28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/1

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/1

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/2

(1)

Vijeće je u travnju 2011., nakon antisubvencijskog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Provedbenom uredbom (EU) br. 405/2011 (2) („Konačna uredba”) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih šipki od nehrđajućeg čelika, trenutačno razvrstanih u oznake KN 7222 20 21, 7222 20 29, 7222 20 31, 7222 20 39, 7222 20 81 i 7222 20 89, podrijetlom iz Indije.

(2)

Konačnom uredbom uvedena je kompenzacijska pristojba čija je stopa iznosila od 3,3 % do 4,3 % na uvoz proizvođača izvoznika u uzorku odnosno 4,0 % za trgovačka društva izvan uzorka koja surađuju i stopa pristojbe od 4,3 % za sva ostala trgovačka društva iz Indije.

(3)

U srpnju 2013., nakon djelomične privremene revizije („privremena revizija”), Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 721/2013 (3) („Uredba o izmjeni”) izmijenilo stopu pristojbe koja se primjenjuje na indijskog proizvođača izvoznika Viraj Profiles Limited, Palghar, Maharashtra i Mumbai, Maharashtra („Viraj”) sa 4,3 % na 0 % te revidiralo stopu pristojbe za sva ostala trgovačka društva sa 4,3 % na 4,0 %.

(4)

Komisija je u lipnju 2015. u Službenom listu Europske unije  (4) objavila obavijest o predstojećem isteku kompenzacijskih mjera za šipke od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije.

(5)

Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer”), čiji udio u ukupnoj proizvodnji šipki od nehrđajućeg čelika u Europskoj uniji („Unija”) iznosi 25 %, 28. siječnja 2016. podnijela je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 (5).

(6)

Zahtjev Eurofera temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije.

(7)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 27. travnja 2016. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku.

(9)

Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila Eurofer, poznate proizvođače iz Unije i njihova udruženja, poznate uvoznike i korisnike šipki od nehrđajućeg čelika u Uniji, kao i indijsku vladu i poznate proizvođače izvoznike iz Indije te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođačâ iz Unije.

(13)

U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje koji je bilo moguće ispitati u raspoloživom vremenu, osiguravajući i zemljopisnu rasprostranjenost.

(14)

Privremeno odabrani uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije koji čine oko 50 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije koji surađuju. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(15)

Komisija je obaviještena da je jedan proizvođač iz Unije prodaju među članovima grupe prijavio kao prodaju u Uniju, zbog čega ga je zamijenila drugim proizvođačem iz Unije. Konačnim je uzorkom obuhvaćeno i oko 50 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije koji surađuju.

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala uvoznike i njihova predstavnička udruženja da se jave i dostave konkretne podatke potrebne kako bi se odlučilo je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak. Javila su se dva uvoznika.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Indije zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od indijskih nadležnih tijela zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(18)

Četrnaest proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika, koji čine približno 46 % ukupnog uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju, dostavilo je podatke zatražene u Prilogu I. Obavijesti o pokretanju postupka radi odabira uzorka. Komisija je u uzorak uključila tri proizvođača izvoznika/skupine proizvođača izvoznika s najvećim obujmom izvozne prodaje u Uniju (koja čini 62 % obujma izvoza društava koja surađuju) koji je bilo moguće ispitati u raspoloživom vremenu.

(19)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s indijskim nadležnim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(20)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala korisnike i njihova predstavnička udruženja te organizacije koje predstavljaju potrošače da se jave i surađuju. Nije se javio ni jedan korisnik iz Unije i ni jedno udruženje korisnika.

(21)

Komisija je poslala upitnike svim strankama za koje se zna da se postupak na njih odnosi te svim ostalim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka.

(22)

Među njima su indijska vlada, tri proizvođača izvoznika iz Indije u uzorku, tri proizvođača iz Unije u uzorku, dva uvoznika navedena u prethodnoj uvodnoj izjavi (16), Eurofer i još jedno udruženje proizvođača iz Unije.

(23)

Odgovore na upitnik dostavili su tri proizvođača iz Unije u uzorku, Eurofer, indijska vlada i tri proizvođača izvoznika iz Indije u uzorku.

(24)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete te kako bi utvrdila bi li zadržavanje kompenzacijskih mjera bilo protivno interesu Unije.

(25)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima indijske vlade u Delhiju u Indiji, poslovnim prostorima Eurofera u Bruxellesu u Belgiji te u sljedećim trgovačkim društvima:

(26)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2015. do 31. ožujka 2016. („RIPR”).

(27)

Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(28)

Predmetni proizvod isti je proizvod kao onaj utvrđen u početnom ispitnom postupku, odnosno šipke od nehrđajućeg čelika, samo hladnooblikovane ili hladnodovršene i dalje neobrađene, osim šipki kružnog poprečnog presjeka promjera 80 mm ili većeg („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstane u oznake KN 7222 20 21, 7222 20 29, 7222 20 31, 7222 20 39, 7222 20 81 i 7222 20 89, podrijetlom iz Indije („predmetni proizvod”).

(29)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te jednake osnovne namjene:

(30)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(31)

U skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka subvencioniranja.

(32)

Na temelju podataka sadržanih u zahtjevu za reviziju ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjelu subvencija:

(33)

Programi navedeni u prethodnim točkama (a), (c), (d), (g) i (i) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Na temelju Zakona o vanjskoj trgovini indijska vlada ovlaštena je izdavati obavijesti u pogledu izvozne i uvozne politike. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici (Foreign Trade Policy – „FTP”) koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito ažurira. Dva su dokumenta o vanjskotrgovinskoj politici relevantna za razdoblje ispitnog postupka revizije u okviru ovog ispitnog postupka: Vanjskotrgovinska politika 2009. – 2014. („FTP 09–14”) i Vanjskotrgovinska politika 2015. – 2020. („FTP 15–20”). Potonji je stupio na snagu u travnju 2015. Indijska vlada, osim toga, određuje postupke kojima se uređuju FTP 09–14 i FTP 15–20 u „Priručniku o postupcima, Svezak I. 2009. – 2014.” („HOP I 04–09”), odnosno „Priručniku o postupcima, Svezak I. 2015. – 2020.” („HOP I 15–20”). Priručnici o postupcima redovito se ažuriraju.

(34)

Program povrata carine (DDS) iz prethodne točke (b) temelji se na odjeljku 75. Zakona o carini iz 1962., odjeljku 37. Središnjeg zakona o trošarinama iz 1944., odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. i Pravilima za povrat carina, središnjih trošarina i poreza na usluge iz 1995. Stope povrata redovito se objavljuju.

(35)

Izuzeće izvoznih kredita od poreza na kamate iz prethodne točke (e) temelji se na Zakonu o porezu na kamate iz 1974.

(36)

Program ECS iz prethodne točke (f) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regulativi banaka iz 1949., kojima se Indijskoj središnjoj banci („RBI”) omogućuje da usmjerava komercijalne banke u području kreditiranja izvoza.

(37)

Kreditna jamstva i izravni prijenosi sredstava indijske vlade iz prethodne točke (h) uređeni su politikom državnih jamstava.

(38)

Paket programa poticaja iz točke (j), primjenjiv od 1. travnja 2013., temelji se na Odluci br. PSI–2013/(CR–54)/IND–8 koju je izdao Odjel za industriju, energiju i rad vlade Maharashtre.

(39)

Programima regionalnih subvencija iz točke (k) upravljaju regionalne vlade.

(40)

Detaljan opis programa nalazi se u stavcima 4.1.1. do 4.1.14. dokumenta FTP 09–14 i poglavljima 4.1. do 4.30. dokumenta HOP I 09–14. te stavcima 4.03. do 4.24. dokumenta FTP 15–20 i poglavljima 4.04. do 4.52. dokumenta HOP I 15–20.

(41)

AAS se sastoji od šest potprograma, kako je detaljnije opisano u uvodnoj izjavi (42) u nastavku. Ti se potprogrami razlikuju, među ostalim, prema opsegu prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima ispunjuju uvjete za fizički izvoz u okviru AAS-a i za potprograme AAS-a za godišnje potrebe. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika ispunjuju uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju kategorije „procijenjenog izvoza” navedene u stavku 7.02. dokumenta FTP 15-20, kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice (export oriented unit – EOU), ispunjuju uvjete za potprogram AAS-a za procijenjeni izvoz. Konačno, intermedijarni dobavljači za proizvođače izvoznike ispunjuju uvjete za koristi „procijenjenog izvoza” u okviru potprogramâ Nalog za prethodno propuštanje (Advance Release Order – ARO) i Preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine.

(42)

AAS se može izdati za:

(43)

Komisija je utvrdila da su proizvođači izvoznici koji surađuju i upotrebljavaju program dobili povlastice na temelju prvog potprograma, tj. za fizički izvoz u okviru AAS-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga nije potrebno utvrđivati mogućnost uvođenja kompenzacijskih mjera za preostale neiskorištene potprograme.

(44)

U svrhu provjere koju obavljaju indijska tijela nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i upotrebi robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u određenom formatu (poglavlja 4.47., 4.51. i Dodatak 4H dokumentu HOP I 15-20), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih evidencija kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 4H. točni i istiniti u svakom pogledu.

(45)

U pogledu potprograma kojim su se predmetna trgovačka društva koristila tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, tj. fizičkog izvoza, indijska vlada određuje opseg i vrijednost uvozne olakšice i obveze izvoza te se oni upisuju u odobrenje. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće transakcije u odobrenje. Indijska vlada određuje obujam uvoza dopuštenog u okviru AAS-a na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi (Standard Input Output Norms – SION-ovi) koje postoje za većinu proizvoda, uključujući predmetni proizvod.

(46)

Uvezeni ulazni faktori ne mogu se prenositi i moraju se upotrijebiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Izvozna obveza mora se ispuniti unutar određenog roka nakon izdavanja dozvole (18 mjeseci uz dva moguća produljenja od po 6 mjeseci).

(47)

Komisija je utvrdila da uvezeni ulazni faktori i izvezeni gotovi proizvodi nisu usko povezani. Ulazni materijali koji ispunjuju uvjete također se uvoze i upotrebljavaju za proizvode koji nisu predmetni proizvod. Nadalje, dozvole za različite proizvode mogu se objediniti. To znači da se izvozom na temelju dozvole AAS-a jednog proizvoda može dobiti pravo na uvoz ulaznih faktora uz oslobođenje od carine na temelju dozvole AAS-a za drugi proizvod.

(48)

Tijekom Komisijina posjeta radi provjere jedan od proizvođača izvoznika potvrdio je da se potrošnja ulaznih faktora prijavljuje na temelju SION-ova zbog tog nedostatka jasne povezanosti. Drugi proizvođač izvoznik koji upotrebljava taj program naveo je da posjeduje sustav praćenja kojim se ulazni faktori uvezeni u okviru programa prate do konačnog proizvoda. Međutim, to trgovačko društvo nije moglo dostaviti opis tog sustava u svojim internim dokumentima. Nikad nije provedena revizija tog sustava.

(49)

Jedan od proizvođača izvoznika nije mogao predočiti dodatke 4H uz svoje dozvole AAS-a. Drugi proizvođač izvoznik uspio je dostaviti jedan obrazac Dodatka 4H iz kojeg nije bio vidljiv pretjeran otpust. Međutim, iz teksta izjave ovlaštenog računovođe u Dodatku 4H jasno je, kako je potvrdila i indijska vlada tijekom posjeta radi provjere, da je ispitivanje koje provodi ovlašteni računovođa ograničeno na to jesu li brojke iz relevantnog Dodatka 4H u skladu s evidencijama trgovačkog društva. Nadalje, jedan proizvođač izvoznik potvrdio je da je ovlašteni računovođa usredotočen na to odgovara li izvozna obveza uvoznoj olakšici u skladu sa SION-om na temelju relevantnih dozvola. On ne preispituje niti ispituje odgovara li stvarna potrošnja relevantnom SION-u. Stoga ovlašteni računovođa ne provjerava je li evidencija točna i primjerena evidencija o potrošnji i upotrebi robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno. Potrebno je napomenuti i da tijekom i nakon posjeta radi provjere indijska vlada nije Komisiji dostavila primjerak ni jednog obrasca Dodatka 4H koji su joj dostavili proizvođači izvoznici u uzorku. Ukratko, Komisija je zaključila da oba trgovačka društva koja upotrebljavaju program nisu mogla dokazati da su ispunjene relevantne odredbe FTP-a.

(50)

Izuzeće od uvoznih carina subvencija je u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, odnosno čini financijski doprinos indijske vlade jer se njime smanjuje prihod od carina koji bi u suprotnom dospio na naplatu, a ispitani izvoznik ostvaruje korist jer se poboljšava njegova likvidnost.

(51)

Osim toga, fizički izvoz u okviru AAS-a de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim te se smatra se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Bez preuzimanja izvozne obveze trgovačko društvo ne može ostvariti koristi na temelju tog programa.

(52)

Potprogram upotrijebljen u ovom slučaju ne može se smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili sustavom zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Indijska vlada nije učinkovito primijenila sustav provjere ili postupak za potvrdu jesu li i u kojem iznosu ulazni faktori potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. točka 4. Osnovne uredbe i, u slučaju programa zamjenskog povrata, Prilog III. dio II. točka 2. Osnovne uredbe). Smatra se i da SION-ovi za proizvod iz postupka revizije nisu bili dostatno precizni i da se sami ne mogu smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje jer oblik tih standardnih normi ne omogućuje indijskoj vladi da dovoljno precizno provjeri koja je količina ulaznih faktora potrošena u proizvodnji za izvoz. Osim toga, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih faktora koji se upotrebljavaju, iako bi se ono trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. točka 5. i Prilog III. dio II. točka 3. Osnovne uredbe).

(53)

Protiv tog se potprograma stoga mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(54)

U nedostatku dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere otpust je ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih faktora. U tom se pogledu napominje da se Osnovnom uredbom ne predviđa samo uvođenje kompenzacijskih mjera za „pretjerani” otpust carina. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. i Prilogom I. točkom i. Osnovne uredbe samo se protiv viška otpusta carina mogu uvesti kompenzacijske mjere ako su ispunjeni uvjeti iz Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako se ne dokaže postojanje odgovarajućeg postupka praćenja, prethodno izuzeće za programe povrata nije primjenjivo, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (otpisani prihod) umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je utvrđeno u Prilogu II. točki II. i Prilogu III. dijelu II. Osnovnoj uredbi, nije na tijelu koje provodi ispitni postupak da izračuna takav pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe tijelo koje provodi ispitni postupak samo treba utvrditi dostatne dokaze za pobijanje prikladnosti navodnog sustava provjere.

(55)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (47), pravo na korist (tj. izvoz na temelju dozvole) i ostvarivanje koristi (tj. uvoz ulaznog faktora uz oslobođenje od carine) samo su donekle povezani jedno s drugim. Ne moraju se nužno javiti u posebnom redoslijedu ili roku. Stoga je moguće da se, dok se pravo na korist pojavljuje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, povezana korist može dodijeliti prije i poslije razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, objedinjavanjem se pravo na korist na temelju dozvole za jedan proizvod može prenijeti tako da se njime u konačnici ostvaruje korist za drugi proizvod.

(56)

U Konačnoj uredbi iznos subvencije izvedene iz AAS-a izračunan je na temelju otpisanih uvoznih carina na sve materijale uvezene za šipke od nehrđajućeg čelika u okviru programa tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka. Iznos subvencije zatim je raspodijeljen prema ukupnom izvoznom prometu predmetnog proizvoda tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka.

(57)

Dva proizvođača izvoznika koja upotrebljavaju AAS složila su se s ocjenom Komisije iz prethodne uvodne izjave (55) i potvrdila da su na temelju izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije predmetnog proizvoda imala pravo na korist, od koje se dio dodijelio ili će se dodijeliti izvan razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, jedan od proizvođača izvoznika potvrdio je da se, zbog načina provedbe postupka taljenja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, ne može isključiti da su ulazni faktori uvezeni na temelju dozvola AAS-a za šipke od nehrđajućeg čelika završili u drugim proizvodima, a da su ulazni faktori uvezeni na temelju dozvola AAS-a za druge proizvode završili u šipkama od nehrđajućeg čelika. U skladu s navedenim, proizvođač izvoznik složio se da se samo u otpisanoj carini za uvoz na temelju dozvola AAS-a za šipke od nehrđajućeg čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ne bi odražavala stvarna korist dodijeljena u okviru programa za uvoz šipki od nehrđajućeg čelika tijekom tog razdoblja. Zbog izostanka odgovarajućih podataka Komisija nije mogla izračunati iznos subvencije na temelju otpisanih uvoznih carina na sve materijale uvezene za šipke od nehrđajućeg čelika u okviru programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao tijekom početnog ispitnog postupka.

(58)

U tim su okolnostima oba trgovačka društva pristala da se iznos subvencije izračuna na temelju ukupnih izvoznih transakcija ocarinjenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na temelju dozvola AAS-a povezanih s predmetnim proizvodom. Svako je trgovačko društvo predložilo metodologiju koja odgovara njegovoj konkretnoj situaciji (u ovom slučaju ovisno o rasponu sirovina uvezenih radi proizvodnje predmetnog proizvoda). Iznos carine ušteđen na uvezenim ulaznim faktorima mogao se pouzdano izračunati upotrebom SION-a ili prosječne dodane vrijednosti u okviru svih prethodnih dozvola dostupnih za predmetni proizvod. Komisija je te metodologije smatrala primjerenima te ih je prihvatila.

(59)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti iznosi subvencije raspodijeljeni su na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(60)

Komisija je stoga utvrdila da su stope subvencija s obzirom na taj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 0,88 % za Chandan Steel Limited i 1,56 % za Isinox Steel Limited.

(61)

Detaljni opis DDS-a nalazi se u Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. kako su izmijenjena kasnijim obavijestima.

(62)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjuje uvjete za taj program.

(63)

Izvoznik koji ispunjuje uvjete može se prijaviti za iznos povrata koji se izračunava kao postotak franko brod („FOB”) vrijednosti proizvoda izvezenih u okviru tog programa. Stope povrata odredila je indijska vlada za niz proizvoda, uključujući i predmetni proizvod. One se određuju na osnovi prosječne količine ili vrijednosti materijala koji se upotrebljavaju kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječnog iznosa plaćene carine na ulazne faktore. Primjenjuju se bez obzira na to jesu li uvozne carine stvarno plaćene ili ne. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije stopa DDS-a iznosila je 1,9 % do 22. studenoga 2015., zatim 2 % s gornjom granicom od 3,2 INR/kg do 10. veljače 2016., a nakon toga 2 % s gornjom granicom od 4,3 INR/kg.

(64)

Kako bi imalo koristi na temelju tog programa, trgovačko društvo mora izvoziti. U trenutku kad se podaci pošiljke unesu u carinski poslužitelj (ICEGATE), navodi se da se izvoz odvija u okviru DDS-a te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon što brodar dostavi opći izvozni tovarni list i carinarnica taj dokument na zadovoljavajući način usporedi s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje isplate povrata bilo izravnim plaćanjem na izvoznikov bankovni račun ili mjenicom.

(65)

Izvoznik je dužan dostaviti i dokaz realizacije izvoznih prihoda potvrdom banke o realizaciji. Taj se dokument može dostaviti nakon što je iznos povrata plaćen, ali indijska vlada osigurat će povrat plaćenog iznosa ako izvoznik ne dostavi potvrdu banke o realizaciji u zadanom roku.

(66)

Iznos povrata može se iskoristiti u bilo koju svrhu.

(67)

U skladu s indijskim računovodstvenim standardima iznos povrata carine može se knjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod u komercijalnim računima nakon ispunjenja izvozne obveze.

(68)

Komisija je utvrdila da su svi proizvođači izvoznici koji surađuju nastavili ostvarivati koristi na temelju DDS-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(69)

DDS-om su predviđene subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Takozvani iznos povrata carine financijski je doprinos indijske vlade jer se radi o izravnom prijenosu sredstava indijske vlade. Nema ograničenja za upotrebu tih sredstava. Nadalje, iznosom povrata carine dodjeljuje se korist izvozniku jer se tako poboljšava njegova likvidnost.

(70)

Stopu povrata carine za izvoz određuje indijska vlada za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carine, program nema značajke dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carine koji se upotrebljava za prijeboj uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina.

(71)

Tijekom posjeta radi provjere indijska vlada tvrdila je da postoji odgovarajuća veza između stopa povrata i plaćenih carina na sirovine. To je zato što indijska vlada pri određivanju stopa povrata carine uzima u obzir prosječnu količinu ili vrijednost materijala koji su upotrijebljeni kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječni iznos plaćene carine na ulazne faktore.

(72)

Međutim, Komisija ne smatra da je navodna veza između stopa povrata i plaćenih carina na sirovine dovoljna kako bi program bio u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Konkretno, iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne faktore. Štoviše, ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji su ulazni faktori (uključujući podatke o njihovim količinama i podrijetlu) potrošeni u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih faktora i transakcija kako bi utvrdila je li došlo do prekomjernog plaćanja. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(73)

Plaćanje u obliku izravnog prijenosa sredstava indijske vlade nakon što izvoznici obave izvoz mora se stoga smatrati izravnim bespovratnim sredstvima indijske vlade koja ovise o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim te se smatra da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(74)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi za primatelja za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U tom pogledu smatralo se da je primatelj ostvario korist u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija na temelju tog programa. U tom je trenutku indijska vlada obvezna isplatiti povrat, što čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata koji se treba dodijeliti za tu izvoznu transakciju, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno i budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, smatra se primjerenim ocijeniti korist na temelju DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u svim izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(75)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti iznosi subvencije raspodijeljeni su na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(76)

Komisija je stoga utvrdila da su stope subvencija s obzirom na taj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 1,02 % za Chandan Steel Limited, 0,66 % za Isinox Steel Limited i 1,82 % za grupu Venus.

(77)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je taj program prekinut i da njime nije dodijeljena korist proizvođačima izvoznicima u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(78)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije ostvario korist od tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(79)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je taj program prekinut i da njime nije dodijeljena korist proizvođačima izvoznicima u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(80)

Ispitnim postupkom otkriveno je da su se svi proizvođači izvoznici u uzorku služili ovim programom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, s obzirom na to da je utvrđeno da su primljeni poticaji zanemarivi, daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tog programa nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(81)

Ispitnim postupkom otkriveno je da su se svi proizvođači izvoznici u uzorku služili ovim programom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, s obzirom na to da je utvrđeno da su primljeni poticaji zanemarivi, daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tog programa nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(82)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan proizvođač izvoznik u uzorku nije primio kreditna jamstva i izravne prijenose sredstava od indijske vlade na temelju kojih bi ostvario korist tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tih sustava nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(83)

Detaljni opis MEIS-a nalazi se u poglavlju 3. dokumenta FTP 15–20 i poglavlju 3. dokumenta HOP I 15–20.

(84)

MEIS je program nasljednik pet drugih programa (program ciljnog tržišta, program ciljnog proizvoda, program ciljnog proizvoda u odnosu na tržište, potpora za poticanje poljoprivredne infrastrukture i VKGUY).

(85)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjuje uvjete za taj program.

(86)

Trgovačka društva koja ispunjuju uvjete mogu ostvariti koristi iz MEIS-a tako da određene proizvode izvoze u određene zemlje razvrstane u skupinu A („tradicionalna tržišta”, koja uključuju sve države članice EU-a), skupinu B („tržišta u nastajanju i ciljna tržišta”) i skupinu C („ostala tržišta”). Zemlje razvrstane u pojedine skupine i popis proizvoda s odgovarajućim stopama naknade navedeni su u tablici 1. odnosno tablici 2. Dodatka 3.B dokumentu FTP 15–20. Pri kraju razdoblja ispitnog postupka revizije ukinulo se razlikovanje različitih tržišta i program je postao dostupan svima.

(87)

Korist se ostvaruje u obliku kredita za carine koji je jednak postotku vrijednosti FOB izvoza. Utvrđeno je da je u slučaju šipki od nehrđajućeg čelika na početku razdoblja ispitnog postupka revizije taj postotak iznosio 2 % za izvoz u zemlje skupine B i 0 % za izvoz u zemlje skupina A i C. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (86), na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije ukinuto je razlikovanje skupina zemalja i postotak od 2 % postao je primjenjiv na sve zemlje. Određene vrste izvoza isključene su iz programa, na primjer izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/jedinicama koje posluju za izvoz.

(88)

Krediti za carine u okviru MEIS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 18 mjeseci od dana izdavanja. Mogu se upotrijebiti za: i. plaćanje carinskih pristojbi na uvoz ulaznih faktora ili robe, uključujući osnovna sredstva; ii. plaćanje trošarina na nabavu ulaznih faktora ili robe na domaćem tržištu, uključujući osnovna sredstva; iii. plaćanje poreza na usluge na nabavu usluga.

(89)

Zahtjev za ostvarivanje koristi u okviru MEIS-a mora se podnijeti na internetu na web-mjestu Glavne uprave za vanjsku trgovinu. Uz zahtjev na internetu moraju se priložiti i odgovarajući dokumenti (otpremnice, potvrde banke o realizaciji i dokaz o istovaru). Mjerodavno regionalno tijelo indijske vlade nakon temeljite provjere dokumenata izdaje kredit za carine. Sve dok izvoznik dostavlja odgovarajuće dokumente regionalno tijelo ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(90)

Komisija je utvrdila da su proizvođači izvoznici u uzorku ostvarivali koristi na temelju MEIS-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(91)

MEIS-om su predviđene subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit za carine u okviru MEIS-a financijski je doprinos indijske vlade jer će se kredit na kraju upotrijebiti za prijeboj uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod indijske vlade od pristojbi koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, kreditom za carine u okviru MEIS-a izvoznik ostvaruje korist jer se njime poboljšava njegova likvidnost.

(92)

Nadalje, MEIS de iure ovisi o izvoznim rezultatima te se stoga smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(93)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom zamjenskog povrata za potrebe članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista potrošiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne faktore. Ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni faktori upotrebljavaju u postupku proizvodnje izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik može ostvarivati koristi od MEIS-a bez obzira na to uvozi li uopće ikakve ulazne faktore. Da bi ostvario korist, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te ne mora dokazivati da je ulazni faktor bio uvezen. Stoga čak i izvoznici koji sve svoje ulazne faktore nabavljaju lokalno i uopće ne uvoze robu koja bi se mogla upotrijebiti kao ulazni faktor ipak imaju pravo ostvarivati koristi iz MEIS-a. Nadalje, izvoznik može upotrijebiti kredite za carine u okviru MEIS-a za uvoz osnovnih sredstava, iako osnovna sredstva nisu obuhvaćena područjem primjene dopuštenih sustava povrata carine, kako je navedeno u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe, jer se ona ne troše za proizvodnju izvoznih proizvoda. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih faktora i transakcija kako bi se utvrdilo je li došlo do prekomjernog plaćanja.

(94)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi za primatelja za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U tom pogledu smatralo se da je primatelj ostvario korist u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija na temelju tog programa.

(95)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti iznosi subvencije raspodijeljeni su na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(96)

Komisija je stoga utvrdila da su stope subvencija s obzirom na taj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 1,31 % za Chandan Steel Limited, 1,33 % za Isinox Steel Limited i 1,00 % za grupu Venus.

(97)

Nakon objave jedna je stranka tvrdila da bi kompenzacijske mjere trebalo uvesti samo protiv koristi dodijeljene na temelju prodaje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (95), u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe iznos subvencije raspodijeljen je na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik. Protiv iznosa koristi raspodijeljene na promet ostvaren izvozom u Uniju zatim su uvedene kompenzacijske mjere.

(98)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije ostvario korist od tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(99)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije ostvario korist od tih programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njih nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

(100)

Iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama Osnovne uredbe, iskazani ad valorem, za proizvođača izvoznika koji surađuje bili su sljedeći:

Tablica 1.

Subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

(101)

Ukupni iznos subvencioniranja premašuje prag de minimis koji se navodi u članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe.

(102)

U skladu s člankom 18. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi istekom mjera na snazi došlo do nastavka subvencioniranja.

(103)

Kako je navedeno u prethodnim uvodnim izjavama (31) do (101), utvrđeno je da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije indijski izvoznici predmetnog proizvoda nastavili ostvarivati korist od subvencija koje dodjeljuju indijska tijela, a protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(104)

Programi subvencioniranja izvor su stalnih koristi i nema naznaka da će se te koristi ukinuti u doglednoj budućnosti. Subvencioniranje u okviru DDS-a i MEIS-a doista se povećalo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stopa i gornja granica u okviru DDS-a povećale su se, dok je MEIS, koji je bio dostupan za izvoz u skupinu zemalja na početku razdoblja ispitnog postupka revizije (ne uključujući države članice), postao dostupan za sve zemlje kako se program bližio kraju. Zbog potonje promjene povećala se privlačnost izvoza u Uniju.

(105)

Iako su cijene izvoza šipki od nehrđajućeg čelika u Uniju slične cijenama izvoza na tržišta trećih zemalja, svi proizvođači izvoznici u uzorku imaju znatne rezervne kapacitete u rasponu od 14 % do 66 %. Iskorištenost kapaciteta svih proizvođača izvoznika koji surađuju (i koji čine približno 46 % ukupnog uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju) iznosi oko 42 %. Rezervni kapacitet samo tih proizvođača iznosi oko 156 000 metričkih tona, odnosno 50 % ukupne potrošnje Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. S obzirom na to da taj iznos ne uključuje rezervni kapacitet proizvođača izvoznika koji čine preostalih 54 % ukupnog uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju kao ni proizvođače iz Indije koji ne izvoze u Uniju, riječ je o konzervativnoj procjeni ukupnih rezervnih kapaciteta u Indiji.

(106)

U skladu s nacrtom indijske nacionalne politike za čelik za 2017., Indija je 2015. bila jedino veliko gospodarstvo u svijetu u kojem je potražnja za čelikom nastavila ostvarivati pozitivan rast, po stopi od 5,3 %. Dok se proizvodnja za domaću potrošnju među proizvođačima izvoznicima u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kreće između 1 % i 17 % ukupne proizvodnje, prekomjerni kapacitet proizvođača izvoznika koji surađuju iznosi oko 58 %. U skladu s tim, čak i da je rast domaće potrošnje ostao na razini iz 2015., bilo bi potrebno mnogo godina za apsorpciju prekomjernih kapaciteta.

(107)

Tržište Unije privlačno je unatoč navedenim mjerama. Svi proizvođači izvoznici u uzorku usmjereni su na izvoz i izvoze između 83 % i 99 % svoje ukupne proizvodnje šipki od nehrđajućeg čelika. Unatoč mjerama na snazi Unija je ostala važno izvozno odredište za proizvođače izvoznike u uzorku te čini od 35 % do 53 % njihova ukupnog izvoza šipki od nehrđajućeg čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatno bi se povećao obujam izvoza u Uniju, koji je već znatan za razdoblje ispitnog postupka revizije. Kako se dalje navodi u uvodnoj izjavi (183) u nastavku, to je jasno vidljivo iz primjera jednog proizvođača izvoznika čija je carina smanjena na 0 % nakon privremene revizije 2013.

(108)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da postoji vjerojatnost nastavka subvencioniranja.

(109)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodilo je 25 proizvođača. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe.

(110)

Šteta je procijenjena na temelju podataka o kretanjima u pogledu proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, prodaje, tržišnog udjela, zaposlenosti, produktivnosti i rasta prikupljenih na razini ukupne industrije Unije te podataka o kretanjima u pogledu cijena, profitabilnosti, novčanog toka, sposobnosti prikupljanja kapitala i ulaganja, zaliha, povrata ulaganja i plaća prikupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(111)

Tijekom razmatranog razdoblja, osim 2013., prevladavali su pozitivni tržišni uvjeti uz povećanje potrošnje šipki od nehrđajućeg čelika u Uniji. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (3), na temelju privremene revizije 2013. stopa pristojbe primjenjiva na društvo Viraj smanjena je na 0 %.

(112)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem sljedećeg:

(113)

Potrošnja šipki od nehrđajućeg čelika u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

(114)

Potrošnja u Uniji povećala se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno smanjenje od 4 % između 2012. i 2013. te kasnije postupno povećanje od 20 postotnih bodova, odnosno više od 55 tisuća tona, tijekom razdoblja od 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(115)

Komisija je utvrdila obujam uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju na temelju podataka Eurostata i tržišnih udjela uvoza usporedbom tog obujma uvoza s potrošnjom u Uniji prikazanom u tablici 2.

(116)

Uvoz šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza iz Indije (u metričkim tonama) i tržišni udjeli

(117)

Obujam uvoza iz Indije u Uniju tijekom razmatranog razdoblja znatno se povećao – za 64 %, odnosno za gotovo 18 000 tona. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je znatno početno smanjenje 2013. i kasnije povećanje od 57 postotnih bodova 2014. te daljnje povećanje za 7 postotnih bodova do 2015. i razdoblja ispitnog postupka revizije.

(118)

U početku, između 2012. i 2013., uvoz iz Indije bio je stabilan, dok se potrošnja u Uniji smanjila za 3 %. Od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz Indije povećao se za 64 %, dok se potrošnja u Uniji povećala za 20 %. Budući da je povećanje uvoza iz Indije bilo veće od povećanja potrošnje u Uniji, tržišni udio tog uvoza povećao se sa 10 % na 14 %.

(119)

Komisija je upotrijebila cijene uvoza iz Indije koje je dostavio Eurostat.

(120)

Prosječna cijena uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza iz Indije

(121)

Cijene uvoza iz Indije smanjile su se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je do najvećeg smanjenja došlo između 2012. i 2013. Smanjile su se za 11 % 2013. i za dodatnih 5 postotnih bodova 2014., povećale se za 5 postotnih bodova 2015. i zatim se dodatno smanjile za 3 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(122)

Iako je to smanjenje slijedilo silazna kretanja cijena sirovina, Komisija je zabilježila da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja prosječna cijena uvoza iz Indije po jedinici bila znatno manja od prosječne prodajne cijene po jedinici i prosječnog troška proizvodnje po jedinici za industriju Unije, navedenih u tablici 9., iz čega je proizišao snažan pritisak na prodajne cijene Unije.

(123)

Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući sljedeće:

(124)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(125)

Usporedbom je za proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđena ponderirana prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 12 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(126)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz zemalja koje nisu Indija na temelju podataka Eurostata i tržišnih udjela tog uvoza usporedbom obujma uvoza s potrošnjom u Uniji prikazanom u tablici 2.

(127)

Uvoz šipki od nehrđajućeg čelika u Uniju iz ostalih zemalja razvijao se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz šipki od nehrđajućeg čelika iz ostalih zemalja

(128)

Obujam uvoza iz trećih zemalja koje nisu Indija smanjio se za 8 % u odnosu na povećanje obujma uvoza iz Indije od 64 %.

(129)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio uvoza iz zemalja koje nisu Indija smanjio se sa 8 % na 6 %, dok se tržišni udio uvoza iz Indije povećao sa 10 % na 14 %.

(130)

Tržišni udjeli dviju najvažnijih zemalja uvoznica nakon Indije smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja: tržišni udio Švicarske smanjio se sa 4 % na 3 %, a Ukrajine sa 2 % na 1 %.

(131)

U kontekstu povećanja potrošnje u Uniji za 16 % i smanjenja tržišnog udjela industrije Unije za 3 % tijekom razmatranog razdoblja to znači da je uvoz iz Indije preuzeo tržišni udjel ne samo od industrije Unije nego i od uvoza iz drugih zemalja.

(132)

Prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjila se znatno sporije od cijene uvoza iz Indije. Ona se smanjila za 6 %, dok se cijena uvoza iz Indije smanjila za 14 %.

(133)

Cijene uvoza iz Švicarske i Ukrajine u prosjeku su znatno veće od cijena uvoza iz Indije tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Međutim, te cijene nisu nužno izravno usporedive jer na prosječnu cijenu utječe različit asortiman proizvoda.

(134)

Nadalje, konkretan obujam uvoza iz Švicarske (+ 7 %) i Ukrajine (– 16 %) ili općenito iz svih ostalih trećih zemalja (– 8 %) nije se tako znatno povećao kao obujam uvoza iz Indije (+ 64 %).

(135)

Dok se obujam uvoza iz Indije povećao za više od 17 000 tona tijekom razmatranog razdoblja, obujam uvoza iz Ukrajine smanjio se za približno 700 tona, obujam uvoza iz Švicarske povećao se za približno 700 tona, a obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja (uključujući Švicarsku i Ukrajinu) povećao se za približno 1 700 tona.

(136)

Na temelju navedenog i s obzirom na znatno manji obujam uvoza iz Švicarske i Ukrajine u usporedbi s onim iz Indije nema naznaka da je uvoz iz tih dviju zemalja prouzročio štetu industriji Unije.

(137)

Uvoz iz zemalja koje nisu Indija (uključujući Švicarsku i Ukrajinu) u prosjeku je skuplji od uvoza iz Indije te je pretrpio smanjenje tržišnog udjela od 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

(138)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe Komisija je ispitala učinak subvencioniranog uvoza na industriju Unije procjenom svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(139)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (12), odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(140)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(141)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju, podataka koje je dostavio Eurofer i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podatci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije.

(142)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(143)

Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(144)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(145)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(146)

Ukupna proizvodnja industrije Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

(147)

Obujam proizvodnje industrije Unije u razmatranom se razdoblju povećao za 14 %. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je da se najprije smanjio za 6 % 2013., a zatim se postupno povećao za 16 postotnih bodova 2014. i za dodatna četiri postotna boda 2015., da bi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostao na istoj razini.

(148)

Proizvodni kapacitet industrije Unije povećao se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(149)

Kao posljedica povećanja obujma proizvodnje iskorištenost kapaciteta industrije Unije povećala se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(150)

Obujam prodaje industrije Unije u Uniji i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

(151)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije povećao se tijekom razmatranog razdoblja za oko 13 %, odnosno za više od 28 000 tona, što je manje od rasta tržišta od 16 %, kako je navedeno u tablici 2.

(152)

Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno smanjenje od 4 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje od 12 postotnih bodova 2014., 3 postotna boda 2015. i daljnja 2 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(153)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, sa 82 % 2012. i 2013. na 79 % tijekom razdoblja između 2014. i razdoblja ispitnog postupka revizije.

(154)

Potrošnja u Uniji povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 16 %, odnosno za više od 44 000 tona. Obujam prodaje industrije Unije povećao se za 13 %, odnosno za više od 23 000 tona, što se, međutim, pretvorilo u smanjenje tržišnog udjela industrije Unije za 4 postotna boda.

(155)

Zaposlenost i produktivnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

(156)

Zaposlenost u industriji Unije ostala je na istoj razini tijekom razmatranog razdoblja.

(157)

Zbog povećanja proizvodnje od 14 % tijekom razmatranog razdoblja i produktivnost se povećala za 14 % tijekom istog razdoblja. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno smanjenje od 6 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje od 16 postotnih bodova 2014. i dodatna 4 postotna boda 2015., da bi se u razdoblju ispitnog postupka revizije zadržala ista razina.

(158)

Komisija je u ispitnom postupku utvrdila da šipke od nehrđajućeg čelika iz Indije i dalje ulaze na tržište Unije po subvencioniranim cijenama. Subvencijska marža utvrđena za Indiju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je znatno iznad razine de minimis opisane u prethodnoj uvodnoj izjavi (100).

(159)

To se odvijalo istodobno sa smanjenjem cijena uvoza iz Indije za 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Kao rezultat toga industrija Unije nije mogla u potpunosti ostvariti koristi iz kompenzacijskih mjera na snazi jer se njezin tržišni udio smanjio za 4 %, a njezina se profitabilnost smanjila za gotovo 5 postotnih bodova.

(160)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

(161)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji postojano se smanjivala te se smanjila za ukupno 22 % tijekom razmatranog razdoblja i dosegnula vrijednost od 2 482 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka revizije. Industrija Unije morala je smanjiti svoje cijene kako bi se odrazilo opće smanjenje prodajnih cijena na tržištu šipki od nehrđajućeg čelika.

(162)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se u manjoj mjeri, odnosno za 18 %. Glavni čimbenik koji je utjecao na smanjenje jediničnog troška proizvodnje bilo je smanjenje cijene sirovine, ali i povećana produktivnost.

(163)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(164)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u industriji Unije povećali su se tijekom razmatranog razdoblja za neznatnih 3 %.

(165)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(166)

Razina završnih zaliha industrije Unije smanjila se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije razina zaliha činila je približno 5 % njezine proizvodnje.

(167)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(168)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(169)

Profitabilnost industrije Unije postupno se smanjivala sa 8,1 % 2012. na 3,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, što odgovara smanjenju od 59 %. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno znatno smanjenje od 53 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje za 32 postotna boda 2014., zatim blago smanjenje za 3 postotna boda 2015. i daljnje znatno smanjenje za 35 postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(170)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok smanjio se za 42 % tijekom razmatranog razdoblja. Analizom na godišnjoj razini utvrđen je neravnomjeran razvoj tog pokazatelja. Utvrđeno je početno znatno smanjenje od 66 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje za 60 postotnih bodova 2014., zatim blago povećanje za 6 postotnih bodova 2015., nakon čega je uslijedilo znatno smanjenje za 42 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(171)

Znatno smanjenje novčanog toka industrije Unije uglavnom se objašnjava znatnim smanjenjem profitabilnosti, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi (169).

(172)

Tijekom razmatranog razdoblja godišnja ulaganja industrije Unije u istovjetni proizvod smanjila su se za 9 %, odnosno sa 7,7 milijuna EUR 2012. na 7,0 milijuna EUR tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(173)

Povrat ulaganja jest dobit izražena kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja industrije Unije od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 47 %.

(174)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se unatoč mjerama na snazi tijekom razmatranog razdoblja većina pokazatelja štete razvijala negativno te da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo.

(175)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 4 % te su zabilježeni stalno smanjenje dobiti te smanjenje novčanog toka, ulaganja i povrata ulaganja.

(176)

Ta negativna kretanja odvijala su se istodobno sa znatnim povećanjem potrošnje u Uniji od 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se stalno povećavao obujam uvoza iz Indije i njegov udio u tržištu Unije.

(177)

Zbog tog subvencioniranog uvoza iz Indije cijene industrije Unije smanjile su se za 12 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je prouzročilo pritisak na cijene. Činjenica je da je pritisak na cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio veći nego u početnom ispitnom postupku, kad je sniženje cijena iznosilo 2 %.

(178)

Stoga je industrija Unije bila prisiljena smanjiti svoje prodajne cijene kako bi ograničila gubitak tržišnog udjela. Zbog toga je njezina dobit, iako još uvijek pozitivna (3,3 %) u razdoblju ispitnog postupka revizije, bila manja od ciljane dobiti od 9,5 % utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(179)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (133), uvoz šipki od nehrđajućeg čelika iz zemalja koje nisu Indija istodobno je bio skuplji od uvoza iz Indije i njegov se tržišni udio smanjio za 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

(180)

Komisija je stoga zaključila da se industriji Unije i dalje nanosila šteta tijekom razmatranog razdoblja i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(181)

Kako bi utvrdila vjerojatnost nastavka štete u slučaju stavljanja mjera protiv Indije izvan snage, Komisija je analizirala proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, izvoz iz Indije u ostale zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(182)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (105), rezervni kapacitet u Indiji konzervativno se procjenjuje na više od 156 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što je već činilo 50 % potrošnje u Uniji tijekom istog razdoblja.

(183)

Komisija je napomenula i da je nakon smanjenja stope pristojbe trgovačkog društva Viraj na 0 % 2013. kao rezultat revizije iz prethodne uvodne izjave (3) taj proizvođač znatno povećao svoju prisutnost na tržištu Unije.

(184)

Između 2013. i razdoblja ispitnog postupka revizije Viraj je zaista stekao većinski udio u uvozu iz Indije u Uniju. Uvoz trgovačkog društva Viraj gotovo se utrostručio u tom razdoblju te se njegov udio povećao za više od 60 %.

(185)

Tijekom istog razdoblja obujam uvoza iz Indije povećao se za 64 %, a njegov udio u tržištu Unije povećao se za 40 %. Velika većina tog povećanja prouzročena je znatnim povećanjem uvoza trgovačkog društva Viraj. To upućuje na povećanu privlačnost tržišta Unije za proizvođače iz Indije. Tijekom istog razdoblja tržišni udio industrije Unije smanjio se za 3 postotna boda, a profitabilnost se smanjila za gotovo 5 postotnih bodova, što je dovelo do pogoršanja njezina stanja.

(186)

Razina cijena izvoza iz Indije u druge zemlje bila je usporediva s razinom cijena izvoza u Uniju.

(187)

S obzirom na privlačnost tržišta Unije opisanu u prethodnim uvodnim izjavama (105), (182) i (183) barem dio rezervnog kapaciteta vrlo će se vjerojatno preusmjeriti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Isto tako, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi (107), indijski proizvođači u velikoj su mjeri usmjereni na izvoz.

(188)

Zbog uvoza iz Indije prodajne cijene Unije smanjene su za 12 %. To je pokazatelj vjerojatne razine cijene uvoza iz Indije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Na temelju toga pritisak na cijene na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjere izvan snage vjerojatno će se povećati, čime bi se dodatno pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije.

(189)

Na temelju toga indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će, u slučaju izostanka mjera, povećati svoju prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam i tržišni udio, i to po subvencioniranim cijenama koje bi dovele do znatnog smanjenja prodajnih cijena industrije Unije.

(190)

Time bi se povećao pritisak na cijene na tržištu Unije, što bi negativno utjecalo na profitabilnost i financijsko stanje industrije Unije, zbog čega bi se dodatno pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije.

(191)

Komisija je stoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost nastavka štete.

(192)

U skladu s člankom 31. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih kompenzacijskih mjera protiv Indije bilo protivno interesu Unije kao cjeline.

(193)

Komisija je interes Unije odredila na temelju različitih interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 31. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(194)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka subvencioniranja i nastavka štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(195)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (153), mjerama se nije spriječilo smanjenje tržišnog udjela industrije Unije za 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(196)

Istodobno je Komisija u prethodnoj uvodnoj izjavi (188) zaključila da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela pogoršanje stanja dopusti li se istek kompenzacijskih mjera protiv Indije.

(197)

Stoga je Komisija zaključila da bi nastavak mjera protiv Indije koristio industriji Unije.

(198)

Komisija je poslala upitnike dvama uvoznicima koji surađuju. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (23), nijedan od njih nije dostavio odgovore ili na drugi način surađivao u ovom ispitnom postupku. Nije se javio ni jedan drugi uvoznik.

(199)

Stoga je Komisija zaključila da nema naznaka da bi zadržavanje mjera imalo negativni učinak na uvoznike koji premašuje pozitivni učinak mjera.

(200)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (20), ni jedan korisnik iz Unije nije se javio nakon pokretanja ovog ispitnog postupka ili na drugi način surađivao u njemu.

(201)

Šipke od nehrđajućeg čelika imaju širok raspon primjene, među ostalim u automobilskoj industriji, kućanskim uređajima, medicinskim i laboratorijskim instrumentima itd.

(202)

Međutim, kako je Komisija utvrdila u početnom ispitnom postupku, korisnici su samo posredni dionici koji proizvode i isporučuju sastavnice za prethodno navedene primjene.

(203)

Kao takvi, ti korisnici mogu prenijeti sve ili gotovo sve povećanje cijena koje proizlazi iz kompenzacijske pristojbe na krajnje korisnike, imajući na umu da je za potonje učinak takvih mjera zanemariv.

(204)

Ti su nalazi potvrđeni u trenutačnoj reviziji jer ispitnim postupkom nisu otkrivene naznake kojima bi se osporio taj početni nalaz za razdoblje nakon uvođenja mjera koje su na snazi.

(205)

Osim toga, unatoč tomu što su mjere na snazi od 2011., korisnici iz Unije nastavili su se opskrbljivati, među ostalim, iz Indije. Korisnici nisu dostavili nikakve podatke iz kojih je vidljivo da je bilo poteškoća u pronalaženju drugih izvora opskrbe, a takvi podaci nisu utvrđeni ni u ispitnom postupku.

(206)

Na temelju toga i u skladu sa zaključcima iz početnog ispitnog postupka Komisija je zaključila da nastavak mjera neće imati znatan negativni učinak na korisnike.

(207)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih kompenzacijskih mjera na uvoz šipki od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije nije u interesu Unije.

(208)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati kompenzacijske mjere na snazi. Nakon te objave pružen im je i rok u kojem su mogle dostaviti primjedbe i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(209)

Iz prethodnih razmatranja proizlazi da bi, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, kompenzacijske mjere primjenjive na uvoz šipki od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije uvedene Konačnom uredbom, kako je izmijenjena Uredbom o izmjeni, trebalo zadržati.

(210)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe nazivom i adresom, uključujući subjekte koji su povezani s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(211)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena tih pojedinačnih stopa kompenzacijskih pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odlaganja uputiti Komisiji (7) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja ostvaruju koristi od pojedinačnih stopa pristojbi.

(212)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (8),

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/29

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 669/2009 (2) utvrđuju se pravila o povećanoj razini službenih kontrola koje se provode pri uvozu hrane za životinje i hrane neživotinjskog podrijetla navedene u njezinu Prilogu I. („popis”) na ulaznim mjestima u državna područja navedena u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 882/2004.

(2)

Člankom 2. Uredbe (EZ) br. 669/2009 utvrđeno je da je popis potrebno redovito revidirati, i to najmanje dva puta godišnje, uzimajući u obzir barem izvore informacija iz tog članka.

(3)

Pojava i važnost nedavnih incidenata u vezi s hranom prijavljenih s pomoću sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, nalazi revizija u trećim zemljama koje je provela Uprava za revizije i analize u području zdravlja i hrane Komisijine Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane te izvješća o pošiljkama hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla koja države članice podnose Komisiji dva puta godišnje u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 669/2009 upućuju na to da bi taj popis trebalo izmijeniti.

(4)

Naime, za pošiljke grožđica iz Turske i Irana, paprike (Capsicum spp.) iz Šri Lanke, kikirikija i proizvoda od kikirikija iz Senegala i sezamovog sjemena iz Nigerije i Sudana relevantni izvori informacija upućuju na pojavu novih rizika koji opravdavaju uvođenje povećane razine službenih kontrola. Stoga bi popisu trebalo dodati unose koji se odnose na te pošiljke.

(5)

Popis bi trebalo izmijeniti i povećanjem učestalosti službenih kontrola za robu za koju dostupne informacije pokažu višu razinu neusklađenosti s relevantnim zakonodavstvom Unije, čime se povećana razina službenih kontrola opravdava. Stoga bi unos za sušene marelice iz Turske trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Osim toga, popis bi trebalo izmijeniti smanjenjem broja službenih kontrola za robu za koju relevantni izvori informacija upućuju na sveukupno poboljšanje u pogledu usklađenosti s relevantnim sigurnosnim zahtjevima predviđenima zakonodavstvom Unije i za koje trenutačna razina službenih kontrola stoga više nije primjerena. Stoga bi unose na popisu koji se odnose na grašak u mahuni iz Kenije i Brassica oleracea („kineska brokula”) iz Kine trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Osim toga, popis bi trebalo izmijeniti brisanjem unosâ za robu za koju raspoložive informacije upućuju na sveukupno zadovoljavajući stupanj usklađenosti s relevantnim sigurnosnim zahtjevima predviđenima zakonodavstvom Unije i za koje povećana razina službenih kontrola stoga više nije opravdana. Stoga bi unose na popisu za patlidžan iz Kambodže i enzime iz Indije trebalo izbrisati.

(8)

Radi osiguravanja dosljednosti i jasnoće primjereno je Prilog I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 zamijeniti tekstom utvrđenim u Prilogu ovoj Uredbi.

(9)

Uredbu (EZ) br. 669/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/36

(1)

Vijeće je 18. rujna 2015. donijelo Odluku (EU, Euratom) 2015/1600 (1), a 1. listopada 2015. Odluku (EU, Euratom) 2015/1790 (2) o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020.

(2)

Mjesto člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora postalo je slobodno istekom mandata g. Michela DUBROMELA,

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/37

(1)

U skladu s člankom 31. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 (2) te od 1. siječnja 2015. u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 1306/2013, Komisija mora provesti potrebne provjere i obavijestiti države članice o rezultatima tih provjera, uzeti u obzir primjedbe država članica, pokrenuti dvostranu raspravu u svrhu postizanja dogovora s predmetnim državama članicama te ih formalno obavijestiti o svojim zaključcima.

(2)

Države članice imale su mogućnost zatražiti pokretanje postupka mirenja. Ta je mogućnost iskorištena u nekim slučajevima te je Komisija ispitala izvješća o rezultatima tog postupka.

(3)

U skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013 financirati se mogu samo oni poljoprivredni izdatci koji su nastali na način koji ne predstavlja povredu prava Unije.

(4)

S obzirom na provedene provjere, rezultate dvostranih rasprava i postupke mirenja, dio izdataka koje su prijavile države članice ne ispunjava taj uvjet i stoga se ne može financirati u okviru EFJP-a i EPFRR-a.

(5)

Trebalo bi navesti iznose koji se ne mogu financirati na teret EFJP-a i EPFRR-a. Ti se iznosi ne odnose na izdatke nastale više od dvadeset i četiri mjeseca prije pisane obavijesti o rezultatima provjera koju Komisija šalje državama članicama.

(6)

U iznose koji se ovom Odlukom izuzimaju iz financiranja Unije trebalo bi uključiti i sva smanjenja ili suspenzije u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 1306/2013 zato što su takva smanjenja ili suspenzije privremene naravi i ne dovode u pitanje odluke donesene u skladu s člancima 51. ili 52. te uredbe.

(7)

U pogledu slučajeva obuhvaćenih ovom Odlukom Komisija je u sažetom izvješću obavijestila države članice o procjeni iznosa koji se moraju isključiti na temelju neusklađenosti s pravom Unije (3).

(8)

Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje nijedan financijski zaključak koji Komisija može donijeti na temelju presuda Suda Europske unije u predmetima koji se vode pred Sudom na dan 31. ožujka 2017.,