29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/1

29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/2

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (1) utvrđene su ribolovne mogućnosti za 2017. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije.

(2)

Odstupanje kojim se dopušta ulov lubina određenim kategorijama alata povezano je s povijesnom evidencijom o ulovu tim alatima. Trebalo bi razjasniti da se odstupanje zadržava i kada se ribarska plovila zamijene i istodobno osigurati da se broj plovila na koja se primjenjuje to odstupanje i njihov ukupan ribolovni kapacitet ne povećaju.

(3)

U 2017. Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) u svojim je savjetima, slijedeći referentne vrijednosti za 2016., izmijenilo područja upravljanja za hujicu. Područje upravljanja za hujicu 3.r uglavnom se nalazi u norveškim vodama, ali dio tog područja nalazi se u vodama Unije, pri čemu se neka važna ribolovna područja isprepliću s područjima upravljanja 2.r i 3.r. Primjereno je osigurati da ribarska plovila Unije imaju pristup ribolovnim područjima za hujicu koja se nalaze u vodama Unije obuhvaćenim područjem upravljanja 3.r. Ribolovne mogućnosti utvrđene za područje upravljanja 2.r trebale bi stoga uključivati i vode Unije obuhvaćene područjem upravljanja 3.r.

(4)

ICES je 27. ožujka 2017. objavio savjete za ulov sjeverne kozice (Pandalus borealis) u ICES-ovoj zoni IV.a istočno i podzoni 20 (sjeverni dio Sjevernog mora, Norveška brazda i područje Skagerraka). Na temelju tih savjeta, i nakon savjetovanja s Norveškom, primjereno je udio Unije u ulovu sjeverne kozice u Skagerraku utvrditi na razini od 3 856 tona te izmijeniti kvotu Unije u Norveškoj brazdi.

(5)

Prijašnjih godina ukupni dopušteni ulovi (TAC) za papalinu (Sprattus sprattus) u Sjevernome moru utvrđivali su se za kalendarsku godinu, dok ICES svoje savjete izdaje za razdoblje od 1. srpnja tekuće godine do 30. lipnja sljedeće godine. Ta bi razdoblja trebalo uskladiti kako bi trajanje TAC-a odgovaralo trajanju savjeta ICES-a. Iznimno i samo zbog prijelaza TAC za papalinu trebalo bi izmijeniti da obuhvaća razdoblje od 18 mjeseci koje završava 30. lipnja 2018. Sve iduće ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi u skladu s razdobljem za koje ICES izdaje svoje savjete.

(6)

U Uredbi (EU) 2017/127 TAC za papalinu utvrđen je na 33 830 tona kojim je obuhvaćen ulov papaline u prvoj polovici 2017. ICES je savjetovao da ulovi u razdoblju od 1. srpnja 2017. do 30. lipnja 2018. ne iznose više od 170 387 tona. Stoga bi TAC za papalinu za 18 mjeseci trebalo utvrditi tako da obuhvaća dosadašnji ulov koji je ostvaren tijekom prve polovice 2017. unutar granica TAC-a utvrđenog Uredbom (EU) 2017/127 i razine ulova u savjetima ICES-a za preostalih 12 mjeseci, npr. od 1. srpnja 2017. do 30. lipnja 2018.

(7)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/595 (2) izbrisana je tablica ribolovnih mogućnosti za iverak (limandu) (Limanda limanda) i iverak zlatopjeg (Platichthys flesus) u vodama Unije u zoni ICES-a II.a i na potpodručju IV. utvrđena u Prilogu I.A Uredbi (EU) 2017/127. Stoga je primjereno izbrisati iverak (limandu) iz bilješki u Prilogu I.A Uredbi (EU) 2017/127 koje se odnose na iverak (limandu) kao povezanu vrstu koja se pojavljuje u usputnom ulovu.

(8)

U preporuci 1:2014 Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) bilo je zabranjeno loviti škarpinu (Sebastes mentella) u međunarodnim vodama potpodručja ICES-a I. i II. od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. Zabrana u skladu s tom preporukom nakon završetka tog razdoblja više se nije primjenjivala. Ribolovne mogućnosti trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se dopustio ribolov škarpine tijekom 2017.

(9)

Na svojem godišnjem sastanku 2017. Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) donijela je preporuku 16-05 („preporuka 16-05”) o utvrđivanju TAC-a za sredozemnu sabljarku (Xiphias gladius) na razini od 10 500 tona, osnivanju radne skupine radi utvrđivanja poštenog i pravednog sustava raspodjele TAC-a za sredozemnu sabljarku, određivanju kvota dodijeljenih ugovornim strankama, neugovornim strankama koje surađuju, ribarskim ili drugim subjektima za 2017. te o utvrđivanju mehanizma za upravljanje TAC-om.

(10)

Unija je dopisom upućenim tajništvu ICCAT-a 23. prosinca 2016. potvrdila da će preporuku 16-05 provoditi od 1. siječnja 2017. Konkretno, Europska unija potvrdila je da će počevši od 2017. u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka primjenjivati razdoblje zabrane ribolova za sredozemnu sabljarku iz stavka 11. preporuke 16-05. Stoga je primjereno uvesti takvu zabranu kao uvjet funkcionalno povezan s utvrđivanjem i raspodjelom ribolovnih mogućnosti za sredozemnu sabljarku.

(11)

Radna skupina osnovana preporukom 16-05 zasjedala je 20.–22. veljače 2017. i predložila ključ raspodjele i kompromis za upravljanje iskorištavanjem kvota za 2017. Kao dio tog kompromisa udio Unije utvrđen je na razini od 70,756 % ICCAT-ova ukupnog dopuštenog ulova, što za 2017. iznosi 7 410,48 tona. Stoga je primjereno u pravu Unije provesti udio Unije i utvrditi kvote za države članice. Raspodjela bi se trebala temeljiti na povijesnim ulovima u referentnom razdoblju 2012.–2015.

(12)

Ograničenja ulova predviđena Uredbom (EU) 2017/127 primjenjuju se od 1. siječnja 2017. Stoga bi se i odredbe uvedene ovom Uredbom koje se odnose na ograničenja ulova trebale primjenjivati od tog datuma. Takvom retroaktivnom primjenom ne dovode se u pitanje načela pravne sigurnosti i zaštite opravdanih očekivanja jer dotične ribolovne mogućnosti još nisu iscrpljene.

(13)

Uredbu (EU) 2017/127 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 9. stavka 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Gore navedena odstupanja primjenjuju se na ribarska plovila Unije koja su zabilježila ulove lubina tijekom razdoblja od 1. srpnja 2015. do 30. rujna 2016.: u točki (b) sa zabilježenim ulovima udicama i parangalima, a u točki (c) sa zabilježenim ulovima pričvršćenim mrežama stajaćicama. U slučaju zamjene ribarskog plovila Unije države članice mogu dopustiti da se odstupanje primjenjuje na drugo ribarsko plovilo uz uvjet da se broj ribarskih plovila Unije na koja se to odstupanje primjenjuje i njihov ukupan ribolovni kapacitet ne povećaju.”;

2.

prilozi I.A i I.D Uredbi (EU) 2017/127 mijenjaju se kako je određeno u Prilogu ovoj Uredbi.

29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/8

(1)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je Unijin popis prehrambenih aditiva odobrenih za uporabu u hrani i uvjeti za njihovu uporabu.

(2)

Samo prehrambeni aditivi koji se nalaze na Unijinu popisu iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mogu se kao takvi stavljati na tržište i upotrebljavati u hrani u skladu s ondje navedenim uvjetima uporabe.

(3)

Neki prehrambeni aditivi namijenjeni su posebnoj uporabi za određene enološke metode i postupke. Uporaba tih prehrambenih aditiva trebala biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008 i s posebnim odredbama utvrđenima relevantnim zakonodavstvom Unije.

(4)

Posebne odredbe kojima se odobrava uporaba aditiva u vinu utvrđene su Uredbom Vijeća (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Odlukom Vijeća 2006/232/EZ (4) i Uredbom Komisije (EZ) br. 606/2009 (5) i njihovim provedbenim mjerama.

(5)

Uredbom Komisije (EU) br. 231/2012 (6) utvrđene su specifikacije za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(6)

Unijin popis i specifikacije mogu se ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 na inicijativu Komisije ili na temelju zahtjeva.

(7)

Dana 24. veljače 2015. podnesen je zahtjev za odobrenje uporabe kalijeva poliaspartata kao stabilizatora u vinu. Zahtjev je stavljen na raspolaganje državama članicama u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008.

(8)

Europska agencija za sigurnost hrane u mišljenju (7) od 9. ožujka 2016. ocijenila je sigurnost kalijeva poliaspartata kao prehrambenog aditiva i zaključila da ne postoji sigurnosni rizik povezan s predloženom uporabom u vinu uz najvišu razinu uporabe od 300 mg/L i tipične razine u rasponu 100 – 200 mg/L.

(9)

Kalijev poliaspartat djeluje kao stabilizator taloženja kristala tartarata u vinu (crna, ružičasta i bijela vina). Pridonosi očuvanju kakvoće i stabilnosti vina, a njegova uporaba ne utječe na senzorna svojstva. Stoga je primjereno uvrstiti kalijev poliaspartat na Unijin popis prehrambenih dodataka i dodijeliti tom aditivu E-broj E 456 kako bi se omogućilo odobrenje njegove uporabe kao stabilizatora u vinu u skladu s posebnim odredbama utvrđenima relevantnim zakonodavstvom Unije.

(10)

Specifikacije za kalijev poliaspartat (E 456) potrebno je uvrstiti u Uredbu (EU) br. 231/2012 kada se ta tvar prvi put uvrsti na Unijin popis prehrambenih aditiva u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(11)

Stoga bi uredbe (EZ) br. 1333/2008 i (EU) br. 231/2012 trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/12

—

uzimajući u obzir prijedlog Konferencije predsjednika,

—

uzimajući u obzir članak 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Odluku 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu (1),

—

uzimajući u obzir svoju Odluku (EU) 2016/1021 od 8. lipnja 2016. o osnivanju istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza, njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (2),

—

uzimajući u obzir svoju Odluku (EU) 2017/846 od 16. ožujka 2017. o produljenju mandata Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza (3),

—

uzimajući u obzir članak 198. stavak 11. Poslovnika,

A.

budući da je Istražni odbor zatražio produljenje svojega mandata radi njegove potpune i prikladne provedbe, uzimajući u obzir broj dokumenata koje tek treba ispitati, naručene analize i dionike koje treba saslušati;

1.

Odlučio je produljiti mandat Istražnom odboru za dodatno razdoblje od tri mjeseca.

29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/13

(1)

Na temelju članka 9. stavka 1. Odluke 2013/233/ZVSP Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. Ugovora, donositi odgovarajuće odluke za potrebe izvršavanja političkog nadzora nad misijom Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libya) i njezina strateškog usmjeravanja, uključujući odluku o imenovanju voditelja misije.

(2)

PSO je 30. kolovoza 2016. donio Odluku (ZVSP) 2016/1634 (2) o imenovanju g. Vincenza TAGLIAFERRIJA voditeljem misije EUBAM Libya od 1. rujna 2016. do 21. kolovoza 2017.

(3)

Vijeće je 4. kolovoza 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/1339 (3) o izmjeni i produljenju Odluke 2013/233/ZVSP do 21. kolovoza 2017.

(4)

Vijeće je 17. srpnja 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/1342 (4) o produljenju mandata misije EUBAM Libya od 22. kolovoza 2017. do 31. prosinca 2018.

(5)

Dana 12. srpnja 2017. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložio je produljenje mandata g. Vincenza TAGLIAFERRIJA kao voditelja misije EUBAM Libya od 22. kolovoza 2017. do 21. kolovoza 2018.,

29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/14

(1)

Proizvođač BMW AG („podnositelj zahtjeva”) podnio je 23. lipnja 2016. zahtjev za odobrenje funkcije vožnje s motorom u praznom hodu kao ekoinovacije. Potpunost zahtjeva ocijenjena je u skladu s člankom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011. Utvrđeno je da je zahtjev potpun.

(2)

Zahtjev je ocijenjen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009, Provedbenom uredbom (EU) br. 725/2011 i Tehničkim smjernicama za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 (3). U skladu s člankom 10. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 razdoblje ocjenjivanja produljeno je zbog složenosti tehnologije za pet mjeseci, to jest do 23. kolovoza 2017.

(3)

Zahtjev se odnosi na funkciju „vožnje s motorom u praznom hodu” društva BMW AG koja se u BMW-ovim vozilima kategorije M1 upotrebljava zajedno s konvencionalnim pogonskim sklopom i automatskim mjenjačem. Osnovno načelo te inovativne tehnologije je odvajanje motora s unutarnjim izgaranjem od prijenosnog sustava i sprečavanje usporavanja zbog kočenja motorom. Funkcija bi se trebala automatski aktivirati u zadanom početnom načinu vožnje, to jest načinu koji je automatski odabran kad se vozilo uključi. Tako se vožnja u praznom hodu može iskoristiti za produljivanje kretanja vozila u situacijama u kojima nije potreban pogon ili se želi sporo smanjivati brzinu. Pri vožnji u praznom hodu kinetička i potencijalna energija vozila izravno se upotrebljavaju za prevladavanje otpora vožnje što rezultira smanjenjem potrošnje goriva. Kako bi stopa usporavanja bila što manja, motor se odvaja od pogonskog sklopa odvajanjem spojke. Taj postupak automatski obavlja upravljačka jedinica automatskog mjenjača. Tijekom tih faza vožnje u praznom hodu motor radi u praznom hodu („vožnja s motorom u praznom hodu”).

(4)

Komisija je Provedbenom odlukom (EU) 2015/1132 (4) odobrila zahtjev društva Porsche AG koji se odnosi na funkciju vožnje u praznom hodu namijenjenu samo za uporabu u Porscheovim vozilima iz S-segmenta kategorije M1 (sportski kupe). Zahtjev društva BMW AG u pogledu funkcije vožnje u praznom hodu namijenjen je za uporabu u BMW-ovim vozilima kategorije M1 s konvencionalnim pogonskim sklopom i automatskim mjenjačem.

(5)

Podnositelj zahtjeva predstavio je metodologiju za ispitivanje smanjenja emisija CO2 nastalih upotrebom funkcije vožnje s motorom u praznom hodu, uključujući prilagođeni NEDC ispitni ciklus kako bi se omogućilo da se vozilo kreće u praznom hodu. Kako bi se vozilo opremljeno funkcijom vožnje s motorom u praznom hodu usporedilo s osnovnim vozilom u kojem te funkcije nema, u kojem ta funkcija nije dostupna u zadanom početnom načinu vožnje ili u kojem je ta funkcija isključena za potrebe ispitivanja, oba bi vozila trebalo ispitati u jednakom prilagođenom NEDC ispitnom ciklusu. Međutim, imajući u vidu poteškoće koje bi osnovno vozilo imalo u praćenju dijagrama brzine prilagođenog NEDC ispitnog ciklusa, ispitivanje osnovnog vozila provodi se u prilagođenom standardnom NEDC-u s toplim pokretanjem, a prilagođeni se uvjeti uzimaju u obzir faktorom konverzije koji se primjenjuje za izračun ušteda CO2. Utvrđivanje faktora konverzije je postupak specifičan za svako vozilo i prvenstveno se odnosi na mehaničku konfiguraciju pogonskog sklopa. Na temelju prethodnih studija zaključak je da se faktor konverzije kreće u rasponu od 0,96 do 0,99. Podnositelj zahtjeva zatražio je da se faktor konverzije postavi na 0,98. Međutim, Komisija smatra da podnositelj zahtjeva nije dostavio dostatne dokaze za opravdanje faktora konverzije većeg od 0,96. Imajući to u vidu, smatra se primjerenim zadržati faktor konverzije u donjem dijelu utvrđenog raspona, to jest na vrijednosti 0,960, u skladu s faktorom konverzije definiranim u Provedbenoj odluci (EU) 2015/1132.

(6)

Ključni element pri određivanju ušteda CO2 je udio prijeđenog puta vozila tijekom kojeg je uključena funkcija vožnje u praznom hodu, uzimajući u obzir da se ta funkcija može isključiti za načine vožnje koji nisu zadani početni način vožnje. Podnositelj zahtjeva predložio je faktor iskoristivosti 0,7 što odgovara prijeđenoj udaljenosti u uvjetima vožnje u praznom hodu tijekom ispitivanja vožnje u stvarnim uvjetima u usporedbi s udaljenosti dobivenom u prilagođenim uvjetima NEDC-a. Međutim, taj je predloženi faktor iskoristivosti utvrđen kao vrijednost u optimalnim okolnostima za koju ne postoji pouzdana popratna analiza. Na temelju dodatnih analiza i uzimajući u obzir analize provedene za potrebe Provedbene odluke (EU) 2015/1132, primjereno je razmotriti primjenu konzervativnijeg faktora iskoristivosti koji iznosi 0,62.

(7)

Studija slučaja koju je proveo BMW AG opisuje dva vozila s tehnologijom vožnje s motorom u praznom hodu aktivnom do 40 km/h. Budući da samo što nije počela proizvodnja BMW-ovih modela koji se mogu kretati u praznom hodu pri brzinama do 15 km/h, podnositelj zahtjeva je predložio prošireni analitički model kako bi se obuhvatilo i to dulje razdoblje aktivnosti vožnje u praznom hodu. Međutim, podnositelj zahtjeva nije analizirao utjecaj duljeg razdoblja vožnje u praznom hodu na faktor iskoristivosti. Stoga je prikladno kao najnižu vrijednost do koje je aktivna funkcija vožnje u praznom hodu smatrati brzinu od 40 km/h.

(8)

Informacijama dostavljenima u zahtjevu dokazuje se ispunjavanje uvjeta iz članaka 2. i 4. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 i kriterija iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009 za barem jedno od dvaju vozila u studiji slučaja. Zahtjevu je priloženo izvješće o provjeri koje je sastavilo neovisno ovlašteno tijelo u skladu s člankom 7. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

(9)

Na temelju informacija dostavljenih u ovom zahtjevu i uzimajući u obzir iskustvo stečeno pri ocjenjivanju zahtjeva o odobrenju funkcije vožnje u praznom hodu društva Porsche AG u okviru Provedbene odluke (EU) 2015/1132 na zadovoljavajući način dokazano je da se BMW-ovom funkcijom vožnje u praznom hodu može osigurati smanjenje emisija CO2 od najmanje 1 g CO2/km u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 za određena vozila marke BMW. Stoga je potrebno da tijelo za homologaciju provjeri da je ispunjen prag od 1 g CO2/km iz članka 9. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 radi certifikacije ušteda CO2 iz vozila opremljenih BMW-ovom funkcijom vožnje s motorom u praznom hodu.

(10)

Na temelju navedenoga Komisija zaključuje da ne bi trebalo biti primjedbi u vezi s odobrenjem predmetne inovativne tehnologije.

(11)

Kako bi se certificirale uštede CO2 ostvarene upotrebom BMW-ove funkcije vožnje s motorom u praznom hodu, proizvođač BMW AG bi trebao homologacijskom tijelu uz zahtjev za certifikaciju priložiti izvješće o provjeri koje je sastavilo neovisno ovlašteno tijelo i u kojem se potvrđuje sukladnost opremljenog vozila s uvjetima utvrđenima u ovoj Odluci.

(12)

Za potrebe određivanja opće oznake ekoinovacije koja će se upotrebljavati u odgovarajućim homologacijskim dokumentima u skladu s prilozima I., VIII. i IX. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebalo bi utvrditi oznaku koja će se upotrebljavati za ovu inovativnu tehnologiju,

(a)

inovativna se tehnologija ugrađuje u vozila kategorije M1 s konvencionalnim pogonskim sklopom s automatskim mjenjačem opremljenim BMW-ovom funkcijom vožnje s motorom u praznom hodu koja se automatski aktivira u zadanom početnom načinu vožnje; to je način vožnje koji je uvijek odabran kad se vozilo uključi, neovisno o načinu rada koji je odabran u prethodnom trenutku kad se vozilo isključi; ni vozač ni vanjska intervencija ne mogu isključiti BMW-ovu funkciju vožnje s motorom u praznom hodu u zadanom početnom načinu vožnje;

(b)

najniža brzina do koje je aktivna BMW-ova funkcija vožnje u praznom hodu je barem 40 km/h;

(c)

za potrebe ispitivanja utvrđenog u Prilogu u vozilima koja mogu u praznom hodu usporiti do brzina manjih od 40 km/h BMW-ova funkcija vožnje s motorom u praznom hodu mora se deaktivirati na brzini od 40 km/h.

29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/24

(1)

Upravno vijeće je 16. ožujka 2016. odobrilo osnivanje „Odbora za tržišnu infrastrukturu”, novo upravljačko tijelo nadležno za tehničke zadaće i zadaće operativnog upravljanja na području tržišnih infrastruktura i platformi.

(2)

Shodno tome, Odluku ESB/2012/6 (2) potrebno je izmijeniti na način da odražava osnivanje Odbora za tržišnu infrastrukturu i djelovanje Odbora sustava T2S kao jednog od oblika Odbora za tržišnu infrastrukturu koji ima posebnu namjenu,

1.

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Definicije

Pojmovi iz ove Odluke imaju jednako značenje kao oni iz Smjernice ESB/2012/13 (*1) i iz Okvirnog sporazuma sustava T2S koji je prihvatilo Upravno vijeće 17. studenoga 2011.

(*1)  Smjernica ESB/2012/13 od 18. srpnja 2012. o sustavu TARGET2-Securities (SL L 215, 11.8.2012., str. 19.).”"

2.

U članku 2., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Odbor sustava T2S osniva se kao upravljačko tijelo čija je zadaća izrada prijedloga za Upravno vijeće o ključnim strateškim pitanjima i izvršavanje zadaća isključivo tehničke naravi koje mu povjeri Upravno vijeće. Djeluje kao jedan od oblika Odbora za tržišne infrastrukture (MIB) s posebnom namjenom.”

3.

U Prilogu I., pod odjeljkom „Sastav”, četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mandat člana Odbora sustava T2S traje 24 mjeseca i može se obnoviti. Upravno vijeće može donijeti odluku o kraćem mandatu, uključujući slučajeve u kojima članovi podnesu ostavku ili odu u mirovinu prije isteka svojeg mandata.”

4.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

29.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 199/26

(1)

Upravno vijeće je 16. ožujka 2016. odobrilo osnivanje „Odbora za tržišne infrastrukture”, novog upravljačkog tijela nadležnog za tehničke zadaće i zadaće operativnog upravljanja na području tržišnih infrastruktura i platformi.

(2)

Istoga dana Upravno vijeće odobrilo je osnivanje „Odbora za tržišnu infrastrukturu i platni promet” radi zamjene „Odbora za platne sustave i sustave namire”.

(3)

„Savjetodavna skupina za tržišne infrastrukture za vrijednosne papire i kolateral” (dalje u tekstu: „Skupina AMI SeCo”) osnovana je radi preuzimanja nadležnosti Savjetodavne skupine sustava T2S u svrhu savjetovanja Eurosustava u pitanjima vezanim uz obračun i namiru vrijednosnih papira, upravljanje kolateralom i sustavom T2S.

(4)

Smjernicu ESB/2012/13 (1) potrebno je stoga izmijeniti na način da odražava zamjenu Odbora za platne sustave i sustave namire Odborom za tržišnu infrastrukturu i platni promet, osnivanje Odbora za tržišne infrastrukture i zamjenu Savjetodavne skupine sustava T2S Skupinom AMI SeCo,

1.

U članku 2. dodaju se sljedeće definicije:

2.

U članku 2. točka 18. zamjenjuje se sljedećom:

3.

U članku 7., u stavcima 1. do 3. sva upućivanja na „Savjetodavna skupina sustava T2S” zamjenjuju se sa „Skupina AMI SeCo”.

4.

U članku 8., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kako bi se izbjegao sukob interesa između funkcije Eurosustava koja se odnosi na pružanje usluga sustava T2S i njegovih nadzornih funkcija, središnje banke Eurosustava obvezne su osigurati sljedeće:

5.

U članku 9., u stavcima 3. i 4. sva upućivanja na „Odbor za platne sustave i sustave namire (PSSC)” zamjenjuju se s „Odbor za tržišnu infrastrukturu i platni promet (MIPC).”.

6.

Prilog se zamjenjuje Prilogom ovoj Smjernici.