ISSN 1977-0847
Službeni list
Europske unije
L 17
Hrvatsko izdanje
Zakonodavstvo
Godište 61.
23. siječnja 2018.
|
ISSN 1977-0847 |
||
|
Službeni list Europske unije |
L 17 |
|
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 61. |
|
|
|
Ispravci |
|
|
|
* |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
|
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
MEĐUNARODNI SPORAZUMI
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/1 |
Informacije o datumu potpisivanja i privremenoj primjeni Ugovora o Prometnoj zajednici između EU-a i zapadnog Balkana
Između 12. srpnja i 9. listopada 2017. Europska unija i šest partnera sa zapadnog Balkana potpisali su Ugovor o osnivanju Prometne zajednice (1). Slijedom obavijesti u tom pogledu, Ugovor se privremeno primjenjuje između Europske unije, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova (2) od 9. listopada 2017. te između tih stranaka i Republike Srbije od 29. studenoga 2017. u skladu s člankom 41. stavkom 3. Ugovora.
(1) Tekst Ugovora: SL L 278, 27.10.2017., str. 3.
(2) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stavovi o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/1 |
Informacije o stupanju na snagu Sporazuma između Europske unije i Nezavisne Države Samoa o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak
Sporazum između Europske unije i Nezavisne Države Samoa o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak stupit će na snagu 1. ožujka 2018. nakon završetka postupka iz članka 8. stavka 1. Sporazuma 9. siječnja 2018.
UREDBE
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/2 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/92
оd 18. listopada 2017.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 658/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o naknadama koje se plaćaju Europskoj agenciji za lijekove za provedbu aktivnosti farmakovigilancije u pogledu lijekova za primjenu kod ljudi
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 658/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o naknadama koje se plaćaju Europskoj agenciji za lijekove za provedbu aktivnosti farmakovigilancije u pogledu lijekova za primjenu kod ljudi (1), a posebno njezin članak 15. stavak 6.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 67. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (2), prihod Europske agencije za lijekove sastoji se od doprinosa Unije i naknada koje plaćaju poduzeća za izdavanje i održavanje na snazi odobrenja Unije za stavljanje u promet i za druge usluge koje pruža Agencija, ili skupina za usklađivanje u pogledu ispunjenja svojih zadataka u skladu s člancima 107.c, 107.e, 107.g, 107.k i 107.q Direktive br. 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). |
|
(2) |
Prema Statističkom uredu Europske unije stopa inflacije u Uniji iznosila je 0,2 % u 2015., a 1,2 % u 2016. Uzimajući u obzir veoma niske stope inflacije u 2015., nije se smatralo opravdanim prilagoditi, u skladu s člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 658/2014, iznose naknada koje se plaćaju Europskoj agenciji za lijekove za provedbu aktivnosti farmakovigilancije u pogledu lijekova za primjenu kod ljudi. S obzirom na stopu inflacije uUniji za 2016., smatra se opravdanim prilagoditi te iznose. Trebalo bi primjenjivati kumulativne prilagodbe uzimajući u obzir stope inflacije za 2015. i za 2016. |
|
(3) |
Radi jednostavnosti, prilagođene bi iznose trebalo zaokružiti na najbližih 10 EUR, uz iznimku godišnje naknade za sustave informacijske tehnologije i praćenje literature kada bi se prilagođena razina trebala zaokružiti na najbližih 1 EUR. |
|
(4) |
Naknade utvrđene u Uredbi (EU) br. 658/2014 dospijevaju na datum početka odgovarajućeg postupka ili, u slučaju godišnje naknade za sustave informacijske tehnologije i praćenje literature 1. srpnja svake godine. Slijedom toga, primjenjivi iznos utvrdit će se do datuma dospijeća plaćanja naknade i nije potrebno utvrditi određene prijelazne odredbe za postupke koji su u tijeku. |
|
(5) |
U skladu s člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 658/2014, kada delegirani akt kojim se prilagođuju iznosi naknada utvrđeni u dijelovima od I. do IV. Priloga toj uredbi stupa na snagu prije 1. srpnja, te prilagodbe stupaju na snagu 1. srpnja, a kada stupi na snagu nakon 30. lipnja, prilagodbe proizvode učinke od dana stupanja na snagu delegiranog akta. |
|
(6) |
Prilog Uredbi (EU) br. 658/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog Uredbi (EU) br. 658/2014 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u dijelu I. točka 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
u dijelu II. točka 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
u dijelu III. točka 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
4. |
u dijelu IV. točki 1. „67 EUR” zamjenjuje se sa „68 EUR”. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Uredba se primjenjuje od 12. veljače 2018.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. listopada 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 189, 27.6.2014., str. 112.
(2) Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini te uspostavi Europske agencije za lijekove (SL L 136, 30.4.2004., str. 1.).
(3) Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/5 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/93
оd 16. studenoga 2017.
o povećanju postotka proračunskih sredstava koja se dodjeljuju projektima koji se podupiru bespovratnim sredstvima za aktivnosti iz potprograma za okoliš, namijenjenih projektima kojima se podržava očuvanje prirode i biološke raznolikosti, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
Uvjeti za povećanje postotka proračunskih sredstava, namijenjenih za projekte kojima se podržava očuvanje prirode i biološke raznolikosti iz članka 9. stavka 3. Uredbe LIFE, za najviše 10 % ispunjeni su, jer ukupna sredstva zatražena tijekom dvije uzastopne godine prijedlozima koji se odnose na prioritetno područje „Priroda i bioraznolikost” te koji zadovoljavaju zahtjeve minimalne kvalitete premašuju za više od 20 % odgovarajući iznos izračunan za dvije godine koje prethode tim godinama; |
|
(2) |
S obzirom na zaključke iz Provjere prikladnosti direktiva o prirodi (2) koji se odnose na potrebu da se poveća dostupnost sredstava radi bolje provedbe tih direktiva i mjeru 8. iz Komisijinog Akcijskog plana za prirodu, ljude i gospodarstvo (3), Komisija je odlučila povećati iznos od 55 % proračunskih sredstava koja se dodjeljuju projektima u okviru prioritetnog područja „Priroda i bioraznolikost” kao bespovratna sredstva i u okviru potprograma za Okoliš; |
|
(3) |
Ne očekuje se da će zbog povećanja postotka proračunskih sredstava za prioritetno područje „Priroda i bioraznolikost” doći do smanjenja sredstava namijenjenih za projekte koje se financira u okviru drugih prioritetnih područja potprograma za okoliš, jer je planirano povećanje godišnje financijske omotnice za provedbu programa LIFE u godinama 2018.–2020. i smanjenje stope sufinanciranja EU-a od 60 % na 55 % za većinu bespovratnih sredstava za aktivnosti u drugim prioritetnim područjima. |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 9. stavak 3. Uredbe LIFE zamjenjuje se sljedećim tekstom: „Minimalno 60,5 % proračunskih sredstava dodijeljenih projektima koji se podržavaju bespovratnim sredstvima za aktivnosti iz potprograma za okoliš namijenjeno je projektima kojima se podržava očuvanje prirode i bioraznolikosti.”
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 185., u daljnjem tekstu „Uredba LIFE”.
(2) SWD(2016) 472 final (Radni dokument službi Komisije: Provjera prikladnosti zakonodavstva EU-a o prirodi (direktive o pticama i staništima).
(3) COM(2017) 198 final i SWD (2017) 139 final (Akcijski plan EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo).
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/7 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/94
оd 16. studenoga 2017.
o utvrđivanju paušalnog smanjenja carina na uvoz sirka u Španjolsku iz trećih zemalja
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 185.,
budući da:
|
(1) |
U kontekstu sporazuma sklopljenih u okviru Urugvajskog kruga multilateralnih trgovinskih pregovora (2) Unija se obvezala dopustiti Španjolskoj uvoz količine od 300 000 tona sirka godišnje. |
|
(2) |
U razdoblju od 1. siječnja do 7. kolovoza 2017. u Španjolsku je uvezeno 103 967 tona sirka. Tijekom tog razdoblja utvrđen je iznos carine na uvoz sirka od 0 EUR po toni u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 642/2010 (3). Od 8. kolovoza 2017. i ponovnog uvođenja pozitivne stope carine na uvoz sirka u skladu s Uredbom (EU) br. 642/2010 u Španjolsku je uvezeno 26 250 tona sirka. |
|
(3) |
Kako bi se osiguralo da se uvozne kvote u cijelosti iskoriste, člankom 6. Uredbe Komisije (EZ) br. 1296/2008 (4) predviđena je mogućnost smanjenja stope uvozne carine utvrđene u skladu s Uredbom (EU) br. 642/2010. |
|
(4) |
Uzimajući u obzir uvjete na tržištu sirka, osobito činjenicu da je njegova cijena na globalnom tržištu viša od cijene kukuruza, potrebno je primjenjivati paušalno smanjenje jednako stopostotnom iznosu uvozne carine utvrđene u skladu s Uredbom (EU) br. 642/2010 u pogledu količine sirka za uvoz u Španjolsku u okviru carinske kvote otvorene 1. siječnja 2017. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1296/2008. |
|
(5) |
Uzimajući u obzir vremenska ograničenja povezana s donošenjem delegiranog akta te potrebu da se uvozne kvote u cijelosti iskoriste, primjereno je predvidjeti primjenu paušalnog smanjenja u razdoblju nakon kraja kvotne godine 2017., |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Utvrđuje se paušalno smanjenje carine na uvoz sirka, kako je navedeno u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1296/2008, jednako stopostotnom iznosu carine na uvoz sirka utvrđene u skladu s Uredbom (EU) br. 642/2010. To će se smanjenje primjenjivati na preostale raspoložive količine sirka za uvoz u Španjolsku u okviru carinske kvote otvorene 1. siječnja 2017. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1296/2008.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Prestaje vrijediti 28. veljače 2018.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986.–1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).
(3) Uredba Komisije (EU) br. 642/2010 od 20. srpnja 2010. o pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu uvoznih carina za sektor žitarica (SL L 187, 21.7.2010., str. 5.).
(4) Uredba Komisije (EZ) br. 1296/2008 od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu carinskih kvota za uvoz kukuruza i sirka u Španjolsku te za uvoz kukuruza u Portugal (SL L 340, 19.12.2008., str. 57.).
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/9 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/95
оd 9. siječnja 2018.
o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla („Slavonski med” (ZOI))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Hrvatske za upis naziva „Slavonski med” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2). |
|
(2) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Slavonski med” potrebno je upisati u registar, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Naziv „Slavonski med” (ZOI) upisuje se u registar.
Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.4. Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, različiti mliječni proizvodi osim maslaca itd.) iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. siječnja 2018.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) SL C 292, 2.9.2017., str. 7.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/10 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/96
оd 9. siječnja 2018.
o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla („Oignon doux des Cévennes” (ZOI))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Oignon doux des Cévennes”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 723/2008 (2) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 686/2013 (3). |
|
(2) |
Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (4). |
|
(3) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Oignon doux des Cévennes” (ZOI).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. siječnja 2018.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 723/2008 od 25. srpnja 2008. o upisu određenih naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Afuega'l Pitu (ZOI), Mazapán de Toledo (ZOZP), Agneau de Lozère (ZOZP), Oignon doux des Cévennes (ZOI), Butelo de Vinhais ili Bucho de Vinhais ili Chouriço de Ossos de Vinhais (ZOZP), Chouriça Doce de Vinhais (ZOZP)](SL L 198, 26.7.2008., str. 28.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 686/2013 оd 16. srpnja 2013. o odobrenju manjih izmjena specifikacije za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Oignon doux des Cévennes (ZOI)] (SL L 196, 19.7.2013., str. 4.).
(4) SL C 294, 5.9.2017., str. 8.
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/11 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/97
оd 22. siječnja 2018.
o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe sladila u finim pekarskim proizvodima
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3.,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (2), a posebno njezin članak 7. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je Unijin popis prehrambenih aditiva odobrenih za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe. |
|
(2) |
Taj se popis može ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 na inicijativu Komisije ili na temelju podnesenog zahtjeva. |
|
(3) |
Na temelju informacija koje su dostavile države članice Komisija je zaključila da bi Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo izmijeniti u pogledu uporabe prehrambenih aditiva acesulfama K (E 950), aspartama (E 951), ciklaminske kiseline i njezinih natrijevih i kalcijevih soli (E 952), saharina i njegovih natrijevih, kalijevih i kalcijevih soli (E 954), sukraloze (E 955), neohesperidina DC (E 959), neotama (E 961), soli aspartam-acesulfama (E 962) i advantama (E 969) u kategoriji hrane „fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe”. |
|
(4) |
Direktivom 94/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) odobrena je uporaba sladila u kategoriji hrane „fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe”. Kategorijom hrane „fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe” obuhvaćala se „hrana namijenjena osobama koje pate od poremećaja metabolizma ugljikohidrata (dijabetes)”, koja je uređena Direktivom Vijeća 89/398/EEZ (4). Tom je direktivom utvrđena zajednička definicija kategorije hrane „hrana za posebne prehrambene potrebe” te je predviđena mogućnost donošenja posebnih odredbi u pogledu kategorije hrane „hrana namijenjena osobama koje pate od poremećaja metabolizma ugljikohidrata (dijabetes)”, koja je obuhvaćena definicijom hrane za posebne prehrambene potrebe. |
|
(5) |
Međutim, kako je zaključeno u Komisijinu izvješću (5) o hrani za osobe koje boluju od dijabetesa, nema znanstvene osnove za utvrđivanje posebnih zahtjeva u pogledu sastava za tu hranu. Nadalje, Uredbom (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) ukinut je pojam „hrana za posebne prehrambene potrebe”, uključujući pojam „hrana namijenjena osobama koje pate od poremećaja metabolizma ugljikohidrata (dijabetes)”. |
|
(6) |
Stoga odobrenje za uporabu tih sladila u kategoriji hrane „fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe” u skladu s člankom 7. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1333/2008 više nije opravdano te se ti proizvodi ne bi trebali nastaviti stavljati na tržište. |
|
(7) |
Nadalje, jedinstvenom primjenom uvjeta za odobravanje uporabe sladila osigurala bi se jasnoća te pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. |
|
(8) |
Stoga bi u kategoriji hrane 07.2 „Fini pekarski proizvodi” trebalo izbrisati unose za prehrambene aditive acesulfam K (E 950), aspartam (E 951), ciklaminsku kiselinu i njezine natrijeve i kalcijeve soli (E 952), saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli (E 954), sukralozu (E 955), neohesperidin DC (E 959), neotam (E 961), sol aspartam-acesulfama (E 962) i advantam (E 969) koji se odnose na uporabu u kategoriji hrane „samo fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe”. |
|
(9) |
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(10) |
Kako bi se omogućila prilagodba gospodarskih subjekata novim pravilima, primjereno je predvidjeti prijelazno razdoblje tijekom kojeg se fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe koji sadržavaju neko od tih sladila mogu nastaviti stavljati na tržište. |
|
(11) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe koji sadržavaju prehrambene aditive acesulfam K (E 950), aspartam (E 951), ciklaminsku kiselinu i njezine natrijeve i kalcijeve soli (E 952), saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli (E 954), sukralozu (E 955), neohesperidin DC (E 959), neotam (E 961), sol aspartam-acesulfama (E 962) i/ili advantam (E 969) i koji su zakonito stavljeni na tržište prije stupanja na snagu ove Uredbe mogu se nastaviti stavljati na tržište do iscrpljenja zaliha.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. siječnja 2018.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 354, 31.12.2008., str. 16.
(2) SL L 354, 31.12.2008., str. 1.
(3) Direktiva 94/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1994. o sladilima za uporabu u hrani (SL L 237, 10.9.1994., str. 3.).
(4) Direktiva Vijeća 89/398/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na hranu za posebne prehrambene potrebe (SL L 186, 30.6.1989., str. 27.).
(5) Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o hrani namijenjenoj osobama koje pate od poremećaja metabolizma ugljikohidrata (dijabetes) od 1. srpnja 2008. (COM(2008) 392 final).
(6) Uredba (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).
PRILOG
Dio E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U kategoriji hrane 07.2 „Fini pekarski proizvodi” brišu se unosi za prehrambene aditive acesulfam K (E 950), aspartam (E 951), ciklaminsku kiselinu i njezine natrijeve i kalcijeve soli (E 952), saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli (E 954), sukralozu (E 955), neohesperidin DC (E 959), neotam (E 961), sol aspartam-acesulfama (E 962) i avantam (E 969) koji se odnose na uporabu u kategoriji hrane „samo fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene potrebe”. |
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/14 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/98
оd 22. siječnja 2018.
o izmjeni priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 231/2012 u pogledu kalcijeva sorbata (E 203)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3. i članak 14.,
budući da:
|
(1) |
U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je popis prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe. |
|
(2) |
U Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je popis Unije prehrambenih aditiva odobrenih za uporabu u prehrambenim aditivima, prehrambenim enzimima, prehrambenim aromama i prehrambenim tvarima te uvjeti njihove uporabe. |
|
(3) |
Uredbom Komisije (EU) br. 231/2012 (2) utvrđene su specifikacije za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008. |
|
(4) |
U skladu s prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 kalcijev sorbat (E 203) tvar je odobrena kao konzervans za razne vrste hrane te za pripravke prehrambenih bojila i prehrambene arome. |
|
(5) |
Člankom 32. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1333/2008 predviđeno je da svi prehrambeni aditivi koji su već bili dozvoljeni u Uniji prije 20. siječnja 2009. podliježu novoj procjeni rizika koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”). |
|
(6) |
U tu svrhu u Uredbi Komisije (EU) br. 257/2010 (3) utvrđen je program za ponovnu procjenu prehrambenih aditiva. U skladu s Uredbom (EU) br. 257/2010 ponovna procjena konzervansa trebala je biti dovršena do 31. prosinca 2015. |
|
(7) |
Agencija je 30. lipnja 2015. objavila Znanstveno mišljenje o ponovnoj procjeni sorbinske kiseline (E 200), kalijeva sorbata (E 202) i kalcijeva sorbata (E 203) kao prehrambenih aditiva. (4) U mišljenju je navedeno da za kalcijev sorbat nema dovoljno podataka o genotoksičnosti. Agencija zbog toga nije mogla potvrditi sigurnost kalcijeva sorbata kao prehrambenog aditiva i zaključila je da bi ga trebalo isključiti iz skupine za prihvatljivi dnevni unos (ADI) utvrđene za sorbinsku kiselinu (E 200) i kalijev sorbat (E 202). U mišljenju je navedeno da je potrebno provesti studije genotoksičnosti za kalcijev sorbat kako bi se moglo razmotriti može li ga se uvrstiti u tu skupinu za prihvatljivi dnevni unos. |
|
(8) |
Komisija je 10. lipnja 2016. pokrenula javni poziv za dostavu znanstvenih i tehnoloških podataka o sorbinskoj kiselini (E 200), kalijevu sorbatu (E 202) i kalcijevu sorbatu (E 203) (5), a zatraženi su podaci za koje je navedeno da su potrebni u znanstvenom mišljenju o ponovnoj procjeni tih dodataka. Međutim, ni jedan poslovni subjekt nije preuzeo obvezu da dostavi zatražene podatke o genotoksičnosti za kalcijev sorbat (E 203). Bez tih podataka Agencija ne može dovršiti ponovnu procjenu sigurnosti kalcijeva sorbata kao prehrambenog aditiva i stoga se ne može utvrditi ispunjava li ta tvar uvjete za uvrštavanje na popis prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1333/2008. |
|
(9) |
Stoga je primjereno kalcijev sorbat (E 203) ukloniti s popisa prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji. |
|
(10) |
U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1333/2008 popis prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji mijenja se u skladu s postupkom iz Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6). |
|
(11) |
Člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 predviđeno je da se popis prehrambenih aditiva Unije može ažurirati na inicijativu Komisije ili na temelju zahtjeva. |
|
(12) |
Stoga bi priloge II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 i Prilog Uredbi (EU) br. 231/2012 trebalo izmijeniti brisanjem kalcijeva sorbata (E 203) s popisa prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji jer se zbog nepostojanja prikladnih podataka o genotoksičnosti njegovo uvrštavanje na popis više ne može opravdati. |
|
(13) |
Kako bi se subjektima u poslovanju s hranom omogućilo da se prilagode novim zahtjevima ili da nađu zamjenu za kalcijev sorbat (E 203), ova Uredba trebala bi se početi primjenjivati šest mjeseci nakon stupanja na snagu. |
|
(14) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
U Prilogu Uredbi (EU) br. 231/2012 briše se unos za prehrambeni aditiv E 203 kalcijev sorbat.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 12. kolovoza 2018.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. siječnja 2018.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 354, 31.12.2008., str. 16.
(2) Uredba Komisije (EU) br. 231/2012 od 9. ožujka 2012. o utvrđivanju specifikacija za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 83, 22.3.2012., str. 1.).
(3) Uredba Komisije (EU) br. 257/2010 od 25. ožujka 2010. o uspostavi programa za ponovnu procjenu odobrenih prehrambenih aditiva u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o prehrambenim aditivima (SL L 80, 26.3.2010., str. 19.).
(4) EFSA Journal 2015.;13(6):4144.
(5) http://ec.europa.eu/food/safety/food_improvement_agents/additives/re-evaluation_en.
(6) Uredba (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (SL L 354, 31.12.2008., str. 1.).
PRILOG
|
1. |
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se kako slijedi:
|
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/29 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/99
оd 22. siječnja 2018.
o izmjeni Provedbene Uredbe (EU) 2015/2378 u pogledu načina i uvjeta priopćavanja godišnje ocjene učinkovitosti automatske razmjene informacija i popisa statističkih podataka koje dostavljaju države članice za potrebe ocjenjivanja Direktive Vijeća 2011/16/EU
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (1), a posebno njezin članak 23. stavke 3.i 4.,
budući da:
|
(1) |
U članku 23. stavku 3. Direktive 2011/16/EU utvrđeno je da države članice dostavljaju Komisiji godišnju ocjenu učinkovitosti automatske razmjene informacija. |
|
(2) |
Člankom 23. stavkom 4. Direktive 2011/16/EU predviđen je popis statističkih podataka koje države članice dostavljaju u svrhu ocjenjivanja te Direktive. |
|
(3) |
Popis ne uključuje statističke podatke o obveznoj razmjeni informacija na temelju članka 8.a Direktive 2011/16/EU jer Komisija te podatke prikuplja iz središnjeg direktorija uspostavljenog u skladu s člankom 21. stavkom 5. Direktive 2011/16/EU. |
|
(4) |
Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/2378 (2) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(5) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za administrativnu suradnju u području oporezivanja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Provedbene uredbe (EU) 2015/2378
Provedbena uredba (EU) 2015/2378 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Umeću se sljedeći članci 2.c i 2.d: „Članak 2.c Obrazac i uvjeti priopćavanja godišnje ocjene 1. Obrazac za priopćavanje godišnje ocjene učinkovitosti automatske razmjene informacija i rezultata ostvarenih u praksi na temelju članka 23. stavka 3. Direktive 2011/16/EU utvrđen je u Prilogu VIII. ovoj Uredbi. 2. Države članice svake godine prije 1. travnja Komisiji elektroničkim putem dostavljaju godišnju ocjenu upotrebom obrasca iz stavka 1. Ocjena obuhvaća razdoblje prethodne kalendarske godine. Članak 2.d Popis statističkih podataka 1. Popis statističkih podataka potrebnih za sve oblike administrativne suradnje, osim obvezne automatske razmjene informacija u skladu s člankom 23. stavkom 4. Direktive 2011/16/EU, utvrđen je u Prilogu IX. ovoj Uredbi. Popis statističkih podataka potrebnih za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU utvrđen je u Prilogu X. ovoj Uredbi. Popis statističkih podataka potrebnih za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 8. stavkom 3.a Direktive 2011/16/EU utvrđen je u Prilogu XI. ovoj Uredbi. Popis statističkih podataka potrebnih za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 8.aa Direktive 2011/16/EU utvrđen je u Prilogu XII. ovoj Uredbi. 2. Države članice svake godine prije 1. travnja Komisiji elektroničkim putem dostavljaju statističke podatke za prethodnu kalendarsku godinu o svim oblicima administrativne suradnje u skladu s popisom iz Priloga IX., osim za obveznu automatsku razmjenu informacija. 3. Države članice svake godine prije 1. studenoga Komisiji elektroničkim putem dostavljaju statističke podatke o obveznoj automatskoj razmjeni informacija u skladu s popisom iz priloga X., XI. i XII.” |
|
2. |
Dodaju se prilozi VIII., IX., X., XI. i XII. kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. siječnja 2018.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 64, 11.3.2011., str. 1.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2378 оd 15. prosinca 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredaba Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 1156/2012 (SL L 332, 18.12.2015., str. 19.).
PRILOG
Uredbi (EU) 2015/2378 dodaju se sljedeći prilozi:
PRILOG VIII.
Obrazac iz članka 2.c
Obrazac za priopćavanje u skladu s člankom 23. stavkom 3. Direktive 2011/16/EU sadržava sljedeće informacije:
|
— |
identifikaciju države članice koja odgovara na upitnik, |
|
— |
raspoloživost informacija u državi članici, |
|
— |
praćenje jesu li poslane bilateralne godišnje povratne informacije u skladu s člankom 14. stavkom 2., |
|
— |
učinkovitost automatske razmjene informacija:
|
PRILOG IX.
Popis iz članka 2.d
Statistički podaci potrebni za oblike administrativne suradnje, osim obvezne automatske razmjene informacija iz članka 23. stavka 4. Direktive 2011/16/EU, obuhvaćaju sljedeće informacije:
|
— |
identifikaciju države članice, |
|
— |
godinu, |
|
— |
Dio A: Statističke podatke po državama članicama o razmjeni informacija
|
|
— |
Dio B: Statističke podatke o ostalim oblicima administrativne suradnje
|
|
— |
Dio C: Statističke podatke o procijenjenim dodatnim prihodima ili povećanju procijenjene porezne obveze zbog administrativne suradnje. Informacije iz ovog dijela nisu obvezne
|
PRILOG X.
Popis iz članka 2.d
Statistički podaci potrebni za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 23. stavkom 4. Direktive 2011/16/EU o kategorijama dohotka i kapitala iz članka 8. stavka 1. te Direktive obuhvaćaju sljedeće informacije:
|
— |
za sve kategorije dohotka i kapitala iz članka 8. stavka 1. Direktive 2011/16/EU: statistički podaci o poruci i poreznom obvezniku, |
|
— |
za dohodak od nesamostalnog rada i naknade direktora: statistički podaci o poruci i primatelju, poruci i platitelju, primatelju i njihovu odnosu, platitelju i njihovu odnosu te primatelju i dohotku, |
|
— |
za mirovine: statistički podaci o poruci i primatelju, poruci i platitelju, primatelju, platitelju, mirovinskom sustavu i dohotku, |
|
— |
za proizvode životnog osiguranja: statistički podaci o poruci i polici, polici općenito, događaju, |
|
— |
za vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava: statistički podaci o poruci i stranci, stranci općenito, količini i vrijednosti imovine, količini i vrijednosti transakcije, količini i vrijednosti zajma, količini i vrijednosti prava na dohodak, |
|
— |
za statusne poruke: statistički podaci o statusnim porukama, statusnoj poruci o pogreškama, |
|
— |
za poruke koje ne sadržavaju podatke: statistički podaci o poruci koja ne sadržava podatke. |
PRILOG XI.
Popis iz članka 2.d
Statistički podaci potrebni za obveznu automatsku razmjenu informacija na temelju članka 8. stavka 3.a Direktive 2011/16/EU, u skladu s člankom 23. stavkom 4. te Direktive obuhvaćaju sljedeće informacije:
|
— |
po poruci, statističke podatke o zemlji podrijetla i zemlji odredišta, ukupnom broju zapisa, ukupnim iznosima plaćanja, |
|
— |
po zemlji podrijetla, statističke podatke o ukupnom broju izvještajnih financijskih institucija, ukupnim iznosima plaćanja, |
|
— |
po jedinstvenom računu, statističke podatke o broju vlasnika računa, kategoriji plaćanja, iznosu po kategoriji plaćanja, |
|
— |
po računu, statističke podatke o vrsti vlasnika računa, poreznom identifikacijskom broju ili jednakovrijednom podatku vlasnika računa, zemlji rezidentnosti vlasnika računa, fizičkoj osobi kao vlasniku računa, zatvorenom računu, računu u stanju mirovanja, |
|
— |
po vlasniku računa, statističke podatke o vrsti osobe koja ima kontrolu, poreznom identifikacijskom broju ili jednakovrijednom podatku osobe koja ima kontrolu, zemlji rezidentnosti osobe koja ima kontrolu te podatke o fizičkoj osobi kao osobi koja ima kontrolu. |
PRILOG XII.
Popis iz članka 2.d
Statistički podaci potrebni za obveznu automatsku razmjenu informacija na temelju članka 8.aa Direktive 2011/16/EU, u skladu s člankom 23. stavkom 4. te Direktive obuhvaćaju sljedeće informacije:
|
— |
broj izvješća po zemljama primljenih od subjekata koji podnose izvješće, |
|
— |
broj izvješća po zemljama koja subjekti koji podnose izvješće trebaju dostaviti, ali još nisu ili su dostavili samo djelomična izvješća, razradu po jurisdikcijama krajnjih matičnih društava, |
|
— |
broj izvješća po zemljama primljenih od svake druge države članice, |
|
— |
broj izvješća po zemljama od svake druge države članice koja se očekuju, ali nisu primljena, |
|
— |
broj izvješća po zemljama poslana svakoj drugoj državi članici. |
DIREKTIVE
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/34 |
PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2018/100
оd 22. siječnja 2018.
o izmjeni direktiva 2003/90/EZ i 2003/91/EZ o utvrđivanju provedbenih mjera za potrebe članka 7. Direktive Vijeća 2002/53/EZ odnosno članka 7. Direktive Vijeća 2002/55/EZ u pogledu minimalnih obilježja koja se moraju obuhvatiti ispitivanjem i minimalnih uvjeta za pregled nekih sorti poljoprivrednih biljnih vrsta i vrsta povrća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (1), a posebno njezin članak 7. stavak 2. točke (a) i (b),
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (2), a posebno njezin članak 7. stavak 2. točke (a) i (b),
budući da:
|
(1) |
Direktive Komisije 2003/90/EZ (3) i 2003/91/EZ (4) donesene su kako bi se osiguralo da su sorte koje države članice uvrštavaju u svoje nacionalne kataloge u skladu s protokolima koje je utvrdio Ured Zajednice za biljnu raznolikost (CPVO) u pogledu minimalnih obilježja koja se moraju obuhvatiti pregledom raznih vrsta i minimalnih uvjeta za pregled sorti, ako takvi protokoli postoje. Kada je riječ o vrstama koje nisu obuhvaćene protokolima CPVO-a, tim se direktivama predviđa primjena smjernica Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV). |
|
(2) |
Od zadnje izmjene direktiva 2003/90/EZ i 2003/91/EZ Provedbenom direktivom Komisije (EU) 2016/1914 (5) CPVO i UPOV utvrdili su dodatne protokole i smjernice te ažurirali postojeće. |
|
(3) |
Direktive 2003/90/EZ i 2003/91/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(4) |
Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Prilozi I. i II. Direktivi 2003/90/EZ zamjenjuju se tekstom iz dijela A Priloga ovoj Direktivi.
Članak 2.
Prilozi Direktivi 2003/91/EZ zamjenjuju se tekstom iz dijela B Priloga ovoj Direktivi.
Članak 3.
Za preglede započete prije 1. rujna 2018. države članice mogu primjenjivati one inačice direktiva 2003/90/EZ i 2003/91/EZ koje su se primjenjivale prije nego što su izmijenjene ovom Direktivom.
Članak 4.
Države članice najkasnije do 31. kolovoza 2018. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
One te odredbe primjenjuju od 1. rujna 2018.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.
Članak 5.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 6.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. siječnja 2018.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 193, 20.7.2002., str. 1.
(2) SL L 193, 20.7.2002., str. 33.
(3) Direktiva Komisije 2003/90/EZ od 6. listopada 2003. o utvrđivanju provedbenih mjera za potrebe članka 7. Direktive Vijeća 2002/53/EZ u pogledu minimalnih karakteristika koje se moraju obuhvatiti ispitivanjem i minimalnih uvjeta za pregled nekih sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 254, 8.10.2003., str. 7.).
(4) Direktiva Komisije 2003/91/EZ od 6. listopada 2003. o utvrđivanju provedbenih mjera za potrebe članka 7. Direktive Vijeća 2002/55/EZ u pogledu minimalnih obilježja koja se moraju obuhvatiti ispitivanjem i minimalnih uvjeta za pregled nekih sorata povrća (SL L 254, 8.10.2003., str. 11.).
(5) Provedbena direktiva Komisije (EU) 2016/1914 оd 31. listopada 2016. o izmjeni direktiva 2003/90/EZ i 2003/91/EZ o utvrđivanju provedbenih mjera za potrebe članka 7. Direktive Vijeća 2002/53/EZ odnosno članka 7. Direktive Vijeća 2002/55/EZ u pogledu minimalnih obilježja koja se moraju obuhvatiti ispitivanjem i minimalnih uvjeta za pregled nekih sorti poljoprivrednih biljnih vrsta i vrsta povrća (SL L 296, 1.11.2016., str. 7.).
PRILOG
DIO A
PRILOG I.
Popis vrsta iz članka 1. stavka 2. točke (a) koje moraju udovoljavati tehničkim protokolima CPVO-a (1)
|
Znanstveni naziv |
Uobičajeni naziv |
Protokol CPVO-a |
|
Festuca arundinacea Schreb. |
Vlasulja barska |
TP 39/1 od 1.10.2015. |
|
Festuca filiformis Pourr. |
Uskolisna vlasulja ovčja |
TP 67/1 od 23.6.2011. |
|
Festuca ovina L. |
Vlasulja ovčja |
TP 67/1 od 23.6.2011. |
|
Festuca pratensis Huds. |
Vlasulja livadna |
TP 39/1 od 1.10.2015. |
|
Festuca rubra L. |
Vlasulja nacrvena |
TP 67/1 od 23.6.2011. |
|
Festuca trachyphylla (Hack.) Krajina |
Oštrolisna vlasulja |
TP 67/1 od 23.6.2011. |
|
Lolium multiflorum Lam. |
Ljulj talijanski |
TP 4/1 od 23.6.2011. |
|
Lolium perenne L. |
Ljulj engleski |
TP 4/1 od 23.6.2011. |
|
Lolium × hybridum Hausskn. |
Ljulj oldenburški |
TP 4/1 od 23.6.2011. |
|
Pisum sativum L. |
Stočni grašak |
TP 7/2 Rev. 2 od 15.3.2017. |
|
Poa pratensis L. |
Vlasnjača livadna |
TP 33/1 od 15.3.2017. |
|
Vicia sativa L. |
Grahorica jara |
TP 32/1 od 19.4.2016. |
|
Brassica napus L. var. napobrassica (L.) Rchb. |
Stočna koraba |
TP 89/1 od 11.3.2015. |
|
Raphanus sativus L. var. oleiformis Pers. |
Uljana rotkva |
TP 178/1 od 15.3.2017. |
|
Brassica napus L. |
Uljana repica |
TP 36/2 od 16.11.2011. |
|
Cannabis sativa L. |
Konoplja |
TP 276/1 od 28.11.2012. |
|
Glycine max (L.) Merr. |
Soja |
TP 80/1 od 15.3.2017. |
|
Gossypium spp. |
Pamuk |
TP 88/1 od 19.4.2016. |
|
Helianthus annuus L. |
Suncokret |
TP 81/1 od 31.10.2002. |
|
Linum usitatissimum L. |
Lan/sjeme lana |
TP 57/2 od 19.3.2014. |
|
Sinapis alba L. |
Gorušica bijela |
TP 179/1 od 15.3.2017. |
|
Avena nuda L. |
Golozrna zob |
TP 20/2 od 1.10.2015. |
|
Avena sativa L. (uključuje A. byzantina K. Koch) |
Zob i crvena zob |
TP 20/2 od 1.10.2015. |
|
Hordeum vulgare L. |
Ječam |
TP 19/4 od 1.10.2015. |
|
Oryza sativa L. |
Riža |
TP 16/3 od 1.10.2015. |
|
Secale cereale L. |
Raž |
TP 58/1 od 31.10.2002. |
|
xTriticosecale Wittm. ex A. Camus |
Hibridi nastali križanjem vrsta iz roda Triticum i vrsta iz roda Secale |
TP 121/2 rev. 1 od 16.2.2011. |
|
Triticum aestivum L. |
Pšenica |
TP 3/4 rev. 2 od 16.2.2011. |
|
Triticum durum Desf. |
Durum pšenica |
TP 120/3 od 19.3.2014. |
|
Zea mays L. |
Kukuruz |
TP 2/3 od 11.3.2010. |
|
Solanum tuberosum L. |
Krumpir |
TP 23/3 od 15.3.2017. |
PRILOG II.
Popis vrsta iz članka 1. stavka 2. točke (b) koje moraju udovoljavati smjernicama UPOV-a za ispitivanje (2)
|
Znanstveni naziv |
Uobičajeni naziv |
Smjernice UPOV-a |
|
Beta vulgaris L. |
Stočna repa |
TG/150/3 od 4.11.1994. |
|
Agrostis canina L. |
Rosulja pasja |
TG/30/6 od 12.10.1990. |
|
Agrostis gigantea Roth. |
Rosulja bijela |
TG/30/6 od 12.10.1990. |
|
Agrostis stolonifera L. |
Rosulja vriježasta |
TG/30/6 od 12.10.1990. |
|
Agrostis capillaris L. |
Obična rosulja |
TG/30/6 od 12.10.1990. |
|
Bromus catharticus Vahl |
Stoklasa štraderova |
TG/180/3 od 4.4.2001. |
|
Bromus sitchensis Trin. |
Stoklasa zobena |
TG/180/3 od 4.4.2001. |
|
Dactylis glomerata L. |
Klupčasta oštrica |
TG/31/8 od 17.4.2002. |
|
xFestulolium Asch. et Graebn. |
Hibridi nastali križanjem vrste iz roda Festuca i vrste iz roda Lolium |
TG/243/1 od 9.4.2008. |
|
Phleum nodosum L. |
Mačji repak Bertolonijev |
TG/34/6 od 7.11.1984. |
|
Phleum pratense L. |
Mačji repak |
TG/34/6 od 7.11.1984. |
|
Lotus corniculatus L. |
Smiljkita roškasta |
TG 193/1 od 9.4.2008. |
|
Lupinus albus L. |
Lupina bijela slatka |
TG/66/4 od 31.3.2004. |
|
Lupinus angustifolius L. |
Lupina uskolisna |
TG/66/4 od 31.3.2004. |
|
Lupinus luteus L. |
Lupina slatka |
TG/66/4 od 31.3.2004. |
|
Medicago doliata Carmign. |
Dunjica čigrasta/šiljasta |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago italica (Mill.) Fiori |
Medicago italica (Mill.) Fiori |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago littoralis Rohde ex Loisel. |
Obalna vija/dunjica |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago lupulina L. |
Hmeljasta vija/dunjica |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago murex Willd. |
Medicago murex Willd. |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago polymorpha L. |
Oštrodlakava vija/dunjica |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago rugosa Desr. |
Medicago rugosa Desr. |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago sativa L. |
Lucerna |
TG/6/5 od 6.4.2005. |
|
Medicago scutellata (L.) Mill. |
Štitasta vija/dunjica |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago truncatula Gaertn. |
Buretasta lucerna |
TG 228/1 od 5.4.2006. |
|
Medicago × varia T. Martyn |
Bastardna lucerna |
TG/6/5 od 6.4.2005. |
|
Trifolium pratense L. |
Djetelina crvena |
TG/5/7 od 4.4.2001. |
|
Trifolium repens L. |
Djetelina bijela |
TG/38/7 od 9.4.2003. |
|
Vicia faba L. |
Stočni bob |
TG/8/6 od 17.4.2002. |
|
Arachis hypogaea L. |
Orašac/Kikiriki |
TG/93/4 od 9.4.2014. |
|
Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.) Briggs |
Krmna ogrštica |
TG/185/3 od 17.4.2002. |
|
Carthamus tinctorius L. |
Šafranika |
TG/134/3 od 12.10.1990. |
|
Papaver somniferum L. |
Mak |
TG/166/4 od 9.4.2014. |
|
Sorghum bicolor (L.) Moench |
Sirak |
TG/122/4 od 25.3.2015. |
|
Sorghum sudanense (Piper) Stapf. |
Sudanska trava |
TG 122/4 od 25.3.2015. |
|
Sorghum bicolor (L.) Moench × Sorghum sudanense (Piper) Stapf |
Hibridi nastali križanjem Sorghum bicolor i Sorghum sudanense |
TG 122/4 od 25.3.2015. |
DIO B
PRILOG I.
Popis vrsta iz članka 1. stavka 2. točke (a) koje moraju udovoljavati protokolima CPVO-a za ispitivanje (3)
|
Znanstveni naziv |
Uobičajeni naziv |
Protokol CPVO-a |
|
Allium cepa L. (skupina cepa) |
Luk |
TP 46/2 od 1.4.2009. |
|
Allium cepa L. (skupina aggregatum) |
Luk kozjak |
TP 46/2 od 1.4.2009. |
|
Allium fistulosum L. |
Luk zimski |
TP 161/1 od 11.3.2010. |
|
Allium porrum L. |
Poriluk |
TP 85/2 od 1.4.2009. |
|
Allium sativum L. |
Češnjak |
TP 162/1 od 25.3.2004. |
|
Allium schoenoprasum L. |
Vlasac |
TP 198/2 od 11.3.2015. |
|
Apium graveolens L. |
Celer |
TP 82/1 od 13.3.2008. |
|
Apium graveolens L. |
Celer korjenaš |
TP 74/1 od 13.3.2008. |
|
Asparagus officinalis L. |
Šparoge |
TP 130/2 od 16.2.2011. |
|
Beta vulgaris L. |
Cikla uključujući i Cheltenham repu |
TP 60/1 od 1.4.2009. |
|
Beta vulgaris L. |
Blitva |
TP 106/1 od 11.3.2015. |
|
Brassica oleracea L. |
Kelj lisnati |
TP 90/1 od 16.2.2011. |
|
Brassica oleracea L. |
Cvjetača |
TP 45/2 Rev. od 15.3.2017. |
|
Brassica oleracea L. |
Brokula ili kalabrijska brokula |
TP 151/2 Rev. od 15.3.2017. |
|
Brassica oleracea L. |
Kelj pupčar |
TP 54/2 Rev. od 15.3.2017. |
|
Brassica oleracea L. |
Korabica |
TP 65/1 Rev. od 15.3.2017. |
|
Brassica oleracea L. |
Kelj grmoliki, kupus bijeli i kupus crveni |
TP 48/3 Rev. od 15.3.2017. |
|
Brassica rapa L. |
Kupus kineski |
TP 105/1 od 13.3.2008. |
|
Capsicum annuum L. |
Čili paprika ili paprika |
TP 76/2 Rev. od 15.3.2017. |
|
Cichorium endivia L. |
Kudrava endivija i endivija širokolisna |
TP 118/3 od 19.3.2014. |
|
Cichorium intybus L. |
Industrijska cikorija |
TP 172/2 od 1.12.2005. |
|
Cichorium intybus L. |
Radič za pospješivanje |
TP 173/1 od 25.3.2004. |
|
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. et Nakai |
Lubenica |
TP 142/2 od 19.3.2014. |
|
Cucumis melo L. |
Dinja |
TP 104/2 od 21.3.2007. |
|
Cucumis sativus L. |
Krastavac i krastavac za konzerviranje |
TP 61/2 od 13.3.2008. |
|
Cucurbita maxima Duchesne |
Buča |
TP 155/1 od 11.3.2015. |
|
Cucurbita pepo L. |
Tikva ili tikvica |
TP 119/1 rev. od 19.3.2014. |
|
Cynara cardunculus L. |
Artičoka i karda |
TP 184/2 od 27.2.2013. |
|
Daucus carota L. |
Mrkva i stočna mrkva |
TP 49/3 od 13.3.2008. |
|
Foeniculum vulgare Mill. |
Komorač |
TP 183/1 od 25.3.2004. |
|
Lactuca sativa L. |
Zelena salata |
TP 13/5 Rev. 2 od 15.3.2017. |
|
Solanum lycopersicum L. |
Rajčica |
TP 44/4 Rev. 2 od 19.4.2016. |
|
Petroselinum crispum (Mill.) Nyman ex A. W. Hill |
Peršin |
TP 136/1 od 21.3.2007. |
|
Phaseolus coccineus L. |
Grah mnogocvjetni |
TP 9/1 od 21.3.2007. |
|
Phaseolus vulgaris L. |
Grah mahunar niski i grah mahunar visoki |
TP 12/4 od 27.2.2013. |
|
Pisum sativum L. (partim) |
Grašak naboranog sjemena, grašak okruglog sjemena i grašak šećerac |
TP 7/2 Rev. 2 od 15.3.2017. |
|
Raphanus sativus L. |
Rotkvica, rotkva |
TP 64/2 Rev. od 11.3.2015. |
|
Rheum rhabarbarum L |
Rabarbara |
TP 62/1 od 19.4.2016. |
|
Scorzonera hispanica L. |
Crni korijen |
TP 116/1 od 11.3.2015. |
|
Solanum melongena L. |
Patlidžan |
TP 117/1 od 13.3.2008. |
|
Spinacia oleracea L. |
Špinat |
TP 55/5 Rev. 2 od 15.3.2017. |
|
Valerianella locusta (L.) Laterr. |
Matovilac |
TP 75/2 od 21.3.2007. |
|
Vicia faba L. (partim) |
Bob |
TP Broadbean/1 od 25.3.2004. |
|
Zea mays L. (partim) |
Slatki kukuruz i kukuruz kokičar |
TP 2/3 od 11.3.2010. |
|
Solanum lycopersicum L. × Solanum habrochaites S. Knapp & D.M. Spooner; Solanum lycopersicum L. × Solanum peruvianum (L.) Mill.; Solanum lycopersicum L. × Solanum cheesmaniae (L. Ridley) Fosberg |
Podanci rajčice |
TP 294/1 Rev. 2 od 15.3.2017. |
|
Cucurbita maxima × Cucurbita moschata |
Međuvrsni hibridi Cucurbita maxima Duch. × Cucurbita moschata Duch. kao podloga za cijepljenje |
TP 311/1 od 15.3.2017. |
PRILOG II.
Popis vrsta iz članka 1. stavka 2. točke (b) koje moraju udovoljavati smjernicama UPOV-a za ispitivanje (4)
|
Znanstveni naziv |
Uobičajeni naziv |
Smjernice UPOV-a |
|
Brassica rapa L. |
Postrna repa |
TG/37/10 od 4.4.2001. |
|
Cichorium intybus L. |
Lisnati ili glavati radič |
TG 154/4 od 5.4.2017. |
(1) Tekst tih protokola može se pronaći na internetskim stranicama CPVO-a (www.cpvo.europa.eu).
(2) Tekst tih smjernica može se pronaći na internetskim stranicama UPOV-a (www.upov.int).
(3) Tekst tih protokola može se pronaći na internetskim stranicama CPVO-a (www.cpvo.europa.eu).
(4) Tekst tih smjernica može se pronaći na internetskim stranicama UPOV-a (www.upov.int).
ODLUKE
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/40 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2018/101
od 22. siječnja 2018.
o promicanju učinkovitih kontrola izvoza oružja
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 31. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
U Europskoj sigurnosnoj strategiji koju je 12. prosinca 2003. donijelo Europsko vijeće istaknuto je pet glavnih izazova na koje Unija treba odgovoriti: terorizam, širenje oružja za masovno uništenje, regionalni sukobi, propast država i organizirani kriminal. Posljedice nekontroliranog optjecaja konvencionalnog oružja od presudne su važnosti za četiri od pet navedenih izazova. U toj se strategiji naglašava važnost kontrola izvoza za ograničavanje širenja oružja. Novom globalnom strategijom za vanjsku i sigurnosnu politiku Unije naslovljenom „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: Jača Europa”, koju je Visoki predstavnik predstavio 28. lipnja 2016., Unija potvrđuje svoju potporu univerzalizaciji, potpunoj provedbi i primjeni multilateralnih ugovorâ i režimâ u području razoružanja, sprečavanja širenja oružja i kontrole naoružanja. |
|
(2) |
Unija je 5. lipnja 1998. donijela politički obvezujući Kodeks ponašanja pri izvozu oružja kojim se utvrđuju zajednička mjerila za reguliranje zakonite trgovine konvencionalnim oružjem. |
|
(3) |
Strategijom Unije za suzbijanje nezakonitog gomilanja malog i lakog oružja (SALW) i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima, koju je Europsko vijeće donijelo 15. i 16. prosinca 2005., predviđa se da Unija, na regionalnoj i međunarodnoj razini, podupire jačanje kontrola izvoza i promicanje mjerila iz Kodeksa ponašanja pri izvozu oružja, među ostalim, pružanjem pomoći trećim zemljama u izradi relevantnog nacionalnog zakonodavstva i u promicanju mjera za poboljšanje transparentnosti. |
|
(4) |
Kodeks ponašanja pri izvozu oružja zamijenjen je 8. prosinca 2008. Zajedničkim stajalištem Vijeća 2008/944/ZVSP (1), kojim se utvrđuje osam mjerila na osnovi kojih treba procjenjivati zahtjeve za izvoz konvencionalnog oružja. U Zajedničko stajalište uključeni su i mehanizam obavješćivanja i savjetovanja za slučajeve odbijanja izvoza oružja kao i mjere transparentnosti poput objave godišnjeg izvješća EU-a o izvozu oružja. Određeni broj trećih zemalja uskladio se sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP. |
|
(5) |
U članku 11. Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP navodi se da države članice trebaju ulagati najbolje napore da potaknu druge države koje izvoze vojnu tehnologiju ili opremu na primjenu mjerila iz tog zajedničkog stajališta. |
|
(6) |
Opća skupština UN-a usvojila je Ugovor o trgovini oružjem (UTO) u travnju 2013. te je on stupio na snagu 24. prosinca 2014. UTO-om se nastoji ojačati transparentnost i odgovornost u trgovini oružjem. Kao i Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP, UTO-om se utvrđuje određeni broj mjerila za procjenu rizika na osnovi kojih se treba procjenjivati izvoz oružja. Unija konkretno podupire učinkovitu provedbu i univerzalizaciju UTO-a svojim posebnim programima donesenima na temelju Odluke Vijeća 2013/768/ZVSP (2) i Odluke Vijeća (ZVSP) 2017/915 (3). Tim se programima određenom broju trećih zemalja, na njihov zahtjev, pomaže u jačanju sustavâ za kontrolu prijenosa oružja u skladu sa zahtjevima iz UTO-a. |
|
(7) |
Stoga je važno osigurati komplementarnost između aktivnosti informiranja i aktivnosti za pomoć predviđenih u ovoj Odluci i onih predviđenih u Odluci (ZVSP) 2017/915. |
|
(8) |
Aktivnosti Unije za promicanje učinkovitih i transparentnih kontrola izvoza oružja razvile su se od 2008. na temelju Zajedničke akcije 2008/230/ZVSP (4) i odluka Vijeća 2009/1012/ZVSP (5) i 2012/711/ZVSP (6) te Odluke Vijeća (ZVSP) 2015/2309 (7). Tim je aktivnostima posebno pružena potpora daljnjoj regionalnoj suradnji, pojačanoj transparentnosti i većoj odgovornosti u skladu s načelima iz Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP i u njemu sadržanih mjerila za procjenu rizika. Dotične aktivnosti tradicionalno su usmjerene na treće zemlje iz istočnog i južnog susjedstva Unije. |
|
(9) |
Unija je posljednjih godina također pružala pomoć za poboljšanje kontrola izvoza robe dvojne namjene u trećim zemljama i stoga bi se trebala osigurati učinkovita koordinacija između aktivnosti kontrole izvoza oružja obuhvaćenih ovom Odlukom i aktivnosti o kontroli izvoza robe dvojne namjene. |
|
(10) |
Tehničku provedbu odluka 2009/1012/ZVSP i 2012/711/ZVSP i Odluke (ZVSP) 2015/2309 Vijeće je povjerilo njemačkom Saveznom uredu za gospodarstvo i kontrolu izvoza („BAFA”). BAFA je ujedno i provedbena agencija za projekte kojima se podupire učinkovita provedba UTO-a u okviru Odluke 2013/768/ZVSP i Odluke (ZVSP) 2017/915. BAFA je nadležna agencija za kontrolu oružja jedne države članice EU-a te je razvila opsežno znanje i stručnost u aktivnostima informiranja, uz dijeljenje svojih ključnih kompetencija s drugim državama, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. U svrhu promicanja mira i sigurnosti te u skladu s Europskom sigurnosnom strategijom, Unija radi na ostvarenju sljedećih ciljeva:
|
(a) |
promicanje učinkovitih kontrola izvoza oružja trećih zemalja u skladu s načelima iz Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP i UTO-a te ostvarenje, prema potrebi, komplementarnosti i sinergija s projektima pomoći Unije u području kontrola izvoza robe dvojne namjene; |
|
(b) |
podupiranje nastojanja trećih zemalja na nacionalnoj i regionalnoj razini da trgovina konvencionalnim oružjem postane odgovornija i transparentnija te da se smanji rizik od preusmjeravanja oružja neovlaštenim korisnicima. |
2. Unija radi na ostvarenju ciljeva iz stavka 1. putem sljedećih projektnih aktivnosti:
|
(a) |
daljnjim promicanjem među trećim zemljama mjerila i načela iz Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP i UTO-a na temelju postignuća ostvarenih provedbom Odluke (ZVSP) 2015/2309, odluka 2012/711/ZVSP i 2009/1012/ZVSP te Zajedničke akcije 2008/230/ZVSP; |
|
(b) |
pružanjem pomoći trećim zemljama u, prema potrebi, izradi, ažuriranju i provedbi odgovarajućih zakonodavnih i administrativnih mjera kojima se želi uspostaviti učinkovit sustav kontrola izvoza konvencionalnog oružja; |
|
(c) |
pružanjem pomoći zemljama korisnicama u osposobljavanju službenika za izdavanje dozvola i službenika za izvršavanje zakonodavstva radi osiguravanja odgovarajuće provedbe i izvršavanja kontrola izvoza oružja; |
|
(d) |
pružanjem pomoći zemljama korisnicama u aktivnostima informiranja svojih nacionalnih industrija oružja kako bi se osigurala usklađenost s propisima za kontrolu izvoza; |
|
(e) |
promicanjem transparentnosti i odgovornosti u međunarodnoj trgovini oružjem, među ostalim pružanjem potpore nacionalnim i regionalnim mjerama za promicanje transparentnosti i odgovarajućih provjera pri izvozu konvencionalnog oružja; |
|
(f) |
poticanjem onih zemalja korisnica koje nisu poduzele nikakve korake za pristupanje UTO-u da pristupe UTO-u i da potiču potpisnice UTO-a da ga ratificiraju; |
|
(g) |
promicanjem daljnjeg razmatranja rizika u vezi s preusmjeravanjem oružja i ublaživanja tog rizika, iz perspektive uvoza, ali i izvoza. |
Detaljan opis projektnih aktivnosti iz ovog stavka naveden je u Prilogu.
Članak 2.
1. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) odgovoran je za provedbu ove Odluke.
2. Provedbu projektnih aktivnosti iz članka 1. stavka 2. izvršava njemački Savezni ured za gospodarstvo i kontrolu izvoza (BAFA). Odabir BAFA-e opravdan je njezinim dokazanim iskustvom, kvalifikacijama i potrebnom stručnošću u cjelokupnom rasponu relevantnih aktivnosti Unije povezanih s kontrolom izvoza oružja.
3. BAFA svoje zadaće obavlja pod nadležnošću Visokog predstavnika. U tu svrhu Visoki predstavnik s BAFA-om sklapa potrebne dogovore.
Članak 3.
1. Financijski referentni iznos za provedbu projektnih aktivnosti iz članka 1. stavka 2. iznosi 1 304 107,28 EUR.
2. Rashodima koji se financiraju iz iznosa određenog u stavku 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na proračun Unije.
3. Komisija nadzire upravlja li se financijskim referentnim iznosom iz stavka 1. pravilno. U tu svrhu s BAFA-om sklapa sporazum o financiranju. Sporazumom o financiranju utvrđuje se da BAFA treba osigurati vidljivost doprinosa Unije, u skladu s njegovom veličinom.
4. Komisija nastoji sklopiti sporazume o financiranju iz stavka 3. što je prije moguće nakon stupanja na snagu ove Odluke. Ona obavješćuje Vijeće o svim problemima u tom procesu i o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.
Članak 4.
Visoki predstavnik izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju redovitih izvješća koja priprema BAFA. Ta su izvješća osnova za evaluaciju koju provodi Vijeće. Komisija izvješćuje o financijskim aspektima provedbe projektnih aktivnosti iz članka 1. stavka 2.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Prestaje važiti 30 mjeseci nakon datuma sklapanja sporazuma o financiranju iz članka 3. stavka 3. ili šest mjeseci nakon dana njezina donošenja ako sporazum o financiranju nije sklopljen unutar tog razdoblja.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. siječnja 2018.
Za Vijeće
Predsjednica
F. MOGHERINI
(1) Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).
(2) Odluka Vijeća 2013/768/ZVSP оd 16. prosinca 2013. o aktivnostima EU-a za potporu provedbe Ugovora o trgovini oružjem u okviru Europske sigurnosne strategije (SL L 341, 18.12.2013., str. 56.).
(3) Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/915 od 29. svibnja 2017. o aktivnostima Unije za širenje suradnje u cilju potpore provedbi Ugovora o trgovini oružjem (SL L 139, 30.5.2017., str. 38.).
(4) Zajedničko stajalište Vijeća 2008/230/ZVSP od 17. ožujka 2008. o potpori aktivnostima EU-a radi promicanja kontrole izvoza oružja te načela i kriterija EU-ovog Kodeksa ponašanja pri izvozu oružja među trećim zemljama (SL L 75, 18.3.2008., str. 81.).
(5) Odluka Vijeća 2009/1012/ZVSP of 22. prosinca 2009. o potpori aktivnostima EU-a radi promicanja kontrole izvoza oružja te načela i mjerila Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP među trećim zemljama (SL L 348, 29.12.2009., str. 16.).
(6) Odluka Vijeća 2012/711/ZVSP of 19. studenoga 2012. o potpori aktivnostima Unije radi promicanja kontrole izvoza oružja te načela i mjerila iz Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP među trećim zemljama (SL L 321, 20.11.2012., str. 62.).
(7) Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/2309 od 10. prosinca 2015. o promicanju učinkovitih kontrola izvoza oružja (SL L 326, 11.12.2015., str. 56.).
PRILOG
PROJEKTNE AKTIVNOSTI IZ ČLANKA 1. STAVKA 2.
1. Ciljevi
Ciljevi ove Odluke jesu promicanje toga da treće zemlje provode poboljšane kontrole prijenosa oružja i podupiranje nastojanja trećih zemalja na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi međunarodna trgovina konvencionalnim oružjem postala odgovornija i transparentnija i kako bi se smanjio rizik od preusmjeravanja oružja neovlaštenim korisnicima. Ti bi ciljevi, prema potrebi, trebali uključivati promicanje načela i mjerila iz Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP i UTO-a. Trebalo bi raditi na ostvarenju tih ciljeva nastojanjem da se postignu, prema potrebi, komplementarnost i sinergija s projektima pomoći Unije u području kontrola izvoza robe dvojne namjene.
Kako bi se postigli navedeni ciljevi Unija bi trebala nastaviti promicati standarde iz Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP, gradeći na postignućima ostvarenima provedbom Odluke (ZVSP) 2015/2309, odluka 2012/711/ZVSP i 2009/1012/ZVSP te Zajedničke akcije 2008/230/ZVSP. U tu bi svrhu trećim zemljama korisnicama trebalo pružiti pomoć u, prema potrebi, izradi, ažuriranju i provedbi relevantnih zakonodavnih i administrativnih mjera kojima se podupire učinkovit sustav kontrola prijenosa konvencionalnog oružja. Također bi trebalo pružiti potporu u pogledu procjene i ublaživanja rizika od preusmjeravanja oružja.
Potporu bi trebalo pružiti i za osposobljavanje službenika za izdavanje dozvola i službenika za izvršavanje zakonodavstva nadležnih za provedbu i izvršavanje kontrola prijenosa oružja te za nacionalne i regionalne mjere kojima se promiču transparentnost i odgovarajuća provjera izvoza konvencionalnog oružja. Nadalje, trebalo bi promicati kontakte s privatnim sektorom i usklađenost s relevantnim nacionalnim pravnim i administrativnim odredbama kojima se regulira prijenos oružja.
2. Odabir provedbene agencije
Provedba ove Odluke Vijeća povjerava se BAFA-i. BAFA će, prema potrebi, surađivati s agencijama za kontrolu izvoza država članica, relevantnim regionalnim i međunarodnim organizacijama, skupinama za strateško promišljanje, istraživačkim institutima te nevladinim organizacijama.
BAFA ima vodeće iskustvo u pružanju pomoći pri kontroli izvoza te u aktivnostima informiranja. To je iskustvo stekla u svim relevantnim područjima strateške kontrole izvoza u pogledu robe povezane s KBRN-om, robe dvojne namjene te oružja. BAFA je putem tih programa i aktivnosti stekla detaljno znanje o sustavima kontrole izvoza većine zemalja obuhvaćenih ovom Odlukom.
U odnosu na pomoć za kontrolu izvoza oružja te informiranje, BAFA je uspješno dovršila provedbu odluka 2009/1012/ZVSP, 2012/711/ZVSP i Odluke (ZVSP) 2015/2309. BAFA je nadležna i za tehničku provedbu programa potpore za provedbu UTO-a uspostavljenog Odlukom 2013/768/ZVSP i Odlukom (ZVSP) 2017/915.
Na temelju toga BAFA je u jedinstvenoj poziciji za utvrđivanje snaga i slabosti sustavâ kontrole izvoza zemalja koje će biti korisnice aktivnosti predviđenih u ovoj Odluci. Stoga je najsposobnija za omogućavanje sinergija među različitim programima pomoći pri kontroli izvoza oružja i programima informiranja, kao i za izbjegavanje udvostručenja napora.
3. Koordinacija s drugim projektima pomoći Unije u području kontrola izvoza
Iskustvo prijašnjih aktivnosti Unije povezanih s informiranjem u području kontrola izvoza koje se primjenjuju i na robu dvojne namjene i konvencionalno oružje pokazalo je da bi trebalo težiti sinergiji i komplementarnosti. Stoga bi se aktivnosti iz točaka od 5.2.1 do 5.2.3 i točke 5.2.5 trebale provoditi, prema potrebi, zajedno s ostalim aktivnostima koje se financiraju iz proračuna ZVSP-a, osobito onim aktivnostima predviđenima Odlukom (ZVSP) 2017/915, ili drugim aktivnostima povezanima s kontrolama izvoza robe dvojne namjene koje se financiraju financijskim instrumentima Unije izvan proračuna ZVSP-a. Posebno bi trebalo razmotriti mogućnost održavanja uzastopnih događaja. To bi trebalo učiniti uz puno poštovanje pravnih i financijskih ograničenja utvrđenih za uporabu relevantnih financijskih instrumenata Unije.
4. Koordinacija s projektima pomoći drugih donatorâ u području kontrola izvoza
Također bi, prema potrebi, trebalo težiti postizanju sinergije i komplementarnosti s projektima pomoći drugih donatorâ u području kontrola izvoza. Kako je navedeno u točki 3., suradnja s drugim donatorima trebala bi se odvijati osobito u aktivnostima navedenima u točkama od 5.2.1 do 5.2.3 i točki 5.2.5.Upućivanje iz točke 3. u odnosu na planiranje uzastopnih događaja ostaje važeće.
5. Opis projektnih aktivnosti
5.1. Ciljevi projekta
Glavni je cilj pružiti tehničku pomoć određenom broju zemalja korisnica koje su pokazale spremnost da razviju svoje standarde i prakse u vezi s kontrolom izvoza oružja. Kako bi se to ostvarilo, u aktivnostima koje treba poduzeti pozornost će se obratiti na status zemalja korisnica, posebno u pogledu:
|
— |
mogućeg članstva ili zahtjeva za članstvo u međunarodnim sustavima kontrole izvoza koji se odnose na prijenos konvencionalnog oružja te robe i tehnologija dvojne namjene, |
|
— |
kandidaturâ za članstvo u Uniji te pitanja jesu li te zemlje korisnice službene ili potencijalne kandidatkinje, |
|
— |
stajališta u vezi s UTO-om. |
Ako su dotične zemlje korisnice samo potpisnice UTO-a, aktivnostima bi trebalo, ako je to moguće, nastojati bolje utvrditi prepreke za ratifikaciju UTO-a, posebno ako su te prepreke pravne ili regulatorne prirode i ako se odnose na nedostatke ili potrebe u provedbenim kapacitetima. Trebalo bi, prema potrebi, promicati moguću potporu Unije u okviru Odluke (ZVSP) 2017/915. Ako dotične zemlje nisu poduzele korake da postanu članice Ugovora (nisu ga potpisale, ratificirale, niti mu pristupile), aktivnostima bi trebalo promicati pristupanje UTO-u, po mogućnosti uz podršku drugih zemalja korisnica koje su ratificirale UTO.
Drugi komplementarni cilj jest senzibilizacija određenog broja trećih zemalja u pogledu procjene rizika od preusmjeravanja oružja i smanjenja preusmjeravanja oružja, iz perspektive uvoza, ali i izvoza.
5.2. Opis projekta
5.2.1.
Projekt će se sastojati od najviše osam dvodnevnih radionica kojima se pruža osposobljavanje u relevantnim područjima kontrola izvoza konvencionalnog oružja.
Sudionici u radionici (do 35 sudionika) bili bi vladini službenici iz zemalja korisnica obuhvaćenih projektom. Prema potrebi mogu biti pozvani i predstavnici nacionalnih parlamenata te predstavnici industrije i civilnog društva.
Osposobljavanje će provoditi stručnjaci iz nacionalnih administracija država članica, uključujući bivše službenike, predstavnici zemalja koje su se uskladile sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP te predstavnici privatnog sektora i civilnog društva.
Radionice se mogu održati u zemlji korisnici ili na nekoj drugoj lokaciji koju određuje Visoki predstavnik uz savjetovanje s Radnom skupinom Vijeća za izvoz konvencionalnog oružja (COARM).
Regionalne radionice organizirat će se kako slijedi:
|
(a) |
do dvije radionice za zemlje jugoistočne Europe; na barem jednu od kojih će biti pozvane istočnoeuropske i kavkaske zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva te Turska; |
|
(b) |
do dvije radionice za istočnoeuropske i kavkaske zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva, na barem jednu od kojih će biti pozvane zemlje jugoistočne Europe i Turska; |
|
(c) |
do dvije radionice za sjevernoafričke sredozemne zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva, na barem jednu od kojih će biti pozvane zemlje južnog susjedstva obuhvaćene europskom politikom susjedstva; |
|
(d) |
do dvije radionice za zemlje središnje Azije; na barem jednu od kojih će biti pozvane istočnoeuropske i kavkaske zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva. |
Ta regionalna raspodjela na dvije radionice po regiji možda se neće ostvariti ako okolnosti ne budu povoljne (primjerice ako broj sudionika neočekivano bude premali, ako ne bude ozbiljnih ponuda zemalja korisnica iz regije da budu domaćini ili ako dođe do udvostručenja s obzirom na druge aktivnosti drugih pružatelja aktivnosti informiranja). Ako se jedna ili više radionica ne provedu, broj radionica za druge navedene regije mogao bi se povećati u skladu s time i unutar globalne gornje granice od osam radionica.
5.2.2.
Projekt će se sastojati od najviše četiri dvodnevna studijska posjeta vladinih službenika relevantnim tijelima država članica.
Studijskim posjetima trebalo bi obuhvatiti od dvije do četiri zemlje korisnice. Zemlje korisnice studijskih posjeta ne trebaju nužno biti u istoj regiji.
Projekt će se sastojati i od najviše triju dvodnevnih studijskih posjeta vladinih službenika te službenika carine i/ili službenika za izdavanje dozvola država korisnica relevantnim tijelima drugih zemalja korisnica.
5.2.3.
Projekt će se sastojati od radionica u trajanju od najviše deset dana za pojedinačne zemlje korisnice u kojima će sudjelovati državni službenici, uključujući vladine službenike, službenike za izdavanje dozvola i službenike za izvršavanje zakonodavstva, iz država korisnica. Ti će se događaji po mogućnosti održavati u zemljama korisnicama. Ovisno o točnim potrebama i dostupnosti stručnjaka iz zemalja korisnica i država članica EU-a, dodijelit će se ukupno deset dostupnih dana, pri čemu je dvodnevni format najmanji.
Svoje stručno znanje pružit će stručnjaci iz nacionalnih administracija država članica (uključujući bivše službenike), kao i predstavnici zemalja koje su se uskladile sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP te predstavnici privatnog sektora i civilnog društva.
Te radionice za pojedinačnu pomoć uglavnom će se održavati na zahtjev zemalja korisnica. Namijenjene su rješavanju određenih problema ili određenih potreba koje je istaknula zemlja korisnica, primjerice na marginama regionalne radionice ili tijekom redovitih kontakata sa stručnjacima EU-a i s BAFA-om.
5.2.4.
Projekt će se sastojati od jednodnevnog sastanka stručnjaka u Bruxellesu namijenjenog vladinim službenicima, uključujući vladine službenike, službenike za izdavanje dozvola i službenike za izvršavanje zakonodavstva iz država korisnica iz regije jugoistočne Europe. Sastanak će se održati na marginama sastanka COARM-a.
5.2.5.
Kako bi se dala srednjoročna i završna procjena aktivnosti na temelju ove Odluke, u Bruxellesu će se održati dva sastanka stručnjaka, u idealnom slučaju usporedno s redovitim sastankom COARM-a.
Događaj srednjoročne procjene održat će se u obliku jednodnevne radionice u kojoj će sudjelovati države članice EU-a.
Događaj završne procjene održat će se u obliku dvodnevnog događaja u Bruxellesu u kojem će sudjelovati zemlje korisnice i države članice EU-a.
Na događaj završne procjene bit će pozvana najviše dva predstavnika (odgovarajući vladini službenici) iz svake zemlje korisnice.
6. Korisnici
6.1. Zemlje korisnice aktivnosti iz ove Odluke Vijeća
|
i. |
zemlje jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Kosovo (u okviru RVSUN-a/1244/99 (1))); |
|
ii. |
sjevernoafričke sredozemne zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva (Alžir, Egipat, Libija, Maroko i Tunis); |
|
iii. |
istočnoeuropske i kavkaske zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina); |
|
iv. |
zemlje središnje Azije (Kazakstan, Tadžikistan, Uzbekistan, Kirgistan i Turkmenistan); |
|
v. |
zemlje južnog susjedstva obuhvaćene europskom politikom susjedstva (Jordan i Libanon); |
|
vi. |
Turska. |
6.2. Izmjena popisa zemalja korisnica
Radna skupina COARM-a na prijedlog Visokog predstavnika može odlučiti izmijeniti popis zemalja korisnica na temelju odgovarajućeg obrazloženja. BAFA i EU trebali bi si međusobno dostaviti formalno priopćenje o tim izmjenama.
7. Rezultati projekata i pokazatelji provedbe
Uz događaj završne procjene iz točke 5.2.5., pri procjeni rezultata projekata u obzir će se uzeti sljedeće:
7.1. Pojedinačna procjena zemalja korisnica
Po završetku predviđenih aktivnosti BAFA dostavlja ESVD-u i Komisiji izvješće o napretku za svaku zemlju korisnicu iz točke 6.1. To će se izvješće pripremiti u suradnji s delegacijama EU-a u dotičnim zemljama te će se u njemu dati pregled aktivnosti koje su provedene u zemlji korisnici tijekom razdoblja važenja ove Odluke. U izvješću će se procijeniti i kapacitet zemlje korisnice u području kontrola prijenosa oružja. Ako je zemlja korisnica stranka UTO-a, procjenom će se utvrditi kako se postojećim kapacitetima omogućuje provedba UTO-a u toj zemlji.
7.2. Procjena učinka i pokazatelji provedbe
Učinak aktivnosti predviđenih ovom Odlukom trebalo bi tehnički procijeniti nakon njihova dovršetka. Procjenu učinka izvršit će Visoki predstavnik, u suradnji s COARM-om i, prema potrebi, delegacijama EU-a u zemljama korisnicama, kao i s ostalim relevantnim dionicima.
U tu će se svrhu upotrijebiti sljedeći pokazatelji:
|
— |
jesu li uvedeni relevantni nacionalni propisi o kontrolama prijenosa oružja i jesu li oni u skladu, odnosno do koje su mjere u skladu, s odredbama Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP (među ostalim, primjena mjerila procjene, primjene zajedničkog popisa robe vojne namjene EU-a, izvješćivanje), |
|
— |
ako su dostupne, informacije o slučajevima povezanima s izvršavanjem, |
|
— |
mogu li zemlje korisnice prijaviti izvoz i/ili uvoz oružja (npr. registar UN-a, godišnje izvješćivanje u okviru UTO-a, Sporazum iz Wassenaara, OESS, nacionalna izvješća), |
|
— |
je li se zemlja korisnica službeno uskladila sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP, odnosno namjerava li se službeno uskladiti s njime. |
U izvješćima o pojedinačnoj procjeni iz točke 7.1. trebalo bi se, prema potrebi, upućivati na te pokazatelje provedbe.
8. Promicanje uporabe internetskog portala EU-a za informiranje (2)
Internetski portal EU-a na razini ravnopravnih partnera (EU P2P) predviđen u Odluci 2012/711/ZVSP razvijen je kao resurs u vlasništvu Unije. Portal funkcionira kao zajednička platforma za sve Unijine programe informiranja (dvojna namjena, oružje). Aktivnostima navedenima u točkama od 5.2.1. do 5.2.5. jača se svijest o internetskom portalu Unije za informiranje i promiče njegova uporaba. Sudionike u aktivnostima informiranja trebalo bi informirati o dijelu internetskog portala nedostupnom javnosti na kojem se nudi stalan pristup resursima, dokumentima i podacima za kontakt. Isto tako, upotrebu internetskog portala trebalo bi promicati među službenicima koji nisu mogli izravno sudjelovati u aktivnostima za pomoć i aktivnostima informiranja. Nadalje, aktivnosti bi se trebale promicati i uz pomoć biltena EU-a izrađenog na razini ravnopravnih partnera.
9. Vidljivost djelovanja EU-a
BAFA poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi se javnosti dalo do znanja da Europska unija financira određeno djelovanje. Takve će se mjere provoditi u skladu s Priručnikom za komunikaciju i vidljivost vanjskih djelovanja Unije koji je objavila Europska komisija. BAFA će stoga osigurati vidljivost doprinosa Unije primjerenim brendiranjem i oglašavanjem, ističući ulogu Unije i jačajući svijest o razlozima za donošenje Odluke, kao i potpori koju Unija daje Odluci te rezultatima te potpore. Na materijalu nastalom tijekom projekta bit će vidljivo istaknuta zastava Unije u skladu s relevantnim smjernicama Unije, kao i logotip „Program EU-a za kontrolu izvoza na razini ravnopravnih partnera”. Delegacije Unije trebale bi biti uključene u događaje u trećim zemljama kojima se nastoji poboljšati političko daljnje djelovanje i vidljivost.
S obzirom na to da se planirane aktivnosti uvelike razlikuju u opsegu i prirodi, upotrebljavat će se niz promidžbenih alata koji uključuju: tradicionalne medije, internetske stranice, društvene medije, informativne i promidžbene materijale, uključujući infografike, letke, biltene, priopćenja za medije te druge, prema potrebi. Publikacije i javni događaji organizirani u okviru projekta bit će brendirani na odgovarajući način.
10. Trajanje
Ukupno procijenjeno trajanje projekta iznosit će 24 mjeseca.
11. Izvješćivanje
BAFA priprema redovna šestomjesečna izvješća, uključujući nakon dovršetka svake aktivnosti. Izvješća se dostavljaju Visokom predstavniku najkasnije šest tjedana nakon dovršetka relevantnih aktivnosti.
12. Ukupni procijenjeni trošak projekta i financijski doprinos Unije
Ukupni procijenjeni trošak projekta iznosi 1 451 597,28 EUR uz sufinanciranje od strane Vlade Savezne Republike Njemačke. Ukupni procijenjeni trošak projekta koji financira EU iznosi 1 304 107,28 EUR.
(1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
(2) https://export-control.jrc.ec.europa.eu/
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/48 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/102
оd 19. siječnja 2018.
o izmjeni Priloga II. Odluci 93/52/EEZ u pogledu priznavanja španjolskih autonomnih zajednica Aragona i Katalonije regijama službeno slobodnima od bruceloze (B. melitensis)
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 159)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/68/EEZ od 28. siječnja 1991. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina životinjama iz porodica ovaca i koza unutar Zajednice (1), a posebno njezin Prilog A poglavlje 1. odjeljak II.,
budući da:
|
(1) |
Direktivom 91/68/EEZ utvrđuju se uvjeti zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina životinjama iz porodica ovaca i koza unutar Unije. Njome se utvrđuju uvjeti pod kojima se države članice ili njihove regije mogu priznati kao službeno slobodne od bruceloze (B. melitensis). |
|
(2) |
U Prilogu II. Odluci Komisije 93/52/EEZ (2) nalazi se popis regija država članica koje su priznate kao službeno slobodne od bruceloze (B. melitensis) u skladu s Direktivom 91/68/EEZ. |
|
(3) |
Španjolska je Komisiji dostavila dokumentaciju u kojoj se dokazuje da autonomne zajednice Aragon i Katalonija ispunjavaju uvjete za status područja službeno slobodnog od bruceloze (B. melitensis) u pogledu stada ovaca i koza utvrđene u Direktivi 91/68/EEZ. |
|
(4) |
Na temelju ocjene dokumentacije koju je podnijela Španjolska autonomne zajednice Aragon i Kataloniju treba priznati kao službeno slobodne od bruceloze (B. melitensis) u pogledu stada ovaca i koza. |
|
(5) |
Unos za Španjolsku u Prilogu II. Odluci 93/52/EEZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(6) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Prilog II. Odluci 93/52/EEZ mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. siječnja 2018.
Za Komisiju
Vytenis ANDRIUKAITIS
Član Komisije
(1) SL L 46, 19.2.1991., str. 19.
(2) Odluka Komisije 93/52/EEZ od 21. prosinca 1992. o utvrđivanju sukladnosti određenih država članica ili regija zahtjevima u pogledu bruceloze (B. melitensis) i o statusu države članice ili regije službeno slobodne od te bolesti (SL L 13, 21.1.1993., str. 14.).
PRILOG
U Prilogu II. Odluci 93/52/EEZ unos za Španjolsku zamjenjuje se sljedećim:
„U Španjolskoj:
|
— |
Autonomna zajednica Aragon, |
|
— |
Autonomna zajednica Asturias, |
|
— |
Autonomna zajednica Balearski otoci, |
|
— |
Autonomna zajednica Kanarski otoci, |
|
— |
Autonomna zajednica Kantabrija, |
|
— |
Autonomna zajednica Kastilja-La Mancha: pokrajine Albacete, Cuenca i Guadalajara, |
|
— |
Autonomna zajednica Kastilja i León, |
|
— |
Autonomna zajednica Katalonija, |
|
— |
Autonomna zajednica Extremadura, |
|
— |
Autonomna zajednica Galicija, |
|
— |
Autonomna zajednica La Rioja, |
|
— |
Autonomna zajednica Navarra, |
|
— |
Autonomna zajednica Baskija, |
|
— |
Autonomna zajednica Valencija.” |
PREPORUKE
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/50 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2018/103
оd 20. prosinca 2017.
u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuju preporuke (EU) 2016/1374, (EU) 2017/146 i (EU) 2017/1520
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
|
(1) |
Europska komisija je 27. srpnja 2016. donijela Preporuku u pogledu vladavine prava u Poljskoj (1), u kojoj je izrazila svoju zabrinutost zbog situacije u pogledu Ustavnog suda i preporučila kako bi je trebalo riješiti. Komisija je 21. prosinca 2016. i 26. srpnja 2017. donijela dopunske preporuke u pogledu vladavine prava u Poljskoj (2). |
|
(2) |
Preporuke Komisije donesene su na temelju Okvira za vladavinu prava (3). Okvirom za vladavinu prava utvrđuje se kako će Komisija reagirati u slučaju pojavljivanja jasnih naznaka prijetnje vladavini prava u državi članici Unije i objašnjavaju se načela koja se nalažu vladavinom prava. U Okviru za vladavinu prava navode se smjernice za dijalog između Komisije i države članice kako bi se spriječilo nastajanje sustavne prijetnje vladavini prava koja bi se mogla razviti u „očitu opasnost da država članica teško prekrši” vrijednosti, što bi moglo dovesti do primjene „postupka iz članka 7. UEU-a”. Ako postoje jasne naznake sustavne prijetnje vladavini prava u državi članici, Komisija može pokrenuti dijalog s tom državom članicom na temelju Okvira za vladavinu prava. |
|
(3) |
Europska unija temelji se na zajedničkom skupu vrijednosti sadržanih u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”), koje uključuju poštovanje vladavine prava. Osim zadataka da osigura poštovanje prava EU-a, Komisija je odgovorna, zajedno s Europskim parlamentom, državama članicama i Vijećem, za jamčenje zajedničkih vrijednosti Unije. |
|
(4) |
Sudska praksa Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, kao i dokumenti koje sastavi Vijeće Europe, ponajprije na osnovi stručnosti Europske komisije za demokraciju putem prava („Venecijanska komisija”), pružaju otvoren popis tih načela i stoga definiraju osnovno značenje vladavine prava kao zajedničke vrijednosti Unije u skladu s člankom 2. UEU-a. Među tim su načelima zakonitost, što podrazumijeva transparentan, pouzdan, demokratski i pluralističan proces donošenja zakona; pravna sigurnost; zabrana proizvoljnosti izvršnih ovlasti; neovisni i nepristrani sudovi; učinkovit sudski nadzor uključujući poštovanje temeljnih prava i jednakost pred zakonom (4). Uz zagovaranje tih načela i vrijednosti državne institucije imaju i obvezu lojalne suradnje. |
|
(5) |
U svojoj preporuci od 27. srpnja 2016. Komisija je objasnila okolnosti u kojima je 13. siječnja 2016. odlučila ispitati situaciju na temelju Okvira za vladavinu prava te 1. lipnja 2016. donijela Mišljenje o vladavini prava u Poljskoj. U preporuci se objašnjava i da informacije razmijenjene između Komisije i poljske vlade nisu uspjele otkloniti zabrinutost Komisije. |
|
(6) |
U svojoj je preporuci Komisija utvrdila da postoji sustavna prijetnja vladavini prava u Poljskoj i preporučila da poljske vlasti hitno poduzmu odgovarajuće mjere radi uklanjanja te prijetnje. |
|
(7) |
U svojoj Preporuci od 21. prosinca 2016. Komisija je uzela u obzir najnovija događanja u Poljskoj nakon Preporuke Komisije od 27. srpnja 2016. Iako su neki od problema iz njezine prethodne preporuke riješeni, Komisija je utvrdila da su važna pitanja i dalje neriješena, a u međuvremenu su nastali i novi razlozi za zabrinutost. Komisija je isto tako utvrdila da je postupak koji je doveo do imenovanja nove predsjednice Ustavnog suda izazvao ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava. Komisija je zaključila da i dalje postoji sustavna prijetnja vladavini prava u Poljskoj. Komisija je pozvala poljsku vladu da u roku od dva mjeseca žurno riješi utvrđene probleme te da obavijesti Komisiju o koracima poduzetima u tu svrhu. Komisija je navela da je spremna nastaviti konstruktivni dijalog s poljskom vladom na temelju Preporuke. |
|
(8) |
Komisija je 26. srpnja 2017. donijela treću Preporuku u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuju preporuke od 27. srpnja i 21. prosinca 2016. U toj je preporuci Komisija uzela u obzir najnovija događanja u Poljskoj nakon Preporuke Komisije od 21. prosinca 2016. Zabrinutost Komisije odnosi se na nepostojanje neovisne i zakonite ocjene ustavnosti te na novo zakonodavstvo o poljskom pravosudnom sustavu koje je donio poljski parlament i koje izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu neovisnosti sudstva te se zbog njega znatno povećava sustavna prijetnja vladavini prava u Poljskoj. U toj preporuci Komisija smatra da se situacija sustavne prijetnje vladavini prava u Poljskoj kako je opisana u njezinim preporukama od 27. srpnja 2016. i 21. prosinca 2016. znatno pogoršala. |
|
(9) |
U preporuci se posebno naglašava da bi stupanje na snagu Zakona o Državnom sudbenom vijeću od 15. srpnja 2017. i Zakona o Vrhovnom sudu od 22. srpnja 2017. u strukturnom smislu narušilo neovisnost sudstva u Poljskoj, a njihova bi primjena imala trenutačan i konkretan učinak na neovisnost funkcioniranja sudstva u cjelini. Budući da je neovisnost sudstva ključna sastavnica vladavine prava, tim se novim zakonima znatno povećava sustavna prijetnja vladavini prava, kako je utvrđeno u prethodnim preporukama. U preporuci se naglašava da bi se razrješenjem sudaca Vrhovnog suda, mogućnošću njihova ponovnog imenovanja i ostalim mjerama sadržanima u Zakonu o Vrhovnom sudu znatno pogoršala sustavna prijetnja vladavini prava. U okviru preporučenog djelovanja, Komisija preporučuje da poljske vlasti osiguraju da dva zakona o Vrhovnom sudu i o Državnom sudbenom vijeću ne stupe na snagu te da pri svakoj reformi pravosuđa poštuju vladavinu prava i pravo EU-a te europske standarde o neovisnosti sudstva i da ta reforma bude pripremljena u bliskoj suradnji sa sudbenim vlastima i svim zainteresiranim stranama. Uz to, Komisija je zatražila da poljske vlasti ne poduzimaju nikakve mjere za razrješenje ili prisilno umirovljenje sudaca Vrhovnog suda jer će se tim mjerama znatno pogoršati sustavna prijetnja vladavini prava. U slučaju da poljske vlasti poduzmu takve mjere, Komisija je iskazala spremnost bez odgode aktivirati članak 7. stavak 1. UEU-a. |
|
(10) |
Komisija je pozvala poljsku vladu da probleme utvrđene u toj preporuci riješi u roku od mjesec dana od njezina primitka. |
|
(11) |
Sejm je 31. srpnja 2017. službeno obaviješten o odluci predsjednika Republike da uloži veto na Zakon o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Vrhovnom sudu. |
|
(12) |
Poljska vlada je 4. kolovoza i 16. kolovoza 2017. uputila Komisiji dopis sa zahtjevom za pojašnjenje njezine Preporuke od 26. srpnja 2017., na koji je Komisija odgovorila dopisima od 8. kolovoza i 21. kolovoza 2017. |
|
(13) |
Poljska vlada je 28. kolovoza 2017. dostavila odgovor na Preporuku od 26. srpnja 2017. U odgovoru je iskazano neslaganje sa svim spornim pitanjima iz Preporuke i nisu najavljene nikakve nove mjere za uklanjanje razloga za zabrinutost koje je utvrdila Komisija. |
|
(14) |
U mišljenju Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od 30. kolovoza 2017. zaključuje se da obustavljeni Zakon o Vrhovnom sudu nije u skladu s međunarodnim standardima o neovisnosti sudstva (5). |
|
(15) |
Poljska vlada je 11. rujna 2017. pokrenula kampanju pod nazivom „Pošteni sudovi” radi dobivanja društvene potpore pravosudnoj reformi koja je u tijeku. Državno sudbeno vijeće i redovni sudovi objavili su nekoliko izjava kojima se ispravljaju navodi usmjereni protiv sudova, sudaca i Vijeća tijekom kampanje. |
|
(16) |
Ustavni sud je 11. rujna 2017. u vijeću od pet sudaca proglasio neustavnost pojedinih odredaba Zakona o parničnom postupku te time omogućio redovnim sudovima i Vrhovnom sudu procjenu zakonitosti imenovanja predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda (6). |
|
(17) |
Ministar pravosuđa je 13. rujna 2017. počeo s izvršavanjem ovlasti za razrješenje predsjednika i potpredsjednika sudova u skladu s novim Zakonom o organizaciji redovnih sudova. |
|
(18) |
Državno sudbeno vijeće je 15. rujna i 18. listopada 2017. kritiziralo odluke ministra pravosuđa o razrješenju predsjednika sudova. Vijeće je navelo da takva proizvoljna ovlast ministra pravosuđa krši ustavno načelo neovisnosti sudova te može negativno utjecati na nepristranost sudaca. |
|
(19) |
Sejm je 15. rujna 2017. imenovao osobu na već preuzetu dužnost na Ustavnom sudu, a predsjednik Republike prihvatio je prisegu 18. rujna 2017. |
|
(20) |
Sejm je 15. rujna 2017. donio Zakon o Nacionalnom institutu za slobodu – centru za razvoj civilnog društva, koji centralizira raspodjelu sredstava, uključujući ona za organizacije civilnog društva. |
|
(21) |
Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda raspravljalo je 22. rujna 2017. o izvješćima o Poljskoj podnesenima u okviru trećega periodičnog pregleda koja sadržavaju preporuke o neovisnosti sudstva i vladavini prava. |
|
(22) |
Komisija je 25. rujna 2017. obavijestila Vijeće o situaciji u pogledu vladavine prava u Poljskoj. Svi su se sudionici složili da je vladavina prava u zajedničkom interesu i zajednička odgovornost te da postoji potreba da Poljska i Komisija uspostave dijalog radi pronalaženja rješenja. |
|
(23) |
Predsjednik Republike je 26. rujna 2017. dostavio Sejmu dva nova nacrta zakona o Vrhovnom sudu i Državnom sudbenom vijeću. |
|
(24) |
Sejm je 3. listopada 2017. uputio dva predsjednička nacrta zakona o Vrhovnom sudu i Državnom sudbenom vijeću u postupak savjetovanja s relevantnim dionicima, uključujući pravobranitelja, Vrhovni sud i Državno sudbeno vijeće. |
|
(25) |
Vrhovni sud je 6. i 25. listopada 2017. objavio svoja mišljenja o dva nova nacrta zakona o Vrhovnom sudu i Državnom sudbenom vijeću. U mišljenjima se smatra da bi nacrt zakona o Vrhovnom sudu znatno ograničio njegovu neovisnost te da se nacrt zakona o Sudbenom vijeću ne može uskladiti s konceptom demokratske države uređene vladavinom prava. |
|
(26) |
Parlamentarna skupština Vijeća Europe donijela je 11. listopada 2017. Rezoluciju o novim prijetnjama vladavini prava u državama članicama Vijeća Europe, izražavajući zabrinutost i zbog razvoja događaja u Poljskoj koji ugrožavaju poštovanje vladavine prava, a osobito neovisnost sudstva i načelo diobe vlasti (7). |
|
(27) |
Europska mreža sudbenih vijeća (ENCJ) izdala je 13. listopada 2017. mišljenje (8) o novom nacrtu zakona o Državnom sudbenom vijeću, naglašavajući njegovu nedosljednost s europskim standardima o sudbenim vijećima. |
|
(28) |
Nakon trećeg ciklusa univerzalnoga periodičnog pregleda za Poljsku, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava zatražio je 23. listopada 2017. da poljske vlasti prihvate preporuke UN-a o održavanju neovisnosti sudstva. |
|
(29) |
Ustavni sud je 24. listopada 2017. u vijeću koje uključuje dva nezakonito imenovana suca proglasio neustavnost odredaba Zakona o Vrhovnom sudu, na temelju kojeg je, među ostalim, imenovan trenutačni prvi predsjednik Vrhovnog suda. |
|
(30) |
Ustavni sud je 24. listopada 2017. u vijeću koje uključuje dva nezakonito imenovana suca proglasio ustavnost odredaba triju zakona o Ustavnom sudu iz prosinca 2016., uključujući odredbe na temelju kojih su dva nezakonito imenovana suca koji su donosili odluku u predmetu mogli donijeti odluke o predmetima na Ustavnom sudu. Ustavni sud odbio je prijedlog poljskog pravobranitelja o izuzeću dvaju nezakonito imenovanih sudaca iz ovog predmeta. |
|
(31) |
Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za neovisnost sudaca i odvjetnika g. Diego García-Sayán 27. listopada 2017. iznio je preliminarne napomene (9), prema kojima dva nacrta zakona o Vrhovnom sudu i Državnom sudbenom vijeću izazivaju niz zabrinutosti u pogledu neovisnosti sudstva. |
|
(32) |
Državno sudbeno vijeće donijelo je 31. listopada 2017. mišljenje o novom nacrtu zakona o Državnom sudbenom vijeću koji je podnio predsjednik Republike. Vijeće primjećuje da nacrt zakona u osnovi nije usklađen s poljskim Ustavom zbog davanja ovlasti Sejmu za imenovanje sudaca članova Vijeća i zbog prijevremenog okončanja Ustavom zaštićenih mandata aktualnih sudaca članova Vijeća. |
|
(33) |
Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE) donijelo je 10. studenoga 2017. izjavu u kojoj se izražava zabrinutost u pogledu neovisnosti sudstva u Poljskoj (10). |
|
(34) |
Pravobranitelj je 11. studenoga 2017. uputio dopis predsjedniku Republike koji sadržava ocjenu dvaju novih nacrta zakona o Vrhovnom sudu i o Državnom sudbenom vijeću te preporučuje da se ne donesu jer ne bi jamčili da će sudstvo ostati neovisno o izvršnoj vlasti niti da će građani moći ostvariti svoje ustavno pravo pristupa neovisnom sudu. |
|
(35) |
OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je 13. studenoga 2017. donio mišljenje o novom nacrtu zakona o Vrhovnom sudu, u kojem potvrđuje da revidirane odredbe nisu u s skladu s međunarodnim standardima o neovisnosti sudstva (11). |
|
(36) |
Europski parlament je 15. studenoga 2017. donio Rezoluciju o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj u kojoj izražava potporu preporukama o vladavini prava koje je izdala Komisija i postupku zbog povrede te smatra da trenutačna situacija u Poljskoj nesumnjivo predstavlja očitu opasnost teškog kršenja vrijednosti iz članka 2. UEU-a (12). |
|
(37) |
Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE) je 24. studenoga 2017. pozvalo poljske vlasti da ne donesu dva nacrta zakona o Vrhovnom sudu i Državnom sudbenom vijeću jer bi se njima mogla narušiti dioba vlasti zajamčena poljskim ustavom (13). Organizacija sudaca „Iustitia”, Helsinška zaklada za ljudska prava i Amnesty International izdali su 29. studenoga 2017. zajedničku izjavu u kojoj se kritizira zakonodavni postupak za dva predsjednička nacrta zakona. |
|
(38) |
Europska mreža sudbenih vijeća (ENCJ) je 5. prosinca 2017. donijela mišljenje u kojem se kritizira nacrt zakona o Državnom sudbenom vijeću zbog nepoštovanja standarda ENCJ-a (14). |
|
(39) |
Venecijanska komisija je 8. prosinca 2017., na zahtjev Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, donijela mišljenje o nacrtu zakona o Državnom sudbenom vijeću, nacrtu zakona o Vrhovnom sudu i zakona o organizaciji redovnih sudova te mišljenje o zakonu o državnom odvjetništvu (15). Venecijanska komisija je zaključila da zakon i nacrti zakona, posebice promatrani kao cjelina i u kontekstu Zakona o državnom odvjetništvu iz 2016., omogućuju da se zakonodavne i izvršne vlasti grubo i opsežno miješaju u sudovanje te time ozbiljno prijete neovisnosti sudstva kao ključnog elementa vladavine prava. Poziva predsjednika Republike na povlačenje prijedloga i poticanje dijaloga prije nastavljanja zakonodavnog postupka. Također poziva poljski parlament da ponovno razmotri najnovije izmjene Zakona o organizaciji redovnih sudova. |
|
(40) |
Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe 8. prosinca 2017. iskazao je žaljenje zato što je Sejm donio zakone o Vrhovnom sudu i o Državnom sudbenom vijeću, koji će dodatno ugroziti neovisnost sudstva. |
|
(41) |
Sejm je 8. prosinca 2017. donio ta dva nacrta zakona. Senat je 15. prosinca 2017. odobrio ta dva zakona, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
|
1. |
Republika Poljska trebala bi uzeti u obzir analizu Komisije izloženu dalje u tekstu i poduzeti mjere navedene u odjeljku 4. ove Preporuke kako bi se navedeni razlozi za zabrinutost uklonili u utvrđenom roku. |
1. PODRUČJE PRIMJENE I CILJ PREPORUKE
|
2. |
Ovom se Preporukom dopunjuju preporuke od 27. srpnja 2016., 21. prosinca 2016. i 26. srpnja 2017. Uz razloge za zabrinutost navedene u tim preporukama, u njoj se navode novi razlozi za zabrinutost Komisije u pogledu vladavine prava koji su se pojavili u međuvremenu. Ta se zabrinutost odnosi na sljedeća pitanja:
|
|
3. |
Zabrinutosti i preporučene mjere iz Preporuke od 26. srpnja 2017. koje se odnose na Ustavni sud, Zakon o organizaciji redovnih sudova i Zakon o Državnom sudbenom vijeću (16) i dalje su na snazi. |
2. PRIJETNJE NEOVISNOSTI SUDSTVA
|
4. |
Zakon o Vrhovnom sudu i Zakon o Državnom sudbenom vijeću sadržavaju niz odredaba koje su razlog za ozbiljnu zabrinutost kada je riječ o načelima neovisnosti sudstva i diobe vlasti. |
2.1. Vrhovni sud
2.1.1. Razrješenje i prisilno umirovljenje sadašnjih sudaca Vrhovnog suda
|
5. |
Zakonom o Vrhovnom sudu snizuje se osnovna dob za umirovljenje sudaca Vrhovnog suda sa 70 na 65 godina (17). Ta se mjera odnosi na sve suce koji su trenutačno na dužnosti. Suci koji su navršili 65 godina, ili će navršiti u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu tog zakona, bit će umirovljeni (18). |
|
6. |
Snižavanjem dobi za umirovljenje i primjenom te mjere na sadašnje suce Vrhovnog suda, zakonom se okončava mandat i potencijalno umirovljuje znatan broj sudaca Vrhovnog suda; 31 od 83 (37 %) prema Vrhovnom sudu. Primjena tako snižene dobi za umirovljenje sudaca Vrhovnog suda izrazito negativno utječe na taj sud, koji se sastoji od sudaca koji su po prirodi na zalasku karijere. Takvim prisilnim umirovljenjem velikog broja sadašnjih sudaca Vrhovnog suda omogućuje se dalekosežno i trenutačno preoblikovanje Vrhovnog suda. Ta mogućnost izaziva posebnu zabrinutost u pogledu diobe vlasti, osobito kada se razmatra zajedno s istodobnim reformama Državnog sudbenog vijeća. Naime: zbog snižavanja dobi za umirovljenje predsjednik Republike imenovat će sve nove suce na preporuku novoosnovanog Državnog sudbenog vijeća, u kojem će u velikoj mjeri prevladavati članovi imenovani na političkoj osnovi. Isto tako, prisilno umirovljenje sadašnjih sudaca Vrhovnog suda izaziva zabrinutost u pogledu načela nesmjenjivosti sudaca, koje je ključni element neovisnosti sudaca zaštićene u sudskoj praksi Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava (19) te u europskim standardima (20). U svojem mišljenju o nacrtu zakona o Vrhovnom sudu Venecijanska komisija naglašava da rano umirovljenje sudaca koji su trenutačno na dužnosti narušava sigurnost trajanja njihova mandata i neovisnost Suda općenito (21). |
|
7. |
Suce bi trebalo zaštititi od razrješenja učinkovitim mehanizmima zaštite od neprimjerenog uplitanja ili pritiska ostalih tijela državnih vlasti (22). Za osiguranje neovisnosti sudstva potrebna su jamstva koja su dovoljna da bi se osobu zaštitilo od onih čija je zadaća donijeti presudu u sporu (23). Nesmjenjivost sudaca tijekom njihova mandata posljedica je njihove neovisnosti te je stoga uključena u jamstva iz članka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima (24). Zbog toga se suce smije razrješavati samo pojedinačno ako je to opravdano stegovnim postupkom povezanim s njihovim pojedinačnim djelovanjem te uz davanje svih jamstava za mogućnost obrane u demokratskom društvu. Suce se ne smije razriješiti kao skupinu te ih se ne smije razriješiti zbog općenitih razloga koji nisu povezani s ponašanjem pojedinca. Navedena jamstva i mehanizmi zaštite u ovom slučaju ne postoje i predmetne odredbe znače očiglednu povredu neovisnosti sudaca Vrhovnog suda i načela diobe vlasti (25) te, prema tome, vladavine prava. |
|
8. |
Uz to, šestogodišnji mandat trenutačnog prvog predsjednika, utvrđen Ustavom, bit će prijevremeno okončan (prema Ustavu trebao bi se okončati 2020.). U slučaju okončanja mandata prvog predsjednika, imenovanje vršitelja dužnosti prvog predsjednika od strane predsjednika Republike izvršit će se izvan okvira uobičajenog postupka (26): prema Ustavu prvog predsjednika treba imenovati predsjednik Republike iz redova kandidata koje predlaže Glavna skupština Vrhovnog suda (27). Takvo prijevremeno okončanje ustavom zajamčenog mandata teško je kršenje načela nesmjenjivosti i sigurnosti trajanja mandata. Imenovanje vršitelja dužnosti prvog predsjednika u skladu s ad hoc postupkom bez sudjelovanja sudstva izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu načela diobe vlasti. |
|
9. |
Prema obrazloženju zakona, preoblikovanje Vrhovnog suda neophodno je zbog načina na koji je Vrhovni sud nakon 1989. rješavao slučajeve „dekomunizacije” i zbog činjenice da u Sudu još uvijek ima sudaca koji su radili za prethodni režim ili pod njim odlučivali o predmetima (28). Europski sud za ljudska prava jasno je naglasio da se proces lustracije mora individualizirati (npr. moraju se napraviti razlike među različitim stupnjevima uključenosti u bivši režim) te smatra da mjere lustracije koje se provode dugo nakon okončanja komunističkog režima mogu biti manje opravdane s obzirom na smanjenje rizika koji postoje za novonastale demokracije (29). Postoje i druge razmjerne mjere koje bi država mogla donijeti za rješavanje pitanja pojedinih sudaca s komunističkom prošlošću (koje bi uključivale transparentne postupke koji se primjenjuju u pojedinačnim slučajevima pred nepristranim tijelima koja djeluju na temelju kriterija predviđenih zakonom) (30). |
|
10. |
U svojem mišljenju o nacrtu zakona o Vrhovnom sudu Venecijanska komisija navodi da je teško shvatiti razloge zbog kojih bi se osoba za koju se smatralo da je sposobna obavljati službene dužnosti još nekoliko narednih godina odjednom smatrala neprikladnom. Prema obrazloženju zakona moglo bi se zaključiti da bi, kao rezultat reforme, većina starijih sudaca, od kojih su mnogi služili pod prethodnim režimom, bila umirovljena. Ako je taj zaključak točan, takav je pristup neprihvatljiv: ako vlasti sumnjaju u lojalnost pojedinih sudaca, trebale bi primijeniti postojeće stegovne ili lustracijske postupke, a ne mijenjati dob za umirovljenje. |
|
11. |
Venecijanska komisija zaključuje da se ranim udaljavanjem velikog broja sudaca Vrhovnog suda (uključujući prvog predsjednika), s trenutačnim učinkom, zbog snižene dobi za umirovljenje, krše njihova individualna prava i ugrožava neovisnost pravosuđa u cjelini; trebalo bi im omogućiti da obavljaju svoju dužnost dok ne dosegnu trenutačnu važeću dob za umirovljenje (31). Venecijanska komisija posebno naglašava da se ranim umirovljenjem sudaca koji su na dužnosti narušava sigurnost trajanja njihova mandata i neovisnost Suda općenito (32). |
|
12. |
Naposljetku, te su odredbe razlog za zabrinutost u pogledu ustavnosti. Kao što su Vrhovni sud i pravobranitelj naveli, razrješenjem i prisilnim umirovljenjem sadašnjih sudaca Vrhovnog suda krši se načelo neovisnosti sudova te se izravno utječe na pravo na neovisan sud. Pravobranitelj napominje da institucija vršitelja dužnosti prvog predsjednika Vrhovnog suda znači povredu vladavine prava jer krši načelo nepreuzimanja nadležnosti državnih ovlasti, načela diobe i ravnoteže vlasti te načela neovisnosti sudstva. |
2.1.2. Ovlast za produljenje mandata sudaca Vrhovnog suda
|
13. |
U skladu sa zakonom, suci Vrhovnog suda obuhvaćeni sniženom dobi za umirovljenje koji žele produljiti svoj aktivni mandat mogu uputiti zahtjev predsjedniku Republike (33). |
|
14. |
Nema kriterija, nema utvrđenoga roka za donošenje odluke i nema sudskog preispitivanja predviđenog zakonom u pogledu ovlasti predsjednika Republike za donošenje odluke o produljenju aktivnog mandata sudaca Vrhovnog suda. Sudac koji zatraži produljenje prepušten je „na milost i nemilost” odluci predsjednika Republike. Uz to, predsjednik Republike moći će dvaput odlučivati o produljenju (svaki put na tri godine). Ti elementi utječu na sigurnost mandata i omogućit će predsjedniku Republike da utječe na aktivne suce Vrhovnog suda. Sustav je u suprotnosti s Preporukom Vijeća Europe iz 2010. godine, kojom se zahtijeva utemeljenje odluka o odabiru sudaca i njihovoj karijeri na objektivnim kriterijima prethodno utvrđenima zakonom i postojanje neovisnog i nadležnog tijela čiji su članovi znatnim dijelom iz redova sudstva kako bi ono dalo preporuke ili izrazilo mišljenja koja odgovarajuće tijelo za imenovanje primjenjuje u praksi (34). U njoj se isto tako zahtijeva da dotični suci imaju pravo osporiti odluku o svojoj karijeri (35). |
|
15. |
Novi sustav umirovljenja negativno utječe na neovisnost sudstva (36). Nova su pravila dodatno sredstvo kojim predsjednik Republike može utjecati na pojedine suce. Naime, zbog nepostojanja bilo kakvih kriterija za produljenje mandata moguća je nepravedna primjena diskrecijskog prava, čime se narušava načelo nesmjenjivosti sudaca. Uz snižavanje dobi za umirovljenje u zakonu je predviđena mogućnost da predsjednik Republike produlji trajanje mandata sudaca za najviše šest godina. Isto tako, nije naveden rok u kojemu predsjednik Republike mora donijeti odluku o produljenju mandata, što mu omogućuje zadržavanje utjecaja nad predmetnim sucima tijekom preostalog trajanja njihova mandata. Čak i prije no što dosegnu dob za umirovljenje, predmetni suci bi, zbog same vjerojatnosti da će od predsjednika Republike morati zatražiti produljenje mandata, mogli osjećati pritisak. |
|
16. |
U svojem mišljenju o nacrtu zakona o Vrhovnom sudu Venecijanska komisija naglašava da ta ovlast predsjedniku Republike pruža prekomjeran utjecaj na suce Vrhovnog suda koji se približavaju dobi za umirovljenje. Stoga Venecijanska komisija zaključuje da predsjednik Republike kao izabrani političar ne bi trebao imati diskrecijske ovlasti za produljenje trajanje mandata sudaca Vrhovnog suda nakon što dosegnu dob za umirovljenje (37). |
|
17. |
Uvođenjem novih pravila ujedno se pojavljuju razlozi za zabrinutost u pogledu ustavnosti. Prema mišljenju Vrhovnog suda i pravobranitelja novi mehanizam produljenja mandata sudaca ne poštuje načelo zakonitosti i diobe vlasti. |
2.1.3. Izvanredna žalba
|
18. |
Zakon uvodi izvanrednu žalbu (38) kao novi oblik sudskog preispitivanja konačnih i obvezujućih presuda i odluka. U roku od tri godine (39) od stupanja na snagu tog zakona Vrhovni sud će moći (40) potpuno ili djelomično (41) poništiti bilo koju konačnu presudu koju je donio poljski sud u posljednjih 20 godina, uključujući odluke Vrhovnog suda, uz određene iznimke (42). Ovlasti podnošenja žalbe stječu, među ostalim, državni odvjetnik i pravobranitelj (43). Obrazloženja žalbe su brojna: izvanredna žalba može se podnijeti u slučaju potrebe osiguranja vladavine prava i društvene pravde, a odluka se ne može ukinuti ili izmijeniti drugim izvanrednim pravnim sredstvima, te u slučaju 1. kršenja načela ili prava i slobode osoba i građana zajamčenih Ustavom; ili 2. očitog kršenja zakona zbog pogrešnog tumačenja ili pogrešne primjene; ili 3. postojanja očite suprotnosti između stajališta suda i prikupljenih dokaza (44). |
|
19. |
Taj novi postupak izvanredne žalbe izaziva zabrinutost u pogledu načela pravne sigurnosti koja predstavlja ključnu sastavnicu vladavine prava (45). Sud navodi da bi trebalo obratiti pažnju na važnost načela res judicata za pravni poredak EU-a i nacionalne pravosudne sustave: „radi osiguranja stabilnosti prava i pravnih odnosa te dobrog sudovanja, važno je da sudske odluke koje su postale pravomoćne nakon što su iscrpljena sva pravna sredstva ili nakon isteka rokova previđenih za njihovo podnošenje, više ne mogu biti dovedene u pitanje” (46). Europski sud za ljudska prava navodi da izvanredna revizija ne bi trebala biti „prikrivena žalba”, a „sama mogućnost postojanja dva stajališta o toj temi nije osnova za preispitivanje” (47). |
|
20. |
U svojem je mišljenju o nacrtu zakona o Vrhovnom sudu Venecijanska komisija naglasila da je postupak izvanredne žalbe opasan za stabilnost poljskog pravnog poretka. U mišljenju se navodi da će se zapravo bilo koji predmet o kojem je donesena odluka u zemlji u proteklih 20 godina ponovno moći otvoriti na bilo kojoj osnovi, a taj sustav bi mogao dovesti do situacije u kojoj nijedna odluka više neće biti konačna (48). |
|
21. |
Uvođenjem nove izvanredne žalbe ujedno se pojavljuju razlozi za zabrinutost u pogledu ustavnosti. Prema mišljenju Vrhovnog suda i pravobranitelja zakon utječe na načelo stabilnosti sudske prakse i pravomoćnost odluka (49), načelo zaštite povjerenja u državu i zakonodavstvo te pravo na suđenje u razumnom roku (50). |
2.1.4. Ostale odredbe
|
22. |
Kako je naglašeno u mišljenjima Venecijanske komisije i drugih tijela (51), niz drugih odredbi Zakona o Vrhovnom sudu razlog su za zabrinutost kad je riječ o načelima neovisnosti sudstva i diobe vlasti. |
|
23. |
Novi zakon uspostavlja novi stegovni sustav za suce Vrhovnog suda. Predviđene su dvije vrste dužnosnika zaduženih za stegovni postupak: dužnosnik na Vrhovnom sudu zadužen za stegovni postupak kojeg imenuje kolegij Vrhovnog suda na razdoblje od četiri godine (52), i izvanredni dužnosnik zadužen za stegovni postupak kojeg za svaki pojedini slučaj imenuje predsjednik Republike iz redova sudaca Vrhovnog suda, redovnih sudova, vojnih sudova i državnih odvjetnika (53). Prema poljskom pravu samo dužnosnici zaduženi za stegovni postupak mogu odlučiti o pokretanju stegovnog postupka protiv sudaca. Imenovanje izvanrednog dužnosnika zaduženog za postupak od strane predsjednika Republike odvija se bez sudjelovanja sudstva i jednako je zahtjevu za pokretanje prethodne istrage. Imenovanje izvanrednog dužnosnika zaduženog za stegovni postupak koji je u tijeku isključuje dužnosnika Vrhovnog suda zaduženog za stegovni postupak iz tog postupka (54). Činjenica da predsjednik Republike (a u nekim slučajevima i ministar pravosuđa (55)) ima ovlasti utjecati na stegovni postupak protiv sudaca Vrhovnog suda imenovanjem dužnosnika zaduženog za stegovni postupak koji će istražiti slučaj („dužnosnik zadužen za stegovni postupak”), što isključuje dužnosnika Vrhovnog suda zaduženog za stegovni postupak iz postupka koji je u tijeku, razlog je za zabrinutost kada je riječ o načelima neovisnosti sudstva i diobe vlasti. Takva zabrinutost izražena je i u mišljenjima OESS-ODHIR-a i Vrhovnog suda (56). |
|
24. |
Zakonom se također ukida niz postupovnih jamstava u stegovnom postupku koji se vodi protiv redovnih sudaca (57) i sudaca Vrhovnog suda: (58): dokazi prikupljeni u suprotnosti sa zakonom mogu se koristiti protiv suca (59); pod određenim uvjetima dokazi koje je podnio predmetni sudac mogli bi se zanemariti (60); zastarijevanje stegovnih predmeta bilo bi obustavljeno tijekom stegovnih postupaka, što znači da bi sudac mogao biti podvrgnut postupku na neodređeno vrijeme (61); na koncu, stegovni postupak mogao bi se nastaviti čak i u slučaju odsutnosti predmetnog suca (uključujući opravdanu odsutnost) (62). Novi stegovni sustav također izaziva zabrinutost u pogledu usklađenosti s propisanim zahtjevima iz članka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima koji se primjenjuju na stegovni postupak protiv sudaca (63). |
|
25. |
Zakonom se mijenja unutarnja struktura Vrhovnog suda dodavanjem dva nova vijeća. Novo vijeće za izvanrednu kontrolu i javne poslove ocjenjivat će predmete obuhvaćene novim postupkom izvanredne žalbe (64). To će novo vijeće biti sastavljeno većinom od novih sudaca (65) i ocjenjivat će valjanost općih i lokalnih izbora te preispitivati izborne sporove, uključujući izborne sporove na izborima za Europski parlament (66). Uz to, novo samostalno (67) stegovno vijeće u čijem su sastavu samo novi suci (68) bit će zaduženo za razmatranje prvostupanjskih i drugostupanjskih stegovnih postupaka protiv sudaca Vrhovnog suda (69). Ova dva nova, u velikoj mjeri samostalna vijeća sastavljena od novih sudaca izazivaju zabrinutost u pogledu diobe vlasti. Kako navodi Venecijanska komisija, iako su oba vijeća dio Vrhovnog suda, u praksi su iznad svih ostalih vijeća, čime se stvara rizik da će ta vijeća koja se sastoje od novih sudaca izabranih uz odlučujući utjecaj vladajuće većine dominirati cijelim pravosudnim sustavom (70). Isto tako, Venecijanska komisija naglašava da će tim zakonom sudsko preispitivanje izbornih sporova biti posebno podložno političkim utjecajima, što je ozbiljan rizik za funkcioniranje poljske demokracije (71). |
|
26. |
Zakonom se uvode suci porotnici, koje imenuje Senat Republike (72), u postupcima pred Vrhovnim sudom koji se odnose na izvanredne žalbe i stegovnim postupcima koje Vrhovni sud razmatra. Kao što primjećuje Venecijanska komisija, uvođenje sudaca porotnika u dva nova vijeća Vrhovnog suda dovodi u opasnost učinkovitost i kvalitetu pravosuđa (73). |
2.2. Državno sudbeno vijeće
|
27. |
U skladu s poljskim Ustavom neovisnost sudaca osigurava Državno sudbeno vijeće (74). Uloga Državnog sudbenog vijeća ima izravan učinak na neovisnost sudaca, posebice kada je riječ o njihovu promaknuću, premještaju, stegovnim postupcima, razrješenju i prijevremenom umirovljenju. Na primjer, pri promaknuću suca (npr. premještajem s okružnog suda na regionalni) predsjednik Republike dužan je ponovno ga imenovati te je stoga potrebno ponovno provesti postupak sudske ocjene i imenovanja uz sudjelovanje Državnog sudbenog vijeća. Isto tako, pomoćnike sudaca koji već obnašaju svoju dužnost suca mora ocijeniti Državno sudbeno vijeće prije nego što ih predsjednik Republike imenuje za suce. |
|
28. |
U državama članicama u kojima je državno sudbeno vijeće osnovano njegova je neovisnost stoga posebno važna kako bi se izbjegao prekomjerni utjecaj vlade ili parlamenta na neovisnost sudaca (75). |
|
29. |
Zakon o Državnom sudbenom vijeću povećava zabrinutost za sveukupnu neovisnost pravosuđa jer predviđa prijevremeni prestanak mandata svih sudaca članova Državnog sudbenog vijeća i uvodi posve novi sustav za imenovanje svojih članova sudaca koji omogućava visok stupanj političkog utjecaja. |
|
30. |
U skladu s člankom 6. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, mandati svih sadašnjih sudaca članova Državnog sudbenog vijeća bit će prijevremeno okončani. Taj prestanak o kojem odlučuju zakonodavne vlasti izaziva zabrinutost za neovisnost vijeća i diobu vlasti. Parlament će steći odlučujući utjecaj na sastav vijeća na štetu utjecaja samih sudaca. To preoblikovanje Državnog sudbenog vijeća moglo bi se dogoditi već u roku od jednog i pol mjeseca od objavljivanja zakona (76). Kako je istaknuto u mišljenju Državnog sudbenog vijeća, Vrhovnog suda i pravobranitelja, prijevremeni prekid izaziva zabrinutost i u pogledu ustavnosti. |
|
31. |
Novi sustav za imenovanje sudaca članova Državnog sudbenog vijeća također izaziva ozbiljnu zabrinutost. U uvriježenim europskim standardima, a posebice u Preporuci Odbora ministara Vijeća Europe iz 2010., navodi se da bi „najmanje pola članova [sudbenih vijeća] trebali biti suci koje su odabrali kolege sa svih razina sudstva vodeći računa o pluralizmu u pravosuđu” (77). Države članice same odlučuju o organizaciji svojih pravosudnih sustava, među ostalim i o osnivanju državnog sudbenog vijeća. Međutim, u slučaju osnivanja takvog vijeća, kao što je slučaj u Poljskoj, njegova neovisnost mora se zajamčiti u skladu s europskim standardima. |
|
32. |
Sve do donošenja Zakona o Državnom sudbenom vijeću poljski je sustav bio u potpunosti u skladu s tim standardima jer su većinu sudaca u sastavu Državnog sudbenog vijeća odabrali drugi suci. Člankom 1. stavkom 1. i člankom 7. zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću taj bi se sustav radikalno preoblikovao jer bi se njima omogućilo Sejmu imenovanje 15 sudaca članova Državnog sudbenog vijeća te njihovo ponovno imenovanje (78). Uz to, nema jamstva da će prema novom zakonu Sejm imenovati suce članove vijeća koje su podržali sudovi jer kandidate za te dužnosti mogu predložiti ne samo skupine od 25 sudaca, već i skupine od najmanje 2 000 građana (79). Nadalje, odbor Sejma prethodno utvrđuje konačni popis kandidata za koje je Sejm dužan dati svoje odobrenje „u paketu” (80). Donošenjem novih pravila o imenovanju sudaca članova Državnog sudbenog vijeća znatno se povećava utjecaj parlamenta nad vijećem i negativno utječe na njegovu neovisnost, što je u suprotnosti s europskim standardima. Činjenica da će Sejm suce članove imenovati tropetinskom većinom ne ublažava tu zabrinutost jer suce članove i dalje neće odabrati kolege. Uz to, u slučaju da se takva tropetinska većina ne postigne, suce članove vijeća imenovat će Sejm apsolutnom većinom glasova. |
|
33. |
Ta je situacija razlog za zabrinutost kada se promatra neovisnost sudstva. Na primjer, sudac na okružnom sudu koji mora donijeti odluku u politički osjetljivom predmetu dok istodobno podnosi zahtjev za promaknuće u suca na regionalnom sudu može biti skloniji zauzeti stajalište koje podržava politička većina kako ne bi ugrozio svoju priliku za promaknuće. Čak i kad ne bi postojala ta opasnost, novi sustav ne sadržava dovoljna jamstva za postizanje dojma neovisnosti, što je neophodno radi očuvanja povjerenja koje sudovi u demokratskom društvu moraju uživati u javnosti (81). Isto tako, pomoćnike sudaca mora ocijeniti Državno sudbeno vijeće, koje je pod političkim utjecajem, prije njihova imenovanja za suce. |
|
34. |
Venecijanska komisija zaključuje da će izbor 15 sudaca članova Državnog sudbenog vijeća u parlamentu, zajedno sa žurnom zamjenom članova koji su trenutačno na dužnosti, dovesti do dalekosežne politizacije tog tijela. Venecijanska komisija preporučuje da, umjesto toga, suce članove Državnog sudbenog vijeća biraju kolege, kao u sadašnjem Zakonu (82). Isto tako primjećuje da taj zakon slabi neovisnost vijeća u pogledu većine u Parlamentu i pridonosi slabljenju neovisnosti pravosuđa u cjelini (83). |
|
35. |
U svojim su mišljenjima o nacrtu zakona Vrhovni sud, Državno sudbeno vijeće i pravobranitelj izrazili niz razloga za zabrinutost u pogledu ustavnosti novog sustava. Državno sudbeno vijeće posebno naglašava da vijeće, prema poljskom ustavu, služi kao protuteža parlamentu koji je ustavom ovlašten odlučiti o sadržaju zakona. Političko imenovanje sudaca članova i prijevremeni prestanak mandata sadašnjih sudaca članova vijeća stoga krše načela diobe vlasti i neovisnosti sudstva. Kako je objašnjeno u prethodnim preporukama, trenutačno nije moguće provesti učinkovitu ocjenu ustavnosti tih odredbi. |
3. UTVRĐIVANJE SUSTAVNE PRIJETNJE VLADAVINI PRAVA
|
36. |
Iz prethodno navedenih razloga, Komisija smatra da razlozi za zabrinutost koji su izraženi u Preporuci o vladavini prava od 26. srpnja 2017. u pogledu zakona o Vrhovnom sudu i o Državnom sudbenom vijeću nisu riješeni u dva nova zakona o Vrhovnom sudu i Državnom sudbenom vijeću. |
|
37. |
Nadalje, Komisija primjećuje da nijedan od drugih razloga za zabrinutost iz Preporuke od 26. srpnja 2017. koji se odnose na Ustavni sud, Zakon o organizaciji redovnih sudova i Zakon o Državnom sudbenom vijeću nije riješen. |
|
38. |
Stoga Komisija smatra da se situacija sustavne prijetnje vladavini prava u Poljskoj kako je opisana u njezinim preporukama od 27. srpnja 2016., 21. prosinca 2016. i 26. srpnja 2017. još znatno pogoršala. Zakon o Državnom sudbenom vijeću i Zakon o Vrhovnom sudu, zajedno sa Zakonom o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i Zakonom o organizaciji redovnih sudova, znatno povećavaju sustavnu prijetnju vladavini prava, kako je utvrđeno u prethodnim preporukama. Konkretno:
|
|
39. |
Komisija ističe da je bez obzira na odabrani model pravosudnog sustava za vladavinu prava potrebna zaštita neovisnosti sudstva, diobe vlasti i pravne sigurnosti. Države članice same odlučuju o organizaciji svojih pravosudnih sustava, među ostalim i o osnivanju državnog sudbenog vijeća, čija je uloga osiguravanje neovisnosti sudstva. Međutim, ako je država članica osnovala takvo vijeće, kao što je to slučaj u Poljskoj, u kojoj je Državnom sudbenom vijeću poljskim Ustavom izričito povjerena zadaća osiguravanja neovisnosti sudstva, neovisnost takvog vijeća mora se zajamčiti u skladu s europskim standardima. Komisija s velikom zabrinutošću primjećuje da zbog donošenja novih zakona koji su navedeni u prethodnom tekstu pravni sustav u Poljskoj više ne bi bio u skladu s tim zahtjevima. |
|
40. |
Štoviše, postupci i javne izjave poljskih vlasti i zastupnika koji čine vladajuću većinu u parlamentu protiv sudaca i sudova u Poljskoj narušili su povjerenje u cjelokupni pravosudni sustav. Komisija ističe načelo lojalne suradnje između državnih tijela koja je, kako je naglašeno u mišljenjima Venecijanske komisije, ustavni preduvjet u demokratskoj državi uređenoj vladavinom prava. |
|
41. |
Poštovanje vladavine prava nije samo preduvjet za zaštitu svih temeljnih vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a. Ujedno je i preduvjet za poštovanje svih prava i obveza koje proizlaze iz Ugovorâ te za uspostavu međusobnog povjerenja građana, poduzeća i državnih tijela u pravne sustave svih ostalih država članica. |
|
42. |
Pravilno funkcioniranje vladavine prava ključno je posebno i za nesmetani rad unutarnjeg tržišta jer gospodarski subjekti moraju znati da će se prema njima postupati jednako pred zakonom. To nije moguće osigurati ako sudstvo u svakoj državi članici nije neovisno. |
|
43. |
Komisija napominje da je niz raznih dionika na europskoj i međunarodnoj razini izrazio svoju duboku zabrinutost zbog dvaju novih zakona o Vrhovnom sudu i Državnom sudbenom vijeću, posebice Venecijanska komisija, posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o neovisnosti sudaca i odvjetnika, OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava te predstavnici sudbene vlasti diljem Europe, uključujući Savjetodavno vijeće europskih sudaca, Europsku mrežu sudbenih vijeća i Vijeće odvjetničkih komora Europe. |
|
44. |
U svojoj Rezoluciji od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj Europski parlament izražava duboku zabrinutost zbog izmjena zakona o poljskom pravosuđu i poziva poljskog predsjednika da ne potpisuje nove zakone koji u cijelosti ne jamče neovisnost pravosuđa. |
4. PREPORUČENO DJELOVANJE
|
45. |
Komisija preporučuje da poljske vlasti žurno poduzmu odgovarajuće mjere radi uklanjanja sustavne prijetnje vladavini prava navedene u odjeljku 2. |
|
46. |
Komisija posebno preporučuje da poljske vlasti poduzmu sljedeće mjere u pogledu novodonesenih zakona radi osiguranja njihove usklađenosti sa zahtjevima za zaštitu neovisnosti sudstva, diobe vlasti i pravne sigurnosti, kao i s poljskim Ustavom i europskim standardima o neovisnosti sudstva:
|
|
47. |
Uz to, Komisija podsjeća da nije poduzeta nijedna od sljedećih mjera koje je preporučila u svojoj Preporuci od 26. srpnja 2017., a koje se odnose na Ustavni sud, Zakon o organizaciji redovnih sudova i Zakon o Državnom sudbenom vijeću te stoga ponavlja svoju preporuku da se poduzmu sljedeće mjere:
|
|
48. |
Komisija naglašava da je lojalna suradnja, potrebna među različitim državnim institucijama u pitanjima koja se odnose na vladavinu prava, neophodna za pronalaženje rješenja u postojećoj situaciji. Komisija ujedno potiče poljske vlasti da primijene mišljenja Venecijanske komisije o Zakonu o Državnom sudbenom vijeću, Zakonu o organizaciji redovnih sudova i Zakonu o Vrhovnom sudu te zatraže mišljenja Venecijanske komisije o svim novim zakonodavnim prijedlozima čiji je cilj reforma pravosudnog sustava u Poljskoj. |
|
49. |
Komisija poziva poljsku vladu da probleme navedene u ovoj Preporuci riješi u roku od tri mjeseca od primitka ove Preporuke te da obavijesti Komisiju o koracima poduzetima u tu svrhu. |
|
50. |
Ova se Preporuka Komisije objavljuje istodobno s obrazloženim prijedlogom koji je Komisija podnijela u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u pogledu vladavine prava u Poljskoj. U bliskoj suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem, Komisija je spremna ponovno razmotriti taj obrazloženi prijedlog ako poljske vlasti u propisanom roku provedu preporučene mjere utvrđene u ovoj Preporuci. |
|
51. |
Na temelju ove Preporuke Komisija je spremna nastaviti konstruktivan dijalog s poljskom vladom. |
Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2017.
Za Komisiju
Frans TIMMERMANS
Prvi potpredsjednik
(1) Preporuka Komisije (EU) 2016/1374 od 27. srpnja 2016. u pogledu vladavine prava u Poljskoj (SL L 217, 12.8.2016., str. 53.).
(2) Preporuka Komisije (EU) 2017/146 od 21. prosinca 2016. u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuje Preporuka (EU) 2017/146 (SL L 22, 27.1.2017., str. 65.); i Preporuka Komisije (EU) 2017/1520 od 26. srpnja 2017. u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuje Preporuka (EU) 2016/1374 i Preporuka (EU) 2017/146 (SL L 228, 2.9.2017., str. 19.).
(3) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 11. ožujka 2014., „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava”, COM(2014) 158 final.
(4) Vidjeti COM(2014) 158 final, odjeljak 2., Prilog I.
(5) OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), 30. kolovoza 2017., Mišljenje o pojedinim odredbama nacrta zakona o Vrhovnom sudu u Poljskoj.
(6) K 10/17.
(7) PACE, 11. listopada 2017., Rezolucija 2188 (2017), „Nove prijetnje vladavini prava u državama članicama Vijeća Europe: odabrani primjeri”.
(8) ENCJ, 13. listopada 2017., Mišljenje Izvršnog odbora ENCJ-a na zahtjev Krajowa Rada Sądownictwa (Državnog sudbenog vijeća) Poljske.
(9) Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o neovisnosti sudaca i odvjetnika, 27. listopada 2017., Preliminarne napomene o službenom posjetu Poljskoj (23.–27. listopada 2017.).
(10) CCJE(2017)9., 10. studenoga 2017., Izjava u pogledu situacije o nezavisnosti sudstva u Poljskoj.
(11) OESS-ODIHR, 13. studenoga 2017., Mišljenje o pojedinim odredbama nacrta zakona o Vrhovnom sudu Poljske (od 26. rujna 2017.).
(12) Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj (2017/2931(RSP)).
(13) CCBE, 24. studenoga 2017., Rezolucija s plenarne sjednice Vijeća odvjetničkih komora Europe (CCBE).
(14) ENCJ, 5. prosinca 2017., Mišljenje Izvršnog odbora ENCJ-a o donošenju izmjena Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
(15) Mišljenje 904/2017 CDL (2017)035 Venecijanske komisije o nacrtu zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, o nacrtu zakona o izmjeni Zakona o Vrhovnom sudu koje je predložio predsjednik Poljske, te Zakona o organizaciji redovnih sudova („CDL(2017)035”) i Mišljenje 892/2017 CDL(2017)037 Venecijanske komisije o Zakonu o državnom odvjetništvu s izmjenama („CDL(2017)037”).
(16) Zakon o izmjeni Zakona o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i državne odvjetnike, Zakona o organizaciji redovnih sudova i određenih drugih zakona („Zakon o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike”).
(17) Članak 37. stavak 1. Zakona o Vrhovnom sudu. Ova se odredba primjenjuje i na suce Vrhovnog upravnog suda jer članak 49. Zakona o organizaciji upravnih sudova od 25. srpnja 2002. propisuje da se pitanja koja se odnose na Vrhovni upravni sud, a koja nisu regulirana tim aktom (sustav umirovljenja nije), uređuju mutatis mutandis Zakonom o Vrhovnom sudu.
(18) Članak 111. stavak 1. Zakona o Vrhovnom sudu. Uz to, u skladu s člankom 111. stavkom 3. Zakona o Vrhovnom sudu, svi suci vojnog vijeća (bez obzira na njihovu dob) bit će razriješeni dužnosti i umirovljeni bez mogućnosti da od predsjednika Republike zatraže produljenje aktivnog mandata.
(19) Predmet Europskog suda za ljudska prava Campbell i Fell protiv Ujedinjene Kraljevine, 28. lipnja 1984., točka 80.; predmet Henryk Urban i Ryszard Urban protiv Poljske, 30. studenoga 2011. (konačna), točka 45.; predmet Fruni protiv Slovačke, 21. lipnja 2011. (konačna), točka 145.; i predmet Brudnicka i ostali protiv Poljske, 3. ožujka 2005. (konačna), točka 41.
(20) Točke 49. i 50. Preporuke CM/Rec(2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti („Preporuka Vijeća Europe iz 2010.”).
(21) CDL(2017)035 točka 48.
(22) Presuda od 31. svibnja 2005. u predmetu C-53/03, Syfait i ostali, ECLI:EU:C:2005:333, točka 31.; Presuda od 4. veljače 1999. u predmetu C-103/97, Köllensperger i Atzwanger, ECLI:EU:C:1999:52, točka 20.
(23) Presuda od 9. listopada 2014. u predmetu C-222/13 TDC, ECLI:EU:C:2014:2265, točke od 29. do 32.; presuda od 19. rujna 2006. u predmetu C-506/04, Wilson, ECLI:EU:C:2006:587, točka 53.; presuda od 4. veljače 1999. u predmetu C-103/97, Köllensperger i Atzwanger, ECLI:EU:C:1999:52, točke od 20. do 23.; presuda od 17. rujna 1997. u predmetu C-54/96, Dorsch Consult, ECLI:EU:C:1997:413, točka 36.; presuda od 29. studenoga 2001. u predmetu C-17/00, De Coster, ECLI:EU:C:2001:651, točke od 18. do 21.; presuda od 13. prosinca 2017. u predmetu C-403/16, Hassani, ECLI:EU:C:2017:960, točka 40.; predmet Europskog suda za ljudska prava Baka protiv Mađarske, 20261/12, 23. lipnja 2016., točka 121.
(24) Predmet Europskog suda za ljudska prava Campbell i Fell protiv Ujedinjene Kraljevine, A80 (1984.), 28. lipnja 1984., točka 80.
(25) Nova su pravila u suprotnosti s načelom nesmjenjivosti sudaca koje je ključni element njihove neovisnosti kako je utvrđeno u Preporuci Vijeća Europe iz 2010. (točka 49.). U skladu s time sucima Vrhovnog suda trebala bi biti zajamčena sigurnost mandata te on ne bi smio biti prijevremeno okončan. Isto tako, odluke o odabiru sudaca i njihovoj karijeri trebale bi se temeljiti na objektivnim kriterijima koji su prethodno utvrđeni u zakonu ili su ih utvrdila nadležna tijela, a ako odluke o odabiru sudaca i njihovoj karijeri donosi vlada ili zakonodavna vlast, ovlast treba dati neovisnom i nadležnom tijelu čiji su članovi znatnim dijelom iz redova sudstva kako bi ono dalo preporuke ili izrazilo mišljenja koja odgovarajuće tijelo za imenovanje primjenjuje u praksi (točke 44.–48.).
(26) U skladu s člankom 111. stavkom 4. Zakona o Vrhovnom sudu predsjednik Republike povjerava upravljanje Vrhovnim sudom sucu Vrhovnog suda prema vlastitom izboru. Takav „vršitelj dužnosti prvog predsjednika” obnašat će svoju dužnost sve dok Glavna skupština sudaca ne predstavi pet kandidata za mjesto prvog predsjednika Vrhovnog suda (članak 12.). Glavna skupština sudaca Vrhovnog suda moći će predstaviti te kandidate tek kad se imenuje najmanje 110 sudaca Vrhovnog suda.
(27) Člankom 183. stavkom 3. poljskog Ustava propisano je da „prvog predsjednika Vrhovnog suda imenuje predsjednik Republike na šestogodišnji mandat među kandidatima koje predlaže Glavna skupština sudaca Vrhovnoga suda”.
(28) Druga stranica obrazloženja.
(29) Predmet Europskog suda za ljudska prava Sõro protiv Estonije, 3. rujna 2015., točke od 60. do 62.
(30) Točke od 44. do 47. i točka 50. Preporuke Vijeća Europe iz 2010.
(31) Mišljenje CDL(2017)035, točka 130.
(32) Mišljenje CDL(2017)035, točka 48.
(33) Zahtjev se podnosi preko prvog predsjednika Vrhovnog suda koji daje mišljenje o zahtjevu suca. Radi produljenja mandata prvog predsjednika, prvi predsjednik mora dostaviti predsjedniku Republike mišljenje kolegija Vrhovnog suda. Pri donošenju odluke, predsjednik Republike može zatražiti neobvezujuće mišljenje Državnog sudbenog vijeća (usporediti članak 37. stavak 2. u vezi s člankom 111. stavkom 1. Zakona o Vrhovnom sudu). Napominje se da bi u skladu s mišljenjem Vrhovnog suda, prema Ustavu, za takvu odluku predsjednika Republike bio potreban supotpis premijera, u skladu s člankom 144. stavcima 1. i 2. poljskog Ustava.
(34) Točke 46. i 47. Taj bi sustav izazvao zabrinutost u vezi s Akcijskim planom Vijeća Europe o jačanju sudske neovisnosti i nepristranosti CM(2016)36 final (pod C. točka ii.; „Akcijski plan Vijeća Europe iz 2016.” i mjerila CCJE-a (Mišljenje br. 1 o mjerilima koja se odnose na neovisnost pravosuđa i nesmjenjivost sudaca (točka 25.)).
(35) Točka 48. Preporuke Vijeća Europe iz 2010.
(36) Točka 49. Preporuke Vijeća Europe iz 2010.
(37) Usporediti Mišljenje CDL(2017)035, točke 51. i 130.
(38) Članak 89. stavak 1. Zakona o Vrhovnom sudu.
(39) Članak 115. Zakona o Vrhovnom sudu. Nakon isteka razdoblja od tri godine, žalba bi se trebala podnijeti u roku od pet godina od trenutka kad je donesena odluka postala pravomoćna i zakonita, te u roku od jedne godine ako je podnesena kasacijska žalba, osim ako se izvanredna žalba podnese na štetu tuženika, u takvom se slučaju žalba može podnijeti najkasnije u roku od jedne godine od pravomoćnosti odluke (ili, ako je kasacija podnesena, najkasnije u roku od šest mjeseci nakon razmatranja kasacije; usporediti članak 89. stavak 4. Zakona o Vrhovnom sudu).
(40) Ako je proteklo pet godina nakon što je sporna odluka postala pravomoćna i ima nepovratne pravne učinke ili ako je opravdana prema načelima ili pravima i slobodama osoba i građana zajamčenih Ustavom, Vrhovni se sud može ograničiti samo na potvrđivanje da je sporna odluka u suprotnosti sa zakonom te na ukazivanje na okolnosti kojima se rukovodio pri donošenju takve odluke (usporediti članak 89. stavak 4. i članak 115. stavak 2. Zakona o Vrhovnom sudu).
(41) Članak 91. stavak 1. Zakona o Vrhovnom sudu.
(42) Izvanredna žalba ne može se uputiti u kaznenim predmetima na štetu tuženika više od godinu dana nakon što je presuda postala pravomoćna (ili, ako je kasacija podnesena, najkasnije u roku od šest mjeseci nakon razmatranja kasacije); također ne postoji mogućnost žalbe protiv odluka kojima se utvrđuje ništavost braka, poništenje braka ili proglašenje razvoda (samo ako jedna ili obje strane ponovno stupe u brak nakon što je odluka postala pravomoćna) te odluke o usvajanju. Izvanredna žalba ne može se odnositi na blage prekršaje ili manje porezne prekršaje; usporediti članak 89. stavak 3. i članak 90. stavke 3. i 4. Zakona o Vrhovnom sudu.
(43) Članak 89. stavak 2. Zakona o Vrhovnom sudu.
(44) Članak 89. stavci od 1. do 3. Zakona o Vrhovnom sudu.
(45) Predmet Europskog suda za ljudska prava Brumărescu protiv Rumunjske, 28. listopada 1999., točka 61. predmet Ryabykh protiv Rusije, 3. ožujka 2003., točke 54. i 57.; predmet Miragall Escolano i ostali protiv Španjolske, 25. siječnja 2000., točka 33.; također Phinikaridou protiv Cipra, 20. prosinca 2007., točka 52.
(46) Presuda od 30. rujna 2003. u predmetu C-224/01, Köbler, ECLI:EU:C:2003:513, točka 38.
(47) Moreira Ferreira protiv Portugala (br. 2.), 11. srpnja 2017. (konačna), točka 62.
(48) Mišljenje CDL(2017)035, točke 58., 63. i 130.
(49) Ustavni sud oba načela smatra elementom vladavine prava; usporediti odluke Ustavnog suda SK 7/06 od 24. listopada 2007. i SK 77/06 od 1. travnja 2008.
(50) Odluka SK 19/05 od 28. studenoga 2006.; SK 16/05 od 14. studenoga 2007.
(51) Posebno mišljenja Vrhovnog suda od 6. i 23. listopada i 30. studenoga 2017., mišljenje pravobranitelja od 11. studenoga 2017. te mišljenje OESS-ODIHR-a od 13. studenoga 2017.
(52) Članak 74. Zakona o Vrhovnom sudu.
(53) Članak 76. stavak 8. Zakona o Vrhovnom sudu; predsjednik Republike može imenovati izvanrednog dužnosnika zaduženog za stegovni postupak iz redova državnih odvjetnika koje predloži glavni državni odvjetnik ako se stegovni postupak odnosi na stegovni prekršaj koji ispunjava kriterije kaznenog djela počinjenog s namjerom za koje se pokreće javna optužnica ili namjernog poreznog kaznenog djela.
(54) Članak 76. stavak 8. Zakona o Vrhovnom sudu.
(55) Prema članku 76. stavku 9. Zakona o Vrhovnom sudu, ministar pravosuđa može obavijestiti predsjednika Republike o potrebi imenovanja izvanrednog dužnosnika zaduženog za stegovni postupak u slučaju stegovnog prekršaja koji ispunjava kriterije kaznenog djela počinjenog s namjerom za koje se pokreće javna optužnica ili namjernog poreznog kaznenog djela. Čini se da ministar pravosuđa i predsjednik Republike samostalno utvrđuju ispunjava li predmet te kriterije jer se ne može uputiti žalba protiv njihove odluke o imenovanju izvanrednog dužnosnika zaduženog za stegovni postupak.
(56) Mišljenje OESS-ODIHR-a od 13. studenoga 2017.; točke od 119. do 121.; mišljenje Vrhovnog suda od 6. listopada, str. 34.
(57) U skladu s člankom 108. stavcima od 17. do 19. Zakona o Vrhovnom sudu, ministar pravosuđa dobiva ovlasti za određivanje broja i imenovanje stegovnih sudaca za suce redovnih sudova bez konzultacija sa sudovima. Nadalje, ministar pravosuđa mogao bi osobno nadzirati stegovne postupke protiv sudaca redovnih sudova preko dužnosnika zaduženih za stegovni postupak i izvanrednog dužnosnika zaduženog za stegovni postupak kojeg je sam imenovao (uključujući pod određenim okolnostima i iz redova državnih odvjetnika). Dužnosnici zaduženi za stegovni postupak koje imenuje ministar pravosuđa mogli bi ponovno otvoriti zatvorene istrage na zahtjev ministra pravosuđa.
(58) U skladu sa zakonom, odredbe propisane Zakonom o organizaciji redovnih sudova, uključujući one koje se odnose na postupovne aspekte stegovnog postupka, primjenjuju se mutatis mutandis na suce Vrhovnog suda; usporediti članak 72. stavak 1. i članak 108. u vezi s člankom 10. stavkom 1. Zakona o Vrhovnom sudu. Zakon o Vrhovnom sudu svojim člankom 108. mijenja Zakon o organizaciji redovnih sudova.
(59) Članak 108. stavak 23. Zakona o Vrhovnom sudu u smislu članka 115.c koji se dodaje u Zakon o organizaciji redovnih sudova.
(60) U slučaju podnošenja dokaza nakon propisanog vremena, usporediti članak 108. stavak 22. Zakona o Vrhovnom sudu.
(61) Članak 108. stavak 13. točka (b) Zakona o Vrhovnom sudu.
(62) Članak 108. stavak 23. Zakona o Vrhovnom sudu.
(63) Predmet Europskog suda za ljudska prava Vilho Eskelinen i ostali protiv Finske, 19. travnja 2007. točka 62.; predmet Olujić protiv Hrvatske, 5. veljače 2009., točke od 34. do 43.; predmet Harabin protiv Slovačke, 20. studenoga 2012. točke od 118. do 124.; i predmet Baka protiv Mađarske, 23. lipnja 2016., točke od 100. do 119.
(64) Članak 26. i članak 94. Zakona o Vrhovnom sudu.
(65) Članak 134. Zakona o Vrhovnom sudu; bivše vijeće za rad, socijalnu sigurnost i javne poslove podijeljeno je na dva vijeća, vijeće za rad i socijalnu sigurnost te novo vijeće za izvanrednu kontrolu i javne poslove; to će novo vijeće biti sastavljeno od novih sudaca jer se svi sadašnji suci premještaju u vijeće za rad i socijalnu sigurnost; sadašnji suci Vrhovnog suda mogu zatražiti premještaj u to novo vijeće.
(66) Cjelokupni popis zadaća kojima se to vijeće bavi nalazi se u članku 26.
(67) Predsjednik stegovnog vijeća samostalan je u odnosu na prvog predsjednika Vrhovnog suda, a proračun tog vijeća može se značajno povećati u odnosu na ukupni proračun Vrhovnog suda (usporediti članak 7. stavke 2. i 4. te članak 20. Zakona o Vrhovnom sudu).
(68) Prema članku 131. Zakona o Vrhovnom sudu, sve dok se ne imenuju svi suci Vrhovnog suda u stegovnom vijeću, ostali suci Vrhovnog suda ne mogu se premjestiti na dužnost u tom vijeću.
(69) Cjelokupni popis zadaća kojima se stegovno vijeće bavi nalazi se u članku 27. Zakona o Vrhovnom sudu.
(70) Mišljenje CDL(2017)035, točka 92.
(71) Mišljenje CDL(2017)035, točka 43.
(72) Članak 61. stavak 2. Zakona o Vrhovnom sudu.
(73) Mišljenje CDL(2017)035, točka 67.
(74) Članak 186. stavak 1. poljskog Ustava: „Državno sudbeno vijeće osigurava neovisnost sudova i sudaca.”.
(75) Na primjer, u kontekstu stegovnih postupaka protiv sudaca koje je vodilo vijeće, Europski sud za ljudska prava doveo je u pitanje razinu utjecaja tijela zakonodavne ili izvršne vlasti s obzirom na to da se vijeće sastojalo većinom od članova koje su izravno imenovala ta tijela; predmet Europskog suda za ljudska prava Ramos Nunes de Carvalho E Sá protiv Portugala, 55391/13, 57728/13 i 74041/13, 21. lipnja 2016., točka 77.
(76) Mandati sadašnjih sudaca članova istekli bi dan prije početka zajedničkog mandata novih sudaca članova Vijeća, ali najkasnije 90 dana od dana stupanja na snagu zakona. Rokovi su kako slijedi: u roku od tri dana od objavljivanja zakona maršal Sejma objavljuje početak postupka kandidiranja. U roku od 21 dana od te objave, ovlaštena tijela (skupine od najmanje 25 sudaca ili 2 000 građana) predstavljaju maršalu Sejma kandidate za dužnost sudaca članova vijeća. Nakon isteka roka od 21 dana maršal dostavlja popis kandidata klubovima zastupnika koji će imati sedam dana za predlaganje najviše devet kandidata s tog popisa. Slijedi postupak imenovanja prema redovnim odredbama (vidjeti u nastavku); usporediti članke 6. i 7. zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću i članak 1. stavke 1. i 3. u smislu dodanih članaka 11.a. i 11.d zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
(77) Točka 27.; vidjeti i pod C točka ii. Akcijskog plana Vijeća Europe iz 2016.; točka 27. Mišljenja br. 10. Savjetodavnog vijeća europskih sudaca o sudbenom vijeću u službi društva i točka 2.3. standarda Europske mreže sudbenih vijeća u Izvješću o sudbenim vijećima za 2010.–2011.
(78) U Ustavu se određuje da se Državno sudbeno vijeće sastoji od članova po službenoj dužnosti (predsjednik Vrhovnog suda, ministar pravosuđa, predsjednik Vrhovnog upravnog suda i osoba koju je imenovao predsjednik) te od izabranih članova. Među izabranim članovima četiri su zastupnika koje „odabere Sejm”, dva senatora koje „odabere Senat” i 15 sudaca („koji se biraju iz redova” sudaca općih, upravnih i vojnih sudova te Vrhovnog suda).
(79) Članak 1. stavak 3. Zakona o Državnom sudbenom vijeću kojem se dodaje članak 11.a stavci 2. i 3.: Napominje se da svaka skupina (sudaca i građana) može podnijeti više od jednog prijedloga za suca člana vijeća.
(80) Ako klubovi zastupnika ne predlože ukupno 15 kandidata, odabrat će ih predsjedništvo Sejma radi izrade popisa od 15 kandidata, koji se zatim šalje Odboru Sejma (usporediti članak 1. stavak 3., dodani članak 11.c i članak 11.d stavci od 1. do 4.).
(81) Predmeti Europskog suda za ljudska prava Morice protiv Francuske, 29369/10, 23. travnja 2015., točka 78.; Cipar protiv Turske, 25781/94, 10. svibnja 2001., točka 233.
(82) Mišljenje CDL(2017)035, točka 130.
(83) Mišljenje CDL(2017)035, točka 31.
Ispravci
|
23.1.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 17/65 |
Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1260 od 19. lipnja 2017. o zamjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju postupka za europski platni nalog
( Službeni list Europske unije L 182 od 13. srpnja 2017. )
Na stranici 22. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1896/2006 obrazac A glasi:
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike
”