6.4.2018

Službeni list Europske unije

L 90/3

PRIJEVOD

IZMJENA 1.

Memoranduma o suradnji NAT-I-9406 između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

BUDUĆI DA Sjedinjene Američke Države i Europska unija žele izmijeniti Memorandum o suradnji NAT-I-9406 između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije potpisan u Budimpešti 3. ožujka 2011. („Memorandum iz 2011.”);

STOGA su Sjedinjene Američke Države i Europska unija dogovorile sljedeće:

Članak I.

Memorandum iz 2011. ukida se u cijelosti, uključujući sve priloge i dodatke Memorandumu iz 2011. i zamjenjuje se dopunom ovom sporazumu koja obuhvaća Memorandum o suradnji NAT-I-9406A, Prilog 1. Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A, dodatke 1., 2. i 3. Prilogu 1. Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A te dopunske priloge 1., 2., 3., 4. i 5. Dodatku 1. Prilogu 1. Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A.

Članak II.

Stupanje na snagu i otkaz

Ovaj se sporazum, uključujući njegovu dopunu, do njegova stupanja na snagu privremeno primjenjuje od datuma potpisivanja.

Ovaj sporazum, uključujući njegovu dopunu, stupa na snagu na dan kada se Sjedinjene Američke Države i Europska unija međusobno obavijeste u pisanom obliku da su njihovi unutarnji postupci za stupanje sporazuma na snagu završeni i ostaje na snazi do njegova otkaza.

Svaka stranka može ovaj sporazum, uključujući njegovu dopunu, otkazati u svakom trenutku tako da o tome u pisanom obliku obavijesti drugu stranku šezdeset (60) dana unaprijed. Otkazom ovog sporazuma otkazuje se njegova dopuna, uključujući sve priloge, dodatke i dopunske priloge koje su stranke donijele na temelju Memoranduma o suradnji.

Članak III.

Ovlast

Sjedinjene Države i Europska unija slažu se s odredbama ovog Sporazuma, što potvrđuju potpisima svojih propisno ovlaštenih predstavnika.

Sastavljeno u Bruxellesu trinaestog prosinca dvije tisuće sedamnaeste u dva primjerka na engleskom jeziku.

Za Sjedinjene Američke Države

Za Europsku uniju

DOPUNA IZMJENI 1.

Memoranduma o suradnji NAT-I-9406 između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

MEMORANDUM O SURADNJI NAT-I-9406A

između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o modernizaciji upravljanja zračnim prometom, istraživanju i razvoju u području civilnog zrakoplovstva te globalnoj interoperabilnosti

BUDUĆI DA je zajednički cilj Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije promicanje i razvoj suradnje u području civilnog zrakoplovstva i

BUDUĆI DA će takva suradnja potaknuti razvoj, sigurnost i učinkovitost civilnog zrakoplovstva u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europskoj uniji;

STOGA su Sjedinjene Američke Države i Europska unija (zajedno „stranke”, a pojedinačno „stranka”) suglasne provoditi zajedničke programe u skladu sa sljedećim uvjetima:

Članak I.

Cilj

A. Ovim se Memorandumom o suradnji (ovaj „Memorandum”) i njegovim prilozima, dodacima i dopunskim prilozima utvrđuju uvjeti uzajamne suradnje u istraživanju, razvoju i vrednovanju u području civilnog zrakoplovstva, kao i u svim fazama modernizacije upravljanja zračnim prometom (ATM). Modernizacija ATM-a uključuje aktivnosti istraživanja, razvoja, vrednovanja i uvođenja s ciljem osiguravanja globalne interoperabilnosti. Stranke u tu svrhu mogu osigurati osoblje, resurse i povezane usluge za suradnju u mjeri u kojoj je to predviđeno u ovom Memorandumu i njegovim prilozima, dodacima i dopunskim prilozima. Sve aktivnosti na temelju ovog Memoranduma i svih priloga, dodataka i dopunskih priloga podliježu dostupnosti odgovarajućih financijskih sredstava i drugih za tu svrhu potrebnih resursa.

B. Ciljevi ovog Memoranduma mogu se ostvariti suradnjom u sljedećim područjima:

1.	razmjena informacija o programima i projektima, rezultatima istraživanja ili publikacijama;

2.	provedba zajedničkih analiza;

3.	koordiniranje programa i projekata istraživanja, razvoja i vrednovanja u području civilnog zrakoplovstva te koordiniranje aktivnosti u modernizaciji ATM-a kao i provedba tih aktivnosti od strane svake stranke na temelju zajedničkih nastojanja;

4.	razmjena znanstvenog i tehničkog osoblja;

5.	razmjena posebne opreme, računalnih programa i sustava za istraživačke aktivnost i studije kompatibilnosti;

6.	zajedničko organiziranje simpozija ili konferencija i

7.	uzajamno savjetovanje s ciljem uspostavljanja usklađenog djelovanja u odgovarajućim međunarodnim tijelima.

C. Podložno primjenjivim zakonima, propisima i politikama te njihovim eventualnim izmjenama, stranke u najvećoj mogućoj mjeri potiču uključivanje sudionika u aktivnosti suradnje na temelju ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka i dopunskih priloga radi osiguravanja usporedivih prilika za sudjelovanje u aktivnostima stranaka. Stranke uključuju sudionike u aktivnosti suradnje koje se provode na temelju recipročnosti u skladu sa sljedećim načelima:

1.	uzajamna korist;

2.	usporedive prilike za uključivanje u aktivnosti suradnje;

3.	nepristrano i pravedno postupanje;

4.	pravodobna razmjena informacija koje mogu utjecati na aktivnosti suradnje i

5.	transparentnost.

D. Takve aktivnosti suradnje provode se na temelju posebnih priloga, dodataka i dopunskih priloga koji su utvrđeni u članku II.

Članak II.

Provedba

A. Ovaj se Memorandum provodi na temelju posebnih priloga, dodataka i dopunskih priloga ovom Memorandumu. U tim se prilozima, dodacima i dopunskim prilozima, koji čine sastavni dio ovog Memoranduma opisuju, prema potrebi, priroda i trajanje suradnje u određenom području ili za određenu svrhu, postupanje u pogledu intelektualnog vlasništva, pitanja odgovornosti, financiranja, raspodjele troškova i druga relevantna pitanja. Osim ako je u ovom Memorandumu ili nekom od njegovih priloga izričito navedeno drukčije, u slučaju neusklađenosti između odredbe priloga, dodatka ili dopunskog priloga i odredbe ovog Memoranduma, prednost ima odredba ovog Memoranduma.

B. Koordiniranje aktivnosti suradnje i upravljanje njima na temelju ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka i dopunskih priloga u ime vlade Sjedinjenih Američkih Država provodi Savezna uprava za zrakoplovstvo, a u ime Europske unije Europska komisija.

C. Uredi nadležni za koordiniranje ovog Memoranduma i upravljanje njime, kojima se podnose svi zahtjevi za usluge na temelju ovog Memoranduma, su:

Za Sjedinjene Američke Države:

Federal Aviation Administration

Office of International Affairs

Africa, Europe & Middle East Office, AEU

Wilbur Wright Bldg., 6th Floor, East

600 Independence Ave., S.W.

Washington, D.C.

20591 – USA

Telefon: + 1-202-267-1000

Telefaks: + 1-202-267-7198

Za Europsku uniju:

European Commission

Directorate-General for Mobility and Transport

Directorate for Aviation

Rue de Mot 24

1040 Brussels – Belgium

Telefon: + 32-2-299-19-15

D. Utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za pojedinačne aktivnosti, kako je navedeno u prilozima, dodacima i dopunskim prilozima ovom Memorandumu.

Članak III.

Izvršno upravljanje

A. Izvršno upravljanje ovim Memorandumom

Stranke uspostavljaju proces upravljanja koji primjenjuju predstavnici:

(a)	Sjedinjenih Američkih Država, a to je upravitelj Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i

(b)	Europske unije, a to je glavni direktor Glavne uprave Europske komisije za mobilnost i promet (GU MOVE).

Dalje u tekstu „predstavnici stranaka”.

Predstavnici stranaka nadgledaju suradnju u pogledu tema koje se obrađuju u prilozima i povezanim dodacima i dopunskim prilozima ovom Memorandumu.

Predstavnici stranaka:

(a)	donose priloge i njihove izmjene i

(b)	donose prijedloge za druge izmjene ovog Memoranduma.

Unutar područja primjene ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka i dopunskih priloga predstavnici stranaka obrađuju:

(a)	pitanja koja se mogu pojaviti i promjene koje mogu utjecati na provedbu ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka i dopunskih priloga;

(b)	zajedničke pristupe uvođenju novih tehnologija i postupaka i prelasku na njih, uključujući aktivnosti istraživanja, vrednovanja i modernizacije ATM-a, te druga područja od obostranog interesa i

(c)	nacrte propisâ i zakonodavstva bilo koje od stranaka koji bi mogli utjecati na interese druge stranke u okviru područja primjene ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka i dopunskih priloga.

Predstavnici stranaka ne moraju održavati redovite sastanke. Sastanci se mogu sazivati na ad hoc osnovi. Ti se sastanci mogu održavati putem telefona, videokonferencije ili uz osobnu nazočnost sudionika. Odluke predstavnika stranka moraju se dokumentirati i donijeti konsenzusom.

Predstavnici stranaka mogu na ad hoc osnovi pozvati stručnjake za određena područja da sudjeluju u radu te mogu osnovati tehničke radne skupine, prema potrebi.

B. Izvršno upravljanje prilozima

Svakim prilogom ovom Memorandumu upravlja njegov vlastiti izvršni odbor. Svakim izvršnim odborom supredsjedaju predstavnik FAA-e i predstavnik Europske komisije na odgovarajućoj operativnoj razini, kako je utvrđeno u odgovarajućem prilogu.

Stranke, prema potrebi, imenuju druge članove izvršnog odbora koji zastupaju svoja područja odgovornosti.

Izvršni odbor može na ad hoc osnovi pozvati stručnjake za određena područja da sudjeluju u radu.

Izvršni odbori nadziru rad svih odbora, radnih skupina i svih ostalih skupina osnovanih u skladu s njihovim prilozima i s njima povezanim dodacima i dopunskim prilozima. Izvršni odbori izrađuju i donose unutarnje postupke upravljanja.

Sve odluke izvršnog odbora donose se konsenzusom njegovih supredsjedatelja. Te su odluke u pisanom obliku i potpisuju ih supredsjedatelji.

Izvršni odbori mogu razmotriti svako pitanje povezano s funkcioniranjem njihovih priloga te s njima povezanih dodataka i dopunskih priloga. Posebno su odgovorni za:

(a)	nadgledanje suradnje u pogledu tema obrađenih u njihovim prilozima te s njima povezanim dodacima i dopunskim prilozima te davanje odgovarajućih smjernica osoblju koje se bavi tim temama;

(b)

unutar područja primjene njihovih priloga te s njima povezanih dodataka i dopunskih priloga, osiguravanje foruma za raspravu o:

—	pitanjima koja se mogu pojaviti i promjenama koje mogu utjecati na provedbu priloga, dodataka i dopunskih priloga;

—	zajedničkim pristupima uvođenju novih tehnologija i postupaka, aktivnostima istraživanja, vrednovanja i modernizacije ATM-a te drugim područjima od obostranog interesa i

—	nacrtima propisâ i zakonodavstva bilo koje od stranaka koji bi mogli utjecati na interese druge stranke u okviru područja primjene njihova priloga;

(c)	odobravanje prijedloga izmjena njihovih priloga i njihovo slanje predstavnicima stranaka;

(d)	donošenje dodataka njihovim prilozima kao i eventualnih izmjena tih dodataka nakon savjetovanja s predstavnicima stranaka;

(e)	donošenje dopunskih priloga dodacima njihovih priloga kao i eventualnih izmjena tih dopunskih priloga.

Članak IV.

Razmjena osoblja

Stranke mogu, prema potrebi, razmjenjivati tehničko osoblje radi provedbe aktivnosti opisanih u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu ovom Memorandumu. Sve takve razmjene provode se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom Memorandumu, njegovim prilozima, dodacima i dopunskim prilozima. Tehničko osoblje koje stranke razmjenjuju obavlja zadaće kako je to određeno u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu. Takvo tehničko osoblje može biti osoblje tijelâ Sjedinjenih Država ili Europske unije ili osoblje izvođača iz Sjedinjenih Država ili iz Europske unije, u skladu sa sporazumom između stranaka.

Članak V.

Dogovori o posuđivanju opreme

Jedna stranka („stranka posuditelj”) može drugoj stranci („stranka posudovnik”) posuditi opremu u skladu s prilogom, dodatkom ili dopunskim prilogom ovom Memorandumu. Na sve posudbe opreme primjenjuju se sljedeće opće odredbe, osim ako je drukčije određeno u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu:

A.	Stranka posuditelj utvrđuje vrijednost opreme koja se posuđuje.

B.	Stranka posudovnik preuzima na čuvanje i u posjed opremu u objektu stranke posuditelja koji su stranke odredile u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu. Oprema ostaje na čuvanju i u posjedu stranke posudovnika sve dok se ne vrati stranci posuditelju, u skladu sa stavkom H. navedenim u nastavku.

C.	Stranka posudovnik o vlastitom trošku prevozi opremu u objekt koji su stranke odredile u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu.

D.	Stranke surađuju u pribavljanju svih odobrenja potrebnih za prijevoz opreme, među ostalim izvoznih dozvola.

E.	Stranka posudovnik odgovorna je za postavljanje opreme u objekt koji su stranke odredile u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu. Stranka posuditelj, ako je to potrebno, pruža pomoć stranci posudovniku za postavljanje opreme posuđene pod uvjetima o kojima su se stranke dogovorile.

F.	Za vrijeme razdoblja posudbe stranka posudovnik koristi se opremom i održava je u ispravnom stanju, osigurava stalnu funkcionalnost opreme te dopušta stranci posuditelju provedbu inspekcije u svako razumno vrijeme.

G.	Stranka posuditelj pomaže stranci posudovniku u traženju izvora za nabavu općih proizvoda i posebnih dijelova koji nisu lako dostupni stranci posudovniku.

H.	Po isteku važenja ili otkazu određenog priloga, dodatka, dopunskog priloga ili ovog Memoranduma ili nakon dovršetka uporabe opreme, stranka posudovnik o vlastitom trošku opremu vraća stranci posuditelju.

U slučaju gubitka ili oštećenja opreme posuđene na temelju ovog Memoranduma, a koju je stranka posudovnik preuzela na čuvanje i u posjed, stranka posudovnik u skladu sa slobodnom odlukom stranke posuditelja popravlja opremu ili naknađuje stranci posuditelju vrijednost (koju je stranka posuditelj utvrdila u skladu s prethodnim stavkom A) izgubljene ili oštećene opreme.

J.	Sva oprema koja se razmjenjuje na temelju ovog Memoranduma namijenjena je isključivo u svrhu istraživanja, razvoja i vrednovanja te se ne smije ni na koji način upotrebljavati u aktivnom civilnom zrakoplovstvu ili za drugu operativnu uporabu.

K.	Svaki prijenos tehnologije, opreme ili drugih proizvoda na temelju ovog Memoranduma podliježe važećim zakonima i politikama stranaka.

Članak VI.

Financiranje

A. Svaka stranka snosi troškove aktivnosti koje provodi na temelju ovog Memoranduma, osim ako je drukčije određeno u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu ovom Memorandumu.

B. Sjedinjene Države dodijelile su ovom Memorandumu broj NAT-I-9406A radi identificiranja ovog programa suradnje i taj se broj navodi u svoj korespondenciji povezanoj s ovim Memorandumom.

Članak VII.

Davanje informacija

A. Ako se to ne zahtijeva važećim zakonodavstvom ili prethodnim pisanim sporazumom između stranaka, nijedna od stranaka ne daje nijednu informaciju ili materijal koji su svojstveni zadaćama ili povezani s programima u okviru ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka ili dopunskih priloga trećim stranama koje nisu i. izvođači ili podizvođači uključeni u zadaće ili programe u mjeri u kojoj su oni potrebni za izvršavanje tih zadaća ili programa ili ii. druga vladina tijela stranaka.

B. Ako jedna od stranaka postane svjesna da će na temelju njezinih zakona ili propisa biti potrebno dati informacije obuhvaćene područjem primjene stavka A. ovog članka, ili se razumno može očekivati da će to postati potrebno, ta stranka o tome odmah i, u mjeri u kojoj je to moguće, prije davanja informacija, obavješćuje drugu stranku. Stranke se nakon toga savjetuju radi utvrđivanja odgovarajućeg tijeka djelovanja.

Članak VIII.

Prava intelektualnog vlasništva

A. Stranka koja u skladu s uvjetima iz priloga, dodatka ili dopunskog priloga ovom Memorandumu drugoj stranci stavlja na raspolaganje intelektualno vlasništvo (za potrebe ovog Memoranduma intelektualno vlasništvo uključuje analize, izvješća, baze podataka, računalne programe,znanje i iskustvo, tehničke informacije i poslovno osjetljive informacije, podatke i evidencije te povezanu dokumentaciju i materijale, neovisno o obliku ili vrsti medija) zadržava ona vlasnička prava na intelektualno vlasništvo koja je imala u trenutku razmjene. Stranka koja na temelju priloga, dodatka ili dopunskog priloga ovom Memorandumu stavlja na raspolaganje dokument ili drugo intelektualno vlasništvo, taj dokument ili intelektualno vlasništvo jasno označava kao poslovno povjerljiv, zaštićen vlasničkim pravima ili kao poslovnu tajnu, prema potrebi.

B. Ako u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu ovom Memorandumu nije određeno drukčije, stranka koja na temelju ovog Memoranduma primi intelektualno vlasništvo od druge stranke:

1.	ne stječe vlasnička prava na intelektualno vlasništvo time što ga je primila od druge stranke i

to intelektualno vlasništvo ne otkriva trećoj strani koja nije izvođač ili podizvođač uključen u program povezan s prilogom, dodatkom ili dopunskim prilogom ovom Memorandumu bez prethodnog pisanog odobrenja druge stranke. U slučaju otkrivanja izvođaču ili podizvođaču uključenom u program, stranka koja otkriva informaciju:

(a)	ograničuje izvođaču ili podizvođaču uporabu intelektualnog vlasništva na svrhe navedene u odgovarajućem prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu i

(b)	zabranjuje izvođaču ili podizvođaču daljnje otkrivanje intelektualnog vlasništva trećim stranama, osim ako je daljnje otkrivanje druga stranka odobrila unaprijed i u pisanom obliku.

C. Ako u prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu ovom Memorandumu nije određeno drukčije, stranke su zajednički vlasnici intelektualnog vlasništva koje su zajednički razvile na temelju ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka ili dopunskih priloga.

Svaka stranka ima neisključivo i neopozivo pravo u svim zemljama reproducirati, pripremati izvedene radove, javno distribuirati i prevoditi takvo intelektualno vlasništvo, pod uvjetom da takvo reproduciranje, pripremanje, distribucija i prevođenje ne utječe na zaštitu pravâ intelektualnog vlasništva druge stranke. Svaka stranka ima pravo preispitati prijevod takvog intelektualnog vlasništva prije javne distribucije.

Na svim primjercima članaka u znanstvenim i tehničkim časopisima, znanstvenim izvješćima i knjigama koji su u javnoj distribuciji i nisu zaštićeni vlasničkim pravima, a izravno proizlaze iz suradnje na temelju ovog Memoranda i njegovih priloga, dodataka ili dopunskih priloga, moraju se navesti imena autora rada, osim ako autor izričito odbije navođenje svojega imena.

D. Ako se jedna stranka ne slaže s oznakom dokumenta ili drugog intelektualnog vlasništva koje joj je na temelju priloga, dodatka ili dopunskog priloga ovom Memorandumu druga stranka stavila na raspolaganje kao poslovno povjerljiv, zaštićen vlasničkim pravima ili kao poslovnu tajnu, stranka koja se ne slaže s oznakom traži savjetovanje s drugom strankom radi rješavanja tog pitanja. Savjetovanja se mogu odvijati usporedno sa sastankom predstavnika stranaka ili sastankom relevantnog izvršnog odbora ili sastankom drugih odbora koji mogu biti osnovani na temelju priloga, dodatka ili dopunskog priloga ovom Memorandumu.

Članak IX.

Imunitet i odgovornost

A. Pitanja imuniteta i odgovornosti povezana s aktivnostima na temelju ovog Memoranduma stranke uređuju u odgovarajućem prilogu, dodatku ili dopunskom prilogu, prema potrebi.

B. Stranke su suglasne da se sve aktivnosti poduzete na temelju ovog Memoranduma i njegovih priloga, dodataka ili dopunskih priloga moraju provoditi uz dužnu profesionalnu pažnju te da se pritom moraju poduzeti sve razumne mjere kako bi se na najmanju moguću mjeru sveli potencijalni rizici za treće strane i ispunili svi zahtjevi u pogledu sigurnosti i nadzora.

Članak X.

Izmjene

A. Stranke mogu pisanim sporazumom koji su potpisale obje stranke izmijeniti ovaj Memorandum, njegove priloge, dodatke i dopunske priloge. Prilozi, dodaci i dopunski prilozi mogu se također izmijeniti kako je utvrđeno u članku III.

B. Izmjene ovog Memoranduma ili priloga, dodataka ili dopunskih priloga ovom Memorandumu stupaju na snagu u skladu s njihovim odredbama.

Članak XI.

Rješavanje sporova

Stranke sve sporove u pogledu tumačenja ili primjene ovog Memoranduma ili njegovih priloga, dodataka i dopunskih priloga rješavaju međusobnim savjetovanjima. Stranke takve sporove ne podnose na rješavanje međunarodnom sudu ili trećoj strani.

Članak XII.

Stupanje na snagu i otkaz prilogâ, dodataka i dopunskih priloga

A. Nakon stupanja na snagu ovog Memoranduma svaki pojedinačni prilog, dodatak ili dopunski prilog donesen na temelju članka III. stupa na snagu u skladu sa svojim odredbama.

B. Svaka stranka može prilog, dodatak ili dopunski prilog otkazati u svakom trenutku tako da o tome u pisanom obliku obavijesti drugu stranku šezdeset (60) dana unaprijed. Svaka stranka ima sto dvadeset (120) dana za okončanje svojih aktivnosti nakon otkaza priloga, dodatka ili dopunskog priloga.

C. Otkaz ovog Memoranduma ne utječe na prava i obveze stranaka na temelju članaka V., VII., VIII. i IX. Svaka stranka ima sto dvadeset (120) dana za okončanje svojih aktivnosti nakon otkaza ovog Memoranduma.

PRILOG 1.

MEMORANDUMU O SURADNJI NAT-I-9406A IZMEĐU SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA I EUROPSKE UNIJE

MODERNIZACIJA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROMETOM I GLOBALNA INTEROPERABILNOST

Članak I.

Svrha

Svrha je ovog Priloga provedba Memoranduma o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije („Memorandum”) utvrđivanjem uvjeta u skladu s kojima stranke uspostavljaju suradnju između svojih aktivnosti modernizacije upravljanja zračnim prometom (ATM), NextGena i jedinstvenog europskog neba (Single European Sky - SES), s ciljem osiguravanja globalne interoperabilnosti svojih sustava ATM-a, imajući u vidu interese civilnih i vojnih korisnika zračnog prostora.

Članak II.

Načela

U okviru svojih aktivnosti modernizacije ATM-a i u skladu s načelima utvrđenima u članku I.C Memoranduma stranke:

A.	prema potrebi, omogućuju da u njihovim relevantnim savjetodavnim tijelima i industrijskim inicijativama sudjeluju vladini i industrijski subjekti druge stranke u skladu s važećim zakonima i propisima te pravilima kojima se uređuju takva tijela i inicijative;

B.	nastoje zainteresiranim industrijskim dionicima iz druge stranke pružiti mogućnosti za pružanje doprinosa radnim programima i pristup informacijama o ekvivalentnim aktivnostima modernizacije ATM-a i njihovim rezultatima;

C.	u okviru Izvršnog odbora osnovanog u skladu s člankom IV. ovog Priloga u dodacima ili dopunskim prilozima uzajamno utvrđuju područja u kojima postoje konkretne prilike za sudjelovanje u savjetodavnim tijelima, inicijativama, programima i projektima svake od stranaka te

D.	u okviru Izvršnog odbora prate provedbu ovog Priloga i donose, prema potrebi, nove dodatke i dopunske priloge ili izmjene postojećih dodataka i dopunskih priloga u skladu s člankom III.B Memoranduma.

Članak III.

Područje rada

Područje rada jest pružanje doprinosa nastojanjima svake od stranaka za modernizacijom ATM-a s ciljem osiguravanja globalne interoperabilnosti kroz međusobnu suradnju koja uključuje, ali se ne ograničuje na sljedeća područja:

—	definiranje sustava na visokoj razini, operativni koncepti, definiranje arhitekture i tehnička osnova;

—	aktivnosti planiranja i standardizacije;

—	istraživanje i razvoj povezani s inicijativama SESAR i NextGen u području ATM-a;

—	operacije na temelju putanje;

—	globalna interoperabilnost i usklađivanje, uključujući potporu za inicijative Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO);

—	upravljanje informacijama;

—	inicijative u području komunikacija, navigacije i nadzora;

—	uvođenje sustava i funkcionalnosti ATM-a;

—	usklađivanje provedbenih standarda;

—	parametri koji se odnose na performanse za sustave ATM-a i inicijative modernizacije;

—	parametri zrakoplovnih operativnih performansi;

—	ekonomsko modeliranje i analiza;

—	informacije o prometnim tokovima;

—	inicijative o sigurnosti ATM-a;

—	integracija novih zrakoplova u ATM, uključujući sustave bespilotnih zrakoplova („UAS”);

—	kibersigurnost povezana s područjem ATM-a;

—	mehanizmi za poticaje;

—	ljudski čimbenici;

—	aktivnosti unaprjeđivanja zračnih luka.

Stranke, prema potrebi, na temelju recipročnosti, pojedinačno ili zajednički u svrhu međusobne razmjene, pripremaju izvješća u kojima opisuju koncepte uporabe, modele, prototipe, ocjene, vrednovanja i poredbene studije povezane s tehničkim i operativnim aspektima ATM-a. Pri ocjenama i vrednovanjima mogu se upotrebljavati različiti alati poput simulacija i pokusa uživo ili demonstracija.

Članak IV.

Upravljanje

Ugovorne stranke osnivaju Izvršni odbor u skladu s člankom III.B Memoranduma:

A.	kojim supredsjedaju glavni voditelj programa NextGen pri Saveznoj upravi za zrakoplovstvo (FAA) ili njegov ovlašteni predstavnik te voditelj odjela za jedinstveno europsko nebo (SES) pri Glavnoj upravi Europske komisije za mobilnost i promet ili njegov ovlašteni predstavnik;

B.	koji čine drugi članovi odbora koje imenuju stranke na temelju njihovih područja odgovornosti u području ATM-a;

koji se sastaje barem jednom godišnje kako bi:

1.	pratio i preispitao napredak tekućih zajedničkih projekata i aktivnosti utvrđenih u dodacima i dopunskim prilozima;

2.	ocijenio ostvarene rezultate;

3.	pratio i osigurao djelotvornu provedbu ovog Priloga i, prema potrebi, savjetovao se o mehanizmima sudjelovanja predstavnika industrije ili uputio pitanja predstavnicima stranaka iz članka III.A Memoranduma;

koji razmatra svako pitanje povezano s provedbom ovog Priloga i povezanih dodataka i dopunskih priloga. U skladu s člankom III.B Memoranduma Izvršni odbor posebno je odgovoran za:

1.	nadgledanje suradnje u pogledu tema obrađenih u ovom Prilogu te povezanim dodacima i dopunskim prilozima te davanje odgovarajućih smjernica osoblju koje se bavi tim temama;

unutar područja primjene ovog Priloga te s njime povezanih dodataka i dopunskih priloga, osiguravanje foruma za raspravu o:

—	pitanjima koja se mogu pojaviti i promjenama koje mogu utjecati na provedbu ovog Priloga njegovih dodataka i dopunskih priloga;

—	zajedničkim pristupima uvođenju novih tehnologija i postupaka i prelasku na njih, uključujući aktivnosti istraživanja, vrednovanja i modernizacije ATM-a, te druga područja od obostranog interesa i

—	nacrtima propisâ i zakonodavstva bilo koje od stranak koji bi mogli utjecati na interese druge stranke u okviru područja primjene ovog Priloga;

3.	odobravanje prijedloga izmjena ovog Priloga i njihovo slanje predstavnicima stranaka;

4.	donošenje dodataka ovom Prilogu kao i eventualnih izmjena tih dodataka nakon savjetovanja s predstavnicima stranaka;

5.	donošenje dopunskih priloga dodacima ovom Prilogu kao i eventualnih izmjena tih dopunskih priloga;

E.	koji utvrđuje vlastite radne postupke. Sve odluke donose se konsenzusom supredsjedatelja. Te su odluke u pisanom obliku i potpisuju ih supredsjedatelji;

F.	koji promiče sinergije i dosljednost te izbjegava udvostručivanje poslova koji se obavljaju na temelju dodataka ili dopunskih priloga ovom Prilogu;

G.	koji se, prema potrebi, koordinira s ostalim izvršnim odborima osnovanima na temelju Memoranduma radi promicanja sinergija i dosljednosti te izbjegavanja udvostručivanja poslova koji se obavljaju na temelju drugih priloga Memorandumu;

H.	koji izvješćuje predstavnike stranaka, prema potrebi.

Članak V.

Imunitet i odgovornost

Pitanja imuniteta i odgovornosti povezana s aktivnostima na temelju ovog Priloga stranke uređuju u odgovarajućim dodacima ili dopunskim prilozima, prema potrebi.

Članak VI.

Provedba

Svi poslovi predviđeni u okviru ovog Priloga opisani su u dodacima ili dopunskim prilozima koji nakon njihova stupanja na snagu postaju dio ovog Priloga.

Svaki se dodatak i dopunski prilog označuje uzastopnim brojem i sadržava opis poslova koje trebaju obaviti stranke ili subjekti koje stranke odrede za obavljanje poslova te uključuje: lokaciju i planirano trajanje posla; osoblje i druge resurse potrebne za dovršenje posla; procjenu troškova te sve ostale relevantne informacije u vezi s poslom.

Članak VII.

Financijske odredbe

Svaka stranka snosi troškove aktivnosti koje obavlja, osim ako je drukčije određeno u dodatku ili dopunskom prilogu.

Članak VIII.

Kontaktne točke

Uredi nadležni za koordiniranje ovog Priloga i upravljanje njime su:

Za Sjedinjene Američke Države:

Federal Aviation Administration

Office of International Affairs

Africa, Europe & Middle East Office, AEU

Wilbur Wright Bldg., 6th Floor, East

600 Independence Avenue, S.W.

Washington, D.C. 20591 – USA

Telefon: + 1-202-267-1000

Telefaks: + 1-202-267-7198

Za Europsku uniju:

Single European Sky Unit

Directorate-General for Mobility and Transport

Directorate for Air Transport

European Commission

Rue de Mot 24

1040 Brussels – Belgium

Telefon: + 32-2-299-19-15

Članak IX.

Otkaz

Otkazom ovog Priloga otkazuju se svi dodaci i dopunski prilozi doneseni na temelju ovog Priloga.

Dodatak 1. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja SESAR-NextGen za istraživanje, razvoj, vrednovanje i globalnu interoperabilnost

Članak I.

Svrha

Svrha je ovog Dodatka provedba Priloga 1. Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije („Memorandum”) utvrđivanjem uvjeta u skladu s kojima stranke uspostavljaju suradnju u području istraživanja, razvoja i vrednovanja s ciljem osiguravanja globalne interoperabilnosti između svojih programa za modernizaciju upravljanja zračnim prometom (ATM), NextGena i SESAR-a, imajući u vidu interese civilnih i vojnih korisnika zračnog prostora.

Članak II.

Definicije

Za potrebe ovog Dodatka pojam „vrednovanje” znači potvrđivanje, kroz cjelokupan razvojni ciklus, da je predloženo rješenje, uključujući koncept, sustav i procedure, usklađeno s potrebama dionika.

Članak III.

Načela

Aktivnosti suradnje na temelju ovog Dodatka provode se na na temelju recipročnosti u skladu s načelima utvrđenima u članku I.C Memoranduma.

Koordinacijski odbor osnovan na temelju članka V. ovog Dodatka prati provedbu ovog Dodatka i utvrđuje područja u kojima postoje konkretne prilike za sudjelovanje u savjetodavnim tijelima, inicijativama te aktivnostima istraživanja, razvoja i vrednovanja svake od stranaka, a posebno ona područja u kojima je moguće pružiti doprinos definiranju sustava na visokoj razini, kao što su interoperabilnost, definiranje arhitekture i tehnička osnova. Koordinacijski odbor može na temelju članka V. ovog Dodatka predložiti dopunske priloge u vezi s utvrđenim područjima.

Članak IV.

Područje rada

Područje rada jest pružanje doprinosa istraživanju, razvoju i vrednovanju ATM-a za globalnu interoperabilnost. Rad može uključivati aktivnosti utvrđene u stavcima od 1. do 5. ovog članka, ali nije ograničen na njih.

1. Transverzalne aktivnosti

Transverzalne aktivnosti obuhvaćaju one zadaće koje nisu specifične za određeni operativni ili tehnički razvoj, ali uključuju međusobne ovisnosti programa SESAR i NextGen. Te su aktivnosti od posebne važnosti za suradnju jer bi svaki divergentni pristup mogao imati dalekosežne materijalne implikacije na usklađivanje i interoperabilnost. Stranke se u ovom području namjeravaju baviti sljedećim pitanjima:

(a)	koncept operacija i plan rada;

(b)	odredba o razdvajanju zrakoplova;

(c)	planiranje, uključujući standardizaciju i propise s ciljem olakšavanja sinkronizacije provedbe;

(d)	poslovni model i planiranje ulaganja;

(e)

okoliš;

(f)	koordinacija tehničkog rada za potporu aktivnostima standardizacije na globalnoj razini i na razini ICAO-a u području modernizacije ATM-a;

(g)	sinkronizacija i dosljednost planova u području avionike radi osiguravanja najveće gospodarske učinkovitosti za korisnike zračnog prostora i

(h)	koordinirano uvođenje tehničkih i operativnih promjena kojima se ostvaruju/održavaju neometane operacije iz perspektive korisnika zračnog prostora.

2. Upravljanje informacijama

Stavljanjem naglaska na upravljanje informacijama treba osigurati pravodobnu distribuciju točnih i relevantnih informacija povezanih s ATM-om svim dionicima, koja se odvija neometano (interoperabilno), sigurno i tako da se njome podupire zajedničko odlučivanje. Stranke se u ovom području namjeravaju baviti sljedećim pitanjima:

(a)	interoperabilnost upravljanja informacijama iz cijelog sustava (SWIM);

(b)	interoperabilnost upravljanja informacijama povezanima sa zrakoplovstvom (AIM) i

(c)	razmjena meteoroloških informacija.

3. Upravljanje putanjom leta

Upravljanje putanjom leta obuhvaća razmjenu zrak-zrak i zrak-zemlja četverodimenzionalnih (4D) putanja, pri čemu se zahtijeva dosljedan pristup terminologiji, definiciji i razmjeni informacija o letu u svakom trenutku i u svim fazama leta. Stranke se u ovom području namjeravaju baviti sljedećim pitanjima:

(a)	zajednička definicija putanje leta i razmjena u vezi s time;

(b)	planiranje leta i ažuriranja dinamičnog plana leta;

(c)	upravljanje zračnim prometom (uključujući integraciju i predviđanje putanje leta);

(d)	integracija sustava bespilotnih zrakoplova („UAS”) u ATM i

(e)	približavanje koncepata operacija, definicija usluga i njihovih primjena u okviru programa SESAR i NextGen, uključujući 4D definiciju putanja leta i formata za razmjenu operacija.

4. Interoperabilnost komunikacija, navigacije, nadzora (CNS) i opreme zrakoplova

Interoperabilnost CNS-a i opreme zrakoplova uključuje planiranje opremanja zrakoplova i razvoj međusobno interoperabilnih aplikacija i sustava na razini zrak-zrak i zrak-zemlja. Stranke se u ovom području namjeravaju baviti sljedećim pitanjima:

(a)

interoperabilnost opreme zrakoplova, uključujući:

i.	sustav za izbjegavanje sudara u zraku (ACAS)

ii.	plan u području avionike i

iii.	sustave za pomoć pri razdvajanju zrakoplova (ASAS), na razini zrak-zrak i zrak-zemlja;

(b)

komunikacije, uključujući:

i.	usluge i tehnologiju za uspostavljanje podatkovnih veza i

ii.	prilagodljivu komunikacijsku arhitekturu;

(c)

navigacija, uključujući:

i.	navigaciju temeljenu na performansama i

ii.	aplikacije globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) za let na ruti i prilaz, uključujući prilaz s okomitim vođenjem;

(d)

nadzor, uključujući:

i.	usluge i tehnologiju automatskog ovisnog nadzora (ADS) i

ii.	zemaljski nadzor.

5. Projekti suradnje

Projekti suradnje uključuju ad hoc projekte za koje su stranke suglasne da im je potrebno usmjereno koordiniranje i suradnja.

Članak V.

Upravljanje

Podložno dostupnosti financijskih sredstava, stranke uspostavljaju projekte i aktivnosti, upravljaju njima te osiguravaju da su tekući radovi usmjereni na ostvarivanje rezultata, pragmatični i da se njima pravodobno stvaraju sinergije, istodobno izbjegavajući udvostručivanje posla. U tu se svrhu osniva Koordinacijski odbor:

A.	kojim supredsjedaju predstavnik Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i predstavnik Europske komisije ili njihovi imenovani predstavnici;

B.	koji čini jednak broj sudionika koje imenuju FAA i Europska komisija.

koji se sastaje barem dvaput godišnje kako bi:

1.	pratio i preispitao napredak tekućih zajedničkih projekata i aktivnosti utvrđenih u dopunskim prilozima koje provode radne skupine osnovane na temelju stavka F. ovog članka;

2.	ocijenio ostvarene rezultate;

3.	predložio pokretanje novih projekata i aktivnosti, prema potrebi;

4.	razvio prijedloge za dopunske priloge ili izmjene dopunskih priloga ovom Dodatku, koje Koordinacijski odbor podnosi na donošenje Izvršnom odboru i

5.	pratio i osigurao djelotvornu provedbu ovog Dodatka i, prema potrebi, savjetovao se o mehanizmima sudjelovanja predstavnika industrije ili uputio pitanja Izvršnom odboru;

D.	koji utvrđuje vlastite radne postupke. Sve odluke donose se konsenzusom supredsjedatelja. Te su odluke u pisanom obliku i potpisuju ih supredsjedatelji ili njihovi imenovani predstavnici;

E.	koji izvješćuje Izvršni odbor osnovan na temelju članka IV. Priloga 1. Memorandumu;

koji osniva radne skupine zadužene za konkretne projekte ili aktivnosti na temelju ovog Dodatka, prema potrebi. Svaka radna skupina sastoji se od odgovarajućeg i ograničenog broja sudionika iz stranaka.Radne skupine sastaju se prema potrebi, poštuju upute Koordinacijskog odbora i redovito ga izvješćuju.

Članak VI.

Imunitet i odgovornost

Pitanja imuniteta i odgovornosti povezana s aktivnostima na temelju ovog Dodatka stranke mogu urediti u odgovarajućem dopunskom prilogu, prema potrebi.

Članak VII.

Provedba

Svi poslovi predviđeni u okviru ovog Dodatka opisani su u dopunskim prilozima koji nakon njihova stupanja na snagu postaju dio ovog Dodatka.

Svaki dopunski prilog sadržava opis poslova koje trebaju obaviti stranke ili radne skupine koje one odrede za obavljanje poslova te uključuje: lokaciju i planirano trajanje posla; osoblje i druge resurse potrebne za dovršenje posla; procjenu troškova te sve ostale relevantne informacije u vezi s poslom.

Članak VIII.

Financijske odredbe

Svaka stranka snosi troškove aktivnosti koje obavlja, osim ako je drukčije određeno u dopunskom prilogu ovom Dodatku.

Članak IX.

Kontaktne točke

Uredi nadležni za koordiniranje ovog Dodatka i upravljanje njime su:

Za Sjedinjene Američke Države:

Federal Aviation Administration

Office of International Affairs

Africa, Europe & Middle East Office, AEU

Wilbur Wright Bldg., 6th Floor, East

600 Independence Avenue, S.W.

Washington, D.C. 20591 – USA

Telefon: + 1-202-267-1000

Telefaks: + 1-202-267-7198

Za Europsku uniju:

Single European Sky Unit

Directorate-General for Mobility and Transport

Directorate for Air Transport

European Commission

Rue de Mot 24

1040 Brussels – Belgium

Telefon: + 32-2-296-84-30

Utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za pojedinačne aktivnosti, kako je navedeno u dopunskim prilozima ovom Dodatku.

Članak X.

Otkaz

Otkazom ovog Dodatka otkazuju se svi dopunski prilozi koje su stranke donijele na temelju ovog Dodatka.

Dopunski prilog 1. Dodatku 1. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja SESAR-NextGen u pogledu transverzalnih aktivnosti za globalnu interoperabilnost

Članak I.

Svrha

Ovim se Dopunskim prilogom 1. Dodatku 1. Prilogu 1. („Dodatak 1.”) Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A („Memorandum”) između Sjedinjenih Američkih Država („Sjedinjene Države”) i Europske unije („EU”) utvrđuju uvjeti za suradnju u pogledu aktivnosti transverzalne prirode („transverzalne aktivnosti”) za globalnu interoperabilnost programa NextGen i SESAR.

U ovom se Dopunskom prilogu:

1.	opisuju poslovi koje treba obaviti i

2.	utvrđuju eventualne iznimke od odredaba o pravima intelektualnog vlasništva koje su utvrđene u članku VIII. Memoranduma.

Članak II.

Područje rada

Sjedinjene Države i EU („stranke”) suglasni su koordinirati se, prema potrebi, u nizu transverzalnih aktivnosti, a posebno u pogledu aktivnosti opisanih u nastavku. Savezna uprava za zrakoplovstvo („FAA”) provodi ovaj Dopunski prilog u ime Sjedinjenih Američkih Država. U ime EU-a ovaj Dopunski prilog provodi Europska komisija koja u tu svrhu može imenovati Zajedničko poduzeće SESAR za izvršavanje aktivnosti suradnje na temelju ovog Dopunskog priloga.

Stranke rade na razvoju zajedničke definicije koncepta operacija u područjima u kojima je to potrebno radi osiguravanja optimalnih performansi i interoperabilnosti za korisnike zračnog prostora, kao i na dogovoru o zajedničkom vremenskom rasporedu provedbe. Taj rad uključuje konkretne aktivnosti koordinacije koje obuhvaćaju metode razdvajanja zrakoplova i definiranje povezanih usluga upravljanja zračnim prometom (ATM). Pri poduzimanju tih aktivnosti koordinacije stranke razmatraju:

1.	važnu ulogu koje će aktivnosti imati u pružanju potpore ostalim aktivnostima koordinacije obuhvaćenima ovim Dopunskim prilogom i ostalim dopunskim prilozima Dodatku 1. i

potrebu za: i. utvrđivanjem koordiniranog stajališta i postizanjem zajedničkog razumijevanja temeljnih sastavnica programa SESAR i NextGen, a posebno kada je riječ o ostvarivanju odgovarajućih operativnih ciljeva i odgovarajućih ciljeva u području okoliša, sigurnosti i zaštite; ii. razvijanjem dopunskih propisa te iii. utvrđivanjem načina ostvarivanja i održavanja interoperabilnosti tijekom planiranih uvođenja.

Stranke koordiniraju razvoj svojih planova u područjima standardizacije i zakonodavstva, koji je povezan s transverzalnim aktivnostima opisanima u Dodatku 1. radi izbjegavanja većih poteškoća u vezi s interoperabilnošću koje mogu nastati zbog nedovoljne sinkroniziranosti pri donošenju novih standarda i propisa na svjetskoj razini. Stranke zbog istog razloga nastoje utvrditi i promicati usklađeni pristup međunarodnim propisima i standardima o budućim operativnim i tehničkim funkcionalnostima u okviru Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo.

Stranke koordiniraju svoje pristupe mjerama, sredstvima i planiranju uvođenja radi olakšavanja neometanog prijelaza tehničkih i operativnih promjena u sustavima ATM-a Sjedinjenih Država i EU-a te radi postizanja usklađivanja vremenskih planova operativnog uvođenja i rokova operativnog uvođenja onda kada su potrebe interoperabilnosti od ključne važnosti.

Stranke koordiniraju svoj pristup operativnim promjenama radi optimalne učinkovitosti u područjima sigurnosti, zaštite, okoliša, ljudskih čimbenika i poslovnih modela. U tom se području nastoje ostvariti i koordinirati najbolje prakse modeliranja i metode poboljšavanja, a posebno kada je riječ o utvrđivanju komplementarnih ciljeva i razumijevanju obrazloženja koja se na njima temelje radi omogućivanja valjanih usporedbi elemenata performansi i učinaka programa SESAR i NextGen.

Članak III.

Upravljanje i provedba

Poslovima koji se obavljaju na temelju ovog Dopunskog priloga upravlja se u skladu s uvjetima iz članka V. Dodatka 1. Detaljnije upravljanje transverzalnim aktivnostima utvrđuju stranke u zajedničkom administrativnom dokumentu koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. U tom se dokumentu opisuju sredstva, uloge, odgovornosti i sudionici za svako pojedinačno djelovanje, kao i radni postupci za transverzalne aktivnosti.

Poslovi koje treba obaviti na temelju ovog Dopunskog priloga dodatno se raščlanjuju na pojedinačne transverzalne aktivnosti ili grupe povezanih transverzalnih aktivnosti. Radnim dokumentom koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1.: utvrđuje se detaljan opseg poslova za svaku pojedinačnu transverzalnu aktivnost ili grupu transverzalnih aktivnosti; utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za obje stranke i opisuje odnos svake od aktivnosti s ostalim aktivnostima.

Članak IV.

Financiranje

Svaka stranka snosi troškove poslova koje obavlja na temelju ovog Dopunskog priloga.

Članak V.

Prava intelektualnog vlasništva

Primjenjuju se uvjeti utvrđeni u članku VIII. (Prava intelektualnog vlasništva) Memoranduma. Međutim, ako stranka zatreba pristup intelektualnom vlasništvu druge stranke radi upotrebe intelektualnog vlasništva koje su stranke zajednički razvile na temelju ovog Dopunskog priloga, vlasnik odobrava takav pristup uz uvjete navedene u članku VIII.B Memoranduma, osim ako su stranke u iznimnim slučajevima dogovorile strože uvjete za takva prava pristupa.

Članak VI.

Kontaktne točke

Stranke se međusobno obavješćuju o svojim kontaktnim točkama za tehničku koordinaciju transverzalnih aktivnosti i upravljanje transverzalnim aktivnostima koje će se provoditi na temelju ovog Dopunskog priloga.

Dopunski prilog 2. Dodatku 1. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja SESAR-NextGen u pogledu upravljanja informacijama za globalnu interoperabilnost

Članak I.

Svrha

Ovim se Dopunskim prilogom 2. Dodatku 1. Prilogu 1. („Dodatak 1.”) Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A („Memorandum”) između Sjedinjenih Američkih Država („Sjedinjene Države”) i Europske unije („EU”) utvrđuju uvjeti za suradnju u pogledu upravljanja informacijama za globalnu interoperabilnost programa NextGen i SESAR.

U ovom se Dopunskom prilogu:

1.	opisuju poslovi koje treba obaviti i

2.	utvrđuju eventualne iznimke od odredaba o pravima intelektualnog vlasništva koje su utvrđene u članku VIII. Memoranduma.

Članak II.

Područje rada

Sjedinjene Države i EU („stranke”) suglasni su koordinirati se, prema potrebi, u nizu aktivnosti u području upravljanja informacijama, a posebno u pogledu razmjene informacija kojom se podržava funkcionalost interoperabilnog mrežnog upravljanja zračnim prometom („ATM”) s pomoću koncepta upravljanja informacijama iz cjelokupnog sustava (System-Wide Information Management – SWIM) (zajedno „aktivnosti upravljanja informacijama”), koji je detaljnije opisan u stavcima u nastavku. Savezna uprava za zrakoplovstvo („FAA”) provodi ovaj Dopunski prilog u ime Sjedinjenih Američkih Država. U ime EU-a ovaj Dopunski prilog provodi Europska komisija koja u tu svrhu može imenovati Zajedničko poduzeće SESAR za izvršavanje aktivnosti suradnje na temelju ovog Dopunskog priloga.

Stranke surađuju na utvrđivanju i provedbi interoperabilne tehničke infrastrukture za SWIM. Ta suradnja obuhvaća definiranje osnovnih funkcionalnosti interoperabilne tehničke infrastrukture za SWIM kao što su, ali ne ograničavajući se na njih: zajednički oblici za razmjenu poruka; usluge registra (uključujući katalog i pretraživanje); usluge u području sigurnosti; dosljedan dizajn ključnih informacija koje se razmjenjuju, uključujući njihove atribute i omogućivanje optimalne operativne učinkovitosti ATM-a u regijama programa SESAR i NextGen. Zajedničke funkcije za upravljanje informacijama utvrđuju se prema potrebi. Stranke razmatraju integraciju zrakoplova i zračnih luka kao dijelova tehničke infrastrukture za SWIM.

Stranke razvijaju dosljednu terminologiju za pravodobnu, točnu i sigurnu distribuciju informacija kojima se podupire zajedničko odlučivanje u ATM-u za zemaljske i letačke operacije, ako se takvom terminologijom povećava i/ili održava interoperabilnost za potporu operacijama visoke razine učinkovitosti. Pri razvijanju dosljedne terminologije stranke razmatraju načine na koje će se takvom terminologijom pružiti potpora ostalim aktivnostima koordinacije obuhvaćenima ovim Dopunskim prilogom i drugim dopunskim prilozima. Stranke također promiču zajedničko razumijevanje temeljnih sastavnica jedne od ključnih funkcionalnosti operativnog koncepta i SESAR-a i NextGena: pomoć za osiguravanje pružanja pravih informacija pravim ljudima u pravom trenutku radi potpore donošenju ispravnih operativnih odluka.

Stranke koordiniraju svoje aktivnosti upravljanja informacijama radi ostvarivanja dosljednog upravljanja informacijama vezanima za zrakoplovstvo („AIM”) u cjelini, razmjenom meteoroloških informacija i planiranjem letova, kako je navedeno u Dopunskom prilogu 3. Dodatku 1., imajući u vidu zajedničke operativne scenarije za koje su potrebne informacije: i. kako bi se pružila potpora strateškom planiranju, provedbi i fazama nakon leta te ii. kako bi se ostvarili interoperabilni i zajednički zahtjevi u pogledu učinkovitosti informacija.

Stranke prema potrebi proširuju opseg upravljanja informacijama na druga područja razmjene informacija radi poboljšanja učinaka i elemenata performansi programa SESAR i NextGen.

Članak III.

Upravljanje i provedba

Poslovima koji se obavljaju na temelju ovog Dopunskog priloga upravlja se u skladu s uvjetima iz članka V. Dodatka 1. Detaljnije upravljanje aktivnostima upravljanja informacijama utvrđuju stranke u zajedničkom administrativnom dokumentu koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. U tom se dokumentu opisuju sredstva, uloge, odgovornosti i sudionici za svako pojedinačno djelovanje, kao i radni postupci za aktivnosti upravljanja informacijama.

Poslovi koje treba obaviti na temelju ovog Dopunskog priloga dodatno se raščlanjuju na pojedinačne aktivnosti upravljanja informacijama ili grupe povezanih aktivnosti upravljanja informacijama. Radnim dokumentom koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1.: utvrđuje se detaljan opseg poslova za svaku pojedinaču aktivnost upravljanja informacijama ili grupu aktivnosti upravljanja informacijama.; utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za obje stranke i opisuje odnos svake od aktivnosti s ostalim aktivnostima.

Članak IV.

Financiranje

Svaka stranka snosi troškove poslova koje obavlja na temelju ovog Dopunskog priloga.

Članak V.

Prava intelektualnog vlasništva

Članak VI.

Kontaktne točke

Stranke se međusobno obavješćuju o svojim kontaktnim točkama za tehničku koordinaciju i upravljanje aktivnostima upravljanja informacijama koje će se provoditi na temelju ovog Dopunskog priloga.

Dopunski prilog 3. Dodatku 1. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja SESAR-NextGen u pogledu upravljanja putanjama za globalnu interoperabilnost

Članak I.

Svrha

Ovim se Dopunskim prilogom 3. Dodatku 1. Prilogu 1. („Dodatak 1.”) Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A („Memorandum”) između Sjedinjenih Američkih Država („Sjedinjene Države”) i Europske unije („EU”) utvrđuju uvjeti za suradnju u pogledu aktivnosti u području upravljanja putanjama („aktivnosti upravljanju putanjama”) za globalnu interoperabilnost programa NextGen i SESAR.

U ovom se Dopunskom prilogu:

1.	opisuju poslovi koje treba obaviti i

2.	utvrđuju eventualne iznimke od odredaba o pravima intelektualnog vlasništva koje su utvrđene u članku VIII. Memoranduma.

Članak II.

Područje rada

Sjedinjene Države i EU („stranke”) suglasni su koordinirati se, prema potrebi, u nizu aktivnosti upravljanja putanjama. To je područje jedno od ključnih funkcionalnosti operativnog koncepta programa SESAR i NextGen te je koordinacija nužna radi osiguravanja zajedničkog razumijevanja putanja, odnosa s planiranjem letova, strateškog planiranja, provedbe i faza nakon leta, imajući u vidu sve korisnike zračnog prostora, uključujući sustave bespilotnih zrakoplova („UAS”). Te su aktivnosti detaljnije opisane u stavcima u nastavku. Savezna uprava za zrakoplovstvo („FAA”) provodi ovaj Dopunski prilog u ime Sjedinjenih Američkih Država. U ime EU-a ovaj Dopunski prilog provodi Europska komisija koja u tu svrhu može imenovati Zajedničko poduzeće SESAR za izvršavanje aktivnosti suradnje na temelju ovog Dopunskog priloga.

Stranke surađuju pri razvoju zajedničke definicije četverodimenzionalne (4D) putanje za različite operativne scenarije kojima se opisuje buduće okruženje upravljanja zračnim prometom, kao i formati za razmjenu (koji omogućuju razmjenu podataka zrak-zemlja, zrak-zrak i zemlja-zemlja te prijelaz na formate upravljanja informacijama iz cjelokupnog sustava (SWIM)), čime se ostvaruje interoperabilno rješenje usmjereno na učinkovitost koje je moguće formalizirati odgovarajućim standardizacijskim aktivnostima EUROCAE-a, RTCA-e i Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo, kako je razmotreno u Dopunskom prilogu 1. Prilogu 1.

Kada je riječ o operacijama s četverodimenzionalnim (4D) putanjama, stranke se koordiniraju u pogledu razvoja koncepata za: planiranje leta i operativno strateško planiranje; planiranje tijekom leta; dinamičko ažuriranje putanje tijekom leta te analizu i arhiviranje nakon leta. Cilj su tog koordiniranja globalno interoperabilni i zajednički zahtjevi u pogledu učinkovitosti.

Stranke se koordiniraju u pogledu koncepata za uravnoteženje potražnje i kapaciteta, sinkronizacije zračnog prometa i aplikacija za upravljanje konfliktima. Takvo koordiniranje uključuje razmjenu informacija o temeljnim predviđanjima putanja na temelju zračnih i zemaljskih uvjeta te njihovu integraciju u sustave i operativne postupke na temelju čega se ostvaruju globalno interoperabilna i zajednička rješenja za učinkovitost.

Stranke se koordiniraju u pogledu razvoja operativnih metoda, postupaka i tehnoloških zahtjeva za integraciju operacija sustava bespilotnih zrakoplova u pravila instrumentalnog letenja u civilnom zračnom prostoru na temelju čega se ostvaruju globalno interoperabilna i zajednička rješenja za učinkovitost. Cilj je takvog koordiniranja osiguravanje sigurne integracije operacija sustava bespilotnih zrakoplova u zračnom prostoru u kojem se odvijaju operacije civilnog zračnog prometa s posadom.

Članak III.

Upravljanje i provedba

Poslovima koji se obavljaju na temelju ovog Dopunskog priloga upravlja se u skladu s uvjetima iz članka V. Dodatka 1. Detaljnije upravljanje aktivnostima upravljanja putanjama utvrđuju stranke u zajedničkom administrativnom dokumentu koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. U tom se dokumentu opisuju sredstva, uloge, odgovornosti i sudionici za svako pojedinačno djelovanje, kao i radni postupci za aktivnosti upravljanja putanjama.

Poslovi koje treba obaviti na temelju ovog Dopunskog priloga dodatno se raščlanjuju na pojedinačne aktivnosti upravljanja putanjama ili grupe povezanih aktivnosti upravljanja putanjama. Radnim dokumentom koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. detaljno se opisuje opseg poslova za svaku pojedinačnu aktivnost upravljanja putanjama ili grupu povezanih aktivnosti upravljanja putanjama; utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za obje stranke i opisuje odnos svake od aktivnosti s ostalim aktivnostima.

Članak IV.

Financiranje

Svaka stranka snosi troškove poslova koje obavlja na temelju ovog Dopunskog priloga.

Članak V.

Prava intelektualnog vlasništva

Članak VI.

Kontaktne točke

Stranke se međusobno obavješćuju o svojim kontaktnim točkama za tehničku koordinaciju i upravljanje aktivnostima upravljanja putanjama koje će se provoditi na temelju ovog Dopunskog priloga.

Dopunski prilog 4. Dodatku 1. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja SESAR-NextGen u pogledu interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakopolova za globalnu interoperabilnost

Članak I.

Svrha

A. Ovim se Dopunskim prilogom 4. Dodatku 1. Prilogu 1. („Dodatak 1.”) Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A („Memorandum”) između Sjedinjenih Američkih Država („Sjedinjene Države”) i Europske unije („EU”) utvrđuju uvjeti za suradnju u pogledu aktivnosti u području interoperabilnosti komunikacija, navigacije i nadzora („CNS”) te opreme zrakoplova („aktivnosti interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakoplova”) za globalnu interoperabilnost programa NextGen i SESAR.

B. U ovom se Dopunskom prilogu:

1.	opisuju poslovi koje treba obaviti i

2.	utvrđuju eventualne iznimke od odredaba o pravima intelektualnog vlasništva koje su utvrđene u članku VIII. Memoranduma.

Članak II.

Područje rada

Sjedinjene Države i EU („stranke”) suglasni su koordinirati se, prema potrebi, o aktivnostima koje obuhvaćaju aktivnosti interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakoplova, a posebno imajući u vidu aktivnosti navedene u stavcima u nastavku. Savezna uprava za zrakoplovstvo („FAA”) provodi ovaj Dopunski prilog u ime Sjedinjenih Američkih Država. U ime EU-a ovaj Dopunski prilog provodi Europska komisija koja u tu svrhu može imenovati Zajedničko poduzeće SESAR za izvršavanje aktivnosti suradnje na temelju ovog Dopunskog priloga.

A. Komunikacije

Stranke surađuju s ciljem osiguravanja interoperabilnosti budućih komunikacijskih tehnologija, uključujući:

(a)	usluge podatkovnog povezivanja zrak-zemlja i zrak-zrak;

(b)

podmreže, uključujući zemaljski sustav (npr. digitalni zrakoplovni komunikacijski sustav u L-pojasu), visokopojasni sustav zračne luke kratkog dometa (tj. mobilni zrakoplovni komunikacijski sustav za zračne luke), buduća satelitska komunikacijska rješenja i funkcije upravljanja komunikacijskim sustavom (npr. upravljanja višestrukim vezama, upravljanje kvalitetom usluge, zaštita) i

(c)	moguće povezivanje vojnih zrakoplova sa sustavom upravljanja zračnim prometom vojnom podatkovnom vezom.

Stranke se koordiniraju kako bi osigurale da se radiofrekvencijski spektar učinkovito koristi i da su nove tehnologije zaštićene od štetnih smetnji.

Stranke također koordiniraju svoj pristup razvoju avionike, a posebno razvoju fleksibilne komunikacijske arhitekture primjenom, primjerice, softverski definirane radio opreme za uporabu u zrakoplovima.

B. Navigacija

Stranke nastoje osigurati interoperabilne navigacijske infrastrukture za potporu navigacijskim procedurama temeljenima na performansama na ruti i u završnoj kontroliranoj oblasti (Terminal Maneuvering Area), imajući u vidu potencijal za racionalizaciju zemaljske navigacijske infrastrukture (npr. VOR). Koordiniranje stranaka u pogledu interoperabilnosti navigacijske infrastrukture obuhvaća:

1.	temeljenje rješenja na konstelaciji globalnog satelitskog navigacijskog sustava;

2.	razmatranje zajedničkih rješenja za precizno prilaženje i neprecizno prilaženje primjenom zemaljskih ili satelitskih sustava za poboljšavanje funkcionalnosti i

3.	koordiniranje pristupa za razvoj multimodalnih prijemnika u avionici.

C. Nadzor

Stranke surađuju s ciljem osiguravanja dosljednosti svojih planova razvoja automatskog ovisnog nadzora – emitiranja („ADS-B”), istodobno pružajući potporu potrebama i aplikacija zemaljskog nadzora i sustava za pomoć pri razdvajanju zrakoplova („ASAS”) razvijanjem funkcionalnosti „ADS-B Out/In”

Stranke mogu razmotriti mogućnosti za i. produljivanje vijeka uporabe ADS-B sustava koji rade na 1090 MHz i ii. uvođenje novog sustava za ADS-B.

D. Interoperabilnost opreme zrakoplova

Stranke surađuju na usklađivanju aktivnosti planiranja u području avionike u okviru programa SESAR i NextGen s ciljem utvrđivanja dosljednih standarda avionike koji ispunjavaju potrebe i SESAR-a i NextGen-a.

Stranke se koordiniraju u utvrđivanju funkcionalne arhitekture koja podržava elemente koncepata i SESAR-a i NextGen-a (npr. četverodimenzionalne operacije, sustav za izbjegavanje sudara u zraku („ACAS”) te funkcije ASAS-a), kao i njihove preduvjete (npr. CNS), i koja se može primijeniti u više konkretnih zrakoplovnih platformi (npr. za glavne ili regionalne linije, u općem zrakoplovstvu, u vojnom zrakoplovstvu), imajući u vidu aspekte budućih gradnji i naknadnih ugradnji.

E. Radiofrekvencijski spektar

Stranke:

1.	se koordiniraju u pogledu razvoja sustava CNS-a koji su učinkoviti u odnosu na radiofrekvencijski sustav i

2.	surađuju na zaštiti zrakoplovnog radiofrekvencijskog spektra od štetnih smetnji kao i osiguravanju raspoloživosti potrebnog spektra za funkcioniranje postojećih i budućih sustava CNS-a.

Članak III.

Upravljanje i provedba

A. Poslovima koji se obavljaju na temelju ovog Dopunskog priloga upravlja se u skladu s uvjetima iz članka V. Dodatka 1. Detaljnije upravljanje aktivnostima interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakoplova utvrđuju stranke u zajedničkom administrativnom dokumentu koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. U tom se dokumentu opisuju sredstva, uloge, odgovornosti i sudionici za svako pojedinačno djelovanje, kao i radni postupci za aktivnosti interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakoplova.

B. Poslovi koje treba obaviti na temelju ovog Dopunskog priloga dodatno se raščlanjuju na pojedinačne aktivnosti ili grupe povezanih aktivnosti interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakoplova. Radnim dokumentom koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. detaljno se opisuje opseg poslova za svaku pojedinačnu aktivnost ili grupu povezanih aktivnosti interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakoplova; utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za obje stranke i opisuje odnos svake od aktivnosti s ostalim aktivnostima.

Članak IV.

Financiranje

Svaka stranka snosi troškove poslova koje obavljaja na temelju ovog Dopunskog priloga.

Članak V.

Prava intelektualnog vlasništva

Primjenjuju se uvjeti utvrđeni u članku VIII. (Prava intelektualnog vlasništva). Međutim, ako stranka zatreba pristup intelektualnom vlasništvu druge stranke radi upotrebe intelektualnog vlasništva koje su stranke zajednički razvile na temelju ovog Dopunskog priloga, vlasnik odobrava takav pristup uz uvjete navedene u članku VIII.B Memoranduma, osim ako su stranke u iznimnim slučajevima dogovorile strože uvjete za takva prava pristupa.

Članak VI.

Kontaktne točke

Stranke se međusobno obavješćuju o svojim kontaktnim točkama za tehničku koordinaciju i upravljanje aktivnostima interoperabilnosti CNS-a i opreme zrakoplova koje će se provoditi na temelju ovog Dopunskog priloga.

Dopunski prilog 5. Dodatku 1. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja SESAR-NextGen u pogledu projekata suradnje za globalnu interoperabilnost

Članak I.

Svrha

A. Ovim se Dopunskim prilogom 5. Dodatku 1. Prilogu 1. („Dodatak 1.”) Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A („Memorandum”) između Sjedinjenih Američkih Država („Sjedinjene Države”) i Europske unije („EU”) utvrđuju uvjeti za suradnju u pogledu projekata suradnje za globalnu interoperabilnost programa NextGen i SESAR.

B. U ovom se Dopunskom prilogu:

1.	opisuju poslovi koje treba obaviti i

2.	utvrđuju eventualn iznimke od odredaba o pravima intelektualnog vlasništva koje su utvrđene u članku VIII. Memoranduma.

Članak II.

Područje rada

Sjedinjene Države i EU („stranke”) suglasni su koordinirati se, prema potrebi, u nizu projekata suradnje, posebno u aktivnostima opisanima u stavcima u nastavku, ali ne ograničujući se na njih. Savezna uprava za zrakoplovstvo („FAA”) provodi ovaj Dopunski prilog u ime Sjedinjenih Američkih Država. U ime EU-a ovaj Dopunski prilog provodi Europska komisija koja u tu svrhu može imenovati Zajedničko poduzeće SESAR za izvršavanje aktivnosti suradnje na temelju ovog Dopunskog priloga.

A. Stranke su suglasne da je cilj projekata suradnje obuhvaćenih ovim Dopunskim prilogom poboljšavanje učinkovitosti transatlantskih letova s naglaskom na uvođenje tehnologija i postupaka za korisnike zrakoplovstva. Tom suradnjom dopustit će se i prikupljanje podataka koje omogućuje standardizaciju analiza i mjerila.

B. Stranke surađuju na atlanstkoj inicijativi za interoperabilnost s ciljem smanjenja emisija (sporazum AIRE) radi bržeg uvođenja ekološki prihvatljivih rješenja za upravljanje zračnim prometom. Područje suradnje može uključivati, ali se ne ograničava na, razmjenu informacija o najboljoj praksi, zajedničko planiranje programa i, ako je to moguće, provedbu zajedničkih ili koordiniranih projekata predoperativnog vrednovanja.

Članak III.

Upravljanje i provedba

A. Poslovima koji se obavljaju na temelju ovog Dopunskog priloga upravlja se u skladu s uvjetima iz članka V. Dodatka 1. Detaljnije upravljanje projektima suradnje utvrđuju stranke u zajedničkom administrativnom dokumentu koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. U tom se dokumentu opisuju sredstva, uloge, odgovornosti i sudionici za svako pojedinačno djelovanje, kao i radni postupci za projekte suradnje.

B; Poslovi koje treba obaviti na temelju ovog Dopunskog priloga dodatno se raščlanjuju na pojedinačne projekte suradnje ili grupe povezanih projekata suradnje. Radnim dokumentom koji odobrava Koordinacijski odbor osnovan na temelju Dodatka 1. detaljno se opisuje opseg poslova za svaki pojedinačni projekt suradnje ili grupe povezanih projekata suradnje; utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za obje stranke i opisuje odnos svake od aktivnosti s ostalim aktivnostima.

Članak IV.

Financiranje

Svaka stranka snosi troškove poslova koje obavlja na temelju ovog Dopunskog priloga.

Članak V.

Prava intelektualnog vlasništva

Primjenjuju se uvjeti utvrđeni u članku VIII. (Prava intelektualnog vlasništva) Memoranduma. Međutim, ako stranka zatreba pristup intelektualnom vlasništvu druge stranke radi upotrebe intelektualnog vlasništva koje su stranke zajednički razvile na temelju ovog Dopunskog priloga, vlasnik odobrava takav pristup uz uvjete navedene u članka VIII.B Memoranduma, osim ako su stranke u iznimnim slučajevima dogovorile strože uvjete za takva prava pristupa.

Članak VI.

Kontaktne točke

Stranke se međusobno obavješćuju o svojim kontaktnim točkama za tehničku koordinaciju i upravljanje projektima suradnje koji će se provoditi na temelju ovog Dopunskog priloga.

Dodatak 2. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja pri mjerenju učinkovitosti upravljanja zračnim prometom

Članak I.

Svrha

Svrha je ovog Dodatka provedba Priloga 1. Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije („Memorandum”) utvrđivanjem uvjeta za suradnju u razvoju usporedivih mjera operativnih performansi, uključujući mjere u pogledu operativnih performansi i troškovne učinkovitosti koncepta od vrata do vrata (gate-to-gate), kao i utjecaj sustava upravljanja zračnim prometom (ATM) na učinkovitost potrošnje goriva. Usporedivost mjera i metodologija ključan je element konsenzusa i suradnje u okviru sektora. Ovi poslovi nastavak su usporedbe izvješća o operativnim performansama povezanima s upravljanjem zračnim prometom u Sjedinjenim Državama i Europi koja izrađuju Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) i Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol), a koja su prvi put objavljena 2009.

Članak II.

Načela

Aktivnosti suradnje na temelju ovog Dodatka provode se na na temelju recipročnosti u skladu s načelima utvrđenima u članku I.C Memoranduma.

Odbor za preispitivanje analiza učinkovitosti, osnovan na temelju članka IV. ovog Dodatka, prati provedbu ovog Dodatka. Odbor za preispitivanje analiza učinkovitosti može na temelju članka IV. ovog Dodatka predložiti dopunske priloge u vezi s utvrđenim područjima.

Članak III.

Područje rada

Područje rada jest pružanje doprinosa zajedničkom okviru za mjerenje performansi ATM-a. Rad može uključivati aktivnosti utvrđene u stavcima A.1. i A.2. ovog članka, ali nije ograničen na njih:

1.	razvoj zajedničkih definicija i podataka radi olakšavanja edukativne razmjene informacija o izazovima i uspjesima povezanima s mjerenjima učinkovitosti ATM-a svake stranke;

2.	uspostavljanje standardne metodologije za ocjenjivanje operativne učinkovitosti kojom se podupiru zajednička područja od posebnog interesa. Doprinos tom razvoju čine i postojeći okviri za mjerenje učinkovitosti koji se primjenjuju u Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama.

Stranke, prema potrebi, na temelju recipročnosti, pojedinačno ili zajednički u svrhu međusobne razmjene, izrađuju analize i izvješća usmjerene na zajedničke metodologije kako bi dobile usporedive rezultate u skladu sa sljedećim smjernicama:

1.	rezultati se oslanjaju na zajedničko izvješće FAA-e i Eurocontrola iz 2009. o usporedbi operativne učinkovitosti ATM-a;

2.	analize uključuju detaljne raščlambe kašnjenja i učinkovitosti u potrošnji goriva po fazama leta (ukrcavanje, taksiranje, odlazak, putna razina i spuštanje);

3.	rezultati uključuju razinu učinkovitosti postrojenja u mjeri u kojoj obje stranke to smatraju primjerenim, u skladu s trenutačnim izvješćima FAA-e i Eurocontrola;

4.	stranke tijekom procesa izrade analiza razmjenjuju podatke i detaljne metode s ciljem osiguravanja dosljednosti metoda i

5.	analizama se utvrđuju uzroci zbog kojih nastaju razlike u učinkovitosti, prema potrebi, među ostalim vremenski uvjeti, prakse utvrđivanja vremenskog rasporeda te tehnologije i postupke ATM-a.

Stranke su suglasne da buduća područja suradnje mogu uključivati raščlambe troškova usluga u zračnoj plovidbi i s njima povezane parametre troškovne učinkovitosti.

Stranke očekuju da će provedba zajedničkih analiza ili priprema redovitih izvješća o ostvarenoj učinkovitosti postati kontinuirani proces. Stranke su suglasne o tome da se ti radovi objavljuju, osim ako stranke zajednički odluče drukčije, u mjeri u kojoj je to u skladu s primjenjivim pravom.

Članak IV.

Upravljanje

A.	kojim supredsjedaju predstavnik FAA-e i predstavnik Europske komisije ili njihovi imenovani predstavnici;

B.	koji čini jednak broj sudionika koje imenuju FAA i Europska komisija;

koji se sastaje barem jednom godišnje kako bi:

1.	nadgledao aktivnosti utvrđene u članku III. ovog Dodatka;

2.	ocjenjivao ostvarene rezultate;

3.	pripremao prijedloge novih projekata ili zajedničkih aktivnosti koji se utvrđuju kao dopunski prilozi ovom Dodatku ili kao izmjene dopunskih priloga, a koje Odbor za preispitivanje analiza učinkovitosti podnosi na donošenje Izvršnom odboru osnovanom na temelju članka IV. Priloga 1. Memoranduma;

4.	prema potrebi, savjetovao se s Izvršnim odborom osnovanim na temelju članka IV. Priloga 1. Memoranduma o mehanizmima sudjelovanja predstavnika industrije ili tom Izvršnom odboru uputio pitanja o aktivnostima na temelju ovog Dodatka; i

5.	odobravao periodične analize i izvješća iz članka III. ovog Dodatka prije njihove objave ili distribucije;

D.	koji utvrđuje vlastite radne postupke. Sve odluke donose se konsenzusom supredsjedatelja. Te su odluke u pisanom obliku i potpisuju ih supredsjedatelji ili njihovi imenovani predstavnici;

E.	koji izvješćuje Izvršni odbor;

koji osniva radne skupine zadužene za konkretne projekte ili aktivnosti na temelju ovog Dodatka, prema potrebi. Svaka radna skupina sastoji se od odgovarajućeg i ograničenog broja sudionika iz stranaka. Radne skupine sastaju se prema potrebi, poštuju upute Odbora za preispitivanje analiza učinkovitosti i redovito ga izvješćuju.

Članak V.

Imunitet i odgovornost

Pitanja imuniteta i odgovornosti povezana s aktivnostima na temelju ovog Dodatka stranke mogu urediti u odgovarajućem dopunskom prilogu, prema potrebi.

Članak VI.

Provedba

Svi poslovi predviđeni u okviru ovog Dodatka opisani su u dopunskim prilozima, prema potrebi, koji nakon njihova stupanja na snagu postaju dio ovog Dodatka.

Članak VII.

Financijske odredbe

Svaka stranka snosi troškove aktivnosti koje obavlja, osim ako je drukčije određeno u dopunskom prilogu ovom Dodatku.

Članak VIII.

Kontaktne točke

Uredi nadležni za koordiniranje ovog Dodatka i upravljanje njime su:

Za Sjedinjene Američke Države:

Federal Aviation Administration

Office of International Affairs

Africa, Europe & Middle East Office, AEU-10

Wilbur Wright Bldg., 6th Floor, East

600 Independence Avenue, S.W.

Washington, D.C. 20591 – USA

Telefon: + 1-202-267-1000

Telefaks: + 1-202-267-7198

Za Europsku uniju:

Directorate for Aviation and International Transport Affairs

Directorate-General for Mobility and Transport

European Commission

Rue de Mot 24

1040 Brussels – Belgium

Telefon: + 32-2-296-84-30

Članak IX.

Otkaz

Otkazom ovog Dodatka otkazuju se svi dopunski prilozi koje su stranke donijele na temelju ovog Dodatka.

Dodatak 3. Prilogu 1.

Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije

Suradnja SESAR-NextGen za aktivnosti uvođenja i globalnu interoperabilnost

Članak I.

Svrha

Svrha je ovog Dodatka provedba Priloga 1. Memorandumu o suradnji NAT-I-9406A između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije („Memorandum”) utvrđivanjem uvjeta u skladu s kojima stranke uspostavljaju suradnju s ciljem osiguravanja globalne interoperabilnosti projekata uvođenja i programa uvođenja između svojih programa za modernizaciju upravljanja zračnim prometom (ATM), NextGena i SESAR-a, imajući u vidu interese civilnih i vojnih korisnika zračnog prostora.

Članak II.

Načela

Aktivnosti suradnje na temelju ovog Dodatka provode se na na temelju recipročnosti u skladu s načelima utvrđenima u članku I.C Memoranduma. Koordinacijski odbor za uvođenje osnovan na temelju članka IV. ovog Dodatka prati provedbu ovog Dodatka i utvrđuje područja u kojima postoje konkretne prilike za sudjelovanje u savjetodavnim tijelima, inicijativama te programima i projektima uvođenja svake od stranaka. Koordinacijski odbor za uvođenje može na temelju članka IV. ovog Dodatka predložiti dopunske priloge u vezi s utvrđenim područjima.

Članak III.

Područje rada

Područje rada jest pružanje doprinosa promicanju globalne interoperabilnosti s obzirom na aktivnosti stranaka u uvođenju ATM-a. Rad može uključivati aktivnosti utvrđene u stavcima A.1. do A.3. ovog članka, ali nije ograničen na njih.

1. Opća područja suradnje:

(a)	razmjena informacija i stajališta u području globalnog usklađivanja standarda i postupaka potrebnih za uvođenje ATM-a (provedba);

(b)	razmjena informacija o planovima provedbe programa NextGen i SESAR s ciljem utvrđivanja prioriteta i sinergija u provedbi;

(c)	usklađivanje operativnih postupaka, operativnog osposobljavanja i tehničkih zahtjeva;

(d)	usklađivanje standarda provedbe;

(e)	sinkronizacija aktivnosti provedbe relevantnih za interoperabilnost, ako je to izvedivo;

(f)	utvrđivanje mogućih nedostataka i potreba u smislu standarda industrije;

(g)	utvrđivanje mogućih nedostataka, rizika, pitanja i prilika u području interoperabilnosti i globalnog usklađivanja te razmjena informacija o mogućim prijedlozima mjera ublažavanja;

(h)	utvrđivanje rizika, problema, prioriteta i prilika za pravodobnu provedbu programa te razmjena mogućih strategija ublažavanja;

(i)	praćenje rizika, problema i prilika te zatim razmjena rezultata pojedinih mjera među strankama;

(j)	definiranje uspješnosti kada je riječ o modernizaciji i usklađivanju ATM-a te zatim praćenje statusa aktivnosti s ciljem osiguravanja uspješnosti;

(k)	razmjena najboljih praksi i stečenih znanja kako u upravljanju operacijama tako i u upravljanju projektima tijekom aktivnosti provedbe;

(l)	poslovni modeli i odluke o ulaganju;

(m)

razmjena informacija o transverzalnim problemima o relevantnim aspektima uvođenja; uključujući, ali ne ograničavajući se na njih, probleme provedbe iz područja Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). Koordinacija tehničkih napora za potporu aktivnostima standardizacije u području ATM-a na globalnoj razini i razini ICAO-a; i

(n)	ocjenjivanje iz perspektive cijelog radnog ciklusa i razvoj strategija za cijeli radni ciklus iz perspektive uvođenja.

2. Područja suradnje od posebnog programskog interesa:

(a)	komunikacije, navigacija i nadzor (CNS), uključujući podatkovne komunikacije (SAD) / usluge podatkovnih veza (EU);

(b)

upravljanje informacijama, uključujući interoperabilnost upravljanja informacijama iz cjelokupnog sustava (SWIM) (SAD) / (EU), koji uključuje:

—	upravljanje SWIM-om

—	uporabu standarda SWIM-a

—	uporabu usluga SWIM-a;

(c)	upravljanje dolascima uključujući upravljanje prometnim tokovima na temelju vremena (TBFM – SAD) i upravljanje dolascima (AMAN – EU);

(d)	program procjene učinkovitosti i mehanizme poticaja za potporu provedbi.

Za svako od tih područja posebnog programatskog interesa utvrđuju se rizici pri usklađivanju, problemi i prilike i izvješćuje se o njima te se, ako je to moguće, razvijaju prijedlozi rješenja za ta područja. Koordinacijski odbor za uvođenje može utvrditi nova područja buduće suradnje na temelju članka IV. ovog Dodatka.

3. Projekti suradnje:

Projekti suradnje uključuju područja koja se smatraju nužnima za ublažavanje rizika u pogledu interoperabilnosti i usklađivanja za provedbu. Projekti suradnje mogu uključivati ad hoc projekte za koje stranke odluče da je potrebno usmjereno koordiniranje i sinkronizacija.

Stranke, prema potrebi, na temelju recipročnosti, pojedinačno ili zajednički u svrhu međusobne razmjene, razmjenjuju ili pripremaju analize i izvješća kojima opisuju svoje programe, projekte i aktivnosti uvođenja povezane s tehničkim i operativnim aspektima ATM-a.

Članak IV.

Upravljanje

Podložno dostupnosti financijskih sredstava, stranke uspostavljaju projekte i aktivnosti, upravljaju njima te osiguravaju da su tekući radovi usmjereni na ostvarivanje rezultata pragmatični i da se njima pravodobno stvaraju sinergije, istodobno izbjegavajući udvostručivanje posla. U tu se svrhu osniva Koordinacijski odbor za uvođenje:

A.	kojim supredsjedaju predstavnik Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i predstavnik Europske komisije ili njihovi imenovani predstavnici;

B.	koji čini jednak broj sudionika koje imenuju FAA i Europska komisija;

koji se sastaje barem dvaput godišnje kako bi:

1.	nadgledao aktivnosti utvrđene u članku III. ovog Dodatka;

2.	ocijenio ostvarene rezultate;

3.	predložio pokretanje novih projekata i aktivnosti, prema potrebi;

4.	razvio prijedloge za dopunske priloge ili izmjene dopunskih priloga ovom Dodatku, koje Koordinacijski odbor za uvođenje podnosi na donošenje Izvršnom odboru osnovanom na temelju članka IV. Priloga 1. Memorandumu i

5.	pratio i osigurao djelotvornu provedbu ovog Dodatka i, prema potrebi, savjetovao se o mehanizmima sudjelovanja predstavnika industrije ili uputio pitanja Izvršnom odboru;

D.	koji utvrđuje vlastite radne postupke. Sve odluke donose se konsenzusom supredsjedatelja. Te su odluke u pisanom obliku i potpisuju ih supredsjedatelji ili njihovi imenovani predstavnici;

E.	koji izvješćuje Izvršni odbor;

koji osniva radne skupine zadužene za konkretne projekte ili aktivnosti na temelju ovog Dodatka, prema potrebi. Svaka se radna skupina sastoji od odgovarajućeg i ograničenog broja sudionika iz stranaka. Radne skupine sastaju se prema potrebi, poštuju upute Koordinacijskog odbora za uvođenje i redovito ga izvješćuju.

Članak V.

Imunitet i odgovornost

Pitanja imuniteta i odgovornosti povezana s aktivnostima na temelju ovog Dodatka stranke mogu urediti u odgovarajućem dopunskom prilogu, prema potrebi.

Članak VI.

Provedba

Svi poslovi predviđeni u okviru ovog Dodatka opisani su u dopunskim prilozima koji nakon njihova stupanja na snagu postaju dio ovog Dodatka.

Članak VII.

Financijske odredbe

Svaka stranka snosi troškove aktivnosti koje obavlja, osim ako je drukčije određeno u dopunskom prilogu ovom Dodatku.

Članak VIII.

Kontaktne točke

Uredi nadležni za koordiniranje ovog Dodatka i upravljanje njime su:

Za Sjedinjene Američke Države:

Federal Aviation Administration

Office of International Affairs

Africa, Europe & Middle East Office, AEU

Wilbur Wright Bldg., 6th Floor, East

600 Independence Avenue, S.W.

Washington, D.C. 20591 – USA

Telefon: + 1-202-267-1000

Telefaks: + 1-202-267-7198

Za Europsku uniju:

European Commission

Directorate-General for Mobility and Transport

Directorate for Aviation

Single European Sky Unit

Rue de Mot 24

1040 Brussels – Belgium

Telefon: + 32-2-296-84-30

Utvrđuju se osobe za kontakt za tehnički program za pojedinačne aktivnosti, kako je navedeno u dopunskim prilozima ovom Dodatku.

Članak IX.

Otkaz

Otkazom ovog Dodatka otkazuju se svi dopunski prilozi koje su stranke donijele na temelju ovog Dodatka.

6.4.2018

Službeni list Europske unije

L 90/38

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/540

оd 23. studenoga 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

Uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (1), a posebno njezin članak 3. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 347/2013 uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za provedbu devet prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora utvrđenih u području električne energije, plina i nafte te triju energetskih infrastrukturnih prioritetnih područja diljem Unije za pametne mreže, elektroenergetske autoceste i mreže za prijevoz ugljikovog dioksida.

(2)	Sukladno Uredbi (EU) br. 347/2013, Komisija je ovlaštena sastaviti popis projekata od zajedničkog interesa Unije („popis Unije”).

(3)	Projekte predložene za uključivanje na popis Unije ocijenile su regionalne skupine te ti projekti ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 347/2013.

(4)

Regionalne skupine usuglasile su se o nacrtima regionalnih popisa projekata od zajedničkog interesa na sastancima na tehničkoj razini. Nakon što je Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) 10. listopada 2017. dala pozitivna mišljenja o dosljednosti primjene kriterija za ocjenu te analizi troškova i koristi u svim regijama, tijela odlučivanja regionalnih skupina donijela su regionalne popise 17. listopada 2017. U skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 347/2013, prije donošenja regionalnih popisa svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose.

(5)	U vezi s projektima predloženima za uključivanje na popis Unije održana su savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače te organizacije za zaštitu potrošača i okoliša.

(6)	Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni na popisu po strateškim prioritetima za transeuropsku energetsku infrastrukturu prema redoslijedu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 347/2013. Projekti na popisu Unije ne bi trebali biti rangirani.

(7)	Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni kao samostalni projekti od zajedničkog interesa ili kao dio klastera nekoliko projekata od zajedničkog interesa jer su međuovisni ili (potencijalno) konkurentni.

(8)	Popis Unije uspostavlja se svake dvije godine, stoga popis Unije uspostavljen Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/89 (2) više ne vrijedi i treba ga zamijeniti.

(9)	Uredbu (EU) br. 347/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. studenoga 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2016/89 оd 18. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije (SL L 19, 27.1.2016., str. 1.).

PRILOG

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 zamjenjuje se sljedećim:

„

PRILOG VII.

POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE (‚POPIS UNIJE’) IZ ČLANKA 3. STAVKA 4.

A. NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE

(1) Klasteri projekata od zajedničkog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera jer su međuovisni, potencijalno konkurentni ili konkurentni. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:

(a)

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa, koji se definira kao ‚Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:’. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za rješavanje istog uskog grla u različitim zemljama i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički provedu. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u ovom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa;

(b)

klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa, koji se definira kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:’. Takvim se klasterom odražava neizvjesnost u pogledu opsega uskoga grla u različitim zemljama. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi hoće li se provesti jedan projekt od zajedničkog interesa, nekoliko njih ili svi, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potrebe za kapacitetom, te

(c)

klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa, koji se definira kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:’. Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, opseg uskoga grla izvjesniji je nego u slučaju klastera potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji će se projekt od zajedničkog interesa provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa prema potrebi se ponovno procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013.

(2) Postupanje s trafostanicama i kompresorskim stanicama

Trafostanice i konverterske stanice za električnu energiju te kompresorske stanice za plin smatraju se dijelovima projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.

(3) Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa i projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa

(a)

Nekoliko projekata uključenih na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 više se ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog jednog od sljedećih razloga ili više njih:

—	projekt je već pušten u rad ili će uskoro biti pušten u rad, stoga ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) br. 347/2013,

—	na temelju novostečenih podataka vidljivo je da projekt ne zadovoljava opće kriterije,

—	promotor projekta nije ga ponovno podnio u postupak odabira projekata za ovaj popis Unije ili

—	projekt je tijekom postupka odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa.

Ovi projekti (uz izuzetak projekata puštenih u rad) mogu se razmotriti za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi njihova neuvrštavanja na trenutačan popis Unije više ne budu primjenjivi.

Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao ‚Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa’.

(b)

Nadalje, neki projekti uvršteni na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 postali su tijekom postupka provedbe sastavni dijelovi drugih (klastera) projekata od zajedničkog interesa.

Takvi se projekti više ne smatraju samostalnim projektima od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. ovoga priloga kao ‚Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa’.

(4) Definicija izraza ‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’

‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’ znači projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju jednom od prioritetnih elektroenergetskih koridora i prioritetnom tematskom području elektroenergetskih autocesta.

B. POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE

1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Br.

Definicija

1.1.

Klaster Belgija – Ujedinjena Kraljevina [trenutačno poznat kao projekt NEMO], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.1.1.

Interkonekcija između Gezellea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.1.2.

Unutarnji dalekovod između okolice Richborougha i Canterburyja (UK)

1.3.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Niebülla i Brunsbüttela (DE)

1.4.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.7.1

Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata projekt ElecLink]

1.7.4.

Interkonekcija između Le Havrea (FR) i Lovedeana (UK) [trenutačno poznata kao projekt AQUIND]

1.7.5.

Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink]

1.8.

Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]

1.8.1.

Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO)

1.8.2.

Pojačanje unutarnjih dalekovoda u južnoj Norveškoj

1.9.

1.9.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Wexforda (IE) i Pembrokea u Walesu (UK) [trenutačno poznata kao projekt Greenlink]

1.10.

Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.10.1.

Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link]

1.10.2.

Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect]

1.12.

Klaster objekata za skladištenje električne energije u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.12.1.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Larneu

1.12.2.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Cheshireu

1.12.3.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Middlewichu [trenutačno poznato kao projekt CARES]

1.12.4.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u elektrani Cruachan II

1.12.5

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u elektrani Coire Glas

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link]

1.15.

Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK)

1.16.

Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine

1.17.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Zuidwendingu (NL)

1.18.

Crpno-akumulacijski objekt za skladište električne energije na moru u Belgiji [trenutačno poznat kao projekt iLand]

2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Br.

Definicija

2.2.

2.2.1.

Prva interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE) [trenutačno poznata kao projekt ALEGrO]

2.2.4.

Druga interkonekcija između Belgije i Njemačke

2.4.

Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3]

2.5.

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.7.

Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet]

2.10.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttel-Großgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink]

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.13.1.

Interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

2.14.

Interkonekcija između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT) [trenutačno poznata kao projekt Greenconnector]

2.15.

2.15.1.

Interkonekcija između Airola (CH) i Baggija (IT)

2.16.

Klaster unutarnjih dalekovoda, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.16.1.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Sobrada (PT), umjesto nekadašnjeg dalekovoda između Pedralve i Alfene (PT)

2.16.3.

Unutarnji dalekovod između mjesta Vieira do Minho, Ribeira de Pena i Feira (PT), umjesto prijašnjih mjesta Frades B, Ribeira de Pena i Feira (PT)

2.17.

Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i mjesta Ponte de Lima (PT) (ranije Vila Fria/Viana do Castelo) te između mjestâ Ponte de Lima i Vila Nova de Famalicão (PT) (ranije Vila do Conde) (PT), uključujući trafostanice u mjestima Beariz (ES), Fontefría (ES) i Ponte di Lima (PT)

2.18.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta električne energije u Kaunertalu u Tirolu (AT)

2.23.

Unutarnji dalekovodi na belgijskoj sjevernoj granici između Zandvlieta i Lillo-Liefkenshoeka (BE) te između Liefkenshoeka i Mercatora, uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznati kao projekt BRABO II. + III.]

2.24.

Unutarnji belgijski magistralni dalekovod Zapad između Horte i Mercatora (BE)

2.27.

2.27.1.

Interkonekcija između Aragóna (ES) i Atlantskih Pireneja (FR)

2.27.2.

Interkonekcija između Navarre (ES) i Landesa (FR)

2.28.

2.28.1.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije Mont-Negre (ES)

2.28.2.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije Navaleo (ES)

2.28.3.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije Girones & Raïmats (ES)

3. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Br.

Definicija

3.1.

Klaster Austrija – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.1.1.

Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE)

3.1.2.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT)

3.1.4.

Unutarnji dalekovod između Westtirola i Zell-Zillera (AT)

3.2.

3.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lienza i Obersielacha (AT)

3.4.

Interkonekcija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT)

3.7.

Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N. Sante te potrebna unutarnja pojačanja u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.7.1.

Interkonekcija između Marice Istok 1 (BG) i N. Sante (EL)

3.7.2.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Plovdiva (BG)

3.7.3.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Marice Istok 3 (BG)

3.7.4.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Burgasa (BG)

3.8.

Klaster Bugarska – Rumunjska za povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao Crnomorski koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.8.1.

Unutarnji dalekovod između Dobrudže i Burgasa (BG)

3.8.4.

Unutarnji dalekovod između Cernavode i Stalpua (RO)

3.8.5.

Unutarnji dalekovod između Gutinasa i Smardana (RO)

3.9.

3.9.1.

Interkonekcija između Žerjavenca (HR)/Hévíza (HU) i Cirkovca (SI)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonektor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

3.11.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Češkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.11.1.

Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ)

3.11.2.

Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ)

3.11.3.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ)

3.11.4.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ)

3.11.5.

Unutarnji dalekovod između Mírovke i dalekovoda V413 (CZ)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa između sjevera i juga

3.14.

Unutarnja pojačanja u Poljskoj [dio klastera trenutačno poznatog kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.14.2.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL)

3.14.3.

Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL)

3.14.4.

Unutarnji dalekovod između Baczyne i Plewiske (PL)

3.16.

3.16.1

Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Gabčikova (SK) i Gönyűa (HU) i mjesta Veľký Ďur (SK)

3.17.

Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Sajóvánke (HU) i Rimavske Sobote (SK)

3.21.

Interkonekcija između Salgarede (IT) i regije Divača Beričevo (SI)

3.22.

Klaster Rumunjska – Srbija [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor] i Italija – Crna Gora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.22.1.

Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS)

3.22.2.

Unutarnji dalekovod između Đerdapske klisure i Resite (RO)

3.22.3.

Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.4.

Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.5.

Interkonekcija između Villanove (IT) i Lastve (ME)

3.23.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u Jadenici (BG)

3.24.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u Amfilochiji (EL)

3.27.

Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED]

4. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

Br.

Definicija

4.1.

Interkonekcija Danska – Njemačka između Ishøja/Bjæverskova (DK) i Bentwischa (DE) s pomoću vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) te Baltik 1 i 2 (DE) [trenutačno poznata kao Kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak]

4.2.

Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.2.1.

Interkonekcija između Kilingi-Nõmmea (EE) i trafostanice CHP2 u Rigi (LV)

4.2.2.

Unutarnji dalekovod između Harkua i Sindija (EE)

4.2.3.

Unutarnji dalekovod između CHP2 i HPP u Rigi (LV)

4.4.

4.4.1.

Unutarnji dalekovod između Ventspilsa, Tumea i Imante (LV)

4.4.2.

Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE)

4.5.

4.5.2.

Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Ostrołęke (PL)

4.6.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u Estoniji

4.7.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladište električne energije u Kruonisu (LT)

4.8.

Integracija i sinkronizacija elektroenergetskog sustava baltičkih zemalja s europskim mrežama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.8.1.

Interkonekcija između Tartua (EE) i Valmiere (LV)

4.8.2.

Unutarnji dalekovod između Baltija i Tartua (EE)

4.8.3.

Interkonekcija između Tsirguliine (EE) i Valmiere (LV)

4.8.4.

Unutarnji dalekovod između Eestija i Tsirguliine (EE)

4.8.5.

Unutarnji dalekovod između trafostanice u Litvi i državne granice (LT)

4.8.7.

Unutarnji dalekovod između Paidea i Sindija (EE)

4.8.8.

Unutarnji dalekovod između Vilniusa i Nerisa (LT)

4.8.9.

Daljnji infrastrukturni aspekti sinkronizacije elektroenergetskog sustava baltičkih država s europskim mrežama

4.10.

Klaster Finska – Švedska [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija Finska – Švedska], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.10.1.

Interkonekcija između sjeverne Finske i sjeverne Švedske

4.10.2.

Unutarnji dalekovod između mjesta Keminmaa i Pyhänselkä (FI)

5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Br.

Definicija

5.1.

5.1.1.

Fizički reverzibilni tok na točki interkonekcije u Moffatu (IE/UK)

5.1.2.

Dogradnja plinovoda SNIP (od Škotske do Sjeverne Irske) za prihvaćanje fizičkog reverzibilnog toka između Ballylumforda i Twynholma

5.1.3.

Razvoj podzemnog objekta za skladištenje plina (UGS) u Islandmageeu u Larneu (Sjeverna Irska)

5.3.

Terminal za LNG u Shannonu i spojni plinovod (IE)

5.4.

5.4.1.

Interkonekcija ES-PT (3. interkonekcija) – 1. faza

5.4.2.

Interkonekcija ES-PT (3. interkonekcija) – 2. faza

5.5.

5.5.1.

Južni tranzitni sustav Istočni Pireneji [trenutačno poznat kao projekt STEP]

5.5.2.

Istočna plinska os Španjolska – Francuska – točka interkonekcije između Pirenejskog poluotoka i Francuske, uključujući kompresorske stanice u Saint-Avitu, Palleauu i Saint-Martin-de-Crauu [trenutačno poznata kao Midcat]

5.10.

Interkonekcija reverzibilnog toka na plinovodu TENP-a u Njemačkoj

5.11.

Interkonekcija reverzibilnog toka između Italije i Švicarske na točki interkonekcije Passo Gries

5.19.

Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija na plinovodu s Italijom u Geli

5.21.

Prilagodba s niskokaloričnog na visokokalorični plin u Francuskoj i Belgiji

6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Br.

Definicija

6.2.

Interkonekcija između Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske s povezanim unutarnjim pojačanjima, uključujući jednu od sljedećih skupina projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.2.1.

Interkonekcija Poljska – Slovačka

6.2.2.

Plinski koridor između sjevera i juga u istočnoj Poljskoj

6.2.10.

Interkonekcija Poljska – Češka [trenutačno poznata kao projekt Stork II.]

6.2.11.

Plinski koridor između sjevera i juga u zapadnoj Poljskoj

6.2.12.

Plinovod Tvrdonice – Libhošť, uključujući nadogradnju kompresorske stanice Břeclav (CZ),

i sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.2.13.

Povećanje kapaciteta prijenosa na interkonekciji Slovačka – Mađarska

6.2.14.

Pojačanje mađarskog prijenosnog sustava između Vecsésa i Városfölda potrebno za povećani kapacitet na interkonekciji Slovačka – Mađarska

6.4.

Projekt od zajedničkog interesa: dvosmjerna austrijsko-češka interkonekcija (BACI) između Baumgarten (AT), Reinthala (CZ/AT) i Břeclava (CZ), s kapacitetom do 6,57 bcm/a (1)

6.5.

Klaster Krk: terminal za LNG sa spojnim i evakuacijskim plinovodima prema Mađarskoj i šire, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.5.1.

Razvoj terminala za LNG na Krku (HR) do 2,6 bcm/a – Faza I. i spojni plinovod Omišalj – Zlobin (HR)

6.5.5.

Kompresorska stanica 1 na hrvatskom sustavu za prijenos plina

6.5.6.

Proširenje terminala za LNG na Krku iznad 2,6 bcm/a – Faza II. i evakuacijski plinovodi Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica (HR)

6.8.

Klaster interkonekcija Grčka – Bugarska te potrebna pojačanja u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.8.1.

Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotine (EL) i Stare Zagore (BG) i kompresorske stanice u Kipi (EL) [trenutačno poznata kao projekt IGB]

6.8.2.

Rehabilitacija, modernizacija i proširenje bugarskog prijenosnog sustava

6.9.

6.9.1.

Terminal za LNG u sjevernoj Grčkoj

6.10.

Projekt od zajedničkog interesa: plinska interkonekcija Bugarska – Srbija [trenutačno poznata kao projekt IBS]

6.20.

Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.20.2.

Proširenje podzemnog skladišta plina Čiren (BG)

6.20.3.

Podzemno skladište plina te stanica za mjerenje i regulaciju na jugu Kavale (EL)

te jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.4.

Skladište Depomures u Rumunjskoj

6.20.6.

Podzemno skladište plina Sarmasel u Rumunjskoj

6.23.

Interkonekcija Mađarska – Slovenija (Nagykanizsa – Tornyiszentmiklós (HU) – Lendava (SI) – Kidričevo)

6.24.

Klaster za postupno povećanje kapaciteta na dvosmjernom prijenosnom koridoru Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija (trenutačno poznatom kao projekt ROHUAT/BRUA) kako bi se omogućilo 1,75 bcm/a u 1. fazi, 4,4 bcm/a u 2. fazi te uključivanje novih resursa iz Crnog mora u 2. i/ili 3. fazi:

6.24.1.

ROHUAT/BRUA – 1. faza, uključujući:

—	rumunjsko-mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti

—	razvoj kapaciteta prijenosa u Rumunjskoj od Podişora do Recasa, uključujući novi plinovod, mjernu stanicu i tri nove kompresorske stanice u Podisoru, Bibestu i Jupi

—	kompresorsku stanicu GCA Mosonmagyarovar (razvoj na austrijskoj strani)

6.24.4.

ROHUAT/BRUA – 2. faza, uključujući:

—	plinovod Városföld – Ercsi – Győr (HU)

—	plinovod Ercsi-Százhalombatta (HU)

—	kompresorsku stanicu Városföld (HU)

—	povećanje kapaciteta prijenosa u Rumunjskoj od Recasa do Horije prema Mađarskoj do 4,4 bcm/a te proširenje kompresorskih stanica u Podisoru, Bibestu i Jupi

—	obala Crnog mora – plinovod Podișor (RO) za preuzimanje plina iz Crnog mora

—	rumunjsko-mađarski reverzibilni tok:mađarski dio, 2. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti ili Algyőu (HU)

6.24.10.

ROHUAT/BRUA – 3. faza, uključujući:

—	pojačanje rumunjskog prijenosnog sustava između plinovoda Oneşti – Isaccea i reverzibilnog toka u Isaccei

—	pojačanje rumunjskog prijenosnog sustava između Oneştija i Nădlaca

—	proširenje rumunjskog prijenosnog sustava za preuzimanje plina s obale Crnog mora

6.25.

Klaster infrastrukture za dovođenje novog plina u regiju srednje i jugoistočne Europe s ciljem diversifikacije, uključujući sljedeće projekte od posebnog interesa razvijene na koordiniran i učinkovit način:

6.25.1.

Sustav plinovoda od Bugarske preko Rumunjske i Mađarske do Slovačke [trenutačno poznat kao projekt Eastring]

6.25.4.

Infrastruktura za omogućavanje razvoja bugarskog plinskog čvorišta

6.26.

6.26.1.

Klaster Hrvatska – Slovenija – Austrija u Rogatecu, uključujući:

—	interkonekciju Hrvatska – Slovenija (Lučko – Zabok – Rogatec)

—	kompresorsku stanicu Kidričevo, druga faza nadogradnje (SI)

—	kompresorske stanice 2 i 3 na hrvatskom sustavu za prijenos plina

—	GCA 2015/08: ulaz/izlaz Murfeld (AT)

—	nadogradnju interkonekcije Murfeld/Ceršak (AT-SI)

—	nadogradnju interkonekcije Rogatec

7. Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)

Br.

Definicija

7.1.

Klaster projekata od zajedničkog interesa za integriranu, namjensku i prilagodljivu infrastrukturu i povezanu opremu za prijenos najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od kaspijske regije preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske do tržišta EU-a u Grčkoj i Italiji, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

7.1.1.

Plinovod prema EU-u od Turkmenistana i Azerbajdžana preko Gruzije i Turske [trenutačno poznat kao kombinacija projekata Transkaspijskog plinovoda (TCP), Budućeg proširenja južnokavkaskog plinovoda (SCPFX) i Transanatolijskog plinovoda prirodnog plina (TANAP)]

7.1.3.

Plinovod od Grčke do Italije preko Albanije i Jadranskog mora [trenutačno poznat kao Transjadranski plinovod (TAP)], uključujući stanicu za mjerenje i regulaciju te kompresorsku stanicu u Nea Messimvriji

7.3.

Klaster projekata od zajedničkog interesa za infrastrukturu za dovođenje novog plina iz rezervi plina na istočnom Sredozemlju, uključujući:

7.3.1.

Plinovod od rezervi plina na istočnom Sredozemlju do Grčkog kopna preko Krete [trenutno poznat kao projekt plinovoda EastMed], sa stanicom za mjerenje i regulaciju u Megalopoliju

te ovisno o tome jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

7.3.3.

Plinovod koji povezuje Grčku i Italiju [trenutačno poznat kao projekt plinovoda Poseidon]

7.3.4.

Pojačanje unutarnjih kapaciteta prijenosa između sjevera i juga u Italiji [trenutačno poznato kao projekt Adriatica Line]

7.5.

Razvoj plinske infrastrukture u Cipru [trenutačno poznat kao projekt Cyprus Gas2EU]

8. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Br.

Definicija

8.1.

8.1.1.

Interkonekcija Estonija – Finska [trenutačno poznata kao projekt Balticconnector]

8.2.

Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.2.1.

Pojačanje interkonekcije Latvija – Litva

8.2.2.

Pojačanje interkonekcije Estonija – Latvija

8.2.4.

Povećanje kapaciteta Podzemnog skladišta plina Inčukalns (LV)

8.3.

Klaster za infrastrukturu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.3.1.

Pojačanje interkonekcije Nybro – Poljska/Danska

8.3.2.

Interkonekcija Poljska – Danska [trenutačno poznata kao Baltic Pipe]

8.5.

Interkonekcija Poljska – Litva [trenutačno poznata kao projekt GIPL]

8.6.

Terminal za LNG u Göteborgu, Švedska

8.7.

Proširenje kapaciteta terminala za LNG Świnoujście, Poljska

9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Br.

Definicija

9.1.

Naftovod Adamowo – Brody:naftovod koji povezuje pretovarilište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska)

9.2.

Naftovod Bratislava – Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka)

9.4.

Naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau

9.5.

Klaster Pomeranski naftovod (Poljska), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

9.5.1.

Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku (faza II.)

9.5.2.

Proširenje Pomeranskog naftovoda: druga linija naftovoda

9.6.

TAL Plus:proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka)

10. Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Br.	Definicija
10.3.	SINCRO.GRID (Slovenija, Hrvatska) – Inovativna integracija sinergijskih, zrelih tehnoloških rješenja za istodobno povećanje sigurnosti poslovanja slovenskih i hrvatskih elektroenergetskih sustava
10.4.	ACON (Češka, Slovačka) – Glavni cilj ACON-a (ponovno povezanih mreža) poticanje je integracije češkog i slovačkog tržišta električne energije
10.5.	ALPGRID (Austrija, Italija) – Inovativna integracija sinergijskih, zrelih tehnoloških rješenja za istodobno povećanje operativne učinkovitosti talijanskih i austrijskih regionalnih elektroenergetskih sustava
10.6.	Pametna granična inicijativa (Francuska, Njemačka) – Pametna granična inicijativa povezat će politike Francuske i Njemačke kako bi one podržale svoje gradove i teritorije u njihovim strategijama energetske tranzicije i europske tržišne integracije

11. Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Popis projekata od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste

Br.

Definicija

Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

1.1.

1.1.1.

Interkonekcija između Gezellea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.3.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Niebülla i Brunsbüttela (DE)

1.4.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.7.1

Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata projekt ElecLink]

1.7.4.

Interkonekcija između Le Havrea (FR) i Lovedeana (UK) [trenutačno poznata kao projekt AQUIND]

1.7.5.

Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink]

1.8.

Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]

1.8.1.

Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO)

1.8.2.

Pojačanje unutarnjih dalekovoda u južnoj Norveškoj

1.10.

Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.10.1.

Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link]

1.10.2.

Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect]

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link]

1.15.

Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK)

1.16.

Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine

Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

2.2.

2.2.1.

Prva interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE) [trenutačno poznata kao projekt ALEGrO]

2.2.4.

Druga interkonekcija između Belgije i Njemačke

2.4.

Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3]

2.5.

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.7.

Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet]

2.10.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttel-Großgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink]

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.13.1.

Interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonektor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa između sjevera i juga

3.27.

Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED]

Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

4.1.

Interkonekcija Danska – Njemačka između Tolstrup Gaardea (DK) i Bentwischa (DE) preko vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) i Baltik 1 i 2 (DE) [trenutačno poznata kao Kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak]

12. Prekogranična mreža ugljikovog dioksida:

Br.	Definicija
12.1.	Središte za CO2 Teesside (Ujedinjena Kraljevina, u daljnjim fazama Nizozemska, Belgija, Njemačka)
12.2.	Projekt CO2 Sapling za prijenos i infrastrukturu (Ujedinjena Kraljevina, u daljnjim fazama Nizozemska, Norveška)
12.3.	Rotterdamski nukleus (Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina)
12.4.	Prekogranične prijenosne veze za CO2 između izvora emisija u Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj te skladišta u Norveškoj

C. POPISI ‚PROJEKATA KOJI SE VIŠE NE SMATRAJU PROJEKTIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA’ I ‚PROJEKATA KOJI SU SADA SASTAVNI DIJELOVI DRUGIH PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA’

1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

1.1.3.

1.2.

1.5.

1.9.2.

1.9.3.

1.9.4.

1.9.5.

1.9.6.

1.11.1.

1.11.2.

1.11.3.

1.11.4.

2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

2.2.2.

2.2.3.

2.3.1.

2.3.2.

2.5.2.

2.6.

2.8.

2.11.1.

2.11.2.

2.11.3.

2.12.

2.15.2.

2.15.3.

2.15.4.

2.16.2.

2.19.

2.20.

2.21.

2.22.

2.25.1.

2.25.2.

2.26.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
2.1.	3.1.4.

3. Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

3.1.3.

3.2.1.

3.2.3.

3.3.

3.5.1.

3.5.2.

3.6.1.

3.6.2.

3.8.2.

3.8.3.

3.8.6.

3.9.2.

3.9.3.

3.9.4.

3.13.

3.14.1.

3.15.1.

3.15.2.

3.16.2.

3.16.3.

3.18.1.

3.18.2.

3.19.2.

3.19.3.

3.20.1.

3.20.2.

3.25.

3.26.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
3.19.1.	3.22.5.

4. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

4.5.1.

4.5.3.

4.5.4.

4.5.5.

4.8.6.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
4.3.	4.8.9.
4.9.	4.8.9.

5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

5.2.

5.6.

5.7.1.

5.7.2.

5.9.

5.12.

5.13.

5.14.

5.15.1.

5.15.2.

5.15.3.

5.15.4.

5.15.5.

5.16.

5.17.1.

5.17.2.

5.18.

5.20.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
5.8.1.	5.5.2.
5.8.2.	5.5.2.

6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

6.3.

6.5.3.

6.5.4.

6.7.

6.8.3.

6.9.2.

6.9.3.

6.11.

6.12.

6.16.

6.17.

6.19.

6.20.1.

6.20.5.

6.21.

6.22.1.

6.22.2.

6.25.2.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
6.1.1.	6.2.10.
6.1.2.	6.2.11.
6.1.3.	6.2.11.
6.1.4.	6.2.11.
6.1.5.	6.2.11.
6.1.6.	6.2.11.
6.1.7.	6.2.11.
6.1.8.	6.2.2.
6.1.9.	6.2.11.
6.1.10.	6.2.2.
6.1.11.	6.2.2.
6.1.12.	6.2.12.
6.2.3.	6.2.2.
6.2.4.	6.2.2.
6.2.5.	6.2.2.
6.2.6.	6.2.2.
6.2.7.	6.2.2.
6.2.8.	6.2.2.
6.2.9.	6.2.2.
6.5.2.	6.5.6.
6.6.	6.26.1.
6.8.4.	6.25.4.
6.13.1.	6.24.4.
6.13.2.	6.24.4.
6.13.3.	6.24.4.
6.14.	6.24.1.
6.15.1.	6.24.10.
6.15.2.	6.24.10.
6.18.	7.3.4.
6.24.2.	6.24.1.
6.24.3.	6.24.1.
6.24.5.	6.24.4.
6.24.6.	6.24.4.
6.24.7.	6.24.4.
6.24.8.	6.24.4.
6.24.9.	6.24.4.
6.25.3.	6.24.10.
6.26.2.	6.26.1.
6.26.3.	6.26.1.
6.26.4.	6.26.1.
6.26.5.	6.26.1.
6.26.6.	6.26.1.

7. Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

7.1.2.

7.1.5.

7.1.7.

7.2.1.

7.2.2.

7.2.3.

7.4.1.

7.4.2.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
7.1.6.	7.1.3.
7.1.4.	7.3.3.
7.3.2.	7.5.

8. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

8.1.2.1.

8.1.2.2.

8.1.2.3.

8.1.2.4.

8.2.3.

8.4.

8.8.

9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

9.3.

10. Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

10.1.

10.2.

11. Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

1.5.

”

(1) Provedba projekta BACI kao projekta od zajedničkog interesa ovisit će o ishodu pilot projekta Trgovinska regionalna nadogradnja.

6.4.2018

Službeni list Europske unije

L 90/66

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/545

оd 4. travnja 2018.

o utvrđivanju praktičnih aranžmana za postupak odobravanja željezničkih vozila i postupak odobravanja tipa željezničkih vozila u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (1), a osobito njezin članak 21. stavak 9.,

budući da:

(1)

Praktični aranžmani za postupak odobravanja vozila iz Direktive (EU) 2016/797 trebali bi smanjiti složenost, trajanje i trošak postupka odobravanja vozila, osigurati jedinstvene uvjete za usklađivanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište u Uniji i promicati suradnju među svim stranama uključenima u postupak odobrenja vozila. Kako bi se smanjili trajanje i trošak postupka odobravanja vozila, rokovi bi u stvarnosti trebali biti što kraći.

(2)

Uzimajući u obzir iskustvo koje su nacionalna tijela nadležna za sigurnost („NSA-ovi”) stekla u postupku odobravanja i u pripremi sporazuma o suradnji iz članka 21. stavka 14. Direktive (EU) 2016/797, rani kontakt s podnositeljem zahtjeva u obliku koordinacije („preliminarni postupak”) prepoznat je kao dobra praksa kojom se olakšava razvoj odnosa među stranama uključenima u postupak odobravanja vozila. Takav preliminarni postupak trebalo bi ponuditi prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište kako bi se izdavatelju odobrenja i NSA-ovima za područje uporabe omogućilo upoznavanje s projektom. Kako bi podnositelj zahtjeva znao što očekivati, u preliminarnom postupku trebalo bi mu pojasniti primjenjiva pravila, pružiti pojedinosti o postupku odobravanja vozila, uključujući postupak donošenja odluke, te provjeriti je li primio dovoljno informacija. Podnositelj zahtjeva mora osigurati da su pri podnošenju zahtjeva za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište ispunjeni svi zahtjevi. U obavljanju dužnosti pomažu mu druga tijela kao što su tijela za ocjenjivanje sukladnosti, dobavljači i pružatelji usluga.

(3)

U pogledu osiguravanja ekonomije razmjera i smanjenja administrativnog opterećenja odobrenje za tip vozila trebalo bi podnositelju zahtjeva omogućiti da proizvede više vozila istog projekta i olakšati njihovo odobravanje. Tip vozila znači projekt koji će se primjenjivati za sva vozila tog tipa. Svaki novi tip vozila trebao bi pratiti postupak odobrenja, a novi tip trebalo bi izraditi samo ako bude odobren.

(4)	Trebalo bi uvesti koncepte varijante i izvedbe tipa vozila kako bi se omogućilo utvrđivanje konfiguracijskih opcija ili izmjena tijekom životnog ciklusa vozila u okviru postojećeg tipa, pri čemu je razlika između varijanta i izvedbi u tome što je za varijante potrebno odobrenje, a za izvedbe nije.

(5)

Kako bi se osiguralo da tip vozila s vremenom i dalje ispunjava uvjete te da se sve promjene projekta koje utječu na osnovne značajke odražavaju kao nove varijante i/ili izvedbe tipa vozila, trebalo bi upotrebljavati postupak upravljanja konfiguracijom tipa vozila. Subjekt odgovoran za upravljanje konfiguracijom tipa vozila jest podnositelj zahtjeva koji je dobio odobrenje za tip vozila.

(6)	U pogledu vozila treba postojati postupak upravljanja konfiguracijom koji je ograničen na promjene kojima se ne upravlja postupkom upravljanja konfiguracijom za odobreni tip vozila.

(7)

Agencija Europske unije za željeznice („Agencija”) trebala bi utvrditi smjernice kojima će se opisati i, prema potrebi, objasniti zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Smjernice bi trebalo ažurirati, izdati i besplatno objaviti. U cilju usklađivanja pristupa razmjeni i evidentiranju informacija preko jedinstvene kontaktne točke iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća (2), smjernice bi trebale sadržavati i predloške obrazaca koje je utvrdila Agencija u suradnji s NSA-ovima.

(8)	Agencija i NSA-ovi trebali bi uvesti interne aranžmane ili postupke kojima bi se osiguralo da su zahtjevi za postupak odobravanja vozila ispunjeni.

(9)	Budući da je razmjena iskustava prepoznata kao dobra praksa, NSA-ove i Agenciju trebalo bi poticati na dijeljenje svih povezanih relevantnih informacija. Radi pružanja te usluge Agencija bi trebala uspostaviti protokol i postupke za evidentiranje i razmjenu informacija između Agencije i NSA-ova.

(10)

Kako bi se izbjeglo dvostruko ocjenjivanje i smanjili administrativno opterećenje i troškovi za podnositelja zahtjeva, Agencija i NSA-ovi trebali bi uzeti u obzir sporazume o suradnji i multilateralne sporazume sklopljene u skladu s člankom 21. stavcima 14. i 15. Direktive (EU) 2016/797, prema potrebi.

(11)

Agencija i NSA-ovi trebali bi registrirati sve relevantne informacije i utemeljene razloge za odluku u jedinstvenoj kontaktnoj točki kako bi obrazložili odluke u svakoj fazi postupka odobravanja vozila. Ako Agencija i NSA-ovi imaju vlastite sustave za upravljanje informacijama za potrebe ocjenjivanja, zbog navedenih razloga trebali bi osigurati da se sve relevantne informacije prenose u jedinstvenu kontaktnu točku. Da bi se olakšala komunikacija između zainteresiranih strana, smjernice Agencije i NSA-ova trebale bi sadržavati praktične aranžmane za komunikaciju koja nije relevantna za postupak donošenja odluke i koja se stoga ne treba ostvarivati preko jedinstvene kontaktne točke.

(12)

Kada je predviđeno područje uporabe tipa vozila ograničeno na mrežu ili mreže unutar jedne države članice, odobrenje je valjano bez proširenja područja uporabe za vozila koja putuju prema kolodvorima u susjednim državama članicama sa sličnim značajkama mreže ako su ti kolodvori u blizini granice. U tom slučaju podnositelj može podnijeti zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište Agenciji i NSA-u. Kada Agencija djeluje kao izdavatelj odobrenja, treba se savjetovati s relevantnim NSA-ovima u skladu s člankom 21. stavkom 8. Direktive (EU) 2016/797 i uzeti u obzir relevantne prekogranične sporazume.

(13)

Kada Agencija djeluje kao izdavatelj odobrenja, podnositelj zahtjeva trebao bi, ne dovodeći u pitanje odredbe točke 2.6. Priloga IV. Direktivi (EU) 2016/797, imati pravo predati zahtjev Agenciji na jednom od službenih jezika Unije. Tijekom ocjenjivanja NSA-ovi bi trebali imati pravo Agenciji upućivati dokumente koji se odnose na ocjenjivanje na jeziku svoje države članice, bez obveze njihova prevođenja.

(14)

Agencija i NSA-ovi trebali bi razviti interne aranžmane ili postupke za upravljanje izdavanjem odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova za podnositelja zahtjeva. U tom bi pogledu podnositelj zahtjeva trebao imati mogućnost podnijeti preslike dokumenata u dokumentaciji zahtjeva. Nakon izdavanja odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište izvorni dokumenti trebali bi biti dostupni Agenciji i NSA-ovima radi provjere.

(15)

Potrebno je uskladiti kategorizaciju nedostataka u postupku ocjenjivanja kako bi se osiguralo da podnositelj zahtjeva razumije težinu svakog nedostatka koji utvrdi Agencija ili NSA. Kategorizacija je osobito važna ako je u postupak uključeno više NSA-ova. Kako bi se olakšao postupak odobravanja vozila i smanjilo administrativno opterećenje u slučajevima kad ne postoje primjenjiva nacionalna pravila, savjetovanje Agencije s NSA-ovima za područje uporabe trebalo bi biti ograničeno na provjeru ispravne specifikacije područja uporabe za dotičnu državu članicu. U slučajevima kada tehničke specifikacije za interoperabilnost („TSI-jevi”) sadržavaju posebne odredbe, područje uporabe trebalo bi moći obuhvatiti mrežu čitave Unije, a provjere koje provodi Agencija trebale bi biti dostatne.

(16)

Vozila i tipovi vozila trebaju ostati odobreni u skladu s člankom 54. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797 ne dovodeći u pitanje članak 21. stavak 12. i članak 24. stavak 3. te Direktive. U slučaju obnove ili modernizacije tih vozila odredbe ove Uredbe primjenjuju se u skladu s člankom 21. stavkom 12. Direktive (EU) 2016/797.

(17)

U skladu s člankom 54. stavkom 4. Direktive (EU) 2016/797 novi režim odobrenja za vozila stupa na snagu 16. lipnja 2019. Međutim, države članice imaju mogućnost obavijestiti Agenciju i Komisiju u skladu s člankom 57. stavkom 2. te Direktive da su produljile razdoblje prenošenja i na temelju toga nastaviti izdavati odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište u skladu s Direktivom 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) do 16. lipnja 2020. Od 16. lipnja 2019. do 15. lipnja 2020. istodobno mogu postojati dva različita pravna režima ondje gdje postoje različita tijela za izdavanje odobrenja. Stoga je potrebno razjasniti način primjenjivanja novog režima zajedno sa starim režimom ako predviđeno područje uporabe uključuje jednu državu članicu ili više njih.

(18)

Ako NSA uvidi da neće moći izdati odobrenje za tip vozila/odobrenje za puštanje u uporabu u skladu s Direktivom 2008/57/EZ prije 16. lipnja 2019. odnosno 16. lipnja 2020. za one države članice koje su obavijestile Agenciju i Komisiju u skladu s člankom 57. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797, Agencija bi, kada djeluje kao izdavatelj odobrenja, trebala prihvatiti rezultate ocjenjivanja koje provede NSA kako bi se izbjeglo dvostruko ocjenjivanje i dodatno opterećenje te bilo kakvo kašnjenje za podnositelja zahtjeva.

(19)

Kako bi se olakšalo stavljanje vozila na tržište i smanjilo administrativno opterećenje, odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište koje je izdala Agencija trebalo bi biti priznato kao ekvivalentno odobrenju za tip vozila iz članka 26. Direktive 2008/57/EZ i odobrenju za puštanje vozila u uporabu iz članaka 22. i 24. Direktive 2008/57/EZ.

(20)	TSI-jevima u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (f) Direktive (EU) 2016/797, kao i nacionalnim pravilima, trebao bi biti predviđen postupan prijelaz, osobito uzimajući u obzir projekte u kasnijoj fazi razvoja koji su definirani člankom 2. stavkom 23. Direktive (EU) 2016/797.

(21)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 21. Direktive Vijeća 96/48/EZ (4),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi koje moraju ispunjavati:

(a)	podnositelj zahtjeva pri podnošenju zahtjeva za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište preko jedinstvene kontaktne točke iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća;

(b)	Agencija i NSA-ovi pri obradi zahtjeva za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište te u vezi s preliminarnim postupkom;

(c)	izdavatelj odobrenja kad odlučuje o izdavanju odobrenja za tip vozila ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište;

(d)	upravitelji infrastrukture kad osiguravaju uvjete za provođenje ispitivanja u svojim mrežama i kada pružaju informacije za odobrenje za vozilo u pogledu područja uporabe.

2. Ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje članak 21. stavke 16. i 17. Direktive (EU) 2016/797.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„izdavatelj odobrenja” znači subjekt koji izdaje odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište;

2.	„osnovne značajke projekta” znači parametri za identifikaciju tipa vozila kako je navedeno u izdanom odobrenju za tip vozila i upisano u Europski registar odobrenih tipova vozila („ERATV”);

„upravljanje konfiguracijom” znači sustavan organizacijski, tehnički i administrativni postupak koji je uspostavljen za cijeli životni ciklus vozila i/ili tipa vozila i kojim se osigurava da se dosljednost dokumentacije i sljedivost promjena uspostave i održavaju tako da:

(a)	su ispunjeni zahtjevi iz mjerodavnog prava Unije i nacionalnih pravila;

(b)	se promjene nadziru i dokumentiraju u tehničkoj dokumentaciji ili dokumentaciji priloženoj izdanom odobrenju;

(c)	su informacije i podaci ažurni i točni;

(d)	su relevantne strane obaviještene o promjenama, prema potrebi;

„datum primitka zahtjeva” znači:

(a)	ako Agencija djeluje kao izdavatelj odobrenja, prvi radni dan zajednički Agenciji i NSA-ovima na planiranom području uporabe nakon potvrde primitka zahtjeva;

(b)	ako NSA djeluje kao izdavatelj odobrenja, prvi radni dan u predmetnoj državi članici nakon potvrde primitka zahtjeva;

5.	„subjekt za upravljanje promjenom” znači nositelj odobrenja za tip vozila, posjednik ili tijelo koje su oni imenovali;

6.	„nositelj odobrenja za tip vozila” znači fizička ili pravna osoba koja je podnijela zahtjev za odobrenje za tip vozila i primila ga, ili njezin pravni sljednik;

7.	„opravdana sumnja” znači nedostatak razvrstan kao „tip 4” prema članku 41. stavku 1. točki (d), uz obrazloženje i popratne dokaze, koji utvrde izdavatelj odobrenja i/ili NSA-ovi za područje uporabe, a koji se odnosi na informacije koje je podnositelj zahtjeva naveo u svojem zahtjevu;

„nacionalno tijelo nadležno za sigurnost za područje uporabe” ili „NSA za područje uporabe” znači nacionalno tijelo nadležno za sigurnost kad provodi jedan ili više sljedećih zadataka:

(a)	ocjenjivanje navedeno u članku 21. stavku 5. točki (b) Direktive (EU) 2016/797;

(b)	savjetovanja koja se zahtijevaju u članku 21. stavku 8. Direktive (EU) 2016/797;

(c)	izdavanje privremenih odobrenja, prema potrebi, za uporabu vozila za ispitivanja na mreži i poduzimanje mjera kojima se osigurava da se ispitivanja na mreži mogu provesti kako je navedeno u članku 21. stavku 3. Direktive (EU) 2016/797;

9.	„preliminarni postupak” znači faza postupka koja prethodi podnošenju zahtjeva za odobrenje, a provodi se na zahtjev podnositelja;

10.	„temelj preliminarnog postupka” znači mišljenje tijela za izdavanje odobrenja i NSA-ova za područje uporabe o dokumentaciji o preliminarnom postupku;

11.	„integracija zahtjeva” znači postupak utvrđivanja, dodjele, provedbe i potvrde zahtjeva koji izvodi podnositelj kako bi osigurao poštovanje relevantnih zahtjeva Unije i nacionalnih zahtjeva. Integracija zahtjeva može se uključiti u postupke razvoja proizvoda;

12.	„sigurna integracija” znači ispunjavanje osnovnog zahtjeva u pogledu sigurnosti navedenog u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797 kada se dijelovi kombiniraju u cjelinu, kao što je vozilo ili podsustav kao i između vozila i mreže, s obzirom na tehničku kompatibilnost;

13.

„varijanta tipa vozila” znači opcija za konfiguraciju tipa vozila koja je uspostavljena tijekom prvog odobrenja za tip vozila u skladu s člankom 24. stavkom 1. ili promjene unutar postojećeg tipa vozila tijekom njegova životnog ciklusa koje zahtijevaju novo odobrenje za tip vozila u skladu s člankom 24. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 12. Direktive (EU) 2016/797;

14.

„izvedba tipa vozila” znači opcija za konfiguraciju tipa vozila ili varijante tipa ili promjene unutar postojećeg tipa ili varijante tipa tijekom njegova životnog ciklusa kao rezultat promjene osnovnih značajki projekta za koje nije potrebno novo odobrenje za tip vozila u skladu s člankom 24. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 12. Direktive (EU) 2016/797;

15.

„odobrenje za stavljanje vozila na tržište” znači odluka koju je donio izdavatelj odobrenja na temelju razumnog uvjerenja da su podnositelj zahtjeva i subjekti uključeni u projektiranje, proizvodnju, provjeru i potvrdu vozila ispunili obveze i odgovornosti kako bi osigurali sukladnost s osnovnim zahtjevima primjenjivog zakonodavstva ili s odobrenim tipom, a koja omogućuju stavljanje vozila na tržište i njegovu sigurnu uporabu na području uporabe u skladu s uvjetima uporabe i drugim ograničenjima koja su, prema potrebi, navedena u odobrenju za vozilo i odobrenju za tip vozila;

16.

„odobrenje za tip vozila” znači odluka koju je donio izdavatelj odobrenja na temelju razumnog uvjerenja da su podnositelj zahtjeva i subjekti uključeni u projektiranje, proizvodnju, provjeru i potvrdu tipa vozila ispunili obveze i odgovornosti kako bi osigurali sukladnost s osnovnim zahtjevima primjenjivog zakonodavstva, a koja omogućuje da se vozilo proizvedeno u skladu s tim projektom može staviti na tržište i sigurno upotrebljavati na području uporabe tipa vozila u skladu s uvjetima uporabe vozila i drugim ograničenjima koja su, prema potrebi, navedena u odobrenju za tip vozila i primjenjuju se na sva vozila odobrena u skladu s tim tipom;

17.	„mjerodavni datum” znači 16. lipnja 2019., osim za države članice koje su Agenciji i Komisiji uputile obavijest u skladu s člankom 57. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797 da su produljile rok za prenošenje te direktive, u kojem je slučaju mjerodavan datum 16. lipnja 2020.

Članak 3.

Odgovornosti podnositelja zahtjeva

Podnositelj zahtjeva predaje zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište u skladu s odredbama ove Uredbe.

Odgovornost je podnositelja zahtjeva osigurati da su pri podnošenju zahtjeva za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište relevantni zahtjevi iz primjenjivog zakonodavstva utvrđeni i ispunjeni.

Članak 4.

Odgovornosti izdavatelja odobrenja

1. Izdavatelj odobrenja izdaje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište („odobrenja”) u skladu s člancima 21., 24. i 25. Direktive (EU) 2016/797 i s odredbama ove Uredbe.

2. U svrhu izdavanja ili odbijanja odobrenja izdavatelj odobrenja:

(a)	koordinira dodjelu zadataka relevantnim stranama i uspostavljanje koordinacijskih mehanizama među njima;

(b)	provodi ocjenjivanje dokumentacije zahtjeva kako bi se razumno uvjerio da je tip vozila i/ili vozilo u skladu s primjenjivim zakonima;

(c)	prikuplja svu prateću dokumentaciju, rezultate svih relevantnih ocjenjivanja i utemeljene razloge za svoju odluku o izdavanju ili odbijanju odobrenja, u skladu s ovom Uredbom.

3. Ako je Agencija izdavatelj odobrenja, ona koordinira aktivnosti NSA-ova za područje uporabe povezane s odobrenjem za tip vozila i/ili odobrenjem za stavljanje vozila na tržište.

4. Izdavatelj odobrenja na zahtjev podnositelja osigurava provedbu preliminarnog postupka.

5. Izdavatelj odobrenja obavlja zadatke na otvoren, nediskriminirajući i jasan način, rasuđuje stručno, nepristrano i razmjerno te svaku odluku utemeljeno obrazlaže.

6. Izdavatelj odobrenja uspostavlja interne aranžmane ili postupke za upravljanje izdavanjem odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište. U tim aranžmanima ili postupcima moraju se uzeti u obzir sporazumi iz članka 21. stavka 14. Direktive (EU) 2016/797 i, ako je primjenjivo, multilateralni sporazumi iz članka 21. stavka 15. Direktive (EU) 2016/797.

7. Ako u skladu s člankom 5. stavkom 2. podnositelj zahtjeva navede da je nešto utjecalo na valjanost odobrenja za tip, izdavatelj odobrenja dužan je ažurirati ERATV u skladu s time.

8. Ako podnositelj u zahtjevu navede da predviđeno područje uporabe vozila ili tipa vozila obuhvaća kolodvore u susjednim državama članicama sa sličnim značajkama mreže i ako su ti kolodvori u blizini granice, izdavatelj odobrenja:

(a)	prije izdavanja odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za vozilo mora primiti potvrdu od NSA-ova susjednih država članica da su relevantna prijavljena nacionalna pravila i obveze koji se odnose na relevantne prekogranične sporazume ispunjeni; i

(b)	u izdanom odobrenju navodi da je odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za vozilo važeće i za te kolodvore bez proširenja područja uporabe.

Članak 5.

Odgovornosti nositelja odobrenja za tip vozila

1. Nositelj odobrenja za tip vozila odgovoran je za upravljanje konfiguracijom tipa vozila i prateću dokumentaciju za oduku izdanu u skladu s člankom 46.

2. Ne dovodeći u pitanje članke 53. i 54., nositelj odobrenja za tip vozila, u okviru upravljanja konfiguracijom tipa vozila, obavješćuje izdavatelja odobrenja koji je izdao odobrenje za tip vozila o svim promjenama prava Unije koje utječu na valjanost odobrenja tipa.

Članak 6.

Odgovornosti upravitelja infrastrukture

1. Na području uporabe odgovornosti upravitelja infrastrukture u okviru odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište, na temelju informacija koje je naveo podnositelj zahtjeva u skladu s člankom 18., ograničene su na utvrđivanje i osiguravanje:

(a)	uvjeta rada koji se trebaju primjenjivati za uporabu vozila za ispitivanja na mreži;

(b)	potrebnih mjera koje se trebaju poduzeti u pogledu infrastrukture za siguran i pouzdan rad tijekom ispitivanja na mreži;

(c)	potrebnih mjera u infrastrukturnim postrojenjima kako bi se provela ispitivanja na mreži.

2. Predmetni upravitelji infrastrukture za područje uporabe:

(a)	pružaju potporu podnositelju zahtjeva u pogledu uvjeta za uporabu vozila za ispitivanja na mreži;

(b)	pružaju informacije o infrastrukturi na nediskriminirajući način za uporabu vozila za ispitivanja na mreži;

(c)	utvrđuju i osiguravaju uvjete i mjere za uporabu vozila za ispitivanja na mreži unutar zadanog roka navedenog u članku 21. stavku 3. i članku 21. stavku 5. Direktive (EU) 2016/797 na temelju informacija koje je naveo podnositelj zahtjeva;

(d)	u dogovoru s podnositeljem zahtjeva sudjeluju u preliminarnom postupku.

Članak 7.

Odgovornosti NSA-ova za područje uporabe

1. U svrhu izdavanja odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište NSA-ovi za područje uporabe odgovorni su:

(a)	za svoj dio ocjenjivanja u skladu s člankom 40.;

(b)	za izdavanje dokumentacije o ocjeni izdavatelju odobrenja u skladu s člankom 40. stavkom 6.

2. Pri obavljanju dužnosti NSA-ovi za područje uporabe zadatke obavljaju na otvoren, nediskriminirajući i transparentan način te rasuđuju stručno, nepristrano i razmjerno, a donesene zaključke utemeljeno obrazlažu.

3. NSA-ovi za područje uporabe provode preliminarni postupak na zahtjev podnositelja zahtjeva.

4. NSA-ovi za područje uporabe dijele s Agencijom i svim drugim NSA-ovima sve informacije koje proizlaze iz stečenog iskustva povezanog s tehničkim i operativnim pitanjima koja mogu biti relevantna za izdavanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište kao što su:

(a)	informacije primljene u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom (b) Direktive (EU) 2016/798;

(b)	neusklađenost s osnovnim zahtjevima koja može dovesti do izmjene ili ukidanja odobrenja u skladu s člankom 26. Direktive (EU) 2016/797;

(c)	nedostaci TSI-jeva u skladu s člankom 6. Direktive (EU) 2016/797.

5. NSA-ovi za područje uporabe uspostavljaju interne aranžmane ili postupke za upravljanje izdavanjem odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište. U tim aranžmanima ili postupcima moraju se uzeti u obzir sporazumi iz članka 21. stavka 14. Direktive (EU) 2016/797 i, ako je primjenjivo, multilateralni sporazumi iz članka 21. stavka 15. Direktive (EU) 2016/797.

6. NSA-ovi za područje uporabe utvrđuje, objavljuje i ažurira smjernice s opisom svoje jezične prakse, pravila komunikacije i postupka za privremeno odobrenje ako se to zahtijeva nacionalnim pravnim okvirom te ih besplatno stavlja na raspolaganje javnosti.

Članak 8.

Odgovornosti Agencije

1. Agencija utvrđuje, objavljuje i ažurira smjernice kojima se opisuju i objašnjavaju zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi te ih besplatno stavlja na raspolaganje javnosti na svim službenim jezicima Unije. Smjernice sadržavaju i predloške obrazaca koje izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe mogu upotrebljavati za razmjenu i evidentiranje informacija te predloške obrazaca za zahtjev koje može upotrebljavati podnositelj zahtjeva.

2. Agencija uspostavlja protokol i postupke za evidentiranje i razmjenu informacija iz članka 7. stavka 4. Druge strane na koje to utječe ili se odnosi mogu imati pristup relevantnim informacijama ako je zaštićena povjerljivost informacija.

Članak 9.

Uporaba odobrenog vozila

Nakon provjera iz članka 23. Direktive (EU) 2016/797 željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture može upotrebljavati vozilo na području uporabe u skladu s uvjetima uporabe vozila i drugim ograničenjima navedenima u odobrenju za tip vozila i/ili odobrenju za stavljanje vozila na tržište.

Članak 10.

Jezik

1. Ako se odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište izdaje u skladu s odredbama članka 21. stavaka 5. do 7. Direktive (EU) 2016/797, podnositelj zahtjeva:

(a)	podnosi zahtjev i priloženu dokumentaciju na jednom od službenih jezika Unije;

(b)	na zahtjev prevodi dijelove priložene dokumentacije u skladu s točkom 2.6. Priloga IV. Direktivi (EU) 2016/797. U tom slučaju jezik koji će se upotrebljavati određuje NSA i navodi ga u smjernicama iz članka 7. stavka 6.

2. Svaka odluka Agencije koja se odnosi na izdavanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište, uključujući utemeljene razloge za odluku i, ako je primjenjivo, izdano odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište, mora biti na jeziku iz točke (a) stavka 1.

Članak 11.

Postupak odobravanja vozila tramvaj-vlak na jedinstvenom europskom željezničkom prostoru

1. U svrhu odobrenja za tip vozila tramvaj-vlak i/ili odobrenja za stavljanje vozila tramvaj-vlak na tržište, a koje je namijenjeno za prometovanje u željezničkom sustavu Unije, ne dovodeći u pitanje članak 1. Direktive (EU) 2016/797 i ako se ni jedna tehnička specifikacija za interoperabilnost („TSI”) ne odnosi na predmetno vozilo tramvaj-vlak ili tip vozila tramvaj-vlak koji je opisan u članku 1. stavku 5. točki (b) Direktive (EU) 2016/797, države članice mogu primjenjivati postupak propisan u svojem nacionalnom pravnom okviru koji se odnosi na odobrenja za tip vozila tramvaj-vlak i/ili odobrenja za stavljanje vozila tramvaj-vlak na tržište. U tom slučaju podnositelj zahtjeva poziva se na nacionalni okvir države članice u pogledu postupka koji je potrebno slijediti za odobrenje za tip vozila tramvaj-vlak i/ili odobrenje za stavljanje vozila tramvaj-vlak na tržište.

2. U slučaju odobrenja za tip vozila tramvaj-vlak i/ili odobrenja za stavljanje vozila tramvaj-vlak na tržište, a koje je namijenjeno za prekogranično prometovanje u željezničkom sustavu Unije i ako se ni jedan TSI ne odnosi na predmetni tip vozila tramvaj-vlak, podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev izdavateljima odobrenja koja su imenovale uključene države članice i koja surađuju u cilju izdavanja odobrenja za tip vozila tramvaj-vlak i/ili odobrenja za stavljanje vozila tramvaj-vlak na tržište.

3. U ostalim slučajevima vozilo tramvaj-vlak i tip vozila tramvaj-vlak na području primjene Direktive (EU) 2016/797 odobravaju se u skladu s postupkom utvrđenim u ovoj Uredbi.

Članak 12.

Prekogranični sporazumi

1. NSA-ovi na svojoj internetskoj stranici objavljuju postupak koji je potrebno slijediti u pogledu prekograničnih sporazuma za odobrenje, a koji obuhvaća kolodvore u susjednim državama članicama u skladu s člankom 21. stavkom 8. Direktive (EU) 2016/797., a osobito:

(a)	sve postojeće prekogranične sporazume među NSA-ovima koji se moraju upotrebljavati;

(b)	postupak koji je potrebno slijediti kada takvi prekogranični sporazumi ne postoje.

2. Da bi se prekograničnim sporazumom o postupku izdavanja odobrenja obuhvatili kolodvori u susjednim državama članicama u skladu s člankom 21. stavkom 8. Direktive (EU) 2016/797, NSA-ovi moraju navesti postupak koji je potrebno primijeniti i navesti barem sljedeće podatke:

(a)	postupovne faze;

(b)

rokove;

(c)	tehnički i zemljopisni opseg;

(d)	uloge i zadatke uključenih strana; i

(e)	praktične aranžmane za savjetovanje s relevantnim stranama.

POGLAVLJE 2.

PRIPREMA ZAHTJEVA

Članak 13.

Integracija zahtjeva

1. U skladu s općim ciljem upravljanja utvrđenim rizicima i njihova umanjivanja na prihvatljivu razinu, podnositelj zahtjeva mora, prije podnošenja zahtjeva, provesti postupak integracije zahtjeva kojim se osigurava da su svi potrebni zahtjevi koji obuhvaćaju projekt vozila za njegov životni ciklus:

(a)	propisno utvrđeni;

(b)	dodijeljeni funkcijama ili podsustavima ili ispunjeni u okviru uvjeta za uporabu ili drugih ograničenja; i

(c)	provedeni i potvrđeni.

2. Integracija zahtjeva koje provodi podnositelj osobito mora obuhvaćati sljedeće zahtjeve:

(a)	osnovne zahtjeve za podsustave iz članka 3. koji su opisani u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797;

(b)	tehničku kompatibilnost podsustava unutar vozila;

(c)	sigurnu integraciju podsustava unutar vozila; i

(d)	tehničku kompatibilnost vozila s mrežom na području uporabe.

3. Podnositelj zahtjeva primjenjuje postupak upravljanja rizikom utvrđen u Prilogu I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 402/2013 (5) kao metodologiju za integraciju zahtjeva u pogledu osnovnih zahtjeva „sigurnosti” koji se odnose na vozilo i podsustave te sigurnu integraciju podsustava za aspekte koji nisu obuhvaćene TSI-jevima i nacionalnim pravilima.

Članak 14.

Utvrđivanje relevantnog odobrenja

1. Podnositelj zahtjeva utvrđuje i odabire relevantno odobrenje među sljedećim slučajevima:

(a)

prvo odobrenje: odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište koje je izdao izdavatelj odobrenja za novi tip vozila, uključujući njegove varijante i/ili izvedbe, ako postoje, i, ako je primjenjivo, prvo vozilo određenog tipa u skladu s člankom 21. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/797;

(b)	obnovljeno odobrenje za tip vozila: obnavljanje odobrenja za tip vozila u skladu s člankom 24. stavkom 3. Direktive (EU) 2016/797 za koje nije potrebna promjena projekta za tip vozila;

(c)

prošireno područje uporabe: odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište koje je izdao relevantni izdavatelj odobrenja za već odobreni tip vozila i/ili vozilo kako bi se proširilo područje uporabe bez promjene projekta, u skladu s člankom 21. stavkom 13. Direktive (EU) 2016/797;

(d)	novo odobrenje: odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište koje je izdao izdavatelj odobrenja nakon promjene već odobrenog vozila i/ili tipa vozila, u skladu s člankom 21. stavkom 12. ili člankom 24. stavkom 3. Direktive (EU) 2016/797;

(e)

odobrenje na temelju sukladnosti s tipom: odobrenje za stavljanje vozila na tržište za vozilo ili seriju vozila koja su u skladu s već odobrenim i valjanim tipom vozila na temelju izjave o sukladnosti s tim tipom, u skladu s člankom 25. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/797. Ako je to primjenjivo, izvedba tipa vozila i/ili varijanta tipa vozila s kojom je vozilo ili serija vozila u skladu mora biti jasno navedena.

2. U slučaju odobrenja za tip vozila u skladu sa slučajevima (c) i (d) podnositelj zahtjeva, ako je nositelj postojećeg odobrenja za tip vozila, odlučuje o tome hoće li na temelju odobrenja nastati:

(a)	novi tip vozila; ili

(b)	nova varijanta tipa vozila unutar postojećeg tipa na kojemu se temelji.

Ako podnositelj zahtjeva nije nositelj postojećeg tipa, na temelju odobrenja nastaje novi tip u skladu s člankom 15. stavkom 4.

3. Podnositelj zahtjeva može kombinirati:

(a)	zahtjev za novo odobrenje sa zahtjevom za odobrenje za prošireno područje uporabe; ili

(b)	zahtjev za prvo odobrenje sa zahtjevom za odobrenje na temelju sukladnosti s tipom.

Za kombinirani zahtjev primjenjuju se rokovi utvrđeni u članku 34. stavcima 1. i 2. Izdavatelj odobrenja može, prema potrebi, na temelju takvog zahtjeva izdati nekoliko odluka o odobrenju.

Članak 15.

Promjene odobrenog tipa vozila

1. Sve promjene odobrenog tipa vozila analiziraju se i kategoriziraju kao samo jedna od sljedećih promjena i podliježu odobrenju kako je navedeno u nastavku:

(a)	promjena koja ne prouzročuje odstupanje od tehničke dokumentacije priložene EZ izjavama o provjeri podsustava. U tom slučaju nema potrebe da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti provodi provjeru, a prvotne EZ izjave o provjeri podsustava i odobrenje za tip vozila ostaju valjane i nepromijenjene;

(b)

promjena koja prouzročuje odstupanje od tehničke dokumentacije priložene EZ izjavama o provjeri podsustava zbog koje mogu biti potrebne nove provjere pa zahtijevaju provjeru u skladu s primjenjivim modulima za ocjenjivanje sukladnosti, no koja nema nikakav utjecaj na osnovne značajke projekta za tip vozila i zbog koje nije potrebno novo odobrenje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 21. stavku 12. Direktive (EU) 2016/797;

(c)	promjena osnovnih značajki projekta za tip vozila zbog koje nije potrebno novo odobrenje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 21. stavku 12. Direktive (EU) 2016/797;

(d)	promjena zbog koje je potrebno novo odobrenje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 21. stavku 12. Direktive (EU) 2016/797.

2. Ako je riječ o promjeni iz stavka 1. točke (b) ili (c), tehnička dokumentacija priložena EZ izjavama o provjeri podsustava mora se ažurirati, a nositelj odobrenja za tip vozila mora na zahtjev izdavatelja odobrenja i/ili NSA-ova za područje uporabe relevantne informacije održavati dostupnima.

3. Ako je promjena u skladu sa stavkom 1. točkom (c), nositelj odobrenja za tip vozila dužan je izraditi novu izvedbu tipa vozila ili novu izvedbu varijante tipa vozila i izdavatelju odobrenja dostaviti relevantne informacije. Izdavatelj odobrenja dužan je u ERATV-u registrirati novu izvedbu tipa vozila ili novu izvedbu varijante tipa vozila u skladu s člankom 50.

4. Ako subjekt za upravljanje promjenom nije nositelj odobrenja za tip vozila, a promjene postojećeg tipa vozila kategorizirane su kao točke (b), (c) ili (d) stavka 1., primjenjuje se sljedeće:

(a)	izrađuje se novi tip vozila;

(b)	subjekt za upravljanje promjenom postaje podnositelj zahtjeva; i

(c)	zahtjev za odobrenje za novi tip vozila može se temeljiti na postojećem tipu vozila i podnositelj zahtjeva može odabrati slučaj odobrenja naveden u članku 14. stavku 1. točki (d).

Članak 16.

Promjene odobrenog vozila

1. Za promjene već odobrenog vozila koje su povezane sa zamjenom u okviru održavanja i ograničene su na zamjenu sastavnih dijelova u okviru preventivnog ili korektivnog održavanja vozila dijelovima s istom funkcijom i učinkom, nije potrebno odobrenje za stavljanje na tržište.

2. Sve druge promjene vozila analiziraju se i kategoriziraju u skladu s člankom 15. stavkom 1.

3. Subjekt za upravljanje promjenom mora zatražiti novo odobrenje za stavljanje na tržište u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (d) kada je ta promjena obuhvaćena člankom 15. stavkom 1. točkom (d).

4. Ako subjekt za upravljanje promjenama na već odobrenom vozilu kategoriziranima u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkama (b) i (c) nije nositelj odobrenja za tip vozila, to tijelo mora:

(a)	ocijeniti odstupanja od tehničke dokumentacije priložene EZ izjavama o provjeri podsustava;

(b)	utvrditi da ni jedan od kriterija utvrđenih u članku 21. stavku 12. Direktive (EU) 2016/797 nije ispunjen;

(c)	ažurirati tehničku dokumentaciju priloženu EZ izjavama o provjeri podsustava;

(d)	obavijestiti izdavatelja odobrenja o promjenama.

To može vrijediti za jedno vozilo ili više istih vozila.

Izdavatelj odobrenja može u roku od četiri mjeseca donijeti obrazloženu odluku kojom se traži zahtjev za odobrenje u slučaju pogrešne kategorizacije ili nedovoljno potkrijepljenih informacija.

5. Svaka promjena vozila podliježe upravljanju konfiguracijom za koje je odgovoran posjednik ili subjekt kojeg je imenovao.

Članak 17.

Utvrđivanje pravila,uključujući neprimjenu TSI-jeva

1. Na temelju odabira slučaja odobrenja u skladu s člankom 14. i integracije zahtjeva utvrđene u članku 13., podnositelj zahtjeva utvrđuje sva primjenjiva pravila, osobito TSI-jeve i nacionalna pravila.

Usto, podnositelj zahtjeva razmatra i uzima u obzir popis nedostataka TSI-jeva koji je objavljen na internetskoj stranici Agencije.

U tom slučaju podnositelj zahtjeva utvrđuje prihvatljive načine usklađivanja koji je izdala Agencija i koji će se upotrebljavati zajedno s TSI-jevima za postupak odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište kada se utvrđuje usklađenost s TSI-jevima.

2. Podnositelj zahtjeva utvrđuje sve slučajeve u kojima se TSI-jevi ne primjenjuju i podnosi zahtjev predmetnim državama članicama u skladu s odredbama članka 7. Direktive (EU) 2016/797. Ako se neprimjena TSI-jeva odnosi na vozila čije područje uporabe obuhvaća više od jedne države članice, izdavatelj odobrenja i predmetni NSA-ovi za područje uporabe vozila moraju se uskladiti s podnositeljem zahtjeva u pogledu alternativnih mjera koje je potrebno poduzeti za promicanje konačne interoperabilnosti projekta.

3. Ako se novom inačicom TSI-ja predviđaju prijelazne mjere, podnositelj zahtjeva u prijelaznom razdoblju već može odabrati zahtjeve iz nove inačice tog TSI-ja ako je to njome izričito dopušteno.

4. Ako se, u skladu sa stavkom 3., odaberu zahtjevi iz novije inačice TSI-ja, primjenjuje se sljedeće:

(a)

podnositelj zahtjeva može odabrati zahtjeve koji će se primjenjivati iz različitih inačica TSI-ja te mora:

i.	obrazložiti i dokumentirati dosljednost skupova zahtjeva odabranih iz različitih inačica TSI-jeva koji će se primjenjivati;

ii.	u zahtjevu za odobrenje navesti djelomičan odabir zahtjeva iz različitih inačica TSI-jeva kako je navedeno u Prilogu I.;

iii.	ako postoji temelj preliminarnog postupka i ako je to primjenjivo, od izdavatelja odobrenja tražiti izmjenu ili ažuriranje temelja preliminarnog postupka za predmetni TSI u skladu s odredbama u članku 24. stavku 4.;

(b)	kada ocjenjuje zahtjev, izdavatelj odobrenja provjerava potpunost zahtjeva TSI-a koje je predložio podnositelj zahtjeva;

(c)	za te zahtjeve podnositelj ne mora podnijeti zahtjev za neprimjenu TSI-ja u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2016/797.

5. Ako je to predviđeno zakonodavstvom države članice, podnositelj zahtjeva može odabrati zahtjeve iz različitih nacionalnih pravila na isti način kako je utvrđeno u stavku 3. za TSI-jeve.

6. Podnositelj zahtjeva i prijavljena tijela mogu upotrebljavati prihvatljive načine usklađivanja iz članka 6. stavka 3. Direktive (EU) 2016/797 u kontekstu EZ provjere sukladnosti do donošenja predmetnih TSI-jeva.

7. Podnositelj zahtjeva i imenovana tijela mogu upotrebljavati prihvatljive načine usklađivanja iz članka 13. stavka 2. Direktive (EU) 2016/797 u kontekstu dokazivanja usklađenosti s nacionalnim pravilima.

Članak 18.

Utvrđivanje i definiranje potrebnih mjera za uporabu vozila za ispitivanja na mreži

Na temelju nacionalnih pravila za ispitivanje podnositelj zahtjeva utvrđuje i definira potrebne mjere za uporabu vozila za ispitivanja na mreži.

Članak 19.

Privremeno odobrenje za uporabu vozila za ispitivanja na mreži

1. NSA može izdati privremeno odobrenje za uporabu vozila za ispitivanja na mreži samo ako je to određeno i zahtijeva se u nacionalnom pravnom okviru države članice.

2. NSA-ovi koji ocjenjuju zahtjeve za privremeno odobrenje za uporabu vozila za ispitivanja na mreži čine to u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim okvirom.

Članak 20.

Utvrđivanje predviđenih uvjeta uporabe vozila i drugih ograničenja

Podnositelj zahtjeva utvrđuje predviđene uvjete uporabe vozila i druga ograničenja povezana s tipom vozila.

Članak 21.

Utvrđivanje ocjenjivanja sukladnosti

Podnositelj zahtjeva utvrđuje potrebna ocjenjivanja sukladnosti u skladu s odredbama Priloga IV. Direktivi (EU) 2016/797.

POGLAVLJE 3.

PRELIMINARNI POSTUPAK

Članak 22.

Preliminarni postupak

1. Na zahtjev podnositelja zahtjeva izdavatelj odobrenja i predmetni NSA-ovi za područje uporabe obrađuju zahtjeve za preliminarni postupak kako bi odredili temelj preliminarnog postupka prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište. Podnositelj zahtjeva službeno podnosi zahtjev za preliminarni postupak preko jedinstvene kontaktne točke, zajedno s dokumentacijom koja sadržava barem informacije navedene u članku 23.

2. Razdoblje od izdavanja mišljenja iz članka 24. stavka 2. do trenutka kada podnositelj zahtjeva podnese zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište ne smije biti dulje od 84 mjeseca.

3. Odluka podnositelja zahtjeva o odabiru izdavatelja odobrenja za preliminarni postupak obvezujuća je do trenutka kad:

(a)	podnositelj zahtjeva podnese predmetni zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište;

(b)	istekne razdoblje od izdavanja mišljenja iz članka 24. stavka 2. do trenutka kada podnositelj zahtjeva podnese zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište kako je navedeno u stavku 2.; ili

(c)	podnositelj zahtjeva zatraži završetak preliminarnog postupka.

4. Ako za vrijeme preliminarnog postupka podnositelj zahtjeva želi promijeniti izdavatelja odobrenja, mora zatražiti prekid postojećeg preliminarnog postupka. Podnositelj zahtjeva tada može uputiti novi zahtjev za preliminarni postupak novom izdavatelju odobrenja.

5. U bilo kojem trenutku tijekom preliminarnog postupka podnositelj zahtjeva može podnijeti zahtjev za odobrenje preko jedinstvene kontaktne točke. U tom se slučaju faza preliminarnog postupka prekida.

6. U slučaju preliminarnog postupka primjenjuju se točke utvrđene u članku 41. koje se odnose na utvrđivanje i kategorizaciju nedostataka radi praćenja nedostataka na koje podnositelja zahtjeva upozore izdavatelj odobrenja i, ako je primjenjivo, NSA-ovi za područje uporabe.

Članak 23.

Dokumentacija za preliminarni postupak

Dokumentacija za preliminarni postupak priložena zahtjevu za preliminarni postupak sadržava:

(a)	opis tipa vozila i/ili vozila za koji se traži odobrenje, uključujući, prema potrebi, predviđene varijante i/ili izvedbe, te opis zadataka i aktivnosti za njegov razvoj;

(b)	podnositeljev odabir izdavatelja odobrenja i slučajeva odobrenja u skladu s člankom 14.;

(c)	specifikaciju predviđenog područja uporabe;

(d)	specifikaciju predviđenih uvjeta uporabe vozila i drugih ograničenja utvrđenih u skladu s člankom 20.;

(e)	plan podnositelja zahtjeva za njegov dio postupka odobravanja vozila, uključujući, prema potrebi, plan koji obuhvaća ispitivanja na mreži;

(f)	utvrđivanje metodologije za postupak integracije zahtjeva u skladu s člankom 13.;

(g)	popis pravila i zahtjeva koje je podnositelj zahtjeva naveo kao one koji će se primjenjivati u skladu s člancima 17. i 18.;

(h)	popis utvrđenih ocjenjivanja sukladnosti u skladu s člankom 21., uključujući module koji će se primjenjivati i uporabu privremenih izjava o provjeri („ISV”), ako je primjenjivo;

(i)	opis praktičnih aranžmana za uporabu vozila za ispitivanja na mreži, ako je primjenjivo;

(j)	popis sadržaja dokumentacije koju je podnositelj zahtjeva predvidio za podnošenje tijelu za izdavanje odobrenja i NSA-ovima za područje uporabe za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište;

(k)	prijedlog jezika za postupak odobravanja za vozilo u skladu s člankom 10.;

(l)	opis organizacije podnositelja zahtjeva za njegov dio postupka odobravanja vozila uključujući, među ostalim, podatke za kontakt podnositelja zahtjeva, informacije o osobama za kontakt, zahtjeve za uspostavu koordinacije i sastanaka s izdavateljem odobrenja i NSA-ovima za područje uporabe.

Članak 24.

Temelj preliminarnog postupka

1. U roku od jednog mjeseca od datuma primitka zahtjeva za preliminarni postupak izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe dužni su obavijestiti podnositelja zahtjeva da je dokumentacija za preliminarni postupak potpuna ili zatražiti relevantne dodatne informacije te odrediti razuman rok za njihovo dostavljanje.

2. Ako je podnositelj zahtjeva obaviješten da je dokumentacija potpuna, izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe najkasnije dva mjeseca od potvrde da je dokumentacija potpuna preko jedinstvene kontaktne točke izdaju mišljenje o pristupu koji je podnositelj zahtjeva predložio u zahtjevu za preliminarni postupak. Izdanim mišljenjem uspostavlja se temelj preliminarnog postupka, uključujući određivanje inačice TSI-jeva i nacionalnih pravila koji će se primjenjivati za naknadni zahtjev za odobrenje ne dovodeći u pitanje stavak 4.

3. U temelju preliminarnog postupka mora biti naveden jezik koji će se upotrebljavati u skladu s člankom 10.

4. U slučaju promjena koje utječu na dokumentaciju za preliminarni postupak i koje su relevantne za temelj preliminarnog postupka podnositelj zahtjeva šalje izmijenjeni i ažurirani zahtjev za preliminarni postupak u kojemu se razmatraju samo promjene i veze s neizmijenjenim dijelovima. Do toga može doći u sljedećim situacijama:

(a)	u slučaju promjene projekta ili metodologije ocjenjivanja koje proizlaze iz većih sigurnosnih nedostataka;

(b)	u slučaju promjene pravnih zahtjeva koje poništavaju temelj preliminarnog postupka; ili

(c)	u slučaju bilo kojih promjena koje je podnositelj zahtjeva svojevoljno uveo.

5. Izdavatelj odobrenja i, ako je primjenjivo, NSA-ovi za područje uporabe u roku od jednog mjeseca pregledavaju izmijenjeni i ažurirani zahtjev za preliminarni postupak, izdaju mišljenje o tom zahtjevu te ga navode u izmijenjenom i ažuriranom temelju preliminarnog postupka.

POGLAVLJE 4.

OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 25.

Ocjenjivanje sukladnosti

Svako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti odgovorno je za sastavljanje dokumenata i pripremu svih potrebnih izvješća povezanih s ocjenjivanjima sukladnosti provedenima u skladu s člankom 26.

Članak 26.

Provođenje provjera i formiranje dokaza

1. Podnositelj zahtjeva, kako je primjenjivo ovisno o slučaju odobrenja, provodi potrebne provjere kako bi formirao dokaze iz Priloga I.

2. Izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe ne propisuju zahtjeve za dokaze koji se uvrštavaju u tehničku dokumentaciju priloženu EZ izjavama o provjeri podsustava, no ako postoji opravdana sumnja, mogu zatražiti od podnositelja zahtjeva da provede dodatne provjere.

Članak 27.

Ispravljanje neusklađenosti

1. Neusklađenosti s TSI-jevima i/ili zahtjevima iz nacionalnih pravila ispravlja podnositelj zahtjeva, osim ako je odobrena neprimjena TSI-jeva u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2016/797. To se može primjenjivati mutatis mutandis za nacionalna pravila kada to dopušta nacionalni pravni okvir države članice.

2. Da bi ublažio neusklađenost, podnositelj zahtjeva može, umjesto toga, učiniti nešto od sljedećeg:

(a)	promijeniti projekt; u tom slučaju postupak počinje ispočetka od integracije zahtjeva iz članka 13. samo za izmijenjene elemente i elemente na koje ta izmjena utječe;

(b)	odrediti uvjete uporabe vozila i druga ograničenja u skladu s člankom 20.; u tom slučaju uvjete uporabe vozila i druga ograničenja definira podnositelj zahtjeva, a provjerava relevantno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti.

3. Prijedlog podnositelja zahtjeva u pogledu uvjeta uporabe vozila i drugih ograničenja u skladu s člankom 20. radi ispravljanja neusklađenosti temelji se na potrebnim ocjenama sukladnosti u skladu s člankom 25.

POGLAVLJE 5.

PODNOŠENJE ZAHTJEVA

Članak 28.

Priprema dokaza za zahtjev

Podnositelj zahtjeva za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište priprema dokaze za zahtjev na sljedeći način:

(a)	sastavlja EZ izjave o provjeri podsustava koji čine vozilo i pruža dokaze, u okviru tehničke dokumentacije priložene EZ izjavama, o zaključcima ocjenjivanja sukladnosti koja su provedena nakon utvrđivanja provedenog u skladu s člankom 21.;

(b)	osigurava su da veze među podsustavima koje nisu definirane u TSI-jevima i/ili nacionalnim pravilima obuhvaćene integracijom zahtjeva iz članka 13. i ispunjavaju osnovne zahtjeve utvrđene u članku 3. stavku 1. Direktive (EU) 2016/797.

Članak 29.

Sastavljanje dokumentacije koja se prilaže zahtjevu

1. Podnositelj zahtjeva na strukturiran način priprema i sastavlja sadržaj potreban za dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu u skladu s Prilogom I.

2. Za odobrenje iz članka 14. stavka 1. točaka (b), (c), (d) i (e) podnositelj zahtjeva provjerava valjanost postojećeg odobrenja za tip vozila.

3. Za odobrenje iz članka 14. stavka 1. točaka (c) i (d) podnositelj zahtjeva podnosi dokumente koji su izdavatelju odobrenja potrebni za izdavanje odluke, uključujući sve dokumente priložene dokumentaciji za prethodno odobrenje ako su dostupni.

Članak 30.

Sadržaj i potpunost zahtjeva

1. Da bi izdavatelj odobrenja i, ako je to relevantno, NSA-ovi za područje uporabe zahtjev smatrali potpunim, on mora sadržavati informacije utvrđene u Prilogu I.

2. Za prošireno područje uporabe odobrenja iz članka 14. stavka 1. točke (c) primjenjuju se sljedeće stavke:

(a)	dokumenti koje podnositelj zahtjeva treba dodati izvornoj potpunoj pratećoj dokumentaciji za odluku izdanu u skladu s člankom 46. ograničeni su na aspekte koji se odnose na relevantna nacionalna pravila i tehničku kompatibilnost između vozila i mreže za prošireno područje uporabe;

(b)

ako izvorno odobrenje za tip vozila obuhvaća neprimjenu TSI-jeva, podnositelj zahtjeva potpunoj izvornoj pratećoj dokumentaciji za odluku izdanu u skladu s člankom 46. dodaje relevantne odluke za neprimjenu TSI-jeva u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2016/797 koje obuhvaćaju prošireno područje uporabe;

(c)	u slučaju vozila i/ili tipova vozila odobrenih na temelju Direktive 2008/57/EZ ili prije, informacije koje podnositelj zahtjeva dodaje izvornoj dokumentaciji za stavke obuhvaćene točkom (a) obuhvaćaju i primjenjiva nacionalna pravila.

Članak 31.

Podnošenje zahtjeva za odobrenje preko jedinstvene kontaktne točke

1. Podnositelj zahtjeva službeno predaje zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište preko jedinstvene pristupne točke u okviru jedinstvene kontaktne točke iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/796 i taj zahtjev mora sadržavati informacije utvrđene u Prilogu I.

2. Kada podnosi zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište, podnositelj zahtjeva odabire izdavatelja odobrenja u skladu s člankom 21. stavcima 5. i 8. Direktive (EU) 2016/797.

3. Podnositeljev odabir izdavatelja odobrenja obvezujući je sve dok izdavatelj odobrenja donese odluku o izdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište ili odbijanju zahtjeva ili dok podnositelj zahtjeva ne povuče zahtjev.

4. Dokumentacija podnositelja zahtjeva prosljeđuje se NSA-ovima za područje uporabe preko jedinstvene kontaktne točke.

POGLAVLJE 6.

OBRADA ZAHTJEVA

Članak 32.

Provjera potpunosti zahtjeva

1. Izdavatelj odobrenja provjerava potpunost informacija i dokumenata koje je podnositelj zahtjeva dostavio u svojem zahtjevu u skladu s člankom 30.

2. NSA-ovi za područje uporabe moraju:

(a)	provjeriti je li područje uporabe ispravno navedeno;

(b)	upozoriti na nedostatke koji se odnose na potpunost informacija i dokumenata dostavljenih za ocjenjivanje primjenjivih nacionalnih pravila navedenih u Prilogu III.

3. U okviru provjere potpunosti iz stavaka 1. i 2. izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe provjeravaju:

(a)	je li podnositelj zahtjeva u zahtjevu za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište dostavio sve potrebne informacije i dokumente iz članka 30.;

(b)	smatraju li se dostavljene informacije i dokumenti relevantnima i omogućuju li izdavatelju odobrenja i NSA-ovima za područje uporabe da provedu ocjenjivanja u skladu s člancima od 38. do 40.

Članak 33.

Potvrda zahtjeva

1. Jedinstvena kontaktna točka generira automatsku potvrdu primitka zahtjeva za podnositelja zahtjeva.

2. Ocjenjivanje zahtjeva počinje na datum primitka zahtjeva.

Članak 34.

Rok za ocjenjivanje zahtjeva

1. Izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe dužni su procijeniti, svaki za svoj dio, potpunost zahtjeva kako je navedeno u članku 32. u roku od jednog mjeseca nakon datuma primitka zahtjeva. Izdavatelj odobrenja o tome na odgovarajući način obavješćuje podnositelja zahtjeva.

2. Ako je podnositelj zahtijeva obaviješten da je dokumentacija potpuna, konačna odluka o izdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište mora se donijeti najkasnije četiri mjeseca od potvrde da je dokumentacija potpuna.

3. U slučaju odobrenja na temelju sukladnosti s tipom u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (e) izdavatelj odobrenja mora izdati odluku u roku od jednog mjeseca od datuma primitka zahtjeva.

4. Ako je podnositelj zahtjeva obaviješten da dokumentacija nije potpuna, konačna odluka o izdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište mora se donijeti najkasnije četiri mjeseca nakon što podnositelj zahtjeva dostavi informacije koje nedostaju, osim ako je zahtjev u osnovi manjkav. U tom će slučaju biti odbijen.

5. Tijekom ocjenjivanja, čak i ako je zahtjev potpun kako je navedeno u stavku 2., izdavatelj odobrenja ili NSA-ovi za područje uporabe mogu u bilo kojem trenutku zatražiti dodatne informacije, uz određivanje razumnog roka za njihovo dostavljanje, bez suspenzije ocjenjivanja, osim ako se primjenjuju odredbe iz stavka 6.

6. Ako izdavatelj odobrenja ili NSA-ovi za područje uporabe iznesu opravdanu sumnju i od podnositelja zahtjeva se zatraži da dostavi dodatne informacije, izdavatelj odobrenja može suspendirati ocjenjivanje i u propisno evidentiranom dogovoru s podnositeljem zahtjeva produljiti rok utvrđen u članku 21. stavku 4. Direktive (EU) 2016/797. Rok za dostavu dodatnih informacija mora biti razmjeran zahtjevnosti koju to ima za podnositelja zahtjeva. Ocjenjivanje i rok nastavljaju se nakon što podnositelj zahtjeva dostavi zatražene informacije. Ako se ne postigne dogovor s podnositeljem zahtjeva, izdavatelj odobrenja ili NSA-ovi za područje uporabe odluku donose na temelju dostupnih informacija.

Članak 35.

Komunikacija tijekom ocjenjivanja zahtjeva

1. Izdavatelj odobrenja, NSA-ovi za područje uporabe i podnositelj zahtjeva o nedostacima iz članka 41. komuniciraju preko jedinstvene kontaktne točke.

2. Stanje svih faza postupka odobravanja vozila, odluka o zahtjevu i utemeljeni razlozi za tu odluku prenose se podnositelju zahtjeva preko jedinstvene kontaktne točke.

3. U smjernicama Agencije i NSA-ova moraju biti navedeni aranžmani za njihovu međusobnu komunikaciju i komunikaciju s podnositeljem zahtjeva.

Članak 36.

Upravljanje informacijama u pogledu ocjenjivanja zahtjeva

1. Izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe evidentiraju u jedinstvenoj kontaktnoj točki rezultate faza postupka odobravanja vozila u koje su uključeni, svaki za svoj dio ocjenjivanja, kako je primjenjivo, uključujući sve dokumente koji se odnose na zahtjev, i to:

(a)

primitka;

(b)

obrade;

(c)	ocjenjivanja;

(d)	zaključaka ocjenjivanja zahtjeva kako je navedeno u članku 45.;

(e)	konačne odluke o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za tip vozila ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište;

(f)	konačne dokumentacije za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište u skladu s člankom 47.

2. Konačna odluka o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište prenosi se podnositelju zahtjeva preko jedinstvene kontaktne točke.

3. Za dokumente navedene u stavku 1. izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe primjenjuju postupak kontrole dokumenata koji je osigurala jedinstvena kontaktna točka.

4. Ako NSA-ovi upotrebljavaju sustav za upravljanje informacijama za obradu zahtjeva koji su im upućeni, oni prenose sve relevantne informacije u jedinstvenu kontaktnu točku.

Članak 37.

Koordinacija između izdavatelja odobrenja i NSA-ova za područje uporabe radi ocjenjivanja zahtjeva

1. U svrhu ocjenjivanja zahtjeva NSA-ovi za područje uporabe planiraju, organiziraju i dogovaraju potrebne aranžmane kako bi u obzir uzeli razvrstavanje nacionalnih pravila i uzajamno prihvaćanje iz članka 14. stavka 10. Direktive (EU) 2016/797. Dogovoreni aranžmani za ocjenjivanje zahtjeva prenose se izdavatelju odobrenja i podnositelju zahtjeva.

2. Izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe međusobno se usklađuju kako bi otklonili sve nedostatke, uključujući sve situacije koje mogu zahtijevati izmjenu zahtjeva i/ili potrebu za dodatnim informacijama, kada pružanje dodatnih informacija utječe na rok za ocjenjivanje ili postoji mogućnost da će utjecati na njihov rad te dogovaraju daljnje djelovanje.

3. Pri dogovaranju koordinacijskih aktivnosti iz stavka 2. izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe obavješćuju, svaki za svoj dio odluke, podnositelja zahtjeva preko jedinstvene kontaktne točke o svim situacijama koje mogu zahtijevati izmjenu zahtjeva i/ili potrebu za dodatnim informacijama.

4. Prije nego što izdavatelj odobrenja donese konačnu odluku i prije nego što NSA-ovi za područje uporabe podnesu dokumentaciju o ocjeni, izdavatelj odobrenja i relevantni NSA-ovi za područje uporabe:

(a)	raspravljaju o ishodu svojih ocjenjivanja; i

(b)	dogovaraju uvjete uporabe i druga ograničenja i/ili izuzeća područja uporabe koji će biti obuhvaćeni odobrenjem za tip vozila i/ili odobrenjem za stavljanje vozila na tržište.

5. Na temelju ishoda koordinacijskih aktivnosti iz stavka 4. ovog članka izdavatelj odobrenja dostavlja podnositelju zahtjeva utemeljene razloge za svoju odluku. Pritom u obzir uzima dokumentaciju o ocjeni NSA-ova za područje uporabe iz članka 40. stavka 6. u pogledu izdavanja ili odbijanja odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište, uključujući sve uvjete uporabe vozila i druga ograničenja i/ili izuzeća područja uporabe koje treba obuhvatiti odobrenjem za tip vozila i/ili odobrenjem za stavljanje vozila na tržište.

6. Evidenciju koordinacijskih aktivnosti vodi izdavatelj odobrenja i čuva se u jedinstvenoj kontaktnoj točki u skladu s člankom 36.

Članak 38.

Ocjenjivanje zahtjeva

Ocjenjivanje zahtjeva provode izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe kako bi se razumno uvjerili da su podnositelj zahtjeva i sudionici koji pružaju podršku podnositelju zahtjeva ispunili obveze i odgovornosti u fazama projektiranja, proizvodnje, provjere i potvrde vozila i/ili tipa vozila radi osiguravanja sukladnosti s osnovnim zahtjevima primjenjivog zakonodavstva i kako bi mogli biti stavljeni na tržište i sigurno se upotrebljavati na području uporabe tipa vozila u skladu s uvjetima uporabe i drugim ograničenjima navedenima u zahtjevu.

Članak 39.

Ocjenjivanje zahtjeva koje provodi izdavatelj odobrenja

1. Izdavatelj odobrenja ocjenjuje stavke navedene u Prilogu II.

2. Ako se odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište izdaje za područje uporabe koje je ograničeno na mreže unutar jedne države članice i ako je podnositelj zahtjeva zatražio da NSA bude izdavatelj odobrenja u skladu s člankom 21. stavkom 8. Direktive (EU) 2016/797, izdavatelj odobrenja dužan je, uz ocjenjivanja navedenih u stavku 1., ocijeniti aspekte iz Priloga III. U tom slučaju izdavatelj odobrenja, uz aspekte navedene u Prilogu III., provjerava i postoje li relevantne informacije evidentirane u skladu s člankom 8. stavkom 2. i uzima ih u obzir u ocjenjivanju zahtjeva. Svi izneseni nedostaci upisuju se u evidenciju nedostataka kako je navedeno u članku 41.

3. Ako podnositelj upotrebljava nestandardiziranu metodologiju za integraciju zahtjeva, izdavatelj odobrenja ocjenjuje tu metodologiju primjenom kriterija utvrđenih u Prilogu II.

4. Izdavatelj odobrenja provjerava potpunost, relevantnost i dosljednost dokaza dobivenih primijenjenom metodologijom za integraciju zahtjeva neovisno o upotrijebljenoj metodi. Za novo odobrenje navedeno u članku 14. stavku 1. točki (d) ocjenjivanje koje provodi izdavatelj odobrenja ograničeno je na dijelove vozila koji su izmijenjeni i njihove učinke na neizmijenjene dijelove vozila. Provjere koje izdavatelj odobrenja treba provesti za odobrenje za „prošireno područje uporabe” navedeno u članku 14. stavku 1. točki (c) ograničene su na primjenjiva nacionalna pravila i tehničku kompatibilnost između vozila i mreže za prošireno područje uporabe. Izdavatelj odobrenja ne ponavlja provjere koje su već provedene za prethodno odobrenje.

5. Dokumentaciju o ocjeni izdaje izdavatelj odobrenja i ona sadržava sljedeće:

(a)	jasnu izjavu o tome je li rezultat ocjenjivanja negativan ili pozitivan u odnosu na zahtjev podnositelja za dotično područje uporabe i, ako je prikladno, uvjete uporabe ili ograničenja;

(b)	sažetak provedenih ocjenjivanja;

(c)	izvješće na temelju evidencije nedostataka za dotično područje uporabe;

(d)	ispunjen kontrolni popis kojim se dokazuje da su ocijenjeni svi aspekti navedeni u Prilogu II. i, ako je primjenjivo, Prilogu III.

Članak 40.

Ocjenjivanje zahtjeva koje provode NSA-ovi za područje uporabe

1. NSA-ovi za područje uporabe ocjenjuju aspekte navedene u Prilogu III. Ocjenjivanja koja provode NSA-ovi za područje uporabe odnose se samo na relevantna nacionalna pravila za područje uporabe uzimajući u obzir dogovorene aranžmane iz članka 37. stavka 1.

2. Pri ocjenjivanju integracije zahtjeva NSA-ovi za područje uporabe provjeravaju potpunost, relevantnost i dosljednost dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju primijenjene metodologije za integraciju zahtjeva.

3. Za novo odobrenje iz članka 14. stavka 1. točke (d) ocjenjivanje koje provode NSA-ovi za područje uporabe ograničeno je na dijelove vozila koji su izmijenjeni i njihove učinke na neizmijenjene dijelove vozila.

4. Provjere koje NSA-ovi trebaju provesti za odobrenje za prošireno područje uporabe navedeno u članku 14. stavku 1. točki (c) ograničene su na primjenjiva nacionalna pravila i tehničku kompatibilnost između vozila i mreže za prošireno područje uporabe. NSA-ovi za područje uporabe ne ponavljaju provjere koje su već provedene za prethodno odobrenje.

5. U skladu s člancima 6. i 14. Direktive (EU) 2016/797 NSA-ovi za područje uporabe, uz aspekte navedene u Prilogu III., provjeravaju postoje li relevantne informacije evidentirane u skladu s člankom 8. stavkom 2. i uzimaju ih u obzir u ocjenjivanju zahtjeva. Svi izneseni nedostaci upisuju se u evidenciju nedostataka kako je navedeno u članku 41.

6. Dokumentaciju o ocjeni izdaju NSA-ovi za područje uporabe i ona sadržava sljedeće:

(a)	jasnu izjavu o tome je li rezultat ocjenjivanja negativan ili pozitivan u odnosu na zahtjev podnositelja za dotično područje uporabe i, ako je prikladno, uvjete uporabe i ograničenja;

(b)	sažetak provedenih ocjenjivanja;

(c)	izvješće na temelju evidencije nedostataka za dotično područje uporabe;

(d)	ispunjen kontrolni popis kojim se dokazuje da su ocijenjeni svi aspekti navedeni u Prilogu III.

Članak 41.

Kategorizacija nedostataka

1. Izdavatelj odobrenja i, ako je primjenjivo, NSA-ovi za područje uporabe upisuju nedostatke utvrđene tijekom ocjenjivanja dokumentacije zahtjeva u evidenciju nedostataka i kategoriziraju ih na sljedeći način:

(a) „vrsta 1”: nedostatak koji zahtijeva odgovor podnositelja zahtjeva radi razumijevanja dokumentacije zahtjeva;

(b) „vrsta 2”: nedostatak koji može rezultirati izmjenama dokumentacije zahtjeva ili ograničenim mjerama podnositelja zahtjeva; o mjerama koje će se poduzeti odlučuje podnositelj zahtjeva, pri čemu one ne smiju spriječiti izdavanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište;

(c) „vrsta 3”: nedostatak zbog kojeg podnositelj zahtjeva mora izmijeniti dokumentaciju zahtjeva, ali koji ne sprječava izdavanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište s dodatnim i/ili strožim uvjetima uporabe vozila i drugih ograničenja u usporedbi s onima koje je podnositelj naveo u zahtjevu, no mora se riješiti kako bi se odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište moglo izdati; sve mjere koje podnositelj zahtjeva provodi kako bi riješio nedostatak predlaže sam podnositelj i dogovara sa stranom koja je uočila nedostatak;

(d) „vrsta 4”: nedostatak zbog kojeg podnositelj zahtjeva mora ispraviti dokumentaciju zahtjeva; odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište ne smije se donijeti dok se nedostatak ne riješi; sve mjere koje podnositelj zahtjeva provodi kako bi riješio nedostatak predlaže sam podnositelj i dogovara sa stranom koja je uočila nedostatak. Nedostatak vrste 4 osobito obuhvaća neusklađenost u skladu s člankom 26. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797.

2. Nakon odgovora ili mjere koju je podnositelj zahtjeva poduzeo radi rješavanja tog nedostatka, izdavatelj odobrenja ili NSA-ovi za područje uporabe ponovno ocjenjuje nedostatke koje su utvrdili, prema potrebi ih ponovno kategorizira i dodjeljuje jedan od sljedećih statusa:

(a)	„rješavanje u tijeku” ako dokazi koje je dostavio podnositelj zahtjeva nisu zadovoljavajući i potrebne su dodatne informacije;

(b)	„nedostatak je riješen” ako je podnositelj zahtjeva dostavio odgovarajući odgovor i nema preostalih nedostataka.

Članak 42.

Opravdana sumnja

1. Ako postoji opravdana sumnja, izdavatelj odobrenja i/ili NSA-ovi za područje uporabe mogu, alternativno, izabrati jednu ili više od sljedećih mogućnosti:

(a)	temeljitije i detaljnije provjeriti informacije u zahtjevu;

(b)	zatražiti dodatne informacije od podnositelja zahtjeva;

(c)	zatražiti da podnositelj zahtjeva provede ispitivanja na mreži.

2. U zahtjevu izdavatelja odobrenja i/ili NSA-ova za područje uporabe mora biti naveden nedostatak koji zahtijeva mjere podnositelja zahtjeva, ali ne smiju se navoditi priroda i sadržaj korektivnih mjera koje podnositelj zahtjeva treba poduzeti. Podnositelj zahtjeva odlučuje o najprikladnijem načinu na koji će odgovoriti na zahtjev izdavatelja odobrenja i/ili NSA-ova za područje uporabe.

3. Izdavatelj odobrenja koordinira se s NSA-ovima za područje uporabe u pogledu mjera koje je predložio podnositelj zahtjeva.

4. Izdavatelj odobrenja i NSA-ovi za područje uporabe, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 35., upotrebljavaju evidenciju nedostataka iz članka 41. za vođenje svih opravdanih sumnja. Opravdana sumnja mora uvijek:

(a)	biti razvrstana u nedostatak vrste 4 u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkom (d);

(b)	biti popraćena obrazloženjem; i

(c)	sadržavati jasan opis nedostatka u vezi s kojim podnositelj zahtjeva mora dostaviti odgovor.

5. Ako podnositelj zahtjeva pristane dostaviti dodatne informacije u skladu sa stavkom 1. točkama (b) i (c) na zahtjev izdavatelja odobrenja i/ili NSA-ova za područje uporabe, rok za dostavljanje dodatnih informacija utvrđuje se u skladu s člankom 34. stavkom 5. i člankom 34. stavkom 6.

6. Ako je moguće razriješiti opravdanu sumnju uvođenjem dodatnih i/ili strožih uvjeta uporabe vozila i drugih ograničenja u usporedbi s onima koje je podnositelj naveo u zahtjevu i ako podnositelj zahtjeva na to pristane, odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište može se izdati prema tim uvjetima uporabe vozila i drugim ograničenjima.

7. Ako podnositelj zahtjeva ne pristane na dostavljanje dodatnih informacija kako bi se razriješila opravdana sumnja koju je iznio izdavatelj odobrenja i/ili NSA-ovi za područje uporabe, izdavatelj odobrenja odluku donosi na temelju dostupnih informacija.

Članak 43.

Provjere koje izvodi izdavatelj odobrenja u pogledu ocjenjivanja koje provode NSA-ovi za područje uporabe

1. Izdavatelj odobrenja provjerava jesu li ocjene NSA-ova za područje uporabe međusobno dosljedne u pogledu rezultata ocjenjivanja iz članka 40. stavka 6. točke (a).

2. Ako rezultat provjere iz stavka 1. dokazuje da su ocjene NSA-ova za područje uporabe dosljedne, izdavatelj odobrenja provjerava:

(a)	jesu li kontrolni popisi iz članka 40. stavka 6. točke (d) potpuno ispunjeni;

(b)	jesu li svi relevantni nedostaci otklonjeni.

3. Ako rezultat provjere iz stavka 1. dokazuje da ocjene nisu dosljedne, izdavatelj odobrenja mora od NSA-ova za područje uporabe zatražiti da dodatno istraže razloge za to. Na temelju te istrage, alternativno, primjenjuje se jedno ili oboje od sljedećeg:

(a)	izdavatelj odobrenja može preispitati svoju ocjenu kako je navedeno u članku 39.;

(b)	NSA-ovi za područje uporabe mogu preispitati svoju ocjenu.

4. Ishodi istraga NSA-ova za područje uporabe iz stavka 3. razmjenjuju se sa svim NSA-ovima za područje uporabe uključenima u primjenu odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za vozilo.

5. Ako kontrolni popis iz stavka 2. točke (a) nije potpun ili postoje nedostaci koji nisu riješeni u skladu sa stavkom 2. točkom (b), izdavatelj odobrenja mora zatražiti od NSA-ova za područje uporabe da dodatno istraže razloge za to.

6. NSA-ovi za područje uporabe odgovaraju na zahtjeve izdavatelja odobrenja u pogledu nedosljednosti ocjena iz stavka 3., nepotpunih kontrolnih popisa iz stavka 2. točke (a) i/ili nedostataka koji nisu riješeni u skladu sa stavkom 2. točkom (b). Izdavatelj odobrenja u cijelosti uzima u obzir ocjenjivanja koja su proveli NSA-ovi za područje uporabe u pogledu primjenjivih nacionalnih pravila. Opseg provjera koje provodi izdavatelj odobrenja ograničen je na dosljednost i potpunost ocjena iz stavaka 1. i 2.

7. U slučaju neslaganja između izdavatelja odobrenja i NSA-ova za područje uporabe, primjenjuje se arbitražni postupak iz članka 21. stavka 7. Direktive (EU) 2016/797.

Članak 44.

Arbitraža na temelju članka 21. stavka 7. Direktive (EU) 2016/797 i članka 12. stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) 2016/796

Ako Agencija djeluje kao izdavatelj odobrenja, ona može suspendirati postupak odobravanja, uz savjetovanje s NSA-ovima za područje uporabe, tijekom razdoblja suradnje potrebne za donošenje uzajamno prihvatljive ocjene i, ako je to primjenjivo, dok odbor za žalbe ne donese odluku unutar rokova utvrđenih u članku 21. stavku 7. Direktive (EU) 2016/797. Agencija mora podnositelju zahtjeva obrazložiti suspenziju.

Članak 45.

Zaključivanje ocjenjivanja zahtjeva

1. Izdavatelj odobrenja osigurava pravilnu provedbu ocjenjivanja zahtjeva tako što neovisno provjerava:

(a)	jesu li različite faze postupka za ocjenjivanje zahtjeva pravilno provedene;

(b)	postoje li dostatni dokazi da su ocijenjene svi relevantni aspekti zahtjeva;

(c)	jesu li od podnositelja zahtjeva primljeni pisani odgovori na nedostatke vrste 3 i 4 te zahtjeve za dodatnim informacijama;

(d)	jesu li svi nedostaci vrste 3 i 4 riješeni ili ne, zajedno s jasno utemeljenim razlozima;

(e)	jesu li donesene ocjene i odluke utemeljene, pravedne i dosljedne;

(f)	temelje li se doneseni zaključci na dokumentaciji o ocjeni i odražavaju li ocjenjivanje u cjelini.

2. Ako se zaključi da je postupak za ocjenjivanje zahtjeva ispravno primijenjen, dovoljna je potvrda ispravne primjene stavka 1. popraćena eventualnim komentarima.

3. Ako se zaključi da postupak za ocjenjivanje zahtjeva nije ispravno primijenjen, razlozi za donošenje tog zaključka moraju biti jasni i konkretni.

4. Kao zaključak aktivnosti ocjenjivanja izdavatelj odobrenja upotpunjuje dokumentaciju o ocjeni koja obuhvaća stavak 2. ili 3. na temelju dokumentacije o ocjeni izdane u skladu s člankom 39. stavkom 5. i člankom 40. stavkom 6.

5. Izdavatelj odobrenja mora dati utemeljene razloge za svoj zaključak u dokumentaciji o ocjeni iz stavka 4.

Članak 46.

Odluka o odobrenju ili odbijanju zahtjeva

1. Izdavatelj odobrenja donosi odluku o izdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište ili o odbijanju zahtjeva u roku od jednog tjedna od dovršetka ocjenjivanja ne dovodeći u pitanje odredbe članka 34. Ta se odluka donosi na temelju utemeljenih razloga iz članka 45. stavka 5.

2. Izdavatelj odobrenja izdaje odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište ako se ocjenjivanjem aspekata navedenih u Prilogu II. i, ako je primjenjivo, Prilogu III. potvrdi razumno uvjerenje da su podnositelj zahtjeva i sudionici koji pružaju podršku podnositelju zahtjeva ispunili obveze u potrebnoj mjeri u skladu s člankom 38.

3. Ako se ocjenjivanjem aspekata navedenih u Prilogu II. i, ako je primjenjivo, Prilogu III. ne potvrdi razumno uvjerenje da su podnositelj zahtjeva i sudionici koji pružaju potporu podnositelju zahtjeva ispunili obveze i odgovornosti u potrebnoj mjeri, u skladu s člankom 38., izdavatelj odobrenja odbija zahtjev.

4. Izdavatelj odobrenja u odluci navodi sljedeće:

(a)	sve uvjete uporabe vozila i druga ograničenja;

(b)	razloge za donošenje takve odluke;

(c)	mogućnost i način podnošenja žalbe protiv odluke te odgovarajuće rokove.

5. Uvjeti uporabe vozila i druga ograničenja definiraju se u skladu s osnovnim značajkama projekta za tip vozila.

6. Odluka o odobrenju ne smije sadržavati nikakve vremenski ograničene uvjete uporabe vozila i druga ograničenja, osim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	to je potrebno jer se sukladnost s TSI-jevima i/ili nacionalnim pravilima ne može potpuno dokazati prije izdavanja odobrenja; i/ili

(b)	prema TSI-jevima i/ili nacionalnim pravilima podnositelj zahtjeva mora pripremiti uvjerljivu procjenu usklađenosti.

U tom slučaju odobrenje može sadržavati uvjet da se u određenom roku stvarnom uporabom dokaže učinak u skladu s procjenom.

7. Konačna odluka o izdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište ili o odbijanju zahtjeva evidentira se u jedinstvenoj kontaktnoj točki i preko nje dostavlja podnositelju zahtjeva i NSA-ovima za područje uporabe zajedno s dokumentacijom o ocjeni.

8. Ako se donese odluka o odbijanju zahtjeva ili izdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište na temelju drukčijih uvjeta uporabe vozila i drugim ograničenjima u usporedbi s onima koje je podnositelj naveo u zahtjevu, podnositelj zahtjeva može zatražiti da izdavatelj odobrenja preispita odluku u skladu s člankom 51. ove Uredbe. Ako podnositelj zahtjeva nije zadovoljan odgovorom izdavatelja odobrenja, može podnijeti žalbu nadležnom tijelu u skladu s člankom 21. stavkom 11. Direktive (EU) 2016/797.

POGLAVLJE 7.

KONAČNA DOKUMENTACIJA

Članak 47.

Konačna dokumentacija za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište

1. Odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište moraju biti u obliku dokumenta koji sadržava informacije iz članka 48. i/ili članka 49.

2. Izdanom odobrenju za tip vozila i/ili odobrenju za stavljanje vozila na tržište dodjeljuje se jedinstveni europski identifikacijski broj („EIN”) čiju strukturu i sadržaj definira te kojim upravlja Agencija.

3. Odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište može sadržavati uvjete uporabe vozila i druga ograničenja koji se razlikuju od onih koje je podnositelj naveo u zahtjevu.

4. Izdavatelj odobrenja mora datirati i potpisati odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište.

5. Izdavatelj odobrenja osigurava da su odluka izdana u skladu s člankom 46. i potpuna prateća dokumentacija uz tu odluku arhivirane u skladu s člankom 52.

Članak 48.

Informacije u izdanom odobrenju za tip vozila

Odobrenje za tip vozila koje izda izdavatelj odobrenja sadržava sljedeće informacije:

(a)	pravnu osnovu koja izdavatelja odobrenja ovlašćuje za izdavanje odobrenja za tip vozila;

(b)

identifikacijske podatke o:

i.	izdavatelju odobrenja;

ii.

zahtjevu;

iii.	slučaju odobrenja kako je navedeno u članku 14.;

iv.	podnositelju zahtjeva za odobrenje za tip vozila;

v.	EIN-u povezanim s odobrenjem za tip vozila;

(c)

podatke o osnovnim značajkama projekta za tip vozila:

i.	navedene u potvrdama o ispitivanju tipa i/ili projekta;

ii.	o području uporabe vozila;

iii.	o uvjetima uporabe vozila i drugim ograničenjima;

iv.	upućivanje, u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 402/2013, uključujući identifikacijsku oznaku i inačicu dokumenta, na pisanu izjavu predlagatelja iz članka 3. stavka 11. Uredbe (EU) br. 402/2013 koja obuhvaća tip vozila;

(d)

navode se:

i.	identifikacijska oznaka tipa vozila u skladu s Prilogom II. Provedbenoj odluci Komisije 2011/665/EU (6);

ii.	varijante tipa vozila, ako je primjenjivo;

iii.	izvedbe tipa vozila, ako je primjenjivo;

iv.	vrijednosti parametara navedene u TSI-jevima i, ako je primjenjivo, u nacionalnim pravilima za provjeru tehničke kompatibilnosti između vozila i područja uporabe;

v.	usklađenost tipa vozila s relevantnim TSI-jevima i skupovima nacionalnih pravila s obzirom na parametre iz stavka 1. točke (d) podtočke iv.;

(e)	upućivanje na EZ izjavu o provjeri podsustava;

(f)	upućivanje na drugo pravo Unije ili nacionalno pravo s kojim je tip vozila sukladan;

(g)	upućivanje na utemeljene razloge za odluku iz članka 45. stavka 5.;

(h)	datum i mjesto odluke o izdavanju odobrenja za tip vozila;

(i)	potpisnik odluke o izdavanju odobrenja za tip vozila; i

(j)	mogućnost i način podnošenja žalbe protiv odluke te relevantne rokove, uključujući informacije o nacionalnom žalbenom postupku.

Članak 49.

Informacije u izdanom odobrenju za stavljanje vozila na tržište

Odobrenje za stavljanje vozila na tržište koje izdaje izdavatelj odobrenja sadržava sljedeće informacije:

(a)	pravnu osnovu koja izdavatelja odobrenja ovlašćuje za izdavanje odobrenja za stavljanje vozila na tržište;

(b)

identifikacijske podatke o:

i.	izdavatelju odobrenja;

ii.

zahtjevu;

iii.	slučaju odobrenja kako je navedeno u članku 14.;

iv.	podnositelju zahtjeva za odobrenje za stavljanje vozila na tržište;

v.	EIN-u povezanom s odobrenjem za stavljanje vozila na tržište;

(c)	upućivanje na registraciju tipa vozila u ERATV-u, uključujući, prema potrebi, informacije o varijanti tipa vozila i/ili izvedbi tipa vozila;

(d)

identifikacijske podatke o:

vozilima;

ii.	području uporabe;

iii.	uvjetima uporabe vozila i drugim ograničenjima;

(e)	upućivanje na EZ izjavu o provjeri podsustava;

(f)	upućivanje na drugo pravo Unije ili nacionalno pravo s kojim je vozilo sukladno;

(g)	upućivanje na utemeljene razloge za odluku iz članka 45. stavka 5.;

(h)	u slučaju odobrenja na temelju sukladnosti s tipom u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (e), upućivanje na izjavu o sukladnosti s odobrenim tipom vozila, uključujući, prema potrebi, informacije o izvedbi tipa vozila i/ili varijanti tipa vozila;

(i)	datum i mjesto odluke za izdavanje odobrenja za stavljanje vozila na tržište;

(j)	potpisnika odluke za izdavanje odobrenja za stavljanje vozila na tržište; i

(k)	mogućnost i način podnošenja žalbe protiv odluke te relevantne rokove, uključujući informacije o nacionalnom žalbenom postupku.

Članak 50.

Registracija u ERATV-u i ERADIS-u

1. Podatke u ERATV unosi izdavatelj odobrenja služeći se informacijama koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu za odobrenje za tip vozila. Podnositelj zahtjeva odgovoran je za cjelovitost podataka dostavljenih izdavatelju odobrenja. Izdavatelj odobrenja odgovoran je za provjeru dosljednosti podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i stavljanje unosa u ERATV-u na raspolaganje javnosti.

2. Izdavatelj odobrenja osigurava da je baza podataka za interoperabilnost i sigurnost Europske agencije za željeznicu („ERADIS”) pravilno ažurirana prije izdavanja odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište.

3. Za izmjene u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (c) i člankom 15. stavkom 3. izdavatelj odobrenja u ERATV-u registrira novu izvedbu tipa vozila ili novu izvedbu varijante tipa vozila služeći se informacijama koje je dostavio nositelj odobrenja za tip vozila. Nositelj odobrenja za tip vozila odgovoran je za cjelovitost podataka dostavljenih tijelu za izdavanje odobrenja. Izdavatelj odobrenja odgovoran je za provjeru dosljednosti podataka koje je dostavio nositelj odobrenja za tip vozila i stavljanje unosa u ERATV-u na raspolaganje javnosti.

Vozila izmijenjena kako bi bila u skladu s novom izvedbom mogu se upotrebljavati bez odgode do registracije nove izvedbe tipa vozila ili nove izvedbe varijante tipa vozila.

Članak 51.

Preispitivanje u skladu s člankom 21. stavkom 11. Direktive (EU) 2016/797

1. Ako odluka izdavatelja odobrenja sadržava odbijanje ili drukčije uvjete uporabe vozila i druga ograničenja u usporedbi s onima koje je podnositelj naveo u zahtjevu, podnositelj zahtjeva može zatražiti preispitivanje odluke u roku od jednog mjeseca od datuma njezina primitka. Taj zahtjev podnositelj podnosi preko jedinstvene kontaktne točke.

2. Zahtjev za preispitivanje mora sadržavati popis nedostataka koji, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, nisu na odgovarajući način razmotreni tijekom postupka odobravanja vozila.

3. Sve dodatne informacije izrađene i podnesene preko jedinstvene kontaktne točke nakon datuma izdavanja odluke o odobrenju nisu dopuštene kao dokaz.

4. Izdavatelj odobrenja, prema potrebi u koordinaciji s relevantnim NSA-ovima za područje uporabe, mora osigurati nepristranost postupka preispitivanja.

5. Postupkom preispitivanja razmatraju se nedostaci kojima je obrazložena negativna odluke tijela za izdavanje odobrenja u skladu sa zahtjevom podnositelja.

6. Ako Agencija djeluje kao izdavatelj odobrenja, odluka o tome hoće li opozvati svoju odluku podliježe preispitivanju u koordinaciji s relevantnim NSA-ovima za područje uporabe, ako je to primjenjivo.

7. Izdavatelj odobrenja mora potvrditi ili opozvati svoju prvu odluku u roku od dva mjeseca od datuma primitka zahtjeva za preispitivanje. O toj se odluci relevantne strane obavješćuju preko jedinstvene kontaktne točke.

Članak 52.

Arhiviranje odluke i potpune prateće dokumentacijeza odluku izdanu u skladu s člankom 46.

1. Odluka i potpuna prateća dokumentacija za odluku izdanu u skladu s člankom 46. čuvaju se u jedinstvenoj kontaktnoj točki najmanje 15 godina.

2. Potpuna prateća dokumentacija za odluku izdavatelja odobrenja izdanu u skladu s člankom 46. obuhvaća sve dokumente koje je upotrebljavao izdavatelj odobrenja i dokumentaciju o ocjeni NSA-ova za područje uporabe.

3. Nakon isteka razdoblja čuvanja utvrđenog u stavku 1. odluka donesena u skladu s člankom 46. za izdavanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište te potpuna prateća dokumentacija premještaju se u arhiv i čuvaju pet godina nakon isteka radnog vijeka vozila upisanog u registar iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797.

POGLAVLJE 8.

SUSPENZIJA, UKIDANJE ILI IZMJENA IZDANOG ODOBRENJA

Članak 53.

Suspenzija, ukidanje ili izmjena izdanog odobrenja

1. Izdavatelj odobrenja može primijeniti privremene sigurnosne mjere u obliku suspenzije odobrenja za tip vozila u skladu s člankom 26. stavkom 3. Direktive (EU) 2016/797.

2. U slučajevima iz članka 26. stavka 3. Direktive (EU) 2016/797 i nakon preispitivanja mjera poduzetih radi uklanjanja ozbiljnog sigurnosnog rizika, izdavatelj odobrenja koji je izdao odobrenje može odlučiti ukinuti ili izmijeniti odobrenje u skladu s člankom 26. stavkom 4. Direktive (EU) 2016/797.

3. Podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu protiv odluke o ukidanju ili izmjeni odobrenja u skladu s člankom 26. stavkom 5. Direktive (EU) 2016/797.

4. Izdavatelj odobrenja obavješćuje Agenciju u slučaju odluke o ukidanju ili izmjeni odobrenja i obrazlaže odluku. Agencija o odluci o ukidanju ili izmjeni odobrenja i razlozima za odluku obavješćuje sve NSA-ove.

Članak 54.

Učinak suspenzije, ukidanja ili izmjene izdanog odobrenja na registraciju u ERATV-u, ERADIS-u i registrima vozila

1. Ako izdavatelj odobrenja odluči ukinuti, suspendirati ili izmijeniti odobrenje za tip vozila, mora u skladu s tim ažurirati ERATV, ovisno o odredbama članka 26. stavka 4. Direktive (EU) 2016/797, i pobrinuti se za odgovarajuće ažuriranje ERADIS-a.

2. Država članica u kojoj je vozilo registrirano osigurava da se sve odluke o ukidanju ili izmjeni odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište odražavaju u registru iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797.

POGLAVLJE 9.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 55.

Prijelazne odredbe

1. Ako NSA uvidi da neće moći izdati odobrenje za vozilo u skladu s Direktivom 2008/57/EZ prije mjerodavnog datuma u dotičnoj državi članici, o tome odmah obavješćuje podnositelja zahtjeva i Agenciju.

2. U slučaju iz članka 21. stavka 8. Direktive (EU) 2016/797 podnositelj zahtjeva odlučuje želi li da ga i dalje ocjenjuje NSA ili će podnijeti zahtjev Agenciji. Podnositelj zahtjeva dužan je o svojoj odluci obavijestiti obje strane te se primjenjuje sljedeće:

(a)	ako podnositelj zahtjeva odluči podnijeti zahtjev Agenciji, NSA prenosi dokumentaciju zahtjeva i rezultate svojeg ocjenjivanja Agenciji. Agencija prihvaća ocjenjivanje koje je proveo NSA;

(b)	ako podnositelj zahtjeva odluči nastaviti s NSA-om, NSA dovršava ocjenjivanje zahtjeva i odlučuje o izdavanju odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje vozila na tržište u skladu s člankom 21. Direktive (EU) 2016/797 i ovom Uredbom.

3. Ako područje uporabe nije ograničeno na jednu državu članicu, izdavatelj odobrenja jest Agencija i primjenjuje se postupak utvrđen u stavku 2. točki (a).

4. U slučajevima iz stavaka 2. i 3. podnositelj zahtjeva podnosi revidirani zahtjev za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje vozila na tržište preko jedinstvene kontaktne točke u skladu s ovom Uredbom. Podnositelj zahtjeva može od uključenih izdavatelja odobrenja zatražiti pomoć u dopunjavanju dokumentacije.

5. Odobrenje za vozilo i/ili odobrenje za tip vozila koje Agencija izda od 16. lipnja 2019. do 16. lipnja 2020. ne obuhvaća mreže u bilo kojoj državi članici koja je obavijestila Agenciju i Komisiju u skladu s člankom 57. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797, a tu direktivu još nije prenijela i u njoj još nisu na snazi nacionalne mjere prenošenja. NSA-ovi država članica koje su dostavile takvu obavijest moraju:

(a)	smatrati odobrenje za tip vozila koje je izdala Agencija jednakovrijednim odobrenju za tipove vozila izdanom u skladu s člankom 26. Direktive 2008/57/EZ i primjenjivati članak 26. stavak 3. Direktive 2008/57/EZ u pogledu tog tipa vozila;

(b)	prihvatiti odobrenje za vozilo koje je izdala Agencija kao jednakovrijedno prvom odobrenju izdanom u skladu s člankom 22. ili 24. Direktive 2008/57/EZ i izdati dodatno odobrenje u skladu s člankom 23. ili 25. Direktive 2008/57/EZ.

6. U slučajevima iz stavka 2. točke (a) i stavka 5. NSA surađuje i usklađuje se s Agencijom radi ocjenjivanja elemenata utvrđenih u članku 21. stavku 5. točki (a) Direktive (EU) 2016/797.

7. Teretne vagone koji su u skladu sa stavkom 7.1.2. Priloga Uredbi (EU) br. 321/2013 (WAG TSI) i imaju odobrenje za stavljanje vozila na tržište od 16. lipnja 2019. do 16. lipnja 2020. države članice koje su obavijestile Agenciju i Komisiju u skladu s člankom 57. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797, a još nisu prenijele tu direktivu i u njima nisu na snazi nacionalne mjere prenošenja smatraju vozilima s odobrenjem za puštanje u uporabu za potrebe Direktive 2008/57/EZ.

Članak 56.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 16. lipnja 2019. u državama članicama koje Agenciji ili Komisiji nisu dostavile obavijest iz članka 57. stavka 2. Direktive (EU) 2016/797. Uredba se od 16. lipnja 2020. primjenjuje u svim državama članicama.

Međutim, članak 55. stavak 1. primjenjuje se u svim državama članicama od 16. veljače 2019. Mjere za olakšavanje iz članka 55. stavaka 2., 3., 4. i 6. moraju biti na raspolaganju od 16. veljače 2019. Članak 55. stavak 5. primjenjuje se u svim državama članicama od 16. lipnja 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. travnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka) (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).

(2) Uredba (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (SL L 138, 26.5.2016., str. 1.).

(3) Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (SL L 191, 18.7.2008., str. 1.).

(4) Direktiva Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (SL L 235, 17.9.1996., str. 6.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 402/2013 od 30. travnja 2013. o zajedničkoj sigurnosnoj metodi za vrednovanje i procjenu rizika i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 352/2009 (SL L 121, 3.5.2013., str. 8.).

(6) Provedbena odluka Komisije 2011/665/EU od 4. listopada 2011. o Europskom registru odobrenih tipova željezničkih vozila (SL L 264, 8.10.2011., str. 32.).

PRILOG I.

Sadržaj zahtjeva

(O) označava informacije koje je podnositelj zahtjeva obvezan predati.

(N) označava neobvezne informacije, koje podnositelj zahtjeva može predati.

1. Vrsta zahtjeva (O)

1.1.

Odobrenje za tip vozila:

(a)	varijante tipa vozila (ako je primjenjivo)

(b)	izvedbe tipa vozila (ako je primjenjivo)

1.2.

Odobrenje za stavljanje na tržište:

(a)	pojedinačno vozilo; ili

(b)	serija vozila

2. Slučaj odobrenja (O)

2.1.	Prvo odobrenje

2.2.	Novo odobrenje

2.3.	Prošireno područje uporabe

2.4.	Obnovljeno odobrenje za tip

2.5.	Odobrenje na temelju sukladnosti s tipom

3. Područje uporabe (O)

3.1.	Države članice

3.2.	Mreže (po državi članici)

3.3.	Kolodvori sa sličnim značajkama mreže u susjednim državama članicama ako su ti kolodvori u blizini granice, kako je navedeno u članku 21.stavku 8. Direktive (EU) 2016/797 (ako je primjenjivo)

3.4.	Definicija proširenog područja uporabe (primjenjivo samo za slučaj odobrenja „prošireno područje uporabe”)

3.5.	Mreža cijelog EU-a

4. Izdavatelj odobrenja (O)

4.1.	Agencija; ili

4.2.	Nacionalno tijelo države članice nadležno za sigurnost (primjenjivo samo ako je područje uporabe ograničeno na jednu državu članicu i ako to zatraži podnositelj zahtjeva kako je navedeno u članku 21. stavku 8. Direktive (EU) 2016/797)

5. Podaci o podnositelju zahtjeva

5.1.	Registrirano ime (O)

5.2.	Ime podnositelja zahtjeva (O)

5.3.	Skraćeno ime (N)

5.4.	Potpuna poštanska adresa (O)

5.5.	Telefon (O)

5.6.	Telefaks (N)

5.7.	Adresa e-pošte (O)

5.8.	Internetska stranica (N)

5.9.	PDV broj (N)

5.10.

Drugi relevantni podaci (N)

6. Podaci o osobi za kontakt

6.1.

Ime (O)

6.2.	Prezime (O)

6.3.	Titula ili funkcija (O)

6.4.	Potpuna poštanska adresa (O)

6.5.	Telefon (O)

6.6.	Telefaks (N)

6.7.	Adresa e-pošte (O)

6.8.	Jezici kojima se služi (O)

7. Nositelj trenutačnog odobrenja za tip vozila (nije primjenjivo u slučaju prvog odobrenja) (O)

7.1.	Registrirano ime (O)

7.2.	Ime nositelja odobrenja za tip (O)

7.3.	Skraćeno ime (N)

7.4.	Potpuna poštanska adresa (O)

7.5.	Telefon (O)

7.6.	Telefaks (N)

7.7.	Adresa e-pošte (O)

7.8.	Internetska stranica (N)

7.9.	PDV broj (O)

7.10.

Drugi relevantni podaci (N)

8. Podaci o tijelima za ocjenjivanje (O)

8.1.

Prijavljeno tijelo/prijavljena tijela

(a)	Registrirano ime (O)

(b)	Ime prijavljenog tijela (O)

(c)	ID broj prijavljenog tijela (O)

(d)	Skraćeno ime (N)

(e)	Potpuna poštanska adresa (O)

(f)	Telefon (O)

(g)	Telefaks (N)

(h)	Adresa e-pošte (O)

(i)	Internetska stranica (N)

(j)	PDV broj (O)

(k)	Drugi relevantni podaci (N)

8.2.

Imenovano tijelo/imenovana tijela

(a)	Registrirano ime (O)

(b)	Ime imenovanog tijela (O)

(c)	Skraćeno ime (N)

(d)	Potpuna poštanska adresa (O)

(e)	Telefon (O)

(f)	Telefaks (N)

(g)	Adresa e-pošte (O)

(h)	Internetska stranica (N)

(i)	PDV broj (O)

(j)	Drugi relevantni podaci (N)

8.3.

Tijelo za ocjenjivanje (CSM RA), nije primjenjivo za odobrenje na temelju sukladnosti s tipom

(a)	Registrirano ime (O)

(b)	Ime tijela za ocjenjivanje (CSM RA) (O)

(c)	Skraćeno ime (N)

(d)	Potpuna poštanska adresa (O)

(e)	Telefon (O)

(f)	Telefaks (N)

(g)	Adresa e-pošte (O)

(h)	Internetska stranica (N)

(i)	PDV broj (O)

(j)	Drugi relevantni podaci (N)

9. Preliminarni postupak

9.1.	Upućivanje na temelj preliminarnog postupka (N)

9.2.	Druge relevantne informacije o projektu (N)

10. Opis tipa vozila ((*) potrebno navesti u skladu s Prilogom II. Odluci 2011/665/EU) (O):

10.1.

ID tipa (*)

10.2.

Izvedbe tipa vozila (ako je primjenjivo)

10.3.

Varijante tipa vozila (ako je primjenjivo)

10.4.

Datum upisa u ERATV (*) (nije primjenjivo za prvo odobrenje)

10.5.

Naziv tipa (*)

10.6.

Alternativni naziv tipa (*) (ako je primjenjivo)

10.7.

Kategorija (*)

10.8.

Potkategorija (*)

11. Podaci o vozilima (potrebno navesti u skladu s Odlukom 2007/756/EZ (1) , kada su dostupni) (O)

11.1.

EVN brojevi ili unaprijed rezervirani brojevi vozila

11.2.

Druge specifikacije vozila kada EVN brojevi ili unaprijed rezervirani brojevi vozila nisu dostupni

12. Upućivanje na postojeće odobrenje za tip vozila (nije primjenjivo u slučaju prvog odobrenja) (O)

13. Opis promjena u odnosu na odobreni tip vozila (primjenjivo samo u slučaju novog odobrenja) (O)

14. Uvjeti uporabe vozila i druga ograničenja (potrebno navesti u skladu s Prilogom II. Odluci 2011/665/EU) (O):

14.1.

Kodirana ograničenja

14.2.

Nekodirana ograničenja

15. Dodatne funkcije prometno-upravljačkog sustava (CCS) (O)

16. Primjenjiva pravila (O):

16.1.

Tehničke specifikacije interoperabilnosti (TSI), uključujući pravnu osnovu u Službenom listu Europske unije

16.2.

Posebne odredbe TSI-jeva za područje uporabe koje obuhvaća mrežu čitavog EU-a (ako je primjenjivo)

16.3.

Specifikacija odabira zahtjeva iz novije inačice TSI-ja u odnosu na TSI koji se primjenjuje za ocjenjivanje (uključujući povučene zahtjeve) (ako je primjenjivo)

16.4.

Nacionalna pravila (ako je primjenjivo)

16.5.

Neprimjena TSI-jeva u skladu s odredbama članka 7. Direktive (EU) 2016/797 (ako je primjenjivo)

16.6.

Primjenjiva pravila za prošireno područje uporabe.

16.7.

Ažurirani TSI-jevi i/ili nacionalna pravila (primjenjivo samo za obnovljeno odobrenje za tip)

17. Potvrda i potpis podnositelja zahtjeva (O)

18. Prilozi (O):

Informacije koje se moraju navesti u zahtjevu određene su prema slučaju odobrenja. Znak „X” u stupcu za primjenjivi slučaj odobrenja označava da su ti podaci obvezni (O) za taj slučaj odobrenja.

Prvo odobrenje

Obnovljeno odobrenje za tip

Prošireno područje uporabe

Novo odobrenje

Odobrenje na temelju sukladnosti s tipom

18.1.

Popratni dokazi za integraciju zahtjeva u skladu s člankom 13. stavkom 1.

Ako podnositelj zahtjeva upotrebljava metodologiju utvrđenu u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 402/2013, popratni dokazi sastoje se od izjave predlagatelja iz članka 16. Uredbe (EU) br. 402/2013 i izvješća o procjeni sigurnosti iz članka 15. Uredbe (EU) br. 402/2013.

Ako se upotrebljava neka druga metodologija, traženi su dokazi oni koji su potrebni da bi se dokazalo da ta metodologija pruža istu razinu pouzdanosti kao metodologija utvrđena u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 402/2013.

18.2.

Korelacijska tablica u kojoj je navedeno gdje se nalaze podaci potrebni za aspekte koji se ocjenjuju u skladu s prilozima II. i III.

18.3.

Relevantne odluke za neprimjenu TSI-jeva u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2016/797 (ako je primjenjivo)

18.4.

Izjava o sukladnosti s tipom i povezana dokumentacija (članak 24. Direktive (EU) 2016/797)

18.5.

EZ izjava o provjeri mobilnih podsustava, uključujući prateću tehničku dokumentaciju (članak 15. Direktive (EU) 2016/797).

18.6.

Dokumentacija uz zahtjev i odluka iz prethodnog odobrenja ili, ako je primjenjivo, upućivanje na odluku izdanu u skladu s člankom 46. i na potpunu prateću dokumentaciju za odluku arhiviranu u jedinstvenoj kontaktnoj točki.

18.7.

Specifikacija i, ako je primjenjivo (2), opis metodologije upotrijebljene za integraciju zahtjeva:

(a)	za osnovne zahtjeve za podsustave, kako je navedeno u članku 3. i Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797;

(b)	za tehničku kompatibilnost podsustava unutar vozila;

(c)	za sigurnu integraciju podsustava unutar vozila; i

(d)	za tehničku kompatibilnost vozila s mrežom na području uporabe.

18.8.

CSM za procjenu rizika, izvješće o procjeni sigurnosti (članak 15. Uredbe (EU) br. 402/2013) koje obuhvaća integraciju zahtjeva za osnovne zahtjeve „sigurnosti” za podsustave i sigurnu integraciju među podsustavima.

18.9.

Ako nisu potpuno obuhvaćeni TSI-jevima i/ili nacionalnim pravilima, dokumentirani dokazi o tehničkoj kompatibilnosti vozila s mrežom u području uporabe.

18.10.

Izjava o riziku (članak 16. Uredbe (EU) br. 402/2013) koja obuhvaća integraciju zahtjeva za osnovne zahtjeve „sigurnosti” za podsustave i sigurnu integraciju među podsustavima za aspekte koji nisu obuhvaćeni TSI-jevima i nacionalnim pravilima.

18.11.

CSM za procjenu rizika, izvješće o procjeni sigurnosti (članak 15. Uredbe (EU) br. 402/2013) koje obuhvaća moguću izmjenu ukupne razine sigurnosti za vozilo.

18.12.

Izjava o riziku (članak 16. Uredbe (EU) br. 402/2013) koja obuhvaća moguću izmjenu ukupne razine sigurnosti za vozilo.

18.13.

Informacije potrebne za ERATV (u skladu s Prilogom II. Odluci 2011/665/EU)

18.14.

Dokumentacija o održavanju i radu (uključujući spašavanje) ako nije obuhvaćena stavkom 18.4. i/ili 18.5.

(1) Odluka Komisije 2007/756/EZ od 9. studenoga 2007. o donošenju zajedničke specifikacije nacionalnog registra vozila u skladu s člankom 14. stavcima 4. i 5. direktiva 96/48/EZ i 2001/16/EZ (priopćeno pod brojem dokumenta C(2007) 5357) (SL L 305, 23.11.2007., str. 30.).

(2) Nestandardizirana metodologija.

PRILOG II.

Aspekti za ocjenjivanje koje provodi izdavatelj odobrenja

Informacije koje ocjenjuje tijelo za dodjelu odobrenja određene su prema slučaju odobrenja. Znak „X” u stupcu za primjenjivi slučaj odobrenja označava da je ta stavka obvezna za ocjenjivanje za taj slučaj odobrenja.

Prvo odobrenje

Obnovljeno odobrenje za tip

Prošireno područje uporabe

Novo odobrenje

Odobrenje na temelju sukladnosti s tipom

Zahtjev u skladu s temeljem preliminarnog postupka (ako je primjenjivo)

Podnositelj zahtjeva odabrao je odgovarajući slučaj odobrenja

Podnositelj zahtjeva naveo je ispravne TSI-jeve i drugo primjenjivo pravo Unije

Odabrana tijela za ocjenjivanje sukladnosti (prijavljena tijela, tijelo za ocjenjivanje (CSM RA)) odgovarajuće su akreditirani ili priznati, kako je primjenjivo

Neprimjena TSI-jeva u skladu s odredbama članka 7. Direktive (EU) 2016/797:

5.1.	valjanost (vrijeme i područje uporabe);

5.2.	odnosi se na projekt; i

5.3.	u skladu je s utvrđenim primjenjivim pravilima.

6.1.

Odgovara li primijenjena metodologija za integraciju zahtjeva svrsi u pogledu sljedećih aspekata:

(a)	je li upotrijebljena standardizirana/prihvaćena metodologija; i

(b)	je li metoda predviđena i prikladna za osnovne zahtjeve na koje se odnosi?

6.2.

Ako metodologija koja se primjenjuje nije standardizirana ili se odnosi na osnovne zahtjeve različite od onih za koje je predviđena, provjeravaju se sljedeći aspekti kako bi se ocijenilo jesu li ti zahtjevi njome dovoljno obuhvaćeni i uvaženi:

(a)	stupanj neovisne procjene;

(b)	definicija sustava;

(c)	utvrđivanje i razvrstavanje opasnosti;

(d)	načela prihvatljivosti rizika;

(e)	vrednovanje rizika;

(f)	utvrđeni zahtjevi;

(g)	dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima;

(h)	upravljanje opasnostima (evidencija)

Dovoljno dokaza na temelju metodologije upotrijebljene za integraciju zahtjeva:

7.1.

Ako je kao metodologija za integraciju zahtjeva primijenjen postupak upravljanja rizikom utvrđen u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 402/2013, provjerava se sljedeće:

(a)	CSM za procjenu rizika, je li predlagatelj potpisao izjavu predlagatelja (članak 16. Uredbe (EU) br. 402/2013) i potvrđuje li se njome da su svi utvrđeni hazardi i povezani rizici pod prihvatljivom razinom kontrole;

(b)	CSM za procjenu rizika, podupire li izvješće o procjeni sigurnosti (članak 15. Uredbe (EU) br. 402/2013) izjavu predlagatelja za navedeno područje primjene u skladu s člankom 13., a najmanje osnovni zahtjev sigurnosti za podsustave i sigurnu integraciju među podsustavima unutar vozila.

7.2.

Ako je za integraciju zahtjeva primijenjena metodologija koja se razlikuje od postupka upravljanja rizikom utvrđenog u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 402/2013, provjerava se:

(a)	je li definicija sustava potpuna i u skladu s projektom vozila;

(b)	jesu li utvrđivanje i razvrstavanje hazarda dosljedni i vjerodostojni;

(c)	upravlja li se svim rizicima na odgovarajući način i jesu li odgovarajuće umanjeni;

(d)	jesu li zahtjevi izvedeni iz upravljanja rizikom pravilno povezani s rizikom i dokazima o sukladnosti sa zahtjevom;

(e)	upravlja li se hazardima u postupku na strukturiran i dosljedan način;

(f)	je li neovisnim ocjenjivanjem dobiveno pozitivno mišljenje?

EZ izjave o provjeri i EZ potvrde (članak 15. Direktive (EU) 2016/797), provjerava se:

8.1.

potpisi,

8.2.	valjanost,

8.3.	područje primjene,

8.4.	uvjeti uporabe vozila i druga ograničenja, neusklađenosti,

8.5.	neprimjena TSI-jeva (ako je primjenjivo),

8.6.	je li obuhvaćeno sve primjenjivo zakonodavstvo, uključujući zakonodavstvo koje nije povezano sa željeznicama,

8.7.

Sastavni dijelovi interoperabilnosti (valjanost, područje primjene, uvjeti uporabe i druga ograničenja):

(a)	EZ potvrde o sukladnosti;

(b)	EZ potvrde o prikladnosti za uporabu

Izvješća tijela za ocjenjivanje sukladnosti (članak 15. Direktive (EU) 2016/797), provjerava se sljedeće:

9.1.	dosljednost s EZ izjavama o provjeri i EZ potvrdama;

9.2.	jesu li obuhvaćena sva primjenjiva pravila;

9.3.	jesu li utvrđena odstupanja i neusklađenosti (ako je primjenjivo) i odgovaraju li zahtjevima za neprimjenu;

9.4.	je li dopuštena upotrijebljena kombinacija modula;

9.5.	jesu li uvjeti uporabe vozila i druga ograničenja pravilno utvrđeni i dosljedni uvjetima u zahtjevu za odobrenje;

9.6.	odgovaraju li popratni dokazi koje upotrebljavaju tijela za ocjenjivanje sukladnosti primjenjivim fazama ocjenjivanja opisanima u TSI-jevima (provjera projekta, tipsko ispitivanje itd.).

10.

Provjera ocjena NSA-ova za područje uporabe, kako je navedeno u članku 43.

11.

Valjanost izvornog odobrenja za tip vozila

12.

Izvorno odobrenje za tip vozila vrijedi za dotično područje uporabe

13.

Postojeći uvjeti uporabe vozila i druga ograničenja

14.

15.

CSM za procjenu rizika, izvješće o procjeni sigurnosti (članak 15. Uredbe (EU) br. 402/2013) koje obuhvaća moguću izmjenu ukupne razine sigurnosti za vozilo (znatna promjena) – pozitivno mišljenje

16.

Promjene u odnosu na odobreni tip vozila dostatno su opisane i odgovaraju CSM-u za procjenu rizika, izvješće o procjeni sigurnosti (članak 15. Uredbe (EU) br. 402/2013)

17.

EZ izjave o provjeri i EZ potvrde pravilno su ažurirane s obzirom na izmijenjena i/ili ažurirana pravila

18.

Izvješća tijela za ocjenjivanje sukladnosti pravilno su ažurirana s obzirom na izmijenjena i/ili ažurirana pravila:

18.1.

obuhvaćena su izmijenjena i/ili ažurirana pravila;

18.2.

postoje dokazi da tip vozila i dalje ispunjava zahtjeve

19.

Dokaz da se projekt tipa vozila nije promijenio

20.

Identifikacijski podaci o vozilu ili seriji vozila obuhvaćenih izjavom o sukladnosti s tipom vozila

21.

Izjava o sukladnosti s tipom i prateći dokumenti (članak 24. Direktive (EU) 2016/797)

PRILOG III.

Aspekti koje ocjenjuju NSA-ovi za područje uporabe

Ovaj se Prilog ne primjenjuje ako područje uporabe obuhvaća mrežu cijelog EU-a i ako TSI-jevi sadržavaju posebne uvjete za to.

Informacije koje ocjenjuju NSA-ovi za područje uporabe s obzirom na relevantna nacionalna pravila određuju se prema slučaju odobrenja. Znak „X” u stupcu za primjenjivi slučaj odobrenja označava da je taj aspekt obvezan za ocjenjivanje za taj slučaj odobrenja.

Prvo odobrenje

Novo odobrenje

Prošireno područje uporabe

Obnovljeno odobrenje za tip

Zahtjev u skladu s temeljem preliminarnog postupka (ako je primjenjivo)

Područje uporabe za dotičnu državu članicu ispravno je navedeno

Podnositelj zahtjeva naveo je točna nacionalna pravila i zahtjeve za dotično područje uporabe

Odabrana tijela za ocjenjivanje sukladnosti relevantna za dotično područje uporabe (prijavljena tijela, tijelo za ocjenjivanje (CSM RA)) odgovarajuće su akreditirana ili priznata, kako je primjenjivo.

Dovoljno dokaza na temelju metodologije upotrijebljene za integraciju zahtjeva samo za nacionalna pravila za dotično područje uporabe.

5.1.

Ako je za integraciju zahtjeva primijenjena metodologija koja se razlikuje od postupka upravljanja rizikom utvrđenog u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 402/2013, provjerava se:

(a)	je li definicija sustava potpuna i u skladu s projektom vozila;

(b)	jesu li utvrđivanje i razvrstavanje hazarda dosljedni i vjerodostojni;

(c)	upravlja li se svim rizicima na odgovarajući način i jesu li odgovarajuće umanjeni;

(d)	jesu li zahtjevi izvedeni iz upravljanja rizikom pravilno povezani s rizikom i dokazima o sukladnosti sa zahtjevom.

EZ izjave o provjeri i potvrde (nacionalna pravila) (članak 15. Direktive (EU) 2016/797), provjeravaju se:

6.1.

potpisi,

6.2.	valjanost,

6.3.	područje primjene,

6.4	uvjeti uporabe vozila, druga ograničenja, neusklađenosti.

Izvješća tijela za ocjenjivanje sukladnosti (članak 15. Direktive (EU) 2016/797), provjerava se:

7.1.	dosljednost s EZ izjavama o provjeri i potvrdama;

7.2.	jesu li utvrđena odstupanja i neusklađenosti (ako je primjenjivo);

7.3.	jesu li uvjeti uporabe i druga ograničenja pravilno utvrđeni i dosljedni uvjetima u zahtjevu za odobrenje;

7.4.	odgovaraju li popratni dokazi koje upotrebljavaju tijela za ocjenjivanje sukladnosti primjenjivim fazama ocjenjivanja opisanima u nacionalnim pravilima.

Postojeći uvjeti uporabe vozila i druga ograničenja

CSM za procjenu rizika, izvješće o procjeni sigurnosti (članak 15. Uredbe (EU) br. 402/2013) koje obuhvaća integraciju zahtjeva za osnovne zahtjeve„sigurnosti” za podsustave i sigurnu integraciju među podsustavima – pozitivno mišljenje.

10.

11.

Promjene u odnosu na odobreni tip vozila dostatno su opisane i odgovaraju CSM-u za procjenu rizika, izvješće o procjeni sigurnosti (članak 15. Uredbe (EU) br. 402/2013)

12.

EZ izjave o provjeri i EZ potvrde pravilno su ažurirane s obzirom na izmijenjena/ažurirana nacionalna pravila

13.

Izvješća tijela za ocjenjivanje sukladnosti pravilno su ažurirana s obzirom na izmijenjena/ažurirana pravila:

13.1.

Obuhvaćena su izmijenjena/ažurirana nacionalna pravila

13.2.

Postoje dokazi da tip vozila i dalje ispunjava zahtjeve

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 90

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 61. 6. travnja 2018.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Odluka Vijeća (EU) 2018/538 od 7. prosinca 2017. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Izmjene 1. Memoranduma o suradnji NAT-I-9406 između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije	1
		Izmjena 1. Memoranduma o suradnji NAT-I-9406 između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije	3
	*	Odluka Vijeća (EU) 2018/539 od 20. ožujka 2018. o sklapanju Bilateralnog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje	36
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/540 оd 23. studenoga 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije	38
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/541 оd 20. prosinca 2017. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/2358 i Delegirane Uredbe (EU) 2017/2359 u pogledu njihovih datuma primjene ( 1 )	59
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/542 оd 22. siječnja 2018. o ispravku grčke jezične verzije Delegirane uredbe (EU) 2017/86 o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u Sredozemnome moru	61
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/543 оd 23. siječnja 2018. o ispravku španjolske jezične verzije Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 812/2013 o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti grijača vode, spremnika tople vode i kompleta koji sadržavaju grijač vode i solarni uređaj ( 1 )	63
	*	Uredba Komisije (EU) 2018/544 оd 27. ožujka 2018. o zabrani ribolova plavog iglana u Atlantskom oceanu za plovila koja plove pod zastavom Španjolske	64
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/545 оd 4. travnja 2018. o utvrđivanju praktičnih aranžmana za postupak odobravanja željezničkih vozila i postupak odobravanja tipa željezničkih vozila u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	66
		ODLUKE
	*	Odluka (EU) 2018/546 Europske središnje banke od 15. ožujka 2018. o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o regulatornom kapitalu (ESB/2018/10)	105
	*	Odluka (EU) 2018/547 Europske središnje banke od 27. ožujka 2018. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o regulatornom kapitalu (ESB/2018/11)	110

	Ispravci
*	Ispravak Uredbe Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 ( SL L 27, 31.1.2018. )	112
*	Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/988 od 6. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za aranžmane suradnje u pogledu mjesta trgovanja čija su djelovanja vrlo bitna u državi članici domaćinu ( SL L 149, 13.6.2017. )	112

br.	01/TQ120
Država članica	Španjolska
Stok	BUM/ATLANT
Vrsta	Plavi iglan (Makaira nigricans)
Zona	Atlantski ocean
Datum zabrane	1.1.2018.


	(1) Tekst značajan za EGP.