do 2013. godišnje u prosjeku pokrenuto oko 77 ispitnih postupaka povezanih s čelikom, dok je u razdoblju od 2015. do 2016. taj prosjek porastao na 117. SAD je u veljači 2018. naložio plaćanje 169 antidampinških i kompenzacijskih pristojbi za čelik te je provodio 25 ispitnih postupaka koji bi mogli rezultirati još restriktivnijim mjerama uvoza čelika u SAD. (11) S obzirom na to da je SAD jedan od najvećih svjetskih uvoznika čelika čiji udio u svjetskom uvozu čelika čini oko 13,1 % (2016.), učinak tako velikog broja mjera za zaštitu trgovine snažno je odjeknuo na globalnoj razini.

(35)

Treće, u kontekstu prevladavajućeg stalnog viška kapaciteta na globalnoj razini, protuzakonite i restriktivne mjere SAD-a iz odjeljka 232. vjerojatno će, s obzirom na svoju razinu i područje primjene, uzrokovati znatno preusmjeravanje trgovine proizvodima od čelika u Uniju. SAD je izračunao da bi se uvođenjem jedinstvene carine za proizvode na temelju mjera iz odjeljka 232., kojima se ne izuzima gotovo ni jedna zemlja, uvoz mogao smanjiti za oko 13 milijuna tona, što odgovara 7 % potrošnje Unije (12). Općenito gledajući, tržište Unije vrlo je atraktivno za proizvode od čelika i u pogledu potražnje i u pogledu cijena. Neki od glavnih izvoznika u SAD ujedno su i tradicionalni dobavljači čelika za Uniju te nema sumnje da će te zemlje, kao i druge zemlje čiji će uvoz i proizvodnja biti pogođeni mjerama SAD-a i predvidivim kaskadnim sustavom preusmjeravanja trgovine, preusmjeriti svoj uvoz u Uniju. Čak i djelomično preusmjeravanje spomenutih trgovinskih tokova u Uniju nedvojbeno će izazvati novi pad i snižavanje cijena na tržištu EU-a do razina koje se mogu usporediti s onima iz 2016., uz znatne negativne posljedice po profitabilnost industrije čelika Unije. Naposljetku treba napomenuti da bi do dodatnog povećanja uvoza koje bi moglo izazvati daljnje pogoršanje gospodarske situacije u industriji čelika Unije posebice moglo doći u zemljama koje trenutačno nisu obuhvaćene mjerama antidampinških/kompenzacijskih pristojbi.

(36)

Spomenuti je nepredviđeni razvoj događaja doveo te i dalje vodi do očitog porasta uvoza čelika u Uniju.

(37)

Komisija je za potrebe prethodnog utvrđivanja dokaza o nanošenju ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljne štete industriji Unije u pogledu predmetnog proizvoda koji se ocjenjuje, u skladu s člankom 9. Uredbe 2015/478 i člankom 6. Uredbe 2015/755, ispitala trendove potrošnje, proizvodnju, iskorištenost kapaciteta, prodaju, tržišne udjele, cijene, profitabilnost, zalihe, povrat na uloženi kapital (ROCE), novčani tok i zaposlenost u pogledu predmetnog proizvoda za godine u razdoblju od 2013. do 2017. (do prikupljanja podataka za 2018.).

(38)

Ta je analiza provedena na globalnoj i pojedinačnoj razini za 23 kategorije proizvodâ koji bilježe povećanje opsega uvoza („proizvodi/kategorije proizvodâ koji se ocjenjuju”). Kako je objašnjeno u odjeljku II., Komisija smatra da je takva globalna i sveobuhvatna analiza prikladna za ovaj ispitni postupak s obzirom na međusobni odnos i povezanost te razinu konkurentnosti među različitim proizvodima iz perspektive ponude i potražnje.

(39)

Uzevši u obzir opću situaciju, potrošnja Unije, prodaja proizvođača iz Unije i pripadajući tržišni udio kretali su se kako je prikazano u nastavku:

(40)

Potrošnja proizvoda koji se ocjenjuju rasla je svake godine u razdoblju od 2013. do 2017., zabilježivši ukupno povećanje od 15 %. Porasla je i prodaja proizvođača iz Unije, no u puno manjoj mjeri nego potrošnja Unije, tj. samo 7 %. Stoga proizvođači iz Unije nisu mogli ostvariti korist od povećane potražnje u Uniji te su se njihovi tržišni udjeli smanjili s 86,8 % na 80,9 %. Treba podsjetiti da je u istom razdoblju uvoz porastao za 68 %.

(41)

Podaci iz odgovora na upitnike koje su dostavili proizvođači iz Unije pokazuju da su se proizvodnja i proizvodni kapacitet kretali kako je prikazano u nastavku:

(42)

Proizvodni je kapacitet u razdoblju od 2013. do 2017. porastao za 3 %, ali manje od razine proizvodnje koja je porasla za 9 %. Stopa iskorištenosti kapaciteta posljedično se povećala sa 72 % na 76 %.

(43)

Zalihe trgovačkih društava koja su surađivala u razdoblju od 2013. do 2017. ukupno su povećane za 20 %.

(44)

Jedinične prodajne cijene, profitabilnost i novčani tok proizvođača iz Unije kretali su se kako je prikazano u nastavku:

(45)

U razdoblju od 2013. do 2016. došlo je do znatnog pada cijena na tržištu Unije: jedinične prodajne cijene smanjile su se za 15 %. Treba podsjetiti da je u tom razdoblju zabilježen i znatan porast uvoza. Međutim, prosječna se jedinična prodajna cijena oporavila 2017. i dosegnula razinu usporedivu s onom iz 2013. Općenito gledajući, profitabilnost je u razdoblju od 2013. do 2016. ostala na vrlo niskoj razini. Usprkos znatnom padu cijena, industrija Unije svejedno je 2016. uspjela smanjiti troškove proizvodnje do mjere koja joj je omogućila ostvarivanje niske stope profita od 2,2 %. Situacija se 2017. privremeno popravila. Prodajne su cijene od 2016. do 2017. porasle za gotovo 20 %, dosegavši razinu iz 2013. Industrija Unije ostvarila je razinu dobiti od 6,2 % jer je trošak proizvodnje (sirovina), neovisno o rastu, ostao na nižoj razini nego 2013. Ukupna pozicija novčanog toka industrije Unije zabilježila je povećanje od približno 60 %.

(46)

Kad je riječ o zapošljavanju, proizvođači iz Unije koji proizvode kategorije proizvodâ koje se ocjenjuju u petogodišnjem su razdoblju izgubili gotovo 10 000 radnih mjesta.

(47)

Uz globalnu analizu opće situacije u pogledu predmetnog proizvoda, za koju Komisija smatra da osigurava odgovarajući temelj za procjenu nužnosti zaštitnih mjera u ovom ispitnom postupku, Komisija je ocijenila i situaciju na razini pojedinačnih kategorija proizvodâ kako bi potvrdila spomenute trendove kad ih se raščlani.

(48)

U kontekstu pojedinačnih kategorija proizvodâ situacija je nešto drukčija, no općenito su prisutni isti trendovi. Gospodarski su pokazatelji prikazani pojedinačno te prema kategorijama proizvodâ u Prilogu III.

(49)

Potrošnja Unije posljednjih se pet godina povećala za sve kategorije proizvodâ osim za dvije. Dok je spomenuto povećanje za određene pojedinačne proizvode ostalo skromno, s minimalnim porastom od 2 %, za druge je bilo mnogo izraženije, s najvećim porastom od 169 %.

(50)

Obujam prodaje u razdoblju od 2013. do 2017. uglavnom je bio stabilan ili je u određenim slučajevima zabilježio blagi porast, no izuzev u tri kategorije proizvodâ nije porastao onoliko koliko je porasla potrošnja EU-a. To je u predmetnom petogodišnjem razdoblju dovelo do smanjenja tržišnih udjela za sve osim za tri kategorije proizvodâ.

(51)

Razine proizvodnje uglavnom su porasle za 18 od 23 pojedinačna proizvoda, kao i stope iskorištenosti kapaciteta.

(52)

Cijene svih proizvoda zabilježile su znatan pad (osim za jedan proizvod na koji su primijenjene antidampinške pristojbe u obliku minimalne uvozne cijene) u razdoblju od 2013. do 2016. Cijene su se oporavile 2017. uslijed općeg oporavka tržišta čelika, ali i kao posljedica različitih mjera trgovinske zaštite poduzetih zbog nepoštenog ponašanja u pogledu određivanja cijena i subvencioniranog uvoza. Cijena 16 proizvoda ostala je 2017. na nižoj razini od one iz 2013. Treba napomenuti da su prosječne razine uvoznih cijena bile gotovo sustavno niže od cijena Unije za sve godine i za sve kategorije proizvodâ.

(53)

Kad je riječ o dobiti, sve su kategorije proizvodâ do 2016. prodavane uz gubitak ili uz uvelike smanjenu dobit. Samo se sedam proizvoda 2017. vratilo na razinu dobiti koja premašuje 6 %. Ti su proizvodi važni zbog obujma proizvodnje EU-a te se na njih šest odnedavno primjenjuju mjere antidampinških ili kompenzacijskih pristojbi. Treba napomenuti da se te mjere odnose samo na neke zemlje podrijetla. Svi ostali proizvodi i dalje su ostvarivali gubitke (tri proizvoda) ili su se tek približili razini prihoda kojom se pokrivaju troškovi (13 proizvoda). Većina nedavnih ispitnih postupaka ukazuje na to da je dobit na razini nižoj od 6 % nedovoljna za pokrivanje ulaganja potrebnih za održavanje aktivnosti, s obzirom na to da je Komisija radi pokrivanja ulaganja iskoristila razinu od oko 8 % dobiti kao dovoljnu razinu dobiti u ovom sektoru. Za polovinu proizvoda u razdoblju od 2013. do 2017. zabilježeno je pogoršanje novčanog toka, a za šest proizvoda novčani je tok 2017. čak bio negativan. Povrat na uloženi kapital (ROCE) u razdoblju od 2013. do 2016. zadržao se na niskoj razini, ali se kasnije poboljšao za veliku većinu kategorija proizvodâ, iako je 2017. još uvijek bio negativan za pet proizvoda.

(54)

Kad je riječ o zalihama, za 17 je kategorija proizvodâ zabilježen porast zaliha. U tom su se razdoblju smanjile zalihe za samo pet kategorija proizvodâ, dok je jedna kategorija proizvodâ ostala na istoj razini.

(55)

Spomenuta analiza potvrđuje da se situacija u industriji čelika Unije u razdoblju od 2013. do 2016. znatno pogoršala. To se očitovalo u smanjenju tržišnih udjela i znatnom padu cijena, što je industriji onemogućilo da ostvari korist od nižih troškova sirovina. Ti su trendovi bili prisutni i na globalnoj razini i na razini pojedinačnih proizvoda. Situacija se 2017. djelomično popravila. Iako su mnoge kategorije proizvodâ još uvijek ispod razine održive dobiti, neke su se poboljšale, najvjerojatnije zbog nedavnog uvođenja antidampinških i antisubvencijskih mjera. Stoga se na globalnoj razini te na razini pojedinačnih kategorija proizvodâ smatra da je industrija Unije i dalje nestabilna i osjetljiva na daljnje povećanje uvoza, posebice ako se uvoz iz zemalja koje podliježu mjerama trgovinske zaštite zamijeni drugim uvozom preusmjerenim s tržišta SAD-a na temelju mjera iz odjeljka 232.

(56)

To je, primjerice, tipičan slučaj za kategorije proizvodâ 1., 2. i 4. koje su važne u smislu potražnje Unije, ali i zbog toga što se te kategorije proizvodâ (posebice kategorije 1. i 2.) upotrebljavaju kao sirovina za proizvodnju drugih proizvoda od čelika. Za kategorije proizvodâ 1., 2. i 4. financijska je situacija 2016. bila negativna, ali se 2017. poboljšala zbog uvođenja antidampinških i antisubvencijskih mjera protiv niza zemalja kao što su, među ostalim, Kina i Rusija. Međutim, uvoz iz tih zemalja nedavno je djelomično zamijenjen uvozom iz Indije, Koreje i Turske, s time da su zadnje dvije važni dobavljači i za SAD. U prvom tromjesečju 2018., odnosno prije uvođenja mjera u SAD-u, uvoz Unije za 1. kategoriju proizvodâ već se povećao u odnosu na prvo tromjesečje 2017., a to je povećanje uglavnom posljedica uvoza iz Turske.

(57)

Daljnji porast uvoza čelika u Uniju onemogućio bi industriji Unije, koja se još uvijek nije u potpunosti oporavila, da ostvari korist od pozitivnog učinka nedavnih mjera trgovinske zaštite.

(58)

Komisija je u svojoj Komunikaciji o čeliku iz ožujka 2016. (13) zaključila da je industrija čelika Unije suočena s nizom ozbiljnih izazova uzrokovanih globalnim viškom kapaciteta, dramatičnim porastom svjetskog uvoza i dosad neviđenim valom nepoštenih trgovinskih praksi.

(59)

Istodobno, Unija je uvela niz antidampinških i antisubvencijskih mjera za uvoz proizvodâ od čelika radi saniranja štete nanesene nepoštenim uvozom. U ovom se trenutku primjenjuje najmanje 19 antidampinških i antisubvencijskih mjera protiv nepoštenog uvoza 14 kategorija proizvodâ iz različitih zemalja za koje se provodi ispitni postupak. Tijekom razdoblja ispitnog postupka, tj. od 2013. do 2017., u okviru 13 novih ispitnih postupaka utvrđeno je da je industrija čelika EU-a pretrpjela materijalnu štetu (odnosno da joj je u jednom slučaju prijetila materijalna šteta) uzrokovanu nepoštenim trgovinskim praksama.

(60)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55., industrija Unije još uvijek je nestabilna i osjetljiva na daljnje povećanje uvoza. Nedavna odluka SAD-a da ne izuzme izvoz EU-a iz područja primjene mjera iz odjeljka 232. vjerojatno će onemogućiti proizvođačima iz Unije da svoje proizvode izvoze u SAD te još više pogoršati njihovu situaciju.

(61)

Uvoz čelika znatno je porastao te se 2017. zadržao na visokoj razini. Zbog daljnjeg povećanja uvoza u 2018., osobito iz onih zemalja ili izvoznika koji ne podliježu mjerama trgovinske zaštite, industrija se vjerojatno neće moći u potpunosti oporaviti i ostvariti korist od tih mjera. Smatra se da je industrija čelika Unije još uvijek osjetljiva na daljnje povećanje uvoza.

(62)

U nedostatku privremenih zaštitnih mjera, u skoroj će budućnosti vjerojatno doći do stvarne ozbiljne štete.

(63)

U tom kontekstu, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe 2015/478 i člankom 6. stavkom 3. Uredbe 2015/755, Komisija je ispitala stopu povećanja izvoza u Uniju i vjerojatnost da će se raspoloživi kapacitet upotrijebiti za izvoz u Uniju.

(64)

Prvo, kako je već zaključeno, uvoz u Uniju uvelike je porastao u razdoblju od 2013. do 2017., tj. za 68 % na globalnoj razini. Dok je povećanje bilo osobito izraženo do 2016., uvoz je u sljedećem razdoblju nastavio rasti, ali nešto sporije. Kako je istaknuto u uvodnim izjavama (37) i (82) u pogledu kritičnih okolnosti, u prvom je tromjesečju 2018. ponovno zabilježeno znatno povećanje uvoza za gotovo 10 %. Iz toga proizlazi da je stopa povećanja uvoza znatna.

(65)

Drugo, u okolnostima globalnog viška kapaciteta u različitim zemljama, očekuje se da će restriktivne mjere SAD-a iz odjeljka 232., s obzirom na njihovu razinu i područje primjene, vjerojatno izazvati preusmjeravanje trgovine proizvodima od čelika u Uniji.

(66)

SAD je objavio da namjerava smanjiti uvoz za oko 13 milijuna tona, na temelju čega je u ožujku 2018. uveo dodatnu uvoznu pristojbu od 25 % na uvoz vrlo velikog broja proizvoda od čelika. Količina čelika koja se više neće izvoziti u SAD neizbježno će se preusmjeravati u treće zemlje.

(67)

Neki od glavnih izvoznika u SAD ujedno su i tradicionalni dobavljači čelika za Uniju. Više je nego vjerojatno da će te zemlje, kao i ostale, u velikoj mjeri biti voljne preusmjeriti svoj izvoz u Uniju. Općenito gledajući, tržište Unije doista je atraktivno za proizvode od čelika i u pogledu potražnje i u pogledu cijena. Sve u svemu, EU je – nakon Kine, ali prije SAD-a – jedno od glavnih tržišta čelika koja su posljednjih godina zabilježila porast potražnje, a sada bilježe i oporavak cijena.

(68)

U tom će kontekstu znatno povećanje ponude na tržištu Unije zbog priljeva uvoza rezultirati općim padom cijena, što će dovesti do razine cijena koje su usporedive s onima iz 2016., uz znatne negativne posljedice za profitabilnost industrije čelika Unije.

(69)

U takvim okolnostima te na temelju prethodno iznesenih činjenica donesen je preliminarni zaključak da je, iako se u pogledu određenih kategorija proizvodâ industrija čelika Unije 2017. djelomično oporavila, poglavito zahvaljujući mjerama trgovinske zaštite, za većinu kategorija proizvodâ koji se ocjenjuju financijska situacija još uvijek daleko ispod održivih razina, što industriju Unije čini još osjetljivijom na sljedeće povećanje uvoza. U skladu s time, Komisija zaključuje da industriji čelika Unije prijeti ozbiljna šteta u pogledu 23 kategorije proizvodâ koji se ocjenjuju.

(70)

Komisija je preliminarno utvrdila da postoji uzročno-posljedična veza između povećanog uvoza proizvoda koji se ocjenjuje i prijetnje ozbiljne štete, kako je prikazano u nastavku.

(71)

Najprije treba podsjetiti da su proizvodi proizvođača iz Unije istovjetni ili izravno konkurentni predmetnim proizvodima. Imaju jednaka osnovna svojstva i primjenu, prodaju se sličnim ili jednakim prodajnim kanalima te su cjenovno izrazito konkurentni.

(72)

Kako je prethodno objašnjeno u odjeljcima IV. I VI., proizvođači iz Unije pretrpjeli su gubitak tržišnog udjela uz znatan cjenovni pritisak, što je dovelo do negativne ili neodržive razine dobiti. Čak i u slučaju oporavka proizvođača, čini se da nekim proizvodima neizbježno prijeti ozbiljna šteta.

(73)

U razdoblju od 2013. do 2017. uvoz predmetnog proizvoda znatno je porastao, smanjivši tržišne udjele Unije na temelju razina cijena koje su bile niže od cijena proizvođača iz EU-a. Doista, tržišni udio uvoza ukupno je porastao s 12,2 % na 17,6 %, a uvozne su cijene i dalje bile gotovo sustavno niže od prodajnih cijena Unije za svaki pojedinačni proizvod.

(74)

Uzročno-posljedična veza između porasta uvoza i položaja proizvođača iz Unije osobito je izražena u razdoblju od 2013. do 2016., kada je uvoz po niskim cijenama doživio vrhunac (+ 62 %), a cijene proizvođača iz EU-a pale su za 15 %. Za 13. kategoriju pad cijena iznosio je čak 20 %, dok je za 1. kategoriju iznosio 19 %, a za 3. kategoriju 18 %. Posljedično, proizvođači istovjetnih proizvoda iz Unije bili su suočeni s gubicima ili su se tek približili razini prihoda kojom se pokrivaju troškovi. Uvoz je 2017. ostao na visokoj razini, nastavivši snižavati cijene unatoč njihovu općenitom rastu. Cijene u EU-u doživjele su oporavak, no nedovoljan za niz proizvoda koji su se nastavili prodavati uz gubitak ili smanjenu dobit.

(75)

Čak i uz oporavak dobiti u pogledu određenih kategorija proizvodâ, oni su još uvijek u osjetljivoj situaciji. Na temelju kretanja prethodnih godina uistinu je jasno da su te kategorije proizvodâ posebno osjetljive na cjenovni pritisak i da bi se svako daljnje povećanje uvoza uz niske cijene izrazito negativno odrazilo na njihovu situaciju.

(76)

U tom se kontekstu smatra da bi restriktivne mjere koje je SAD poduzeo u skladu s odjeljkom 232. Zakona o širenju trgovine, s obzirom na njihovu razinu i područje primjene, mogle neizbježno nanijeti ozbiljnu štetu proizvođačima iz Unije.

(77)

Komisija stoga privremeno zaključuje da u pogledu 23 kategorije proizvodâ koje se ocjenjuju postoji uzročno-posljedična veza između porasta uvoza, cjenovnog pritiska na tržištu čelika Unije i prijetnje ozbiljne štete proizvođačima iz Unije.

(78)

S namjerom da osigura da se ozbiljna šteta ne može pripisati drugim čimbenicima osim povećanju uvoza, Komisija je provela preliminarnu analizu kako bi utvrdila postoji li mogućnost da su nanošenju ozbiljne štete proizvođačima iz Unije pridonijeli drugi čimbenici.

(79)

Utvrđeno je da je globalni višak kapaciteta odigrao ulogu, potaknuvši jeftin uvoz u Uniju. Potrošnja predmetnih proizvoda od čelika je porasla pa stoga ne bi mogla umanjiti uzročno-posljedičnu vezu.

(80)

Komisija je također razmotrila doprinos uvoza predmetnih proizvoda iz članica Europskoga gospodarskog prostora (EGP) nanošenju ozbiljne štete. Iz Sporazuma o EGP-u između Unije i njezinih država članica s jedne strane te članica EGP-a (Norveške, Islanda i Lihtenštajna) s druge strane proizlazi da je Unija gospodarski tijesno povezana s tržištima zemalja EGP-a te s industrijama predmetnih proizvoda. Industrija je na tim tržištima zrela i zasićena, zbog čega se smatra da će izuzimanje proizvoda podrijetlom iz članica EGP-a iz zaštitnih mjera imati slab (ili nikakav) učinak na razine uvoza proizvodâ. Iako je uvoz iz tih zemalja zaista pridonio povećanju uvoza određenih kategorija proizvodâ (ukupan uvoz iz tih zemalja zabilježio je porast od oko 9 %), udio tog uvoza u ukupnom uvozu ograničen je (udio EGP-a u uvozu je oko 1,5 %, s odgovarajućim tržišnim udjelom od ukupno 0,3 %). Usto, članice EGP-a tradicionalno su manji opskrbljivači SAD-a predmetnim proizvodom, što znači da je rizik od preusmjeravanja trgovine također preliminarno utvrđen kao ograničen. Stoga, uzimajući u obzir tradicionalno manje opskrbljivače SAD-a, zrelost industrije na tržištima EGP-a i s time povezan ograničeni rizik od preusmjeravanja trgovine, Komisija smatra da je uvoz predmetnih proizvoda iz članica EGP-a tek neznatno pridonio prijetnji ozbiljne štete, ili uopće nije imao učinka.

(81)

Slijedom toga, Komisija nije utvrdila druge čimbenike koji bi umanjili uzročno-posljedičnu vezu između povećanja uvoza i ozbiljne štete za proizvođače iz Unije. Unatoč tome, u nastavku ispitnog postupka detaljnije će se ispitati svi ostali čimbenici koji su pridonijeli ili mogli pridonijeti nastanku štete.

(82)

Kao što je prethodno navedeno, proizvođači čelika iz Unije globalno su izloženi prijetnji štete te je ozbiljna šteta očito neizbježna. Za određene pojedinačne kategorije proizvodâ već postoje jasni znakovi ozbiljne štete. Daljnji porast uvoza vjerojatno će imati znatan negativan utjecaj na gospodarsku situaciju u cjelokupnoj industriji.

(83)

Komisija je ispitala postoje li kritične okolnosti u kojima bi odgoda izazvala teško popravljivu štetu. Osobito je ispitano je li se u posljednjem razdoblju nastavio rast uvoza.

(84)

Na temelju usporedbe uvoza proizvoda od čelika u prvom tromjesečju 2018. i u istom razdoblju 2017. proizlazi da je uvoz 18 od 23 kategorije proizvodâ porastao za 26 %. Porast uvoza bitno je veći u odnosu na razdoblje od 2016. do 2017., kad je iznosio oko 2 %.

(85)

Prema odjeljku 232., na proizvode od čelika 23. ožujka 2018. uvedena je carina od 25 %. U ovoj je fazi nemoguće ocijeniti cjelokupan učinak mjera SAD-a u pogledu preusmjeravanja trgovine. Porast uvoza u Uniju u prvom tromjesečju 2018. mogao bi se, međutim, promatrati u svjetlu iščekivanja njegovih učinaka te bi stoga mogao pružiti dobru naznaku mogućeg budućeg razvoja situacije u pogledu uvoza Unije nakon uvođenja mjera SAD-a.

(86)

SAD je 30. svibnja 2018. također odlučio da bi se mjere iz odjeljka 232. trebale uvesti za Uniju, Meksiko i Kanadu. Komisija to smatra još jednim kritičnim elementom jer bi se time ne samo ograničio izvoz Unije već i povećao rizik od preusmjeravanja trgovine iz drugih dviju zemalja koje su važni proizvođači čelika.

(87)

S obzirom na osjetljivu situaciju u industriji te u svjetlu najnovijeg porasta uvoza, nastavak prevelike ponude proizvodâ od čelika na tržištu Unije i posljedični pritisak na cijene nesumnjivo će imati ozbiljne posljedice za položaj proizvođača iz Unije.

(88)

Stoga Komisija smatra da zbog stvarnog rizika od preusmjeravanja trgovine i daljnjeg ograničenja uvoza u SAD za zemlje koje su važni proizvođači čelika postoje kritične okolnosti u kojima bi svaka odgoda donošenja privremenih zaštitnih mjera prouzročila teško popravljivu štetu. Shodno tome, Komisija zaključuje da je bez odgode potrebno usvojiti privremene zaštitne mjere.

(89)

U skladu s člankom 16. Uredbe 2015/478 ispitano je postoje li, unatoč privremenom nalazu o postojanju prijetnje ozbiljne štete, uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovom konkretnom slučaju donošenje privremenih mjera nije u interesu Unije. Pri analizi interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese proizvođača, uvoznika i korisnika iz Unije.

(90)

Industriju Unije čini oko 40 proizvođača koji se nalaze u različitim državama članicama Unije i koji su u razdoblju od 2013. do 2017. za potrebe proizvodnje 25 predmetnih proizvoda izravno zapošljavali više od 180 000 ljudi. Utvrđeno je da je industrija Unije suočena s prijetnjom ozbiljne štete koju uzrokuje porast uvoza. Treba podsjetiti da industrija Unije nije ostvarila korist od porasta potrošnje te da je gospodarska situacija u industriji Unije i dalje nestabilna i osjetljiva na daljnje povećanje uvoza. Strateška važnost industrije čelika odavno je prepoznata (14). Zdrava i konkurentna industrija čelika u interesu je Unije. Jasno je da će se u slučaju nepoduzimanja mjera i cijene i tržišni udio proizvođača iz Unije nastaviti smanjivati, što će dovesti do smanjenja proizvodnje, povećanja financijskih gubitaka te pada zaposlenosti i u industriji čelika i u povezanim industrijama. Uvođenje privremenih zaštitnih mjera na određeno će vrijeme popraviti ozbiljnu štetu i industriji Unije olakšati prilagodbu.

(91)

Općenito, korisnici i uvoznici teže najnižoj mogućoj cijeni čelika i jasno je da će bez uvođenja mjera cijene biti niže. Međutim, u interesu im je i uspostavljanje konkurentne i održive industrije čelika Unije koja će moći zadovoljiti njihove buduće potrebe.

(92)

U tom je kontekstu nekoliko zainteresiranih strana u ispitnom postupku tvrdilo da uvođenje privremenih zaštitnih mjera ne bi bilo u interesu Unije. Tvrdile su da bi uvođenje mjera gotovo sigurno dovelo do nedovoljne opskrbe te da bi se time osnažila pregovaračka pozicija predmetne industrije Unije za vršenje pritiska na cijene. Njihov je dodatni argument glasio da su izvori opskrbe već ograničeni uvođenjem antidampinških i antisubvencijskih mjera te da se proizvodi koji nisu dostupni putem proizvođača iz Unije ili nisu dostupni u dostatnoj mjeri ili nemaju odgovarajuće tehničke specifikacije moraju izuzeti iz zaštitnih mjera.

(93)

U cilju postizanja optimalne ravnoteže između različitih legitimnih interesa i s obzirom na to da je u ovom slučaju prijetnja ozbiljne štete uglavnom povezana s postojećim preusmjeravanjem trgovine, Komisija smatra da bi se ovim oblikom zaštitnih mjera trebale očuvati povijesne razine uvoza te da bi im trebao podlijegati samo uvoz iznad te razine. U tom pogledu sustav carinskih kvota kojim se ne uvode zapreke tradicionalnim trgovinskim tokovima jamči usklađenost zaštitnih mjera s interesom Unije. Takvim oblikom mjere spriječili bi se negativni učinci preusmjeravanja trgovine za industriju Unije i istodobno očuvali tradicionalni trgovinski izvori nabave i učinkovito natjecanje na tržištu čelika.

(94)

U tim okolnostima, Komisija smatra da ne postoji materijalni rizik od toga da donesena mjera dovede do nedovoljne opskrbe ili povećanja cijena. Isto tako, budući da će biti zajamčeni tradicionalni trgovinski tokovi, trebalo bi odbaciti tvrdnju da se određene posebne kategorije proizvodâ moraju izuzeti iz zaštitnih mjera jer nisu dostupne od proizvođača iz Unije ili nisu dostupne u dostatnoj mjeri ili nemaju odgovarajuće tehničke specifikacije.

(95)

Stoga, uzimajući sve u obzir, Komisija privremeno zaključuje da interes Unije zahtijeva donošenje privremenih zaštitnih mjera u posebnom obliku povećanja carine, koji će se primijeniti izvan tradicionalnih trgovinskih tokova na temelju kategorije proizvoda.

(96)

Donesen je preliminarni zaključak o tome da industriji čelika Unije prijeti ozbiljna šteta u pogledu 23 kategorije proizvodâ koji se ocjenjuju te da će spomenuta situacija u skoroj budućnosti vjerojatno dovesti do stvarne ozbiljne štete. Uzevši u obzir kritične okolnosti, smatra se da bi trebalo poduzeti privremene zaštitne mjere u cilju sprečavanja nastanka štete industriji čelika EU-a koja bi bila teško popravljiva prije zaključenja tekućeg ispitnog postupka.

(97)

Pri odabiru odgovarajućeg oblika mjere Komisija je razmotrila tri elementa koja slijede u nastavku. Prvo, izvjestan je nastanak ozbiljne štete globalnoj industriji čelika Unije zbog preusmjeravanja izvoza proizvoda od čelika iz SAD-a u EU kao posljedica mjera poduzetih u skladu s odjeljkom 232. Drugo, smatra se da je potrebno očuvati otvorenost tržišta Unije i održavati tradicionalni tok uvoza. Štoviše, u osnovi se višak uvoza koji premašuje tradicionalne trgovinske tokove smatra glavnom prijetnjom situaciji u industriji čelika. Konačno, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/478 i međunarodnim obvezama Unije, posebice s člankom 6. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama, privremene bi mjere trebale biti u obliku tarifnih mjera.

(98)

Na temelju toga Komisija smatra da bi, kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 93., privremene zaštitne mjere trebale biti u obliku sustava carinskih kvota iznad kojih bi se plaćala dodatna pristojba. U svrhu osiguranja pristupa tržištu Unije svim tradicionalnim dobavljačima, takve bi se carinske kvote trebale temeljiti na prosjeku godišnje razine uvoza za 2015., 2016. i 2017. Budući da će carinske kvote biti na snazi 200 kalendarskih dana, trebalo bi ih odrediti na odgovarajućoj razmjernoj razini u odnosu na godišnje brojke.

(99)

Dodatnu pristojbu iznad kvote trebalo bi utvrditi na razini koja je u skladu s ciljem sprečavanja nastanka ozbiljne štete industriji Unije. Uzevši u obzir zaključke o prijetnji ozbiljne štete i činjenicu da općenito gledajući još nije nastala ozbiljna šteta, Komisija smatra neprimjerenim izračunavanje marže štete na temelju izračunanog prosjeka neštetne cijene po toni proizvodâ industrije Unije u posljednjem razdoblju.

(100)

U tim okolnostima Komisija smatra primjerenijim razmotriti mogući budući razvoj događaja kada je riječ o ocjenjivanju razine pristojbe potrebne kako bi se spriječilo da uvoz iznad tradicionalnih trgovinskih tokova prouzroči i nanese ozbiljnu štetu industriji Unije nakon dosezanja razine kvote.

(101)

U tom je pogledu industrija Unije podnijela dvije komplementarne metode izračuna carine s dostatnim učinkom odvraćanja koje Komisija smatra primjerenima za navedenu svrhu: prva je model djelomične ravnoteže tržišta čelika Unije, a druga uključuje izračun marže doprinosa za proizvode od čelika.

(102)

Model djelomične ravnoteže je skup jednadžbi o potražnji i ponudi koji je usredotočen na jedan dio gospodarstva, a na ostatak gospodarstva primjenjuje pretpostavku ceteris paribus. Također pretpostavlja da makroekonomski učinci scenarija koji se analizira nisu dovoljno veliki da bi utjecali na makroekonomske agregate kao što je npr. prosječna razina plaće u određenom gospodarstvu.