ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 32 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 61. |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
6.2.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 32/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/171
оd 19. listopada 2017.
o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za prag značajnosti za dospjele kreditne obveze
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 178. stavak 6. treći podstavak,
budući da:
(1) |
Budući da su tržišni i gospodarski uvjeti unutar istog područja nadležnosti slični, nadležna tijela trebala bi utvrditi jedinstveni prag za procjenu značajnosti kreditne obveze iz članka 178. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 za sve institucije u njihovim odgovarajućim područjima nadležnosti. Takvim se pragom značajnosti, koji bi trebao ostati dosljedan tijekom vremena, ostvaruje dodatna korist od veće usporedivosti kapitalnih zahtjeva među institucijama u istom području nadležnosti. |
(2) |
S jedne strane iznos koji se može smatrati značajnim ovisi o razini ukupne kreditne obveze. S druge strane institucije obično sve iznose ispod određene razine smatraju beznačajnima, bez obzira na njihov razmjer u odnosu na ukupnu kreditnu obvezu. Stoga bi se prag značajnosti trebao sastojati od dviju sastavnica: apsolutne sastavnice (apsolutnog iznosa) i relativne sastavnice (postotka ukupne kreditne obveze koji predstavlja dospjeli iznos). Dospjela kreditna obveza trebala bi se stoga smatrati značajnom kad su premašene granica koja je izražena kao apsolutni iznos i granica koja je izražena kao postotak. |
(3) |
Postoje znatne razlike u prosječnom dohotku i prosječnim iznosima kreditnih obveza među različitim dužnicima. Stoga bi se sukladno tome pragovi značajnosti trebali razlikovati time što bi se odvojile apsolutne sastavnice praga za izloženosti prema stanovništvu i za druge izloženosti. |
(4) |
Prag značajnosti trebao bi se prilagoditi lokalnim specifičnostima svakog područja nadležnosti. Razlike u gospodarskim uvjetima, uključujući različite razine cijena u područjima nadležnosti, opravdavaju činjenicu da se apsolutna sastavnica praga značajnosti može razlikovati od jednog područja nadležnosti do drugog. U pogledu relativne sastavnice pak, takvo se razlikovanje rijetko može opravdati. Stoga bi u načelu relativna sastavnica trebala biti jednaka u svim područjima nadležnosti, dok bi za apsolutnu sastavnicu trebalo dopustiti određenu fleksibilnost. Time će nadležna tijela moći prag značajnosti utvrditi na primjerenoj razini, do određene najviše vrijednosti, uzimajući u obzir posebne uvjete u svojim odgovarajućim područjima nadležnosti. |
(5) |
Iako bi trebalo uskladiti uvjete za određivanje praga značajnosti unutar različitih područja nadležnosti u Uniji, trebalo bi dopustiti određene razlike u razinama pragova primjenjivih u drugim područjima nadležnosti, čime bi se uzele u obzir različite razine rizika koje relevantna nadležna tijela smatraju primjerenima u okviru posebnosti nacionalnih tržišta. Stoga bi se o odgovarajućoj razini praga značajnosti možda trebalo raspravljati u okviru različitih kolegija nadzornih tijela. |
(6) |
Prag značajnosti može znatno utjecati na izračun kapitalnih zahtjeva i očekivanih gubitaka za sve institucije u predmetnom području nadležnosti, bez obzira na metodu izračuna. Stoga bi nadležna tijela pri definiranju praga značajnosti trebala uzeti u obzir raznovrsne čimbenike, uključujući posebna obilježja rizika za izloženosti prema stanovništvu. Posebna obilježja rizika za izloženosti prema stanovništvu i izloženosti koje nisu izloženosti prema stanovništvu trebalo bi razmatrati zasebno. |
(7) |
Prag značajnosti koji određuje nadležno tijelo pojedinog područja nadležnosti možda će trebati primjenjivati i institucije koje djeluju na prekograničnoj osnovi. Razina praga koju određuje nadležno tijelo drugog područja nadležnosti mogla bi biti važan čimbenik u slučaju kada nadležno tijelo donosi procjenu o tome je li razina rizika koju odražava određeni prag primjerena. Stoga bi pragovi značajnosti koje određuju nadležna tijela trebali biti transparentni te bi o njima trebalo obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) kako bi postali dostupni javnosti. |
(8) |
Nadležna tijela trebala bi prag značajnosti utvrditi na razini koja odgovara razini rizika koju smatraju primjerenom. Budući da ta razina rizika ovisi o načinu na koji se prag značajnosti primjenjuje u postupku utvrđivanja nastanka statusa neispunjavanja obveza, nužno je da nadležna tijela pri određivanju praga pretpostave kako će se izračunati iznosi i omjeri koji će se usporediti s apsolutnom i relativnom sastavnicom praga značajnosti te u kojoj se fazi primjenjuje postupak utvrđivanja nastanka statusa neispunjavanja obveza. Stoga bi prag trebalo odrediti na taj način da institucije mogu utvrditi dužnike koji predstavljaju znatno veće rizike zbog djelomičnih ili neredovitih, ali sustavno zakašnjelih plaćanja i da se pravovremeno utvrdi značajna dospjela kreditna obveza. |
(9) |
Značajnost dospjelih kreditnih obveza čini dio definicije statusa neispunjavanja obveza iz članka 178. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013. Za institucije koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima („IRB pristup”) svaka promjena te definicije vodi do značajnih promjena rejting-sustava koji se primjenjuju za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik. Stoga nadležno tijelo ne bi smjelo mijenjati prag značajnosti osim ako je on neprimjeren zbog promijenjenih tržišnih ili gospodarskih uvjeta koji su doveli do znatnih poremećaja u postupku utvrđivanja nastanka statusa neispunjavanja obveza. |
(10) |
Nadležnim tijelima trebalo bi omogućiti odgodu primjene pragova značajnosti za institucije od kojih se zahtijeva uvođenje značajnih promjena u njihovim modelima internih rejting-sustava i za institucije za koje je provedba takvih pragova veliko opterećenje jer se njihov prethodni pristup utvrđivanju značajnosti dospjelih izloženosti znatno razlikuje od tih pragova. Nadalje, za institucije koje primjenjuju IRB pristup ali na dio svojih izloženosti primjenjuju standardizirani pristup na temelju članka 148. ili 150. Uredbe (EU) br. 575/2013, datum primjene novih pragova značajnosti trebao bi biti jednak za sve izloženosti tih institucija. No radi sprečavanja prekomjernog kašnjenja u primjeni pragova diljem Unije, trebalo bi ograničiti takva dulja razdoblja. |
(11) |
Nadležnim tijelima trebalo bi omogućiti dovoljno vremena za provedbu sveobuhvatne analize nužne za određivanje praga značajnosti na primjerenoj razini. |
(12) |
Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji. |
(13) |
EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uvjeti za određivanje praga značajnosti za izloženosti prema stanovništvu
1. Nadležno tijelo određuje jedinstveni prag značajnosti za izloženosti prema stanovništvu za sve institucije u svojem području nadležnosti.
No, ono može odrediti zaseban jedinstveni prag značajnosti za izloženosti prema stanovništvu za institucije koje primjenjuju definiciju nastanka statusa neispunjavanja obveza utvrđenu u članku 178. stavku 1. prvom podstavku točkama (a) i (b) Uredbe (EU) 575/2013 na razini pojedinog kreditnog proizvoda.
2. Prag značajnosti iz stavka 1. prvog podstavka sastoji se od apsolutne i relativne sastavnice.
Apsolutna sastavnica izražava se kao najviši iznos za zbroj svih dospjelih iznosa koje dužnik duguje instituciji, matičnom društvu te institucije ili bilo kojem od njezinih društava kćeri („dospjela kreditna obveza”). Najviši iznos ne premašuje 100 EUR ili istovrijedni iznos u odgovarajućoj nacionalnoj valuti.
Relativna sastavnica izražava se kao postotak koji je jednak iznosu dospjele kreditne obveze u odnosu na ukupan iznos svih bilančnih izloženosti institucije, matičnog društva te institucije ili bilo kojega od njezinih društava kćeri prema tom dužniku, isključujući izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja. Postotak je između 0 % i 2,5 %, a iznosi 1 % kad god taj postotak odražava razinu rizika koju nadležno tijelo smatra primjerenom u skladu s člankom 3.
3. Prag značajnosti iz stavka 1. drugog podstavka određuje se u skladu s uvjetima iz stavka 2., uz jedinu razliku što se „dospjela kreditna obveza” i „ukupan iznos svih bilančnih izloženosti institucije prema tom dužniku, isključujući izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja” odnose na iznose kreditne obveze dužnika koji proizlaze iz jedinstvenog kreditnog proizvoda koji je odobrila institucija, matično društvo ili bilo koje od njezinih društava kćeri.
4. Pri određivanju praga značajnosti u skladu s ovim člankom nadležno tijelo uzima u obzir obilježja rizika izloženosti prema stanovništvu i podroban opis izloženosti prema stanovništvu iz članka 147. Uredbe (EU) br. 575/2013 za banke koje primjenjuju IRB pristup i članka 123. te uredbe za institucije koje primjenjuju standardizirani pristup.
5. Pri određivanju praga značajnosti u skladu s ovim člankom nadležno tijelo pretpostavlja da je dužnik u statusu neispunjavanja obveza kad su granica koja je izražena kao apsolutna sastavnica praga značajnosti i granica koja je izražena kao relativna sastavnica toga praga premašene tijekom 90 ili 180 uzastopnih dana, ako su sve izloženosti uključene u izračun dospjele kreditne obveze osigurane stambenom nekretninom ili poslovnom nekretninom MSP-a te je 90 dana zamijenjeno sa 180 dana za te izloženosti u skladu s člankom 178. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.
Članak 2.
Prag značajnosti za izloženosti koje nisu izloženosti prema stanovništvu
1. Nadležno tijelo određuje jedinstveni prag značajnosti za izloženosti koje nisu izloženosti prema stanovništvu za sve institucije u svojem području nadležnosti.
2. Prag značajnosti iz stavka 1. određuje se u skladu s uvjetima iz članka 1. stavka 2., uz jedinu razliku što apsolutna sastavnica tog praga značajnosti ne premašuje 500 EUR ili istovrijedni iznos u odgovarajućoj nacionalnoj valuti.
3. Pri određivanju praga značajnosti u skladu s ovim člankom nadležno tijelo uzima u obzir obilježja rizika izloženosti koje nisu izloženosti prema stanovništvu.
4. Pri određivanju praga značajnosti u skladu s ovim člankom nadležno tijelo pretpostavlja da je dužnik u statusu neispunjavanja obveza kad su granica koja je izražena kao apsolutna sastavnica praga značajnosti i granica koja je izražena kao relativna sastavnica toga praga premašene tijekom 90 ili 180 uzastopnih dana, ako su izloženosti uključene u izračun dospjele kreditne obveze izloženosti prema subjektu javnog sektora te je 90 dana zamijenjeno sa 180 dana za te izloženosti u skladu s člankom 178. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.
Članak 3.
Razina rizika
Nadležno tijelo smatra da prag značajnosti odražava primjerenu razinu rizika u skladu sa zahtjevima iz članka 178. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 ako taj prag ne rezultira priznavanjem prekomjernog broja statusa neispunjavanja obveza koji proizlaze iz okolnosti nepovezanih s financijskim poteškoćama dužnika ni znatnim kašnjenjima u priznavanju statusa neispunjavanja obveza nastalih zbog financijskih poteškoća dužnika.
Članak 4.
Obavijest o pragovima značajnosti
Nadležno tijelo obavješćuje EBA-u o pragovima značajnosti određenima u njegovu području nadležnosti. Nadležno tijelo koje relativnu sastavnicu praga značajnosti utvrdi na postotak viši ili niži od 1 % tu odluku obrazlaže EBA-i.
Članak 5.
Ažuriranje pragova značajnosti
Ako je apsolutna sastavnica praga značajnosti utvrđena u valuti koja nije euro i ako je zbog volatilnosti deviznih tečajeva istovrijedni iznos te sastavnice viši od 100 EUR za izloženosti prema stanovništvu odnosno 500 EUR za izloženosti koje nisu izloženosti prema stanovništvu, prag ostaje nepromijenjen, osim ako nadležno tijelo EBA-i obrazloži da prag značajnosti više ne odražava razinu rizika koju nadležno tijelo smatra primjerenom.
Članak 6.
Datum početka primjene pragova značajnosti
Nadležno tijelo određuje datum početka primjene praga značajnosti koji se može razlikovati za različite kategorije institucija, ali koji nije kasniji od 31. prosinca 2020. za institucije koje primjenjuju standardizirani pristup utvrđen u dijelu III., glavi II. poglavlju 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Članak 7.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 7 svibanj 2018.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. listopada 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(2) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
6.2.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 32/6 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/172
оd 28. studenoga 2017.
o izmjeni priloga I. i V. Uredbi (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (1), a posebno njezin članak 23. stavak 4.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EU) br. 649/2012 provodi se Roterdamska konvencija o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini („Roterdamska konvencija”), potpisana 11. rujna 1998. i odobrena u ime Europske zajednice Odlukom Vijeća 2003/106/EZ (2). |
(2) |
Tvar 3-deken-2-on nije odobrena u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3), što znači da je tu tvar zabranjeno upotrebljavati kao pesticid i stoga ju je potrebno unijeti na popis kemikalija iz dijelova 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(3) |
Nije podnesen zahtjev za obnovu odobrenja aktivne tvari karbendazima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, što znači da je karbendazim zabranjen za upotrebu kao pesticid u skupini proizvoda za zaštitu biljaka i stoga bi ga trebalo unijeti na popis kemikalija iz dijela 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(4) |
Nije podnesen zahtjev za obnovu odobrenja aktivne tvari tepraloksidima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, što znači da je tepraloksidim zabranjen za upotrebu kao pesticid i stoga bi ga trebalo unijeti na popis kemikalija iz dijelova 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(5) |
Tvari cibutrin i triklosan nisu odobrene za uporabu u biocidnim proizvodima u skladu s Direktivom (EZ) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4), što znači da ih je zabranjeno upotrebljavati kao pesticide i stoga bi ih trebalo dodati na popise kemikalija iz dijelova 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(6) |
Tvar triflumuron nije odobrena za upotrebu u biocidnim proizvodima u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012, što znači da je ta tvar zabranjena za upotrebu u potkategoriji „drugi pesticid uključujući biocide” i stoga bi je trebalo unijeti na popis kemikalija iz dijela 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(7) |
Tvari 5-tert-butil-2,4,6-trinitro-m-ksilen, benzil-butil-ftalat, diizobutil-ftalat, diarsenov pentaoksid i tris (2-kloretil) fosfat navedene su u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (5) jer su utvrđene kao posebno zabrinjavajuće tvari. Stoga su ove tvari podložne odobrenju. Budući da nisu izdana odobrenja, te su tvari strogo ograničene za industrijsku upotrebu. Stoga bi te tvari trebalo dodati u dijelove 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(8) |
Na sedmom sastanku Konferencije stranaka Roterdamske konvencije održanom od 4. do 15. svibnja 2015. odlučeno je uključiti metamidofos u Prilog III. toj Konvenciji, što znači da su te kemikalije podložne postupku prethodnog pristanka na temelju te Konvencije. Konferencija stranaka također je odlučila obrisati postojeći unos u Prilogu III. za „metamidofos (topive tekuće formulacije tvari s više od 600 g aktivnog sastojka/l)”. Stoga bi te izmjene trebalo uključiti u popise kemikalija u dijelovima 1. i 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(9) |
Na sedmom sastanku održanom od 4. do 15. svibnja 2015. Konferencija stranaka Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima („Stockholmska konvencija”), koja je odobrena Odlukom Vijeća 2006/507/EZ (6), odlučila je uključiti tvari heksaklorbutadien i poliklorirane naftalene u Prilog A toj Konvenciji. Te tvari navedene su u dijelu B Priloga I. Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (7) te bi ih trebalo dodati dijelu 1. Priloga V. Uredbi (EU) br. 649/2012 radi provedbe Stockholmske konvencije. |
(10) |
Uredbom Komisije (EU) 2016/293 (8) kemikalija heksabromociklododekan (HBCDD) dodana je dijelu A Priloga I. Uredbi (EZ) br. 850/2004 nakon odluke o unosu te kemikalije u dio 1. Priloga A toj Konvenciji, donesene na šestom sastanku Konferencije stranaka Stockholmske konvencije održanom od 28. travnja do 10. svibnja 2013. Stoga bi tu kemikaliju trebalo dodati u dio 1. Priloga V. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(11) |
Stockholmskom se konvencijom dopušta recikliranje proizvoda koji sadržavaju ili mogu sadržavati tetra- i pentabromodifenil eter ili heksa- i heptabromodifenil eter te upotreba i konačno odlaganje proizvoda izrađenih od recikliranih materijala koji sadržavaju te tvari, pod uvjetom da se poduzmu koraci za sprječavanje izvoza takvih proizvoda koji sadržavaju količine ili koncentracije tih tvari koje su veće od dopuštene količine za prodaju, upotrebu, uvoz ili proizvodnju tih proizvoda na državnom području određene stranke. Radi provedbe te obveze u Uniji trebalo bi zabraniti izvoz proizvoda koji sadržavaju koncentracije tih tvari u masenom udjelu od 0,1 % ili više ako se djelomično ili u cijelosti proizvode od recikliranih materijala ili od materijala iz otpada pripremljenih za ponovnu uporabu tako da ih se doda dijelu 1. Priloga V. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(12) |
Uredbu (EU) br. 649/2012 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti. |
(13) |
Primjereno je odrediti razuman rok svim zainteresiranim stranama kako bi mogle poduzeti mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom, kao i državama članicama kako bi mogle poduzeti mjere potrebne za primjenu ove Uredbe, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) br. 649/2012 mijenja se kako slijedi:
1. |
Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi. |
2. |
Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. travnja 2018.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. studenoga 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 60.
(2) Odluka Vijeća 2003/106/EZ od 19. prosinca 2002. o odobrenju, u ime Europske zajednice, Rotterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (SL L 63, 6.3.2003., str. 27.).
(3) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(4) Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).
(5) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(6) Odluka Vijeća 2006/507/EZ od 14. listopada 2004. o sklapanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u ime Europske zajednice (SL L 209, 31.7.2006., str. 1.).
(7) Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.).
(8) Uredba Komisije (EU) 2016/293 od 1. ožujka 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u pogledu Priloga I. (SL L 55, 2.3.2016., str. 4.).
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi (EU) br. 649/2012 mijenja se kako slijedi:
1. |
Dio 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
Dio 2. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
Dio 3. mijenja se kako slijedi:
|
PRILOG II.
U dijelu A Priloga V. Uredbi (EU) br. 649/2012 dodaju se sljedeći unosi:
Opis kemikalija/artikala koji podliježu zabrani izvoza |
Dodatni detalji, ako su bitni (npr. naziv kemikalije, EZ br., CAS br. itd.) |
|
|
„Heksaklorobutadien |
EZ br. 201-765-5 CAS br 87-68-3 Oznaka KN 2903 29 00 |
|
Poliklorirani naftaleni |
EZ br. 274-864-4 CAS br. 70776-03-3 i drugi Oznaka KN 3824 99 93 |
|
Heksabromociklododekan |
EZ br. 247-148-4, 221-695-9 CAS br. 25637-99-4, 3194-55-6, 134237-50-6, 134237-51-7, 134237-52-8 i drugi Oznaka KN 2903 89 80 |
Proizvodi koji sadržavaju koncentracije od 0,1 % ili više masenog udjela tetra-, penta-, heksa- ili heptabromodifenil etera ako se djelomično ili u cijelosti proizvode od recikliranih materijala ili od materijala iz otpada pripremljenih za ponovnu upotrebu |
Tetrabromodifenil eter |
EZ br. 254-787-2 i drugi CAS br. 40088-47-9 i drugi Oznaka KN 2909 30 38 |
Pentabromodifenil eter |
EZ br. 251-084-2 i drugi CAS br. 32534-81-9 i drugi Oznaka KN 2909 30 31 |
|
Heksabromodifenil eter |
EZ br. 253-058-6 i drugi CAS br. 36483-60-0 i drugi Oznaka KN 2909 30 38 |
|
Heptabromodifenil eter |
EZ br. 273-031-2 i drugi CAS br. 68928-80-3 i drugi Oznaka KN 2909 30 38 ”. |
6.2.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 32/12 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/173
оd 29. studenoga 2017.
o izmjeni Uredbe (EU) 2015/936 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ažuriranja oznaka kombinirane nomenklature navedenih u Prilogu I. toj uredbi
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
Uredba (EU) 2015/936 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz tekstilnih proizvoda iz određenih trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni bilateralnim sporazumima, protokolima ili drugim dogovorima, ili drugim posebnim uvoznim pravilima Unije (1), a posebno njezin članak 35.,
budući da:
(1) |
Zajednička pravila za uvoz tekstilnih proizvoda iz određenih trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni bilateralnim sporazumima, protokolima ili drugim dogovorima, ili drugim posebnim uvoznim pravilima Unije utvrđena su u Uredbi (EU) 2015/936. U Prilogu I. toj uredbi utvrđuju se tekstilni proizvodi iz članka 1. navođenjem odgovarajućih oznaka kombinirane nomenklature. |
(2) |
Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) utvrđena je kombinirana nomenklatura. Prilog I. toj uredbi ažurira se svake godine i objavljuje u obliku samostalne provedbene uredbe radi usklađivanja kombinirane nomenklature s mogućim izmjenama nomenklature Harmoniziranog sustava koje donese Svjetska carinska organizacija ili izmjenama u okviru Svjetske trgovinske organizacije u pogledu konvencionalnih carinskih stopa. |
(3) |
Komisija je 6. listopada 2016. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2016/1821 (3), kojom je izmijenjena nomenklatura nekih proizvoda obuhvaćenih Prilogom I. Uredbi (EU) 2015/936. |
(4) |
Kako bi se Uredbu (EU) 2015/936 uskladilo s Provedbenom uredbom (EU) 2016/1821, Prilog I. Uredbi (EU) 2015/936 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog I. Uredbi (EU) 2015/936 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. studenoga 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 160, 25.6.2015., str. 1.
(2) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1821 оd 6. listopada 2016. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 294, 28.10.2016., str. 1.).
PRILOG
U Prilogu I. odjeljak A zamjenjuje se sljedećim:
„A. TEKSTILNI PROIZVODI IZ ČLANKA 1.
1. |
Ne dovodeći u pitanje pravila tumačenja kombinirane nomenklature (KN), smatra se da tekst opisa robe ima samo indikativnu vrijednost jer su proizvodi obuhvaćeni svakom pojedinom kategorijom određeni, u sklopu ovog Priloga, oznakama KN. Kada se ispred oznake KN nalazi oznaka ‚ex’, proizvodi obuhvaćeni tom kategorijom određeni su područjem primjene oznake KN i odgovarajućim opisom. |
2. |
Odjevni predmeti koji se ne mogu definirati ni kao odjevni predmeti za muškarce ili dječake ni kao odjevni predmeti za žene ili djevojčice razvrstavaju se među potonje. |
3. |
Izraz ‚odjeća za dojenčad’ obuhvaća odjevne predmete do trgovačke veličine 86, uključujući i tu veličinu. |
Kategorija |
Opis oznaka KN 2017 |
Tablica jednakosti |
|
kom/kg |
g/kom |
||
SKUPINA I.A |
|||
1 |
Pamučna pređa, nepakirana za maloprodaju |
|
|
5204 11 00 , 5204 19 00 , 5205 11 00 , 5205 12 00 , 5205 13 00 , 5205 14 00 , 5205 15 10 , 5205 15 90 , 5205 21 00 , 5205 22 00 , 5205 23 00 , 5205 24 00 , 5205 26 00 , 5205 27 00 , 5205 28 00 , 5205 31 00 , 5205 32 00 , 5205 33 00 , 5205 34 00 , 5205 35 00 , 5205 41 00 , 5205 42 00 , 5205 43 00 , 5205 44 00 , 5205 46 00 , 5205 47 00 , 5205 48 00 , 5206 11 00 , 5206 12 00 , 5206 13 00 , 5206 14 00 , 5206 15 00 , 5206 21 00 , 5206 22 00 , 5206 23 00 , 5206 24 00 , 5206 25 00 , 5206 31 00 , 5206 32 00 , 5206 33 00 , 5206 34 00 , 5206 35 00 , 5206 41 00 , 5206 42 00 , 5206 43 00 , 5206 44 00 , 5206 45 00 , ex 5604 90 90 |
|
|
|
2 |
Pamučne tkanine, koje nisu gaza, frotirne tkanine, uske tkanine, čupave tkanine, šenil tkanine, til i druge mrežaste tkanine |
|
|
5208 11 10 , 5208 11 90 , 5208 12 16 , 5208 12 19 , 5208 12 96 , 5208 12 99 , 5208 13 00 , 5208 19 00 , 5208 21 10 , 5208 21 90 , 5208 22 16 , 5208 22 19 , 5208 22 96 , 5208 22 99 , 5208 23 00 , 5208 29 00 , 5208 31 00 , 5208 32 16 , 5208 32 19 , 5208 32 96 , 5208 32 99 , 5208 33 00 , 5208 39 00 , 5208 41 00 , 5208 42 00 , 5208 43 00 , 5208 49 00 , 5208 51 00 , 5208 52 00 , 5208 59 10 , 5208 59 90 , 5209 11 00 , 5209 12 00 , 5209 19 00 , 5209 21 00 , 5209 22 00 , 5209 29 00 , 5209 31 00 , 5209 32 00 , 5209 39 00 , 5209 41 00 , 5209 42 00 , 5209 43 00 , 5209 49 00 , 5209 51 00 , 5209 52 00 , 5209 59 00 , 5210 11 00 , 5210 19 00 , 5210 21 00 , 5210 29 00 , 5210 31 00 , 5210 32 00 , 5210 39 00 , 5210 41 00 , 5210 49 00 , 5210 51 00 , 5210 59 00 , 5211 11 00 , 5211 12 00 , 5211 19 00 , 5211 20 00 , 5211 31 00 , 5211 32 00 , 5211 39 00 , 5211 41 00 , 5211 42 00 , 5211 43 00 , 5211 49 10 , 5211 49 90 , 5211 51 00 , 5211 52 00 , 5211 59 00 , 5212 11 10 , 5212 11 90 , 5212 12 10 , 5212 12 90 , 5212 13 10 , 5212 13 90 , 5212 14 10 , 5212 14 90 , 5212 15 10 , 5212 15 90 , 5212 21 10 , 5212 21 90 , 5212 22 10 , 5212 22 90 , 5212 23 10 , 5212 23 90 , 5212 24 10 , 5212 24 90 , 5212 25 10 , 5212 25 90 , ex 5811 00 00 , ex 6308 00 00 |
|
|
|
2.a |
Od čega: osim nebijeljenih ili bijeljenih |
|
|
5208 31 00 , 5208 32 16 , 5208 32 19 , 5208 32 96 , 5208 32 99 , 5208 33 00 , 5208 39 00 , 5208 41 00 , 5208 42 00 , 5208 43 00 , 5208 49 00 , 5208 51 00 , 5208 52 00 , 5208 59 10 , 5208 59 90 , 5209 31 00 , 5209 32 00 , 5209 39 00 , 5209 41 00 , 5209 42 00 , 5209 43 00 , 5209 49 00 , 5209 51 00 , 5209 52 00 , 5209 59 00 , 5210 31 00 , 5210 32 00 , 5210 39 00 , 5210 41 00 , 5210 49 00 , 5210 51 00 , 5210 59 00 , 5211 31 00 , 5211 32 00 , 5211 39 00 , 5211 41 00 , 5211 42 00 , 5211 43 00 , 5211 49 10 , 5211 49 90 , 5211 51 00 , 5211 52 00 , 5211 59 00 , 5212 13 10 , 5212 13 90 , 5212 14 10 , 5212 14 90 , 5212 15 10 , 5212 15 90 , 5212 23 10 , 5212 23 90 , 5212 24 10 , 5212 24 90 , 5212 25 10 , 5212 25 90 , ex 5811 00 00 , ex 6308 00 00 |
|
|
|
3 |
Tkanine od sintetičkih vlakana (rezane ili otpadne), osim uskih tkanina, čupavih tkanina (uključujući frotirne tkanine) i šenil tkanina |
|
|
5512 11 00 , 5512 19 10 , 5512 19 90 , 5512 21 00 , 5512 29 10 , 5512 29 90 , 5512 91 00 , 5512 99 10 , 5512 99 90 , 5513 11 20 , 5513 11 90 , 5513 12 00 , 5513 13 00 , 5513 19 00 , 5513 21 00 , 5513 23 10 , 5513 23 90 , 5513 29 00 , 5513 31 00 , 5513 39 00 , 5513 41 00 , 5513 49 00 , 5514 11 00 , 5514 12 00 , 5514 19 10 , 5514 19 90 , 5514 21 00 , 5514 22 00 , 5514 23 00 , 5514 29 00 , 5514 30 10 , 5514 30 30 , 5514 30 50 , 5514 30 90 , 5514 41 00 , 5514 42 00 , 5514 43 00 , 5514 49 00 , 5515 11 10 , 5515 11 30 , 5515 11 90 , 5515 12 10 , 5515 12 30 , 5515 12 90 , 5515 13 11 , 5515 13 19 , 5515 13 91 , 5515 13 99 , 5515 19 10 , 5515 19 30 , 5515 19 90 , 5515 21 10 , 5515 21 30 , 5515 21 90 , 5515 22 11 , 5515 22 19 , 5515 22 91 , 5515 22 99 , 5515 29 00 , 5515 91 10 , 5515 91 30 , 5515 91 90 , 5515 99 20 , 5515 99 40 , 5515 99 80 , ex 5803 00 90 , ex 5905 00 70 , ex 6308 00 00 |
|
|
|
3.a |
Od čega: osim nebijeljenih ili bijeljenih |
|
|
5512 19 10 , 5512 19 90 , 5512 29 10 , 5512 29 90 , 5512 99 10 , 5512 99 90 , 5513 21 00 , 5513 23 10 , 5513 23 90 , 5513 29 00 , 5513 31 00 , 5513 39 00 , 5513 41 00 , 5513 49 00 , 5514 21 00 , 5514 22 00 , 5514 23 00 , 5514 29 00 , 5514 30 10 , 5514 30 30 , 5514 30 50 , 5514 30 90 , 5514 41 00 , 5514 42 00 , 5514 43 00 , 5514 49 00 , 5515 11 30 , 5515 11 90 , 5515 12 30 , 5515 12 90 , 5515 13 19 , 5515 13 99 , 5515 19 30 , 5515 19 90 , 5515 21 30 , 5515 21 90 , 5515 22 19 , 5515 22 99 , ex 5515 29 00 , 5515 91 30 , 5515 91 90 , 5515 99 40 , 5515 99 80 , ex 5803 00 90 , ex 5905 00 70 , ex 6308 00 00 |
|
|
|
SKUPINA I.B |
|||
4 |
Košulje, T-majice, lagani fino pleteni džemperi i puloveri s rol, polo ili dolčevita ovratnikom (osim onih od vune ili fine životinjske dlake), potkošulje i slično, pletene ili kukičane |
6,48 |
154 |
6105 10 00 , 6105 20 10 , 6105 20 90 , 6105 90 10 , 6105 90 90 , 6109 10 00 , 6109 90 20 , 6109 90 90 , 6110 20 10 , 6110 30 10 |
— |
— |
|
5 |
Sportske majice, puloveri s rukavima i bez njih, prsluci, kompleti (twinsetovi), veste na kopčanje, krevetni ogrtači i džemperi (osim jakni i sakoa (blejzera)), vjetrovke s kapuljačom (anorak), ostale vjetrovke, bluzoni i slično, pleteni ili kukičani |
4,53 |
221 |
ex 6101 90 80 , 6101 20 90 , 6101 30 90 , 6102 10 90 , 6102 20 90 , 6102 30 90 , 6110 11 10 , 6110 11 30 , 6110 11 90 , 6110 12 10 , 6110 12 90 , 6110 19 10 , 6110 19 90 , 6110 20 91 , 6110 20 99 , 6110 30 91 , 6110 30 99 |
— |
— |
|
6 |
Muške ili dječačke tkane jahaće hlače, kratke hlače, osim kupaćih hlača, i duge hlače (uključujući hlače za slobodno vrijeme); ženske ili djevojačke tkane hlače i hlače za slobodno vrijeme, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana; donji dio trenirke s podstavom, osim kategorija 16 ili 29, od pamuka ili umjetnih vlakana |
1,76 |
568 |
6203 41 10 , 6203 41 90 , 6203 42 31 , 6203 42 33 , 6203 42 35 , 6203 42 90 , 6203 43 19 , 6203 43 90 , 6203 49 19 , 6203 49 50 , 6204 61 10 , 6204 62 31 , 6204 62 33 , 6204 62 39 , 6204 63 18 , 6204 69 18 , 6211 32 42 , 6211 33 42 , 6211 42 42 , 6211 43 42 |
— |
— |
|
7 |
Ženske ili djevojačke bluze, košulje i košulje-bluze, uključujući pletene ili kukičane, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
5,55 |
180 |
6106 10 00 , 6106 20 00 , 6106 90 10 , 6206 20 00 , 6206 30 00 , 6206 40 00 |
— |
— |
|
8 |
Muške ili dječačke košulje, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
4,60 |
217 |
ex 6205 90 80 , 6205 20 00 , 6205 30 00 |
— |
— |
|
SKUPINA II.A |
|||
9 |
Frotirna tkanina za ručnike i slične frotirne pamučne tkanine; toaletno i kuhinjsko rublje, osim pletenog i kukičanog, od frotirne tkanine za ručnike i drugih frotirnih tkanina, od pamuka |
|
|
5802 11 00 , 5802 19 00 , ex 6302 60 00 |
|
|
|
20 |
Posteljno rublje, osim pletenoga ili kukičanoga |
|
|
6302 21 00 , 6302 22 90 , 6302 29 90 , 6302 31 00 , 6302 32 90 , 6302 39 90 |
|
|
|
22 |
Pređa od rezanih ili otpadnih sintetičkih vlakana, nepakirana za maloprodaju |
|
|
5508 10 10 , 5509 11 00 , 5509 12 00 , 5509 21 00 , 5509 22 00 , 5509 31 00 , 5509 32 00 , 5509 41 00 , 5509 42 00 , 5509 51 00 , 5509 52 00 , 5509 53 00 , 5509 59 00 , 5509 61 00 , 5509 62 00 , 5509 69 00 , 5509 91 00 , 5509 92 00 , 5509 99 00 |
|
|
|
22.a |
Od čega akrilno |
|
|
ex 5508 10 10 , 5509 31 00 , 5509 32 00 , 5509 61 00 , 5509 62 00 , 5509 69 00 |
|
|
|
23 |
Pređa od rezanih ili otpadnih umjetnih vlakana, nepakirana za maloprodaju |
|
|
5508 20 10 , 5510 11 00 , 5510 12 00 , 5510 20 00 , 5510 30 00 , 5510 90 00 |
|
|
|
32 |
Čupave i šenil tkanine (osim frotirnih tkanina za ručnike ili drugih frotirnih pamučnih tkanina i uskih tkanina) i taftane tekstilne površine, od vune, pamuka ili umjetnih tekstilnih vlakana |
|
|
5801 10 00 , 5801 21 00 , 5801 22 00 , 5801 23 00 , 5801 26 00 , 5801 27 00 , 5801 31 00 , 5801 32 00 , 5801 33 00 , 5801 36 00 , 5801 37 00 , 5802 20 00 , 5802 30 00 |
|
|
|
32.a |
Od čega: pamučni kord-samt |
|
|
5801 22 00 |
|
|
|
39 |
Stolno, toaletno i kuhinjsko rublje, osim pletenoga ili kukičanoga, osim onog od frotirne tkanine za ručnike ili sličnih frotirnih pamučnih tkanina |
|
|
6302 51 00 , 6302 53 90 , ex 6302 59 90 , 6302 91 00 , 6302 93 90 , ex 6302 99 90 |
|
|
|
SKUPINA II.B |
|||
12 |
Hulahup-čarape i trikoi, duge ženske čarape, podčarape, sokne, kratke sokne, stopalnice i slično, pletene ili kukičane, osim onih za dojenčad, uključujući duge ženske čarape za proširene vene, osim proizvoda kategorije 70 |
24,3 para |
41 |
ex 6115 10 10 , 6115 10 90 , 6115 22 00 , 6115 29 00 , 6115 30 11 , 6115 30 90 , 6115 94 00 , 6115 95 00 , 6115 96 10 , 6115 96 99 , 6115 99 00 |
— |
— |
|
13 |
Muške ili dječačke gaće i gaće s kratkim nogavicama, ženske ili djevojačke gaćice i gaćice s kratkim nogavicama, pletene ili kukičane, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
17 |
59 |
6107 11 00 , 6107 12 00 , 6107 19 00 , 6108 21 00 , 6108 22 00 , 6108 29 00 , ex 6212 10 10 , ex 9619 00 50 |
— |
— |
|
14 |
Muški ili dječački tkani ogrtači, baloneri i drugi kaputi, plaštevi i pelerine, od vune, pamuka ili umjetnih tekstilnih vlakana (osim zimskih jakni s kapuljačom) (iz kategorije 21) |
0,72 |
1389 |
6201 11 00 , ex 6201 12 10 , ex 6201 12 90 , ex 6201 13 10 , ex 6201 13 90 , 6210 20 00 |
— |
— |
|
15 |
Ženski ili djevojački tkani ogrtači, baloneri i drugi kaputi, plaštevi i pelerine; jakne i sakoi (blejzeri), od vune, pamuka ili umjetnih tekstilnih vlakana (osim zimskih jakni s kapuljačom) (iz kategorije 21) |
0,84 |
1190 |
6202 11 00 , ex 6202 12 10 , ex 6202 12 90 , ex 6202 13 10 , ex 6202 13 90 , 6204 31 00 , 6204 32 90 , 6204 33 90 , 6204 39 19 , 6210 30 00 |
— |
— |
|
16 |
Muška ili dječačka odijela i kompleti, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela; muške ili dječačke trenirke s podstavom, s vanjskim dijelom od jedne tkanine, od pamuka ili umjetnih vlakana |
0,80 |
1250 |
6203 11 00 , 6203 12 00 , 6203 19 10 , 6203 19 30 , 6203 22 80 , 6203 23 80 , 6203 29 18 , 6203 29 30 , 6211 32 31 , 6211 33 31 |
— |
— |
|
17 |
Muške ili dječačke jakne ili sakoi (blejzeri), osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
1,43 |
700 |
6203 31 00 , 6203 32 90 , 6203 33 90 , 6203 39 19 |
— |
— |
|
18 |
Muške ili dječačke potkošulje sa i bez rukava, gaće, gaće s kratkim nogavicama, noćne košulje, pidžame, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
6207 11 00 , 6207 19 00 , 6207 21 00 , 6207 22 00 , 6207 29 00 , 6207 91 00 , 6207 99 10 , 6207 99 90 |
|
|
|
Ženske ili djevojačke potkošulje sa i bez rukava, kombinei, podsuknje, gaćice s kratkim nogavicama, gaćice, spavaćice, pidžame, negližei, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
|
6208 11 00 , 6208 19 00 , 6208 21 00 , 6208 22 00 , 6208 29 00 , 6208 91 00 , 6208 92 00 , 6208 99 00 , ex 6212 10 10 , ex 9619 00 50 |
|
|
|
19 |
Rupčići, osim pletenih ili kukičanih |
59 |
17 |
6213 20 00 , ex 6213 90 00 |
— |
— |
|
21 |
Zimske jakne s kapuljačom; vjetrovke s kapuljačom (anorak), ostale vjetrovke, bluzoni i slično, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana; gornji dio trenirke s podstavom, osim kategorija 16 ili 29, od pamuka ili umjetnih vlakana |
2,3 |
435 |
ex 6201 12 10 , ex 6201 12 90 , ex 6201 13 10 , ex 6201 13 90 , 6201 91 00 , 6201 92 00 , 6201 93 00 , ex 6202 12 10 , ex 6202 12 90 , ex 6202 13 10 , ex 6202 13 90 , 6202 91 00 , 6202 92 00 , 6202 93 00 , 6211 32 41 , 6211 33 41 , 6211 42 41 , 6211 43 41 |
— |
— |
|
24 |
Muške ili dječačke noćne košulje, pidžame, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, pleteni ili kukičani |
3,9 |
257 |
6107 21 00 , 6107 22 00 , 6107 29 00 , 6107 91 00 , ex 6107 99 00 |
— |
— |
|
Ženske ili djevojačke spavaćice, pidžame, negližei, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, pleteni ili kukičani |
— |
— |
|
6108 31 00 , 6108 32 00 , 6108 39 00 , 6108 91 00 , 6108 92 00 , ex 6108 99 00 |
— |
— |
|
26 |
Ženske ili djevojačke haljine, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
3,1 |
323 |
6104 41 00 , 6104 42 00 , 6104 43 00 , 6104 44 00 , 6204 41 00 , 6204 42 00 , 6204 43 00 , 6204 44 00 |
— |
— |
|
27 |
Ženske ili djevojačke suknje, uključujući i suknje-hlače |
2,6 |
385 |
6104 51 00 , 6104 52 00 , 6104 53 00 , 6104 59 00 , 6204 51 00 , 6204 52 00 , 6204 53 00 , 6204 59 10 |
— |
— |
|
28 |
Hlače, hlače s plastronom i naramenicama, jahaće hlače i kratke hlače (osim kupaćih hlača), pletene ili kukičane, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
1,61 |
620 |
6103 41 00 , 6103 42 00 , 6103 43 00 , ex 6103 49 00 , 6104 61 00 , 6104 62 00 , 6104 63 00 , ex 6104 69 00 |
— |
— |
|
29 |
Ženska ili djevojačka odijela i kompleti, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela; ženske ili djevojačke trenirke s podstavom, s vanjskim dijelom od jedne tkanine, od pamuka ili umjetnih vlakana |
1,37 |
730 |
6204 11 00 , 6204 12 00 , 6204 13 00 , 6204 19 10 , 6204 21 00 , 6204 22 80 , 6204 23 80 , 6204 29 18 , 6211 42 31 , 6211 43 31 |
— |
— |
|
31 |
Grudnjaci, tkani, pleteni ili kukičani |
18,2 |
55 |
ex 6212 10 10 , 6212 10 90 |
— |
— |
|
68 |
Odjeća i odjevni dodaci za dojenčad, isključujući dojenačke rukavice sa i bez spojenih prstiju kategorija 10 i 87, te dojenačke duge čarape, sokne i stopalnice, osim pletenih ili kukičanih, kategorije 88 |
|
|
6111 90 19 , 6111 20 90 , 6111 30 90 , ex 6111 90 90 , ex 6209 90 10 , ex 6209 20 00 , ex 6209 30 00 , ex 6209 90 90 , ex 9619 00 50 |
|
|
|
73 |
Trenirke od pletene ili kukičane tkanine, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
1,67 |
600 |
6112 11 00 , 6112 12 00 , 6112 19 00 |
— |
— |
|
76 |
Muška ili dječačka odjeća za industrijsku ili profesionalnu upotrebu, osim pletene ili kukičane |
|
|
6203 22 10 , 6203 23 10 , 6203 29 11 , 6203 32 10 , 6203 33 10 , 6203 39 11 , 6203 42 11 , 6203 42 51 , 6203 43 11 , 6203 43 31 , 6203 49 11 , 6203 49 31 , 6211 32 10 , 6211 33 10 |
|
|
|
Ženske ili djevojačke pregače, zaštitna radna odijela i druga odjeća za industrijsku ili profesionalnu upotrebu, osim pletene ili kukičane |
|
|
|
6204 22 10 , 6204 23 10 , 6204 29 11 , 6204 32 10 , 6204 33 10 , 6204 39 11 , 6204 62 11 , 6204 62 51 , 6204 63 11 , 6204 63 31 , 6204 69 11 , 6204 69 31 , 6211 42 10 , 6211 43 10 |
|
|
|
77 |
Skijaška odijela, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
ex 6211 20 00 |
|
|
|
78 |
Odjevni predmeti, osim pletenih ili kukičanih, isključujući odjevne predmete kategorija 6, 7, 8, 14, 15, 16, 17, 18, 21, 26, 27, 29, 68, 72, 76 i 77 |
|
|
6203 41 30 , 6203 42 59 , 6203 43 39 , 6203 49 39 , 6204 61 85 , 6204 62 59 , 6204 62 90 , 6204 63 39 , 6204 63 90 , 6204 69 39 , 6204 69 50 , 6210 40 00 , 6210 50 00 , 6211 32 90 , 6211 33 90 , ex 6211 39 00 , 6211 42 90 , 6211 43 90 , ex 6211 49 00 , ex 9619 00 50 |
|
|
|
83 |
Ogrtači, jakne, sakoi (blejzeri) i drugi odjevni predmeti, uključujući skijaška odijela, pleteni ili kukičani, isključujući odjevne predmete kategorija 4, 5, 7, 13, 24, 26, 27, 28, 68, 69, 72, 73, 74, 75 |
|
|
ex 6101 90 20 , 6101 20 10 , 6101 30 10 , 6102 10 10 , 6102 20 10 , 6102 30 10 , 6103 31 00 , 6103 32 00 , 6103 33 00 , ex 6103 39 00 , 6104 31 00 , 6104 32 00 , 6104 33 00 , ex 6104 39 00 , 6112 20 00 , 6113 00 90 , 6114 20 00 , 6114 30 00 , ex 6114 90 00 , ex 9619 00 50 |
|
|
|
SKUPINA III.A |
|||
33 |
Tkanine od sintetičke filament-pređe dobivene iz traka ili sličnih oblika, od polietilena ili polipropilena, širine manje od 3 m |
|
|
5407 20 11 |
|
|
|
Vreće i vrećice za pakiranje robe, osim pletenih ili kukičanih, dobivene iz traka ili sličnih oblika |
|
|
|
6305 32 19 , 6305 33 90 |
|
|
|
34 |
Tkanine od sintetičke filament-pređe dobivene iz traka ili sličnih oblika, od polietilena ili polipropilena, širine 3 m ili više |
|
|
5407 20 19 |
|
|
|
35 |
Tkanine od sintetičke filament-pređe, osim onih za gume kategorije 114 |
|
|
5407 10 00 , 5407 20 90 , 5407 30 00 , 5407 41 00 , 5407 42 00 , 5407 43 00 , 5407 44 00 , 5407 51 00 , 5407 52 00 , 5407 53 00 , 5407 54 00 , 5407 61 10 , 5407 61 30 , 5407 61 50 , 5407 61 90 , 5407 69 10 , 5407 69 90 , 5407 71 00 , 5407 72 00 , 5407 73 00 , 5407 74 00 , 5407 81 00 , 5407 82 00 , 5407 83 00 , 5407 84 00 , 5407 91 00 , 5407 92 00 , 5407 93 00 , 5407 94 00 , ex 5811 00 00 , ex 5905 00 70 |
|
|
|
35.a |
Od čega: osim nebijeljenih ili bijeljenih |
|
|
ex 5407 10 00 , ex 5407 20 90 , ex 5407 30 00 , 5407 42 00 , 5407 43 00 , 5407 44 00 , 5407 52 00 , 5407 53 00 , 5407 54 00 , 5407 61 30 , 5407 61 50 , 5407 61 90 , 5407 69 90 , 5407 72 00 , 5407 73 00 , 5407 74 00 , 5407 82 00 , 5407 83 00 , 5407 84 00 , 5407 92 00 , 5407 93 00 , 5407 94 00 , ex 5811 00 00 , ex 5905 00 70 |
|
|
|
36 |
Tkanine od umjetnih filamenata, osim onih za gume kategorije 114 |
|
|
5408 10 00 , 5408 21 00 , 5408 22 10 , 5408 22 90 , 5408 23 00 , 5408 24 00 , 5408 31 00 , 5408 32 00 , 5408 33 00 , 5408 34 00 , ex 5811 00 00 , ex 5905 00 70 |
|
|
|
36.a |
Od čega: osim nebijeljenih ili bijeljenih |
|
|
ex 5408 10 00 , 5408 22 10 , 5408 22 90 , 5408 23 00 , 5408 24 00 , 5408 32 00 , 5408 33 00 , 5408 34 00 , ex 5811 00 00 , ex 5905 00 70 |
|
|
|
37 |
Tkanine od rezanih umjetnih vlakana |
|
|
5516 11 00 , 5516 12 00 , 5516 13 00 , 5516 14 00 , 5516 21 00 , 5516 22 00 , 5516 23 10 , 5516 23 90 , 5516 24 00 , 5516 31 00 , 5516 32 00 , 5516 33 00 , 5516 34 00 , 5516 41 00 , 5516 42 00 , 5516 43 00 , 5516 44 00 , 5516 91 00 , 5516 92 00 , 5516 93 00 , 5516 94 00 , ex 5803 00 90 , ex 5905 00 70 |
|
|
|
37.a |
Od čega: osim nebijeljenih ili bijeljenih |
|
|
5516 12 00 , 5516 13 00 , 5516 14 00 , 5516 22 00 , 5516 23 10 , 5516 23 90 , 5516 24 00 , 5516 32 00 , 5516 33 00 , 5516 34 00 , 5516 42 00 , 5516 43 00 , 5516 44 00 , 5516 92 00 , 5516 93 00 , 5516 94 00 , ex 5803 00 90 , ex 5905 00 70 |
|
|
|
38.A |
Pletena ili kukičana sintetička tkanina za zavjese, uključujući mrežastu tkaninu za zavjese |
|
|
ex 6005 36 00 , ex 6005 37 00 , ex 6005 38 00 , ex 6005 39 00 , ex 6006 31 00 , ex 6006 32 00 , ex 6006 33 00 , ex 6006 34 00 |
|
|
|
38.B |
Mrežaste zavjese, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
ex 6303 91 00 , ex 6303 92 90 , ex 6303 99 90 |
|
|
|
40 |
Tkane zavjese (uključujući draperije, unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore i krevete i ostale proizvode za unutarnje opremanje), osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
|
|
ex 6303 91 00 , ex 6303 92 90 , ex 6303 99 90 , 6304 19 10 , ex 6304 19 90 , 6304 92 00 , ex 6304 93 00 , ex 6304 99 00 |
|
|
|
41 |
Pređa od sintetičkih filamenata (neprekinutih), nepakirana za maloprodaju, osim neteksturirane jednonitne pređe, nezavijene ili s najviše 50 zavoja po metru |
|
|
5401 10 12 , 5401 10 14 , 5401 10 16 , 5401 10 18 , 5402 11 00 , 5402 19 00 , 5402 20 00 , 5402 31 00 , 5402 32 00 , 5402 33 00 , 5402 34 00 , 5402 39 00 , 5402 44 00 , 5402 48 00 , 5402 49 00 , 5402 51 00 , 5402 52 00 , 5402 53 00 , 5402 59 00 , 5402 61 00 , 5402 62 00 , 5402 63 00 , 5402 69 00 , ex 5604 90 10 , ex 5604 90 90 |
|
|
|
42 |
Pređa od neprekinutih umjetnih vlakana, nepakirana za maloprodaju |
|
|
5401 20 10 |
|
|
|
Pređa od umjetnih vlakana; pređa od umjetnih filamenata, nepakirana za maloprodaju, osim jednonitne pređe od viskoznog rajona, nezavijene ili s manje od 250 zavoja po metru i jednonitne neteksturirane pređe od celuloznog acetata |
|
|
|
5403 10 00 , 5403 32 00 , ex 5403 33 00 , 5403 39 00 , 5403 41 00 , 5403 42 00 , 5403 49 00 , ex 5604 90 10 |
|
|
|
43 |
Pređa od umjetnog filamenta, pređa od rezanih umjetnih vlakana, pamučna pređa, pakirana za maloprodaju |
|
|
5204 20 00 , 5207 10 00 , 5207 90 00 , 5401 10 90 , 5401 20 90 , 5406 00 00 , 5508 20 90 , 5511 30 00 |
|
|
|
46 |
Grebenana ili češljana ovčja ili janjeća vuna ili druga fina životinjska dlaka |
|
|
5105 10 00 , 5105 21 00 , 5105 29 00 , 5105 31 00 , 5105 39 00 |
|
|
|
47 |
Pređa od grebenane ovčje ili janjeće vune (vunena pređa) ili od grebenane fine životinjske dlake, nepakirane za maloprodaju |
|
|
5106 10 10 , 5106 10 90 , 5106 20 10 , 5106 20 91 , 5106 20 99 , 5108 10 10 , 5108 10 90 |
|
|
|
48 |
Pređa od češljane ovčje ili janjeće vune (češljana pređa) ili od češljane fine životinjske dlake, nepakirana za maloprodaju |
|
|
5107 10 10 , 5107 10 90 , 5107 20 10 , 5107 20 30 , 5107 20 51 , 5107 20 59 , 5107 20 91 , 5107 20 99 , 5108 20 10 , 5108 20 90 |
|
|
|
49 |
Pređa od ovčje ili janjeće vune ili od češljane fine životinjske dlake, pakirana za maloprodaju |
|
|
5109 10 10 , 5109 10 90 , 5109 90 00 |
|
|
|
50 |
Tkanine od ovčje ili janjeće vune ili fine životinjske dlake |
|
|
5111 11 00 , 5111 19 00 , 5111 20 00 , 5111 30 10 , 5111 30 80 , 5111 90 10 , 5111 90 91 , 5111 90 98 , 5112 11 00 , 5112 19 00 , 5112 20 00 , 5112 30 10 , 5112 30 80 , 5112 90 10 , 5112 90 91 , 5112 90 98 |
|
|
|
51 |
Pamuk, grebenani ili češljani |
|
|
5203 00 00 |
|
|
|
53 |
Pamučna gaza |
|
|
5803 00 10 |
|
|
|
54 |
Umjetna rezana vlakna, uključujući otpadna, grebenana, češljana ili drukčije obrađena za predenje |
|
|
5507 00 00 |
|
|
|
55 |
Sintetička rezana vlakna, uključujući otpadna, grebenana, češljana ili drukčije obrađena za predenje |
|
|
5506 10 00 , 5506 20 00 , 5506 40 00 , 5506 90 00 |
|
|
|
56 |
Pređa od sintetičkih rezanih vlakana (uključujući otpadna), pakirana za maloprodaju |
|
|
5508 10 90 , 5511 10 00 , 5511 20 00 |
|
|
|
58 |
Tepisi, tapisoni i sagovi, uzlani (kao gotov proizvod ili poluproizvod) |
|
|
5701 10 10 , 5701 10 90 , 5701 90 10 , 5701 90 90 |
|
|
|
59 |
Tepisi i ostali tekstilni prostirači za pod, osim tepiha kategorije 58 |
|
|
5702 10 00 , 5702 31 10 , 5702 31 80 , 5702 32 00 , ex 5702 39 00 , 5702 41 10 , 5702 41 90 , 5702 42 00 , ex 5702 49 00 , 5702 50 10 , 5702 50 31 , 5702 50 39 , ex 5702 50 90 , 5702 91 00 , 5702 92 10 , 5702 92 90 , ex 5702 99 00 , 5703 10 00 , 5703 20 12 , 5703 20 18 , 5703 20 92 , 5703 20 98 , 5703 30 12 , 5703 30 18 , 5703 30 82 , 5703 30 88 , 5703 90 20 , 5703 90 80 , 5704 10 00 , 5704 20 00 , 5704 90 00 , 5705 00 30 , ex 5705 00 80 |
|
|
|
60 |
Ručno tkane tapiserije tipa Gobelins, Flanders, Aubusson, Beauvais i slično, te iglom rađene tapiserije (npr. sitni bod i unakrsni bod), ručno rađene u okvirima i slično |
|
|
5805 00 00 |
|
|
|
61 |
Uske tkanine i uski materijali (bolduk) koji se sastoje od osnove bez potke, čije niti su međusobno zalijepljene, osim etiketa i sličnih proizvoda kategorije 62 Elastične tkanine i našivi (osim pletenih ili kukičanih), od tekstilnih materijala u kombinaciji s gumenim nitima |
|
|
ex 5806 10 00 , 5806 20 00 , 5806 31 00 , 5806 32 10 , 5806 32 90 , 5806 39 00 , 5806 40 00 |
|
|
|
62 |
Žanila (gusjenica) pređa (uključujući flokiranu žanila pređu), upletena pređa (osim metalizirane pređe i pređe s upletenom konjskom dlakom) |
|
|
5606 00 91 , 5606 00 99 |
|
|
|
Til i druge mrežaste tkanine, isključujući tkane, pletene ili kukičane tkanine, ručno ili strojno izrađena čipka, u metraži, trakama ili motivima |
|
|
|
5804 10 10 , 5804 10 90 , 5804 21 00 , 5804 29 00 , 5804 30 00 |
|
|
|
Etikete, značke i slično od tekstila, neizvezeni, u metraži, trakama ili izrezani u oblike ili veličine, tkani |
|
|
|
5807 10 10 , 5807 10 90 |
|
|
|
Pletenice i ukrasni našivi u metraži; rese, kićanke i slično |
|
|
|
5808 10 00 , 5808 90 00 |
|
|
|
Vez, u metraži, trakama ili motivima |
|
|
|
5810 10 10 , 5810 10 90 , 5810 91 10 , 5810 91 90 , 5810 92 10 , 5810 92 90 , 5810 99 10 , 5810 99 90 |
|
|
|
63 |
Pletena ili kukičana tkanina od sintetičnih vlakana s 5 % ili više težinskog udjela elastomerne pređe i pletene ili kukičane tkanine s 5 % ili više težinskog udjela gumenih niti |
|
|
5906 91 00 , ex 6002 40 00 , 6002 90 00 , ex 6004 10 00 , 6004 90 00 |
|
|
|
Čipka izrađena na rašel i dugodlaka čupava tkanina od sintetičkih vlakana |
|
|
|
ex 6001 10 00 , 6003 30 10 , ex 6005 36 00 , ex 6005 37 00 , ex 6005 38 00 , ex 6005 39 00 |
|
|
|
65 |
Pletena ili kukičana tkanina, osim onih kategorija 38 A i 63, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
|
|
5606 00 10 , ex 6001 10 00 , 6001 21 00 , 6001 22 00 , ex 6001 29 00 , 6001 91 00 , 6001 92 00 , ex 6001 99 00 , ex 6002 40 00 , 6003 10 00 , 6003 20 00 , 6003 30 90 , 6003 40 00 , ex 6004 10 00 , 6005 90 10 , 6005 21 00 , 6005 22 00 , 6005 23 00 , 6005 24 00 , 6005 35 00 , ex 6005 36 00 , ex 6005 37 00 , ex 6005 38 00 , ex 6005 39 00 , 6005 41 00 , 6005 42 00 , 6005 43 00 , 6005 44 00 , 6006 10 00 , 6006 21 00 , 6006 22 00 , 6006 23 00 , 6006 24 00 , ex 6006 31 00 , ex 6006 32 00 , ex 6006 33 00 , ex 6006 34 00 , 6006 41 00 , 6006 42 00 , 6006 43 00 , 6006 44 00 |
|
|
|
66 |
Putni i drugi pokrivači, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
|
|
6301 10 00 , 6301 20 90 , 6301 30 90 , ex 6301 40 90 , ex 6301 90 90 |
|
|
|
SKUPINA III.B |
|||
10 |
Rukavice i rukavice bez prstiju, pletene ili kukičane |
17 pari |
59 |
6111 90 11 , 6111 20 10 , 6111 30 10 , ex 6111 90 90 , 6116 10 20 , 6116 10 80 , 6116 91 00 , 6116 92 00 , 6116 93 00 , 6116 99 00 |
|||
67 |
Pleteni ili kukičani odjevni dodaci osim onih za dojenčad; rublje za kućanstvo svih vrsta, pleteno ili kukičano; zavjese (uključujući draperije) i unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore ili krevete i ostali proizvodi za unutarnje opremanje, pleteni ili kukičani; pleteni ili kukičani putni i drugi pokrivači, drugi pleteni ili kukičani proizvodi uključujući dijelove odjevnih predmeta ili odjevnih dodataka |
|
|
5807 90 90 , 6113 00 10 , 6117 10 00 , 6117 80 10 , 6117 80 80 , 6117 90 00 , 6301 20 10 , 6301 30 10 , 6301 40 10 , 6301 90 10 , 6302 10 00 , 6302 40 00 , ex 6302 60 00 , 6303 12 00 , 6303 19 00 , 6304 11 00 , 6304 20 00 , 6304 91 00 , ex 6305 20 00 , 6305 32 11 , ex 6305 32 90 , 6305 33 10 , ex 6305 39 00 , ex 6305 90 00 , 6307 10 10 , 6307 90 10 , ex 9619 00 40 , ex 9619 00 50 |
|
|
|
67.a |
Od čega: vreće i vrećice za pakiranje robe, od polietilenskih ili polipropilenskih traka |
|
|
6305 32 11 , 6305 33 10 |
|
|
|
69 |
Gaćice i podsuknje za žene i djevojčice, pletene ili kukičane |
7,8 |
128 |
6108 11 00 , 6108 19 00 |
|||
70 |
Hulahup-čarape i trikoi od sintetičkih vlakana, s manje od 67 deciteksa (6,7 teksa) po jednonitnoj pređi |
30,4 pari |
33 |
ex 6115 10 10 , 6115 21 00 , 6115 30 19 |
|||
Duge ženske čarape od sintetičkih vlakana |
|||
ex 6115 10 10 , 6115 96 91 |
|||
72 |
Kupaće gaće ili kostimi, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
9,7 |
103 |
6112 31 10 , 6112 31 90 , 6112 39 10 , 6112 39 90 , 6112 41 10 , 6112 41 90 , 6112 49 10 , 6112 49 90 , 6211 11 00 , 6211 12 00 |
|||
74 |
Pletena ili kukičana odijela ili kompleti za žene ili djevojčice, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela |
1,54 |
650 |
6104 13 00 , 6104 19 20 , ex 6104 19 90 , 6104 22 00 , 6104 23 00 , 6104 29 10 , ex 6104 29 90 |
|||
75 |
Muška ili dječačka pletena ili kukičana odijela i kompleti, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela |
0,80 |
1 250 |
6103 10 10 , 6103 10 90 , 6103 22 00 , 6103 23 00 , 6103 29 00 |
|||
84 |
Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu), velovi i slično, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
|
|
6214 20 00 , 6214 30 00 , 6214 40 00 , ex 6214 90 00 |
|
|
|
85 |
Kravate, leptir-mašne i rupci-kravate, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana |
17,9 |
56 |
6215 20 00 , 6215 90 00 |
|||
86 |
Steznici, steznici za pojas, pojasi za čarape, naramenice za hlače, podvezice i slično, i njihovi dijelovi, bilo pleteni ili kukičani ili ne |
8,8 |
114 |
6212 20 00 , 6212 30 00 , 6212 90 00 |
|||
87 |
Rukavice, i rukavice bez prsta, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
ex 6209 90 10 , ex 6209 20 00 , ex 6209 30 00 , ex 6209 90 90 , 6216 00 00 |
|
|
|
88 |
Čarape, sokne i stopalnice, osim pletenih ili kukičanih; ostali odjevni dodaci, dijelovi odjevnih predmeta ili odjevnih dodataka osim onih za dojenčad, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
ex 6209 90 10 , ex 6209 20 00 , ex 6209 30 00 , ex 6209 90 90 , 6217 10 00 , 6217 90 00 |
|
|
|
90 |
Uzice, užad, konopci i kabeli od sintetičkih vlakana, ispleteni ili ne |
|
|
5607 41 00 , 5607 49 11 , 5607 49 19 , 5607 49 90 , 5607 50 11 , 5607 50 19 , 5607 50 30 , 5607 50 90 |
|
|
|
91 |
Šatori |
|
|
6306 22 00 , 6306 29 00 |
|
|
|
93 |
Tkane vreće i vrećice za pakiranje robe, osim onih od polietilenskih ili polipropilenskih traka |
|
|
ex 6305 20 00 , ex 6305 32 90 , ex 6305 39 00 |
|
|
|
94 |
Vata od tekstilnih materijala i proizvodi od nje; tekstilna vlakna, ne dulja od 5 mm (flok), tekstilna prašina i nopne |
|
|
5601 21 10 , 5601 21 90 , 5601 22 10 , 5601 22 90 , 5601 29 00 , 5601 30 00 , 9619 00 30 |
|
|
|
95 |
Pust (filc) i proizvodi od njega, uključujući impregnirane ili presvučene, osim podnih prostirača |
|
|
5602 10 19 , 5602 10 31 , ex 5602 10 38 , 5602 10 90 , 5602 21 00 , ex 5602 29 00 , 5602 90 00 , ex 5807 90 10 , ex 5905 00 70 , 6210 10 10 , 6307 90 91 |
|
|
|
96 |
Netkani tekstil i proizvodi od netkanog tekstila, uključujući impregnirane, presvučene, prekrivene ili laminirane |
|
|
5603 11 10 , 5603 11 90 , 5603 12 10 , 5603 12 90 , 5603 13 10 , 5603 13 90 , 5603 14 10 , 5603 14 90 , 5603 91 10 , 5603 91 90 , 5603 92 10 , 5603 92 90 , 5603 93 10 , 5603 93 90 , 5603 94 10 , 5603 94 90 , ex 5807 90 10 , ex 5905 00 70 , 6210 10 92 , 6210 10 98 , ex 6301 40 90 , ex 6301 90 90 , 6302 22 10 , 6302 32 10 , 6302 53 10 , 6302 93 10 , 6303 92 10 , 6303 99 10 , ex 6304 19 90 , ex 6304 93 00 , ex 6304 99 00 , ex 6305 32 90 , ex 6305 39 00 , 6307 10 30 , 6307 90 92 , ex 6307 90 98 , ex 9619 00 40 , ex 9619 00 50 |
|
|
|
97 |
Mreže i mrežasti proizvodi od uzice, užadi ili konopca i gotove ribarske mreže od pređe, uzica, užadi i konopca |
|
|
5608 11 20 , 5608 11 80 , 5608 19 11 , 5608 19 19 , 5608 19 30 , 5608 19 90 , 5608 90 00 |
|
|
|
98 |
Drugi proizvodi od pređe, uzice, užadi, kablova ili konopca, osim tekstilnih tkanina, proizvoda od takvih tkanina i proizvoda kategorije 97 |
|
|
5609 00 00 , 5905 00 10 |
|
|
|
99 |
Tekstilne tkanine presvučene ljepilom ili škrobnim tvarima, kakve se koriste za vanjski uvez knjiga i slične namjene; tkanina za crtanje; pripremljeno slikarsko platno; kruto platno buckram i slične krute tekstilne tkanine kakve se koriste za izradu šešira |
|
|
5901 10 00 , 5901 90 00 |
|
|
|
Linoleum, uključujući izrezan u oblike; podni prostirači kod kojih je prevlaka ili pokrov nanesen na tekstilnu pozadinu, uključujući izrezane u oblike |
|
|
|
5904 10 00 , 5904 90 00 |
|
|
|
Gumirana tekstilna tkanina, osim pletene ili kukičane, isključujući onu za gume |
|
|
|
5906 10 00 , 5906 99 10 , 5906 99 90 |
|
|
|
Drukčije impregnirane ili presvučene tekstilne tkanine; oslikano platno za kazališne kulise, tkanine za ateljee, osim onih kategorije 100 |
|
|
|
5907 00 00 |
|
|
|
100 |
Tekstilne tkanine impregnirane, presvučene, prekrivene ili laminirane pripravcima derivata celuloze ili drugih umjetnih plastičnih materijala |
|
|
5903 10 10 , 5903 10 90 , 5903 20 10 , 5903 20 90 , 5903 90 10 , 5903 90 91 , 5903 90 99 |
|
|
|
101 |
Uzice, užad, konopci i kabeli, uključujući i upletene, osim onih od sintetičkih vlakana |
|
|
ex 5607 90 90 |
|
|
|
109 |
Cerade, jedra, tende i vanjske platnene rolete |
|
|
6306 12 00 , 6306 19 00 , 6306 30 00 |
|
|
|
110 |
Tkani madraci na napuhavanje |
|
|
6306 40 00 |
|
|
|
111 |
Oprema za kampiranje, tkana, osim madraca na napuhavanje i šatora |
|
|
6306 90 00 |
|
|
|
112 |
Drugi gotovi tekstilni proizvodi, tkani, isključujući one kategorija 113 i 114 |
|
|
6307 20 00 , ex 6307 90 98 |
|
|
|
113 |
Krpe za pod, posuđe i prašinu, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
6307 10 90 |
|
|
|
114 |
Tkanine i proizvodi za tehničku upotrebu |
|
|
5902 10 10 , 5902 10 90 , 5902 20 10 , 5902 20 90 , 5902 90 10 , 5902 90 90 , 5908 00 00 , 5909 00 10 , 5909 00 90 , 5910 00 00 , 5911 10 00 , ex 5911 20 00 , 5911 31 11 , 5911 31 19 , 5911 31 90 , 5911 32 11 , 5911 32 19 , 5911 32 90 , 5911 40 00 , 5911 90 10 , 5911 90 91 , 5911 90 99 |
|
|
|
SKUPINA IV. |
|||
115 |
Pređa od lana ili ramija |
|
|
5306 10 10 , 5306 10 30 , 5306 10 50 , 5306 10 90 , 5306 20 10 , 5306 20 90 , 5308 90 12 , 5308 90 19 |
|
|
|
117 |
Tkanine od lana ili ramija |
|
|
5309 11 10 , 5309 11 90 , 5309 19 00 , 5309 21 00 , 5309 29 00 , 5311 00 10 , ex 5803 00 90 , 5905 00 30 |
|
|
|
118 |
Stolno, toaletno i kuhinjsko rublje od lana ili ramija, osim pletenoga ili kukičanoga |
|
|
6302 29 10 , 6302 39 20 , 6302 59 10 , ex 6302 59 90 , 6302 99 10 , ex 6302 99 90 |
|
|
|
120 |
Zavjese (uključujući draperije), unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore i krevete i drugi proizvodi za unutarnje opremanje, osim pletenih ili kukičanih, od lana ili ramija |
|
|
ex 6303 99 90 , 6304 19 30 , ex 6304 99 00 |
|
|
|
121 |
Uzice, užad, konopci i kabeli, uključujući i ispletene, od lana ili ramija |
|
|
ex 5607 90 90 |
|
|
|
122 |
Vreće i vrećice za pakiranje robe, rabljene, od lana, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
ex 6305 90 00 |
|
|
|
123 |
Čupave i šenil tkanine od lana ili ramija, osim uskih tkanina |
|
|
5801 90 10 , ex 5801 90 90 |
|
|
|
Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu), velovi i slično, od lana ili ramija, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
|
ex 6214 90 00 |
|
|
|
SKUPINA V. |
|||
124 |
Rezana sintetička vlakna |
|
|
5501 10 00 , 5501 20 00 , 5501 30 00 , 5501 40 00 , 5501 90 00 , 5503 11 00 , 5503 19 00 , 5503 20 00 , 5503 30 00 , 5503 40 00 , 5503 90 00 , 5505 10 10 , 5505 10 30 , 5505 10 50 , 5505 10 70 , 5505 10 90 |
|
|
|
125.A |
Sintetička filament-pređa (neprekinuta), nepakirana za maloprodaju, osim pređe kategorije 41 |
|
|
5402 45 00 , 5402 46 00 , 5402 47 00 |
|
|
|
125.B |
Monofilament, trake (umjetna slama i slično) i imitacija katguta od sintetičkih materijala |
|
|
5404 11 00 , 5404 12 00 , 5404 19 00 , 5404 90 10 , 5404 90 90 , ex 5604 90 10 , ex 5604 90 90 |
|
|
|
126 |
Rezana umjetna vlakna |
|
|
5502 10 00 , 5502 90 00 , 5504 10 00 , 5504 90 00 , 5505 20 00 |
|
|
|
127.A |
Pređa od umjetnog filamenta (neprekinutoga), nepakirana za maloprodaju, osim pređe kategorije 42 |
|
|
5403 31 00 , ex 5403 32 00 , ex 5403 33 00 |
|
|
|
127.B |
Monofilament, trake (umjetna slama i slično) i imitacija katguta od umjetnih tekstilnih materijala |
|
|
5405 00 00 , ex 5604 90 90 |
|
|
|
128 |
Gruba životinjska dlaka, grebenana ili češljana |
|
|
5105 40 00 |
|
|
|
129 |
Pređa od grube životinjske dlake ili konjske dlake |
|
|
5110 00 00 |
|
|
|
130.A |
Svilena pređa, osim pređe od otpadaka svile |
|
|
5004 00 10 , 5004 00 90 , 5006 00 10 |
|
|
|
130.B |
Svilena pređa osim one kategorije 130 A; pređa dudovog svilca |
|
|
5005 00 10 , 5005 00 90 , 5006 00 90 , ex 5604 90 90 |
|
|
|
131 |
Pređa od drugih biljnih tekstilnih vlakana |
|
|
5308 90 90 |
|
|
|
132 |
Papirna pređa |
|
|
5308 90 50 |
|
|
|
133 |
Pređa od prirodne konoplje |
|
|
5308 20 10 , 5308 20 90 |
|
|
|
134 |
Metalizirana pređa |
|
|
5605 00 00 |
|
|
|
135 |
Tkanine od grube životinjske dlake ili konjske dlake |
|
|
5113 00 00 |
|
|
|
136 |
Tkanine od svile ili otpadaka svile |
|
|
5007 10 00 , 5007 20 11 , 5007 20 19 , 5007 20 21 , 5007 20 31 , 5007 20 39 , 5007 20 41 , 5007 20 51 , 5007 20 59 , 5007 20 61 , 5007 20 69 , 5007 20 71 , 5007 90 10 , 5007 90 30 , 5007 90 50 , 5007 90 90 , 5803 00 30 , ex 5905 00 90 , ex 5911 20 00 |
|
|
|
137 |
Čupave i šenil tkanine i uske tkanine od svile ili od otpadaka svile |
|
|
ex 5801 90 90 , ex 5806 10 00 |
|
|
|
138 |
Tkanine od papirne pređe i drugih tekstilnih vlakana, osim ramije |
|
|
5311 00 90 , ex 5905 00 90 |
|
|
|
139 |
Tkani materijali od metaliziranih vlakana ili od metalizirane pređe |
|
|
5809 00 00 |
|
|
|
140 |
Pletene ili kukičane tkanine od tekstilnih materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, pamuka ili umjetnih vlakana |
|
|
ex 6001 10 00 , ex 6001 29 00 , ex 6001 99 00 , 6003 90 00 , 6005 90 90 , 6006 90 00 |
|
|
|
141 |
Putni i drugi pokrivači od tekstilnih materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, pamuka ili umjetnih vlakana |
|
|
ex 6301 90 90 |
|
|
|
142 |
Tepisi i ostali podni prostirači od sisala, drugih vlakana iz porodice agava ili od abake |
|
|
ex 5702 39 00 , ex 5702 49 00 , ex 5702 50 90 , ex 5702 99 00 , ex 5705 00 80 |
|
|
|
144 |
Pust (filc) od grube životinjske dlake |
|
|
ex 5602 10 38 , ex 5602 29 00 |
|
|
|
145 |
Uzice, užad, konopci i kabeli, uključujući i upletene, od abake ili od konoplje |
|
|
ex 5607 90 20 , ex 5607 90 90 |
|
|
|
146.A |
Uzice za strojno povezivanje ili pakiranje u poljoprivredi, od sisala ili drugih vlakana iz porodice agava |
|
|
ex 5607 21 00 |
|
|
|
146.B |
Uzice, užad, konopci i kablovi, od sisala ili drugih vlakana iz porodice agava, osim proizvoda kategorije 146 A |
|
|
ex 5607 21 00 , 5607 29 00 |
|
|
|
146.C |
Uzice, užad, konopci i kablovi, uključujući i upletene, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 |
|
|
ex 5607 90 20 |
|
|
|
147 |
Otpaci svile (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje), otpaci pređe i rastrgani tekstilni materijal, osim negrebenanih i nečešljanih |
|
|
ex 5003 00 00 |
|
|
|
148.A |
Pređa od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 |
|
|
5307 10 00 , 5307 20 00 |
|
|
|
148.B |
Pređa od kokosovih vlakana |
|
|
5308 10 00 |
|
|
|
149 |
Tkanine od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana širine veće od 150 cm; |
|
|
5310 10 90 , ex 5310 90 00 |
|
|
|
150 |
Tkanine od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana širine manje od 150 cm; vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, osim rabljenih |
|
|
5310 10 10 , ex 5310 90 00 , 5905 00 50 , 6305 10 90 |
|
|
|
151.A |
Podni prostirači od kokosovih vlakana |
|
|
5702 20 00 |
|
|
|
151.B |
Tepisi i drugi tekstilni podni prostirači od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, osim taftanih ili flokiranih |
|
|
ex 5702 39 00 , ex 5702 49 00 , ex 5702 50 90 , ex 5702 99 00 |
|
|
|
152 |
Iglani pust (filc) od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, neimpregniran i nepresvučen, osim podnih prostirača |
|
|
5602 10 11 |
|
|
|
153 |
Rabljene vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 |
|
|
6305 10 10 |
|
|
|
154 |
Čahure dudovih svilaca prikladne za odmotavanje |
|
|
5001 00 00 |
|
|
|
Sirova svila (nesukana) |
|
|
|
5002 00 00 |
|
|
|
Otpaci svile (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje), otpaci pređe i rastrgani tekstilni materijal, negrebenan i nečešljan |
|
|
|
ex 5003 00 00 |
|
|
|
Vuna, negrebenana ili nečešljana |
|
|
|
5101 11 00 , 5101 19 00 , 5101 21 00 , 5101 29 00 , 5101 30 00 |
|
|
|
Fina ili gruba životinjska dlaka, negrebenana ili nečešljana |
|
|
|
5102 11 00 , 5102 19 10 , 5102 19 30 , 5102 19 40 , 5102 19 90 , 5102 20 00 |
|
|
|
Otpaci od vune ili od fine ili grube životinjske dlake, uključujući otpatke pređe, no isključujući rastrgani tekstilni materijal |
|
|
|
5103 10 10 , 5103 10 90 , 5103 20 00 , 5103 30 00 |
|
|
|
Rastrgani tekstilni materijal od vune ili od fine ili grube životinjske dlake |
|
|
|
5104 00 00 |
|
|
|
Lan, sirov ili obrađen, ali ne preden: lanena kučina i otpaci (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal): |
|
|
|
5301 10 00 , 5301 21 00 , 5301 29 00 , 5301 30 00 |
|
|
|
Ramija i druga biljna tekstilna vlakna, sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina, pramenovi i otpaci, osim kokosovih vlakana i abake |
|
|
|
5305 00 00 |
|
|
|
Pamuk, negrebenan i nečešljan |
|
|
|
5201 00 10 , 5201 00 90 |
|
|
|
Pamučni otpad (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) |
|
|
|
5202 10 00 , 5202 91 00 , 5202 99 00 |
|
|
|
Prava konoplja (Cannabis sativa L.), sirova ili obrađena, no koja nije upredena: kučina i otpaci prirodne konoplje (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) |
|
|
|
5302 10 00 , 5302 90 00 |
|
|
|
Abak (Manila konoplja ili Musa Textilis Nee), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci abake (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) |
|
|
|
5305 00 00 |
|
|
|
Juta ili druga tekstilna likova vlakna (osim lana, konoplje i ramije), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpatci jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) |
|
|
|
5303 10 00 , 5303 90 00 |
|
|
|
Druga biljna tekstilna vlakna, sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci takvih vlakana (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) |
|
|
|
5305 00 00 |
|
|
|
156 |
Bluze i puloveri, pleteni ili kukičani, od svile ili otpadaka svile, za žene i djevojčice |
|
|
6106 90 30 , ex 6110 90 90 |
|
|
|
157 |
Odjevni predmeti, pleteni ili kukičani, osim onih kategorija od 1 do 123 i 156 |
|
|
ex 6101 90 20 , ex 6101 90 80 , 6102 90 10 , 6102 90 90 , ex 6103 39 00 , ex 6103 49 00 , ex 6104 19 90 , ex 6104 29 90 , ex 6104 39 00 , 6104 49 00 , ex 6104 69 00 , 6106 90 50 , 6106 90 90 , ex 6107 99 00 , ex 6108 99 00 , 6110 90 10 , ex 6110 90 90 , ex 6111 90 90 , ex 6114 90 00 |
|
|
|
159 |
Haljine, bluze i košulje-bluze, od svile ili otpadaka svile, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
6204 49 10 , 6206 10 00 |
|
|
|
Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu), velovi i slično, od svile ili otpadaka svile, osim pletenih ili kukičanih |
|
|
|
6214 10 00 |
|
|
|
Kravate, leptir mašne i rupci-kravate od svile ili otpadaka svile |
|
|
|
6215 10 00 |
|
|
|
160 |
Rupčići od svile ili otpadaka svile |
|
|
ex 6213 90 00 |
|
|
|
161 |
Odjevni predmeti, osim pletenih ili kukičanih, osim onih kategorija od 1 do 123 i 159 |
|
|
6201 19 00 , 6201 99 00 , 6202 19 00 , 6202 99 00 , 6203 19 90 , 6203 29 90 , 6203 39 90 , 6203 49 90 , 6204 19 90 , 6204 29 90 , 6204 39 90 , 6204 49 90 , 6204 59 90 , 6204 69 90 , 6205 90 10 , ex 6205 90 80 , 6206 90 10 , 6206 90 90 , ex 6211 20 00 , ex 6211 39 00 , ex 6211 49 00 , ex 9619 00 50 |
|
|
|
163 |
Gaza i proizvodi od gaze u oblicima ili pakovanjima za maloprodaju |
|
|
3005 90 31 ” |
|
|
6.2.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 32/35 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/174
оd 2. veljače 2018.
o provedbi Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) u pogledu popisa ciljnih sekundarnih varijabli koje se odnose na međugeneracijski prijenos prikraćenosti, sastav kućanstava i kretanje prihoda za 2019.
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (1), a posebno njezin članak 15. stavak 2. točku (f),
budući da:
(1) |
Uredbom (EZ) br. 1177/2003 uspostavljen je opći okvir za sustavnu izradu europske statistike o dohotku i uvjetima života kako bi se na nacionalnoj razini i na razini Unije osigurala dostupnost usporedivih i aktualnih transverzalnih i longitudinalnih podataka o dohotku te podataka o razini i strukturi siromaštva i društvene isključenosti. |
(2) |
U skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 1177/2003 svake godine donose se provedbene mjere za utvrđivanje ciljnih sekundarnih područja i varijabli koji se te godine moraju uključiti u transverzalnu komponentu EU-SILC-a. Stoga je potrebno donijeti provedbene mjere za utvrđivanje ciljnih sekundarnih varijabli i njihovih identifikacijskih oznaka za modul o međugeneracijskom prijenosu prikraćenosti, sastavu kućanstava i kretanju prihoda za 2019. |
(3) |
Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Popis sekundarnih varijabli i identifikacijskih oznaka za modul za 2019. o međugeneracijskom prijenosu prikraćenosti, sastavu kućanstava i kretanju prihoda, dio transverzalne komponente EU-SILC-a, utvrđen je Prilogu.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 2. veljače 2018.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 165, 3.7.2003., str. 1.
PRILOG
Sekundarne ciljne varijable i identifikacijske oznake za modul za 2019. o međugeneracijskom prijenosu prikraćenosti, sastavu kućanstava i kretanju dohotka, dio transverzalne komponente EU-SILC-a, su sljedeće:
1. Jedinice
Informacije o varijablama o međugeneracijskom prijenosu prikraćenosti dostavljaju se za sve sadašnje članove kućanstva ili, ako je primjenjivo, za sve odabrane ispitanike starije od 24 i mlađe od 60 godina.
Informacije o kretanju dohotka i sastavu kućanstva primjenjuju se na razini kućanstva i odnose se na kućanstvo u cjelini.
2. Način prikupljanja podataka
Podaci za varijable koje se primjenjuju na razini pojedinca prikupljaju se u osobnom razgovoru sa svim sadašnjim članovima kućanstva ili, ako je primjenjivo, sa svim odabranim ispitanicima starijima od 24 i mlađima od 60 godina.
Podaci za varijable koje se primjenjuju na razini kućanstva prikupljaju se u osobnom razgovoru s ispitanikom u kućanstvu.
Ako su relevantne osobe privremeno odsutne ili nesposobne, iznimno je dopušten razgovor s opunomoćenom osobom.
3. Referentno razdoblje
Za varijable koje se odnose na međugeneracijski prijenos prikraćenosti referentno razdoblje je razdoblje kada je ispitanik imao oko 14 godina.
Za varijable koje se odnose na kretanje dohotka i sastav kućanstva (podaci o kućanstvu) referentno razdoblje je sadašnje razdoblje.
4. Definicije međugeneracijskog prijenosa prikraćenosti
1. Otac: osoba koju je ispitanik smatrao ocem kada je imao oko 14 godina. U pravilu je otac biološki otac, međutim, ako je ispitanik tijekom referentnog razdoblja ocem smatrao drugu osobu, odgovori se trebaju odnositi na tu osobu čak i ako je biološki otac bio živ i poznat.
2. Majka: osoba koju je ispitanik smatrao majkom kada je imao oko 14 godina. U pravilu je majka biološka majka, međutim, ako je ispitanik tijekom referentnog razdoblja majkom smatrao neku drugu osobu, odgovori se trebaju odnositi na tu osobu čak i ako je biološka majka bila živa i poznata.
3. Kućanstvo: odnosi se na kućanstvo u kojem je ispitanik živio kada je imao oko 14 godina.
Ako su roditelji ispitanika bili razvedeni ili rastavljeni i imali su zajedničko skrbništvo (50 % vremena svaki roditelj), ispitanik može:
— |
odabrati svoje kućanstvo na objektivnoj osnovi, uzimajući u obzir glavnu adresu stanovanja kad je imao oko 14 godina (tj. adresu navedenu u registru stanovništva i/ili u njegovoj osobnoj iskaznici/putovnici), |
— |
odabrati svoje kućanstvo na subjektivnoj osnovi ovisno o tome gdje se osjećao više kod kuće kada je imao oko 14 godina. |
Ako su roditelji ispitanika bili razvedeni ili rastavljeni i nisu imali zajedničko skrbništvo, treba odabrati ono kućanstvo u kojem je ispitanik živio sve vrijeme ili većinu vremena:
Sekundarne ciljne varijable šalju se Komisiji (Eurostatu) u datoteci Podaci o kućanstvima (H-datoteka) i datoteci Osobni podaci (P-datoteka) nakon ciljnih primarnih varijabli.
|
Probni modul 2019. |
Međugeneracijski prijenos prikraćenosti |
Naziv varijable |
Oznaka |
Ciljna varijabla |
Obiteljski podaci |
||
PT220 |
|
Vrsta kućanstva kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Privatno kućanstvo |
|
2 |
Živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi |
|
PT220_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT230 |
|
Prisutnost majke kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Da |
|
2 |
Ne, nije živjela u istom kućanstvu, ali je održavala kontakt |
|
3 |
Ne, nije živjela u istom kućanstvu i nije održavala kontakt |
|
4 |
Ne, umrla je |
|
PT0230_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT240 |
|
Prisutnost oca kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Da |
|
2 |
Ne, nije živio u istom kućanstvu, ali je održavao kontakt |
|
3 |
Ne, nije živio u istom kućanstvu i nije održavao kontakt |
|
4 |
Ne, umro je |
|
PT240_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT020 |
|
Broj odraslih osoba kada je ispitanik imao oko 14 godina |
Broj (2 znamenke) 0–99 |
||
PT020_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT030 |
|
Broj djece kada je ispitanik imao oko 14 godina |
Broj (2 znamenke) 0–99 |
||
PT030_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT040 |
|
Broj zaposlenih osoba u kućanstvu kada je ispitanik imao oko 14 godina |
Broj (2 znamenke) 0–99 |
||
PT040_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT250 |
|
Stupanj urbanizacije kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Grad (više od 100 000 stanovnika) |
|
2 |
Manji grad ili prigradsko naselje (10 000 do 100 000 stanovnika) |
|
3 |
Ruralno područje, mali grad ili selo (manje od 10 000 stanovnika) |
|
PT250_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT210 |
|
Stanarski status kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
U vlasništvu |
|
2 |
U najmu |
|
3 |
Besplatni smještaj |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT210_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
Podaci o roditeljima |
||
PT060 |
|
Država rođenja oca |
|
Država rođenja oca (oznaka SCL GEO alpha-2) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT060_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – otac nije prisutan i nema kontakt ili je umro |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT070 |
|
Državljanstvo oca |
|
Država primarnog državljanstva (oznaka SCL GEO alpha-2) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT070_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – otac nije prisutan i nema kontakt ili je umro |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT090 |
|
Država rođenja majke |
|
Država rođenja majke (oznaka SCL GEO alpha-2) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT090_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – majka nije prisutna i nema kontakt ili je umrla |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT100 |
|
Državljanstvo majke |
|
Država primarnog državljanstva (oznaka SCL GEO alpha-2) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT100_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – majka nije prisutna i nema kontakt ili je umrla |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
Podaci o obrazovanju |
||
PT110 |
|
Najviši stupanj obrazovanja oca |
1 |
Niska razina (niže od osnovnoškolskog obrazovanja, osnovnoškolsko obrazovanje ili niže srednjoškolskog obrazovanje) |
|
2 |
Srednja razina (više srednjoškolsko obrazovanje i obrazovanje nakon srednjoškolskog koje nije ni više ni visoko) |
|
3 |
Visoka razina (kraće više i visoko obrazovanje, dodiplomski studij ili jednakovrijedni stupanj, magisterij ili jednakovrijedni stupanj, doktorat ili jednakovrijedni stupanj) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT110_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – otac nije prisutan i nema kontakt ili je umro |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019 |
|
PT120 |
|
Najviši stupanj obrazovanja majke |
1 |
Niska razina (niže od osnovnoškolskog obrazovanja, osnovnoškolsko obrazovanje ili niže srednjoškolskog obrazovanje) |
|
2 |
Srednja razina (više srednjoškolsko obrazovanje i obrazovanje nakon srednjoškolskog koje nije ni više ni visoko) |
|
3 |
Visoka razina (kraće više i visoko obrazovanje, dodiplomski studij ili jednakovrijedni stupanj, magisterij ili jednakovrijedni stupanj, doktorat ili jednakovrijedni stupanj) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT120_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – majka nije prisutna i nema kontakt ili je umrla |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
Podaci o zanimanju |
||
PT130 |
|
Status aktivnosti oca kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Zaposlen na puno radno vrijeme |
|
2 |
Zaposlen na nepuno radno vrijeme |
|
3 |
Samozaposlen ili pomaže u obiteljskom poslu |
|
4 |
Nezaposlen/traži posao |
|
5 |
U mirovini |
|
6 |
Trajna invalidnost ili nesposobnost za rad |
|
7 |
Obavlja kućanske poslove i poslove skrbi |
|
8 |
Ostale radno neaktivne osobe |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT130_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – otac nije prisutan i nema kontakt ili je umro |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT140 |
|
Rukovodeći položaj oca kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Da |
|
2 |
Ne |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT140_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 4 |
Ne primjenjuje se – otac ne radi (nije zaposlen) |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – otac nije prisutan i nema kontakt ili je umro |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT150 |
|
Glavno zanimanje oca kada je ispitanik imao oko 14 godina |
|
Oznaka ISCO-08(COM) (1 znamenka) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT150_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 4 |
Ne primjenjuje se – otac ne radi (nije zaposlen) |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – otac nije prisutan i nema kontakt ili je umro |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT160 |
|
Status aktivnosti majke kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Zaposlena na puno radno vrijeme |
|
2 |
Zaposlena na nepuno radno vrijeme |
|
3 |
Samozaposlena ili pomaže u obiteljskom poslu |
|
4 |
Nezaposlena/traži posao |
|
5 |
U mirovini |
|
6 |
Trajna invalidnost ili nesposobnost za rad |
|
7 |
Obavlja kućanske poslove i poslove skrbi |
|
8 |
Ostale radno neaktivne osobe |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT160_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – majka nije prisutna i nema kontakt ili je umrla |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT170 |
|
Rukovodeći položaj majke kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Da |
|
2 |
Ne |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT170_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 4 |
Ne primjenjuje se – majka ne radi (nije zaposlena) |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – majka nije prisutna i nema kontakt ili je umrla |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT180 |
|
Glavno zanimanje majke kada je ispitanik imao oko 14 godina |
|
Oznaka ISCO-08(COM) (1 znamenka) |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT180_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 4 |
Ne primjenjuje se – majka ne radi (nije zaposlena) |
|
– 5 |
Ne primjenjuje se – majka nije prisutna i nema kontakt ili je umrla |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
Materijalna deprivacija |
||
PT190 |
|
Financijsko stanje kućanstva kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Vrlo loše |
|
2 |
Loše |
|
3 |
Umjereno loše |
|
4 |
Umjereno dobro |
|
5 |
Dobro |
|
6 |
Vrlo dobro |
|
– 1 |
Ne znam |
|
PT190_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT260 |
|
Zadovoljene osnovne školske potrebe (knjige i pribor za školu) kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Da |
|
2 |
Ne, zbog financijskih razloga |
|
3 |
Ne, drugi razlozi |
|
PT260_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT270 |
|
Svakodnevni mesni, pileći ili riblji obrok (ili jednakovrijedni vegetarijanski obrok) kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Da |
|
2 |
Ne, zbog financijskih ograničenja |
|
3 |
Ne, drugi razlozi |
|
PT270_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
PT280 |
|
Tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće kada je ispitanik imao oko 14 godina |
1 |
Da |
|
2 |
Ne, zbog financijskih ograničenja |
|
3 |
Ne, drugi razlozi |
|
PT280_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (živio u skupnom kućanstvu ili ustanovi) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 6 |
Nije u dobnom rasponu (25–59) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
|
Neobvezni probni modul 2019. |
Kretanje dohotka i sastav kućanstva |
Naziv varijable |
Oznaka |
Ciljna varijabla |
HI010 |
|
Promjena dohotka u usporedbi s prethodnom godinom (NEOBVEZNO) |
1 |
Povećanje |
|
2 |
Bez značajne promjene |
|
3 |
Smanjenje |
|
HI010_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
HI020 |
|
Razlog povećanja (NEOBVEZNO) |
1 |
Indeksacija/usklađenje plaće |
|
2 |
Povećanje radnog vremena ili plaće (isti posao) |
|
3 |
Povratak na tržište rada nakon bolesti, rodiljnog dopusta, roditeljskog dopusta, brige o djetetu ili skrbi o bolesnoj ili invalidnoj osobi |
|
4 |
Novi posao ili promjena posla |
|
5 |
Promjena sastava kućanstva |
|
6 |
Povećanje socijalnih naknada |
|
7 |
Ostalo |
|
HI020_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se HI010≠1 |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
|
HI030 |
|
Razlog smanjenja dohotka (NEOBVEZNO) |
1 |
Smanjenje radnog vremena ili plaće (isti posao), uključujući za samozaposlene (ne vlastitom voljom) |
|
2 |
Rodiljni dopust, roditeljski dopust, briga o djetetu ili skrb o bolesnoj ili invalidnoj osobi |
|
3 |
Promjena posla |
|
4 |
Gubitak posla/nezaposlenost/stečaj (vlastitog) poduzeća |
|
5 |
Nesposobnost za rad zbog bolesti ili invalidnosti |
|
6 |
Razvod ili raskid partnerstva ili druga promjena u sastavu kućanstva |
|
7 |
Odlazak u mirovinu |
|
8 |
Smanjenje socijalnih naknada |
|
9 |
Ostalo |
|
HI030_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (HI010≠3) |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠ 2019) |
|
HI040 |
|
Budući dohodak (NEOBVEZNO) |
1 |
Povećanje |
|
2 |
Bez promjene |
|
3 |
Smanjenje |
|
HI040_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 3 |
Nije „odabrani ispitanik” |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠ 2019) |
|
HGYX (1) |
|
Podaci o kućanstvu (NEOBVEZNO) (2) |
10 |
Partner (niska razina) |
|
11 |
Bračni drug/registrirani partner (visoka razina) |
|
12 |
Izvanbračni partner (visoka razina) |
|
20 |
Sin/kći (niska razina) |
|
21 |
Biološki/posvojeni sin ili biološka/posvojena kći (visoka razina) |
|
22 |
Posinak/pokćerka (visoka razina) |
|
30 |
Zet/snaha (niska razina; visoka razina) |
|
40 |
visoka razina) Unuk/unuka (niska razina; |
|
50 |
Roditelj (niska razina) |
|
51 |
Biološki roditelj/posvojitelj (visoka razina) |
|
52 |
Očuh/maćeha (visoka razina) |
|
60 |
Roditelj supružnika (niska razina; visoka razina) |
|
70 |
Baka/djed (niska razina; visoka razina) |
|
80 |
Brat/sestra (niska razina) |
|
81 |
Biološki brat/sestra (visoka razina) |
|
82 |
Polubrat/polusestra (visoka razina) |
|
90 |
Drugi srodnik (niska razina; visoka razina) |
|
95 |
Drugi nesrodnik (niska razina; visoka razina) |
|
99 |
Nije navedeno (niska razina; visoka razina) |
|
HGYX_F |
1 |
Popunjeno |
– 1 |
Nedostaje |
|
– 2 |
Ne primjenjuje se (jednočlano kućanstvo) |
|
– 7 |
Ne primjenjuje se (RB010≠2019) |
(1) X = 1,…, broj osoba u kućanstvu –1
Y = 2,…, broj osoba u kućanstvu
Y > X.
(2) Mogući su odgovori niske i/ili visoke razine preciznosti.
6.2.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 32/48 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/175
оd 2. veljače 2018.
o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića (1), a posebno njezin članak 26.,
budući da:
(1) |
U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 navodi se da prodajni naziv za jaka alkoholna pića iz kategorije 9. Rakija od voća treba biti „rakija”, te da iza njega slijedi naziv upotrijebljenog voća, bobica ili povrća. Međutim, na nekim službenim jezicima ti prodajni nazivi obično sadržavaju naziv voća s nastavkom. Stoga bi navođenje prodajnog naziva koji se sastoji od naziva voća s nastavkom trebalo dopustiti za rakije od voća koje se tako označavaju na tim službenim jezicima. |
(2) |
U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 u specifikacijama za proizvode iz kategorije 10. Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina nije jasno naznačeno da je za proizvodnju rakije iz ove kategorije moguća zajednička destilacija jabučnog i kruškovog vina. No u nekim se slučajevima rakija tradicionalno dobiva zajedničkom destilacijom jabučnog i kruškovog vina. Definiciju te kategorije jakih alkoholnih pića trebalo bi stoga izmijeniti tako da se jasno dopusti mogućnost zajedničke destilacije jabučnog i kruškovog vina, kada je to tradicionalni način proizvodnje. Za te je slučajeve potrebno utvrditi i pravila o odgovarajućem prodajnom nazivu. Kako se poslovnim subjektima ne bi stvarale poteškoće, primjereno je utvrditi i prijelaznu odredbu o prodajnim nazivima jakih alkoholnih pića proizvedenih prije stupanja na snagu ove Uredbe. |
(3) |
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(4) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jaka alkoholna pića, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 mijenja se kako slijedi:
1. |
Točka (f) u kategoriji 9. zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
Kategorija 10 zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 2.
Jaka alkoholna pića iz kategorije 10. navedene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 i prodajni nazivi koji su u vrijeme stupanja na snagu ove Uredbe ispunjavali uvjete iz te Uredbe mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 2. veljače 2018.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 39, 13.2.2008., str. 16.
ODLUKE
6.2.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 32/50 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/176
od 29. siječnja 2018.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Zajedničkog odbora EGP-a o izmjeni Priloga XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2894/94 od 28. studenoga 1994. o rješenjima za provedbu Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (1), a posebno njezin članak 1. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (2) („Sporazum o EGP-u”) stupio je na snagu 1. siječnja 1994. |
(2) |
U skladu s člankom 98. Sporazuma o EGP-u Zajednički odbor EGP-a može odlučiti izmijeniti, među ostalim, Prilog XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u. |
(3) |
Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) treba uključiti u Sporazum o EGP-u. |
(4) |
Prilog XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(5) |
Stajalište Unije u okviru Zajedničkog odbora EGP-a trebalo bi se stoga temeljiti na priloženom nacrtu odluke, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Zajedničkog odbora EGP-a o predloženoj izmjeni Priloga XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u temelji se na nacrtu odluke Zajedničkog odbora EGP-a priloženom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. siječnja 2018.
Za Vijeće
Predsjednik
R. PORODZANOV
(1) SL L 305, 30.11.1994., str. 6.
(2) SL L 1, 3.1.1994., str. 3.
(3) Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).
NACRT
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a br. …/2018
od …
o izmjeni Priloga XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”), a posebno njegov članak 98.,
budući da:
(1) |
Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (1) treba uključiti u Sporazum o EGP-u. |
(2) |
Prilog XIII. Sporazumu o EGP-u trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
U Prilogu XIII. Sporazumu o EGP-u iza točke 5. (izbrisana) umeće se sljedeća točka:
„5.a |
32014 L 0094: Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.). Za potrebe ovog Sporazuma odredbe Direktive čitaju se sa sljedećim prilagodbama:
|
Članak 2.
Tekstovi Direktive 2014/94/EU na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu […], pod uvjetom da su poslana sva priopćenja iz članka 103. stavka 1. Sporazuma o EGP-u (*1).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u Službenog lista Europske unije i u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Tajnici Zajedničkog odbora EGP-a
(1) SL L 307, 28.10.2014., str. 1.
(*1) [Ustavni zahtjevi nisu navedeni.] [Ustavni zahtjevi su navedeni.]
PREPORUKE
6.2.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 32/52 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2018/177
оd 2. veljače 2018.
o elementima koje treba uključiti u tehničke, pravne i financijske aranžmane među državama članicama radi primjene mehanizma solidarnosti u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir članak 13. stavak 12. Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (1),
budući da:
(1) |
U članku 194. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navedeno je da bi energetska politika EU-a trebala imati za cilj sigurnost opskrbe energijom u Uniji u duhu solidarnosti među državama članicama. |
(2) |
Cilj je Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom povećati solidarnost i povjerenje među državama članicama te omogućiti unutarnjem tržištu plina da funkcionira dokle god je moguće, čak i u slučaju nestašice u opskrbi. |
(3) |
Uredbom se prvi put uvodi mehanizam solidarnosti među državama članicama kako bi se ublažili učinci ozbiljnoga izvanrednog stanja u Uniji i osigurao dotok plina do kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. |
(4) |
Pri donošenju mjera potrebnih za provedbu mehanizma solidarnosti države članice moraju se u okviru svojih bilateralnih aranžmana dogovoriti o nizu tehničkih, pravnih i financijskih pitanja te ih opisati u svojim interventnim planovima. |
(5) |
Kako bi pomogla državama članicama u provedbi, nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom za plin, Komisija je pripremila ove neobvezujuće smjernice o ključnim elementima koje bi trebalo uključiti u takve aranžmane, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
1. |
Države članice trebale bi postupati u skladu s pravno neobvezujućim smjernicama sadržanima u Prilogu ovoj Preporuci. Tim bi se smjernicama trebalo pomoći državama članicama da uspostave tehničke, pravne i financijske aranžmane za primjenu obveza solidarnosti iz članka 13. Uredbe (EU) 2017/1938 i opišu ih u interventnim planovima koje moraju izraditi u skladu s Uredbom. |
2. |
Ova se Preporuka objavljuje u Službenom listu Europske unije. |
Sastavljeno u Bruxellesu 2. veljače 2018.
Za Komisiju
Miguel ARIAS CAÑETE
Član Komisije
(1) SL L 280, 28.10.2017., str. 1.
PRILOG
I. UVOD
Uredbom (EU) 2017/1938 („Uredba”) koncept solidarnosti provodi se u praksi i uspostavlja se mehanizam solidarnosti među državama članicama koji se primjenjuje kad su ispunjeni uvjeti utvrđeni u relevantnim odredbama. Solidarnost je mehanizam za krajnju nuždu: njime se, u duhu solidarnosti, omogućuje neprekinut dotok plina najugroženijima. To uključuje kupce iz kategorije kućanstvo i određene temeljne usluge definirane u članku 2. stavku 6. Uredbe kao „kupci zaštićeni mehanizmom solidarnosti”.
1. Mehanizam solidarnosti
Ako država članica zatraži solidarnost, druge države članice koje su izravno povezane s njome obvezne su u skladu s mehanizmom solidarnosti dati prednost opskrbi kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti u državi članici koja je zatražila solidarnost pred domaćim kupcima koji nisu zaštićeni mehanizmom solidarnosti. To je nužno samo ako tržište ne može isporučiti potrebne količine plina (1). Pritom je opseg pomoći koju može pružiti država članica ograničen:
— |
raspoloživim kapacitetom spojnog plinovoda, |
— |
količinom plina potrebnom da opskrbi vlastite kupce zaštićene mehanizmom solidarnosti kad je njihova opskrba plinom ugrožena, |
— |
sigurnošću njezine plinske mreže i |
— |
kod određenih zemalja, opskrbom kritičnih elektrana na plin radi održavanja sigurnosti opskrbe električnom energijom. |
Država članica koja je zatražila solidarnost može je aktivirati kao mjeru u krajnjoj nuždi samo kad tržište u toj državi članici i svim državama članicama koje bi mogle pružiti solidarnost ne može ponuditi dostatne količine plina, uključujući one koje dobrovoljno ponude kupci koji nisu zaštićeni mehanizmom solidarnosti, kako bi se zadovoljila potražnja kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. Nadalje, moraju se iscrpiti mjere iz interventnog plana države članice koja je zatražila solidarnost, uključujući obvezno ograničavanje opskrbe do razine kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. Unatoč tim strogim uvjetima aktiviranja solidarnosti, tim se mehanizmom kućanstvima i temeljnim socijalnim uslugama osigurava pouzdanost i sigurnost neprekinute opskrbe plinom.
U takvim je okolnostima vjerojatno da se netržišne mjere ili ograničenja opskrbe već provode ili su neizbježni i u državama članicama koje bi mogle pružiti solidarnost. Inače bi ponude određenih količina plina još uvijek postojale te bi plin još uvijek mogao dotjecati tamo gdje je potreban prateći cjenovne signale (pod pretpostavkom da postoje) bez potrebe za aktiviranjem solidarnosti. Mehanizam solidarnosti u stvarnosti je privremena preraspodjela plina koji je preostao od kupaca koji nisu zaštićeni mehanizmom solidarnosti u jednoj državi članici kupcima zaštićenima mehanizmom solidarnosti u drugoj državi članici unutar istoga integriranog europskog tržišta plina. Solidarnost se može pružiti samo ako plinska mreža još uvijek može sigurno preraspodijeliti i transportirati plin (2).
Različiti elementi bilateralnog aranžmana kojima se uređuju pravni, tehnički i financijski aspekti solidarnosti već su djelomično obuhvaćeni člankom 13. Uredbe. Osim toga, države članice moraju se u bilateralnim aranžmanima dogovoriti o svim potrebnim elementima i pojedinostima kako bi se svim stranama koje osiguravaju funkcioniranje mehanizma solidarnosti osigurale pouzdanost i sigurnost. Ti aranžmani moraju se opisati u odgovarajućim interventnim planovima; pritom se osobito mora uključiti mehanizam naknade ili barem njegov sažetak.
Naknada opisana u članku 13. Uredbe širokog je raspona. Obuhvaća plaćanje plina i dodatnih troškova (poput transportnih troškova) za isporuku kupcima zaštićenima mehanizmom solidarnosti u državi članici koja je zatražila solidarnost te plaćanje kupcima u državi članici koja pruža solidarnost zbog ograničavanja njihove opskrbe. Za potrebe ovih smjernica za naknadu se u tom širem smislu upotrebljava izraz „naknadna za solidarnost”. Za naknadu štete nastale zbog ograničavanja opskrbe upotrebljava se izraz „naknada za ograničavanje opskrbe”.
Postoji više uvjeta za pravilno funkcioniranje solidarnosti.
Prvo, tržišne mjere trebale bi se provoditi dokle god je to moguće. Države članice trebale bi poduzeti sve što je moguće da se uspostavi mehanizam ili platforma koja omogućuje dobrovoljno upravljanje potrošnjom. To je u interesu i mogućeg pružatelja solidarnosti i država članica koje su zatražile solidarnost jer će se inače netržišne mjere, kao što je obvezni prelazak na drugo gorivo ili ograničavanja opskrbe kupaca, morati početi primjenjivati u ranijoj fazi. Također je u skladu s općim načelom iz Uredbe da tržištu treba dati što više manevarskog prostora da riješi pitanja povezana s opskrbom plinom.
Drugo, treba omogućiti slobodno kretanje veleprodajnih cijena, čak i tijekom izvanrednog stanja; zamrzavanje ili ograničavanje cijena onemogućuje cjenovnim signalima odražavanje potrebe za dodatnim plinom zbog čega plin ne dotječe tamo gdje je potreban.
Treće, prekogranični bi se pristup infrastrukturi u svakom trenutku, pa čak i u izvanrednom stanju, trebao tehnički i sigurno održati u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Ovisno o tehničkim ograničenjima u pojedinačnoj državi članici, aranžmanima bi trebalo osigurati da međudržavni spojni plinovodi, terminali za UPP, sustavi za podzemno skladištenje plina, čvorišta i ponude potražnje prema potrebi u cijelosti budu dostupni prekograničnim sudionicama na tržištu. Time će se odgoditi potreba za aktiviranjem solidarnosti u državi članici koja se suočava s poteškoćama u opskrbi.
Četvrto, države članice potiču se na suradnju u različitim fazama izvanrednog stanja. Djelotvorna suradnja u ranim fazama mogla bi odgoditi potrebu za aktiviranjem solidarnosti. Ujedno bi spriječila nastanak potencijalno različitih cijena plina (primjerice, prateći vrijednost neisporučene energije kod skupina kupaca čija je opskrba ograničena) na povezanim tržištima i djelovala kao odvraćajući čimbenik za solidarnost (njezino pružanje).
2. Pravna osnova
U članku 13. stavku 12. Uredbe navedeno je da Komisija mora nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom za plin do 1. prosinca 2017. pružiti pravno neobvezujuće smjernice za ključne elemente tehničkih, pravnih i financijskih aranžmana. Tim se smjernicama mora posebice obuhvatiti način primjene elemenata opisanih u članku 13. stavcima 8. i 10. Uredbe u praksi.
3. Područje primjene smjernica
Člankom 13. Uredbe određeno je više elemenata i aspekata mehanizma solidarnosti koje treba dogovoriti i uključiti u bilateralne aranžmane. Kako bi se ponudile korisne smjernice o tim i bilo kakvim dodatnim elementima koji bi mogli biti uključeni u takve aranžmane, najprije treba bolje razumjeti situaciju u kojoj bi se solidarnost mogla aktivirati te nastojanja i temeljna načela koja bi mogla spriječiti da do takve situacija uopće dođe. Trenutačne neobvezujuće smjernice nisu i ne mogu biti usmjerene na stvaranje taksativnog i propisnog popisa koji bi bio prikladan za sve države članice jer one moraju imati slobodu pri odabiru rješenja koja im najviše odgovaraju s obzirom na svoje kapacitete, postojeće okvire, situaciju i prioritete. Umjesto toga njima se preporučuje uporaba skupa nužnih i neobveznih elemenata, opisuju mogući načini provedbe određenih mjera solidarnosti i navode primjeri te najbolje prakse.
Predloženim pristupom predviđa se da države članice upotrijebe postojeće nacionalne okvire i postupke kad god je to moguće ili da ih po potrebi prilagode za potrebe solidarnosti. To može uključivati, primjerice, uporabu postojećih platformi za mjere koje se odnose na potražnju ili postojećih mehanizama naknade za kupce.
II. PRAVNI, TEHNIČKI I FINANCIJSKI ARANŽMANI
1. Pravni aranžmani
Cilj je pravnih aranžmana osigurati pravnu sigurnost svim stranama uključenima u opskrbu ili prijam plina u slučajevima primjene mehanizma solidarnosti. Državama članicama uključenima u primjenu mehanizma solidarnosti preporučuje se da uspostave jasne, transparentne i djelotvorne pravne aranžmane kako bi dionici bili upoznati s pravilima i postupcima za prekograničnu solidarnost.
Člankom 13. stavkom 10. Uredbe nalaže se uspostava aranžmana između međusobno povezanih država članica. Trenutačno postoje države članice koje nisu fizički povezane s ni jednom drugom državom članicom (4), skupina država članica koje su povezane međusobno, ali ne i s drugim državama članicama (5), te nekoliko država članica koje imaju zajedničku granicu ili isključivi gospodarski pojas, ali nisu međusobno izravno povezane (6). To bi se stanje moglo promijeniti infrastrukturnim projektima uspostave spojnih plinovoda koji su trenutačno u izgradnji. Ako spojni plinovodi budu pušteni u pogon nakon 1. prosinca 2018., relevantne države članice morat će što je prije moguće uspostaviti pravne, financijske i tehničke aranžmane utvrđene člankom 13. stavkom 10. Uredbe.
1.1. Dotične države članice i utvrđivanje treće zemlje (članak 13. stavak 2.)
Države članice kojih se tiče mehanizam solidarnosti jesu:
— |
država članica koja je zatražila solidarnost i |
— |
sve države članice koje su izravno povezane s državom članicom koja je zatražila solidarnost. |
Sve izravno povezane države članice trebale bi unaprijed sklopiti bilateralne aranžmane o primjeni mehanizma solidarnosti, osim ako Uredbom nije predviđeno izuzeće od takve obveze. Ako postoji više država članica koje mogu pružiti solidarnost, država članica koja je zatražila solidarnost mora se savjetovati sa svima i zatražiti ponude za količine plina koje su joj potrebne za opskrbu kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. Svaka takva ponuda daje dogovoru o cijeni plina uključenom u prethodni bilateralni aranžman praktičan oblik. Taj dogovor može sadržavati upućivanje na tržišnu cijenu ili dogovorenu metodologiju za izračun cijene plina. Država članica koja je zatražila solidarnost odabirom jedne ili više ponuda utvrđuje države članice koje su stvarno uključene u pružanje solidarnosti.
Obveza ostalih država članica koje bi mogle pružiti solidarnost, ali čije ponude nisu odabrane, privremeno se suspendira. Ako se krizno stanje dodatno pogorša, država članica koja je zatražila ponude može im se u bilo kojem trenutku obratiti i zatražiti solidarnost. Pritom treba ponovno podnijeti zahtjev za solidarnost jer se okolnosti s vremenom mogu promijeniti (primjerice, može se promijeniti cijena plina ili smanjiti količina potencijalno raspoloživog plina). Državi članici od koje je zatražena solidarnost preporučuje se da ažurira svoju ponudu uzimajući u obzir sve promjene situacije (količine podzemno skladištenog plina, tokove, temperaturu, potrošnju itd.). Stoga bi države članice čija je obveza privremeno suspendirana trebale biti obaviještene o situaciji u državi članici koja je zatražila solidarnost. Komisija će pomno pratiti situaciju u državi članici koja prima solidarnost.
U posebnim situacijama koncept izravno povezanih država članica također obuhvaća povezanost preko treće zemlje. U takvim slučajevima pravo na traženje solidarnosti i obveza njezina pružanja ovise o postojećim sporazumima između država članica i suglasnosti dotične treće zemlje. U sporazumu između država članica trebalo bi biti naznačeno da se treća zemlja mora obvezati da će tijekom pružanja solidarnosti obavljati tranzit količina plina poslanih preko njezina državnog područja. Bez te obveze možda neće biti moguće ostvariti solidarnost.
1.2. Zahtjev za solidarnost
Krizna stanja zahtijevaju brze odgovore. Stoga bi zahtjev za solidarnost trebao biti kratak, standardiziran i trebao bi sadržavati najmanju moguću količinu potrebnih informacija. Idealno bi države članice koje sklapaju bilateralni aranžman mogle dogovoriti predložak i priložiti ga aranžmanu u obliku priloga. Sljedeće bi se informacije mogle smatrati minimalno potrebnima da bi se učinkovito odgovorilo na zahtjev za solidarnost:
— |
ime države članice koja je zatražila solidarnost, uključujući nadležni subjekt i osobe za kontakt, |
— |
ime operatora transportnog sustava ili voditelja tržišnog područja (prema potrebi) i odgovorne osobe za kontakt, |
— |
količina zatraženog plina (mjerena u zajednički dogovorenoj jedinici), |
— |
informacije o tlaku plina, |
— |
naznaka države članice koja je zatražila solidarnost o željenim točkama isporuke, |
— |
zahtjev za ponude, uključujući cijenu (vidjeti odjeljak 3.1.), količinu, točke isporuke i vrijeme isporuke, |
— |
zahtjev za naznaku vremena prve moguće isporuke i predviđenog trajanja opskrbe (uz naznaku predviđenog razdoblja tijekom kojeg će država članica od koje se traži solidarnost pružati solidarnost), |
— |
upućivanje na obvezu države članice koja je zatražila solidarnost da plati naknadu za solidarnost. |
Predloškom za odgovore država članica od kojih se traži solidarnost mogla bi se osigurati lakša usporedivost i bolje razumijevanje količina i uvjeta ponuđenih u okviru solidarnosti. Predložak bi mogao biti prethodno ispunjen informacijama poznatima pri sklapanju bilateralnih aranžmana između država članica i priložen odgovarajućim interventnim planovima.
1.3. Početak i prestanak izvršavanja solidarnosti
Zahtjev za solidarnost valjan je i njime se aktivira obveza pružanja solidarnosti od trenutka njegova podnošenja. Na to ne utječu provjere, koje Komisija provodi u skladu s člankom 11. stavkom 8. Uredbe, o opravdanosti proglašenja izvanrednog stanja u državi članici koja je zatražila solidarnost i o mjerama poduzetima za provedbu postupaka navedenih u interventnom planu. Komisija mora taj postupak provjere provesti u roku od pet dana. Malo je vjerojatno da bi država članica podnijela zahtjev za solidarnost za manje od pet dana od dana proglašenja izvanrednog stanja jer obično treba proteći određeno vrijeme da bi poteškoće s opskrbom plina dosegnule razinu koja opravdava podnošenje takvog zahtjeva. Ako to učini, Komisija će ipak nastaviti s provjerom opravdanosti proglašenja izvanrednog stanja. Međutim, nastavak svake takve provjere ne bi trebao utjecati na valjanost zahtjeva za solidarnost.
Rizik od zlouporabe mehanizma solidarnosti podnošenjem neopravdanog zahtjeva za solidarnost vrlo je mali zbog dalekosežnih posljedica i strogih uvjeta koji moraju biti ispunjeni prije aktiviranja mehanizma solidarnosti, a to su:
— |
primjena svih hitnih mjera previđenih interventnim planom i |
— |
ograničavanje opskrbe kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti u državi članici koja je zatražila solidarnost. |
Ako provjere Komisije dovedu do zaključka da zahtjev za solidarnost nije opravdan, država članica koja je izdala neopravdan zahtjev i primila pomoć od izravno povezanih susjeda platit će državama članicama koje su pružile pomoć primljeni plin zajedno s dodatnim troškovima.
Obveza pružanja solidarnosti prestaje se primjenjivati ako:
— |
Komisija nakon postupka provjere zaključi da proglašenje izvanrednog stanja više nije opravdano, |
— |
država članica koja je zatražila solidarnost obavijesti države članice koje pružaju solidarnost da je ponovno u mogućnosti da svoje domaće kupce zaštićene mehanizmom solidarnosti opskrbljuje plinom i |
— |
država članica koja pruža solidarnost više ne može opskrbljivati svoje kupce zaštićene mehanizmom solidarnosti. |
Također je moguće da se država članica koja je prvotno zatražila solidarnost unatoč nastavku ozbiljne krize u opskrbi plinom odrekne prava da traži takvu solidarnost jer je, primjerice, ne bi mogla platiti.
1.4. Uloge i odgovornosti
Države članice trebale bi preuzeti krajnju odgovornost za provedbu mehanizma solidarnosti. To posebice obuhvaća odluku o tome da zatraži solidarnost i cjelokupno praćenje načina na koji subjekti odgovorni za određene zadaće upotrebljavaju mehanizam. Uredbom nije propisano osnivanje novih posebnih subjekata. Državama članicama preporučuje se da po mogućnosti dodijele odgovornosti postojećim subjektima ili, u posebnim okolnostima, novim subjektima uzimajući u obzir njihovu organizacijsku strukturu i iskustvo u upravljanju kriznim stanjima i odgovorima na izvanredna stanja. Kako bi se smanjili troškovi, a posebice izbjegli fiksni troškovi, države članice mogle bi se osloniti na postojeće mehanizme ako je to moguće. Vodeće bi načelo u tom pogledu trebalo podrazumijevati učinkovito i djelotvorno pružanje solidarnosti.
Nadležna tijela u skladu s Uredbom bila bi odgovorna za provedbu okvira uz jasno dodijeljene zadaće i odgovornosti odgovarajućim akterima poput operatora transportnog sustava, nacionalnoga regulatornog tijela i poduzeća za plin. Nadležna tijela također su u najboljem položaju za pripremu bilateralnih aranžmana s nadležnim tijelima u izravno povezanim državama članicama. Ti bi aranžmani kasnije mogli poslužiti kao pravna osnova za solidarnost, uključujući plaćanje naknade i financijske namire nakon pružene solidarnosti. Države članice ili nadležna tijela također su u najboljem položaju da budu zadužena za slanje ili primanje zahtjeva za solidarnost, ponuda za količine plina i obavješćivanje o suspendiranoj primjeni solidarnosti. Financijsku odgovornost koja se odnosi na naknadu u konačnici bi također trebala snositi država članica.
Podložno tehničkim i pravnim ograničenjima u pojedinačnoj državi članici, nacionalna regulatorna tijela u najboljem su položaju da vode postupak za izračun troškova naknade na temelju metodologije koju su prethodno izradila i objavila u interventnom planu ili da barem budu uključena u taj postupak. Agencija za suradnju energetskih regulatora mogla bi biti uključena u taj postupak. Operatori bi transportnog sustava po mogućnosti trebali biti nadležni za otpremu potrebnih količina plina, i to na troškovno učinkovit način.
Operatori transportnog sustava (ili subjekt koji pruža usluge uravnoteženja) u najboljem su položaju da preuzmu odgovornost za koordinaciju svih tehničkih aspekata i provedbu svih potrebnih operativnih mjera u slučaju primjene solidarnosti. Odgovarajući subjekt u državi članici koji pruža solidarnost također bi mogao biti nadležan za prikupljanje zahtjeva za plaćanje plina i dodatnih troškova, njihovu provjeru i prosljeđivanje nadležnom subjektu u državi članici koja ima koristi od solidarnosti. U tom kontekstu bio bi koristan pristup jedinstvenog sučelja. Državama članicama preporučuje se da utvrde i dogovore subjekt nadležan za prikupljanje i prosljeđivanje zahtjeva za naknadu za ograničavanje opskrbe.
Određivanjem posrednika u bilateralnim aranžmanima sklopljenima između država članica moglo bi se kod obiju država članica otkloniti sumnje povezane s plaćanjem i izračunom troškova naknade. Posrednik bi pomogao u rješavanju bilo kakvih neslaganja o iznosu naknade koju treba platiti.
1.5. Pravni oblik bilateralnih aranžmana
Nema izričitog zahtjeva u pogledu pravnog oblika bilateralnih aranžmana. Države članice mogu same odabrati pravni oblik kojim utvrđuju međusobna prava i obveze u slučaju primjene mehanizma solidarnosti. Pravo na traženje solidarnosti i obveza njezina pružanja utvrđeni su u članku 13. Uredbe. Bilateralnim aranžmanima definirat će se način izvršavanja tih prava i obveza uspostavljenih pravom Unije. Aranžmani će biti operativne, a ne političke prirode. Na prvi pogled je za potrebe provedbe možda dovoljno da relevantna tijela sklope obvezujući administrativni aranžman. Njime bi se moglo obuhvatiti odredbe iz postojećih bilateralnih ugovora, ugovorne aranžmane između operatora transportnih sustava ili posebne uvjete licenciranja za subjekte koji se bave plinom pod uvjetom da ih nadziru relevantna nadležna tijela. S druge strane neobvezujući pravni instrument kao što je memorandum o razumijevanju ne bi bio dovoljan jer ne stvara pravne obveze između sudionika. Stoga aranžmani u obliku memoranduma ne bi ispunili zahtjeve iz članka 13. za stvaranje pravno obvezujućeg sustava solidarnosti, a osim toga moglo bi se protumačiti da je riječ o nedostatnoj provedbi članka 13. stavka 10.
2. Tehnički aranžmani
Svrha je tehničkih aranžmana opisati sve potrebne tehničke odredbe i uvjete koji bi omogućili funkcioniranje mehanizma solidarnosti u praksi. To bi zahtijevalo obveznu prethodnu razmjenu informacija o tehničkom kapacitetu i ograničenjima relevantne plinske infrastrukture te maksimalnim teoretskim količinama plina relevantnima za solidarnost uz uvjerenje da nema neopravdanih tehničkih ograničenja koja bi otežala solidarnost. Ako postoje tehnička ili druga ograničenja, države članice potiču se da utvrde i dogovore međusobno prihvatljiva rješenja za primjenu na točkama međusobnog povezivanja u slučaju aktiviranja mehanizma solidarnosti.
Ovisno o tehničkim ograničenjima u pojedinačnoj državi članici, operatori transportnog sustava (ili subjekt koji pruža usluge uravnoteženja) mogli bi biti u najboljem položaju da preuzmu odgovornost za koordinaciju svih tehničkih aspekata i provedbu svih potrebnih operativnih mjera u slučaju primjene solidarnosti na temelju poznavanja plinskih sustava i postojećih sustava prekogranične suradnje (7). Te postojeće strukture suradnje, sporazumi o suradnji i povezano iskustvo trebali bi se uzeti u obzir u slučajevima primjene mehanizma solidarnosti ili čak poslužiti kao njihova osnova. U svakom slučaju, mora se jasno utvrditi (ako je već uspostavljen) ili uspostaviti sveobuhvatni okvir, uključujući tehničke uvjete, kako bi se potrebna suradnja mogla provesti uz pravnu sigurnost.
Tehnički podaci mogu se prema potrebi ažurirati u planovima.
2.1. Tehnička rješenja i koordinacija (članak 13. stavak 10. točka (c))
Tehnička rješenja i aranžmani mogu se izraditi za različite dijelove infrastrukture u određenoj državi članici. Time će se osigurati jasna predodžba o raspoloživoj pomoći i povezanim tehničkim ograničenjima te bolja procjena troškova primjene pojedinačne mjere (ako je relevantno). Budući da krizna stanja mogu biti vrlo različita, važno je da se operatorima transportnog sustava (ili subjektu koji pruža usluge uravnoteženja) osigura širok raspon mogućnosti i alata koje mogu upotrijebiti. U tehničkim aranžmanima može se opisati indikativan i netaksativan popis tehničkih rješenja kako bi obje strane bile svjesne koraka koje bi za potrebe solidarnosti mogle poduzeti prije i tijekom izvanrednog stanja. Hidraulične simulacije mjera solidarnosti mogle bi biti korisne za spremnost na takva stanja.
Morat će se osigurati koordinacija kod svih relevantnih operatora transportnog sustava ili voditelja tržnih područja, operatora distribucijskog sustava, nacionalnih koordinatora u slučaju izvanrednog stanja, nadležnih tijela i subjekata uključenih u isporuku plina kupcima zaštićenima mehanizmom solidarnosti. To znači da će se plin dobiven smanjenjem potražnje u jednoj državi članici moći staviti na raspolaganje i isporučiti izravno povezanoj državi članici koja je zatražila solidarnost. Operatore transportnog sustava, operatore distribucijskog sustava, nacionalne koordinatore u slučaju izvanrednog stanja i druge subjekte uključene u isporuku plina kupcima zaštićenima mehanizmom solidarnosti trebalo bi dovoljno rano uključiti u rasprave o odredbama o solidarnosti i možda zadužiti da međusobno surađuju u ispunjavanju aranžmana o solidarnosti.
Operatori transportnog sustava također bi trebali imati pravo na iskorištavanje neiskorištenoga transportnog kapaciteta bez obzira na to je li on dodijeljen. U svakom slučaju naknada za trošak transporta trebala bi biti plaćena u skladu s dogovorenim načelima.
Pristup čvorištima i drugim platformama trebalo bi održati dokle god je to moguće, pa čak i u slučaju izvanrednog stanja (članak 13. stavak 4. Uredbe), kako bi se spriječila potreba za aktiviranjem solidarnosti. Stoga mora biti osiguran stalan pristup terminalima za UPP, skladišnom kapacitetu i kapacitetu spojnog plinovoda, uključujući dvosmjerni kapacitet, kako bi se omogućili učinkoviti prekogranični protoci (članak 13. stavak 10. točka (c)). Ti bi aspekti trebali biti izričito uređeni u aranžmanima.
2.2. Količine plina ili metodologija za njihovo utvrđivanje (članak 13. stavak 10. točka (d) Uredbe)
Države članice trebale bi radi transparentnosti i kao temelj za rasprave o aranžmanima obavijestiti susjedne države članice (tj. moguće pružatelje solidarnosti) o teoretskim maksimalnim količinama plina koje bi mogle zatražiti i ograničenju kapaciteta međudržavnoga spojnog plinovoda. Unatoč tomu, točne potrebne, zatražene i raspoložive količine plina bit će poznate tek kad se solidarnost aktivira. Kod izračuna tih teoretskih maksimalnih količina plina trebalo bi uzeti u obzir najmanje sljedeće elemente:
— |
dotične kupce zaštićene mehanizmom solidarnosti, |
— |
dotične kritične elektrane na plin (prema potrebi) i količine plina povezane s njima i |
— |
domaću proizvodnju plina u državama članicama koje ga proizvode. |
Scenariji standarda opskrbe prilagođeni kupcima zaštićenima mehanizmom solidarnosti mogli bi poslužiti kao dobro polazište za taj izračun.
Sve države članice moraju utvrditi kupce zaštićene mehanizmom solidarnosti primjenom definicije predviđene člankom 2. stavkom 6. Uredbe i svoju godišnju potrošnju plina (prosječnu i vršnu).
Kritične elektrane na plin i godišnje količine plina povezane s njima (članak 13. stavak 1. drugi podstavak Uredbe) mogu znatno utjecati na količine plina raspoložive za solidarnost. U državi članici koja pruža solidarnost takve količine plina ograničavaju količinu potencijalno raspoloživu za solidarnost; u pojedinim državama članicama koje bi primale solidarnost kritične elektrane na plin imaju prednost pred kupcima zaštićenima mehanizmom solidarnosti, ali količine plina potrebnog za njihov rad ne utječu na količine koje bi takvim državama članicama bile potrebne.
Aranžmani bi trebali sadržavati detaljan popis elektrana na plin koje su utvrđene kao kritične za sustav električne energije (članak 11. stavak 7. Uredbe) i kojima bi se prirodni plin trebao isporučivati i tijekom primjene mehanizma solidarnosti. Takav bi popis trebao biti utvrđen na temelju zahtjeva i procjena operatora transportnih sustava za plin i prijenosnih sustava za električnu energiju. Popis elektrana trebao bi biti opravdan i trebao bi dokazati da bi kratkotrajno isključenje tih elektrana moglo ugroziti sigurnost elektroenergetskog sustava. Usto države članice mogle bi razmotriti dogovor o tome koliko bi često trebalo provjeravati i ažurirati popis.
Ovisno o konkretnom kriznom stanju, pri traženju solidarnosti potrebnima će se smatrati samo količine plina potrebne za elektrane utvrđene u aranžmanima kao kritične. To se, primjerice, može odnositi na elektrane u određenoj regiji. U okviru komunikacije među relevantnim subjektima (operatorima transportnih sustava, nadležnim tijelima) u državama članicama trebala bi se prije i tijekom pružanja solidarnosti odvijati ad hoc razmjena informacija o situaciji.
Države članice koje proizvode plin moraju navesti svoju godišnju proizvodnju.
Prethodno navedene količine mogu se utvrditi na početku pojedinačne plinske godine ili u različitim intervalima na temelju najnovijih dostupnih podataka, ažuriranja planova ili ad hoc.
2.3. Operativna sigurnost mreža (članak 13. stavak 7. Uredbe)
Aranžmani mogu sadržavati opis tehničkih mogućnosti i ograničenja pojedinačnih plinskih mreža koje treba održavati radi sigurnog i pouzdanog rada plinskog sustava. Te su informacije važne i za države članice koje pružaju solidarnost i za one koje ju primaju. Pritom treba opisati najmanje sljedeće elemente:
— |
maksimalni izvozni kapacitet spojnog plinovoda i okolnosti u kojima će operatori transportnog sustava isporučivati količine do maksimalnoga izvoznog kapaciteta. Okolnosti mogu obuhvaćati, primjerice, tlak u sustavu, operativnu akumulaciju, raspoloživost plina na određenim ulaznim točkama ili razinu zaliha plina uz odgovarajuću razinu kapaciteta povlačenja. Idealno bi bilo kad bi se te pojedinosti definirale za pojedinačne točke međusobnog povezivanja; |
— |
prema potrebi, maksimalnu domaću proizvodnju i ograničenja. Ako postoji domaća proizvodnja, ona bi se u određenim razdobljima mogla povećati. Mogu se opisati relevantne mogućnosti i ograničenja; |
— |
prema potrebi kapacitet koji je na raspolaganju preko treće zemlje i tehničke elemente dogovora o njemu (članak 13. stavak 2. Uredbe). |
3. Financijski aranžmani
Financijski aranžmani trebali bi osigurati plaćanje plina isporučenog u skladu s mehanizmom solidarnosti po odgovarajućoj cijeni. Ti aranžmani mogli bi obuhvatiti izračun troškova, naknadu za solidarnost (uključujući naknadu za ograničavanje opskrbe) i postupke plaćanja koje trebaju zajedno odrediti i utvrditi relevantni subjekti.
Mehanizam kojim se utvrđuje naknada za ograničavanje opskrbe trebao bi ponuditi poticaje za rješenja na temelju tržišne logike kao što su dražbe i upravljanje potrošnjom (članak 13. stavak 4. Uredbe). To može obuhvaćati upućivanja na mehanizme povezane s nacionalnim izvanrednim stanjima koji neizravno omogućuju solidarnost osiguravanjem da tržište u državi članici koja pruža solidarnost funkcionira dokle god je to moguće. Financijski aranžmani ne bi trebali uvoditi pogrešne poticaje (poput zadržavanja plina ili špekulacija povezanih s povećanjem cijene u kasnijoj fazi izvanrednog stanja) koji bi sami mogli aktivirati potrebu za solidarnošću. Naknada za solidarnost trebala bi pokriti stvarno nastale troškove; ona ne može postati izvorom dobiti za subjekt koji pruža solidarnost. Država članica koja prima solidarnost trebala bi državi članici koja pruža solidarnost odmah platiti pravičnu cijenu za primljeni plin. Potonja će zatim odrediti način postupanja s tim sredstvima i njihova uklapanja u postojeće dogovore o uravnoteženju neutralnosti.
Svaka naknada kupcima čija se opskrba ograniči u izvanrednom stanju – neovisno o tome proizlazi li to iz obveze pružanja prekogranične solidarnosti ili nacionalnoga izvanrednog stanja – trebala bi biti onakva kakva je utvrđena nacionalnim pravom.
S obzirom na navedeno, države članice mogu zadržati postojeći nacionalni mehanizam (za naknadu povezanu s ograničavanjem opskrbe) za isključivo nacionalna izvanredna stanja (tj. ako nema zahtjeva za solidarnost). To će im omogućiti da odluče žele li platiti naknadu za ograničavanje rada industrije. Međutim, ako se nacionalno izvanredno stanje pretvori u situaciju u kojoj se aktivira prekogranična solidarnost, jedna bi od mogućnosti bila da se naknada za solidarnost, koju država članica koja je zatražila solidarnost plati državi članici koja joj pruža pomoć, podijeli svim skupinama potrošača čija je opskrba ograničena (ograničavanje opskrbe) bez obzira na to je li njihova opskrba ograničena prije ili nakon aktiviranja solidarnosti. Ta bi se mogućnost provela u skladu sa sustavom osmišljenim u državi članici koja pruža solidarnost pri čemu bi se po mogućnosti temeljila na pristupu po modelu „vrijednosti neisporučene energije”. Umjesto toga države članice mogu se također opredijeliti za uplatu naknade primljene za solidarnost u središnje upravljani „fond solidarnosti”. Time će postojeći nacionalni mehanizmi naknade za ograničavanje opskrbe ostati u nadležnosti država članica, dok istodobno različiti pristupi u državama članicama neće dovesti do različitog postupanja sa skupinama potrošača čija je opskrba ograničena u pojedinačnoj zemlji pri pružanju prekogranične solidarnosti uz obveznu naknadu za solidarnost.
Glavni su elementi naknade za solidarnost cijena plina i dodatni troškovi koji u državi članici koja pruža pomoć proizlaze iz osiguravanja prekogranične isporuke plina na temelju stvarno nastalih troškova koji se mogu isplatiti u skladu s nacionalnim pravnim okvirom države članice koja pruža pomoć.
U aranžmanima se mogu primijeniti i dogovoriti različiti pristupi određivanju cijene plina ovisno o razini promjena na tržištu države članice, raspoloživim mjerama ili fazi izvanrednog stanja. Međutim, važno je da su aranžmani jasni u pogledu dogovorenog pristupa i okolnosti u kojima bi se primijenili te da su njima utvrđeni svi poznati parametri koji bi se upotrijebili (primjerice, premija ako je odabrano plaćanje posljednje poznate cijene trgovanja i premije).
3.1. Cijena plina
Financijski aranžmani trebali bi se odnositi na cijenu isporučenog plina i/ili metodologiju za utvrđivanje cijene uzimajući u obzir utjecaj na funkcioniranje tržišta (članak 13. stavak 10. točka (b) Uredbe). Potonji uvjet može se tumačiti kao uvjet usmjeren na cijenu ili metodologiju koji ne narušava tržište niti stvara pogrešne poticaje. Cijena plina koja služi kao osnova za naknadu za solidarnost određuje se (prema tržištu ili na druge načine) u državi članici koja pruža solidarnost.
(a)
Vodeće je načelo da cijena plina nikad ne bi trebala biti niža od tržišne cijene jer bi to dovelo do pogrešnih poticaja. Ako se cijena ne zamrzava i ako joj se dopusti da dinamički prati potražnju za plinom i njegovu ponudu, mogla bi dati signal čak i tijekom izvanrednog stanja. Na razvijenim tržištima maksimalni bi protoci kroz međudržavne spojne plinovode pratili cjenovni signal do država članica u izvanrednom stanju. U takvim se okolnostima pretpostavlja da solidarnost nije aktivirana.
Na manje razvijenim tržištima, na kojima cijene možda ne bi bile dinamične tijekom izvanrednog stanja, bilo bi možda potrebno primijeniti drukčije mjere za utvrđivanje cijene plina, a koje bi još uvijek mogle biti tržišne. Maksimalna referentna cijena za plin za potrebe solidarnosti mogla bi odgovarati cijeni posljednje transakcije/trgovanja u EU-u na burzi ili virtualnoj točki trgovanja nakon regulatorne provjere robusnosti cijene. Države članice također se mogu dogovoriti da će cijenu plina povezati s određenim čvorištem.
U državama članicama u kojima postoje strateške zalihe, država članica ili nadležno tijelo odlučuje u kojem će trenutku tijekom izvanrednog stanja dopustiti oslobađanje plina iz strateških zaliha. „Tržišna” cijena u trenutku (ili tik prije) oslobađanja zaliha trebala bi biti cijena koju treba platiti država članica koja prima solidarnost (8).
(b)
Ako ne postoji tržišna cijena, možda će biti potrebni drugi pristupi kako bi se utvrdila cijena plina poput posljednje poznate tržišne cijene ili prosječne tržišne cijene na najbližoj dostupnoj burzi, virtualnoj točki trgovanja ili dogovorenom čvorištu. Prosjek može obuhvaćati razumno razdoblje prije isporuke (primjerice od 5 do 7 dana) i isto razdoblje nakon isporuke s premijom ili bez nje. Umjesto toga, kao pokazatelj može poslužiti i cijena posljednjega poznatog trgovanja plinom ili mjere s premijom ili bez nje. Premija se može uzeti u obzir kako bi se popunila praznina – ako postoji – između posljednje poznate cijene i vrijednosti neisporučene energije kod kupaca čija je opskrba ograničena (9). Cijena se također može izvesti na temelju alternativnog goriva na koje država članica koja pruža solidarnost mora prijeći kako bi oslobodila potrebne razine prirodnog plina.
Izračun vrijednosti neisporučene energije može se upotrijebiti za određivanje cijene ograničenih količina plina jer možemo pretpostaviti da industrijski potrošači poznaju vlastitu vrijednost. Vrijednost odražava koristi koje je određena skupina potrošača izgubila zbog ograničavanja njihove opskrbe. Kod ovog pristupa nadležno tijelo ili nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi unaprijed znati tu vrijednost ili biti o njoj unaprijed obaviješteno. Obično će se to odraziti i u nalogu za ograničavanje opskrbe u nacionalnim interventnim planovima. Nadalje, ovaj pristup olakšava uspoređivanje „ponuda” različitih država članica (vidjeti članak 13. stavak 4. Uredbe).
Naposljetku, možda bi bilo korisno pogledati metodologiju nacionalnoga regulatornog tijela ili nadležnog tijela za utvrđivanje cijene ili uporabu približne vrijednosti poput cijene opcija kupnje.
(c)
Možda bi bilo razumno odrediti maksimalni iznos koji je pojedinačna država članica spremna platiti za plin u slučaju primjene mehanizma solidarnosti. Maksimalna vrijednost vjerojatno bi bila vrijednost neisporučene energije kod kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti u određenoj državi članici. Ako cijena plina prijeđe tu vrijednost, ne bi bilo u interesu države članice da zatraži plin u skladu s mehanizmom solidarnosti. Međutim, te informacije ne moraju biti dio aranžmana ili obuhvaćene planovima.
3.2. Ostale kategorije troškova
Financijski aranžmani trebali bi obuhvatiti sve ostale kategorije troškova, uključujući relevantne i opravdane troškove unaprijed utvrđenih mjera (članak 13. stavak 8. točka (b) Uredbe), koji će morati biti obuhvaćeni pravičnom i brzo isplaćenom naknadom (članak 13. stavak 10. točka (e)). Dodatni bi troškovi trebali biti svedeni na minimum, a osim toga trebalo bi posvetiti pozornost izbjegavanju dvostrukog računanja jer mnogi elementi dodatnih troškova mogu već biti obuhvaćeni cijenom plina. Može se pretpostaviti da bi većina dodatnih troškova već bila obuhvaćena cijenom plina, osim troškova transporta.
(a)
Naknada bi trebala obuhvatiti troškove transporta i povezane troškove poput troškova tereta UPP-a, naknada za uplinjavanje itd. Države članice mogu se dogovoriti da se potrebni kapaciteti rezerviraju za količine za potrebe solidarnosti kad je to potrebno kako bi troškovi povezani s transportom bili plaćeni primjenom standardnih postupaka operatora transportnog sustava.
(b)
U slučaju strateških zaliha, unaprijed utvrđeni trošak njihova oslobađanja može se uračunati za relevantnu količinu plina osim ako nije već obuhvaćen cijenom plina.
Ako u trenutku oslobađanja dodatnih količina iz strateških zaliha postoji tržišna cijena, njome bi, u načelu, već bio obuhvaćen dodatni trošak povezan s takvom mjerom – uključujući trošak njegova utvrđivanja unaprijed. Inače se u tom trenutku ne bi pribjeglo mjeri jer bi još uvijek bila dostupna jeftinija rješenja.
Troškovi takve netržišne sigurnosti mjera opskrbe obično se podruštvljavaju i sastavni su dio računa krajnjih korisnika. Dogovoren proporcionalni doprinos trošku – u skladu s količinama oslobođenima za potrebe solidarnosti – može se dodati dodatnim troškovima koje treba platiti država članica koja prima solidarnost.
Međutim, obveze skladištenja nalažu skladištenje određenih količina plina samo na početku zimske sezone; nakon toga skladišteni se plin upotrebljava kako bi se odgovorilo na tržišnu potražnju i cijene. Stoga dodatni troškovi ne bi trebali biti pridodani oslobađanju plina povrh njegove cijene i troškova transporta. U svakom bi slučaju trebalo uzeti u obzir posebne načine na koje države članice upravljaju strateškim zalihama i postupaju u vezi s obvezama skladištenja.
(c)
Smanjenje povećanog standarda opskrbe na normalne razine obveza je prema Uredbi kad u susjednoj državi članici počne izvanredno stanje i kad je vjerojatan prekogranični učinak. Smanjenje povećanog standarda opskrbe i zahtjev za solidarnost nisu povezani, tj. troškovi takvih mjera ne mogu biti obuhvaćeni naknadom.
(d)
Ostali troškovi mogu također obuhvatiti troškove nastale zbog obveze plaćanja naknade u državi članici koja pruža pomoć, uključujući odštetu za ograničavanje rada industrije. Takvi troškovi mogu biti obuhvaćeni troškom naknade povrh cijene plina ako je nacionalnim pravnim okvirom predviđena obveza plaćanja odštete za ograničavanje rada industrije, uključujući naknadu za gospodarsku štetu. Relevantnu metodologiju za izračun treba uključiti u aranžmane. Možda će biti potreban dogovor o stvarnom iznosu naknade koji pada na teret subjekata koji se koriste plinom za potrebe solidarnosti u državi članici koja prima solidarnost.
Međutim, trošak odštete za ograničavanje rada industrije može biti obuhvaćen naknadom samo ako nije obuhvaćen cijenom plina koju država članica koja je zatražila solidarnost mora platiti; država članica koja je zatražila solidarnost ne bi trebala dvaput platiti naknadu za iste troškove.
(e)
Drugi troškovi mogu također biti povezani s naknadom troškova koji proizlaze iz sudskih postupaka, arbitražnih postupaka i nagodaba zajedno sa svim povezanim troškovima takvih postupaka koji uključuju državu članicu koja pruža solidarnost u odnosu na subjekte uključene u pružanje takve solidarnosti (članak 13. stavak 8. točka (c) Uredbe). Međutim, takva bi naknada trebala biti plaćena samo na temelju dokaza o nastalim troškovima.
U slučaju parnice između države članice koja pruža solidarnost i subjekta o (nedostatnoj) naknadi države članice koja prima solidarnost trebala bi biti osigurana zaštita države članice koja prima solidarnost od tajnog dogovaranja države članice koja pruža solidarnost i subjekta. Mogu nastati okolnosti u kojima bi dotični subjekt i država članica u kojoj je on osnovan pokrenuli međusobni sudski spor radi veće cijene plina ili veće naknade za subjekt i tajno se dogovorili na štetu države članice koja je zatražila solidarnost, a koja uopće ne bi sudjelovala u sudskom postupku. Takve bi okolnosti trebalo izbjegavati.
Prethodno navedena situacija razlikuje se od situacije u kojoj bi trgovačko društvo u državi članici koja pruža solidarnost pokrenulo sudski postupak protiv subjekta u državi članici koja prima solidarnost oko cijene plina ili naknade za ograničavanje opskrbe. U takvoj bi situaciji trgovačko društvo ili subjekt koji izgubi spor morao platiti predmetne troškove.
3.3. Naznaka načina izračuna pravične naknade (članak 13. stavak 10. točka (f))
Pri izračunu pravične naknade mogle bi se uzeti u obzir sljedeće metode:
— |
jednostavan zbroj svih elemenata opisanih u gornjem odjeljku; |
— |
vremenska vrijednost novca: naknada bi trebala biti plaćena odmah. Međutim, države članice mogu dogovoriti kamatnu stopu koja će se primijeniti na naknadu kad protekne realno razdoblje nakon pružanja solidarnosti i nakon što se izračuna točan iznos naknade i postigne dogovor o njemu; |
— |
dogovor država članica koje upotrebljavaju različite valute o valuti u kojoj bi naknada trebala biti izračunana i plaćena, uključujući relevantni devizni tečaj. |
3.4. Izračun naknade svih relevantnih i opravdanih troškova i obvezivanje na plaćanje naknade (članak 13. stavak 3.)
Izračun točnog iznosa koji treba platiti državi članici koja je pružila solidarnost i subjektima u njoj vjerojatno se može realno napraviti tek nakon što protekne neko vrijeme od isporuke plina zatraženoga u skladu s mehanizmom solidarnosti. Države članice mogu u svojem bilateralnom aranžmanu dogovoriti pristup izračunu cijene plina i dodatnih troškova te realni rok za plaćanje.
Informacije o stvarno isporučenim količinama plina i sve ostale relevantne informacije za izračun naknade moraju se poslati relevantnim osobama za kontakt u državama članicama uključenima u izvršavanje solidarnosti kako bi obje mogle obaviti konačni izračun naknade. Ovisno o primijenjenoj mjeri, informacije mogu biti dostupne kod operatora transportnog sustava, operatora distribucijskog sustava, operatora skladišta plina, opskrbljivača ili voditelja tržišnog područja. Izračun naknade može se delegirati drugom unaprijed definiranom subjektu.
3.5. Aranžmani o plaćanju (članak 13. stavak 8. posljednji podstavak Uredbe)
Vodeće je načelo da bi se postojeći postupci domaćeg plaćanja i naknade (ili transakcije koje imaju svojstva uravnoteženja) u državi članici te postojeće uloge i odgovornosti u tom pogledu trebali zadržati i primijeniti gdje god je to moguće i na plaćanje naknade za solidarnost među državama članicama. Aranžmani između država članica trebali bi biti usmjereni na način povezivanja ili primjene sučelja između tih postojećih nacionalnih pravnih okvira. Priroda solidarnosti može zahtijevati da država članica ili nadležno tijelo bude sučelje koje će snositi krajnju financijsku odgovornost.
3.6. Uloge i odgovornosti: tko kome plaća ili tko se brine o isplatama
Ako su u državi članici koja pruža pomoć još uvijek moguće dobrovoljne mjere koje se odnose na potražnju, pristup relevantnoj platformi i kapacitetu spojnog plinovoda treba održati. Prekogranični kupac trebao bi imati mogućnost plaćati plin na isti način kao i lokalni kupac – bilo izravno poduzeću za plin ili, ako plin nabavi subjekt koji pruža usluge uravnoteženja preko platforme za uravnoteženje, primjenom postupaka plaćanja koji su na snazi za tu platformu (10).
Ako se uvede ograničavanje opskrbe, bilo koji postojeći pravni okvir, postupak plaćanja ili tijelo odgovorno za isplate u državi članici koja pruža solidarnost moglo bi se, prema potrebi, upotrijebiti za isplate naknade iz susjedne zemlje ili prilagoditi tome.
Krajnji su korisnici solidarnosti kućanstva. Plin potreban za njihovu opskrbu prema njima usmjerava opskrbljivač, a prekogranične tokove transportira operator transportnog sustava te na kraju isporučuju operatori distribucijskog sustava. U slučaju ograničavanja opskrbe opskrbljivač koji plinom opskrbljuje nezaštićenog kupca čija je opskrba ograničena trebao bi biti siguran da će i dalje primati uplate uzimajući u obzir količine za potrebe solidarnosti. Te bi se trebale podmiriti u skladu sa sustavom naknade u državi članici. Moguće uloge i odgovornosti mogu se podijeliti kako je opisano u točki 1.4.
3.7. Opis koraka u postupku plaćanja
Ovisno o postojećim okvirima i načinu dogovora država članica o sučelju među tim okvirima, dogovoreni postupci trebaju biti uključeni u aranžmane.
Pod pretpostavkom da su države članice međusobno uključene u financijske aspekte – a posebice praćenje, provjeru i prosljeđivanje zahtjeva nakon isporuke plina za potrebe solidarnosti – relevantni subjekt u državi članici koja pruža solidarnost izračunava iznos naknade na temelju isporučene količine plina, dogovorenih elemenata troškova i dogovorene metode izračuna te dostavlja zahtjev za plaćanje relevantnom subjektu u državi članici koja je zatražila solidarnost. Država članica koja je primila plin za potrebe solidarnosti potvrđuje stvarno isporučenu količinu, provjerava izračun i, ako nema prigovora, isplaćuje iznos u dogovorenom roku. Financijski postupci u državama članicama – poput podjele naknade ili zaračunavanja naknade za solidarnost – provode se u skladu s nacionalnim pravilima (primjerice, mogu se primijeniti izravno na subjekt koji je dao ponudu/čija je opskrba ograničena ili podruštvoviti).
Rokovi za izračun naknade za solidarnost, kontrolu i plaćanje moraju biti uključeni u aranžmane. Isto vrijedi za mjerodavno pravo i mogućnosti arbitraže u slučaju spora koji proizlazi iz uporabe mehanizma solidarnosti.
III. ZAKLJUČAK
Zahvaljujući Uredbi o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom, prvi put u energetskoj politici EU-a politička želja za solidarnošću među državama članicama postala je stvarnost na terenu. Nadalje, Uredbom se mijenja status solidarnosti iz nacionalno primijenjenog koncepta u sigurnosnu mrežu na razini EU-a za najugroženije. Njome se uvode dalekosežna prava i obveze koje kućanstvima i temeljnim socijalnim uslugama pružaju pouzdanost i sigurnost u pogledu neprekinute opskrbe plinom. Smjernicama u ovom dokumentu nudi se širok raspon mogućnosti kojima se može osigurati funkcioniranje mehanizma solidarnosti, a države članice pritom slobodno odabiru rješenja koja im najviše odgovaraju.
(1) Vidjeti članak 2. stavak 6. i članak 13. Uredbe.
(2) Stoga se mjerama iz interventnog plana mora osigurati da transportni sustav plina u državi članici koja je zatražila solidarnost bude tehnički sposoban prihvatiti ulazne tokove (primjerice, uspostavom odgovarajuće razine operativne akumulacije) kad se u uznapredovanoj fazi izvanrednog stanja aktivira mjera solidarnosti.
(3) Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (SL L 211, 14.8.2009., str. 36.).
(4) Cipar, Finska i Malta.
(5) Estonija, Latvija i Litva.
(6) Poljska–Litva, Finska–Estonija, Finska–Švedska, Malta–Italija, Cipar–Grčka, Mađarska–Slovenija. Poljska–Češka, Poljska–Slovačka, Francuska–Italija.
(7) Operatori transportnog sustava već surađuju na pristupu prilagodljivoj količini plina u susjednim državama članicama. Neki imaju sklopljene operativne sporazume o uravnoteženju sa susjednim operatorima transportnog sustava. Tim se sporazumima omogućuje suradnja kojom se zadovoljavaju potrebe za dodatnim uravnoteženjem te ujedno upravlja kratkotrajnim prekidima u opskrbi i bolje prate ulazni/izlazni tokovi.
(8) Primjerice, cijena strateških zaliha Italije iznosi 63 EUR/MWh; strateške zalihe Mađarske povezane su s cijenom na nizozemskom TTF-u (Title Transfer Facility) nekoliko dana prije oslobađanja uvećanoj za premiju.
(9) Postoje slučajevi u kojima premija obuhvaća „vrijednost osiguranja” oslobođenog plina. Prema navodima plinske industrije, ona se kreće između 0,5 i 1 EUR/MWh.
(10) Primjerice, kod kratkoročnog proizvoda za uravnoteženje trgovačkog društva NetConnect Germany roba se plaća preko namjenskog računa kojim upravlja voditelj tržišnog područja.