7.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 116/1

(1)

Uredbom Komisije (EU) br. 231/2012 (3) utvrđene su specifikacije za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(2)

Te se specifikacije mogu ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 na poticaj Komisije ili nakon podnošenja zahtjeva.

(3)

U skladu s Prilogom II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, polivinil alkohol-polietilen glikol-graft-kopolimer (E 1209) odobren je kao prehrambeni aditiv u kategoriji hrane 17.1. „dodaci prehrani u krutom obliku, uključujući kapsule i tablete, osim oblika za žvakanje”. Prema važećim specifikacijama EU-a, najveća dopuštena količina etilen glikola i dietilen glikola, koji su prisutni kao nečistoće u prehrambenom aditivu polivinil alkohol-polietilen glikol-graft-kopolimeru (E 1209), jest 50 mg/kg za svaki od njih.

(4)

Zahtjev za izmjenu specifikacija u pogledu ograničenja za etilen glikol i dietilen glikol u polivinil alkohol-polietilen glikol-graft-kopolimeru (E 1209) podnesen je 26. lipnja 2015. Zahtjev je stavljen na raspolaganje državama članicama u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008.

(5)

Podnositelj zahtjeva zatražio je povećanje najveće dopuštene pojedinačne količine za te dvije nečistoće u specifikacijama polivinil alkohol-polietilen glikol-graft-kopolimera (E 1209) na ukupno ograničenje od „ne više od 620 mg/kg za etilen glikol pojedinačno ili u kombinaciji s dietilen glikolom”. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da je ta specifikacija bila uvrštena u prvotni zahtjev koji je Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) ocijenila 2013. (4) te da je predloženo ograničenje (620 mg/kg za etilen glikol pojedinačno ili u kombinaciji s dietilen glikolom) jednako graničnoj vrijednosti za etilen glikol u farmaceutskim proizvodima.

(6)

U mišljenju od 18. svibnja 2017. (5) Agencija je zaključila da bi zbog podnositeljeva zahtjeva ukupna izloženost od uporabe kao prehrambenog aditiva bila niža od skupno prihvatljivog dnevnog unosa (TDI) od 0,5 mg/kg tjelesne mase/dan, kako je odredio Znanstveni odbor za hranu (SCF) te da izmjena specifikacija u pogledu razine nečistoća etilen glikola i dietilen glikola u polivinil alkohol-polietilen glikol-graft-kopolimeru (E 1209) koju je predložio podnositelj zahtjeva ne predstavlja sigurnosni rizik. No Agencija je primijetila da su dostavljeni analitički rezultati redovito i znatno niži (najviše 360 mg/kg) od predložene razine od 620 mg/kg za etilen glikol pojedinačno ili u kombinaciji s dietilen glikolom u EU-ovim specifikacijama za E 1209.

(7)

U raspravi s državama članicama u okviru radne skupine vladinih stručnjaka za prehrambene aditive zaključeno je da najvišu dopuštenu količinu etilen glikola i dietilen glikola treba držati na najnižoj razumno ostvarivoj razini, prema analitičkim podacima, kako bi se ograničio njihov utjecaj na prihvatljivi dnevni unos.

(8)

Kada se ažuriraju specifikacije utvrđene u Uredbi (EU) br. 231/2012, potrebno je uzeti u obzir specifikacije i analitičke tehnike za prehrambene aditive kako su utvrđene u Codexu Alimentariusu kako ga je sastavio Zajednički stručni odbor FAO-a/WHO-a za prehrambene aditive (JECFA).

(9)

Specifikacije JECFA-a za polivinil alkohol-polietilen glikol graft-kopolimer(INS 1209) pripremljene su na 80. sastanku JEFCA (6) i objavljene 2015. u monografiji FAO JECFA br. 17. (7) Razina etilen glikola i dietilen glikola navedena u njoj jest „ne više od 400 mg/kg (pojedinačno ili u kombinaciji)”.

(10)

Stoga je primjereno izmijeniti razine nečistoća etilen glikola i dietilen glikola u prehrambenom aditivu polivinil alkohol-polietilen glikol-graft-kopolimeru (E 1209) na „najviše 400 mg/kg za etilen glikol pojedinačno ili u kombinaciji s dietilen glikolom”.

(11)

Uredbu (EU) br. 231/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

7.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 116/5

(1)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je Unijin popis prehrambenih aditiva odobrenih za uporabu u hrani i uvjeti njihove uporabe.

(2)

Taj se popis može ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) na inicijativu Komisije ili nakon podnošenja zahtjeva.

(3)

U skladu s Prilogom II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 poliglicerol poliricinoleat (E 476) već je odobreni prehrambeni aditiv u kategoriji hrane 12.6. „Umaci” (u najvećoj dopuštenoj količini od 4 000 mg/kg), ali samo za preljeve za salatu.

(4)

U skladu s člankom 32. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1333/2008 Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) mora provesti novu procjenu rizika za poliglicerol poliricinoleat (E 476). U skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 257/2010 (3) ponovna procjena emulgatora trebala je biti dovršena do 31. prosinca 2016.

(5)

Dana 4. kolovoza 2014. podnesen je zahtjev za odobrenje uporabe poliglicerol poliricinoleata (E 476) kao emulgatora u emulgiranim umacima. Komisija je potom na temelju članka 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 stavila zahtjev na raspolaganje državama članicama.

(6)

Smanjenje masti u prerađenim prehrambenim proizvodima, kao što su emulgirani umaci, obično se postiže uporabom zgušnjivača. Međutim, zgušnjivači dovode do neželjenih promjena organoleptičkih svojstava hrane ako se upotrebljavaju iznad određene koncentracije. Dodatno smanjenje sadržaja masti u određenoj hrani, kao što su emulgirani umaci, može se postići uporabom emulgatora za stabilizaciju visokog sadržaja vode u masti. U studijama koje je proveo podnositelj zahtjeva i u kojima je uspoređena učinkovitost različitih emulgatora u pogledu dodatnog smanjenja masti u emulgiranim umacima poliglicerol poliricinoleat (E 476) pokazao je najbolje rezultate u pogledu fizičkih i organoleptičkih svojstava dobivenog emulgiranog umaka. Količina poliglicerol poliricinoleata (E 476) potrebna za postizanje željene tehnološke funkcije bila je 4 000 mg/kg.

(7)

Dana 27. svibnja 2016. Komisija je od Agencije zatražila ocjenu sigurnosti predloženog proširenja uporabe poliglicerol poliricinoleata (E 476) u emulgiranim umacima zajedno s ponovnom procjenom sigurnosti te tvari u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 257/2010.

(8)

Agencija je 24. ožujka 2017. donijela znanstveno mišljenje o ponovnoj procjeni poliglicerol poliricinoleata (E 476) (4) te utvrdila prihvatljivi dnevni unos (PDU) od 25 mg poliglicerol poliricinoleata po kg tjelesne mase po danu. S obzirom na to da procijenjena izloženost nije premašila PDU, Agencija je zaključila da poliglicerol poliricinoleat (E 476) kao prehrambeni aditiv ne predstavlja sigurnosni rizik ako se upotrebljava prema dopuštenoj ili prijavljenoj uporabi i razinama uporabe. Agencija je zaključila i da dodatna uporaba poliglicerol poliricinoleata (E 476) u najvećoj dopuštenoj količini od 4 000 mg/kg u emulgiranim umacima ne bi dovela do ukupne izloženosti toj tvari koja bi premašila PDU. Stoga proširenje uporabe poliglicerol poliricinoleata (E 476) na emulgirane umake ne predstavlja sigurnosni rizik.

(9)

Agencija je osim toga preporučila nekoliko izmjena specifikacija poliglicerol poliricinoleata (E 476) u Uredbi Komisije (EU) br. 231/2012 (5). Izmjene su u velikoj mjeri povezane s uporabom glicerola u postupku proizvodnje poliglicerol poliricinoleata (E 476) i stoga su slične preporukama iz znanstvenog mišljenja Agencije o ponovnoj procjeni glicerola (E 422) (6). Slijedom toga i u skladu s preporukama Agencije, izmjena specifikacija poliglicerol poliricinoleata (E 476) rješavat će se zasebno, zajedno sa specifikacijama glicerola (E 422) i drugih prehrambenih aditiva na bazi glicerola.

(10)

Stoga je primjereno odobriti uporabu poliglicerol poliricinoleata (E 476) kao emulgatora u emulgiranim umacima, uključujući preljeve za salatu, u kategoriji hrane 12.6. „Umaci” (u najvećoj dopuštenoj količini od 4 000 mg/kg).

(11)

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

7.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 116/8

(1)

Koalicija protiv nepoštenog uvoza guma („podnositelj pritužbe”) 30. lipnja 2017. podnijela je pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 45 % ukupne proizvodnje novih i protektiranih guma za autobuse ili kamione u Uniji. Pritužba je sadržavala dostatne dokaze o dampingu i nastaloj šteti.

(2)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 11. kolovoza 2017. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121 („nove i protektirane gume” ili „predmetni proizvod”), podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „NRK”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („Osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(3)

Komisija je 21. listopada izdala ispravak Obavijesti o pokretanju postupka u kojem je jasnije definirano područje primjene definicije predmetnog proizvoda (3).

(4)

Komisija je 14. listopada 2017. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju novih i protektiranih guma za autobuse i kamione podrijetlom iz NRK-a i započela zasebni ispitni postupak. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (4).

(5)

Podnositelj pritužbe podnio je 30. kolovoza 2016. zahtjev za evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a na temelju članka 14. stavka 5. Osnovne uredbe.

(6)

Kinesko udruženje industrije gume („CRIA”) i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) 4. listopada 2017. dostavili su primjedbe na zahtjev za evidentiranje. Tvrdili su da u zahtjevu nije zadovoljen primjenjivi standard dokaza jer ne postoje dokazi o prethodnom dampingu, znatnom povećanju uvoza i vjerojatnosti da bi uvoz mogao ozbiljno ugroziti pozitivne učinke pristojbe. Komisija je 19. listopada 2017. održala saslušanje na zahtjev CRIA-e tijekom kojega je ponovila svoje ranije primjedbe.

(7)

Komisija je 2. veljače 2018. objavila Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2018/163 („Uredba o evidentiranju”) (5) kojom je uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a od 3. veljače 2018. nadalje. U toj je uredbi Komisija ocijenila primjedbe zainteresiranih strana.

(8)

Nakon što je evidentiranje stupilo na snagu Grupa Hankook (6) tvrdila je da su povrijeđena njezina prava na obranu jer prije stupanja na snagu Uredbe o evidentiranju nije primila obavijest o namjeri Komisije da uvede obvezu evidentiranja predmetnog proizvoda. Zbog toga je Grupa Hankook tvrdila da je povrijeđen članak 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(9)

Komisija je primijetila da je u skladu s člankom 20. stavkom 2. Osnovne uredbe prethodna objava obvezna prije uvođenja konačnih mjera. To se ne primjenjuje na odluku o evidentiranju na temelju članka 14. stavka 5. Osnovne uredbe. U tom je članku predviđeno samo da države članice treba obavijestiti na vrijeme. Nadalje, pravo na saslušanje iz članka 41. stavka 2. točke (a) Povelje Europske unije o temeljnim pravima primjenjuje se samo na pojedinačne mjere s negativnim učincima. U ovom predmetu Komisija je carinskim tijelima Unije naredila da evidentiraju uvoz. Uredba o evidentiranju nije pojedinačna mjera koja ima negativan učinak na Grupu Hankook. Nije bila upućena Grupi Hankook niti je proizvela pojedinačne negativne učinke za tu grupu. Stoga nisu povrijeđena ni prava Grupe Hankook na obranu ni članak 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(10)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelja pritužbe, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, vlasti Narodne Republike Kine, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(12)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(13)

Dva proizvođača iz Unije, koje predstavlja podnositelj pritužbe, iskoristila su tu priliku kako bi u skladu s člankom 19. stavkom 1. Osnovne uredbe zatražili od Komisije da njihovi nazivi budu povjerljivi zbog straha od moguće osvete kupaca ili konkurenata na koje utječe ovaj ispitni postupak. Nadalje, dva proizvođača iz Unije koja surađuju naknadno su zatražila isti status.

(14)

Komisija je pojedinačno ispitala osnovanost svakog zahtjeva za povjerljivošću. Utvrdila je da zaista postoje dokazi o znatnoj mogućnosti osvete u svakom slučaju i prihvatila da se nazivi tih društava ne otkriju.

(15)

Dva proizvođača izvoznika, Grupa Giti (7) i Grupa Aeolus (8), tvrdila su da bi anonimnost dvaju proizvođača iz Unije koje predstavlja podnositelj pritužbe mogla ozbiljno utjecati na pravo tih strana na obranu jer se ne može provjeriti čini li taj podnositelj pritužbe više od 25 % ukupne proizvodnje u Uniji Osim toga, zbog anonimnosti zainteresirane strane ne mogu znati na kojoj razini (9) podnositelj pritužbe djeluje i stoga ne mogu iznijeti smislene primjedbe na materijalnu štetu koju bi mogle pretrpjeti zbog kineskog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju. Nadalje, Grupa Giti tvrdila je da podnositelj pritužbe smatra da je proizvodnja iz 3. razine u Uniji činila 16 % ukupne proizvodnje u Uniji. Stoga je tvrdila da pokretanje postupka čini povredu članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. Konačno, grupe Giti i Aeolus tvrdile su da zainteresirane strane zbog povjerljivosti ne mogu znati jesu li proizvođači iz Unije u uzorku povezani s kineskim proizvođačima izvoznicima.

(16)

Člankom 19. Osnovne uredbe propisano je da Komisija ne smije otkriti povjerljive podatke bez posebnog odobrenja pružatelja tih podataka. Komisija je smatrala da zainteresirane strane na temelju javne verzije pritužbe mogu ocijeniti jesu li ispunjeni stalni zahtjevi. Nadalje, reprezentativnost podnositelja pritužbe treba se ukupno procijeniti na temelju industrije koja je navodno pretrpjela štetu, a ne ovisno o tržišnoj razini. Konačno, Komisija nije smatrala uvjerljivim argument da bi zbog nedovoljnog poznavanja potencijalnih poveznica između anonimnih podnositelja pritužbi i kineskih proizvođača izvoznika prava zainteresiranih strana na obranu bila narušena. Stoga su odbijeni zahtjevi protiv odobravanja povjerljivosti.

(17)

Komisija je o pokretanju postupka obavijestila i proizvođače iz Republike Koreje („Koreja”), Japana („Japan”), Republike Indije („Indija”), Južnoafričke Republike („Južna Afrika”), Republike Turske („Turska”), Kraljevine Tajlanda („Tajland”) i Federativne Republike Brazila („Brazil”) te ih je pozvala na sudjelovanje. U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je predvidjela Sjedinjene Američke Države („SAD”) kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva (analogna zemlja) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe. Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe, što su i učinile u svojim podnescima (vidjeti odjeljak 3.1.2. u nastavku).

(18)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(19)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje i prodaje, pri čemu je osigurala geografsku pokrivenost. Komisija je zainteresirane strane pozvala da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(20)

Četiri zainteresirane strane dostavile su primjedbe o privremenom uzorku (Grupa Aeolus, Grupa Giti; CRIA i CCCMC). Konkretno, smatrale su da se u privremenom uzorku segmentacija tržišta na tri razine ne odražava primjereno i da bi uzorak što više trebao odgovarati postotku proizvodnje i prodaje iz 1., 2. i 3. razine u ukupnoj proizvodnji i prodaji u Uniji.

(21)

Komisija je na temelju te primjedbe 25. rujna 2017. od proizvođača iz Unije zatražila da dostave dodatne informacije o tim razinama kako bi se utvrdio revidirani uzorak proizvođača iz Unije.

(22)

Proizvođači iz Unije koji surađuju i koji su odgovorili na upitnik za odabir uzorka uključuju velika te mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) (10) i čine više od 50 % ukupne procijenjene proizvodnje i prodaje u Uniji.

(23)

Kako bi utvrdila konačni uzorak, Komisija je uzela u obzir podjelu sektora guma na različite razine, osiguravajući time da društva u uzorku obuhvaćaju sve tri razine. Osim toga, kako bi osigurala da je situacija MSP-ova primjereno prikazana u analizi štete s obzirom na to da oni čine oko 15 % ukupnog obujma prodaje proizvođača iz Unije u Uniji, Komisija je smatrala da bi i MSP-ovi trebali biti zastupljeni u uzorku.

(24)

Jedanaest proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak na temelju:

(25)

Proizvođači iz Unije u uzorku sastoje se i od velikih društava i od MSP-ova. Odabrani proizvođači iz Unije imaju sjedište u šest država članica (Italiji, Španjolskoj, Poljskoj, Portugalu, Njemačkoj i Francuskoj) te su zajedno činili više od 36 % ukupne proizvodnje i prodaje u Uniji, kako su prijavili proizvođači iz Unije koji surađuju.

(26)

Jedan od proizvođača iz Unije u uzorku, poljski proizvođač, Geyer&Hosaja, 22. prosinca 2017. obavijestio je Komisiju da je odlučio prekinuti suradnju u ispitnom postupku. Povlačenje tog proizvođača ne utječe na postotke navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi 25. jer njegova proizvodnja čini manje od 0,1 % ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je stoga zaključila da je konačni uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(27)

Konačno, Grupa Giti navela je da je Komisija odmah trebala prekinuti predmetni ispitni postupak zbog pogrešaka u postupku prethodnog odabira uzorka proizvođača iz Unije. Komisija je podsjetila da je pravno moguće odabrati privremeni uzorak proizvođača iz Unije i da to dovodi do učinkovitog ispitnog postupka unutar kratkih rokova. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 21. do 25., privremeni uzorak promijenjen je na temelju primjedbi zainteresiranih strana. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(28)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Javilo se pet uvoznika koji uvoze oko 430 000 jedinica uvoza iz NRK-a. U uzorak su odabrana dva društva koja čine [70 %–90 %] uvoznika koji su dostavili obrazac za odabir uzorka.

(29)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(30)

Zatražene informacije dostavilo je 49 proizvođača izvoznika i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od sljedećih četiriju proizvođača na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju:

(31)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim predmetnim proizvođačima izvoznicima koji su poznati Komisiji te s vlastima predmetne zemlje. Komisiji su primjedbe dostavili: 1. podnositelj pritužbe, 2. CRIA i CCCMC i 3. proizvođač izvoznik – Grupa Giti.

(32)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da predloženi uzorak nije dovoljno reprezentativan jer se u njemu različiti cjenovni segmenti koji se nazivaju razinama na tržištu guma u Uniji ne uzimaju dovoljno u obzir. Podnositelj pritužbe smatra da je srednji segment („2. razina”) previše zastupljen u uzorku, dok velika većina kineskih izvoznika posluje u nižem segmentu („3. razina”), koji nije dovoljno zastupljen. Stoga je tvrdio da proizvođači izvoznici u uzorku neće primjereno odražavati prosječnu uvoznu cijenu u Uniji. Podnositelj pritužbe zatražio je da se proizvođači izvoznici u uzorku iz 2. razine zamijene proizvođačima izvoznicima iz 3. razine.

(33)

CRIA, CCCMC i Grupa Giti načelno su prihvatili privremeno odabrani uzorak, ali su smatrali da bi se zbog velikog broja proizvođača izvoznika reprezentativnost uzorka mogla dodatno povećati dodavanjem novih društava.

(34)

Komisija je smatrala da se predloženi uzorak sastoji od proizvođača izvoznika iz srednje razine i niže razine koji čine više od 50 % ukupnog uvoza iz NRK-a u Uniju. Zamjenom najvećih proizvođača izvoznika 2. razine manjim proizvođačima izvoznicima iz 3. razine uzorak bi postao nereprezentativan jer je, na temelju dostupnih podataka, srednja razina činila velik dio ukupnog izvoza.

(35)

U skladu s tim Komisija je odlučila zadržati privremeno odabrani uzorak te je sve zainteresirane strane o tome obavijestila 19. listopada 2017.

(36)

Nakon toga su Europsko udruženje proizvođača protektiranih guma („BIPAVER”) i Europsko udruženje proizvođača guma i proizvoda od kaučuka („ETRMA”) tvrdili da konačno odabrani uzorak može prouzročiti velike neravnoteže u ponudi proizvoda između guma 2. i 3. razine. Smatrali su da se u prosječnim uvoznim cijenama ne može točno odražavati dio obujmova uvoza koji su najštetniji za industriju Unije. Stoga su od Komisije zatražili da ponovno procijeni i izmijeni uzorak te da barem doda jednog proizvođača izvoznika sa znatnim obujmom izvoza iz 3. razine.

(37)

Komisija je ponovno procijenila bi li se dodatno povećanje uzorka moglo provesti u praksi. Istaknula je da se skupine proizvođača izvoznika odabrane u uzorku sastoje od: 1. 13 pravnih subjekata uključenih u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda; 2. dvaju povezanih izvoznika sa sjedištem izvan Unije i 3. više od deset povezanih uvoznika sa sjedištem u Uniji. Bilo je potrebno obraditi i provjeriti istinitost podataka koje je dostavio svaki od tih subjekata. Stoga je Komisija smatrala da u raspoloživom razdoblju ne bi mogla u razumnoj mjeri ispitati veći broj proizvođača izvoznika.

(38)

Komisija stoga nije promijenila konačno odabrani uzorak koji je prethodno priopćen zainteresiranim stranama.

(39)

Osim četiriju proizvođača izvoznika u uzorku, deset je proizvođača izvoznika izjavilo da bi, ako ne budu odabrani u uzorak, željeli primiti upitnik i druge obrasce zahtjeva kako bi ih ispunili i podnijeli zahtjev za pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(40)

Komisija je antidampinške upitnike poslala na adrese četiriju kineskih proizvođača izvoznika iz uzorka, deset proizvođača izvoznika koji su zatražili upitnik i ostale prethodno navedene obrasce zahtjeva te proizvođačima iz Unije iz uzorka.

(41)

Odgovore na upitnik dostavili su četiri kineska proizvođača izvoznika u uzorku i deset proizvođača iz Unije u uzorku. Nijedan od proizvođača izvoznika koji nisu u uzorku nije poslao odgovor na upitnik.

(42)

Komisija je obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva poslala dvama proizvođačima izvoznicima, Grupi Hankook i Grupi Giti, koji su zatražili tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe. Obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva poslala je i proizvođačima izvoznicima izvan uzorka koji surađuju, a koji su to zatražili. Komisija je odgovore na obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva primila samo od dvaju društava iz uzorka.

(43)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(44)

Predmetni proizvod čine određene pneumatske gume, nove ili protektirane, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstane u oznake KN 4011 20 90 i ex 4012 12 00 (oznaka TARIC 4012120010). Te oznake KN i TARIC imaju samo informativnu svrhu.

(45)

Predmetni proizvod obuhvaća nove i protektirane pneumatske gume za autobuse ili kamione koje imaju jednaka bitna fizička, kemijska i tehnička svojstva.

(46)

Obje vrste predmetnog proizvoda izrađuju se od istih ulaznih materijala (čak i ako se upotrijebljena tehnologija razlikuje) i imaju sličnu strukturu. Zbog razlika u sirovinama i strukturi različite su značajke učinkovitosti.

(47)

Postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključuje: 1. pripremu i miješanje kaučuka, 2. pripremu komponenti gume, 3. (zelenu) proizvodnju gume, 4. vulkanizaciju i 5. završnu kontrolu. Sve gume za kamione i autobuse izrađuju se od istih osnovnih sirovina, odnosno prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, čelika, ugljene čađe, drugih kemikalija i ulja te tekstila i imaju iste komponente, odnosno gazni sloj, bok gume, unutarnji plašt, žičani obruč u stopi, čelični pojas i kordne niti na plaštu, čak i ako postoje određene razlike među proizvođačima tog proizvoda.

(48)

Utvrđeno je da su u postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključene različite tehnologije, ali one nisu utjecale na ukupne nalaze međusobne zamjenjivosti.

(49)

Protektiranje je zapravo postupak recikliranja u kojem se istrošene gume obnavljaju zamjenom gaznog sloja na starom plaštu. Plaštevi su glavni elementi postupka protektiranja te su stoga odabir i nabava odgovarajućih plašteva za protektiranje bitan dio djelatnosti protektiranja. Plaštevi su stoga glavni ulazni materijal postupka proizvodnje i, ovisno o svojoj kvaliteti, čine stvarni „polugotovi” proizvod ili otpad.

(50)

Taj postupak opet može uključivati različite tehnologije, a da to ne utječe na nalaze međusobne zamjenjivosti koje je utvrdila Komisija.

(51)

Proizvode se različite vrste i veličine guma za kamione i autobuse koje se upotrebljavaju za velik broj gospodarskih vozila, od lokalnih dostavnih kamiona i autobusa u gradskim i regionalnim područjima do kamiona i autobusa za velike udaljenosti, ovisno o veličini i specifikacijama indeksa opterećenja. Ne mogu se upotrebljavati za osobna vozila, druga laka gospodarska vozila ili terenska vozila, kao što su poljoprivredni traktori.

(52)

Gume za kamione ili autobuse prodaju se kao dvije vrste u četirima kategorijama. Guma sa zračnicom tradicionalnija je opcija, a sastoji se od unutarnje zračnice, koja ima svoj ventil unutar gume. U gumama bez zračnice guma i naplatak kotača hermetički su zatvoreni i ventil se postavlja izravno na naplatak. Velika većina guma za kamione ili autobuse koje se prodaju u Uniji gume su bez zračnica. Četiri su kategorije guma za kamione ili autobuse: upravljačke i pogonske gume, gume za prikolice te gume za kombiniranu uporabu. Upravljačke gume izrađuju se za prednju osovinu kao pomoć pri upravljanju, ali se mogu upotrebljavati i kombinirano za kamione ili autobuse, ovisno o namjeni vozila. Pogonske gume izrađuju se za pogonski sustav i pružaju bolje trenje. Gume za prikolice osmišljene su za postavljanje na prikolice, a gume za kombiniranu uporabu mogu se upotrebljavati u svim položajima na vozilu ovisno o uporabi vozila.

(53)

Nove ili protektirane gume na tržištu Unije podliježu sigurnosnim zahtjevima koji su isti kao zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(54)

Informacije koje Komisija prikupila i primila upućuju na to da je tržište guma za autobuse i kamione u Uniji podijeljeno na tri razine ili segmenta. Iako ne postoje jasne granice između razina, između zainteresiranih strana i nalaza Komisije postoji opća suglasnost u pogledu sljedeće kategorizacije.

(55)

Gume 1. razine uključuju vrhunske nove gume najboljih marki najvećih proizvođača. Prepoznatljivost marke ključan je čimbenik za gume te razine te opravdava znatno više cijene za očekivane visoku izvedbu i izrazito velika ulaganja u oglašavanje. Toj razini pripadaju ponajprije gume proizvođača originalne opreme („OE1”) za kamione ili autobuse. Kvalitetom guma iz 1. razine osigurava se visoka razina mogućnosti protektiranja guma koje se izrađuju tako da se mogu više puta obnavljati, čime se dodatno povećava znatno veća kilometraža originalnog proizvoda (najviše tri protektiranja za uobičajenu upotrebu). Gume 1. razine povezuju se i s višom razinom sigurnosti te često uključuju dobru razinu usluga nakon prodaje.

(56)

Gume 2. razine uključuju većinu novih i protektiranih guma niže kvalitete s cijenama od oko 65 %–80 % cijene guma 1. razine. U tu se razinu mogu uključiti gume proizvođača originalne opreme („OE2”) za prikolice. Prepoznatljivost marke važna je i u toj razini te su marke obično dobro poznate kupcima koji mogu utvrditi i proizvođača guma. Načelno se mogu protektirati najmanje jednom i, iako su ograničenije od guma 1. razine, imaju dobru izvedbu u smislu kilometraže.

(57)

Gume 3. razine uključuju nove i protektirane gume lošije izvedbe u smislu kilometraže te vrlo ograničenih mogućnosti protektiranja, ako postoje. Njihova je cijena obično manja od 65 % cijene i kilometraže guma 1. razine. U toj razini kupci ne prepoznaju gotovo nijednu marku te cijena postaje odlučujući čimbenik u njihovoj odluci o kupnji. One obično ne uključuju usluge nakon prodaje.

(58)

Protektirane gume mogu se svrstati u 2. ili 3. razinu. Iako se neke kineske gume mogu protektirati, u Kini se obavlja vrlo malo protektiranja. Međutim, djelatnost protektiranja vrlo je raširena u Uniji i na drugim tržištima, primjerice u Brazilu. Djelatnost protektiranja u Uniji sastoji se od sljedećeg:

(59)

Komisija je na temelju informacija podnositelja pritužbe objavila podjelu novih i protektiranih guma prema markama, koja je zainteresiranim stranama stavljena na raspolaganje 27. listopada 2017.

(60)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 58., zainteresirane strane općenito su prihvatile načelo podjele tržišta na tri razine.

(61)

Zainteresirane strane načelno su podržale tržišnu podjelu marki guma na temelju razina, kako je utvrđena u bilješci uz spis od 27. listopada 2017., uz sljedeće iznimke u kojima su zainteresirane strane podnijele zahtjev da se određene marke svrstaju u različite razine. Točnije, Grupa Aeolus smatrala je da njezina marka Aeolus pripada 3. razini (a ne 2. razini), dva uvoznika koja uvoze marku Double Coin tvrdila su da bi tu marku trebalo svrstati u 2. razinu (a ne u 3. razinu), Grupa Hankook smatrala je da njezina marka Aurora pripada 2. razini (a ne 3. razini), Grupa Giti u odgovoru na upitnik smatrala je da njezine marke Primewell i GT Radia pripadaju 2. razini (a ne 3. razini), a neovisni uvoznik tvrdio je da bi marku Sailun trebalo svrstati u 2. razinu (a ne u 3. razinu).

(62)

Komisija je te tvrdnje preispitala na temelju dokaza koje su dostavile zainteresirane strane i informacija prikupljenih po službenoj dužnosti tijekom ispitnog postupka. U skladu sa svojstvima utvrđenima u uvodnoj izjavi 49. Komisija je analizirala u kojoj se mjeri gume određenih marki 1. mogu protektirati, 2. upotrebljavaju kao originalna oprema za autobuse i kamione i 3. stavljaju na tržište u određenoj razini na temelju vlastite procjene svakog društva.

(63)

Komisija je prihvatila zahtjev Grupe Hankook za svrstavanje marke Aurora u 2. razinu. Međutim, utvrdila je i da bi marku Hankook trebalo svrstati u 1. razinu. Za marku Hankook postoji zakonsko jamstvo da se njegove gume mogu protektirati najmanje jednom. Nadalje, djeluje kao dobavljač originalne opreme (OE1) za europska društva, kao što su Scania, MAN i Mercedes-Benz. Na web-mjestu Grupe Hankook njezina se marka Hankook oglašava kao „vrhunska” te je u internom dokumentu povezanog uvoznika koji je predan tijekom provjere navedeno da je ta marka prebačena u 1. razinu.

(64)

Komisija je prihvatila zahtjev Grupe Giti za svrstavanje marki Primewell i GT Radial u 2. razinu. Komisija je utvrdila i da se gume Grupe Giti mogu protektirati. Međutim, djelatnosti Grupe Giti u pogledu proizvodnje originalne opreme ne uključuju kamione i autobuse, ali odnose se na gume za osobne automobile. Osim toga, Grupa Giti smatra da njezine marke pripadaju 2. razini. Stoga su marke te grupe svrstane u 2. razinu.

(65)

Komisija je privremeno prihvatila zahtjev Grupe Aeolus da se njezina marka Aelous svrsta u 3. razinu na temelju tvrdnji da se njezine gume općenito ne može protektirati i da se ne prodaju na tržištu originalne opreme.

(66)

Uvoznici koji su podnijeli zahtjev za marke Double Coin i Sailun nisu bili društva u uzorku pa Komisija u ovoj fazi nije mogla provjeriti njihovu istinitost. Budući da nisu bili u uzorku, njihovo svrstavanje u 2. ili 3. razinu ne utječe na ishod ispitnog postupka. Stoga, ne dovodeći u pitanje dokaze koje su dostavili izvoznici o iskustvu njihovih kupaca s gumama takvih marki, Komisija u ovoj fazi nije donijela nikakvu odluku o njihovim zahtjevima.

(67)

Nekoliko zainteresiranih strana navelo je da se podjela razina po markama može primijeniti samo na Uniju te da se na drugim tržištima ta podjela može znatno razlikovati. Točnije, podjela razina u Uniji ne može se prenijeti na kinesko tržište. Komisija je naglasila da je podjela po markama u ovom ispitnom postupku upotrijebljena za potrebe analize situacije na tržištu Unije i da nema nikakvo pravno značenje za druga tržišta.

(68)

CRIA i CCCME te Grupa Aeolus tvrdili su da bi iz definicije predmetnog proizvoda trebalo isključiti nove ili protektirane gume zbog sljedećih razloga:

(69)

Navedene su strane primijetile i da su Komisija i Sud Europske unije u nekoliko predmeta u pogledu tržišnog natjecanja zaključili da nove i protektirane gume čine dva različita mjerodavna tržišta u smislu cijene, strukture ponude, strukture potražnje, opskrbnih kanala i mogućnosti zamjene (12). CRIA i CCCME istaknuli su i da su druga tijela u antidampinškim ispitnim postupcima odvojeno promatrala nove i protektirane gume (13).

(70)

CRIA i CCCME naveli su da je Komisija pogriješila u svojoj procjeni relevantnih čimbenika jer nije odvojeno promatrala nove i protektirane gume.

(71)

Grupa Giti tvrdila je da bi protektirane gume ili one koje se mogu obnavljati više puta trebalo isključiti iz definicije predmetnog proizvoda jer su zbog svojih posebnih tehničkih svojstava protektirane gume sofisticiranije od guma koje se ne mogu protektirati.

(72)

Komisija je utvrdila da se u postupku protektiranja zadržavaju glavna svojstva, komponente i struktura gume koji proizlaze iz prvotnog postupka proizvodnje. Točnije, ključne tehničke specifikacije gume, odnosno veličina, indeks opterećenja i brzinski razred gume ne mijenjaju se u fazi protektiranja. Nove gume (one koje se mogu i one koje se ne mogu protektirati) izrađuju se od istih sirovina i istih komponenti te imaju sličnu strukturu.

(73)

Glavna je razlika u tehničkim svojstvima novoproizvedene gume i protektirane gume izrađene na njezinu plaštu u tome što protektirana guma zaista može imati kraći životni vijek te se može smatrati manje sigurnom opcijom. Međutim, upravo te razlike u percepciji tehničkih svojstava, kvalitete i sigurnosti nastaju između dviju novih guma iz različitih razina. Točnije, gume iz niže razine imaju i manju kilometražu i neće se upotrebljavati za vozila koja moraju ispuniti vrlo visoke sigurnosne standarde, odnosno vozila koja prevoze opasnu robu.

(74)

Stoga je Komisija privremeno odbacila tvrdnju da nove gume (one koje se mogu i one koje se ne mogu protektirati) i protektirane gume imaju različita osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva.

(75)

Komisija je nadalje utvrdila da nove i protektirane gume upotrebljavaju vlasnici kamiona ili autobusa koji uglavnom posluju u sektoru prijevoza osoba ili robe na manjim i većim udaljenostima. Stoga je bitna krajnja namjena novih i protektiranih guma jednaka. Komisija je utvrdila i da nove i protektirane gume imaju iste glavne četiri vrste primjene, odnosno upotrebljavaju se za upravljačku i pogonsku osovinu, za prikolice te kombinirano i podliježu sigurnosnim zahtjevima na tržištu Unije koji su isti kao zahtjevi određeni u relevantnom zakonodavstvu.

(76)

Stoga je tvrdnja da nove i protektirane gume imaju različite primjene privremeno odbačena.

(77)

Komisija se složila da se protektirane gume razlikuju od novih guma 1. razine po tome što se ne prodaju na tržištu originalne opreme. Komisija je utvrdila i da to isto vrijedi i za gume iz 3. razine i, u velikoj mjeri, za marke iz 2. razine, koje se isto tako ne prodaju na tržištu originalne opreme.

(78)

Stoga je Komisija privremeno odbacila tvrdnju da nove i protektirane gume imaju različite prodajne kanale.

(79)

Komisijine odluke u predmetima u pogledu tržišnog natjecanja i presuda Suda Europske unije (14) u kojima je utvrđeno da su protektirane gume zaseban proizvod de facto nisu relevantne za definiciju proizvoda u ispitnim postupcima trgovinske zaštite. Definicija tržišta u slučaju koncentracije usmjerena je na zamjenu na strani potražnje i ponude (15). U antidampinškom ispitnom postupku tržište se definira na temelju fizičkih, tehničkih i kemijskih svojstava proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(80)

Kad je riječ o tvrdnji o definiciji proizvoda u antidampinškim predmetima u trećim zemljama, Komisija je istaknula da definicija proizvoda podliježe opsežnom diskrecijskom pravu tijela koje provodi ispitni postupak u području zaštite trgovine (16). Stoga se Komisijino diskrecijsko pravo za potrebe ovog ispitnog postupka ne može ograničiti na temelju načina na koji su u tom pogledu samostalno odlučivala tijela koja ispitni postupak provode u trećim zemljama.

(81)

Navedeno je i da se predmetni proizvod ne bi trebalo svrstavati u nekoliko oznaka KN. Prvo, Komisija je u tom pogledu podsjetila na to da se jedan predmetni proizvod vrlo često svrstava u nekoliko oznaka KN. To je prirodna posljedica strukture kombinirane nomenklature. Nadalje, u Obavijesti o pokretanju postupka jasno je navedeno da su oznake KN navedene samo u informativne svrhe. Drugo, nisu pruženi činjenični dokazi niti je Komisija pronašla informacije da se predmetni proizvod definira na način da se uvezene protektirane gume ili nove gume privremeno upotrebljavaju umjesto protektiranih i novih guma u Uniji i da se s njima izravno natječu. To se za potrebe ovog ispitnog postupka primjenjuje i na percepcije proizvođača i potrošača, distribucijske kanale ili druge čimbenike u pogledu postojanja jedne kategorije proizvoda ili više njih u usporedbi s razlikovanjem novih i protektiranih guma.

(82)

Konačno, zainteresirane strane navele su da se zbog segmentacije tržišta u Uniji smatra da je kvaliteta protektiranih guma niža od kvalitete novih guma 1. razine, čak i ako su one izrađene od plašta guma 1. razine.

(83)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju koja je u skladu s podjelom razina utvrđenom za ovaj ispitni postupak i protektiranim gumama smatrala samo gume iz 2. i 3. razine.

(84)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička svojstva te jednaku osnovnu namjenu:

(85)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(86)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkama (a) i (b) Osnovne uredbe Komisija će u slučaju uvoza iz zemalja bez tržišnoga gospodarstva uobičajenu vrijednost utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva, osim ako izvoznik može dokazati da posluje u uvjetima tržišnoga gospodarstva.

(87)

CCCMC i CRIA tvrdili su da bi se nakon isteka stavka 15. točke (a) podtočke ii. Protokola o pristupanju NRK-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO”) 11. prosinca 2016. opća pravila za utvrđivanje uobičajene vrijednosti trebala primjenjivati na kineske izvoznike. U tom su pogledu tvrdili da je primjena metodologije za zemlje bez tržišnoga gospodarstva za utvrđivanje vrijednosti nakon 11. prosinca 2016. protivna obvezama Unije prema WTO-u. Tvrdili su da se uobičajena vrijednost ne može temeljiti na analognoj zemlji, nego bi se trebala temeljiti na kineskim podacima o prodaji i troškovima.

(88)

Obavijest o pokretanju postupka objavljena je 11. kolovoza 2017. Stoga je mjerodavno zakonodavstvo primjenjivo na ovaj postupak Osnovna uredba u verziji koja je bila primjenjiva u trenutku pokretanja postupka. Stoga se uobičajena vrijednost treba utvrditi na temelju članka 2. stavka 7. točaka (a) i (b) Osnovne uredbe kako je bila primjenjiva na datum pokretanja ovog ispitnog postupka u kolovozu 2017. Stoga se odbijaju tvrdnje CCCMC-a i CRIA-e.

(89)

Ukratko, i samo radi lakšeg snalaženja, za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva kriteriji su sljedeći:

(90)

Za određivanje jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe Komisija je zatražila potrebne informacije zatraživši od proizvođača izvoznika da ispune obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Dva društva od njih četiriju koja surađuju u uzorku, Grupa Giti i Grupa Hankook, zatražila su primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva i odgovorila u zadanom roku. Stoga je utvrđivanje tretmana tržišnoga gospodarstva provedeno u pogledu te dvije skupine društava.

(91)

Komisija je zatražila sve informacije koje je smatrala potrebnima te je sve informacije podnesene u zahtjevima za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva provjerila u prostorima glavnih pravnih subjekata obiju grupa.

(92)

U slučaju povezanih strana Komisija je ispitala je li grupa povezanih društava u cjelini ispunila uvjete za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Stoga je, u slučajevima u kojima je u proizvodnju ili prodaju predmetnog proizvoda izravno ili neizravno uključeno i neko društvo kći ili bilo koje drugo društvo povezano s podnositeljem zahtjeva iz NRK-a, ispitivanje u pogledu primjene tretmana tržišnoga gospodarstva provedeno za svako društvo zasebno, kao i za grupu društava kao cjelinu.

(93)

Nijedna od grupa koje su zatražile primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva nije dokazala da ispunjava sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(94)

Točnije, nijedna grupa nije dokazala, pojedinačno ili kao grupa, da ima jedinstven i transparentan skup računovodstvene dokumentacije koju revidiraju nezavisni revizori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i stoga nije ispunila drugi kriterij za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(95)

Nadalje, nijedna grupa nije dokazala da ne podliježe bitnim poremećajima prenesenima iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva. U skladu s tim ta društva ili grupe društava nisu ispunile treći kriterij za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Točnije, obje su grupe proizvođača izvoznika ostvarile korist od povlaštenih poreznih režima.

(96)

Uz to, Grupa Hankook nije dokazala da ne postoji značajno upletanje države i da troškovi glavnih ulaznih materijala bitno odražavaju tržišne vrijednosti. Stoga ta grupa nije dokazala ni da ispunjuje prvi kriterij za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(97)

Komisija je predmetnim proizvođačima izvoznicima, nadležnim tijelima predmetne zemlje i industriji Unije dostavila nalaze. Zainteresirane strane dostavile su primjedbe o nalazima. Grupa Hankook tvrdila je da upletanja države utvrđena u skladu s prvim kriterijem nisu značajna. Obje su grupe smatrale da nedostaci u računovodstvenim sustavima svake od njih nisu znatni. Tvrdile su i da povlašteni porezni režim iz trećeg kriterija za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva ne čini bitno narušavanje.

(98)

U tim primjedbama nisu dovedeni u pitanje činjenični nalazi, nego je samo izraženo drukčije pravno tumačenje. Međutim, s obzirom na veličinu i ozbiljnost pitanja utvrđenih na temelju svih triju kriterija tim se primjedbama nisu mogli izmijeniti nalazi Komisije.

(99)

Nakon što su države članice obaviještene u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (c) Osnovne uredbe, svim podnositeljima zahtjeva 9. travnja 2017. pojedinačno su i službeno dostavljene obavijesti o konačnim odlukama Komisije u pogledu njihovih zasebnih zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(100)

U skladu s navedenim, ni Grupa Giti ni Grupa Hankook nisu mogle dokazati da su ispunile sve kriterije za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i stoga im se nije mogao odobriti tretman tržišnoga gospodarstva.

(101)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost za sve proizvođače izvoznike utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. U tu je svrhu bilo potrebno odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(102)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je razmatra SAD kao odgovarajuću analognu zemlju te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(103)

Komisiji su primjedbe o odabiru analogne zemlje dostavile tri zainteresirane strane:

(104)

CRIA/CCCMC i Grupa Giti protivili su se SAD-u kao analognoj zemlji. Smatrali su da ni Japan ni Koreja (iako u manjoj mjeri) nisu primjerene zemlje, dok bi Tajland bio najprimjerenija analogna zemlja. Grupa Giti tvrdila je da ni Turska ne bi mogla poslužiti kao primjerena zemlja zbog prisutnosti trgovinskih ograničenja i drukčijeg pristupa sirovinama. CRIA i CCCMC pozvali su Komisiju da stupi u kontakt s proizvođačima u mogućim analognim zemljama, odnosno Turskoj, Tajlandu, Brazilu i Arapskoj Republici Egiptu („Egipat”).

(105)

Podnositelj pritužbe protivio se Tajlandu kao analognoj zemlji i ponovio svoje stajalište da je SAD najprimjerenija analogna zemlja.

(106)

Komisija je dobila pouzdane kontaktne podatke za 22 proizvođača iz osam zemalja (SAD-a, Japana, Koreje, Turske, Indije, Tajlanda, Južne Afrike i Brazila). Stupila je u kontakt s ta 22 društva i pozvala ih da sudjeluju kao proizvođač iz analogne zemlje te zaprimila odgovore na upitnik četiriju proizvođača iz SAD-a, Tajlanda, Južne Afrike i Brazila (po jedan proizvođač iz svake od tih zemalja).

(107)

Odgovor na upitnik jednog proizvođača iz SAD-a nije sadržavao informacije u skladu s upitnikom i taj proizvođač nije želio dostaviti informacije koje nedostaju. Budući da je dobila nepotpun odgovor, Komisija je isključila SAD iz svoje analize.

(108)

Slično tome, Komisija je isključila i Tajland kao moguću analognu zemlju. U tom je pogledu u odgovoru na upitnik jednog proizvođača iz Tajlanda navedeno da je njegov obujam proizvodnje izuzetno malen (manje od 10 000 komada) i da on proizvodi samo gume sa zračnicom. Komisija je smatrala da se na temelju podataka tog proizvođača ne bi mogla provesti smislena usporedba zbog manjka reprezentativnosti jer veliku većinu guma prodanih na tržištu Unije čine gume bez zračnice.

(109)

Jedan proizvođač iz Južne Afrike Komisiji je poslao potpun odgovor na upitnik. Ukupna domaća proizvodnja u Južnoj Africi ograničena je na manje od 200 000 jedinica godišnje, što čini samo oko 2 % kineskog izvoza u Uniju. Domaća potrošnja iznosi 1,3 milijuna jedinica. Ukupni uvoz čini 90 % domaće potrošnje. Iako ne postoje pristojbe za zaštitu trgovine, redovne carinske pristojbe relativno su visoke: 25 % za većinu zemalja u svijetu i 15 % za EU. Južna Afrika može se usporediti s NRK-om u smislu razine gospodarskog razvoja.

(110)

Naposljetku, jedan proizvođač iz Brazila Komisiji je poslao potpun odgovor na upitnik.

(111)

Brazil ima znatnu proizvodnju (7,1 milijuna komada) koja je veća od ukupnog kineskog izvoza u Uniju (4,59 milijuna komada). Brazilska domaća potrošnja iznosi gotovo 7 milijuna jedinica. Ukupni uvoz, oko 1 milijun jedinica, čini oko 15 % brazilske potrošnje. Ukupni izvoz iznosi 900 000 jedinica. Obujam proizvođača koji surađuje (više od 1 milijuna komada) dovoljno je reprezentativan za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Proizvođači iz Brazila i NRK-a imaju slične uvjete pristupa glavnim sirovinama jer su te dvije zemlje proizvođači prirodnog kaučuka. Konačno, Brazil se može usporediti s NRK-om u smislu razine gospodarskog razvoja. Iako u Brazilu postoje pristojbe za zaštitu trgovine za nekoliko trećih zemalja, i dalje postoji znatan uvoz predmetnog proizvoda kako je prethodno navedeno.

(112)

Komisija je smatrala da bi se i Južna Afrika i Brazil mogli upotrijebiti kao analogna zemlja. Uzimajući u obzir činjenicu da je domaća proizvodnja u Južnoj Africi u relativnom i apsolutnom smislu bila znatno manja nego u Brazilu, Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe odlučila odabrati Brazil kao najprimjereniju analognu zemlju.

(113)

Informacije dobivene od proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebile su se kao temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(114)

Određene vrste proizvoda koje se proizvode u analognoj zemlji nije bilo moguće usporediti s vrstama proizvoda koje se izvoze iz predmetne zemlje u Uniju jer proizvođač iz analogne zemlje ne proizvodi sve dimenzije i vrste guma koje se izvoze u Uniji. Uobičajena vrijednost neodgovarajućih vrsta proizvoda stoga se morala izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju troškova proizvodnje proizvođača iz analogne zemlje uvećanih za razumni iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit.

(115)

Komisija je na temelju provjerenih podataka o troškovima proizvodnje brazilskog proizvođača izračunala prosječan trošak proizvodnje po kilogramu za gume svih namjena, odnosno za upravljačke i pogonske gume, gume za kombiniranu uporabu ili za prikolice za svaku razinu (1., 2. ili 3.) i za svaku vrstu guma (bez zračnice ili sa zračnicom). Taj prosječni trošak proizvodnje iznosio je od 20,03 CNY/kg do 21,29 CNY/kg. Komisija je vrijednost svake brojčane oznake neodgovarajućeg proizvoda koji izvoze kineski proizvođači izračunala pomnoživši njegov ponder s prosječnim troškom proizvodnje guma svih namjena, vrsta i razina. Komisija je zatim dodala razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove (35 %–45 % troška proizvodnje) na temelju stvarnih podataka koji se odnose na proizvodnju i prodaju, kako je predviđeno u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe. Na kraju je dodala razuman iznos dobiti (23 %–28 % troška proizvodnje) upotrijebivši prosječnu profitnu maržu za prodaju profitabilnih proizvoda.

(116)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih ili nepovezanih društava koja su djelovala kao uvoznici.

(117)

U slučajevima kad su proizvođači izvoznici predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(118)

Ako proizvođači izvoznici predmetni proizvod u Uniju izvoze preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U tim je slučajevima cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit.

(119)

Kad je riječ o jednom društvu kćeri Grupe Aeolus, odnosno društvu Pirelli Tyre Co., Ltd., Komisija u utvrđenom roku nije zaprimila podatke potrebne za utvrđivanje izvozne cijene. Komisija je 23. ožujka 2018. obavijestila to društvo da upitnici koje su dostavili njegovo povezani uvoznici nisu bili potpuni te je zatražila da revidira i ponovno podnese odgovore na upitnik. To je društvo obaviješteno da će, ako u danom roku ne dostavi potpune i točne informacije, Komisija ponovno upotrijebiti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Predmetno društvo dostavilo je revidirane odgovore 4. travnja 2018. Međutim, Komisija je i dalje smatrala da su nepotpuni i stoga nisu mogli biti obrađeni za potrebe analize dampinga i štete. Komisija je stoga dampinšku maržu utvrdila na temelju provjerenih informacija koje su dostavila ostala provjerena društva Grupe Aeolus odnosno Aeolus Tyre i Chonche Auto Double Happiness Tyre. Grupa Aeolus pozvana je da ažurira podatke o društvu Pirelli za ostatak postupka.

(120)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica. Dampinške marže utvrđene su usporedbom pojedinačnih cijena franko tvornica proizvođača izvoznika u uzorku s domaćim prodajnim cijenama proizvođača iz analogne zemlje ili izračunanom uobičajenom vrijednosti, prema potrebi.

(121)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena. Komisija je izvršila sljedeće prilagodbe izvozne cijene i uobičajene vrijednosti s pomoću podataka koje su u svojem odgovoru na upitnik i tijekom posjeta radi provjere pružili izvoznici u uzorku i proizvođač iz analogne zemlje: troškovi povezani s otpremom predmetnog proizvoda kao što su cestovni i pomorski prijevoz tereta, osiguranje, rukovanje, utovar i popratni troškovi (8 %–18 %), bankovne naknade i troškove kredita (0 %–1 %), jamstvo i popusti (2 %–3 %), neizravni porezi (4 %). Naposljetku su za jednog proizvođača izvoznika izvršene prilagodbe za provizije koje je platio svojem matičnom društvu (2 %–5 %)

(122)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(123)

Dampinška marža za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak utvrđena je u skladu s odredbama članka 9. stavka 6. Osnovne uredbe. Ta se marža izračunava kao ponderirani prosjek na temelju marži utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku.

(124)

Kad je riječ o svim ostalim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a Komisija je utvrdila razinu suradnje u NRK-u. Ona je izmjerena procjenom udjela obujma izvoza proizvođača koji surađuju u Uniju u ukupnom izvozu iz predmetne zemlje u Uniju.

(125)

Razina suradnje visoka je. Stoga je preostala dampinška marža koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a privremeno utvrđena na razini koja odgovara najvišoj dampinškoj marži utvrđenoj za proizvođače izvoznike koji surađuju uključene u uzorak.

(126)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(127)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je više od 380 proizvođača u Uniji. Ti proizvođači čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(128)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 20,9 milijuna guma. Komisija je brojku za ukupnu proizvodnju u Uniji utvrdila na temelju podataka dobivenih tijekom ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., deset proizvođača iz Unije u konačnom uzorku čini više od 36 % proizvodnje i prodaje u Uniji, kako su prijavili proizvođači istovjetnog proizvoda iz Unije. Stoga su mikroekonomski pokazatelji ispitani na temelju podataka dobivenih iz odgovora tih deset proizvođača iz Unije.

(129)

Proizvodnja u Uniji podijeljena je između velikih grupa društava i više od 380 MSP-ova u cijeloj Uniji. Velika društva čine oko 90 % ukupne proizvodnje u Uniji i 85 % prodaje proizvođača iz Unije u Uniji. MSP-ovi su uključeni u proizvodnju protektiranih guma i obuhvaćaju preostalih 10 % proizvodnje u Uniji i 15 % prodaje proizvođača iz Unije u Uniji.

(130)

Utvrđeno je da proizvođači u uzorku predmetni proizvod uvoze iz NRK-a i preprodaju na tržište Unije. Međutim, u usporedbi s njihovom ukupnom prodajom uvoz je i dalje neznatan te se oni i dalje smatraju proizvođačima iz Unije.

(131)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju informacija koje je dostavila ETRMA, podataka Eurostata o uvozu prijavljenih pod oznakama KN 4011 20 90 i 4012 12 00 te informacija primljenih od dobavljača gaznog sloja.

(132)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji razvijala se na sljedeći način:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u komadima)

(133)

Potrošnja u Uniji povećala se tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja se ukupno povećala za 6,6 %, s oko 20,2 milijuna guma na oko 21,6 milijuna guma u razdoblju ispitnog postupka.

(134)

Tržište guma za kamione i autobuse u Uniji vrlo je konkurentno i u njemu postoje brojni proizvođači i marke.

(135)

Tržište Unije podijeljeno je između prodaje originalne opreme proizvođačima kamiona ili autobusa i tržišta zamjenskih dijelova. Tržišnu potražnju za gumama za kamione i autobuse u sektoru originalne opreme potiče proizvodnja kamiona i autobusa dok na sektor postprodaje utječu brojni čimbenici, uključujući gospodarsku djelatnost, prodaju, veličinu, sastav i upotrebu kamiona ili autobusa te aktivne flote. Kineska uvozna prodaja uglavnom je koncentrirana na tržištu zamjenskih dijelova.

(136)

Približno 17 % ukupne potrošnje u Uniji čini originalna oprema prodana proizvođačima kamiona i autobusa. Preostalu prodaju guma za kamione i autobuse u Uniji čine zamjenske gume prodane izravno ili neizravno vlasnicima kamiona ili autobusa. Zamjenske gume obuhvaćaju široki raspon guma i prodaju se putem šireg niza kanala s različitim strategijama stavljanja proizvoda na tržište. Zamjenske gume mogu se prodavati izravno krajnjim korisnicima ili putem povezanih ili nepovezanih distributera koji će ih potom ponovno prodati krajnjim korisnicima.

(137)

Glavne prodajne kanale čini prodaja distributerima koji ih preprodaju vlasnicima flota ili izravna prodaja vlasnicima flota, ponekad uz usluge (nadzor, održavanje, usluge).

(138)

Marka isto tako utječe na cijenu koju su kupci spremni platiti za gume za kamione i autobuse. Marke su često povezane s percepcijom o kvaliteti i usluzi, a još i više kad je riječ o gumama visoke kvalitete.

(139)

Komisija je utvrdila da su glavni Uniji proizvođači većinom poslovali u 1. i 2. segmentu, u kojima su se gume oblikovale (i još se oblikuju) tako da imaju dug životni ciklus i da se mogu protektirati. Time su opravdane znatno više cijene (i profitne marže) za očekivanu veću učinkovitost guma iz 1. i 2. razine.

(140)

U okviru ispitnog postupka de facto se pokazalo da veći proizvođači iz Unije aktivno oglašavaju činjenicu da se njihove gume mogu protektirati kako bi stvorili vjernost marki i razlikovali se od uvezenih guma iz 3. razine koje imaju niže cijene. Stoga se u okviru ispitnog postupka pokazalo da veliki dio vrijednosti pripisane gumama iz 1. i 2. razine de facto potječe od prisutnosti industrije protektiranja u 3. razini.

(141)

Međutim, zbog visokog stupnja međusobne zamjenjivosti protektiranih i novih guma 3. razina je i najosjetljivija na jeftini kineski uvoz predmetnog proizvoda. To posebno vrijedi kada se uzme u obzir da su korisnici svjesni da se, kad je riječ o učinkovitosti, protektirane i nove gume niske kvalitete znatno ne razlikuju. Upravo zbog te međusobne zamjenjivosti cijena je odlučujući čimbenik u odluci kupca hoće li kupiti protektirane gume ili nove gume iz 3. razine.

(142)

Komisija poziva zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenoj ocjeni i dostave informacije kojima se potkrepljuje ili osporava ta analiza kako bi se u završnoj fazi ispitnog postupka stvorila što cjelovitija slika.

(143)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji iz tablice 1.

(144)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se na sljedeći način:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u komadima) i tržišni udio

(145)

Na temelju Eurostata obujam uvoza iz NRK-a povećao se za 32 % tijekom razmatranog razdoblja, sa 3,5 milijuna guma 2014. na oko 4,6 milijuna guma u razdoblju ispitnog postupka. To je dovelo do povećanja tržišnog udjela kineskog uvoza, na rastućem tržištu, sa 17,1 % na 21,3 %.

(146)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju kineskih proizvođača izvoznika u uzorku.

(147)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se na sljedeći način:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/komad)

(148)

Tijekom razmatranog razdoblja kineske uvozne cijene u Uniji smanjile su se za 11 %.

(149)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(150)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 21 % do 31 % za uvoz predmetnog proizvoda iz predmetne zemlje na tržište Unije. Osim toga, utvrđeno je da je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u te tri razine znatna: 24 % za 1. i 2. razinu i od 21 % do 31 % za 3. razinu. Znatna razina sniženja dokaz je izraženog učinka dampinga u ovom predmetu.

(151)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(152)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 19. do 27., za utvrđivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije provedeno je uzorkovanje.

(153)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka sadržanih u pritužbi, statističkih podataka Eurostata, podnesaka ETRMA-e, kako je primjereno, kako bi osigurala da se podaci odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i podneska ETRMA-e. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(154)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(155)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični troškovi, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(156)

Dvije su napomene potrebne u pogledu metodologije za analizu pokazatelje štete.

(157)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., proizvođači iz Unije sastoje se od dviju kategorija društava u smislu veličine: velikih društava i MSP-ova (visoki stupanj rascjepkanosti), koji čine 85 % odnosno 15 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije u Uniji 2016. Međutim, zbog odabira uzorka proizvođača iz Unije, podaci o prodaji MSP-ova u uzorku činili su približno 4 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije u uzorku u Uniji. Komisija je stoga odlučila ponderirati rezultate proizvođača iz Unije u uzorku u skladu s tržišnim udjelom svake kategorije društava. Budući da MSP-ovi djeluju samo u segmentu 3. razine, ta je prilagodba imala izravne posljedice na povećanje udjela prodaje iz 3. razine unutar skupa podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzroku.

(158)

Osim toga, ukupna prodaja proizvođača iz Unije u Uniji podijeljena je među tri razine u skladu sa sljedećim omjerom: 1. razina: 51 %, 2. razina: 23 % i 3. razina: 26 %. Međutim, podaci o prodaji u Uniji proizvođača iz Unije u uzorku, čak i nakon prilagodbe opisane u uvodnoj izjavi 161. nisu odražavali stvarni udio prodaje Unije po razini. Komisija je stoga odlučila ponderirati rezultate proizvođača iz Unije u uzorku u skladu s udjelom svake razine u ukupnoj prodaji proizvođača iz Unije u Uniji kako bi osigurala da su te tri razine zastupljene u skladu sa svojim udjelom u ukupnoj prodaji u Uniji u svim mikropokazateljima.

(159)

Nekoliko strana navelo je da je, ako Komisija slijedi podjelu na tri razine, i štetu potrebno utvrditi prema razinama. Konkretno, stanje industrije Unije i utjecaj uvoza potrebno je procijeniti za svaku razinu, na primjer utjecaj uvoza iz 2. razine (iz Kine i drugih zemalja) potrebno je procijeniti u odnosu na proizvođače iz Unije u 2. razini.

(160)

Komisija je smatrala da unatoč podjeli tržišta Unije gume, kako su definirane u uvodnoj izjavi 78., imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i da su međusobno zamjenjive. Stoga je šteta utvrđena za predmetni proizvod u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu. Konkretno, Žalbeno tijelo smatra da bi „kad nadležna istražna tijela poduzimaju istragu jednog dijela domaće industrije, ona načelno na sličan način trebala ispitati sve ostale dijelove koji sačinjavaju tu industriju, kao i ispitati industriju u cjelini” (17). Stoga je analiza po segmentima moguća u skladu s pravom WTO-a, ali mora biti popraćena analizom industrije u cijelosti. Slično tomu, Opći je sud prihvatio da analiza štete može biti usmjerena na razinu koja je najviše pogođena dampinškim uvozom (18).

(161)

Komisija je određene pokazatelje analizirala po razinama. Kako je prikazano u uvodnim izjavama od 212. do 216., tom se analizom potvrđuje da je ukupno industrija Unije pretrpjela štetu i da kretanja predmetnog proizvoda u cjelini općenito odgovaraju kretanjima zasebnih razina.

(162)

Gospodarsko stanje industrije Unije analizira se ukupno, a za određene mikroekonomske pokazatelje i po razinama zbog podjele tržišta Unije.

(163)

Ukupna procijenjena proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(164)

Kako je prikazano u tablici 4., proizvodnja je ostala relativno stabilna, sa 20,9 milijuna jedinica u razdoblju ispitnog postupka, dok se stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom istog razdoblja povećala za 9 postotnih bodova.

(165)

Glavni uzrok povećanja iskorištenosti kapaciteta može se pripisati samo znatnom smanjenju proizvodnog kapaciteta za 10 %. To se uglavnom odnosilo na djelatnost protektiranja jer je tijekom razmatranog razdoblja najmanje 85 MSP-ova sa sjedištem u gotovo svim državama članicama prestalo proizvoditi protektirane gume, ali i zbog zatvaranja društava kćeri velikih društava (19).

(166)

Ravno kretanje proizvodnje u Uniji i zatvaranje društava u suprotnosti su s rastućom potrošnjom u Uniji u razdoblju nakon krize od koje je industrija Unije mogla imati koristi.

(167)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(168)

Na rastućem je tržištu prodaja u Uniji ostala stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Posljedica toga je smanjenje tržišnog udjela za 5,2 postotna boda (sa 72,0 % na 66,8 %), dok se obujam prodaje kineskih dampinških guma povećao za 1,1 milijun guma.

(169)

Potrošnja u Uniji povećala se za 6,6 % tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 1 % unatoč povećanju potrošnje, zbog čega je industrija Unije izgubila tržišni udio. Tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje povećao se tijekom razmatranog razdoblja.

(170)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se na sljedeći način:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(171)

Tijekom razmatranog razdoblja izravno je izgubljeno više od 4 200 radnih mjesta, što je utjecalo na MSP-ove, od kojih je najmanje 85 proizvođača sa sjedištem u cijeloj Uniji prestalo s proizvodnjom, i velika društva koja su zatvorila nekoliko postrojenja.

(172)

Osim toga, Talijansko udruženje proizvođača protektiranih guma (AIRP) tvrdilo je da sektor protektiranja u Uniji obuhvaća 13 000 radnih mjesta u proizvodnji i distribuciji. Djelatnost protektiranja prilično je radno intenzivna te su protektirane gume zaslužne za od tri do četiri puta više radnih mjesta od novih guma. AIRP navodi da nekoliko povezanih društava trenutačno smanjuje broj zaposlenika ili u velikoj mjeri upotrebljava fondove za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

(173)

Istodobno se produktivnost povećala sa 539 jedinica po zaposleniku 2014. na 610 jedinica po zaposleniku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(174)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(175)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u pogledu predmetnog proizvoda u Uniji. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(176)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se na sljedeći način:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje

(177)

Prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 19 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi smanjili za 12 EUR. To odgovara sniženju cijena od 8 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se troškovi smanjili za 6 %.

(178)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka trošak proizvodnje povećao se u odnosu na 2016. što se u potpunosti nije moglo odraziti na prodajnu cijenu.

(179)

Za tri razine izvršena je zasebna analiza koja se temeljila na istoj metodologiji kako je opisana.

(180)

U 1. razini prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 25 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi smanjili za 19 EUR. Oboje se smanjilo za 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 1. razina

(181)

U 2. razini prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 27 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi smanjili za 17 EUR. To odgovara sniženju prosječne cijene od 12 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se troškovi smanjili za 9 %.

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 2. razina

(182)

U 3. razini prosječna jedinična prodajna cijena smanjila se za 9 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 2 EUR. To odgovara sniženju prosječne cijene od 5 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se troškovi povećali za 1 %.

Tablica 10.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 3. razina

(183)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(184)

Prosječni trošak rada povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 6 %.

(185)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se na sljedeći način:

Tablica 12.

Zalihe

(186)

Zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 44 % i dosegle približno 9 % godišnje proizvodnje. Ta situacija negativno utječe na financijsko stanje proizvođača iz Unije u uzorku.

(187)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(188)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(189)

Ukupna profitabilnost smanjila se sa 15,6 % 2014. na 13,7 % u razdoblju ispitnog postupka. To se izračunalo na temelju pondera svake razine u prodaji, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 161. i 162. Smanjenje profitabilnosti za 1,9 postotnih bodova rezultat je snažnijeg pada cijena (– 8 %) nego smanjenja troškova (– 6 %).

(190)

Na ukupnu profitabilnost utječe profitabilnost 1. razine, dok je u razdoblju ispitnog postupka sama 3. razina zabilježila gubitke. Nadalje, relativno kretanje profitabilnosti cijele industrije Unije isto je tako bilo silazno.

(191)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. U području neto novčanog toka zabilježeno je smanjenje od 12 %.

(192)

Povrat ulaganja označava dobit izraženu kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja razvijao se negativno, sa 21,0 % na 17,6 %.

(193)

Za tri razine izvršena je zasebna analiza koja se temeljila na istoj metodologiji kako je opisana.

(194)

Profitabilnost 1. razine mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja. Povećavala se od 2014. (17,9 %) do 2015. (21,8 %), a zatim se tijekom razdoblja ispitnog postupka smanjila na razinu nešto nižu od razine iz 2014. (17,5 %). To se djelomično objašnjava razvojem troška proizvodnje i cijena jer se 2015. trošak proizvodnje smanjio više od prodajnih cijena.

(195)

U 1. razini neto novčani tok ostao je stabilan, dok se povrat ulaganja smanjio sa 26,0 % na 24,3 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 14.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja za 1. razinu

(196)

Profitabilnost 2. razine smanjila se za 2,6 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja (sa 17,9 % 2014. na 15,3 % u razdoblju ispitnog postupka).

(197)

U 2. razini neto novčani tok znatno se smanjio, za 22 %, dok se povrat ulaganja smanjio sa 20,4 % na 16,2 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 15.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja za 2. razinu

(198)

U razdoblju ispitnog postupka u 3. razini zabilježen je gubitak (– 0,4 %). Gubici za MSP-ove bili su posebno izraženi (– 6,1 % u razdoblju ispitnog postupka). Profitabilnost za velika društva u 3. razini prepolovila se od 2014. do razdoblja ispitnog postupka, sa 10 % na 4,8 %.

(199)

U 3. razini neto novčani tok znatno se smanjio, za 62 %, dok se povrat ulaganja smanjio sa 7,6 % na 2,5 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 16.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja za 3. razinu

(200)

Tržište Unije za gume za autobuse ili kamione snažno je pogođeno gospodarskom krizom. Budući da je potrošnja guma neodvojivo povezana s kupnjom novih vozila i prijeđenom kilometražom flote, u velikoj mjeri ovisi o općoj gospodarskoj aktivnosti. Svaka promjena gospodarske aktivnosti, a posebno obujma robe koja se prevozi cestom, izravno se odražava na prodaju guma. U razdoblju kada se kamioni manje upotrebljavaju, kupnja novih kamiona ili zamjena guma za kamione postaje manje potrebna i stoga tržište guma bilježi pad.

(201)

Nakon gospodarske krize zabilježen je strukturni pomak potražnje sa viših razina na niže razine gdje je odluka o kupnji ovisi o cijeni. U tom kontekstu jeftine ponude uvezenih guma i sklonost određenih vlasnika flota prema jeftinijim gumama imali su glavnu ulogu u preobrazbi tržišta Unije.

(202)

Budući da se proizvođači protektiranih guma nalaze pod snažnim pritiskom, primjeri zatvaranja postrojenja i radionica sve su brojniji kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 175. Zbog nedostatka dostupnih lokalnih postrojenja postoji manje mogućnosti za protektiranje visokokvalitetne istrošene gume. Stoga kupnja visokokvalitetne gume s opcijom višekratnih protektiranja postaje manje privlačna. S obzirom na navedeni razvoj događaja i suočeni s jeftinim uvozom guma iz 3. razine, koji je činio većinu kineskog uvoza, proizvođači novih guma iz Unije nemaju druge mogućnosti osim da i oni ojačaju svoju prisutnost u 3. razini.

(203)

Naposljetku, tržišno natjecanje između segmenata isto je tako lišeno učinka cijena u nižim razinama na određivanje cijena u višoj razini. U Uniji su cijene guma iz 1. razine osjetile pritisak jeftinog uvoza. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je učinak bio očitiji u regionalnim područjima gdje su gume iz 3. razine bile prisutnije (tj. u tim su područjima cijene guma iz 1. razine određene na nižim razinama od onih u drugim područjima Unije, čime se ističe konkurentski učinak guma iz 3. razine na gume iz 1. razine).

(204)

To znači da su gospodarski subjekti vjerojatno preusmjerili dio svoje nabave sa guma iz 1. ili 2. razine na gume iz 3. razine, iz čega se vidjeti da tržišno natjecanje funkcionira u različitim segmentima.

(205)

U tablici u nastavku prikazan je udio po razini u potrošnji u Uniji 2012. i 2016. U tom se razdoblju potrošnja u Uniji povećala za približno 3,8 milijuna komada, a više od 90 % tog povećanja zabilježeno je u 3. razini (približno 3,6 milijuna komada). Posljedica toga bila je promjena relativne važnosti 3. razine, koja se povećala sa 27 % na 39 % ukupne potrošnje u Uniji.

Tablica 17.

Podjela potrošnje u Uniji po razinama u godinama 2012. i 2016.

(206)

Na temelju prikupljenih informacija Komisija je utvrdila da se u prošlosti referentna cijena za ostale razine određivala na temelju guma iz 1. razine. Glavni proizvođači iz Unije većinom su poslovali u 1. i 2. razini, u kojima su se gume oblikovale (i još se oblikuju) tako da imaju dug životni ciklus i da se mogu protektirati. Time su opravdane znatno više cijene (i profitne marže) za očekivanu veću učinkovitost guma iz 1. i 2. razine. Potrošači su cijenili te fizičke značajke i značajke u pogledu učinkovitosti te su bili spremni platiti više cijene za te značajke. Međutim, informacije kojima je Komisija raspolagala pokazale su da se prethodno navedeno kretanje određivanja cijena promijenilo i da je „obrnuti kaskadni učinak” započeo s cijenama u 3. razini i inverzno utjecao na 1. razinu. Treba napomenuti da se većina jeftinog uvoza odnosi na 3. razinu, gdje su tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvođači iz Unije zabilježili gubitke.

(207)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da postoji simbiotski odnos između različitih razina gdje cjenovni pritisak na 3. razinu utječe i na cijene u ostalim razinama.

(208)

Ukupno se na temelju pokazatelja štete može vidjeti da je industrija Unije u cjelini pod velikim pritiskom. Tijekom razdoblja ispitnog postupka došlo je do smanjenja proizvodnog kapaciteta, ulaganja i zaposlenosti te do znatnog gubitka tržišnog udjela unatoč sniženju prodajnih cijena. Tržišni udio ostvaren je uvozom predmetnog proizvoda nauštrb industrije Unije, neovisno o segmentaciji, a posljedica je bila gubitak 4 200 radnih mjesta. Iako je i dalje iznosila oko 14 % za industriju u cjelini, profitabilnost se od 2014. do RIP-a smanjila za 1,9 postotnih bodova, a od 2015. do RIP-a za 3 postotna boda. Nadalje, relativno kretanje profitabilnosti cijele industrije Unije također je silazno.

(209)

Privremeno je utvrđeno da je kineski uvoz znatno snižavao cijene industrije Unije koje su potom imale izravan i znatan učinak na smanjene rezultate i smanjeni kapacitet, proizvodnju, zaposlenost i druge pokazatelje štete za industriju Unije. To se negativno kretanje najviše osjetilo u 3. razini gdje su brojni MSP-ovi koji proizvode protektirane gume izašli sa tržišta i nisu mogli iskoristiti gospodarski oporavak u tom sektoru koji je naposljetku preuzeo jeftini uvoz. Podsjeća se da društva koja najviše posluju u 3. razini čine približno 20 % ukupne proizvodnje u Uniji. Gubici u 3. razini nisu održivi i ugrožavaju opstanak čitave djelatnosti protektiranja u Uniji.

(210)

Osim toga, učinci cjenovnog pritiska isto su tako utjecali na cijene viših razina. Rastući cjenovni pritisak guma iz 3. razine koji je posljedica jeftinog uvoza, koji se uglavnom odnosi na gume iz 3. razine, potaknuo je sličan razvoj događaja u 2. razini, gdje su cijene pale za 12 % u razmatranom razdoblju te su se čak i cijene za gume iz 1. razine morale smanjiti za 9 % kako bi ostale konkurentne.

(211)

Naime, s obzirom na međusobnu povezanost cijena među razinama, čak je i 1. razina koja ostvaruje najbolje rezultate osjetila obrnuti kaskadni učinak cjenovnog pritiska na sve tri razine kako je objašnjeno u prethodnom poglavlju. To je prouzročilo iscrpljivanje industrije, gubitak vrijednosti u cijelom lancu opskrbe u sve tri razine i smanjenje kvalitete guma raspoloživih na tržištu Unije. Osim toga, intenzivno tržišno natjecanje visokih cijena u sve tri razine ima negativne posljedice za iskorištenost kapaciteta i dovodi do povećanja zaliha industrije (tablica 12.) te slabijeg novčanog toka i ulaganja (tablica 13.). Naposljetku, gubitak industrije protektiranja u Uniji utječe i na profitabilnost koju mogu ostvariti društva koja djeluju u 1. i 2. razini.

(212)

Stoga se privremeno zaključuje da je industrija Unije pretrpjela štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(213)

Osim toga, podnositelji pritužbe tvrdili su da je postojao rizik dodatnog pogoršanja štete. Smatrali su da su na drugim uvozno-izvoznim tržištima uvedene brojne mjere koje bi mogle prouzročiti trenutačno preusmjeravanje trgovine. Osim toga, proizvođači iz Unije navodno su ugroženi na svojim izvoznim tržištima jer su neke zemlje, kao što je Turska, pokrenule zaštitni ispitni postupak. Rizik pogoršanja bio bi povezan i s golemim prekomjernim kapacitetima u NRK-u, gdje neiskorišteni kapaciteti čine približno 40 % trenutačnog kineskog izvoza. Podnositelji pritužbe strahovali su i od strukturnog učinka na tržište guma u EU-u jer bi se dodatni trošak za kupnju visokokvalitetne gume sve manje mogao opravdati kada zajedno s industrijom protektiranja nestane opcija višekratnog protektiranja visokokvalitetne gume. Naposljetku, predviđaju stalno poboljšanje guma iz NRK-a. U slučaju da se gumama više kvalitete iz NRK-a dopusti da se natječu s gumama iz Unije po dampinškim cijenama, time bi se smanjile marže industrije guma u Uniji te njezin kapacitet za ulaganja i inovacije. To bi potom vjerojatno prisililo industriju Unije da se osloni na gume manje kvalitete koje zahtijevaju ograničeno ulaganje u istraživanje i razvoj, što dodatno utječe na njihovu mogućnost protektiranja.

(214)

Komisija je u ovoj fazi primijetila da se u okviru „Politike za industriju guma” (20) NRK-a proizvođači guma potiču da poboljšaju tehničke aspekte i marku (kao što su provedba strategija marke, povećanje popularnosti i ugleda marke te nastavak povećanja vrijednosti marke) i napomenula da je u tijeku usporedni predmet koji se odnosi na antisubvencijski postupak. Stoga je, s obzirom na prethodno navedeno, pozvala strane da dostave primjedbe o točkama koje su u prethodnoj uvodnoj izjavi iznijeli podnositelji pritužbe kako bi joj se omogućilo da detaljno analizira te točke za konačnu fazu.

(215)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli prouzročiti štetu industriji Unije.

(216)

Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije i kretanje troškova.

(217)

Cijene dampinškog uvoza iz NRK-a znatno su snizile cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, s maržama sniženja cijena u rasponu od 21 % do 31 % koje su dovele do smanjenja tržišnog udjela i profitabilnosti industrije Unije (sa 72,0 % na 66,8 % odnosno sa 15,6 % 2014. na 13,7 % u razmatranom razdoblju). Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije stvarno se blago smanjio, dok se obujam uvoza iz NRK-a povećao za 32 % i stoga preuzeo velik dio povećanja potrošnje u Uniji.

(218)

Ukupno je tijekom razmatranog razdoblja kineski uvoz (+ 4,2 postotna boda) apsorbirao gubitak tržišnog udjela industrije Unije (– 5,2 postotna boda).

(219)

Iz analize pokazatelja štete u uvodnim izjavama od 155. do 203. vidljivo je da se gospodarsko stanje industrije Unije, a posebno njezino financijsko stanje, pogoršalo i da se to dogodilo u vrijeme dolaska velikog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a. Cijenama tog uvoza snižene su cijene industrije Unije i izvršen je znatan pritisak na sniženje cijena na tržištu Unije. Utvrđeno je da su to naglo povećanje uvoza i znatno sniženje cijena glavni čimbenici koje treba razmotriti u ovom predmetu.

(220)

Kineski izvoznici uspjeli su znatno povećati svoj tržišni udio na štetu industrije Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka većina ukupnog obujma dampinškog kineskog uvoza usmjerena je na 3. razinu, zbog čega je nekoliko proizvođača iz Unije u toj razini, posebno malih i srednjih proizvođača protektiranih guma, moralo izaći s tržišta. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 137., Komisija je utvrdila da je taj veliki obujam po dampinškim cijenama utjecao na određivanje cijena. Prije je na određivanje cijena utjecala 1. razina, tj. cijene 2. razine određivale su se u odnosu na 1. razinu, a 3. razine u odnosu na 2. razinu. Sad se to preokrenulo: cijena 2. razine određuje se na temelju 3. razine, a cijena 1. razine na temelju 2. razine. To je dovelo do smanjenja prodajnih cijena u svim razinama. Komisija je stoga privremeno zaključila da je povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a imalo odlučujuću ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(221)

Ostali čimbenici koji su ispitani u analizi uzročnosti u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe bili su sljedeći: uvoz iz ostalih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i kretanje troškova industrije Unije.

(222)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se na sljedeći način:

Tablica 18.

Uvoz iz trećih zemalja

(223)

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja blago se povećao sa 10,8 % na 11,9 % tijekom razmatranog razdoblja. Od cjelokupnog uvoza iz ostalih trećih zemalja samo su u ruskom uvozu prosječne cijene bile slične cijenama kineskog uvoza. Prosječne cijene uvoza predmetnog proizvoda jasno su bile više od prosječnih cijena kineskog uvoza. Tržišni udio uvoza predmetnog proizvoda iz Rusije povećao se sa 0,9 % na 1,3 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, ograničenim količinama ruskog uvoza ne prekida se uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(224)

Stoga je Komisija zaključila da je, iako je uvoz iz ostalih trećih zemalja mogao u ograničenoj mjeri utjecati na stanje industrije Unije, dampinški uvoz iz NRK-a ostao glavni uzrok štete.

(225)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 19.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

(226)

Na temelju podataka Eurostata obujam izvoza smanjio se za 2,6 % tijekom razmatranog razdoblja. Na prosječne izvozne cijene utjecale su transferne vrijednosti prema povezanim društvima. Ne postoje dokazi da se zbog izvozne djelatnosti industrije Unije mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

(227)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 181., ukupni troškovi industrije Unije smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja za 12 EUR po gumi zbog kretanja glavnih sirovina (odnosno prirodnog i sintetičkog kaučuka). Međutim, prosječna prodajna cijena industrije Unije smanjila se za 19 EUR po gumi zbog pritiska dampinškog kineskog uvoza na cijene.

(228)

Stoga se može zaključiti da kretanje troškova nije moglo biti uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(229)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz predmetne zemlje.

(230)

Zbog znatnog pritiska na cijene i obujam industrije Unije povećanjem dampinškog uvoza iz predmetne zemlje tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije nije mogla ostvariti korist od rastućeg tržišta Unije u razdoblju nakon krize. Naime, najžešće tržišno natjecanje prisutno je u 3. razini gdje se odvija većina kineskog uvoza, što utječe i na više razine kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 204. do 210. U prethodnoj analizi pokazatelja štete upućuje se na to da je na gospodarsko stanje industrije Unije u cjelini utjecalo povećanje jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a kojim su znatno snižene cijene Unije. Kineski izvoznici uspjeli su znatno povećati tržišni udio na štetu industrije Unije, što prouzročilo pad zaposlenosti i smanjenje proizvodnog kapaciteta. Industrija Unije izgubila je 5,2 postotna boda svojeg tržišnog udjela između 2014. i razdoblja ispitnog postupka, uz stagnaciju obujma prodaje, dok se potrošnja na tržištu Unije povećala. Osim toga, kretanje profitabilnosti za industriju Unije u cijelosti isto je tako silazno, a gubici su posebno prisutni kad je riječ o gumama iz 3. razine.

(231)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Utvrđeno je da zbog učinka drugih utvrđenih čimbenika, odnosno uvoza iz ostalih trećih zemalja, rezultata izvozne prodaje proizvođača iz Unije i kretanja troškova, na negativne promjene u industriji Unije u smislu tržišnog udjela, cijena i profitabilnosti nije prekinuta uzročno-posljedična veza. Čak i kad se razmotrio njihov kombinirani učinak, zaključak Komisije nije bio drukčiji: da nije bilo dampinškog uvoza, industrija Unije ne bi pretrpjela negativne posljedice u tako znatnoj mjeri. Točnije, tržišni udio ne bi se smanjio na te razine i zadržala bi se zaposlenost.

(232)

Stoga je Komisija u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta nanesena industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom iz predmetne zemlje te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(233)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti različiti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije i uvoznika.

(234)

Moguće antidampinške mjere vjerojatno će pozitivno utjecati na proizvođače iz Unije, a posebno na MSP-ove. Oni će moći ostvariti koristi od rastuće potrošnje i tržišta na kojem vladaju pošteni uvjeti. Posebno se očekuje da će u tim uvjetima proizvođači iz Unije moći povećati svoju prodaju i na taj način vratiti dio izgubljenog tržišnog udjela. Time bi se, s druge strane, dodatno povećale proizvodnja i stopa iskorištenosti kapaciteta u Uniji. U poštenim uvjetima cijene industrije Unije mogle bi se povećati i time poboljšati financijsko stanje.

(235)

S obzirom na međusobnu povezanost djelatnosti protektiranja i proizvodnje protektiranih guma, predloženim mjerama posebno bi se omogućila održivost industrije protektiranja. To bi donijelo olakšanje u smislu zapošljavanja, posebno jer je industrija protektiranja radno intenzivna i jer se nalazi u cijeloj Uniji.

(236)

Obavijest o pokretanju postupka poslana je na adrese više od 40 uvoznika i korisnika predmetnog proizvoda te njihova udruženja.

(237)

Pet nepovezanih uvoznika odgovorilo je na upitnik za odabir uzorka. Oni čine [10 %–15 %] ukupnog uvoza iz NRK-a. Od tih pet društava dva su odabrana u uzorak na temelju njihova obujma uvoza (čine [6 %–10 %] ukupnog kineskog uvoza) i odgovorila su na upitnik.

(238)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka kineski uvoz predmetnog proizvoda činio je znatan udio prometa obaju uvoznika u uzorku. Njihov poslovni model uglavnom se temeljio na ugovorima s kineskim proizvođačima izvoznicima, iako imaju i druge izvore (na domaćem tržištu ili iz ostalih trećih zemalja). Stoga, iako bi mjere utjecale na njihovu djelatnost, očekuje se i da bi se uvođenjem mjera cijene na tržištu Unije povećale na poštene razine.

(239)

Postoji još jedan poslovni model koji se oslanja na „strategiju trgovine u kojoj se upotrebljavaju isključivo spremnici”. U tom slučaju uvoznici imaju veću fleksibilnost pri promjeni izvora opskrbe. Tri uvoznika koja nisu odabrana u uzorak obuhvaćena su tom kategorijom, pri čemu su tijekom razdoblja ispitnog postupka oni činili manje od 2 % ukupnog kineskog uvoza. Na temelju tako niske razine suradnje može se zaključiti da se uvođenjem mjera ne bi znatno utjecalo na njihovu djelatnost.

(240)

Javilo se još dvanaest uvoznika i dva udruženja uvoznika, većina njih nakon objave Uredbe o evidentiranju. Dostavljene su primjedbe o evidentiranju i mogućem uvođenju mjera. Međutim, nijedan uvoznik iz Unije nije dostavio potkrijepljene tvrdnje.

(241)

Stoga, iako predložene mjere nisu u interesu korisnika i uvoznika, Komisija u ovoj fazi nije mogla odrediti u kojoj mjeri to može negativno utjecati na njih.

(242)

Dobavljači gaznog sloja dostavili su podneske u kojima su podržali uvođenje antidampinških mjera tvrdeći da su te mjere nužne za opstanak industrije protektiranja. Gubitak djelatnosti protektiranja znatno bi utjecao na njihovo poslovanje. To će se pitanje dodatno razmotriti tijekom ispitnog postupka.

(243)

Dugogodišnja je politika Unije (21) smanjiti otpad i održivo upravljati sirovinama. Naime, politike Unije dvostrana je: odnosi se na izbjegavanje stvaranja otpada i potiče recikliranje (22). Osim toga, postoji horizontalni cilj politike kako bi se potaknula prisutnost malih i srednjih poduzeća na tržištu Unije (23).

(244)

Protektiranje je ključno za dobro kružno gospodarstvo. Osim što jamči visok standard pouzdanosti, performansi i sigurnosti, protektiranje je velika prednost i sa stajališta okoliša (manja uporaba sirovina i energije, manja proizvodnja CO2, manje onečišćenje i manja potrošnja vode). Time bi se pridonijelo i postizanju takvih većih društvenih ciljeva koji su priznati u konkretnim politikama Unije.

(245)

Nekoliko zainteresiranih strana naglasilo je da proizvođači vrhunskih guma proizvode nove visokokvalitetne gume koje su osmišljene tako da imaju dug životni ciklus i da se mogu protektirati. Bez industrije protektiranja tržišno natjecanje u industriji guma bilo bi utrka prema dnu, što bi prouzročilo iscrpljivanje industrije, gubitak vrijednosti u cijelom lancu opskrbe, a kvaliteta ponude u Uniji svela bi se na najmanju moguću razinu.

(246)

AIRP je naveo da je djelatnost protektiranja primjer kružnoga gospodarstva jer se u zemljama u kojima se proizvodi prirodni kaučuk pri protektiranju jedne gume u usporedbi s proizvodnjom nove upotrebljava 70 % manje sirovina, 65 % manje energije i 19 % manje vode, proizvodi se 37 % manje CO2, zagađenje zraka (čestice) manje je za 21 %, a razina erozije tla za 29 %.

(247)

Nadalje, zahvaljujući industriji protektiranja trenutačno se sprječava stvaranje oko 240 000 tona istrošenih guma godišnje. U skladu s tim, mjerama kojima se štite visokokvalitetne gume u Uniji koje se mogu protektirati, a koje se uvode na gume koje se u biti ne mogu protektirati pridonijelo bi se izbjegavanju stvaranja otpada u skladu s ciljevima Direktive o otpadu jer bi se tim mjerama pružila potpora zadržavanju održive djelatnosti protektiranja u Uniji.

(248)

U skladu sa studijama koje je proveo AIRP Italija protektiranjem godišnje uštedi prosječno 30 milijuna sirove nafte te više od 20 000 tona drugih strateških sirovina, kao što su prirodni i sintetički kaučuk, crni dim, tekstilna vlakna, čelik i bakar, uz to što smanjuje emisije CO2 za 10 202 tone. Rezultati istih studija pokazuju da se svakom protektiranom gumom emisije CO2 smanjuju za 26,5 kg.

(249)

U skladu s tim, mjerama kojima se štite visokokvalitetne gume u Uniji koje se mogu protektirati, a koje se uvode na gume koje su u biti jednokratne poticala bi se i usklađenost politika s ciljevima Unije u pogledu smanjenja otpada i kružnoga gospodarstva jer bi se tim mjerama pružila potpora zadržavanju održive djelatnosti protektiranja u Uniji. Osim toga, s obzirom na to u tom sektoru uglavnom djeluju MSP-ovi, one bi isto tako bile u skladu s važnim ciljem Komisije koji se odnosi na pružanje potpore tim društvima.

(250)

Učinci antidampinških mjera na proizvođače iz Unije bili bi pozitivni. Unatoč tvrdnjama o mogućem negativnom utjecaju na uvoznike iz Unije, pristojba i dalje ne bi bila neproporcionalna s obzirom na ukupne učinke na cijelu industriju Unije. Smatra se da bi se zbog slobodnog raspoloživog kapaciteta industrije Unije i uvoza iz ostalih zemalja rizici zapravo ublažili ponudom drugih izvora opskrbe. Kad ne bi bilo dampinškog uvoza, ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja i ravnopravnih uvjeta bila bi korisna za zdrav razvoj ukupnog tržišta guma u Uniji i potaknula bi usklađenost politika s ciljevima kružnoga gospodarstva, izbjegavanja stvaranja otpada i zaštite MSP-ova u Uniji. Zbog toga ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja privremenih mjera na uvoz guma za autobuse i kamione iz NRK-a.

(251)

Stoga se može očekivati da će se uvođenjem antidampinških mjera industriji Unije omogućiti da ostane na tržištu te da stoga poboljša svoje stanje. Ako se mjere ne uvedu, postoji veliki rizik da bi industrija Unije u srednjoročnom razdoblju morala razmotriti povlačenje iz djelatnosti protektiranja guma, što bi neizbježno dovelo do gubitaka radnih mjesta, kao što se već dogodilo sa zatvaranjem nekoliko desetaka MSP-ova kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 175. Sa stajališta uvoznika ili korisnika u ovoj fazi ispitnog postupka nisu utvrđeni uvjerljivi razlozi protiv uvođenja antidampinških mjera na uvoz guma za autobuse i kamione podrijetlom iz NRK-a.

(252)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije privremene mjere trebalo bi uvesti kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(253)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(254)

Šteta bi bila uklonjena ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije koju bi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno ako ne bi bilo dampinškog uvoza, u razumnoj mjeri mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru. Ta ciljna dobit utvrđena je na temelju dobiti koju je industrija Unije ostvarila 2014. Kad je riječ o razmatranom razdoblju, smatra se da je ta godina razmatranog razdoblja imala najuobičajenije uvjete tržišnog natjecanja jer je obujam kineskog uvoza bio najmanji, a prosječna uvozna cijena bila je najviša.

(255)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije dodavanjem profitne marže od 15,6 % trošku proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, odbijanjem od prodajnih cijena Unije stvarne profitne marže ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka i njezinom zamjenom profitnom maržom od 15,6 %.

(256)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju iz NRK-a, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(257)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave 127. i 128.).

(258)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi trebalo bi postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(259)

Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 7., Komisija je uredbom o evidentiranju uvela obvezu evidentiranja predmetnih podrijetlom iz NRK-a, s obzirom na moguću retroaktivnu primjenu antidampinških i kompenzacijskih mjera prema članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe i članku 24. stavku 5. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (24) („Osnovna antisubvencijska uredba”).

(260)

U odnosu na antidampinški ispitni postupak koji je u tijeku te s obzirom na prethodne zaključke, trebalo bi obustaviti evidentiranje uvoza za potrebe antidampinškog ispitnog postupka prema članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe.

(261)

U odnosu na usporedni antisubvencijski ispitni postupak, trebalo bi nastaviti evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a, u skladu s člankom 24. stavkom 5. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(262)

Na ovome stupnju postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(263)

Prema Objašnjenjima harmoniziranog sustava za tarifni broj 8708 i 8716 gumom opremljeni kotači vozila, prikolica i poluprikolica svrstavaju se u tarifni broj 8708 i 8716 Budući da postoji opasnost da gospodarski subjekti uvozom kotača s kineskim gumama izbjegavaju te mjere, Komisija je smatrala prikladnim da taj rizik smanji praćenjem uvoza takvih kotača. Podaci prikupljeni u tom programu praćenja mogli bi se upotrijebiti i bude li u budućnosti trebalo pokrenuti ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera iz članka 13. Osnovne uredbe. Stoga bi trebalo utvrditi zasebne oznake TARIC za uvoz kotača za vozila, prikolice i poluprikolice s pneumatskim gumama, novim ili protektiranima, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121.

(264)

Stoga bi iznosi privremenih stopa antidampinške pristojbe, izraženih na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, trebali biti sljedeći:

(265)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno u pogledu tih društava tijekom ovog ispitnog postupka. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(266)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(267)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(268)

Kako bi se zajamčila ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku nego i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(269)

Komisija je utvrdila da pristojba ad valorem ima dva velika nedostatka. Prvo, pristojbom ad valorem društvo se potiče da prodaje proizvode niže kvalitete iz svoje ponude. Time bi se stvorio dodatan pritisak na 3. razinu, iako je upravo toj razini tržišta najviše potrebna zaštita od snažnog nepoštenog tržišnog natjecanja. Stoga je Komisija smatrala da je primjerenije pristojbu za gume iz 3. razine utvrditi na određenoj apsolutnoj razini.

(270)

Drugo, pristojba ad valorem mogla bi dovesti i do prilično visokih iznosa u 1. i 2. razini u kojima su cijene guma više. U tom slučaju postoji rizik da bi te visokokvalitetne gume mogle postati preskupe, iako bi upravo te gume mogle biti korisne za djelatnost protektiranja u Uniji. Proizvođačima protektiranih guma u Uniji potrebni su odgovarajući plaštevi guma koje im mogu pružiti proizvođači iz 1. ili 2. razine u Uniji ili kineski izvoznici iz te razine. Ako se mjerama uvode prekomjerne kazne za uvoz u Uniju iz 1. i 2. razine, to bi moglo negativno utjecati na ciljeve politike kružnoga gospodarstva u Uniji.

(271)

U skladu s tim Komisija je privremeno smatrala da je u interesu Unije uvesti fiksne pristojbe po komadu, koje se izračunavaju na temelju pojedinačne marže štete za svakog izvoznika. Tim fiksnim pristojbama umanjio bi se rizik od nedostatnog uklanjanja dampinga u 3. razini tržišta jer se gume 3. razine uvoze u Uniju u velikim količinama te bi se za njih plaćala relativno visoka fiksna pristojba u usporedbi s njihovom stvarnom vrijednosti. Istodobno, takvim se pristojbama reagira na rizik od prekomjernih kazni za uvoz u Uniju iz 1. i 2. razine, koje se mogu protektirati i to mogu činiti proizvođači protektiranih guma iz Unije.

(272)

Zaključno je Komisija utvrdila da je primjereno privremene pristojbe uvesti u obliku fiksnih pristojbi.

(273)

Komisija će u interesu dobrog upravljanja zainteresirane strane pozvati da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(274)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisane primjedbe Komisiji, uključujući primjedbe o razvrstavanju marki u razine; i

(c)

zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima.

7.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 116/47

(1)

Europski popis postrojenja za recikliranje brodova uspostavljen je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/2323 (2) u skladu s Uredbom (EU) br. 1257/2013.

(2)

Nekoliko država članica dostavilo je Komisiji popise postrojenja kojima su izdale odobrenje u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1257/2013 radi njihova uvrštavanja na Europski popis postrojenja za recikliranje brodova. Države članice Komisiji su dostavile i ažurirane podatke o postrojenjima koja se već nalaze na tom popisu.

(3)

Stoga je primjereno izmijeniti Provedbenu odluku (EU) 2016/2323.

(4)

Kad je riječ o postrojenjima za recikliranje brodova smještenima u trećoj zemlji za koje je Komisiji upućen zahtjev za uvrštavanje na Europski popis u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1257/2013, procjena pruženih ili prikupljenih relevantnih informacija i popratnih dokaza još je u tijeku. Nakon završetka te procjene Komisija treba donijeti provedbene akte o tim postrojenjima za recikliranje brodova smještenima izvan Unije.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 25. Uredbe (EU) br. 1257/2013.,