16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/1

(1)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Akta o pristupanju Republike Hrvatske, o pristupanju Republike Hrvatske Sporazumu o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane (1) („Sporazum”), dogovara se putem protokola uz Sporazum. U skladu s člankom 6. stavkom 2. Akta o pristupanju, u slučaju takvog pristupanja primjenjuje se pojednostavnjeni postupak sklapanjem protokola između Vijeća, koje odlučuje jednoglasno u ime država članica, i dotičnih trećih zemalja.

(2)

Vijeće je 14. rujna 2012. ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora s Uzbekistanom za prilagodbu Sporazuma. Pregovori o Protokolu uz Sporazum („Protokol”) uspješno su zaključeni razmjenom verbalnih nota.

(3)

U pogledu pitanja u nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju, potpisivanje Protokola podliježe zasebnom postupku.

(4)

Protokol bi trebalo potpisati u ime Unije i država članica te bi ga radi osiguravanja njegove učinkovite primjene trebalo privremeno primjenjivati do dovršetka postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu,

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/3

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/8

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/9

(a)

privremeno se primjenjuju samo sljedeće odredbe osmog poglavlja Sporazuma (Ulaganja), i to samo u mjeri u kojoj se odnose na izravna strana ulaganja:

(b)

sljedeće odredbe trinaestog poglavlja Sporazuma (Financijske usluge) ne primjenjuju se privremeno u mjeri u kojoj se odnose na portfeljna ulaganja, zaštitu ulaganja ili rješavanje ulagačkih sporova između ulagateljâ i država:

(c)

sljedeće odredbe Sporazuma ne primjenjuju se privremeno:

(d)

privremenom primjenom poglavlja 22., 23. i 24. Sporazuma poštuje se raspodjela nadležnosti između Unije i država članica.

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/10

(1)

Vijeće je 30. kolovoza 2017. donijelo Uredbu (EU) 2017/1509.

(2)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je 11. rujna 2017. Rezoluciju 2375 (2017) kojom su jedna osoba i tri subjekta dodani na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja.

(3)

Prilog XIII. Uredbi (EU) 2017/1509 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/12

(1)

Dobrom proizvođačkom praksom za ispitivane lijekove za humanu uporabu osigurava se dosljednost između serija istog ispitivanog lijeka koji se koristi u istim ili različitim kliničkim ispitivanjima te omogućuje odgovarajuće dokumentiranje i obrazlaganje promjena tijekom razvoja ispitivanog lijeka. Proizvodnja ispitivanih lijekova predstavlja dodatan izazov u odnosu na proizvodnju odobrenih lijekova jer nema strogo utvrđenih postupaka, postoje razni planovi kliničkog ispitivanja, a time i različit dizajn pakiranja. Uzrok tome često je potreba za odabirom slučajnog uzorka i prikrivanjem identiteta ispitivanih lijekova za potrebe kliničkog ispitivanja (maskiranje). Moguće je da u trenutku provedbe ispitivanja nije u potpunosti poznata toksičnost i snaga ispitivanih lijekova za humanu uporabu ili njihov potencijal izazivanja preosjetljivosti te je stoga potreba za smanjenjem svih rizika od unakrsne kontaminacije čak od veće važnosti nego za odobrene lijekove. Zbog složenosti tog postupka proizvodne djelatnosti trebale bi podlijegati visokoučinkovitom sustavu farmaceutske kvalitete.

(2)

Dobra proizvođačka praksa za ispitivane lijekove temelji se na istim načelima kao za lijekove koji su odobreni za stavljanje na tržište. Često se u istom proizvodnom pogonu proizvode i ispitivani lijekovi i lijekovi odobreni za stavljanje na tržište. Zbog toga je neophodno da načela i smjernice za dobru proizvođačku praksu za ispitivane lijekove za humanu uporabu budu u što većoj mjeri usklađeni s načelima i smjernicama koji se primjenjuju na odobrene lijekove za humanu uporabu.

(3)

U skladu s člankom 61. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 536/2014 za određene procese nije potrebno odobrenje iz članka 61. stavka 1. te uredbe. U skladu s člankom 63. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 536/2014 dobra proizvođačka praksa za ispitivane lijekove ne primjenjuje se na te postupke.

(4)

Da bi proizvođač mogao postupati u skladu s dobrom proizvođačkom praksom za ispitivane lijekove, neophodna je suradnja između proizvođača i naručitelja ispitivanja. Potrebno je i da naručitelj ispitivanja surađuje s proizvođačem kako bi mogao ispuniti zahtjeve Uredbe (EU) br. 536/2014. Ako su proizvođač i naručitelj ispitivanja različite pravne osobe, međusobne obveze proizvođača i naručitelja trebalo bi definirati u zajedničkom tehničkom sporazumu. U tom bi sporazumu trebalo predvidjeti razmjenu izvješća o inspekciji te razmjenu informacija o pitanjima kvalitete.

(5)

Ispitivani lijekovi koji se uvoze u Uniju trebali bi se proizvoditi primjenom standarda kvalitete koji su barem istovjetni standardima koji se primjenjuju u Uniji. Zbog navedenog razloga za uvoz u Uniju trebali bi se odobriti samo proizvodi koje je proizveo proizvođač iz treće zemlje koji ima pravo ili je ovlašten proizvoditi te proizvode u skladu sa zakonima zemlje u kojoj ima poslovni nastan.

(6)

Svi bi proizvođači trebali primjenjivati učinkovit sustav osiguranja kvalitete proizvodnje ili uvoza. Da bi taj sustav bio učinkovit potrebno je primjenjivati sustav farmaceutske kvalitete. Dobra dokumentacija bitan je dio sustava osiguranja kvalitete. Dokumentacijski sustav proizvođača omogućuje praćenje tijeka proizvodnje svake serije te svih promjena uvedenih tijekom razvoja ispitivanog lijeka.

(7)

Načela i smjernice dobre proizvođačke prakse u proizvodnji ispitivanih lijekova trebalo bi utvrditi s obzirom na upravljanje kvalitetom, osoblje, pogone, opremu, dokumentaciju, proizvodnju, kontrolu kvalitete, izdvojene djelatnosti, pritužbe i opozive te unutarnju inspekciju.

(8)

Primjereno je zahtijevati specifikaciju proizvoda koja sadržava sve ključne referentne dokumente kako bi se osiguralo da su ispitivani lijekovi proizvedeni u skladu s dobrom proizvođačkom praksom u proizvodnji ispitivanih lijekova te u skladu s odobrenjem kliničkog ispitivanja.

(9)

Zbog posebnih svojstava ispitivanih lijekova za naprednu terapiju, odredbe o dobroj proizvođačkoj praksi trebalo bi prilagoditi tim proizvodima u skladu s pristupom koji se temelji na ocjeni rizika. U pogledu lijekova za naprednu terapiju koji se stavljaju na tržište u Uniji, takva je prilagodba predviđena člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1394/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (2). U smjernicama Komisije iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1394/2007 trebalo bi utvrditi i zahtjeve u pogledu dobre proizvođačke prakse koji se primjenjuju na lijekove za naprednu terapiju.

(10)

Kako bi se osigurala usklađenost s načelima i smjernicama za dobru proizvođačku praksu u proizvodnji ispitivanih lijekova, trebalo bi utvrditi odredbe o inspekcijama koje provode nadležna tijela država članica. Države članice ne bi trebale biti obvezne provoditi rutinsku inspekciju proizvođača ispitivanih lijekova iz trećih zemalja. Potreba za takvim inspekcijama trebala bi se utvrditi u skladu s pristupom koji se temelji na ocjeni rizika, međutim inspekcija proizvođača iz trećih zemalja trebala bi se provoditi barem ako postoji sumnja da se ispitivani lijekovi ne proizvode u skladu sa standardima kvalitete koji su barem istovjetni onima koji se primjenjuju u Uniji.

(11)

Inspektori bi trebali uzeti u obzir smjernice Komisije za dobru proizvođačku praksu u proizvodnji ispitivanih lijekova za humanu uporabu. Kako bi se postiglo i održavalo uzajamno priznavanje nalaza inspekcije u Uniji te olakšala suradnja država članica, trebalo bi razviti općepriznate standarde u obliku postupaka za provedbu inspekcija u vezi s dobrom proizvođačkom praksom u proizvodnji ispitivanih lijekova. Smjernice Komisije i te postupke trebalo bi održavati i redovito ažurirati u skladu s napretkom u znanosti i tehnologiji.

(12)

Tijekom inspekcije mjesta proizvodnje inspektori bi trebali provjeriti poštuje li se na mjestu proizvodnje dobra proizvođačka praksa u pogledu ispitivanih lijekova i lijekova koji su odobreni za stavljanje na tržište. Iz tog razloga, te kako bi se osigurao djelotvoran nadzor, postupci i ovlasti za provedbu inspekcija za provjeru poštovanja dobre proizvođačke prakse u proizvodnji ispitivanih lijekova za humanu uporabu trebali bi u što većoj mjeri biti usklađeni s postupcima i ovlastima za lijekove za humanu uporabu.

(13)

Kako bi se osiguralo da pregledi budu djelotvorni, inspektori trebaju biti odgovarajuće osposobljeni.

(14)

Države članice trebale bi biti u mogućnosti poduzeti mjere u slučaju nepoštovanja dobre proizvođačke prakse u proizvodnji ispitivanih lijekova za humanu uporabu.

(15)

Od nadležnih tijela trebalo bi zahtijevati da uspostave sustave kvalitete kako bi se osiguralo da se poštuju i dosljedno prate inspekcijski postupci. Dobro funkcionirajući sustav kvalitete trebao bi obuhvaćati organizacijsku strukturu, jasne postupke i procese, uključujući standardne operativne postupke kojih se trebaju pridržavati inspektori pri obavljanju svojih zadaća, jasno definirane dužnosti i odgovornosti inspektora i zahtjeve u pogledu trajnog usavršavanja, te odgovarajuće resurse i mehanizme za uklanjanje neusklađenosti.

(16)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma kao i Direktiva Komisije (EU) 2017/1572 (3),

1.

„proizvođač” znači svaka osoba koja se bavi djelatnostima za koje je potrebno odobrenje u skladu s člankom 61. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 536/2014;

2.

„proizvođač iz treće zemlje” znači svaka osoba koja ima poslovni nastan u trećoj zemlji i bavi se proizvodnim djelatnostima u toj trećoj zemlji;

3.

„specifikacija proizvoda” znači referentna dokumentacija koja sadržava, ili upućuje na dokumentaciju koja sadržava, sve informacije potrebne za izradu detaljnih pisanih uputa za preradu, pakiranje, kontrolu kvalitete, ispitivanje i puštanje u promet serije ispitivanog lijeka te potvrđivanje serije lijekova;

4.

„validacija” znači postupak dokazivanja, u skladu s načelima dobre proizvođačke prakse, da određeni postupak, proces, oprema, materijal, djelatnost ili sustav daje očekivane rezultate.

(a)

teoriju i primjenu pojma farmaceutske kvalitete;

(b)

dobru proizvođačku praksu.

(a)

specifikacije;

(b)

proizvodne formule;

(c)

upute za preradu i pakiranje;

(d)

postupci i protokoli, uključujući postupke za opće proizvodne djelatnosti i uvjete;

(e)

evidencija kojom su, prije svega, obuhvaćene različite obavljene proizvodne djelatnosti i evidencije o serijama lijekova;

(f)

tehnički sporazumi;

(g)

potvrde o analizi.

(a)

rezultate analize;

(b)

uvjete proizvodnje;

(c)

rezultate kontrola tijekom proizvodnje;

(d)

pregled dokumentacije o proizvodnji;

(e)

usklađenost proizvoda sa specifikacijama;

(f)

usklađenost proizvoda s odobrenjem za kliničko ispitivanje;

(g)

ispitivanje završnog pakiranja.

(a)

ako se ispitivani lijekovi proizvode u predmetnoj državi članici, provjeru da je svaka proizvodna serija lijeka proizvedena i provjerena u skladu sa zahtjevima dobre proizvođačke prakse za ispitivane lijekove utvrđenima u ovoj Uredbi i podacima dostavljenima u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 536/2014 te uzimajući u obzir smjernice iz članka 63. stavka 1. te uredbe;

(b)

ako se ispitivani lijekovi proizvode u trećoj zemlji, provjeru da je svaka proizvodna serija lijeka proizvedena i provjerena u skladu sa standardima kvalitete koji su barem istovjetni onima koji su utvrđeni u ovoj Uredbi i podacima dostavljenima u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 536/2014 te uzimajući u obzir smjernice iz članka 63. stavka 1. te uredbe.

(a)

ući i pregledati prostor proizvođača i laboratorije za kontrolu kvalitete u kojima su za proizvođača provedene provjere u skladu s člankom 10.;

(b)

uzeti uzorke, među ostalim i za neovisna testiranja koja provodi službeni laboratorij za kontrolu lijekova ili laboratorij koji je država članica odredila u tu svrhu; te

(c)

provjeriti sve dokumente koji se odnose na predmet inspekcije, napraviti preslike evidencija ili tiskanih dokumenata i ispis elektroničkih evidencija te fotografirati prostor i opremu proizvođača.

(a)

imaju iskustvo i znanje u području inspekcijskog postupka;

(b)

osposobljeni su za stručnu prosudbu usklađenosti sa zahtjevima dobre proizvođačke prakse;

(c)

osposobljeni su za primjenu načela upravljanja rizicima kvalitete;

(d)

poznaju suvremene tehnologije bitne za inspekciju;

(e)

poznaju suvremene tehnologije za proizvodnju ispitivanih lijekova.

(a)

naručitelja ispitivanja;

(b)

uprave i osoblja mjesta kliničkog ispitivanja;

(c)

ispitivača koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima u kojima se upotrebljavaju ispitivani lijekovi koje je proizveo proizvođač kod kojeg se provodi inspekcija;

(d)

osoba koje financiraju kliničko ispitivanje u kojem se upotrebljavaju ispitivani lijekovi;

(e)

proizvođača.

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/22

(1)

Uredbom (EU) br. 1238/2013 (3) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine („NRK”) („početni antidampinški ispitni postupak”). Mjere su uvedene u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 27,3 % do 64,9 %.

(2)

Uredbom (EU) br. 1239/2013 (4) Vijeće je uvelo konačne kompenzacijske pristojbe u rasponu do 11,5 % na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine („početni antisubvencijski ispitni postupak”).

(3)

Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) Komisiji je u ime skupine proizvođača izvoznika predložila preuzimanje obveze u vezi s cijenama. Odlukom 2013/423/EU (5) Komisija je prihvatila tu preuzetu obvezu u vezi s cijenama u pogledu privremene antidampinške pristojbe. Nakon što je skupina proizvođača izvoznika zajedno s CCCME-om dostavila obavijest o izmjeni preuzete obveze u vezi s cijenama, Komisija je Provedbenom odlukom 2013/707/EU (6) potvrdila prihvaćanje izmijenjene preuzete obveze u vezi s cijenama za vrijeme primjene konačnih antidampinških i kompenzacijskih mjera. Komisija je donijela i Odluku u kojoj se pojašnjava provedba preuzete obveze (7) i jedanaest uredbi kojima se povlači prihvaćanje preuzete obveze za više proizvođača izvoznika (8).

(4)

Provedbenom uredbom (EU) 2016/12 (9) Komisija je nakon djelomične privremene revizije koja je opsegom bila ograničena na referentno mjerilo koje se upotrebljava kao referenca za mehanizam prilagodbe cijene utvrđen u navedenoj preuzetoj obvezi zaključila djelomičnu privremenu reviziju bez izmjene mjera.

(5)

Provedbenim uredbama (EU) 2016/185 (10) i (EU) 2016/184 (11) Komisija je proširila konačne antidampinške i kompenzacijske pristojbe uvedene na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) poslanih iz Malezije i Tajvana uz iznimku određenog broja stvarnih proizvođača.

(6)

Provedbenom uredbom (EU) 2017/367 (12) Komisija je produljila konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. „osnovne antidampinške uredbe” i zaključila ispitni postupak djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne antidampinške uredbe („ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera”).

(7)

Provedbenom uredbom (EU) 2017/366 (13) Komisija je produljila konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe protiv subvencioniranog uvoza i zaključila ispitni postupak djelomične privremene revizije u skladu s člankom 19. stavkom 3. osnovne antisubvencijske uredbe („ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka antisubvencijskih mjera”) (ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera i ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka antisubvencijskih mjera dalje se u tekstu zajednički navode kao „ispitni postupci revizije zbog predstojećeg isteka mjera”).

(8)

Provedbenom odlukom (EU) 2017/615 (14) Komisija je prihvatila prijedlog proizvođača izvoznika o održavanju najniže uvozne cijene („NUC”) na razini koja se primjenjivala u ožujku 2017.

(9)

Komisija je 3. ožujka 2017. po službenoj dužnosti pokrenula tu djelomičnu privremenu reviziju ograničenu na oblik mjera u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne antidampinške uredbe i člankom 19. osnovne antisubvencijske uredbe (15) („Obavijest o pokretanju postupka”). Komisija je svoju namjeru da pokrene tu reviziju najavila u poglavlju o interesu Unije dviju uredbi o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera kao sredstvo postizanja prave ravnoteže, u preostalom vremenu trajanja mjera, među oprečnim interesima za koje je ispitnim postupcima revizije zbog predstojećeg isteka mjera utvrđeno da postoje na tržištu solarne energije (16).

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnih postupaka obavijestila CCCME, proizvođače izvoznike iz NRK-a koji su joj poznati i kineska nadležna tijela te ih je pozvala na sudjelovanje.

(11)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(12)

Komisija je 19. srpnja 2017. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja iz ispitnog postupka te ih pozvala da dostave primjedbe u roku od 14 dana. Komisija je unutar tog roka primila odgovore od 20 zainteresiranih strana, odnosno od udruženja proizvođača iz Unije, sedam proizvođača iz Unije, dvaju udruženja korisnika, četiriju zainteresiranih strana iz Unije koje se nalaze na početku i na kraju proizvodnog lanca, četiriju kineskih proizvođača izvoznika, CCCME-a i vlade NRK-a. Komisija je naknadno svim zainteresiranim stranama poslala dodatni dokument o objavi te ih pozvala da dostave primjedbe. Ta se ponovna objava odnosila na samo dva elementa metodologije za utvrđivanje najniže uvozne cijene i na odredbu o stupanju na snagu ove Uredbe.

(13)

Komisija je 21. ožujka 2017. poslala zahtjev za dostavu informacija na adrese više od 100 zainteresiranih strana. Primila je odgovore od 26 zainteresiranih strana: dvaju proizvođača iz Unije; pet europskih društava koja se nalaze na početku i na kraju proizvodnog lanca i triju udruženja; CCCME-a; vlade NRK-a; 13 proizvođača izvoznika i jednog malezijskog proizvođača izvoznika.

(14)

Mjere trenutačno imaju oblik antidampinške pristojbe ad valorem utvrđene člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/367 i kompenzacijske pristojbe ad valorem utvrđene člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/366. Skupina proizvođača izvoznika koji surađuju ponudila je zajedno s CCCME-om preuzimanje obveze u vezi s cijenama i Komisija prihvatila njihov prijedlog. Jedan je od ključnih elemenata obveze NUC, na koju se primjenjuje tromjesečni mehanizam prilagodbe. U skladu s preuzetom obvezom u vezi s cijenom koju je Komisija prihvatila najniža uvozna cijena modula i ćelija prilagođava se svaka tri mjeseca s obzirom na međunarodne cijene modula na promptnom tržištu, uključujući kineske cijene, kako su navedene u bazi podataka Bloomberg. Preuzetu obvezu prvotno je prihvatilo više od 120 društava/skupina društava. U međuvremenu je Komisija povukla svoje prihvaćanje preuzete obveze za 14 društava. Za dvanaest među njima utvrđeno je da su prekršila preuzetu obvezu, dok su preostala dva društva imala poslovne modele zbog kojih praćenje njihova poštovanja preuzete obveze nije bilo izvedivo. Osim toga, 15 drugih kineskih društava dobrovoljno je povuklo preuzetu obvezu (17).

(15)

Prilikom preispitivanja interesa nepovezanih uvoznika i proizvođača modula iz Unije koji nisu vertikalno integrirani tijekom ispitnih postupaka revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je primila pritužbe u pogledu njihova velikog administrativnog opterećenja, dok su proizvođači iz Unije iznijeli pritužbe u pogledu postojećeg izbjegavanja mjera (18). Primjerice, i CCCME i proizvođači izvoznici moraju Komisiji podnositi mjesečna i tromjesečna izvješća radi praćenja izvršavanja preuzete obveze. Ta izvješća imala su ključnu ulogu prilikom provjere je li godišnja razina prekoračena i prilikom provedbe prve analize usklađenosti prijavljenih prodajnih transakcija s najnižom uvoznom cijenom.

(16)

Sve zainteresirane strane koje su odgovorile na zahtjev za dostavu informacija smatrale su da je promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene („promjenjiva pristojba u obliku NUC-a”) prikladniji oblik mjere od prethodne pristojbe ad valorem povezane s preuzetom obvezom u vezi s cijenama („najniža uvozna cijena iz preuzete obveze”). Zainteresirane strane posebno su smatrale da će promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene biti transparentnija, predvidljivija i provedivija. Zainteresirane strane smatrale su da bi se promjenjivom pristojbom u obliku najniže uvozne cijene smanjilo administrativno opterećenje i troškovi za uvoznike. Neke od zainteresiranih strana poticale su Komisiju da osigura da se novim oblikom mjera ne uvedu znatna ograničenja za društva iz Unije u pogledu njihova poslovanja s proizvođačima diljem svijeta. Prema njihovu stajalištu, posljedica tih ograničenja za uvoznike iz Unije bili su znatni rizici, obveze, skupe dubinske analize i kašnjenja. Iste strane tvrdile su i da bi postojeću gornju granicu za obujam uvoza utvrđenu preuzetom obvezom trebalo ukloniti jer je njome stvoreno dodatno administrativno opterećenje, a nije služila nikakvoj svrsi jer je uvoz ionako bio znatno ispod te granice.

(17)

Komisija je prihvatila te argumente. Smatrala je da bi mjere trebale imati oblik promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene. Promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene znači da se na prihvatljivi (19) uvoz čija je deklarirana vrijednost na razini najniže uvozne cijene ili viša od nje ne bi plaćale pristojbe, a carinska će tijela odmah naplatiti pristojbu ako se proizvod uvozi po cijeni nižoj od najniže uvozne cijene. Promjenjivom pristojbom u obliku najniže uvozne cijene olakšat će se administrativno opterećenje za proizvođače izvoznike, uvoznike i Komisiju jer više neće biti potrebno podnošenje izvješća Komisiji jednom mjesečno u slučaju CCCME-a, odnosno jednom u tri mjeseca u slučaju svih proizvođača izvoznika. Osim toga, razina promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene bit će objavljena. Time će se osigurati transparentnost i omogućiti bolje izvršavanje mjera.

(18)

Komisija se sa zainteresiranim stranama složila i o tome da promjenjivu pristojbu u obliku najniže uvozne cijene ne bi trebao pratiti popis dodatnih ograničenja i gornjih granica. Izvoz je doista uvijek bio znatno ispod godišnje razine. Carinskim tijelima Unije prepušta se da provjere jesu li uključena društva sklopila bilo kakve sporazume o uzajamnoj kompenzaciji ili druge aranžmane kojima se izbjegava sustav najniže uvozne cijene.

(19)

Nekoliko zainteresiranih strana, to jest društava, uključujući proizvođače iz Unije, smatralo je da bi trebale postojati posebne promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene za različite vrste proizvoda. Većina zainteresiranih strana smatrala je i da tehnologija predstavlja najbolji temelj za razlikovanje proizvoda, odnosno da treba razlikovati monokristalnih i multikristalne (tj. polikristalnih) proizvode. Cijene monokristalnih i multikristalnih proizvoda određuju se različito, a u glavnim indeksima cijena kao što su PV Insights i Energy Trend PV navode se posebne cijene za monokristalne i multikristalne ćelije i module. Monokristalni proizvodi uvijek su skuplji jer proizvode više energije po površini. Prema cijenama koje navodi PV Insights  (20) prosječna razlika u cijeni između monokristalnih i multikristalnih modula u razdoblju između 1. siječnja 2014. i 31. ožujka 2017. iznosila je 0,047 EUR/W, a razlika između multikristalnih i monokristalnih ćelija u istom razdoblju bila je 0,040 EUR/W.

(20)

Razlikovanje monokristalnih i multikristalnih proizvoda uklapa se i u razmišljanje izneseno u ispitnim postupcima revizije zbog predstojećeg isteka mjera prema kojemu treba uspostaviti prikladnu ravnotežu između suprotstavljenih interesa. S jedne strane, tim razlikovanjem bolje će se štititi industrija Unije, koja se sve više usmjerava na proizvodnju visokokvalitetnih monokristalnih proizvoda za sektor krovnih sustava. S druge strane, takvo razlikovanje bit će od veće koristi nepovezanim uvoznicima i društvima za inženjering, nabavu i izgradnju koji su aktivni u sektoru velikih (engl. utility-scale) sustava te im je potreban pristup jeftinim multikristalnim modulima namijenjenima širokoj potrošnji kako bi se mogli natjecati s ostalim obnovljivim izvorima energije u nadmetanjima u kojima se ne zahtijeva određena tehnologija.

(21)

Carinska tijela mogu lako razlikovati monokristalne od multikristalnih ćelija. Multikristalne ćelije izrađuju se od multikristalnog silicija (multi-Si), koji se sastoji od malih kristala. Monokristalne ćelije izrađuju se od monokristalnog silicija (mono-Si), tj. od jednog kristala. Monokristalne i multikristalne ćelije nikad se ne kombiniraju u jednom uređaju, pa stoga ne postoje moduli koji su istodobno izrađeni od monokristalnih i multikristalnih ćelija. Multikristalni moduli izrađuju se isključivo od multikristalnih ćelija, a monokristalni moduli izrađuju se isključivo od monokristalnih ćelija. Monokristalni proizvodi učinkovitiji su u pretvaranju sunčeve svjetlosti u električnu struju, zbog čega proizvode više električne energije po površini. Monokristalni proizvodi mogu se razlikovati od multikristalnih proizvoda na temelju fizičkog pregleda. Multikristalna ćelija ima potpuno pravokutan oblik. Za razliku od toga, na monokristalnoj ćeliji sva su četiri kuta odsječena.

(22)

Stoga je Komisija smatrala da bi trebale postojati posebne najniže uvozne cijene za monokristalne ćelije i module te multikristalne ćelije i module te da bi svaki od ta četiri proizvoda trebao imati vlastitu oznaku TARIC.

(23)

U skladu s trenutačnom preuzetom obvezom u vezi s cijenom koju je Komisija prihvatila najniža uvozna cijena modula i ćelija prilagođava se svaka tri mjeseca s obzirom na međunarodne cijene modula na promptnom tržištu, uključujući kineske cijene, kako su navedene u bazi podataka Bloomberg (koja se naziva i Bloombergovim ili BNEF-ovim indeksom cijena na promptnom tržištu). Komisija je prilikom prihvaćanja preuzete obveze smatrala da ta cijena odražava neštetnu cijenu i osigurava dostatnu opskrbu predmetnim proizvodom na tržištu Unije (21).

(24)

Tijekom ispitnih postupaka revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je postala svjesna da tijekom većeg dijela 2016. godine mehanizam prilagodbe najniže uvozne cijene u okviru preuzete obveze nije slijedio smanjenja cijena na svjetskoj razini, pa stoga više nije odražavao neštetnu cijenu kako je utvrđena u početnom ispitnom postupku.

(25)

Osim toga, zbog prethodnog sustava prilagodbe europski korisnici ćelija (tj. proizvođači modula koji nisu vertikalno integrirani) i korisnici modula (tj. pojedinci i društva koji kupuju solarne sustave) nisu mogli iskoristiti globalno povećanje učinkovitosti (22).

(26)

Dokazima koje su dostavile zainteresirane strane doista je potvrđeno da je najniža uvozna cijena iz preuzete obveze prestala slijediti globalni trend smanjenja cijena tijekom 2016.. Čak i ako je najniža uvozna cijena znatno smanjena početkom 2017., i dalje je postojala znatna razlika između najniže uvozne cijene i globalnih cijena (23).

(27)

Komisija je stoga ispitala postoji li neko drugo referentno mjerilo koje bi bolje odražavalo neštetnu razinu cijena kako je utvrđena u početnom ispitnom postupku te globalna smanjenja troškova i cijena.

(28)

Jedan proizvođač iz Unije i jedno udruženje proizvođača iz Unije tvrdili su da bi se novi mehanizam prilagodbe najniže uvozne cijene trebao temeljiti na stopi učenja u solarnoj industriji. Dokazima koje su dostavile sve zainteresirane strane potvrđeno je da troškovi proizvodnje u solarnoj industriji kontinuirano padaju, što se odražava u stopama učenja u solarnoj industriji. Međutim, nekoliko drugih zainteresiranih strana dostavilo je opširne primjedbe o tome zašto stope učenja u solarnoj industriji nisu prikladno referentno mjerilo za mehanizam prilagodbe najniže uvozne cijene. Kao prvo, te su strane tvrdile da se u studijama u kojima se navode stope učenja te stope procjenjuju tijekom dugih vremenskih razdoblja. Stoga one ne odražavaju kratkoročna kretanja na tržištu. Osim toga, vremensko razdoblje koje se promatra znatan utječe na rezultate. Primjerice, u najnovijem izdanju Međunarodnog tehnološkog plana za fotonaponske proizvode (International Technology Roadmap for Photovoltaic („ITRPV”)) navodi se stopa od 22,5 % tijekom 40 godina (24) i stopa od 39 % tijekom posljednjih 10 godina (25). Zainteresirane strane tvrdile su i da primarni cilj stopa učenja nije prognozirati kretanje cijena u bližoj budućnosti. Primjerice, stopa učenja iz ITRPV-a dio je projekta čiji je cilj informirati dobavljače i potrošače o očekivanim trendovima u tehnologiji i potaknuti raspravu o potrebnim poboljšanjima i standardima.

(29)

Konačno, stopa krivulje učenja pokazuje da se cijene smanjuju prilikom svakog udvostručenja globalnih kumulativnih isporuka modula (26). Prognoziranje potražnje po samoj je svojoj prirodi obilježeno znatnom neizvjesnošću. Kao što je istaknula jedna od zainteresiranih strana: „Važno je imati na umu da su prognoze buduće potražnje i rasta samo informirana nagađanja koja uvelike ovise o čimbenicima kao što su trgovinske politike na različitim tržištima, promjene u programima potpora i promjene u regulatornom okviru kojim se uređuju solarni fotonaponski proizvodi na svakom pojedinačnom tržištu”. Zbog tih razloga postoji nekoliko prognoza razvoja globalne potražnje, koje izrađuje nekoliko organizacija.

(30)

Komisija je prihvatila te argumente i napomenula sljedeće. Da je Komisija odlučila upotrijebiti stopu učenja za mehanizam prilagodbe najniže uvozne cijene, morala bi ocijeniti koja bi od tih dviju stopa bila prikladnija za prognoziranje evolucije pada troškova u solarnom sektoru tijekom sljedećih 18 mjeseci. Takvom bi se procjenom uveo znatan element složenosti. Nadalje, stopa krivulje učenja pokazuje da se cijene smanjuju prilikom svakog udvostručenja globalnih kumulativnih isporuka modula (27). U većini prognoza dostupnih Komisiji predviđa se da bi se kumulativne isporuke solarnih modula mogle udvostručiti otprilike 2020. ili 2021. godine. Budući da su precizna predviđanja nemoguća, Komisija bi stoga morala donijeti utemeljene pretpostavke i odabrati precizan datum između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021. na koji će se kumulativne isporuke udvostručiti, što uključuje visok stupanj neizvjesnosti. Konačno, Komisija je napomenula da nijedno od društava na početku i na kraju proizvodnog lanca koje je odgovorilo na zahtjev za dostavu informacija ne primjenjuje stope učenja u solarnoj industriji u svrhu prognoziranja kretanja cijena.

(31)

Komisija je stoga zaključila da bi se upotrebom stopa učenja u solarnoj industriji u svrhu prilagodbe najniže uvozne cijene stvorila znatna neizvjesnost, čime bi se onemogućilo bilo kakvo precizno predviđanje kretanja cijena. Stoga se Komisija odlučila osloniti na drugo referentno mjerilo, koje se temelji na novijim, transparentnijim i pouzdanijim podacima.

(32)

Većina zainteresiranih strana tvrdila je da bi se novi mehanizam prilagodbe trebao temeljiti na cijenama koje navodi tajvanska agencija za istraživanje tržišta PV Insights. Jedino je Solar World, najveći europski proizvođač, smatrao indeks PV Insights nepouzdanim. Smatralo se i da zainteresirane strane najviše upotrebljavaju upravo podatke agencije PV Insights. Nekoliko strana istaknulo je da su cijene koje navodi PV Insights, kao i njezine ocjene trendova kretanja cijena u skladu s cijenama i trendovima iz drugog indeksa koji uživa povjerenje u toj industriji, a to je Energy Trend PV (kojim upravlja druga agencija za istraživanje tržišta, čije je sjedište također na Tajvanu). Za razliku od toga, cijene koje se navode u indeksu koji se trenutačno upotrebljava, a to je baza podataka Bloomberg, mnogo su nestabilnije te je oko prosinca 2015. Bloombergov indeks cijena na promptnom tržištu počeo pokazivati drugačiji trend nego što su to pokazivali indeksi PV Insights i Energy Trend PV. Cijene navedene u bazi podataka Bloomberg temelje se na podacima koji se prikupljaju na dobrovoljnoj osnovi, što znači da je tim podacima obuhvaćen samo vrlo mali dio tržišta.

(33)

Komisija je zatražila od ITRPV-a da dostavi više informacija o cijenama u solarnoj industriji koje su upotrijebili za izračun stope učenja u solarnoj industriji. ITRPV je dostavio podatke o cijenama te je naveo da trenutačno upotrebljava dva izvora – PV Insights i Energy Trend PV. ITRPV je prije kraja 2016. upotrebljavao širu košaricu cijena, uključujući i Bloombergov indeks cijena na promptnom tržištu. Budući da je PV Insights jedan od dva izvora koja ITRPV upotrebljava te da su se cijene koje navode PV Insights i Energy Trend PV u velikoj mjeri u podudarale, razina i razvoj cijena koje je ITRPV upotrijebio za izračun stope učenja bile su znatno usklađene s podacima o kojima je izvijestio PV Insights, osobito od kraja 2016. godine.

(34)

Komisija je osmislila sustav s opadajućom najnižom uvoznom cijenom koji se temelji na podacima agencije PV Insights, koji se smatraju najpouzdanijima te se najviše upotrebljavaju u solarnoj industriji. Polazišna točka tog sustava s opadajućom najnižom uvoznom cijenom temelji se na trenutačnoj neštetnoj najnižoj cijeni utvrđenoj u okviru preuzete obveze u vezi s cijenama za ćelije (0,23 EUR/W) i module (0,46 EUR/W). Međutim, tim se cijenama ne razlikuju multikristalni od monokristalnih proizvoda, što će biti moguće u okviru novog mehanizma. Komisija je utvrdila razliku u cijeni tijekom razdoblja od tri godine između monokristalnih ćelija i modula te multikristalnih ćelija i modula (28). Prosjek te razlike u cijeni ravnomjerno je podijeljen između monokristalnih ćelija i modula te multikristalnih ćelija i modula kako bi se odredile trenutačne neštetne cijene za svaku vrstu proizvoda, a one iznose 0,210 EUR/W za multikristalne ćelije i 0,437 EUR/W za multikristalne module te 0,250 EUR/W za monokristalne ćelije i 0,483 EUR/W za monokristalne module. Te će se cijene postupno približavati trenutačnim cijenama koje je naveo PV Insights (29), a one iznose 0,18 EUR/W za multikristalne ćelije i 0,3 EUR/W za multikristalne module te 0,21 EUR/W za monokristalne ćelije i 0,35 EUR/W za monokristalne module.

(35)

Rezultat tog mehanizma prilagodbe bit će najniže uvozne cijene koje će do rujna 2018. biti na razini globalnih cijena u prvom tromjesečju 2017. (najnovije dostupne globalne cijene za cijelo tromjesečje u godini). Kako su cijene tijekom posljednje tri godine drastično pale, tako su se i marže ključnih proizvođača znatno smanjile (30). Komisija je stoga očekivala da se takav drastičan pad cijena neće moći dugo održati i da cijene u rujnu 2018. neće biti znatno niže, pa će stoga industrija Unije i dalje biti u određenoj mjeri zaštićena.

(36)

U skladu s time tim će se mehanizmom omogućiti približavanje svjetskim tržišnim cijenama u relativno kratkom roku. Kao prvo, time se osigurava povratak na neštetnu razinu cijena kako je utvrđena u početnom ispitnom postupku. Kao drugo, to je u skladu s nalazima ispitnih postupaka revizije zbog predstojećeg isteka mjera u pogledu ravnoteže interesa u okviru ispitivanja interesa Unije (31). Dodatna je prednost mehanizma to što bolje odražava noviji tehnološki napredak i njegov potencijal za smanjenje cijena za potrošače, čime se osigurava da korisnici u Uniji više neće biti spriječeni u iskorištavanju globalnog povećanja učinkovitosti. Istodobno se tim mehanizmom osigurava primjerena zaštita za industriju Unije kako bi se ona mogla prilagoditi povećanom pritisku konkurencije nakon isteka mjera.

(37)

Komisija je nakon objave primila mnogo primjedbi u pogledu razine promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene. Proizvođači ćelija i modula iz Unije i njihovo udruženje tvrdili su da globalne tržišne cijene ne odražavaju neštetnu razinu cijena s obzirom na to da na te cijene utječe damping koji je rezultat golemog kineskog viška kapaciteta. Stoga bi promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene koja se temelji na referentnom mjerilu globalnih cijena bila preniska. Ponovno su iznijeli tvrdnju da bi umjesto toga najnižu uvoznu cijenu trebalo temeljiti na dugoročnoj stopi učenja u solarnoj industriji. Međutim, prilikom prihvaćanja preuzete obveze u srpnju 2013. Komisija je već smatrala da cijene modula na međunarodnom promptnom tržištu, uključujući kineske cijene, odražavaju neštetnu cijenu (32). Osim toga, u privremenoj reviziji koja je zaključena Provedbenom uredbom (EU) 2016/12 Komisija je zaključila da je referentnim mjerilom cijena u koji je uključen rastući udio kineskih društava ispunjen njegov cilj kako je on utvrđen u mjerama na snazi (33). Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(38)

Proizvođači ćelija i modula iz Unije i njihovo udruženje tvrdili su i da se agencija PV Insights trenutačno nalazi pod istragom tajvanskog nacionalnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, Taiwan Fair Trade Commission, nakon što je tajvansko udruženje proizvođača solarnih proizvoda podnijelo pritužbu protiv nje. Istraga je otvorena na temelju tvrdnji da u indeksu PV Insights prevladavaju navodi kineskih cijena pa čak i da se tim cijenama manipulira indeksom te da je razina cijena u indeksu niža od troškova proizvodnje u Tajvanu. Stoga prema njihovu mišljenju oslanjanje na podatke iz indeksa PV Insights ne bi bilo primjereno.

(39)

Komisija je podsjetila na to da su industrije na početku i na kraju proizvodnog lanca smatrale indeks PV Insights najpouzdanijim indeksom u svojem svakodnevnom poslovanju. Indeks PV Insights služio je i kao jedan od ključnih referentnih mjerila cijena pri procjeni stope učenja u solarnoj industriji za izvješća ITRPV-a. Industrije na početku i na kraju proizvodnog lanca dosad nisu izrazile nikakve sumnje u pogledu pouzdanosti indeksa PV Insights. Konačno, tajvanska nadležna tijela još uvijek nisu donijela konačne zaključke u pogledu tih optužbi. Komisija će pratiti istragu koju provodi Taiwan Fair Trade Commission te će na temelju mogućih rezultata razmisliti o potrebnom djelovanju. Stoga je u ovoj fazi Komisija odbacila tu tvrdnju.

(40)

Europske zainteresirane strane na početku i na kraju proizvodnog lanca kao i vlada NRK-a i CCCME doveli su u pitanje nekoliko aspekata novog smanjenja najniže uvozne cijene.

(41)

Kao prvo,smatrali su da je početna najniža uvozna cijena previsoka. Tvrdili su da bi za monokristalne proizvode nova promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene bila još viša nego prethodna najniža uvozna cijena iz preuzete obveze. Utvrđivanje promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene na još višoj razini bilo bi prema njihovu stajalištu u suprotnosti s nalazima ispitnog postupka revizije prema kojima je utvrđena najniža uvozna cijena iz preuzetih obveza previsoka u odnosu na neštetnu cijenu. Zbog toga bi je trebalo spustiti na primjerenu razinu. Neke su strane tvrdile i da najniža uvozna cijena koja se primjenjivala u prvom tromjesečju 2017. ne predstavlja primjerenu polazišnu točku za promjenjivu pristojbu u obliku najniže uvozne cijene jer je i Komisija sama utvrdila da ta cijena nije bila u skladu s globalnim kretanjima cijena.

(42)

Komisija je uzela te primjedbe u obzir i razvila novi sustav tromjesečnog postupnog smanjenja promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene. Budući da je najniža uvozna cijena iz preuzetih obveza bila zamrznuta od drugog tromjesečja 2017. nadalje, Komisija je pomaknula unaprijed polazišnu točku postupnog smanjenja. Polazišna točka određena je na razini zamrznute najniže uvozne cijene iz preuzetih obveza, umanjene za vrijednost dviju tromjesečnih prilagodbi koje su se trebale dogoditi u razdoblju u kojem je ta cijena bila zamrznuta, tj. u drugom i trećem tromjesečju 2017.

(43)

Kao drugo, nekoliko strana smatralo je da je i utvrđena konačna promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene, tj. ona koja se primjenjuje nakon isteka mjera u rujnu 2018., previsoka. One su na temelju navedenih cijena agencije PV Insights koje su postale dostupne nakon objave tvrdile da su se globalne cijene solarnih proizvoda već snizile. Komisija je prihvatila prijedlog da bi najnoviji dostupni podaci trebali biti upotrijebljeni kao najprikladnija zamjenska vrijednost za završno tromjesečje. Stoga je utvrdila konačnu promjenjivu pristojbu u obliku najniže uvozne cijene na razini cijena u posljednjem tromjesečju za koje postoje podaci, a to je drugo tromjesečje 2017.

(44)

Te strane tvrdile su i da je Komisijina prognoza o usporavanju smanjenja cijena solarnih proizvoda neutemeljena. Međutim, analiza dugoročne krivulje cijena indeksa PV Insights upućuje na cikličku prirodu cijena solarnih proizvoda – cijene bi u prošlosti drastično padale tijekom nekoliko tromjesečja, a potom bi se stabilizirale ili čak blago porasle. Tijekom trenutačnog ciklusa cijene modula relativno dugo kontinuirano padaju, tj. od četvrtog tromjesečja 2015. Istodobno, cijene ćelija koje su prije slijedile sličan trend već su se stabilizirale ili čak blago porasle. Činjenica da su se cijene za glavnu sirovinu, tj. za ćelije, stabilizirale nakon posebno dugog razdoblja smanjenja cijena ide u prilog prognozi Komisije prema kojoj će se i cijene modula na kraju stabilizirati. Stoga je ta tvrdnja odbačna.

(45)

Proizvođači modula koji nisu integrirani tvrdili su i da se promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene navedena u dokumentu o objavi smanjila mnogo brže za module nego za ćelije, što će nerazmjerno utjecati na njihove profitne marže. Komisija je istaknula da su tako različite krivulje pada neizbježna posljedica činjenice da je najniža uvozna cijena iz preuzete obveze za ćelije bila mnogo bliže globalnim tržišnim cijenama od najniže uvozne cijene iz preuzete obveze za module. Osim toga, Komisija je nakon objave smanjila početnu promjenjivu pristojbu u obliku najniže uvozne cijene, pa stoga promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene neće više biti veća od najniže uvozne cijene iz preuzete obveze za monokristalne ćelije.

(46)

Nakon ponovne objave društva na početku i na kraju proizvodnog lanca i njihova udruženja te CCCME ponovno su iznijeli mišljenje da je najniža uvozna cijena previsoka iako je bila dodatno prilagođena na nižu razinu, što su neke od tih strana pozdravile. S druge strane, proizvođači iz Unije i njihovo udruženje ponovili su tvrdnje da je najniža uvozna cijena preniska te da ne odražava neštetnu cijenu; da se najniža uvozna cijena za module smanjila nerazmjerno brže nego za ćelije te da PV Insights nije pouzdano referentno mjerilo.

(47)

Komisija je primijetila da nijedna od tih strana nije iznijela nove argumente u pogledu dvaju novih objavljenih elemenata (pomicanje unaprijed postupnog smanjenja i upotreba najnovijih tromjesečnih podataka). One su samo ponovile svoje opće stajalište u pogledu najniže uvozne cijene, koje su već iznijele nakon objave, prilagođujući ga novim razinama tromjesečnih najnižih uvoznih cijena. Stoga je Komisija bila mišljenja da je već nakon objave odgovorila na bit tih tvrdnji.

(48)

Nekoliko je strana tvrdilo i da je razdoblje za podnošenje primjedbi bilo prekratko. Komisija je smatrala da je jedan radni dan bio dostatan kako bi strane podnijele svoje primjedbe s obzirom na to da je objava bila ograničena na samo dva elementa metodologije za utvrđivanje najniže uvozne cijene i na odredbu o stupanju na snagu ove Uredbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(49)

Postupno smanjenje promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene (NUC) provest će se kako slijedi:

(50)

Komisija je navela da su preuzetom obvezom u vezi s cijenama na početku bila obuhvaćena sva društva koja su surađivala u početnom ispitnom postupku. Budući da će se ta preuzeta obveza zamijeniti novom promjenjivom pristojbom u obliku najniže uvozne cijene, Komisija je smatrala da je primjereno da se novi NUC primjenjuje samo na ona društva koja još uvijek sudjeluju u preuzetoj obvezi u vezi s cijenama ili su se dobrovoljno povukla, a da Komisija prethodno nije utvrdila nikakve probleme.

(51)

S druge strane, Komisija je smatrala da se na ostala društva ne bi trebala primjenjivati pravila novog sustava najniže uvozne cijene, već pristojbe ad valorem, kako se ne bi ugrozila učinkovitost novog oblika mjera. To bi se isključenje trebalo posebno primjenjivati na društva za koja je Komisija povukla svoje prihvaćanje preuzete obveze zbog povreda preuzete obveze. U tim slučajevima, prijašnje postupanje predmetnih kineskih proizvođača izvoznika koji su izvozili predmetni proizvod po cijeni nižoj od neštetne cijene ili su na neki drugi način povrijedili preuzetu obvezu bilo je dovoljan razlog da Komisija pretpostavi da postoji znatna opasnost da oni jednako tako neće poštovati ni novu najnižu uvoznu cijenu. Time bi se ugrozila učinkovitost te cijene i stoga se ne bi osigurala potrebna zaštita od budućeg štetnog dampinga. Isto tako, ni ona društva koja su se dobrovoljno povukla iz preuzete obveze kako bi preduhitrila neminovnu odluku Komisije o povlačenju prihvaćanja preuzete obveze ne bi trebala biti obuhvaćena novom promjenjivom pristojbom u obliku najniže uvozne cijene.

(52)

Nakon objave tri društva koja su se dobrovoljno povukla iz preuzete obveze, no nisu bila uključena u Prilog VI., dostavila su potkrijepljene primjedbe o tome zašto smatraju da su imala opravdane razloge za svoje povlačenje. Na temelju dodatnih dokaza koje su ta društva dostavila Komisija je utvrdila da ona nisu u prošlosti povrijedila preuzetu obvezu. Osim toga, ni u jednom od tih slučajeva prije dobrovoljnog povlačenja tih društava Komisija nije planirala povući prihvaćanje preuzete obveze. Komisija se uvjerila i u to da je povlačenje tih društava provedeno zbog razloga koji ne upućuju na znatnu opasnost da ta društva neće poštovati novi sustav najniže uvozne cijene u budućnosti. Komisija je stoga ta tri društva uključila u Prilog VI. Osim toga, uključila je i dva dodatna društva u pogledu kojih je povukla prihvaćanje preuzete obveze isključivo na temelju „neizvedivosti”. U tim slučajevima nije bilo dokaza da su ta društva prodavala predmetni proizvod na tržištu Unije po cijeni nižoj od neštetne cijene.

(53)

Neki su proizvođači izvoznici, vlada NRK-a i CCCME nakon objave tvrdili i da bi se nova promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene trebala primjenjivati na sve kineske proizvođače izvoznike te da se, prema njihovu stajalištu, isključenjem bilo kojeg izvoznika iz sustava najniže uvozne cijene krši članak 9. stavak 5. osnovne antidampinške uredbe i članak 15. stavak 2. osnovne antisubvencijske uredbe. Komisija je podsjetila da je za pojedinačne proizvođače izvoznike, skupine ostalih proizvođača izvoznika koji surađuju i sva ostala društva odredila različite razine pristojbi na temelju nediskriminirajućih kriterija. Osim toga, kad je riječ o promjenjivoj pristojbi u obliku najniže uvozne cijene, Komisija razlikuje proizvođače izvoznike isključivo na temelju objektivnih kriterija (odnosno, na temelju pridržavanja uvjeta preuzete obveze utvrđuje se bi li izloženost promjenjivoj pristojbi u obliku najniže uvozne cijene dovela do znatnog rizika od nepoštovanja te pristojbe). Na temelju svojih ispitivanja poštovanja preuzete obveze Komisija je tako utvrdila da bi samo neka društva trebala podlijegati promjenjivoj pristojbi u obliku najniže uvozne cijene jer za njih ne postoji rizik od budućeg nepoštovanja promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene. To su sljedeća društva: i. proizvođači izvoznici koji su poštovali uvjete preuzete obveze tako što su izvozili predmetni proizvod u Uniju po odgovarajućoj utvrđenoj neštetnoj razini cijene i ii. proizvođači izvoznici koji su se dobrovoljno povukli iz preuzete obveze bez namjere da preduhitre neminovno povlačenje prihvaćanja preuzete obveze od strane Komisije. Izvoz predmetnog proizvoda u Uniju od strane tih društava trebao bi podlijegati promjenjivoj stopi u obliku najniže uvozne cijene. S druge strane, kad je riječ o svim onim proizvođačima izvoznicima koji su prekršili preuzetu obvezu, neovisno o tome je li takvo kršenje već utvrđeno ili će se tek utvrditi u budućim ispitnim postupcima koje će provesti Komisija, ne može se vjerovati da će oni poštovati promjenjivu pristojbu u obliku najniže uvozne cijene. Stoga bi se na njih trebala primjenjivati odgovarajuća pristojba ad valorem bez utvrđene gornje granice.

(54)

Komisija nastavlja provoditi ispitne postupke u pogledu usklađenosti s preuzetom obvezom u vezi s cijenama te u budućnosti može pokrenuti nove ispitne postupke u pogledu robe koja je puštena u slobodni promet u trenutku dok je preuzeta obveza u vezi s cijenama još uvijek bila na snazi. Primjenjivo pravo u pogledu tih ispitnih postupaka i dalje su članci 2. i 3. provedbenih uredbi (EU) 2017/366 i (EU) 2017/367. Konkretno, carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja prijave za puštanje u slobodan promet: (a) kad se utvrdi, u pogledu uvoza za koji su društva na koja se primjenjuje preuzeta obveza izdala račun, da nije ispunjen jedan ili više uvjeta iz preuzete obveze; ili (b) kad Komisija uredbom ili odlukom koja se odnosi na konkretne transakcije utvrdi povredu preuzete obveze i odgovarajuće račune na temelju preuzete obveze proglasi nevažećima. Nadalje, Komisija je smatrala da proizvođač izvoznik za kojeg se utvrdi da je povrijedio preuzetu obvezu ne bi trebao ostvarivati korist od promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene čak i ako do tog utvrđivanja dođe nakon prekida preuzete obveze u vezi s cijenama. U takvim slučajevima promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene više ne bi trebala biti primjenjiva. Komisija bi tada trebala ukloniti nazive predmetnih društava iz novog Priloga VI. i novog Priloga 5. istim pravnim aktom kojim se utvrđuje nesukladnost.

(55)

U skladu s time, promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene primjenjivat će se samo na pravne subjekte navedene u novom Prilogu VI. koji je potrebno dodati Provedbenoj uredbi (EU) 2017/367 i u novom Prilogu 5. koji je potrebno dodati Provedbenoj uredbi (EU) 2017/366.

(56)

Kad se roba pravnih subjekata navedenih u novom Prilogu VI. koji je potrebno dodati Provedbenoj uredbi (EU) 2017/367 i u novom Prilogu 5. koji je potrebno dodati Provedbenoj uredbi (EU) 2017/366 uvozi po cijeni CIF na granici Unije koja je jednaka utvrđenoj promjenjivoj pristojbi u obliku najniže uvozne cijene ili viša od nje, ne plaća se pristojba. Ako se takav uvoz provodi po cijeni nižoj od promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene, konačna pristojba trebala bi biti jednaka razlici između promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene koja je primjenjiva i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno. Iznos pristojbe ni u kojem slučaju nije viši od kombiniranih stopa pristojbe ad valorem određenih u članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/367 i članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe 2017/366. U skladu s time, ako se uvoz provodi po cijeni nižoj od promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene, plativ će biti iznos razlike između promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene koja je primjenjiva i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, ili iznos kombiniranih stopa pristojbe ad valorem, određenih u članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/367 i članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/366, pri čemu je plativ niži od tih iznosa.

(57)

Provedbenu odluku 2013/707/EU o potvrdi prihvaćanja preuzete obveze, kako je zadnje izmijenjena Provedbenom odlukom (EU) 2017/615, treba staviti izvan snage jer će promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene zamijeniti trenutačnu preuzetu obvezu. Istodobno, primjereno je nastaviti s ispitnim postupcima u pogledu usklađenosti s preuzetom obvezom u vezi s cijenama koje Komisija trenutačno provodi te, prema potrebi, pokrenuti nove ispitne postupke u budućnosti za robu koja je puštena u slobodni promet u trenutku dok je preuzeta obveza u vezi s cijenama još uvijek bila na snazi.

(58)

Neke su strane nakon objave zatražile da se nova najniža uvozna cijena unaprijed objavi kako bi im se omogućilo dostatno razdoblje pripreme za tu promjenu. Budući da nijedna strana nije predložila određeno vrijeme u tom pogledu, Komisija je zaključila da bi svim stranama bilo dostatno razdoblje od dva tjedna za pripremu. Stoga je primjereno predvidjeti odgodu od dva tjedna između objave ove Uredbe i njezina stupanja na snagu. Nakon ponovne objave CCCME je iznio mišljenje da bi promjenjiva pristojba u obliku najniže uvozne cijene trebala stupiti na snagu bez odlaganja. Komisija je smatrala da je razlika između trenutačne najniže uvozne cijene iz preuzete obveze i nove promjenjive pristojbe u obliku najniže uvozne cijene znatna. Stoga su društvima potrebna dva tjedna kako bi se prilagodila izmijenjenim tržišnim okolnostima. Stoga je Komisija odbacila taj zahtjev.

(59)

Odbori uspostavljeni člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 i člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1037 nije donio mišljenje,

(1)

U članak 1. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a   Iznos konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na proizvode opisane u stavku 1., trenutačno obuhvaćene oznakama TARIC navedenima u novom stavku 5., koje proizvode navedeni pravni subjekti utvrđeni u Prilogu VI. razlika je između najnižih uvoznih cijena utvrđenih u sljedećem podstavku i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, ako je potonje niže od prije spomenutoga. Ne naplaćuje se nikakva pristojba kada je neto cijena franko granica Unije jednaka odgovarajućoj najnižoj uvoznoj cijeni navedenoj u tablici u nastavku ili viša od nje. Ni u kojem slučaju iznos te pristojbe nije viši od stope pristojbe ad valorem utvrđene u stavku 2. Primjena mjera za trgovačka društva iz Priloga VI. uvjetuje se predočenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa u kojem su navedeni elementi utvrđeni u Prilogu V..

U svrhu prethodnog podstavka primjenjuju se najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku. Ako se provjerom nakon uvoza utvrdi da je neto cijena franko granica Unije koju je u stvarnosti platio prvi nezavisan kupac u Uniji (cijena nakon uvoza) niža od neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, kakva proizlazi iz carinske deklaracije, te da je cijena nakon uvoza niža od najniže uvozne cijene, primjenjuje se iznos pristojbe koji odgovara razlici između najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku i cijene nakon uvoza, osim kada cijena nakon uvoza zajedno s primijenjenim pristojbama ad valorem utvrđenima u stavku 2. (stvarno plaćena cijena uvećana za pristojbu ad valorem) daje iznos koji je manji od najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku.

Najniža uvozna cijena (NUC) smanjivat će se svako tromjesečje kako je utvrđeno u tablici u nastavku za svaku odgovarajuću vrstu proizvoda:

Na pravne subjekte koji nisu navedeni ni u stavku 2. ni u Prilogu I., Prilogu II. ili Prilogu VI. primjenjuju se kombinirane stope pristojbi ad valorem primjenjive na ‚sva ostala društva’ utvrđena u stavku 2.”

(2)

U članku 1. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ako neki novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi dostatne dokaze:

Komisija može izmijeniti Prilog I. i Prilog VI. dodavanjem novog proizvođača izvoznika.”

(3)

U članak 1. umeće se sljedeći stavak 5.:

„5.   Multikristalni (poznati i kao polikristalni) silicijski fotonaponski moduli ili ploče trenutačno su obuhvaćeni oznakama TARIC 8541409051, 8541409052, 8541409053 i 8541409059. Multikristalni moduli izrađuju se od multikristalnih ćelija.

Monokristalni silicijski fotonaponski moduli ili ploče trenutačno su obuhvaćeni oznakama TARIC 8541409041, 8541409042, 8541409043 i 8541409049. Monokristalni moduli izrađuju se od monokristalnih ćelija.

Multikristalne (poznate i kao polikristalne) ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama s debljinom ćelija koja ne prelazi 400 μm trenutačno su obuhvaćene oznakama TARIC 8541409071, 8541409072, 8541409073 i 8541409079. Multikristalne ćelije izrađuju se od multikristalnog silicija (multi-Si), koji se sastoji od malih kristala, i imaju potpuno pravokutan oblik.

Monokristalne ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama s debljinom ćelija koja ne prelazi 400 μm trenutačno su obuhvaćene oznakama TARIC 8541409061, 8541409062, 8541409063 i 8541409069. Monokristalne ćelije izrađuju se od monokristalnog silicija (mono-Si), odnosno jednog kristala, te su im sva četiri kuta odsječena.”

(4)

Članak 2. stavlja se izvan snage.

(5)

Članak 3. stavlja se izvan snage.

(1)

U članak 1. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a   Iznos konačne kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na proizvod opisan u stavku 1., trenutačno obuhvaćen oznakama TARIC navedenima u novom stavku 4., koji proizvode navedeni pravni subjekti utvrđeni u Prilogu 5. razlika je između najnižih uvoznih cijena utvrđenih u sljedećem podstavku i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, ako je potonje niže od prije spomenutoga. Ne naplaćuje se nikakva pristojba kada je neto cijena franko granica Unije jednaka odgovarajućoj najnižoj uvoznoj cijeni navedenoj u tablici u nastavku ili viša od nje. Ni u kojem slučaju iznos te pristojbe nije viši od stope pristojbe ad valorem utvrđene u stavku 2. Primjena mjera za društva iz Priloga 5. uvjetuje se predočenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa u kojem su navedeni elementi utvrđeni u Prilogu 4..

U svrhu prethodnog podstavka primjenjuju se najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku. Ako se provjerom nakon uvoza utvrdi da je neto cijena franko granica Unije koju je u stvarnosti platio prvi nezavisan kupac u Uniji (cijena nakon uvoza) niža od neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, kakva proizlazi iz carinske deklaracije, te da je cijena nakon uvoza niža od najniže uvozne cijene, primjenjuje se iznos pristojbe koji odgovara razlici između najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku i cijene nakon uvoza, osim kada cijena nakon uvoza zajedno s primijenjenim pristojbama ad valorem utvrđenima u stavku 2. (stvarno plaćena cijena uvećana za pristojbu ad valorem) daje iznos koji je manji od najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku.

Najniža uvozna cijena (NUC) smanjivat će se svako tromjesečje za svaku odgovarajuću vrstu proizvoda:

Na pravne subjekte koji nisu navedeni ni u stavku 2. ni u Prilogu 1. ili Prilogu 5. primjenjuju se kombinirane stope pristojbi ad valorem primjenjive na ‚sva ostala društva’ utvrđena u stavku 2.”

(2)

U članak 1. umeće se sljedeći stavak 4.:

„4.   Multikristalni (poznati i kao polikristalni) silicijski fotonaponski moduli ili ploče trenutačno su obuhvaćeni oznakama TARIC 8541409051, 8541409052, 8541409053 i 8541409059. Multikristalni moduli izrađuju se od multikristalnih ćelija.

Monokristalni silicijski fotonaponski moduli ili ploče trenutačno su obuhvaćeni oznakama TARIC 8541409041, 8541409042, 8541409043 i 8541409049. Monokristalni moduli izrađuju se od monokristalnih ćelija.

Multikristalne (poznate i kao polikristalne) ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama s debljinom ćelija koja ne prelazi 400 μm trenutačno su obuhvaćene oznakama TARIC 8541409071, 8541409072, 8541409073 i 8541409079. Multikristalne ćelije izrađuju se od multikristalnog silicija (multi-Si), koji se sastoji od malih kristala, i imaju potpuno pravokutan oblik.

Monokristalne ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama s debljinom ćelija koja ne prelazi 400 μm trenutačno su obuhvaćene oznakama TARIC 8541409061, 8541409062, 8541409063 i 8541409069. Monokristalne ćelije izrađuju se od monokristalnog silicija (mono-Si), odnosno jednog kristala, te su im sva četiri kuta odsječena.”

(3)

Članak 2. stavlja se izvan snage.

(4)

Članak 3. stavlja se izvan snage.

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/42

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 navode se osobe, skupine i subjekti na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora u skladu s tom Uredbom.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 12. rujna 2017. odlučio je izbrisati jednu fizičku osobu s popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora. Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/44

(1)

Direktiva Komisije 2003/94/EZ (2) primjenjuje se i na lijekove za humanu primjenu i na ispitivane lijekove za humanu primjenu.

(2)

U skladu s člankom 63. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3) Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta o utvrđivanju načelā dobre proizvođačke prakse za ispitivane lijekove za humanu primjenu. Stoga je potrebno prilagoditi odredbe Direktive 2003/94/EZ brisanjem upućivanja na ispitivane lijekove za humanu primjenu.

(3)

Trebalo bi ažurirati definiciju sustava farmaceutske kakvoće i dio terminologije kako bi odražavali napredak postignut na međunarodnoj razini ili stvarnu uporabu te terminologije od strane inspektora i proizvođača.

(4)

Svi lijekovi za humanu primjenu proizvedeni ili uvezeni u Uniju, uključujući lijekove namijenjene izvozu, trebali bi biti proizvedeni u skladu s načelima i smjernicama dobre proizvođačke prakse. No, da bi se proizvođač mogao uskladiti s tim načelima i smjernicama, potrebna je suradnja između proizvođača i nositelja odobrenja za stavljanje u promet, ako je riječ o različitim pravnim osobama. Međusobne obveze proizvođača i nositelja odobrenja za stavljanje u promet trebale bi biti definirane u tehničkom sporazumu između njih.

(5)

Proizvođač lijekova mora osigurati da oni odgovaraju uporabi za koju su planirani, da su sukladni zahtjevima odobrenja za stavljanje u promet i da ne predstavljaju opasnost za pacijente zbog neodgovarajuće kakvoće. Kako bi pouzdano ostvario taj cilj u pogledu kakvoće, proizvođač mora primjenjivati sveobuhvatno osmišljen i pravilno izveden sustav farmaceutske kakvoće koji uključuje dobru proizvođačku praksu i upravljanje rizicima kakvoće.

(6)

Kako bi se osigurala sukladnost s načelima i smjernicama dobre proizvođačke prakse, potrebno je utvrditi detaljne odredbe o inspekcijama nadležnih tijela i određenim obvezama proizvođača.

(7)

Potrebno je osigurati da svi lijekovi dostupni na području EU-a budu u skladu s istim standardima kakvoće te bi stoga lijekovi uvezeni u Uniju trebali biti proizvedeni u skladu sa standardima koji su barem jednaki standardima dobre proizvođačke prakse utvrđenima u Uniji.

(8)

Kako bi se osigurala dosljedna primjena načela dobre proizvođačke prakse, proizvođači lijekova za humanu primjenu i inspektori trebali bi voditi računa o smjernicama iz članka 47. drugog stavka Direktive 2001/83/EZ. No, za lijekove za naprednu terapiju trebala bi se primjenjivati smjernica iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1394/2007 (4). Načela i smjernice dobre proizvođačke prakse za lijekove za humanu primjenu trebalo bi utvrditi u odnosu na upravljanje kakvoćom proizvodnje, osoblje, pogone i opremu, dokumentaciju, proizvodnju, provjeru kakvoće, eksternalizirane aktivnosti, pritužbe te povlačenje proizvoda i interne inspekcije. Kad su u pitanju lijekovi za naprednu terapiju, načela i smjernice trebalo bi prilagoditi posebnim značajkama tih proizvoda u skladu s pristupom temeljenom na riziku.

(9)

Budući da je potrebno prilagoditi mnoge odredbe Direktive 2003/94/EZ, tu bi direktivu, zbog jasnoće, trebalo staviti izvan snage.

(10)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za lijekove za humanu uporabu,

1.

„proizvođač” znači bilo koja osoba koja se bavi djelatnošću za koju je potrebna dozvola iz članka 40. stavaka 1. i 3. Direktive 2001/83/EZ;

2.

„sustav farmaceutske kakvoće” znači ukupnost svih djelovanja u cilju osiguranja razine kakvoće lijekova propisane za njihovu uporabu;

3.

„dobra proizvođačka praksa” znači dio sustava osiguranja kakvoće kojim se osigurava dosljedna proizvodnja, uvoz i provjera kakvoće lijekova u skladu sa standardima kakvoće primjerenima za njihovu uporabu.

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/51

(1)

Vijeće je 27. svibnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/849.

(2)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je 11. rujna 2017. Rezoluciju 2375 (2017) kojom su jedna osoba i tri subjekta dodani na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja.

(3)

Prilog I. Odluci (ZVSP) 2016/849 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/53

1.

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti iz Dodatka A uvrštava se na popis tijela za ocjenjivanje sukladnosti iz stupca „Pristup EZ-a na tržište SAD-a” u odjeljku V. Sektorskog priloga za elektromagnetsku kompatibilnost.

2.

Stranke su u pogledu tijela za ocjenjivanje sukladnosti navedenog u Dodatku A zajednički utvrdile specifičan opseg proizvoda i područje primjene postupaka za ocjenjivanje sukladnosti za koje je uvršteno na popis i nadležne su za ažuriranje popisa.

16.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 238/55