9.6.2017

Službeni list Europske unije

L 146/17

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/969

оd 8. lipnja 2017.

o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije („Osnovna uredba”) (1), a posebno njezin članak 15.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1 Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. svibnja 2016. antisubvencijski ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”). Pokretanje postupka temeljilo se na članku 10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (2). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) (3).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 31. ožujka 2016. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 90 % ukupne proizvodnje određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u Uniji („toplovaljani plosnati proizvodi”). Pritužba je sadržavala dokaz o subvencioniranju i posljedičnoj prijetnji štete, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je prije pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka obavijestila kinesku vladu („kineska vlada”) (4) da je primila primjereno dokumentiranu pritužbu i pozvala kinesku vladu na savjetovanja u skladu s člankom 10. stavkom 7. Osnovne uredbe. Kineska vlada prihvatila je ponuđena savjetovanja, koja su održana 11. svibnja 2016. Tijekom savjetovanja primjereno su uzete u obzir primjedbe koje je dostavila kineska vlada. Međutim nije bilo moguće postići zajedničko rješenje.

(4)	Nekoliko mjeseci prije pokretanja ovog ispitnog postupka Komisija je 13. veljače 2016. (5) pokrenula antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom istog proizvoda podrijetlom iz NRK-a („usporedni antidampinški ispitni postupak”).

(5)	Ubrzo nakon pokretanja ovog ispitnog postupka Komisija je 7. srpnja 2016. (6) pokrenula i antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom istog proizvoda podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine.

(6)

Komisija je 5. travnja 2017. uvela konačne antidampinške pristojbe na uvoz istog proizvoda podrijetlom iz NRK-a (7) („Antidampinška uredba”). Analize štete, uzročnosti i interesa Unije provedene u ovom antisubvencijskom i usporednom antidampinškom ispitnom postupku slične su jer su definicija industrije Unije, reprezentativni proizvođači iz Unije i razdoblje ispitnog postupka isti u oba ispitna postupka. Ažurirane su i dopunjene kako bi se uzeli u obzir svi činjenični elementi izneseni u ovom ispitnom postupku.

1.1.1 Primjedbe nakon pokretanja postupka

(7)

Kineska vlada smatrala je da se podnošenjem antidampinške pritužbe protiv istog proizvoda iz pet zemalja na temelju postojanja materijalne štete manje od dva mjeseca nakon podnošenja ove pritužbe koja se temelji na prijetnji nanošenja štete postavljaju ozbiljna pitanja o tome je li bilo potrebno pokrenuti ovaj antisubvencijski ispitni postupak.

(8)

Komisija je istaknula da su antisubvencijski predmet protiv NRK-a i antidampinški predmet u pogledu istog proizvoda iz pet drugih zemalja dva zasebna ispitna postupka koji se moraju ocijeniti prema vlastitim kriterijima. Kao prvo, ta dva predmeta imaju različita razdoblja ispitnog postupka, koja se samo djelomično preklapaju (druga polovina 2015.). Kao drugo, antisubvencijska pritužba temeljila se na prijetnji nanošenja štete industriji Unije dok se kasnija antidampinška pritužba temeljila na postojanju štete za industriju Unije. S obzirom na to, Komisija je podsjetila da se odluka o dampingu i šteti donosi na temelju razdoblja ispitnog postupka utvrđenog u skladu s odgovarajućim pravnim odredbama i najavljenog u Obavijesti o pokretanju postupka za svaki od ta dva predmeta. Nadalje, ne dovodeći u pitanje rezultate tekućeg antidampinškog ispitnog postupka koji se odnosi na drugih pet zemalja, uvodne izjave (549) do (551) pokazuju da dovoljni dokazi dostupni u vrijeme pokretanja postupka nisu poništeni dokazima pronađenima tijekom ispitnog postupka.

(9)	Komisija je stoga odbacila ovu tvrdnju kao neosnovanu.

(10)

Kineska vlada tvrdila je i da bi ispitni postupak trebalo završiti jer u pritužbi nisu ispunjeni zahtjevi o dokazima iz članka 11. stavaka 2. i 3. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te iz članka 10. stavka 2. Osnovne uredbe. Prema navodima kineske vlade nije bilo dostatnih dokaza o postojanju subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi između subvencioniranog uvoza i štete.

(11)

Dokazi dostavljeni u pritužbi predstavljaju informacije koje su u razumnoj mjeri bile dostupne podnositelju pritužbe. Bili su dovoljni i da se u fazi pokretanja postupka pokaže kako su navodne subvencije bile one protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u pogledu njihova postojanja, iznosa i prirode. Pritužba je sadržavala i dostatne dokaze da je postojala prijetnja štete industriji Unije koju je uzrokovao subvencionirani uvoz. Pritužba sadržava 166 stranica na kojima se opisuju dokazi iz 117 priloga. Komisija je tijekom ispitnog postupka ispitala sve navode kineske vlade o nedostacima u pogledu točnosti i primjerenosti pritužbe, no nije pronašla nikakve razloge za isključivanje bilo koje od tvrdnji prima facie o postojanju i opsegu subvencioniranja u trenutku pokretanja ispitnog postupka.

(12)	Kineska vlada ponovila je svoju tvrdnju nakon objave, no nije dostavila dodatne razloge da je potkrijepi. Stoga je Komisija ostala pri svojem stajalištu kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi.

1.2 Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(13)

Ispitnim postupkom o subvencioniranju i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2015. („razmatrano razdoblje”) te relevantni razvoj događaja nakon RIP-a.

1.3 Zainteresirane strane

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kinesku vladu, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(15)	Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.4 Odabir uzorka

(16)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

1.4.1 Proizvođači iz Unije

(17)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje i prodaje koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak je obuhvatio i široku zemljopisnu zastupljenost. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku, ali nisu primljene nikakve primjedbe.

(18)	Posljedično, konačni se uzorak sastojao od šest proizvođača iz Unije koji se nalaze u pet različitih država članica. Konačni uzorak čini više od 45 % proizvodnje u Uniji.

1.4.2 Uvoznici

(19)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(20)	Javio se jedan nepovezani uvoznik, kojemu je poslan upitnik za uvoznike.

(21)	Međutim, iako je Komisija s njim kontaktirala u nastojanju da prikupi relevantne podatke, nepovezani uvoznik dostavio je samo nepotpune odgovore na upitnik.

1.4.3 Proizvođači izvoznici

(22)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Usto, Komisija je zatražila od tijela NRK-a da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupe u kontakt s njima.

(23)

Ukupno je devet proizvođača izvoznika/grupacija proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) Osnovne uredbe Komisija je odabrala sljedeći uzorak od četiriju grupacija proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu:

—	Benxi Iron & Steel Group, Kina,

—	Hesteel Group, Kina,

—	Jiangsu Shagang Group, Kina,

—	Shougang Group, Kina.

(24)	Grupacije proizvođača izvoznika u uzorku činile su 68 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju.

(25)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak na njih odnosi te s kineskom vladom. Primjedbe o predloženom uzorku primljene su od podnositelja pritužbe i dvaju proizvođača izvoznika, jednog uključenog i jednog neuključenog u uzorak.

(26)

Podnositelj pritužbe smatrao je da se u predloženom uzorku ne odražava kineska industrija toplovaljanih plosnatih proizvoda koju treba ispitati. Točnije, podnositelj pritužbe tvrdio je da Komisija svoj uzorak ne bi trebala temeljiti samo na obujmu izvoza, već i na uključivanju punog raspona subvencija navedenih u pritužbi. U tom je smislu podnositelj pritužbe smatrao da dva društva u uzorku nisu reprezentativni primatelji subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(27)

Komisija je navela da je kao kriterij za odabir uzorka upotrijebila članak 27. stavak 1. točku (b) Osnovne uredbe. Prema toj odredbi Komisija temelji odabir na najvećem reprezentativnom obujmu izvoza u Uniju. Činjenica da pojedinačno društvo možda ne ispunjava uvjete za posebnu vrstu navodne subvencije ne čini uzorak nereprezentativnim jer je svrha uzorka predstavljati cjelokupnu industriju toplovaljanih plosnatih proizvoda u NRK-u s obzirom na prihvatljivost za sve vrste navodnih subvencija. Četiri grupacije proizvođača izvoznika u uzorku reprezentativne su u pogledu prihvatljivosti za subvencije navedene u pritužbi, kako je Komisija analizirala u bilješci uz dokument dostupan u dokumentaciji koja nije povjerljiva. Stoga je Komisija smatrala da odabrani uzorak predstavlja odgovarajuću osnovu za ispitivanje postojanja i opsega navodnog subvencioniranja te da je u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) Osnovne uredbe.

(28)

Nakon objave podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija trebala upotrijebiti članak 27. stavak 1. točku (a) umjesto članka 27. stavka 1. točke (b) Osnovne uredbe za odabir uzorka jer bi se time bolje prikazali postojeći programi subvencioniranja. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi, Komisija je smatrala da su četiri grupacije proizvođača izvoznika reprezentativne u pogledu obujma, ali i u pogledu njihove prihvatljivosti za subvencije navedene u pritužbi te subvencijske prakse koje se ispituju prema Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(29)

Prvi proizvođač izvoznik koji je odabran u uzorak poslao je upit o razlozima odstupanja od uzorka predloženog za usporedni antidampinški ispitni postupak. Komisija je podsjetila da antidampinški i antisubvencijski ispitni postupci čine dva zasebna ispitna postupka s različitim ciljevima. U antidampinškom ispitnom postupku Komisija utvrđuje postoji li damping ili ne (tj. objektivna cjenovna diskriminacija), odnosno radi se o binarnom pitanju. Nalaz o dampingu može se ekstrapolirati iz uzorka na sva druga društva. U antisubvencijskom ispitnom postupku Komisija utvrđuje iznos subvencioniranja po jedinici izvoza predmetnog proizvoda. Kompenzacijske mjere mogu se uvesti samo protiv subvencija koje su utvrđene u poduzećima u uzorku. Kako bi se osigurala učinkovitost ispitnog postupka i zaštita industrije Unije, Komisija je stoga smatrala da je potrebno obuhvatiti veći obujam izvoza u antisubvencijskom ispitnom postupku nego u antidampinškom ispitnom postupku da bi se osigurala reprezentativnost uzorka u pogledu prihvatljivosti za dobivanje subvencija navedenih u pritužbi te subvencijskih praksi navedenih u Obavijesti o pokretanju postupka. Proširenim uzorkom za antisubvencijski ispitni postupak obuhvaćen je odgovarajući opseg prihvatljivosti za dodjelu subvencija navedenih u pritužbi. Tri od četiriju društava u uzorku bila su uključena u uzorak usporednog antidampinškog ispitnog postupka. Uključivanje dodatnog društva u uzorak temeljilo se na činjenici da je to sljedeće najveće društvo u pogledu obujma i da se time osigurava reprezentativnost uzorka u smislu ispunjavanja uvjeta za subvencije navedene u pritužbi.

(30)

Drugi proizvođač izvoznik, koji nije uključen u uzorak, zatražio je dodavanje u uzorak ili da ga se individualno ispita, tvrdeći da odabrani uzorak ne bi pravedno predstavljao njegove posebnosti. Argumenti koje je naveo odnose se na proizvodnju i izvoz brzoreznog čelika i alatnog čelika, koji prema njemu imaju drukčije značajke proizvoda i drukčije cijene. Kriterij upotrijebljen u odabiru uzorka najveći je reprezentativni obujam izvoza predmetnog proizvoda. Međutim proizvođač izvoznik koji je zatražio uključivanje u uzorak ima znatno manji obujam izvoza predmetnog proizvoda od predloženih društava. Stoga nije bilo moguće uključiti ga u uzorak i zbog toga je odbačen njegov zahtjev za uključivanje. U svakom slučaju, Komisija je kasnije odlučila isključiti brzorezni čelik i alatni čelik iz opsega predmetnog proizvoda, čime je cjelokupna proizvodnja tog društva uklonjena iz opsega ispitnog postupka. Iz toga je proizašlo da se to društvo više nije smatralo proizvođačem izvoznikom predmetnog proizvoda i njegov zahtjev za individualno ispitivanje postao je neprihvatljiv jer više nije zainteresirana strana.

(31)	Predloženi uzorak stoga je u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) Osnovne uredbe. Komisija je stoga odlučila zadržati predloženi uzorak kao konačni uzorak.

1.5 Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(32)

Upitnik je poslan kineskoj vladi. Obuhvaćao je posebne upitnike za Kinesku razvojnu banku, Poljoprivrednu razvojnu banku Kine, Kinesku izvozno-uvoznu banku („EXIM”), Poljoprivrednu banku Kine („ABC”), Banku Kine („BOC”), Kinesku banku za izgradnju („CCB”) i Industrijsku i poslovnu banku Kine („ICBC”). Te su banke posebno navedene u pritužbi kao javna tijela ili tijela koja upravljaju dodjelom subvencija i nadležna su za nju. Osim toga, kineska vlada pozvana je da taj posebni upitnik za financijske institucije proslijedi svim drugim financijskim institucijama koje su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu kineske vlade („banke u državnom vlasništvu”). Nadalje, upitnik za kinesku vladu obuhvaćao je posebne upitnike za proizvođače željezne rudače, koksa i kamenog ugljena za proizvodnju koksa koji su u djelomičnom ili potpunom državnom vlasništvu („poduzeća u državnom vlasništvu”). Upitnici su poslani i četirima grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođačima iz Unije u uzorku te svim povezanim uvoznicima, nepovezanom uvozniku koji se javio i dvama korisnicima koji su se javili.

(33)

Komisija je primila odgovore na upitnik od kineske vlade. Oni su sadržavali odgovore na posebni upitnik EXIM-a, ABC-a, BOC-a, CCB-a i ICBC-a. Komisija je primila odgovore na upitnik i od četiriju grupacija proizvođača izvoznika u uzorku, od proizvođača iz Unije u uzorku, od nepovezanog uvoznika i od jednog korisnika.

(34)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencija, posljedične prijetnje štete i interesa Unije. Obavljen je posjet radi provjere u prostorima kineskog Ministarstva trgovine uz sudjelovanje službenika drugih relevantnih ministarstava. Osim toga, tijekom tog posjeta radi provjere bili su prisutni predstavnici sljedećih financijskih institucija:

—	Kineska izvozno-uvozna banka, Peking, Kina,

—	Industrijska i poslovna banka Kine, Peking, Kina,

—	Kineska banka za izgradnju, Peking, Kina,

—	Poljoprivredna banka Kine, Peking, Kina,

—	Banka Kine, Peking, Kina.

(35)

Osim toga, posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(1)

proizvođači iz Unije u uzorku:

—	ThyssenKrupp Steel Europe AG, Duisburg, Njemačka,

—	Tata Steel IJmuiden BV, Velsen-Noord, Nizozemska,

—	Tata Steel UK Limited, Port Talbot, South Wales, Ujedinjena Kraljevina,

—	ArcelorMittal Mediterranee SAS, Fos-sur-Mer, Francuska,

—	ArcelorMittal Atlantique Et Lorraine SAS, Dunkerque, Francuska,

—	ArcelorMittal España SA, Gozón, Španjolska;

(2)

proizvođači iz NRK-a u uzorku:

(a)

Benxi Iron & Steel Group:

—	Benxi Iron & Steel (Group) Co., Ltd, Benxi, NRK,

—	Bengang Steel Plates Co., Ltd, Benxi, NRK,

—	Benxi Beiying Iron & Steel (Group) Co., Ltd., Benxi, NRK,

—	Benxi Iron & Steel (Group) Mining Industry Co., Ltd., Benxi, NRK,

—	Benxi Iron & Steel (Group) International Trading Co., Ltd., Benxi, NRK,

—	Liaoning Henderson Assets Operating & Management Co., Ltd., Benxi, NRK;

(b)

Jiangsu Shagang Group:

—	Jiangsu Shagang Group Co., Ltd., Zhangjiagang City, NRK,

—	Zhangjiagang Hongchang Plate Co., Ltd., Zhangjiagang City, NRK,

—	Zhangjiagang GTA Plate Co., Ltd., Zhangjiagang City, NRK,

—	Zhangjiagang Yangtze River Cold rolled Sheet Co., Ltd, Zhangjiagang City, NRK,

—	Zhangjiagang Hongchang Pellets Co., Ltd, Zhangjiagang City, NRK,

—	Jiangsu Shagang International Trade Co., Ltd., Jinfeng Town, Zhangjiagang City, NRK;

(c)

Hesteel Group:

—	Hesteel Group Co., Ltd., Shijiazhuang i Peking, NRK,

—	Hesteel Co., Ltd., Shijiazhuang, NRK,

—	Handan Iron & Steel Group Han-Bao Co., Ltd., Handan City, NRK,

—	Hesteel Co., Ltd. Tangshan Branch, Tangshan City, NRK,

—	Hesteel Co., Ltd. Chengde Branch, Chengde City, NRK,

—	Hebei Iron & Steel Group Mining Co., Ltd, Tangshan, NRK,

—	Hesteel Group International Trade Corporation, Peking, NRK,

—	Sinobiz Holdings Limited (British Virgin Islands), Tangshan City, NRK;

(d)

Shougang Group:

—	Shougang Jingtang United Iron & Steel Co. Ltd., Caofeidian, NRK,

—	Tangshan Shougang Jingtang Xishan Coking Co. Ltd., Caofeidian, NRK,

—	Shougang Qian'an Iron and Steel, branch of Beijing Shougang Co. Ltd., Qian'an, NRK,

—	Qian'an Coal Chemical Company, Qian'an, NRK,

—	Shougang Mining Co. Ltd., podružnica društva Shougang Corporation, Qian'an, NRK,

—	Beijing Shougang Co. Ltd., Peking, NRK,

—	China Shougang International Trade & Engineering Corporation, Peking, NRK,

—	Shougang Holding Trade Hong Kong Limited, Hong Kong,

—	Shougang Corporation, Peking, NRK;

(3)

korisnici:

—	Marcegaglia Carbon Steel Spa, Gazoldo degli Ippoliti, Italija.

1.6 Neuvođenje privremenih mjera

(36)	Komisija je 13. veljače 2017. obavijestila sve zainteresirane strane da neće uvesti nikakve privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz u Uniju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz NRK-a.

1.7 Daljnji postupak

(37)	Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala nužnima za donošenje konačnih zaključaka, navodeći pitanja koja je trebalo dodatno istražiti.

(38)

Komisija je 28. travnja 2017. svim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antisubvencijsku pristojbu na uvoz predmetnog proizvoda u Uniju te je pozvala sve strane da dostave primjedbe u roku od 17 dana. Takvim je objavama Komisija također obavijestila zainteresirane strane o rezultatima svojih posjeta radi provjere, uključujući slučajeve u kojima je morala upotrijebiti najbolje raspoložive podatke. Nadalje, Komisija je svim zainteresiranim stranama 18. svibnja poslala dodatnu napomenu uz spis, objašnjavajući s više detalja svoje obrazloženje izračuna koristi od povlaštenih zajmova. Primjedbe su primljene u zadanom roku od 5 dana i riješene na odgovarajući način.

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1 Predmetni proizvod

(39)

Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se postupkom oblikovanja metala pri kojem se topli metal povlači kroz jedan ili više parova toplih valjaka kako bi mu se smanjila debljina i kako bi se debljina učinila jednolikom, pri čemu je temperatura metala iznad njegove temperature rekristalizacije. Isporučiti se mogu u različitim oblicima: u kolutima (podmazani ili nepodmazani, dekapirani ili ne), rezani u limene ploče ili uske trake.

(40)

Dva su glavna načina upotrebe toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza. Prvo, oni su osnovni materijal za proizvodnju raznih nizvodnih proizvoda od željeza koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih (8) plosnatih i prevučenih proizvoda od čelika. Drugo, industrijski proizvedene toplovaljane plosnate proizvode krajnji korisnici kupuju za razne primjene, među ostalim za građevinarstvo (proizvodnja čeličnih cijevi), brodogradnju, plinske spremnike, automobile, tlačne posude i energetske vodove.

(41)

Jedan proizvođač izvoznik (Jiangsu Tiangong Tools Company Limited) zatražio je 26. lipnja 2016. da se određene vrste toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, koje se u industriji naziva alatnim čelikom i brzoreznim čelikom, isključe iz opsega proizvoda. Tvrdio je da alatni čelik i brzorezni čelik imaju bitno različita svojstva, cijene, specifikacije i načine upotrebe.

(42)

S obzirom na to, Komisija je tijekom usporednog antidampinškog ispitnog postupka utvrdila da zaista postoje velike fizičke i kemijske razlike između drugih vrsta predmetnog proizvoda koje nisu alatni čelik i brzorezni čelik s jedne strane i alatnog čelika i brzoreznog čelika s druge strane. Postoji nekoliko kemijskih elemenata prirodno prisutnih u alatnom čeliku i brzoreznom čeliku, a koji se ne nalaze u predmetnom proizvodu. Nadalje, postoje razlike u postupku proizvodnje, različiti načini upotrebe i bitne razlike u cijeni između alatnog čelika i brzoreznog čelika s jedne strane i drugih vrsta predmetnog proizvoda s druge strane.

(43)	Komisija je zato isključila alatni čelik i brzorezni čelik iz opsega proizvoda usporednog antidampinškog ispitnog postupka.

(44)	Na temelju prethodno navedenih razmatranja Komisija je odlučila isključiti alatni čelik i brzorezni čelik iz opsega proizvoda i u ovom ispitnom postupku.

(45)

Predmetni proizvod stoga se definira kao određeni plosnati valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, koji nisu platirani niti prevučeni, podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

Predmetni proizvod ne uključuje:

—	proizvode od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima,

—	proizvode od alatnog čelika i brzoreznog čelika,

—	proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće, i

—	proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 4,75 mm ili veće, no ne veće od 10 mm, te širine 2 050 mm ili veće.

Predmetni je proizvod trenutačno obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10, 7225 30 90, ex 7225 40 60, 7225 40 90, ex 7226 19 10, 7226 91 91 i 7226 91 99.

2.2 Istovjetni proizvod

(46)

Ispitni postupak pokazao je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

—	predmetni proizvod,

—	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a;

—	proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(47)	Stoga se ti proizvodi smatraju sličnima u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

3. SUBVENCIONIRANJE

3.1 Uvod: predstavljanje planova Vlade, projekata i ostalih dokumenata

(48)

Prije analize navodnog subvencioniranja u obliku specifičnih subvencija ili programa subvencioniranja (odjeljak 3.4. i sljedeći u nastavku), Komisija je ocijenila vladine planove, projekte i druge dokumente, koji su bili relevantni za više od jedne subvencije ili programa subvencioniranja. Otkrila je da su sve ocijenjene subvencije ili programi subvencioniranja dio provedbe središnjeg planiranja kineske vlade za sljedeće razloge.

(49)

U 12. petogodišnjem planu nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja NRK-a („12. petogodišnji plan”) naglašava se strateška vizija kineske vlade za razvoj i promicanje ključnih industrija. Osobito se u poglavlju 9. 12. petogodišnjeg plana, koje se odnosi na transformaciju i modernizaciju proizvodne industrije, poziva na transformaciju i modernizaciju ključnih postojećih industrija radi povećanja konkurentnosti industrijske jezgre Kine. U njemu se navodi da će kineska vlada donijeti politike za potporu tehničkom poboljšanju poduzeća radi povećanja konkurentnosti na tržištu. Industrija čelika ima istaknuto mjesto među tim ključnim industrijama.

(50)

U 12. petogodišnjem planu velika važnost pridaje se i očuvanju resursa i zaštiti okoliša te razvoju kružnog gospodarstva i ciljevima u pogledu niskougljičnih tehnologija. S obzirom na to, u devetom poglavlju 12. petogodišnjeg plana navodi se da bi se u industriji čelika trebao ostvariti napredak u području integrirane upotrebe resursa, štednje energije i smanjenja emisija te da će kineska vlada podupirati takve razvojne napore koji su povoljni za okoliš.

(51)

Kineska vlada objavila je i poseban plan za industriju čelika, tj. 12. petogodišnji plan za industriju čelika („12. petogodišnji plan za industriju čelika”). Tim se planom naglašava da je industrija čelika važna osnovna industrija nacionalnog gospodarstva. Glavni je prioritet kineske vlade u razdoblju od 2011. do 2015. strukturna prilagodba, transformacija i modernizacija industrije čelika. Osim toga, u petom poglavlju 12. petogodišnjeg plana za industriju čelika naglašava se važnost jačanja povezanosti fiskalne, financijske, trgovinske i zemljišne politike te politike energetske uštede, zaštite okoliša, sigurnosti i drugih politika s politikom industrije čelika.

(52)

Kineska vlada tvrdila je da se Komisija nije mogla osloniti na 12. petogodišnji plan ni na 12. petogodišnji plan za industriju čelika u svojem ispitnom postupku jer su istekli 31. prosinca 2015. Zbog toga ne bi postojala pravna osnova za nastavak subvencioniranja. Komisija je primijetila da je 12. petogodišnjim planom i 12. petogodišnjim planom za industriju čelika obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka. Osim toga, u ožujku 2016. objavljen je 13. petogodišnji plan, kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2016. do 2020. Kako je objašnjeno u sljedećoj uvodnoj izjavi, 13. petogodišnji plan temelji se na ciljevima koji su bili naglašeni u 12. petogodišnjem planu i dodatno ih razvija. Prema tome postoji kontinuitet u promicanju razvoja industrije čelika.

(53)

Trinaesti petogodišnji plan dodatno naglašava ulogu tehnoloških inovacija u gospodarskom razvoju NRK-a te kontinuiranu važnost načela zelenog razvoja. Prema njegovu petom poglavlju, jedna od glavnih razvojnih linija jest promicanje modernizacije tradicionalne industrijske strukture, kao što je već bio slučaj u 12. petogodišnjem planu. Ta je ideja dodatno razrađena u 22. poglavlju, gdje se objašnjava strategija modernizacije tradicionalne industrije u NRK-u promicanjem njezine tehnološke prenamjene. U tom se pogledu u 13. petogodišnjem planu navodi da će se poduzeća podupirati da se sveobuhvatno poboljšaju u područjima kao što su tehnologija proizvoda, industrijska oprema, zaštita okoliša i energetska učinkovitost. Zaštita okoliša dodatno je razrađena u 44. poglavlju. Prema tom poglavlju, obnova čiste proizvodnje provodit će se u ključnim industrijama, a rubrika 16. posebno upućuje na industriju čelika u tom pogledu.

(54)

Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020. (13. petogodišnji plan za industriju čelika) objavljen je u studenome 2016. Temelji se na 13. petogodišnjem planu. U njemu se navodi da je industrija čelika važni, osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj (9). U tom se planu dodatno razrađuju načela tehnološke inovacije, strukturne prilagodbe i zelenog razvoja navedena u 13. petogodišnjem planu, povezuje ih se sa specifičnijim prioritetima u industriji čelika (vidjeti poglavlje IV. – Glavne zadaće) te ih se povezuje s različitim mjerama fiskalne i financijske potpore (vidjeti poglavlje V. – Zaštitne mjere).

(55)

Kineska vlada tvrdila je i da se tim planovima pružaju samo političke smjernice te oni stoga nisu obvezni ili obvezujući. Međutim, u uvodu 12. petogodišnjeg plana navodi se sljedeće: Nakon razmatranja i odobrenja Nacionalnog narodnog kongresa ovaj plan ima pravnu valjanost. U 17. poglavlju 13. petogodišnjeg plana navodi se sljedeće: Strategija i plan nacionalnog razvoja počet će se primjenjivati u vodećoj i ograničavajućoj ulozi. (10) Konačno, u 13. petogodišnjem planu za industriju čelika navodi se da „sva lokalna tijela nadležna za industriju čelika … provode zadaće i mjere politika utvrđene u ovom planu”. Na razini pojedinačnih društava relevantna poduzeća osiguravaju konvergenciju s glavnim ciljevima i prioritetnim zadaćama ovog plana (11). Zbog toga ti planovi ne sadržavaju samo općenite izjave o poticanju nego su obvezujući. Kineska vlada ponovila je svoje stajalište nakon objave, ali nije pružila nikakve dodatne dokaze kojima se potkrepljuje zašto bi navedeni tekst činio samo političke smjernice usprkos jasnoj formulaciji koja naznačuje suprotno. Umjesto toga kineska vlada navela je posebni jezik u tim planovima, koji je više usmjeren na politiku, ali koji nije u suprotnosti s nalazima o njihovoj pravno obvezujućoj prirodi. Komisija je stoga zadržala svoje stajalište da su ti planovi pravno obvezujući.

(56)

I u sljedećim dokumentima industrija čelika navodi se kao strateška, prioritetna i/ili poticana industrija:

(a)

Odluka br. 40 Državnog vijeća o proglašavanju i provedbi „Privremenih odredaba o poticanju prilagodbe industrijske strukture” („Odluka br. 40”). U toj se odluci navodi da je Katalog smjernica za industrijsku strukturnu prilagodbu, koji je provedbena mjera Odluke br. 40, važna osnova za usmjeravanje ulaganja. Kineska vlada također se njome služi kao smjernicom za upravljanje projektima ulaganja te za oblikovanje i provedbu politika o javnim financijama, oporezivanju, kreditima, zemljištu, uvozu i izvozu (12). Industrija čelika navedena je kao poticana industrija u poglavlju VIII. tog Kataloga smjernica. U pogledu njezine pravne prirode, Komisija je primijetila da je Odluka br. 40 uredba Državnog vijeća, koje je najviše administrativno tijelo u NRK-u. U tom pogledu odluka je pravno obvezujuća za ostala javna tijela i gospodarske subjekte (13).

(b)	Prema njegovim poglavljima III.5. i VIII., Nacionalnim planom za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnološki razvoj (2006. – 2020.) podupire se razvoj ključnih područja i prioritetnih tema te potiče financijska i fiskalna potpora tim ključnim područjima i prioritetima.

(c)	U uredbi br. 35. Povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme (NDRC) (14)„Politike razvoja industrije željeza i čelika” (2005.) („Uredba br. 35”) navodi se da je industrija željeza i čelika važna osnovna industrija nacionalnog gospodarstva.

(d)

Planom prilagodbe i oživljavanja industrije čelika koji je donijelo Državno vijeće u ožujku 2009. („Plan oživljavanja”) pokreće se nekoliko politika i mjera potpore za usmjeravanje industrije čelika da izađe iz međunarodne financijske krize, za održavanje rasta i za osiguravanje stabilnog rada industrije jer se smatra važnom temeljnom industrijom nacionalnog gospodarstva.

(57)

Nakon objave kineska vlada citirala je iz Odluke br. 40 da bi poticane industrije trebale primiti kreditnu potporu „u skladu s načelima odobravanja kredita”. Prema kineskoj vladi ne može se utvrditi da bi takvu potporu trebalo dati na povlaštenoj osnovi. Međutim ispitni postupak pokazao je da neodređeni pojam „načela odobravanja kredita” ne znači tržišno utemeljeno i komercijalno ponašanje nego da ta načela odobravanja kredita uključuju važna razmatranja javnih politika, koja su važnija od procjene kreditnog rizika ili dovode do potpunog izostavljanja procjene rizika. Nadalje, društva u uzorku ostvarila su korist od politika davanja povlaštenih zajmova u kojima zapravo ne postoji prava procjena rizika, kako je objašnjeno u nastavku u odjeljku 3.4. Komisija je stoga odbacila tvrdnju kineske vlade da je davanje zajmova industriji čelika učinjeno pod tržišno utemeljenim i komercijalnim uvjetima te da bi navod „u skladu s načelima odobravanja kredita” predstavljao obvezu pridržavanja tih uvjeta. Ključna je stvar i dalje da prema Odluci br. 40 sve financijske institucije daju zajam poticanim industrijama, koje uključuju industriju čelika, te da se ta potpora de facto pruža pod povlaštenim uvjetima ne uzimajući u obzir stvarni kreditni rizik korisnika.

(58)

Kineska vlada primijetila je još da se Nacionalnim planom za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnološki razvoj (2006. – 2020.) ne utvrđuje prihvatljivost proizvođača čelika za navodne subvencije. Međutim u poglavlju III.5. tog dokumenta jasno se navodi da je industrija čelika povezana s prioritetnom temom br. 29 pod nazivom „Ciklički proces tijeka željeza i čelika te opreme”, a u poglavlju VIII. potiče se financijska i fiskalna potpora tim prioritetnim temama. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(59)

Nakon objave podnositelj pritužbe zatražio je od Komisije da proširi svoju analizu centralnog plana kako bi uključila neprovođenje zakona o stečaju. Tvrdio je da brojke između 2008. i 2015. pokazuju „izrazito nizak” broj stečaja u Kini i naveo sporazum o sanaciji iz prosinca 2016. među nekoliko kineskih banaka i društva Sinosteel za trgovinu čelikom u stečaju. Osim toga, uputio je na nalaze u izvješću MMF-a „Rješavanje problema korporativnog duga u Kini” (15), kojima se utvrđuje niz razloga za nisku stopu stečajeva u Kini. Komisija je prihvatila da je podnositelj pritužbe u svojoj pritužbi naveo niz važnih pojedinačnih slučajeva u kojima nije pokrenut stečajni postupak za određena poduzeća s poteškoćama u sektoru čelika. Međutim utvrdila je da se općenite brojke o stečajevima u Kini dostavljene nakon objave nisu mogle s dovoljnom sigurnošću pripisati sektoru toplovaljanih plosnatih proizvoda. Da bi se utvrdilo je li broj stečajeva „uobičajen” ili „nizak”, trebalo bi utvrditi pravu referentnu vrijednost za točan broj stečajeva tijekom RIP-a. Takvu analizu nije bilo moguće izvesti tijekom ograničenog vremena raspoloživog nakon objave. U svakom slučaju, tom primjedbom nisu dovedeni u pitanje Komisijini nalazi u ovom odjeljku, već su njome potvrđeni.

(60)	Zaključak je da se industrija čelika zbog toga smatra ključnom/strateškom industrijom, čiji razvoj kineska vlada aktivno potiče kao cilj politike.

3.2 Djelomična nesuradnja i upotreba najboljih raspoloživih podataka

3.2.1 Primjena odredaba članka 28. stavka 1. Osnovne uredbe u odnosu na davanje povlaštenih zajmova kineske vlade

(61)

Komisija je zatražila od kineske vlade da kontaktira sedam određenih banaka u državnom vlasništvu koje su navedene u pritužbi te sve druge banke u državnom vlasništvu radi ispunjavanja posebnog upitnika. Međutim kineska vlada kontaktirala je samo pet od sedam banaka u državnom vlasništvu koje je izričito naveo podnositelj pritužbe. Prema kineskoj vladi, ona nije imala ovlasti da zatraži informacije od drugih banaka u državnom vlasništvu, jer one posluju neovisno o kineskoj vladi. U tom pogledu Komisija je podsjetila da od kineske vlade nije zatraženo da dostavi informacije nego samo da proslijedi posebni upitnik bankama u državnom vlasništvu.

(62)

Nijedna od pet banaka u državnom vlasništvu koje su odgovorile na posebni upitnik nije dostavila određene informacije o zajmovima danima društvima u uzorku, tvrdeći da su ih obvezivali zakonski i regulatorni zahtjevi te ugovorne klauzule u odnosu na povjerljivost informacija povezanih s društvima u uzorku. Osim toga, trideset banaka u državnom vlasništvu, koje je kineska vlada odbila kontaktirati da ispune posebni upitnik, dalo je zajmove grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku. Poljoprivredna razvojna banka Kine nije dala zajmove grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku.

(63)

Stoga je Komisija pozvala sve grupacije proizvođača izvoznika u uzorku da omoguće pristup informacijama specifičnima za društva koje imaju sve banke, u državnom i privatnom vlasništvu, od kojih su primile zajmove. Međutim sva su društva u uzorku odbila dati pristup podacima koji se odnose na njih bez navođenja razloga.

(64)

Budući da su tri grupacije proizvođača izvoznika u uzorku u potpunom vlasništvu države, Komisija je od kineske vlade zatražila i da, kao vlasnik tih poduzeća, dogovori pristup zatraženim informacijama. Međutim kineska vlada odbacila je zahtjev Komisije, tvrdeći da nije bila ovlaštena dati upute tim trima grupacijama proizvođača izvoznika da omoguće zatraženi pristup.

(65)

Komisija je primila informacije o korporativnoj strukturi i vlasništvu samo od pet banaka u državnom vlasništvu navedenih u uvodnoj izjavi (34)., ali ne i od ostalih 40 financijskih institucija. Nadalje, nijedna od 45 financijskih institucija nije pružila nikakve informacije koje su specifične za procjenu rizika zajmova danih grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku.

(66)	Stoga je Komisija obavijestila kinesku vladu da će možda morati upotrijebiti najbolje raspoložive podatke na temelju članka 28. stavka 1. Osnovne uredbe pri ispitivanju postojanja i opsega navodnog subvencioniranja putem davanja povlaštenih zajmova.

(67)	Kineska vlada prigovorila je toj upotrebi najboljih raspoloživih podataka, ponavljajući da nije imala ovlasti zatražiti informacije od financijskih institucija i triju grupacija proizvođača izvoznika u državnom vlasništvu.

(68)

Ta je tvrdnja neutemeljena. Komisija je od kineske vlade zatražila samo da proslijedi posebni upitnik za banke u državnom vlasništvu jer je kineska vlada u najboljem položaju da ima detaljne informacije o vlasničkoj strukturi financijskih institucija u NRK-u. Kineska je vlada također mogla pružiti administrativnu podršku u prikupljanju odgovora financijskih institucija.

(69)

Nadalje, Komisija ne vidjeti zašto kineska vlada nije mogla podržati Komisijin zahtjev za pristup određenim informacijama upućen trima grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku koji su u državnom vlasništvu, osobito s obzirom na činjenicu da bi odobrenje za pristup najvjerojatnije trebalo dati na najvišoj razini te time uključivati službenike kineske vlade.

(70)

Nakon objave kineska vlada ponovila je da nije bila ovlaštena zatražiti informacije od banaka u državnom vlasništvu i triju grupacija proizvođača izvoznika u državnom vlasništvu. Kineska vlada tvrdila je i da joj je Komisijin zahtjev predstavljao nepotrebno opterećenje jer se očekivalo da proslijedi upitnike te pruži administrativnu potporu u prikupljanju odgovora. Komisija nije uvidjela zašto bi slanje upitnika i prikupljanje odgovora na središnjoj razini bilo nepotrebno opterećenje za kinesku vladu. Budući da kineska vlada nije dostavila druge nove elemente, Komisija je ostala pri svojem stajalištu kako je opisano u uvodnoj izjavi (68).

(71)

Nadalje, kineska vlada tvrdila je da Komisija nije navela koje informacije bitne za ispitni postupak nedostaju i da nije dala nikakva objašnjenja o tome zašto su tražene informacije potrebne te zašto su informacije koje je dostavila kineska vlada bile nedovoljne. Zapravo, Komisija je već upozorila kinesku vladu u svojem pismu za dopunu podataka od 16. studenoga 2016. da nedostaju informacije, osobito u pogledu pitanja upućenih bankama u državnom vlasništvu, i da bi procjene kreditnog rizika trebalo staviti na raspolaganje tijekom provjere. Budući da tražene informacije i dalje nisu bile dostupne nakon provjere, Komisija je obavijestila kinesku vladu u svojem dopisu od 16. ožujka 2017. da će možda morati upotrijebiti najbolje raspoložive podatke na temelju članka 28. stavka 1. Osnovne uredbe jer i dalje nema informacije povezane s većinom banaka u državnom vlasništvu koje su dale zajmove društvima u uzorku te informacije specifične za društva o zajmovima koje su dale banke koje surađuju. Stoga je kineska vlada na odgovarajući način obaviještena o prirodi i nedostatnosti informacija koje je potrebno dati.

(72)

Konačno, kineska vlada navela je da Komisija nije adekvatno objasnila zašto se smatralo da su određene činjenice najbolji raspoloživi podaci. Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. U odjeljku 3.4.1.2. u nastavku objašnjava se koji su raspoloživi podaci upotrijebljeni i zašto je Komisija smatrala da su to najbolji raspoloživi podaci. Ta je tvrdnja stoga odbačena kao neosnovana.

(73)

Privatna grupacija proizvođača izvoznika Jiangsu Shagang Group također je prigovorila upotrebi najboljih raspoloživih podataka te smatra da joj je zahtjevom da Komisiji osigura odobrenje za provjeru svojih financijskih podataka u posjedu financijskih institucija nametnuto neopravdano opterećenje. Konkretnije, tvrdila je da predstavnik društva nije bio pozvan da prisustvuje provjeri prostora financijskih ustanova niti obaviješten o detaljima takve provjere.

(74)

U odgovoru na te tvrdnje Komisija je podsjetila da je društvo kratko i bez objašnjenja odbilo dati takvo odobrenje, samo jednom rečenicom e-pošte od 24. studenoga 2016. Društvo tada nije zatražilo dodatne detalje o provjeri u prostorima financijskih institucija ni zatražilo da njegov predstavnik prisustvuje takvoj provjeri. Da je društvo to zatražilo, Komisija je mogla pružiti dodatne detalje i pokušala bi dogovoriti da predstavnik društva prisustvuje provjeri.

(75)	Stoga se Komisija morala djelomično osloniti na najbolje raspoložive podatke pri ispitivanju postojanja i opsega navodnog subvencioniranja omogućenog davanjem povlaštenih zajmova.

3.2.2 Primjena odredaba članka 28. stavka 1. Osnovne uredbe na jednog proizvođača izvoznika u odnosu na bespovratna sredstva

(76)

Društvo Jiangsu Shagang Group nije pružilo informacije o nasumično odabranim bespovratnim sredstvima u svrhu provjere. Osim toga, Komisija je u revidiranim financijskim izvještajima pronašla dokaze o znatnim bespovratnim sredstvima koja su primljena prije razdoblja ispitnog postupka, no omogućila su koristi tijekom njega, a nisu bila prijavljena.

(77)	U tim okolnostima Komisija je smatrala da nije primila bitne informacije relevantne za taj aspekt ispitnog postupka. To je uzrokovalo ozbiljne poteškoće pri donošenju točnog i potkrijepljenog zaključka za nalaze o subvencijama povezane s bespovratnim sredstvima u pogledu tog proizvođača izvoznika.

(78)	Stoga je Komisija obavijestila društvo da će razmotriti da nalaze djelomično temelji na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. Osnovne uredbe (odnosno u pogledu informacija povezanih s bespovratnim sredstvima).

(79)

U odgovoru na dopis Komisije to se društvo protivilo primjeni članka 28. stavka 1. Osnovne uredbe u pogledu bespovratnih sredstava. Tvrdilo je da bespovratna sredstva koje je Komisija otkrila tijekom posjeta radi provjere nisu bila prijavljena jer se u upitniku nije tražilo da se prijave bespovratna sredstva koja su dobivena prije RIP-a, a koja nisu zabilježena kao odgođena imovina. Osim toga, društvo je tvrdilo da je dostavilo pregled tih bespovratnih sredstava tijekom posjeta radi provjere.

(80)

Komisija je tijekom posjeta radi provjere utvrdila da je većina bespovratnih sredstava dobivenih prije RIP-a bila povezana s imovinom na temelju naziva subvencija iz ispitnog postupka. Stoga je proizvođač izvoznik trebao priznati ta bespovratna sredstva kao odgođenu imovinu/prihode u skladu s primjenjivim računovodstvenim pravilima kako je navedeno u bilješkama uz njegove financijske izvještaje. Zbog toga je društvo trebalo prijaviti bespovratna sredstva u odgovoru na upitnik, u kojem se tražilo da se prijave sva bespovratna sredstva povezana s imovinom i knjižena kao odgođeni prihodi. Činjenica da revizor nije označio ta bespovratna sredstva kao odgođenu imovinu ne znači da se iznosima dobivenima prije RIP-a ne može ostvariti korist tijekom RIP-a, osobito kada nisu dostavljeni nikakvi dodatni detalji osim pregleda po društvu. Stoga je Komisija zaključila da društvo nije dostavilo detaljne informacije ni o bespovratnim sredstvima dobivenima u RIP-u, a koja su prijavljena u odgovoru na upitnik ni detalje o bespovratnim sredstvima dobivenima prije RIP-a, a za koje je utvrđeno da su relevantni za RIP tek tijekom posjeta radi provjere. Bez tih detaljnih informacija Komisija nije mogla upotrijebiti informacije o bespovratnim sredstvima koje je društvo dostavilo.

(81)

Stoga se Komisija morala osloniti na najbolje raspoložive podatke za svoje nalaze u pogledu bespovratnih sredstava za to društvo. Prilikom ispitivanja društva na licu mjesta, Komisija je pronašla da je to društvo primilo znatne iznose iz različitih programa bespovratnih sredstava te je Komisija stoga kao najbolje raspoložive podatke upotrijebila najviši iznos subvencije utvrđene za ta bespovratna sredstva tijekom RIP-a.

3.3 Subvencije i programi subvencioniranja u okviru ovog ispitnog postupka

(82)

Na temelju informacija sadržanih u pritužbi, Obavijesti o pokretanju postupka i odgovorima na upitnik Komisije, ispitano je navodno subvencioniranje putem sljedećih subvencija kineske vlade:

i.	politika davanja povlaštenih zajmova, kreditne linije, ostalo financiranje i jamstva;

ii.	de facto jamstva za neprekinuti rad društava u industriji toplovaljanih plosnatih proizvoda koja su suočena s poteškoćama u otplati zajmova;

iii.

programi bespovratnih sredstava:

—	kineski program najboljih svjetskih robnih marki,

—	program poznatih robnih marki,

—	pomoć u antidampinškim postupcima,

—	subvencije državnog fonda za ključne tehnološke projekte,

—	bespovratna sredstva za poticanje izvoza kao što su npr. nagrade za napredna izvozna poduzeća ili izvozne rezultate, subvencije za poštenu trgovinu, bespovratna sredstva za međunarodnu gospodarsku suradnju,

—	bespovratna sredstva za inovativna eksperimentalna poduzeća,

—	Poseban fond za potporu poduzećima koja nisu u državnom vlasništvu (poduzeća koja nisu u državnom vlasništvu)

—	bespovratna sredstva za zaštitu okoliša kao što su npr. poticaji za zaštitu okoliša i očuvanje resursa, promicanje sinergijskog iskorištavanja resursa, poticajna sredstva za projekte modernizacije radi štednje energije, pokazni centri za promicanje upravljanja energijom,

—

bespovratna sredstva povezana s tehnološkom modernizacijom ili transformacijom kao što su npr. promicanje zadaća istraživanja i razvoja u okviru planova za potporu znanosti i tehnologiji, promicanje prilagodbe ključnih industrija, oživljavanje i tehnološka obnova, bespovratna sredstva za komercijalnu primjenu rezultata dobivenih istraživanjem i razvojem, promicanje poboljšanja kvalitete, promicanje registracije patenata, sredstva dobivena u okviru programa „Tri kategorije”,

—	bespovratna sredstva za uklanjanje zastarjelih kapaciteta,

—	bespovratna sredstva pokrajine Liaoning – program „Five Point One Line”,

—	subvencije na području Tianjin Binhai New Area te u zoni Tianjin Economic and Technological Development Area: Fond za znanost i tehnologiju i program za ubrzanu amortizaciju,

—	ad hoc subvencije lokalnih/pokrajinskih tijela;

iv.

programi izravnog izuzeća od plaćanja poreza i smanjenja poreza:

—	Povlastice u pogledu poreza na dobit poduzeća za proizvode proizvedene sinergijskim iskorištavanjem resursa

—	porezne olakšice u pogledu poreza na dobit poduzeća za troškove ulaganja u opremu povezanu sa zaštitom okoliša, štednjom energije i očuvanjem voda te sa sigurnošću proizvodnje,

—	povlastice u pogledu poreza na dobit poduzeća za poduzeća za visoke ili nove tehnologije,

—	povlastice u pogledu poreza na dobit poduzeća u okviru Velikog razvojnog programa za zapadnu regiju,

—	povlastice u pogledu poreza na dobit poduzeća za prihode od poticanih proizvoda,

—	porezne olakšice u pogledu poreza na dobit poduzeća za kupnju opreme domaće proizvodnje,

—	izuzeće od plaćanja doprinosa povezanih s fondovima za vodogradnju ili njihovo smanjenje,

—	program „dvije godine oslobođeni/tri godine plaćaju polovinu” za poduzeća sa stranim kapitalom,

—	sniženje poreza na dobit poduzeća za istraživanje i razvoj,

—	smanjenja poreza na dobit za poduzeća sa stranim kapitalom koja kupuju opremu proizvedenu u Kini,

—	politike povlaštenih poreznih stopa u okviru programa za oživljavanje sjeveroistočne regije,

—	politike povlaštenih poreznih stopa za zapadnu regiju,

—	politike povlaštenih poreznih stopa za poduzeća sa stranim kapitalom na obalnim gospodarskim otvorenim područjima i u tehnološkim razvojnim zonama,

—	politike povlaštenih poreznih stopa za poduzeća sa stranim kapitalom u posebnim gospodarskim zonama,

—	izuzeće od plaćanja poreza na korištenje zemljištem ili njegovo smanjenje,

—	lokalni porezni popusti,

—	izuzeće od dividende za kvalificirana rezidentna poduzeća;

programi za neizravne poreze i uvozne tarife:

—	izuzeća od plaćanja PDV-a i sniženja uvozne carine za upotrebu uvezene opreme i tehnologije,

—	sniženja PDV-a za opremu proizvedenu u Kini koju kupuju poduzeća sa stranim kapitalom,

—	izuzeće od plaćanja PDV-a na proizvode koje prodaju poduzeća sa stranim kapitalom,

—	smanjenje PDV-a/izuzeće od plaćanja PDV-a na proizvode proizvedene sinergijskim iskorištavanjem resursa,

—	porezne povlastice za središnje i zapadne regije;

vi.

roba i usluge koje vlada osigurava uz manju naknadu od primjerene,

—	željezna rudača koju vlada osigurava uz manju naknadu od primjerene,

—	ekstrudirani koks koji vlada osigurava uz manju naknadu od primjerene,

—	kameni ugljen za proizvodnju koksa koji vlada osigurava uz manju naknadu od primjerene,

—	energija koju vlada osigurava uz manju naknadu od primjerene,

—	zemljište ili prava korištenja zemljištem koje vlada osigurava uz manju naknadu od primjerene;

vii.	program pokaznih baza za transformaciju i modernizaciju vanjske trgovine („pokazne baze”) i zajedničke platforme za usluge;

viii.

subvencioniranje isporuke toplovaljanih plosnatih proizvoda u EU tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.4 Davanje povlaštenih zajmova

(83)

Prema informacijama koje su dostavile četiri grupacije proizvođača izvoznika u uzorku, 45 financijskih institucija davalo im je zajmove. Od tih 45 financijskih institucija, 35 su bile banke u državnom vlasništvu. Preostalih 10 financijskih institucija bilo je u privatnom vlasništvu ili Komisija nije mogla pronaći nikakve pouzdane informacije o njihovu vlasništvu. Međutim, samo je pet banaka u državnom vlasništvu ispunilo posebni upitnik bez obzira na zahtjev kineskoj vladi koji je obuhvatio svih 35 banaka u državnom vlasništvu. Samo je jedna od 10 preostalih financijskih institucija odgovorila, navodeći da nije mogla odgovoriti bez savjetovanja s regulatornim tijelima. Nakon savjetovanja s CBRC-om ta je financijska institucija obavijestila Komisiju da želi surađivati, ali da joj je CBRC sugerirao da bi se takva suradnja trebala odvijati putem mehanizma za regulatornu suradnju (tj. razmjenom informacija između kineskih regulatora i regulatora EU-a umjesto izravno između Komisije i banke). Komisija je pozdravila tu ponudu za suradnju, ali je napomenula da je bilo nemoguće uspostaviti takav prijelazni aranžman za preostali dio ispitnog postupka. U svakom slučaju, Komisija nije primila nikakva dodatna pisma ili zahtjeve od samog CBRC-a. Osim toga, ta financijska institucija nije dostavila nikakve primjedbe na tu temu u utvrđenom roku. Stoga se Komisija morala osloniti na najbolje raspoložive podatke.

3.4.1 Banke u državnom vlasništvu koje djeluju kao javna tijela

(84)

Komisija je ispitala jesu li banke u državnom vlasništvu djelovale kao javna tijela u smislu članka 3. i članka 2. točke (b) Osnovne uredbe. U tom pogledu, primjenjivi test za utvrđivanje je li poduzeće u državnom vlasništvu javno tijelo jest sljedeći (16): Važno je je li subjektu povjerena ovlast za izvršavanje javnih funkcija, a ne kako se to postiže. Postoje brojni različiti načini na koje bi vlada u užem smislu mogla subjektima dati ovlast. U skladu s tim, različite vrste dokaza mogu biti relevantne kako bi se pokazalo da je ta ovlast dodijeljena konkretnom subjektu. Dokaz da subjekt, de facto, izvršava javne funkcije može služiti kao dokaz da posjeduje ili da su mu povjerene javne ovlasti, posebno ako se tim dokazom upućuje na stalnu i sustavnu praksu. Smatramo da iz toga proizlazi da dokaz da vlada provodi znatnu kontrolu nad subjektom i njegovim postupanjem može, u određenim okolnostima, poslužiti kao dokaz da odgovarajući subjekt ima javne ovlasti i te ovlasti izvršava pri obnašanju javnih funkcija. Međutim, naglašavamo da, osim izričite delegacije ovlasti u okviru pravnog instrumenta, postojanje samo službenih veza između subjekta i vlade u užem smislu vjerojatno nije dovoljno za utvrđivanje nužnog posjedovanja javnih ovlasti. Stoga se, na primjer, samom činjenicom da je vlada većinski dioničar subjekta ne dokazuje da vlada izvršava znatnu kontrolu nad ponašanjem tog subjekta, a još manje da mu je vlada dodijelila javne ovlasti. Međutim, u nekim slučajevima, kad se dokazima upućuje na to da su formalni pokazatelji vladine kontrole višestruki te pritom postoje dokazi da se takva kontrola provodila u znatnoj mjeri, tada se na temelju tih dokaza može zaključiti da predmetni subjekt izvršava javne ovlasti. U ovom predmetu zaključak da banke u državnom vlasništvu izvršavaju javne ovlasti temelji se na formalnim pokazateljima vladine kontrole i dokazima da se ta kontrola provodila u znatnoj mjeri.

(85)

Komisija je zatražila informacije o državnom vlasništvu te formalne pokazatelje vladine kontrole u bankama u državnom vlasništvu. Također je analizirala je li se kontrola provodila u znatnoj mjeri. Ispitivanje tog provođenja otežano je odbijanjem kineske vlade i banaka u državnom vlasništvu da Komisiji omoguće analizu procesa donošenja odluka koji je doveo do davanja povlaštenih zajmova.

(86)	Kako bi se provela ta analiza Komisija je najprije ispitala informacije za pet banaka u državnom vlasništvu koje su odgovorile na posebni upitnik i dopustile provjeru.

3.4.1.1 Banke u državnom vlasništvu koje surađuju

(87)

Odgovore na upitnike, koji su provjereni na terenu, dostavilo je sljedećih pet banaka u državnom vlasništvu: EXIM, ICBC, CCB, ABC i BOC. Tih pet banaka u državnom vlasništvu dale su znatan dio zajmova četirima grupacijama društava u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka s obzirom na posuđene iznose (u rasponu od 50 % do 60 % za Hesteel Group i Jiangsu Shagang Group te u rasponu od 80 % do 95 % za Benxi Group i Shougang Group).

(a) Vlasništvo i formalni pokazatelji kontrole kineske vlade

(88)	Na temelju informacija koje je primila u odgovorima na upitnike i tijekom posjeta radi provjere Komisija je utvrdila da je kineska vlada izravno ili neizravno posjedovala više od 50 % dionica u svakoj od tih financijskih institucija.

(89)

U pogledu formalnih pokazatelja vladine kontrole nad pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju, Komisija ih je sve označila „ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu”. Konkretnije, u obavijesti „Privremeni pravilnik o nadzornim odborima u ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu” navodi se sljedeće: „Ključne financijske institucije u državnom vlasništvu navedene u ovom pravilniku odnose se na banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu, poslovne banke, društva za upravljanje financijskom imovinom, društva za vrijednosne papire, osiguravajuća društva itd. (u nastavku: financijske institucije u državnom vlasništvu), kojima Državno vijeće određuje nadzorni odbor” (17).

(90)

Nadzorni odbor ključnih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje se u skladu s „Privremenim pravilnikom o nadzornim odborima u ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu”. Na temelju članaka 3. i 5. tog Privremenog pravilnika Komisija je utvrdila da Državno vijeće određuje članove nadzornog odbora i da mu oni odgovaraju, čime se pokazuje da država ima institucionalnu kontrolu nad poslovnim aktivnostima banaka u državnom vlasništvu koje surađuju. Osim tih općenito primjenjivih pokazatelja Komisija je utvrdila sljedeće u pogledu pet banaka u državnom vlasništvu:

EXIM

(91)

EXIM je osnovan i djeluje u skladu s „Obaviješću o osnivanju Kineske izvozno-uvozne banke” koju je izdalo Državno vijeće i Statutom EXIM-a. Kao 100 %-tni vlasnik EXIM-a država kontrolira EXIM imenovanjem članova njegova nadzornog odbora. Ti članovi na sastancima EXIM-a zastupaju interese države, uključujući politička razmatranja. Nema upravnog odbora. Država izravno imenuju upravu EXIM-a. Prema njegovu web-mjestu, EXIM je usmjeren na potporu kineskoj vanjskoj trgovini, ulaganjima i međunarodnoj gospodarskoj suradnji. Zadaća mu je pojačati financijsku potporu ključnim sektorima i slabim točkama kineskoga gospodarstva kako bi se osigurao održiv i zdrav gospodarski i socijalni razvoj.

ICBC

(92)	Na temelju poglavlja 8. do 10. njegova Statuta, kineska vlada zbog svojeg udjela od 69,6 % ima ovlast imenovati najvažnije funkcije u upravi banke, kao što su predsjednik i potpredsjednik, predsjednik i potpredsjednik upravnog odbora, izvršni direktor te predsjednik nadzornog odbora.

(93)

Štoviše, u skladu s njegovim Statutom, upravni odbor saziva sastanke dioničara, odlučuje o poslovnoj strategiji i proračunu banke, donosi odluke o ulaganjima (i spajanjima), donosi odluke o otpuštanju viših rukovoditelja, određuje sustav upravljanja rizicima i donosi odluke o osnivanju odjela i podružnica. Taj otvoreni popis odgovornosti dokaz je institucionalne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem ICBC-a.

CCB

(94)

U skladu s poglavljima 11. i 12. njegova Statuta, kineska vlada u svojstvu većinskog dioničara s udjelom od 57,31 % ima ovlast imenovati većinu članova upravnog odbora, koji je izvršno tijelo skupštine dioničara koje upravlja CCB-om i koje odgovara skupštini dioničara. Isto se primjenjuje na nadzorni odbor, tj. nadzorno tijelo Banke, kako je navedeno u poglavlju 16. Statuta.

(95)

Štoviše, u skladu sa Statutom CCB-a, upravni odbor donosi odluke o proračunu banke, ulaganjima, otpuštanju glavnog izvršnog revizora i tajnika upravnog odbora. Deset izvršnih članova (od ukupno 15 članova) upravnog odbora čini najvišu upravljačku razinu CCB-a. Taj otvoreni popis odgovornosti dokaz je institucionalne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem CCB-a.

ABC

(96)	Kako je navedeno u članku 134. Statuta, kineska vlada u svojstvu većinskog dioničara s udjelom od 79,62 % ima ovlast imenovati sve direktore u upravnom odboru. Isto se odnosi i na nadzorni odbor u skladu s člankom 199. Statuta.

(97)

Štoviše, u skladu sa Statutom ABC-a, upravni odbor utvrđuje strategiju banke, donosi odluke o proračunu banke i ulaganjima, imenuje predsjednika i tajnika upravnog odbora banke te uspostavlja i prati sustav upravljanja rizikom banke. Taj otvoreni popis obveza dokaz je institucionalne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem ABC-a.

BOC

(98)	Kako je navedeno u članku 122. Statuta, kineska vlada u svojstvu većinskog dioničara s udjelom od 64,63 % ima ovlast imenovati izvršne i neizvršne direktore banke koji čine upravni odbor.

(99)

Štoviše, u skladu sa Statutom BOC-a, upravni odbor, među ostalim, donosi odluke o strateškim načelima financijske institucije, poslovnim planovima i glavnim planovima ulaganja, imenovanju ili otpuštanju višeg osoblja kao što su predsjednik i tajnik upravnog odbora, potpredsjednik i ostali viši rukovoditelji. Odbor donosi daljnje odluke o provedbi odluka skupštine dioničara i odobrava politike korporativnog upravljanja. Taj otvoreni popis obveza dokaz je institucionalne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem BOC-a.

(b) Dokazi koji pokazuju da je vlada provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem tih institucija

(100)

Komisija je nadalje zatražila informacije o tome je li kineska vlada provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju u pogledu njihovih politika davanja zajmova i procjene rizika kada su dale zajmove industriji čelika. U tom su pogledu u obzir uzeti sljedeći regulatorni dokumenti:

—	članak 34. Zakona NRK-a o poslovnim bankama („Zakon o bankama”),

—	članci 7. i 15. Općih pravila o zajmovima (koje provodi Narodna banka Kine),

—	5. poglavlje 12. petogodišnjeg plana za industriju čelika;

—	5. poglavlje 13. petogodišnjeg plana za industriju čelika;

—	Odluka br. 40;

—

Smjernice Narodne banke Kine, Kineskog bankarskog regulatornog tijela („CBRC”), Kineskog regulatornog tijela za vrijednosne papire („CSRC”) i Kineskog regulatornog tijela za osiguranja („CIRC”) o potpori industrijama čelika i ugljena u rješavanju viška kapaciteta i ostvarenju zaokreta u razvoju (2016.) („Smjernice Narodne banke Kine, CBRC-a, CSRC-a i CIRC-a”);

—	Obavijest „Nekoliko mišljenja o rješavanju viška kapaciteta”, koju su donijeli NDRC, Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije („MIIT”) i CBRC (2016.) (obavijest „Nekoliko mišljenja o rješavanju viška kapaciteta”);

—	Smjernice o zelenim kreditima CBRC-a (koje se tumače zajedno s Mišljenjima Državnog vijeća o jačanju štednje energije i smanjenju emisija te ubrzavanju strukturne prilagodbe u sektoru željeza i čelika iz lipnja 2010.) („Smjernice o zelenim kreditima”).

(101)

Pregledom tih regulatornih dokumenata Komisija je utvrdila da financijske institucije u NRK-u posluju u općem pravnom okruženju u kojem ih se usmjerava da se pri donošenju financijskih odluka usklade s ciljevima industrijske politike kineske vlade.

(102)

Općenito, člankom 34. Zakona o bankama koji se primjenjuje na sve financijske institucije koje posluju u Kini utvrđuje se da poslovne banke odobravaju zajmove u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države. U pogledu EXIM-a, njegova je zadaća u području javne politike utvrđena u obavijesti o osnivanju Kineske uvozno-izvozne banke te drugim javno dostupnim informacijama.

(103)

Nakon objave kineska vlada navela je da su prethodno navedeni posebni zajmovi iz članka 7. Općih pravila o zajmovima ukinuti 1999. na temelju Okružnice o boljem upravljanju posebnim zajmovima (YINFA [1999.] br. 228) i da je članak 15. prestao biti relevantan jer PBOC više ne određuje gornje i donje granice zajmova.

(104)

Kineska vlada tvrdila je i da je Komisija pogrešno protumačila članak 34. Zakona o bankama. Uputila je i na članke 4., 5., i 7. Zakona o bankama koji se navodno odnose na autonomiju banke, neuplitanje subjekata ili pojedinaca i vlade te ispitivanje kreditne sposobnosti primatelja zajma. Nadalje je kineska vlada dostavila primjedbu da se članak 34. ne bi trebao tumačiti sam za sebe.

(105)

Komisija je priznala da su posebni zajmovi ukinuti 1999. To, međutim, ne utječe na zaključke donesene o postojanju davanja povlaštenih zajmova, koji se također temelje na drugim raspoloživim podacima, koji su dostatni kada se uzmu zasebno.

(106)

U pogledu članka 15. Općih pravila o zajmovima Komisija se nije složila sa stajalištem kineske vlade. Tim je člankom predviđeno sljedeće: „U skladu s državnom politikom relevantni odjeli mogu subvencionirati kamate na zajmove radi promicanja rasta određenih industrija i gospodarskog razvoja u određenim područjima.” Stoga ta odredba ostaje relevantna čak i nakon ukidanja donje i gornje granice stopa. U svakom slučaju, članak 38. Zakona o bankama i dalje upućuje na ograničenja i može u bilo kojem trenutku biti primijenjen.

(107)

U pogledu Zakona o bankama, članci 4., 5. i 7. pripadaju „Poglavlju I. Opće odredbe”, a članci 34. i 35. nalaze se u „Poglavlju IV. Osnovna pravila za zajmove i drugo poslovanje”. Člankom 4. predviđeno je da „poslovanje poslovnih banaka regulirano je načelima sigurnosti, likvidnosti i učinkovitosti. Poslovne banke donose vlastite odluke o svojem poslovanju, preuzimaju odgovornost za vlastite rizike, preuzimaju isključivu odgovornost za svoju dobit i gubitke te se samostalno ograničavaju. U skladu sa zakonom poslovne banke posluju bez uplitanja bilo kojeg subjekta ili osobe. Poslovne banke neovisno preuzimaju građanskopravnu odgovornost i odgovaraju svojom cijelom imovinom pravne osobe.” Članak 7. Zakona o bankama odnosi se na ispitivanje kreditne sposobnosti primatelja kredita.

(108)

U ispitnom postupku pokazalo se da se članci 4. i 7. Zakona o bankama primjenjuju u skladu s člankom 34. Zakona o bankama, tj. kada država utvrdi javnu politiku, banke je provode i slijede državne upute. Nalazi ovog ispitnog postupka nisu poduprli tvrdnju da banke ne uzimaju u obzir vladine politike i planove prilikom odlučivanja o davanju zajmova. Zapravo su potvrdili suprotno, kako je jasno opisano u uvodnim izjavama od (121). do (128). u nastavku. Stoga je Komisija utvrdila da se člankom 4. Zakona o bankama poslovne banke ne sprečava da uzimaju u obzir vladinu industrijsku politiku ili planove.

(109)

Kineska vlada uputila je i na članak 5. Zakona o bankama, izvodeći iz njega da „ne bi bilo uplitanja lokalnih uprava i vladinih odjela na različitim razinama, javnih organizacija ili pojedinaca u poslovanje banaka”. Međutim, stvarni tekst članka 5. Zakona o bankama glasi kako slijedi: Poslovne banke obvezne su poštovati načela jednakosti, slobodne volje, poštenja i dobre vjere u poslovanju sa svojim klijentima. Prema Komisiji ta formulacija ne štiti banke od njihove obveze da uzimaju u obzir javnu politiku kako je utvrđeno u članku 34. Zakona o bankama. Kao što je navedeno u uvodnim izjavama od (121). do (128). u nastavku, s obzirom na ponašanje banaka pri davanju zajmova društvima u uzorku, ne može se smatrati da se tim člankom proturječi tumačenju članka 34. koje je utvrdila Komisija.

(110)

Industrijska politika države utvrđuje se središnjim planiranjem kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 3.1. U pogledu industrije čelika, petim poglavljem 12. petogodišnjeg plana za industriju čelika posebno se predviđa jačanje povezanosti između financijskih politika i industrijske politike u pogledu čelika. Nadalje, u petom poglavlju 13. petogodišnjeg plana za industriju čelika utvrđuju se smjernice za financijske institucije i privatni kapital kojima se podupiru prioritetne zadaće iz Plana te se utvrđuje da u pogledu postojanja tržišta za poduzeća i njihove profitabilnosti, banke održavaju potražnju za kreditima u razumnim granicama.

(111)

Slično tome, Odlukom br. 40 sve se financijske institucije upućuju da kreditnu potporu posebno pruže poticanim projektima. Kako je već objašnjeno u odjeljku 3.1., projekti industrije čelika svrstani su u kategoriju poticanih projekata.

(112)

Nakon objave kineska vlada navela je da Komisija nije objasnila kako je iz Odluke br. 40 vidljivo da banke moraju poduzeti bilo kakve radnje u pogledu povlaštenih kredita te je uputila na članke 17. i 18. te Odluke. Komisija je napomenula da Odluka uključuje volju kineske vlade da aktivno podupire razvoj industrije čelika. Odlukom se također daju upute svim financijskim institucijama da kreditnu potporu pruže samo poticanim projektima (kategorija kojoj pripadaju projekti povezani s čelikom) i obećava se provedba „drugih povlaštenih politika za poticane projekte”. Na temelju prethodno navedenog banke su obvezne pružiti kreditnu potporu industriji čelika u skladu s Odlukom br. 40. No člancima 17. i 18. iste Odluke od banaka se traži i da se pridržavaju kreditnih načela za koje Komisija nije mogla utvrditi tijekom ispitnog postupka događa li se to u praksi. Odluka br. 40 dakle potvrđuje prethodni nalaz u pogledu Zakona o bankama da banke izvršavaju javne ovlasti u obliku aktivnosti povezanih s povlaštenim kreditima.

(113)

Nadalje, Smjernice Narodne banke Kine, CBRC-a, CSRC-a i CIRC-a te obavijest „Nekoliko mišljenja o rješavanju viška kapaciteta” posebno su usmjerene na poduzeća u sektoru čelika. U njima se navodi da financijske institucije moraju u potpunosti prepoznati temeljnu ulogu i stratešku važnost industrija čelika i ugljena te nastaviti davati kreditnu potporu društvima iz sektora čelika koja su usklađena s industrijskom politikom te koja se prilagođavaju i provode vlastita pregrupiranja bez povećanja svojeg proizvodnog kapaciteta. Ta se potpora proširuje na utvrđivanje kamatnih stopa te promicanje obveznica i zajmova za spajanja i preuzimanja. Nadalje, promiče se i restrukturiranje i opraštanje dugova.

(114)

Nakon objave kineska vlada izjavila je da je Komisija propustila navesti posebne odredbe u prethodno navedenim dokumentima kojima se podupiru njezini zaključci. Komisija je naglasila da je temeljila svoje izjave u prethodnoj uvodnoj izjavi među ostalim na sljedećim odlomcima iz obavijesti „Nekoliko mišljenja o rješavanju viška kapaciteta”:

(a)	Bankarske financijske institucije moraju bolje prepoznati temeljnu i stratešku ulogu industrije željeza i čelika i industrije ugljena u nacionalnom gospodarstvu te ozbiljno provoditi politike produljenja roka otplate kredita u pogledu različitog postupanja, koje su i prilagodljive i nadzorne.

(b)	Financijska potpora mora se pojačati za poduzeća u sektoru željeza i čelika te poduzeća u sektoru ugljena koja sudjeluju u spajanju i reorganizaciji.

(c)	Bankarske financijske institucije potiču se da reorganiziraju zajmove dane poduzećima u sektoru željeza i čelika te poduzećima u sektoru ugljena koja se nalaze u poteškoćama, ali preuzela su inicijativu kako bi smanjila kapacitete.

(d)

U pogledu poduzeća u sektoru željeza i čelika te poduzeća u sektoru ugljena s utrživim proizvodima ili uslugama te obećavajućim razvojnim potencijalima koji su u skladu s nacionalnim industrijskim politikama i preuzimaju inicijativu za smanjenje kapaciteta, prilagodbu struktura i transformaciju razvojnih modela, bankarske financijske institucije moraju uspostaviti vjerovničke odbore, prilagoditi rok dospijeća, kamatne stope i načine otplate zajmova te poduzeti druge mjere.

(115)

U pogledu Smjernica Narodne banke Kine, CBRC-a, CSRC-a i CIRC-a, sljedeći su odjeljci, među ostalim, relevantni:

(a)

Bankarske financijske institucije trebale bi u potpunosti prepoznati temeljnu ulogu i strateški položaj industrije čelika i ugljena, odgovarajuće uzeti u obzir njihov razvoj, nastaviti pružati kreditnu potporu, u skladu s načelima kontrole rizika i održivosti poslovanja, visokokvalitetnim poduzećima koja su okosnica, koja imaju naprednu tehnologiju i opremu, konkurentne proizvode i tržišta te mogu obnoviti svoju konkurentnost i riješiti privremene poteškoće produbljivanjem reforme i jačanjem unutarnjeg upravljanja; aktivno nuditi sveobuhvatne financijske usluge poduzeću koje se prilagođava i regrupira, ali ne povećava svoj proizvodni kapacitet.

(b)	Poboljšanje upravljanja određivanjem cijena i kamatnih stopa te smanjenje troškova financiranja poduzeća.

(c)	Aktivno promicanje inovacija i zelenih obveznica te obveznica s visokim prinosom. Proširenje izdavanja zelenih financijskih obveznica, zelene sekuritizacije imovine i drugih inovativnih financijskih instrumenata za usmjeravanje zelenog razvoja industrije čelika i ugljena.

(d)

Aktivno i postojano promicanje restrukturiranja duga u tom poduzeću. Pružanje pomoći prilagodbom trajanja zajma, načina otplate i drugim mjerama restrukturiranja duga poduzećima koja se pridržavaju nacionalnih industrijskih politika i aktivno preuzimaju inicijativu za smanjenje proizvodnog kapaciteta, prilagodbu strukture i transformaciju za razvoj te imaju određenu razinu solventnosti, na temelju premise o nadzoru kvalitete zajma i preciznog razvrstavanja.

(e)	Poboljšanje poslovanja zajmova za spajanja i preuzimanja te širenje raspona zajmova za spajanja i preuzimanja, razumno određivanje trajanja zajma i kamatne stope kako bi se u integraciji industrijskog kapaciteta poduprla poduzeća i regije s komparativnom prednošću.

(116)

U Smjernicama o zelenim kreditima financijske institucije potiču se na upotrebu različitih politika produljenja roka otplate kredita i upravljanja rizikom u skladu s industrijskim politikama i ovisno o statusu primatelja zajma s obzirom na zaštitu okoliša. Industrija čelika smatra se glavnim ciljanim primateljem zajmova povezanih s okolišnim projektima. Industrijska politika u tom se kontekstu objašnjava u „Mišljenjima o jačanju štednje energije i smanjenju emisija te ubrzavanju strukturne prilagodbe u sektoru željeza i čelika”. U tim se mišljenjima ističe da industrija željeza i čelika, koja ima najveći potencijal u području štednje energije i smanjenja emisija, zauzima ključni položaj u naporima usmjerenima na štednju energije i smanjenje emisija. Povećanje štednje energije i smanjenja emisija te ubrzavanje strukturne prilagodbe važna je i značajna mjera u transformaciji razvojnog modela industrije željeza i čelika. Stoga se „snažno promiču” projekti povezani s novim tehnologijama i tehnikama kružnog gospodarstva, štednjom energije i smanjenjem emisija kao što su suho gašenje koksa pri visokoj temperaturi i pod visokim tlakom, suho uklanjanje prašine, iskorištavanje i upotreba preostale topline i tlaka plina od kamenog ugljena te odsumporavanje dimnih plinova od sinteriranja, kao i prateće „zeleno” financiranje.

(117)

U svojim je primjedbama na objavu kineska vlada napomenula da ni Smjernice o zelenim kreditima ni „Mišljenja o jačanju štednje energije i smanjenju emisija te ubrzavanju strukturne prilagodbe u sektoru željeza i čelika” ne dokazuju postojanje obvezujućeg normativnog okvira za prakse kreditiranja. Kineska vlada osobito se pozvala na članak 15. Smjernica o zelenim kreditima u kojem se navodi da „bankarske institucije moraju pojačati dužnu pažnju prilikom dodjele kredita”.

(118)

Nalazi ovog ispitnog postupka nisu poduprli tvrdnju da se člankom 15. Smjernica o zelenim kreditima financijske institucije sprečavaju da prate vladine industrijske politike i planova pri odobravanju zajmova. Zapravo su potvrdili suprotno, kako je jasno opisano u uvodnim izjavama od (121). do (128). u nastavku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(119)

Zakon o bankama je pravno obvezujući. Obvezna priroda petogodišnjih planova prethodno je utvrđena u uvodnoj izjavi (55). Obvezna priroda Odluke br. 40 prethodno je utvrđena u uvodnoj izjavi (55). Obvezna priroda drugih regulatornih dokumenata vidljiva je iz njihovih klauzula o nadzoru i evaluaciji. U obavijesti „Nekoliko mišljenja o rješavanju problema viška kapaciteta” navodi se da CBRC, Povjerenstvo za nacionalni razvoj i reforme te Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije organiziraju pravovremene inspekcije i nadzor nad provedbom toga. U članku 28. Smjernica o zelenim kreditima navodi se da regulatorna tijela za bankarsku industriju … provode evaluaciju učinaka zelenih kredita koje su odobrile financijske institucije u bankarskoj industriji na sveobuhvatan način na temelju regulacije izvan postrojenja i inspekcija na terenu. Rezultati evaluacije upotrebljavaju se kao važni temelji za regulatorno rangiranje, institucionalni pristup, poslovni pristup i vrednovanje uspješnosti višeg rukovodstva u financijskim institucijama u bankarskoj industriji u skladu s relevantnim zakonima i propisima. U Smjernicama Narodne banke Kine, CBRC-a, CSRC-a i CIRC-a o potpori industrijama čelika i ugljena za rješavanje problema viška kapaciteta i ostvarenje zaokreta u razvoju navodi se da bi financijske institucije trebale poboljšati komunikaciju s lokalnim državnim službama.

(120)

Na temelju toga Komisija zaključuje da je kineska vlada izradila normativni okvir kojeg su se morali pridržavati upravitelji i nadzornici koje je imenovala kineska vlada i koji su joj odgovorni. Stoga se kineska vlada oslanjala na normativni okvir kako bi provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju kada su one davale zajmove industriji čelika.

(121)

Komisija je tražila i konkretne dokaze o provođenju znatne kontrole na temelju konkretnih zajmova. Tijekom provjere je pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju uputilo na članke 4. i 5. Zakona o bankama, prema kojima su obvezne napraviti neovisnu procjenu zahtjeva za zajam. Tvrdile su da su se u praksi služile sofisticiranim politikama i modelima procjene kreditnog rizika pri dodjeli predmetnih zajmova. Međutim nisu pružile nikakve konkretne primjere. Pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju odbilo je dati informacije, uključujući o svojim specifičnim procjenama kreditnog rizika, povezane s društvima u uzorku zbog regulatornih i ugovornih razloga. U pogledu potonjih, istaknule su da bi bez pristanka primatelja zajma prekršile ugovor davanjem informacija. Sve četiri grupacije proizvođača izvoznika u uzorku odbile su potpisati pismo suglasnosti koje omogućuje provjeru njihovih financijskih podataka u prostorima banke.

(122)

Zbog nepostojanja konkretnih dokaza o procjenama kreditne sposobnosti Komisija je ispitala opće pravno okruženje, kako je ono prethodno opisano u uvodnim izjavama (100). do (120)., zajedno s ponašanjem pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju u pogledu zajmova danih društvima u uzorku. To se ponašanje razlikovalo od njihova službenog stava jer se nisu ponašale kao što bi to bilo uobičajeno za financijske institucije na osnovi temeljite tržišne procjene rizika.

(123)

Posjetima radi provjere otkriveno je da su uz iznimku određenih zajmova u stranoj valuti i jednog zajma jednom proizvođaču izvozniku iz uzorka, zajmovi davani četirima grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku po kamatnim stopama sličnima referentnim kamatnim stopama Narodne banke Kine („PBOC”) (18) neovisno o financijskom stanju i kreditnom riziku društava. Stoga su zajmovi dani sa stopama nižima od tržišnih stopa u usporedbi sa stopom koja odgovara profilu rizičnosti četiriju proizvođača izvoznika u uzorku. Dodatno, sva društva u uzorku dobila su revolving zajmove kojima im se omogućava da odmah zamijene kapital iz zajmova koji su otplatila na datum njihova dospijeća svježim kapitalom iz novih zajmova.

(124)

U slučaju društava Shougang Group i Benxi Group rasporedi plaćanja su bili restrukturirani ili dug oprošten zbog financijskih poteškoća, a Komisija je pronašla jedan poseban primjer intervencije kineske vlade koji je doveo do restrukturiranja duga unatoč drugačijem financijskom mišljenju financijskih institucija (19).

(125)

Komisija je utvrdila i da zajmovi koje su banke trebale prijaviti kao neuobičajene zajmove nisu bili navedeni kao takvi u nacionalnom središnjem kreditnom registru od strane pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju. Obveza prijave postoji osobito kada je došlo do restrukturiranja zajmova, kada dužnik ne ispuni svoje obveze plaćanja ili kada su odobreni revolving zajmovi. Takvi su primjeri pronađeni za sve četiri grupacije proizvođača izvoznika u uzorku. U skladu sa Smjernicama o razvrstavanju zajmova na temelju rizika CBRC-a svi su ti slučajevi trebali biti obuhvaćeni središnjim kreditnim registrom. Ovim nedostatkom izvješćivanja od strane financijskih institucija stvara se iskrivljena slika o kreditnom stanju društva u središnjem kreditnom registru jer u njemu nije vidljiva stvarna kreditna sposobnost društva. Kao rezultat toga, čak i kad bi financijska institucija primijenila tržišnu procjenu rizika, morala bi to učiniti na temelju netočnih informacija.

(126)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da neprijavljivanje nekih zajmova u središnjem kreditnom registru pokazuje kako zakonodavni okvir za prakse davanja zajmova nije obvezujući. No djelomično nepridržavanje obveze prijavljivanja određenih zajmova od strane nekih subjekata ne znači da Smjernice kao takve nisu imale pravnu snagu.

(127)

Nadalje, kineska vlada uočila je da su godišnja izvješća raznih kineskih banaka sadržavala opsežna poglavlja o upravljanju rizikom i kreditnoj analizi, što je jasan pokazatelj da su zajmovi industriji čelika nedavno ograničeni, a ne poticani. Komisija je smatrala da informacije o procjeni kreditnog rizika dane u godišnjim izvješćima nisu sadržavale nove elemente koje je iznijela kineska vlada. U svakom slučaju, one su bile apstraktne te se na temelju njih nisu mogli ocijeniti pojedinačni slučajevi niti su dokaz da se ta procjena doista provodi. Osim toga, primjeri koje je kineska vlada dala za EXIM i CCB odnose se samo na smanjenje postotka zajmova danih industriji čelika. Te izjave ne sadržavaju nikakve informacije o uvjetima pod kojima su ti krediti odobreni. U svakom slučaju, u nedostatku bilo kakvih informacija o ukupnom davanju zajmova industriji čelika od strane svih banaka u državnom vlasništvu i privatnih banaka koje su ovlaštene i kojima se upravlja, činjenica da su dvije od njih smanjile svoju izloženost nije značajna. U pogledu godišnjeg izvješća banke China Merchants Bank, izjava kineske vlade odnosi se samo na činjenicu da je banka prilagodila svoje kreditne politike bez dodatnih detalja. Čak i ako je banka China Merchants Bank „povisila svoje ulazne standarde”, u citiranom upućivanju navodi se i da je banka „pružala potporu svojim kvalitetnim klijentima”.

(128)

Stoga Komisija nije imala razloga za promjenu svojih nalaza i zaključila je da je kineska vlada provodila znatnu kontrolu nad ponašanjem pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju u pogledu njihovih politika davanja zajmova i procjene rizika kada su dale zajmove industriji čelika.

(129)

Komisija je utvrdila da pet financijskih institucija u državnom vlasništvu koje surađuju provodi prethodno navedeni pravni okvir pri izvođenju javnih funkcija u odnosu na sektor čelika, čime djeluju kao javna tijela u smislu članka 2. točke (b) Osnovne uredbe koji se tumači zajedno s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. Osnovne uredbe te u skladu s relevantnom sudskom praksom WTO-a.

(130)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da Komisija nije ispunila dokazne standarde za određivanje da su banke u državnom vlasništvu javna tijela jer se u donošenju zaključaka navodno oslonila isključivo na formalne pokazatelje kontrole kao što su vlasništvo kineske vlade ili ovlast određivanja ili imenovanja upravnih službenika. Komisija je odbacila tu tvrdnju kao neosnovanu jer je vrlo detaljno ispitala i provođenje te kontrole u znatnoj mjeri u uvodnim izjavama (100) do (128).

3.4.1.2 Banke u državnom vlasništvu koje ne surađuju

(131)

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 3.2., kineska vlada nije zatražila od ostalih banaka u državnom vlasništvu koje su dale zajmove društvima u uzorku da odgovore na posebni upitnik. Stoga je Komisija, u skladu sa zaključcima donesenima u uvodnim izjavama (61). do (75)., odlučila upotrijebiti najbolje raspoložive podatke kako bi utvrdila mogu li se te banke u državnom vlasništvu smatrati javnim tijelima.

(132)

Upotrebom javno dostupnih informacija, kao što su web-mjesta banaka, godišnja izvješća, informacije dostupne u imenicima banaka ili na internetu, Komisija je ustanovila da se sljedećih 30 banaka koje su davale zajmove četirima grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku nalazilo u djelomičnom ili potpunom vlasništvu same države ili pravnih osoba u državnom vlasništvu. Kineska razvojna banka, Komunikacijska banka, China Everbright Bank, Postal Savings Bank, China Merchants Bank, Shanghai Pudong Development Bank, Kineska industrijska banka, Shenyang Rural Commercial Bank, Benxi City Commercial Bank, Benxi Commercial Bank, Kailuan Group Financial Co., Liaoning Hengyi Financing Lease Co., Ltd., Bank of Chengde, Bank of Hebei, Šangajska banka, Ningbo Bank, China CITIC Bank, China Guangfa Bank, China Bohai Bank, Huaxia Bank, China Resources Bank, China Zheshang Bank, China Credit Trust, Huarong International Trust Co. Ltd., Northern International Trust Co., Ltd., Zhangjiakou Bank, Hebei Iron and Steel Group Financial Co., Ltd, Shougang Group Finance, Ured za financije grada Benxija, Ruralna kreditna zadruga Zunhua. Informacije o vlasničkoj strukturi tih banaka nalaze se u tablici u nastavku.

Naziv banke

Informacije o vlasničkoj strukturi

Kineska razvojna banka

banka za provedbu državne politike u 100 %-tnom državnom vlasništvu

Komunikacijska banka

Ministarstvo financija i Central Huijin Investments drže 26,53 % dionica banke.

China Everbright Bank

Ministarstvo financija i Central Huijin Investments drže 41,24 % dionica banke.

Postal Savings Bank

Prvotno ju je 2007. osnovao Državni poštanski ured, odjel koji je trenutačno pripojen Ministarstvu prometa. Trenutačno 64 % dionica drži China Post Corp., koji je u potpunom državnom vlasništvu.

China Merchants Bank

Ta je banka član grupacije China Merchants Group, poduzeća u državnom vlasništvu.

Shanghai Pudong Development Bank

China Mobile Communication Group Guangdong Limited (poduzeće u državnom vlasništvu): 20 %

Shanghai International Group Co., Ltd (grupacija financijskog holdinga u državnom vlasništvu): 16,93 %

Shanghai Sitico Assets Management Co., Ltd. (dio društva Shanghai International Group): 5,23 %

Central Huijin Asset Management Co., Ltd.: 1,49 %

[…]

Kineska industrijska banka

Ured za financije pokrajine Fujian 17,86 % (državno tijelo)

Pravne osobe u državnom vlasništvu:

PICC Property and Casualty Company Limited 4,98 %

PICC Life Insurance Company Limited 4,21 %

Buttonwood Investment Platform LLC. 3,52 %

China National Tobacco Corporation 3,22 %

China Securities Finance Corporation Limited 2,87 %

PICC Life Insurance Company Limited-universal 2,49 %

Fujian Tobacco Haisheng Investment Management Co., Ltd. 2,32 %

China Huijin Investment LLC. 1,55 %

Domaće pravne osobe koje nisu u državnom vlasništvu:

Tianan Property Insurance Co., Ltd 1,71 %

[…]

Shenyang Rural Commercial Bank

Vlasnička struktura (od kraja 2014.)

Pravne osobe u državnom vlasništvu:

—	Liaoning Energy Investment Group (10 %)

—	Yingkou Port Group (10 %)

Domaće pravne osobe koje nisu u državnom vlasništvu:

—	Shenyang Zhongyou Tianbao (Group) Materials and Equipment (10 %)

—	Shenzhen Yunfan Technology (10 %)

—	Beijing Beili Bowen Technology (10 %)

—	Hangzhou Yongyuan Network Technology (10 %)

—	Dalian Yidu Group (10 %)

[…]

Benxi City Commercial Bank

Vlasnička struktura od kraja 2015.:

—	lokalne javne financije: (jedan dioničar) 12,08 %

—	poduzeća u državnom vlasništvu (8 dioničara) 59,35 %

—	privatna poduzeća (6 dioničara) 23,17 %

—	privatni pojedinci (789 dioničara) 5,42 %

Glavni dioničari:

Ured za financije grada Benxija (lokalne javne financije) 12,08 %

Shenjing Bank (poduzeće u državnom vlasništvu) 11,88 %

Bengang Group (poduzeće u državnom vlasništvu): 9,99 %

Liaoning Rongda Investment Enterprise (poduzeće u državnom vlasništvu): 9,99 %

Dalian Port Group (poduzeće u državnom vlasništvu): 9,99 %

Liaoning Liaoan Engineering and Machinery Group (privatno poduzeće): 9,99 %

Benxi Commercial Bank

isto

Kailuan Group Financial Co.

Povjerenstvo pokrajine Hebei za državnu imovinu kontrolira 100 % društva Kailuan Group, koje kontrolira Kailuan Group Financial Co.

Liaoning Hengyi Financing Lease Co., Ltd.

U vlasništvu društva Benxi Group (poduzeće u državnom vlasništvu)

Bank of Chengde

Vlasnička struktura od kraja 2015.:

—	Ured za financije grada Chengdea: 7,359 %

—	Chengde Zhongsheng Investment Group: 7,359 %

—	Hebei Beifang Road Engineering Construction Group 7,359 %

—	Chengde City Jinhui Real Estate 6,211 %

—	Hebei Beichen Powergrid construction 4,842 %

—	Chengde city Shuangluan district Kangda industry and trade: 4,842 %

[…]

Bank of Hebei

Vlasnička struktura od kraja 2013.:

Pravne osobe u državnom vlasništvu:

—	China Guodian Power Development: 18,98 %

—	Zhongcheng Construction & Investment Holding: 10,98 %

—	Hebei Port Group: 9,41 %

Šangajska banka

Glavni dioničari prema godišnjem izvješću za 2015.:

206 kineskih poduzeća u državnom vlasništvu posjedovalo je 31. srpnja 2015. ukupni udio od 56 % u temeljnom kapitalu.

Društva kćeri i društva kćeri u potpunom vlasništvu Šangajske općinske narodne vlade i uprava na razini okruga:

—	Shanghai Alliance Investment (15,08 %)

—	Shanghai International Port Group (7,20 %)

—	Shanghai Huixin (2,16 %)

—	Shanghai Huangpu District State-Owned Assets Corporation (2,20 %)

Društva pod nadzorom Državnog vijeća (SASAC i Ministarstvo financija):

—	China Jianyin Investment (5,48 %)

—	China Shipbuilding & Offshore International of China Shipbuilding Industry Corporation (4,63 %)

—	CITIC Guoan of CITIC Guoan Group (2,00 %)

Ningbo Bank

Najveći dioničar s udjelom od 21,38 % jest uprava grada Ningboa, drugi je OCBC Bank of Singapore s 20 %, a sljedeći (11,57 %) je velika kineska grupacija iz sektora tekstila.

China CITIC Bank

CITIC Group Corporation Ltd., prije China International Trust Investment Corporation, jest investicijsko društvo u državnom vlasništvu Narodne Republike Kine. U njegovom su vlasništvu sada 44 društva kćeri uključujući China CITIC Bank, CITIC Holdings, CITIC Trust Co. i CITIC Merchant Co.

China Guangfa Bank

U 2015. pravne osobe u državnom vlasništvu imale su 71,86 % dionica, a 20 % je držao Citigroup

China Bohai Bank

Poduzeća u državnom vlasništvu:

—	TEDA Holding (25,00 %)

—	China COSCO Shipping (13,67 %)

—	Baosteel Group (11,67 %)

Pravne osobe u državnom vlasništvu:

—	State Development & Investment Corporation, SDIC (11,67 %)

—	Tianjin Trust (10,00 %)

—	Tianjin Shanghui Investment (8,00 %)

Strani ulagatelj:

—	Standard Chartered HK (19,99 %)

Huaxia Bank

Shougang Group (poduzeće u državnom vlasništvu) drži 20 %-tni udio i najveći je dioničar. Osim toga, poduzeće u državnom vlasništvu China State Grid drži 18 %, a Central Huijin 1,3 %.

China Resources Bank

Većinski je dioničar China Resources Group (veliko poduzeće u državnom vlasništvu), s udjelom od 75 %.

China Zheshang Bank

Vlasnička struktura od ožujka 2015.:

Pravne osobe u državnom vlasništvu:

—	Zhejiang Finance Development Corporation (19,96 %)

—	Zhejiang Provincial Energy Group Company Ltd (5,50 %)

Domaće pravne osobe koje nisu u državnom vlasništvu

—	Travelers Automobile Group (8,99 %)

—	Hengdian Group Holdings Limited (8,30 %)

—	Zhejiang Hengyi Group (6,21 %)

—	ostali (51,04 %)

China Credit Trust

Ova financijska institucija povezana je s jednim od četiriju društava za upravljanje imovinom u državnom vlasništvu, čija je glavna zadaća stjecanje, upravljanje i raspolaganje lošom imovinom banaka u državnom vlasništvu.

Huarong International Trust Co. Ltd.

Northern International Trust Co., Ltd.

Zhangjiakou Bank

Handan Branch

U vlasništvu lokalne uprave.

Hebei Iron and Steel Group Financial Co., Ltd

U vlasništvu društva Hesteel Group (poduzeće u državnom vlasništvu)

Shougang Group Finance

U vlasništvu društva Shougang Group (poduzeće u državnom vlasništvu)

Ured za financije grada Benxija

Lokalni ured Ministarstva financija koji je omogućio zajam jednom od društava u uzorku

Ruralna kreditna zadruga Zunhua

U vlasništvu sela lokalnih poljoprivrednika

(133)

Budući da financijske institucije u pitanju nisu dostavile informacije koje bi upućivale na suprotno, Komisija je utvrdila i da su se vlasništvo i kontrola kineske vlade temeljili na formalnim pokazateljima iz istih razloga kako je utvrđeno u odjeljku 3.4.1.1. Konkretno, na temelju najboljih raspoloživih podataka pretpostavlja se da kineska vlada imenuje rukovoditelje i nadzornike, koji joj i odgovaraju, u tih 30 banaka u državnom vlasništvu na isti način kao i u pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju.

(134)

Kada je riječ o provedbi znatne kontrole, Komisija je smatrala da bi se nalazi o pet financijskih institucija koje surađuju, koje su zaslužne za znatan dio zajmova odobrenih četirima grupacijama društava u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 50 % do gotovo 90 %, ovisno o društvu), mogli smatrati reprezentativnima i za ostale financijske institucije u državnom vlasništvu koje ne surađuju. Normativni okvir analiziran u odjeljku 3.4.1.1. (b) primjenjuje se na njih na jednak način. U nedostatku dokaza o suprotnom i na temelju najboljih raspoloživih podataka može se ustvrditi da nije bilo konkretnih dokaza o procjeni njihove kreditne sposobnosti, kao što ih nije bilo ni za pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju, pa se analiza o konkretnoj primjeni normativnog okvira iz odjeljka 3.4.1.1. (b) primjenjuje se na njih na jednak način.

(135)

Nadalje, Komisija je napomenula da je većina ugovora o zajmu koje je Komisija dobila od društava u uzorku imala slične uvjete, da su ugovorene stope za zajmove slične stopama koje je dostavilo pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju te da se djelomično preklapaju s njima.

(136)

Zbog navedenih sličnosti u pogledu uvjeta zajmova i kamatnih stopa te reprezentativnosti pet financijskih institucija koje su provjerene Komisija je smatrala da su nalazi za pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju najbolji raspoloživi podaci za ocjenu ostalih 30 banaka u javnom vlasništvu.

(137)

Na temelju toga Komisija je zaključila da ostalih 30 banaka u državnom vlasništvu koje osiguravaju zajmove društvima u uzorku treba smatrati javnim tijelima u smislu članka 3. i članka 2. stavka (b) osnovne Uredbe.

(138)

Nakon objave kineska vlada prigovorila je Komisijinoj ocjeni formalnih pokazatelja kontrole ustvrdivši da je Komisija provela opću ocjenu svih financijskih institucija na razini države pri čemu nije uzela u obzir temeljne karakteristike i funkcije pojedinih tijela i njihov odnos s vladom. Konkretno, kineska vlada smatrala je da je potrebno razlikovati financijske institucije u vlasništvu poduzeća u državnom vlasništvu i one koje su u izravnom vlasništvu kineske vlade. U pogledu ocjene na razini države Komisija napominje da je provela posebnu analizu javnog tijela za svaku financijsku instituciju za koju je kineska vlada dostavila relevantne zatražene podatke. Nažalost, kineska vlada nije dostavila podatke za sve ostale financijske institucije koje su proizvođačima izvoznicima u uzorku odobrile zajmove, kako je objašnjeno u odjeljku 3.2. Komisija je stoga morala provesti analizu javnog tijela na temelju najboljih raspoloživih podataka.

3.4.1.3 Zaključak o financijskim institucijama u državnom vlasništvu

(139)

Na temelju prethodno navedenih razmatranja Komisija je utvrdila da svih 35 kineskih financijskih institucija u državnom vlasništvu, koje su osigurale zajmove četirima grupacijama proizvođača izvoznika u uzorku, smatra javnim tijelima u smislu članka 3. i članka 2. stavka (b) Osnovne uredbe.

(140)

Uz to čak i da se financijske institucije u državnom vlasništvu ne smatraju javnim tijelima, Komisija je utvrdila da bi se smatralo da im je kineska vlada povjerila funkcije koje su obično dane vladi i usmjerila ih na njihovo izvršavanje u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne uredbe iz istih razloga koji su navedeni u uvodnim izjavama (143) i (144). Stoga bi se njihovo postupanje u svakom slučaju pripisalo kineskoj vladi.

3.4.2 Povjeravanje zadaća i usmjeravanje privatnih financijskih institucija

(141)

Komisija je pozornost zatim usmjerila na deset preostalih financijskih institucija. Za sljedećih osam financijskih institucija smatralo se da se nalaze u privatnom vlasništvu: HSBC, Standard Chartered Bank, Ping An Bank, Australia & New Zealand Banking Group (Kina) Limited, Shagang Group Finance, DBS Group (Kina) Limited, Bank of Beijing, Hang Seng Bank. Osim toga, smatralo se da se Jinfeng Rural Commercial Bank i SPB Bank nalaze u privatnom vlasništvu jer nema javno dostupnih podataka o njihovoj vlasničkoj strukturi. Komisija je preispitala je li tim financijskim institucijama kineska vlada povjerila dodjelu subvencija sektoru čelika ili ih usmjerila na to u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podočke iv. Osnovne uredbe.

(142)

Žalbeno tijelo WTO-a smatra da se riječ „povjeriti” pojavljuje kad vlada privatnom tijelu prenosi odgovornost, dok se „usmjeriti” odnosi na situacije u kojima vlada nad privatnim tijelom provodi svoje ovlasti (20). U oba se slučaja vlada privatnim tijelom koristi kao zamjenskim putem za izvršenje financijskog doprinosa i „u većini bi se slučajeva očekivalo da povjeravanje zadaće privatnom tijelu ili usmjeravanje privatnog tijela uključuje i određeni oblik prijetnje ili navođenja” (21). Istodobno, točkom iv. članicama se ne dopušta uvođenje kompenzacijskih mjera za proizvode „kad vlada samo provodi svoje opće regulatorne ovlasti” (22) ili kad intervencija vlade „može ili ne mora dovesti do određene posljedice samo na temelju određenih činjeničnih okolnosti i na temelju prava sudionika na tom tržištu na slobodan izbor” (23). Povjeravanje i usmjeravanje podrazumijeva „aktivniju ulogu vlade od pukog poticanja” (22).

(143)

Komisija je napomenula da se normativni okvir u pogledu industrije čelika kako je prethodno naveden u uvodnim izjavama od (100) do (120) primjenjuje na sve financijske institucije u NRK-u, uključujući financijske institucije u privatnom vlasništvu. To je potkrijepljeno činjenicom da je obavijest pod nazivom „Nekoliko mišljenja o rješavanju viška kapaciteta” upućena svim bankama za provedbu državne politike, velikim bankama, bankama osnovanima kao dioničkim društvima, poštanskim štedionicama, bankama sa stranim kapitalom, društvima za upravljanje financijskom imovinom i ostalim financijskim institucijama pod upravljanjem CBRC-a.

(144)

Nadalje, posjetima radi provjere otkriveno je da je većina ugovora o zajmu koji je Komisija dobila od društava u uzorku imala slične uvjete, da su ugovorene kamatne stope za zajmove privatnih financijskih institucija slične stopama pet banaka u državnom vlasništvu koje surađuju te da se djelomično preklapaju s njima.

(145)

Komisija je uz to pismeno kontaktirala tih deset financijskih institucija i zatražila dodane informacije o njihovim praksama u pogledu zajmova i procjena rizika. Odgovorila je samo jedna navodeći da ne može dati odgovor prije konzultacija s regulatornim tijelima. Nakon savjetovanja s CBRC-om ta je financijska institucija obavijestila Komisiju da želi surađivati, ali da joj je CBRC sugerirao da bi se takva suradnja trebala odvijati putem mehanizma za regulatornu suradnju (tj. razmjenom informacija između kineskih regulatora i regulatora EU-a umjesto izravno između Komisije i banke). Komisija je pozdravila tu ponudu za suradnju, ali je napomenula da je bilo nemoguće uspostaviti takav prijelazni aranžman za preostali dio ispitnog postupka. U svakom slučaju, Komisija nije primila nikakva dodatna pisma ili zahtjeve od samog CBRC-a. Osim toga, ta financijska institucija nije dostavila nikakve primjedbe na tu temu u utvrđenom roku. Dakle, ni jedna institucija nije dostavila dokaz koji je bio u suprotnosti s nalazima Komisije.

(146)

Budući da od privatnih financijskih institucija nisu primljene drugačije informacije, Komisija je zaključila da je vlada u pogledu industrije čelika svim financijskim institucijama (uključujući privatne financijske institucije) koje djeluju u Kini pod nadzorom CRBC-a povjerila da u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podočke iv. prve alineje Osnovne uredbe slijede vladine politike i osiguravaju zajmove po povlaštenim cijenama za industriju čelika ili ih usmjerila na to.

(147)

Nakon objave kineska vlada napomenula je da Komisija treba razjasniti je li primijenila standard „povjeravanja” ili „usmjeravanja” jer se oni međusobno isključuju. Nadalje, kineska vlada tvrdila je da je Komisijino tumačenje povjeravanja ili usmjeravanja preusko jer je usmjereno na pravni standard kojim se pretpostavlja „aktivnija uloga vlade od pukog poticanja”. S druge strane, kineska vlada tvrdila je da je povjerenstvo u predmetu SAD – izvozna ograničenja zahtijevalo detaljniju analizu na temelju postojanja i. izričite i afirmativne radnje prijenosa ovlasti ili zapovijedanja, ii. usmjerene na određenu stranu i iii. s određenom zadaćom ili ciljem (24).

(148)

U pogledu prve točke Komisija je smatrala da se standardi „povjeravanja” i „usmjeravanja” međusobno ne isključuju jer se u oba slučaja vlada koristi privatnim tijelom kao zamjenskim putem za izvršenje financijskog doprinosa. U pogledu druge točke Komisija se nije složila s tumačenjem kineske vlade u pogledu pravnog standarda koji treba upotrijebiti. Kako je već opisano u uvodnoj izjavi (142), Komisija se oslanjala na sudsku praksu WTO-a u kojoj je žalbeno tijelo smatralo da je zamjena riječi „povjerava” i „usmjerava” riječima „ovlastiti” i „zapovjediti” kao norma prekruta (25). Iz toga slijedi da je standard dokazivanja koji je utvrdilo žalbeno tijelo u tom predmetu manje strog od prvotnog tumačenja povjerenstva u predmetu SAD – izvozna ograničenja. U svakom slučaju kineska vlada nije predložila dokaze ni argumente kojima bi opovrgnula nalaze Komisije u pogledu povjeravanja i usmjeravanja u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podočke iv. Osnovne uredbe u ovom ispitnom postupku. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

3.4.3 Specifičnost

(149)

Kako je dokazano u uvodnim izjavama od (100) do (120), financijskim institucijama na temelju nekoliko pravnih dokumenata usmjerenih konkretno na društva u sektoru čelika financijskim institucijama naloženo je da osiguravaju zajmove po povlaštenim cijenama za industriju čelika. Na temelju tih dokumenata dokazano je da financijske institucije daju povlaštene zajmove samo ograničenom broju industrija/društava koja postupaju u skladu s relevantnim politikama kineske vlade.

(150)

Stoga je Komisija zaključila da subvencije u obliku povlaštenih zajmova nisu općenito dostupne te da su stoga specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. Štoviše, nijedna zainteresirana strana nije podnijela dokaze kojima se upućuje na to da se povlašteni zajam temelji na objektivnim kriterijima ili uvjetima na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(151)

Nakon objave kineska vlada navela je da se, na temelju izvješća Žalbenog tijela u predmetu SAD – zrakoplovi (druga pritužba), u analizi specifičnosti ne bi trebalo usmjeriti samo na konkretne primatelje utvrđene u pritužbi, nego… i na sva poduzeća ili industrije koje ispunjuju uvjete za tu subvenciju (26) i da se, u skladu s Izvješćem povjerenstva u predmetu SAD – zrakoplovi (27), kako bi bila specifična, subvencija mora pružiti dovoljno ograničenoj„skupini” poduzeća ili industrija. Kineska vlada tvrdila je i da Komisija nije pojasnila koji se dio dokumenata na koji se Komisija poziva odnosi na izravnu dodjelu povlaštenih zajmova industriji čelika. Komisija se u tom pogledu pozvala na dokumente koji su navedeni u uvodnoj izjavi (100). Smatrala je da su upućivanja na industriju čelika dovoljno jasna jer je industrija navedena ili prema nazivu ili jasnim upućivanjem na proizvod koji proizvodi ili industrijsku skupinu kojoj pripada. Nadalje, zbog činjenice da kineska vlada podupire ograničenu skupinu poticanih industrija, uključujući industriju čelika, ta subvencija je specifična.

3.4.4 Korist i izračun iznosa subvencije

(152)

Komisija je izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Za taj je izračun procijenila korist za primatelja tijekom istražnog postupka. U skladu s člankom 6. točkom (b) Osnovne uredbe smatra se da je korist za primatelje razlika između iznosa kamate koju društvo plaća na zajam vlade i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam koji bi moglo dobiti na tržištu.

(153)

U tom pogledu Komisija je navela niz posebnosti na kineskom tržištu čelika. Kako je objašnjeno u odjeljcima od 3.4.1 do 3.4.3, zajmovi koje daju kineske financijske institucije odražavaju znatnu intervenciju vlade i ne odražavaju kamatne stope uobičajene na funkcionirajućem financijskom tržištu.

(154)

Opće financijsko stanje grupacija društava u uzorku se razlikuje. Sve su tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvarile korist od različitih zajmova uz razlike u pogledu dospijeća, kolaterala, jamstava i ostalih povezanih uvjeta. Zbog ta dva razloga svako je društvo imalo drukčiju prosječnu kamatnu stopu koja se temeljila na skupu primljenih zajmova.

(155)

Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da kineske prakse financiranja na tržištu čelika, kako je utvrđeno na temelju uzorka od četiriju grupacija proizvođača, karakteriziraju revolving zajmovi, odnosno zajmovi zahvaljujući kojima društva na datum dospijeća mogu otplaćeni kapital zamijeniti svježim kapitalom iz novih zajmova. U skladu sa kineskim Smjernicama o razvrstavanju zajmova na temelju rizika trebalo bi ih razvrstati u takozvane „zajmove koji izazivaju zabrinutost” jer iako primatelj zajma trenutačno može otplaćivati glavnicu i kamate zajma, postoje čimbenici koji mogu negativno utjecati na njegovu sposobnost otplate. To međutim u praksi nije učinjeno kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi (125).

(156)

Komisija je ocijenila financijsko stanje svake grupacije proizvođača izvoznika u uzorku kako bi te posebnosti uzela u obzir. Komisija je prvo analizirala opće financijsko stanje i postojanje revolving zajmova na razini grupacije. Zatim je analizu proširila na pojedinačna društva u grupaciji koja djeluju u sektoru proizvodnje toplovaljanih plosnatih proizvoda. Na temelju toga je za svaku grupaciju u uzorku pojedinačno izračunala korist koju je ostvarila od prakse povlaštenih zajmova i tu korist pripisala predmetnom proizvodu.

3.4.4.1 Jiangsu Shagang Group

(157)

Društvo Jiangsu Shagang Group je na temelju vlastitih financijskih izvještaja tijekom RIP-a općenito ostvarivalo dobit. Međutim, profitabilnost grupacije u razdoblju 2012. – 2015. bila je stalno niska, što upućuje na to da bi manje promjene unutarnjeg ili vanjskog poslovnog okruženja mogle skupinu izložiti gubitku. Njezin je omjer duga u odnosu na imovinu visok, ali održiv u kapitalno intenzivnoj industriji poput industrije čelika. Taj je opći dojam potvrđen na licu mjesta.

(158)

Komisija je istaknula da je kineska agencija za kreditni rejting China Lianhe Credit Rating Co., Ltd. društvu Jiangsu Shagang Group dodijelila rejting AAA za izdavanje obveznica na kineskom tržištu.

(159)

Međutim Komisija je napomenula i da studija koju je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond (28) upućuje na velike razlike između lokalnih i međunarodnih ocjena kreditnog rejtinga. Primjerice, više od 90 % kineskih obveznica ima rejting AA do AAA koji su dodijelile lokalne agencije za kreditni rejting, dok na tržištu SAD-a tako visoki rejting ima samo 2 % poduzeća.

(160)

To je dodatno prikazano grafikonom u nastavku koji je preuzet iz studije:

(161)

Iako je kineska agencija za kreditni rejting društvu Jiangsu Shagang Group dodijelila dobar rejting, Komisija je na temelju prethodno navedenog zaključila da taj rejting nije pouzdan.

(162)

U financijskim izvještajima na razini pojedinačnih društava uključenih u proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda tijekom RIP-a zabilježeni su gubici, ali to se nije ponavljalo, a ostali financijski pokazatelji, primjerice omjer duga u odnosu na imovinu ili omjer pokrivenosti kamata nisu upućivali na znatne strukturne probleme povezane sa sposobnošću društva da otplati dug. Međutim, Komisija je na terenu među ostalim utvrdila da je tom društvu dodijeljen jedan revolving zajam iz uzroka zajmova. Nadalje, u tablicama zajmova velik broj kratkoročnih zajmova na dan isteka zamijenjen je novim zajmovima s istim iznosom. Jedno društvo iz grupacije društava u uzorku primilo je kratkoročni zajam od financijske institucije specijalizirane za loše zajmove s vrlo visokom kamatnom stopom između 14 % i 16 % iz čega se može zaključiti da je tijekom RIP-a to društvo imalo problema s likvidnošću.

(163)

Tim je primjerom dodatno potvrđena Komisijina odluke da kineski rejting AAA dodijeljen društvu Jiangsu Shagang Group ne smatra pouzdanim.

(164)

Agencija za kreditni rejting Moody's je 2013. komercijalnom zapisu koji je izdalo društvo Jiangsu Shagang Group dodijelila rejting Prime-1. Taj se rejting međutim temeljio na rejtingu banke Bank of China (podružnica New York Mellon) koja je osigurala jamstvo upravo zato jer društvo Jiangsu Shagang Group sâmo nije imalo pouzdanu i neovisnu ocjenu.

(165)

Financijske institucije pozajmitelji nisu provele procjenu kreditne sposobnosti. Kako bi utvrdila korist, Komisija je stoga morala procijeniti jesu li kamatne stope za zajmove dodijeljene društvu Jiangsu Shagang Group na tržišnoj razini.

(166)

Komisija je smatrala da financijsko stanje grupacije odgovara rejtingu BB, što je najviši rejting nakon kategorije „investicijski rejting”. „Investicijski rejting” znači da agencija za kreditni rejting smatra da se obveznicama koje je izdalo određeno društvo u dovoljnoj mjeri jamči da će ono ispuniti obvezu plaćanja tako da banke mogu u njih ulagati.

(167)

Obveznice neinvesticijskog rejtinga smatraju se špekulativnima. Dužnik s tom ocjenom vjerojatno će imati određene kvalitete i osiguravati određenu zaštitu, ali to možda neće biti dovoljno za prevladavanje velike neizvjesnosti ili izloženosti nepovoljnim uvjetima. Rejting BB najviši je u toj kategoriji i znači da je dužnik kratkoročno manje ranjiv od ostalih dužnika s nižim rejtingom. Međutim, suočen je s velikom trajnom nesigurnošću i nepovoljnim poslovnim, financijskim ili gospodarskim uvjetima zbog čega možda neće moći ispuniti svoje financijske obveze u skladu s definicijama kreditnog rejtinga agencije Standard and Poor's.

(168)

Premija koja se može očekivati na obveznice koje izdaju društva s tim rejtingom (BB) zatim je primijenjena na standardnu stopu na zajmove Narodne banke Kine radi utvrđivanja tržišne cijene.

(169)

Taj je uvećani iznos utvrđen izračunom relativnog raspona između indeksa korporativnih obveznica s rejtingom A i korporativnih obveznica s rejtingom B u SAD-u na temelju podataka društva Bloomberg za industrijske segmente. Tako izračunan relativni raspon zatim je dodan referentnoj kamatnoj stopi, kako ju je objavila Narodna banka Kine na dan dodjele zajma, i za isto razdoblje kao predmetni zajam. To je učinjeno za svaki zajam odobren društvu.

(170)

Kada je riječ o zajmovima u stranim valutama u NRK-u, situacija u pogledu poremećaja na tržištu i izostanka valjanih kreditnih rejtinga slična je jer i te zajmove odobravaju kineske financijske institucije. Stoga su za određivanje uvećanog iznosa, kako je prethodno utvrđeno, korištene korporativne obveznice s rejtingom BB izražene u odgovarajućim valutama i izdane tijekom RIP-a, a taj je iznos zatim pribrojen stopi na zajmove USD LIBOR radi utvrđivanja odgovarajuće referentne vrijednosti.

(171)

Kako bi uzela u obzir rizik koji je dodatno povećan praksama dodjele revolving zajmova na razini pojedinačnih društava uključenih u proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda, Komisija je pokušala utvrditi još jednu odgovarajuću referentnu vrijednost na kineskom tržištu. Komisija je u tom pogledu upozorila da je banka u državnom vlasništvu jednom društvu iz grupacije Jiangsu Shagang Group odobrila zajam od 16 mjeseci s kamatnom stopom između 14 % i 16 %. Prema navodima društva Jiangsu Shagang Group relativno visoka kamatna stopa posljedica je činjenice da je ta financijska institucija specijalizirana za davanje zajmova društvima u financijskim poteškoćama, a društvo je njezine usluge zatražilo radi rješavanja privremenih problema s likvidnošću. Budući da su revolving zajmovi uglavnom znak kratkoročnih problema s likvidnošću, smatra se da uvjeti i dospijeće tog zajma na odgovarajući način odražavaju dodatnu korist koja proizlazi iz upotrebe revolving zajmova.

(172)

Zato je Komisija smatrala da je prikladno upotrijebiti taj iznos kao odgovarajuću referentnu vrijednost za sve zajmove s dospijećem od najviše dvije godine na razini proizvođača koji su koristili revolving zajmove. Revolving zajmovi obično su kratkog trajanja. Revolving zajam s dospijećem dužim od dvije godine malo je vjerojatan, a tu činjenicu potvrđuju konkretni dokazi o zajmovima koji su provjereni u društvima u uzorku.

(173)

U svojim primjedbama nakon objave kineska vlada i društva u uzorku koja surađuju izrazila su neslaganje s metodologijom za izračun relativnog raspona, kako je opisano u uvodnoj izjavi (169). Komisija je na te primjedbe odgovorila tako da je svim zainteresiranim stranama dostavila dodatni dokument u kojem je detaljnije objasnila upotrijebljenu metodologiju.

(174)

Ukratko, primljene su sljedeće primjedbe:

1.	Međunarodna bankarska praksa temelji se na referentnoj vrijednosti kojoj se pribraja dodatna premija, što je izraženo kao apsolutno uvećanje, a ne relativno. Primjerice, riječ može biti o IBOR-u, LIBOR-u ili EURIBOR-u plus 1 %.

2.	Dvije sastavnice kamatne stope odražavaju rizik povezan sa zemljom ili valutom (dio kamata koji odgovara kamatnoj stopi središnje banke ili nerizična kamatna stopa društva) i rizik povezan s pojedinačnim društvima (odnosno uvećanje izraženo u apsolutnom smislu za poduzeća s rejtingom BB).

3.	Relativni rasponi povećavaju se sa smanjenjem nerizične kamatne stope iako apsolutni raspon ostaje isti. Osim toga primjenom te metodologije dobivaju se izrazito visoki relativni rasponi za negativne kamatne stope.

4.	Na temelju povijesnih podataka koje je dostavila kineska vlada („povijesni podaci o relativnom rasponu”) apsolutni raspon uglavnom je bio stabilan, ali mogu se uočiti velike promjene relativnog raspona. Nadalje, prosječni apsolutni raspon sličan je apsolutnom rasponu tijekom RIP-a.

Komisija je upotrijebila prosječni relativni raspon tijekom RIP-a za zajmove s različitim dospijećima (od 1 do 10 godina). Upotreba relativnog raspona za obveznice s različitim dospijećima upućuje na velike razlike ovisno o trajanju zajmova i na činjenicu da se apsolutni i relativni raspon za različita dospijeća kreću u različitim smjerovima.

Upotrebom jedinstvenog prosječnog relativnog raspona za obveznice s različitim dospijećima umjesto ponderiranog prosjeka prevelika se važnost pridaje kratkoročnim dospijećima jer se obveznice obično izdaju s dugoročnim dospijećima. To je bilo osobito relevantno jer je Komisija relativni raspon upotrebljavala samo za dugoročne zajmove.

Relativni raspon upotrijebljen je za pogrešnu referentnu kamatnu stopu Narodne banke Kine za zajmove odobrene prije 2015. koji su tijekom (dijela) 2015. još bili nepodmireni jer je Komisija uzela u obzir stopu Narodne banke Kine u trenutku dodjele zajma. Komisija je umjesto toga trebala upotrijebiti kamatne stope Narodne banke Kine iz 2015.

Izvori iz dodatnog dokumenta o objavi upućivali su na upotrebu relativnog raspona u vezi s prinosima, a ne u vezi s razlikom među kamatnim stopama na zajmove dobivenim od banaka. Ni u jednom izvoru nije navedeno da se ta razlika treba izraziti u relativnom obliku, a neki od njih nisu bili vjerodostojni.

(175)

U pogledu prve točke Komisija je priznala da poslovne banke obično upotrebljavaju uvećanje izraženo u apsolutnom smislu. Utvrdila je da se čini da se ta praksa uglavnom temelji na praktičnim razlozima jer je kamatna stopa u konačnici apsolutni broj. Taj je apsolutni broj međutim prikaz procjene rizika koja se temelji na relativnoj ocjeni. Rizik neplaćanja za društva s rejtingom BB X % je veći od rizika neplaćanja za vladu ili društvo bez rizika. To je relativna ocjena o čemu svjedoče podaci o povijesnom kretanju raspona koje je dostavila kineska vlada (vidjeti analizu u nastavku). Relativni raspon odražava promjene temeljnih tržišnih uvjeta, što nije slučaj pri upotrebi apsolutnog raspona.

(176)

U pogledu druge i treće točke Komisija se složila s početnom tvrdnjom da kamatne stope ne održavaju samo profil rizičnosti društava nego i rizike povezane sa zemljom i valutom. Rizik povezan sa zemljom i valutom često se, kao u ovom slučaju, mijenja s vremenom, a promjene se razlikuju od zemlje do zemlje. Stoga se nerizične kamatne stope s vremenom znatno mijenjaju i nekad su niže u SAD-u, a nekad u Kini. Te su razlike povezane s čimbenicima kao što su utvrđeni i očekivani rast BDP-a, gospodarsko raspoloženje i razine inflacije. Budući da se nerizična kamatna stopa mijenja s vremenom, isti nominalni apsolutni raspon može značiti vrlo različitu procjenu rizika. Primjerice, ako banka procjeni da je rizik od neplaćanja povezan s društvom viši od nerizične kamatne stope za 10 % (relativna procjena), posljedični apsolutni raspon može biti između 0,1 % i (pri nerizičnoj kamatnoj stopi od 1 %) i 1 % (pri nerizičnoj stopi od 10 %).

(177)

Stoga je iz perspektive ulagatelja relativni raspon bolji mjerni instrument jer odražava opseg raspona prihoda i način na koji na njega utječe osnovna kamatna stopa.

(178)

Ta metoda neutralna je prema svim zemljama. Primjerice, ako je nerizična kamatna stopa u SAD-u niža od nerizične kamatne stope u Kini, primjenom te metode dobit će se više apsolutne vrijednosti uvećanja. S druge strane ako je nerizična kamatna stopa u Kini niža od nerizične kamatne stope u SAD-u, primjenom te metode dobit će se niže apsolutne vrijednosti uvećanja. Kako bi se dodatno potkrijepila ta tvrdnja, podaci koje je dostavila kineska vlada upućuju na to da je relativni raspon prije pucanja dot.com mjehura u 2002. bio nizak. Vratio se na nisku razinu do izbijanja gospodarske krize uzrokovane drugorazrednim zajmovima i državnim dugom. Nakon završetka financijske i gospodarske krize relativni rasponi ostali su na višoj razini nego prije krize. Viša razina relativnog raspona odražava veliko pogoršanje makro-ekonomskih temelja i smanjenu ukupnu potražnju, što je uzrokovalo i pad stope inflacije u SAD-u (i drugim naprednim gospodarstvima) na vrlo niske razine.

(179)

Podaci koje je dostavila kineska vlada upućuju na to da apsolutni raspon ne odražava pogoršanje temelja. Primjerice, razlika između apsolutnog raspona prinosa u SAD-u u 2003. i tijekom RIP-a relativno je mala (2,46 postotna boda u odnosu na 2,35 postotnih bodova) iako je razlika između prosječne stope inflacije u 2003. i 2015. (2,27 % u odnosu na samo 0,12 %) velika. Relativni raspon bolje odražava razlike u gospodarskoj situaciji između dva razdoblja, odnosno 48,86 % u 2003., u odnosu na 71,57 % u 2015. Isto tako, 2006. (prije krize) apsolutni raspon iznosio je 1,55 %, što je gotovo isto kao 2017. (1,56 %), iako su se temeljni tržišni uvjeti znatno promijenili. Ta je promjena tržišnih uvjeta izražena u relativnom rasponu, koji je 2006. iznosio 27 %, a 2017. 46 %.

(180)

Komisija je potvrdila da bi se upotrebom metodologije relativnog raspona u slučaju negativnih kamatnih stopa dobili nepouzdani rezultati. Međutim trenutačno nije riječ o tom scenariju. Komisija je smatrala da je tijekom RIP-a relativni raspon davao bolju sliku temeljnih tržišnih uvjeta koji su utjecali na kreditne rizike povezane s društvima od apsolutnog raspona.

(181)

U pogledu četvrte točke Komisija je činjenice koja je dostavila kineska vlada protumačila drukčije. Iz skupa podatka koji je dostavila kineska vlada može se uočiti da apsolutni raspon nije tako stabilan kao što tvrdi kineska vlada, nego da se mijenja s vremenom (od 1 % do 4,5 %). Osim toga, kretanja relativnog i apsolutnog raspona tijekom protekle 23 godine jednaka su, odnosno ako relativni raspon raste, raste i apsolutni i obrnuto. Kada je riječ o navodnoj nestabilnosti relativnog raspona, raspon promjena je sličan, odnosno razlika između najniže i najviše vrijednosti iznosi 530 % za relativni raspon i 450 % za apsolutni. Pri primjeni podataka kineske vlade na povijesne stope Narodne banke Kine utvrđeno je da se u određenim godinama upotrebom relativne metodologije dobiva niža referentna vrijednost nego primjenom apsolutnog raspona.

(182)

Na temelju dokumenta s dodatnim informacijama kineska vlada tvrdila je da bi 2002. i razdoblje od 2008. do 2010. trebalo izostaviti iz analize jer su te godine bile „neuobičajene”. Komisija ne vidjeti razlog za zanemarivanje promjena u poslovnom ciklusu. Recesije su dio gospodarskog životnog ciklusa i pri analizi podataka trebalo bi uzeti u obzir sve aspekte tog životnog ciklusa, a ne samo dobre godine. To vrijedi i za izuzetno jake recesije kao što je to gospodarska i financijska kriza od 2008. do 2010.

(183)

U pogledu pete točke upotrebom relativnog raspona utvrđenog tijekom RIP-a zaista su dobiveni rezultati različiti od apsolutnog raspona kada je on preciznije primijenjen na razini različitih dospijeća umjesto kao prosjek za sva trajanja zajmova. Međutim, ti različiti rezultati nisu posljedice činjenice da je relativan raspon bio pogrešan, nego velikih razlika u strukturi rizika povezanih s vremenom između kamatnih stopa SAD-a i NRK-a. U SAD-u je razlika između kamatne stope jednogodišnje i desetgodišnje obveznice bila puno veća (od 2,5 % do 3,7 %) od razlike između kamatne stope jednogodišnje obveznice i obveznice s dospijećem većim od 5 godina koju je izdala Narodna banka Kine (razlika od 0,8 %). Razlika je stoga posljedica početne točke na koju je relativni raspon primijenjen. Da je NRK kao početnu točku upotrijebila sličnu strukturu rizika povezanih s vremenom, posljedične referentne kamatne stope ponovno bi slijedile logična kretanja pri svim trajanjima zajmova. Primjerice, razlika od 3 % između kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa Narodne banke Kine za posljedicu bi imala referentnu kamatnu stopu od 15,81 % za dugoročne zajmove, što je više od referentne kamatne stope za kratkoročne zajmove koja iznosi 14,22 %.

(184)

Komisija je taj problem prepoznala već u početku. Kako bi umanjila učinak razlika u strukturi rizika povezanih s vremenom između dvije zemlje, Komisija je odlučila upotrijebiti prosječni relativni raspon za sva trajanja zajmova i tako približiti međunarodnu referentnu vrijednost kineskim uvjetima i izbjeći kažnjavanje kineskih društava s velikim udjelom kratkoročnih zajmova.

(185)

U pogledu šeste točke Komisija se ne slaže s tvrdnjama kineske vlade. Tvrdnja da je Komisija relativni raspon upotrebljavala samo za dugoročne zajmove nije točna. Metodologija relativnog raspona upotrebljavala se za dugoročne i kratkoročne zajmove. Upotrebom jedinstvenog prosječnog relativnog raspona za zajmove s različitim dospijećima ne pridaje se prevelika važnost zajmovima s kratkoročnim dospijećima jer je Komisija u praksi taj raspon upotrijebila za zajmove s različitim dospijećima.

(186)

U pogledu sedme točke Komisija je priznala da je upotrijebila podatke iz dva različita razdoblja, odnosno relativni raspon primjenjiv tijekom RIP-a i kamatnu stopu Narodne banke Kine primjenjivu u trenutku odobrenja zajma, te da bi se razmatrano razdoblje za sve zajmove trebalo podudarati. Komisija se međutim nije složila sa zaključkom kineske vlade da je umjesto toga sve podatke trebalo uzeti iz RIP-a. Komisija je u tom pogledu navela da bi se pri utvrđivanju pravog razdoblja koje treba upotrebljavati za raspon i kamatnu stopu Narodne banke Kine trebali u obzir uzeti posebni uvjeti svih zajmova, primjerice promjenjivost kamatne stope. Međutim tijekom ovog ispitnog postupka te informacije Komisiji nisu bile dostupne za sve zajmove odobrene društvima u uzorku. S obzirom na nedostatak informacija o posebnim uvjetima zajmova odobrenih u prošlosti i na zahtjev kineske vlade Komisija je odlučila da će za sve zajmove odobrene društvima u uzorku u ovom ispitnom postupku upotrijebiti relativni raspon i kamatnu stopu Narodne banke Kine primjenjivu tijekom RIP-a. Komisija je u skladu s time iznos koristi od povlaštenih zajmova prilagodila na nižu razinu.

(187)

Naposljetku, u pogledu posljednje točke Komisija se složila da se u izvorima iz dokumenta s dodatnim informacijama navodila upotreba relativnog raspona u pogledu prinosa i da se ni u jednom od njih nije tvrdilo da se ta razlika treba izraziti u relativnom obliku. Komisija je naglasila da je cilj upotrebe relativnog raspona bio utvrditi premiju kreditnog rizika koja se primjenjuje na nerizičnu kamatnu stopu za izračun referentne kamatne stope. Premije kreditnog rizika uistinu su povezane sa stavom ulagatelja prema vrijednosnim papirima i prinosom koji očekuju da će primiti u zamjenu za povećani rizik. Nadalje, čak i ako se svi izvori nisu temeljili na znanstvenim tekstovima, odražavali su navode iz drugih izvora. Zato Komisija i dalje smatra da svi ti izvori važni.

(188)

Stoga je Komisija zadržala svoje stajalište da metoda relativnog raspona bolje odražava premiju rizika koju bi financijska institucija primijenila na kineske proizvođače izvoznike na nenarušenom tržištu, posebno s obzirom na drukčije kretanje osnovne kamatne stopa u NRK-u i SAD-u.

(189)

Nadalje, nakon objave kineska vlada i dva društva u uzorku uložila su prigovor i na upotrebu kamatnih stopa između 14 % i 16 % za sve zajmove s dospijećem od najviše dvije godine na razini trgovačkih društava koja su koristila revolving zajmove. Ukratko, primljene su sljedeće primjedbe:

1.	Komisija je sve zajmove u trajanju od najviše dvije godine razvrstala kao revolving zajmove bez odgovarajućeg objašnjenja ili dokaza. Nisu svi kratkoročni zajmovi odobreni društvima u uzorku bili revolving zajmovi.

Revolving zajmovi nisu nužno znak problema s likvidnošću. Revolving zajmovi dio su standardnih poslovnih praksi u Europi. Ne stvaraju više kamatne stope i koriste se u industriji čelika EU-a. Društvo Shougang Group tvrdilo je da je Komisija revolving zajmove utvrdila uglavnom za društva Qian'an Coal, Xishan Coking i Shougang Corp., koja nisu bila u financijskim poteškoćama.

Zamjenska referentna vrijednost koju je upotrebljavala Komisija nije u skladu s člankom 14. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Kao temelj za zamjensko mjerilo iskorišten je jednokratni izvanredni zajam koji je činio samo 2 % ukupnih zajmova odobrenih društvu Jiangsu Shagang Group, a Komisija nije obrazložila zašto bi taj zajam bio usporediv s komercijalnim. Osim toga, Komisija nije provela prilagodbe radi približavanja tog zajma usporedivim komercijalnim zajmovima.

(190)

U pogledu prve točke Komisija nije sve zajmove u trajanju od najviše dvije godine smatrala revolving zajmovima. Postojanje revolving zajmova u određenom društvu smatralo se samo pokazateljem lošijeg stanja od onoga što se na prvi pogled moglo zaključiti iz njegovih financijskih izvještaja te da je dodatni rizik povezan s kratkoročnim problemima s likvidnošću. Stoga je svim kratkoročnim zajmovima bilo potrebno dodijeliti višu premiju rizika neovisno o tome je li bila riječ o revolving zajmovima ili ne.

(191)

U pogledu druge točke Komisija se ne slaže s procjenom kineske vlade i proizvođača izvoznika. Kineska tijela smatraju revolving zajmove dodatnim čimbenicima kreditnog rizika. Kako je navedeno u Smjernicama o razvrstavanju zajmova na temelju rizika CBRC-a revolving zajmovi trebaju se smatrati barem „zajmovima koji izazivaju zabrinutost” (29). Ako zajam ulazi u tu kategoriju, znači da postoje određeni čimbenici koji bi mogli negativno utjecati na njegovu otplatu čak i ako dužnik trenutačno može plaćati glavnicu i kamate.

(192)

Revolving zajmovi doista postoje u Europi i industrija čelika u Uniji ih upotrebljava, ali njihovi uvjeti vrlo su različiti od kineskih revolving zajmova. Revolving zajmovi u Uniji u osnovi su kreditne linije s prethodno utvrđenim najvišim iznosima koji se mogu podići i otplatiti u nekoliko navrata tijekom unaprijed određenog razdoblja. Osim toga, suprotno tvrdnjama kineske vlade takvi zajmovi podrazumijevaju dodatni trošak, neovisno o tome radi li se o ugovornim maržama koje se dodaju uobičajenih kratkoročnih tržišnih kamatnih stopa (30) ili unaprijed određenim naknadama za upravljanje. Nadalje, i u primjeru banke BNP Paribas koji je dostavila kineska vlada predviđene su naknade za neiskorišteni kapital tijekom trajanja zajma. S druge strane, uvjeti revolving zajmova utvrđenih tijekom posjeta radi provjere kineskim trgovačkim društavima u uzorku nisu se razlikovali od uvjeta drugih kratkoročnih zajmova. Nisu bili označeni kao kreditne linije ili revolving zajmovi i nisu postojale dodatne povezane naknade ili marže. Na prvi pogled činilo se da je riječ o uobičajenim kratkoročnim zajmovima. Međutim, pri provjeri otplate tih zajmova tijekom posjeta radi provjere postalo je jasno da se glavnica ustvari otplaćuje novim zajmovima dobivenim od iste banke za isti iznos u roku od tjedan dana prije ili poslije datuma dospijeća prvotnog zajma. Komisija je zatim svoju analizu proširila na druge zajmove u tablicama zajmova i u većini slučajeva utvrdila druge primjere s potpuno istim obilježjima. Zbog toga je Komisija zadržala svoje stajalište o revolving zajmovima.

(193)

Komisija se nije složila s tvrdnjom društva Shougang Group da je revolving zajmove utvrdila uglavnom za društva Qian'an Coal, Xishan Cokingi Shougang Corp. Komisija je revolving zajmove utvrdila u svim provjerenim društvima grupacije Shougang Group, među ostalim kod proizvođača Shougang Mining i Qian'an, kod kojih se svi kratkoročni zajmovi odobreni tijekom RIP-a smatraju revolving zajmovima.

(194)

Naposljetku, u pogledu treće točke Komisija je smatrala da je zajam odobren društvu iz grupacije Jiangsu Shagang Group usporediv komercijalni zajam jer uvjeti za njegovu dodjelu, kako je opisano u uvodnoj izjavi (162), odgovaraju financijskom stanju za koje su karakteristični kratkoročni problemi s likvidnošću. Osim toga, dospijeće zamjenskog zajma (16 mjeseci) općenito je odgovaralo kratkoročnoj prirodi zajmova na koje je ta zamjenska referentna vrijednost primijenjena za izračun koristi. Zamjenska referentna stopa ipak je prilagođena kako bi se u obzir uzele razlike između kamatnih stopa za zajmove s dospijećem kraćim od jedne godine i zajmove s dospijećem od jedne do dvije godine i to na temelju razlika između kamatnih stopa Narodne banke Kine za oba dospijeća. Detaljni izračun te prilagodbe dostavljen je predmetnim društvima.

(195)

Stoga je Komisija odbacila sve tvrdnje povezane s primjenom kamatne stope od 14 % do 16 % za sve zajmove s dospijećem od najviše dvije godine na razini društava koja su koristila revolving zajmove.

(196)

Osim toga, društvo Jiangsu Shagang group kritiziralo je činjenicu da je Komisija u svojem izračunu koristi dvaput računala zajmove koje su njezina društva kćeri zatražila od Shagang Finance i matičnog društva. Društvo Shagang Group tvrdilo je i da je Komisija trebala oduzeti „negativnu korist” tj. korist od zajmova za koje su stvarne kamate bile više od referentne stope koju je izračunala Komisija. Komisija je odbacila obje tvrdnje.

(197)

U pogledu navodnog dvostrukog računanja, Komisija je napomenula da je Shagang uglavnom upućivao na zajmove između Shagang Finance i povezanih društava koja proizvode čelik. U tom pogledu, podsjetio je da Shagang Finance nije Komisiji pružio nikakve informacije o vlastitim zajmovima. Osim toga, Komisija nije izračunala korist na razini društva Shagang Finance. To isključuje svaku mogućnost dvostrukog računanja. U pogledu malog broja preostalih kredita između društva Shagang Group i društava koja proizvode čelik, Komisija je provjeravala je li stvarno došlo do dvostrukog računanja. No i prije objave, u izvješću o kreditima dobivenom od društva Shagang Group samo se dva kredita navode kao krediti između društava, a u izvješću društva Hongchang Plate samo jedan. Štoviše, čak ni u sadržajnoj usporedbi ti se krediti nisu podudarali ni po posuđenom iznosu, ni po trajanju ni po primjenjivim kamatama. To društvo nakon objave nije dostavilo nove informacije kojima bi potkrijepilo svoju tvrdnju da se ti krediti u stvarnosti podudaraju. Stoga je Komisija smatrala da je svaki od tih kredita iskazan samo jedanput, na popisu kredita grupacije ili na proizvođačevu popisu.

(198)

U pogledu tvrdnje koja se odnosi na „negativnu korist” iz uvodne izjave (196) Komisija je primijetila da primjerenost usporedbe nije upitna. Dodjela zajmova po nepreferencijalnoj stopi ne može neutralizirati korist od drugog zajma primljenog s povlaštenom stopom. Komisija je pri izračunu koristi uzela u obzir samo zajmove za koje je izračunana referentna vrijednost bila viša od kamatne stope koju su platila trgovačka društva. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

3.4.4.2 Hesteel Group

(199)

Društvo Hesteel Group je na temelju vlastitih financijskih izvještaja općenito ostvarivalo dobit. Nije bilježilo gubitke, ali su razine profitabilnosti bile općenito niske zbog čega je društvo bilo izloženo negativnim promjenama poslovnih, financijskih i ekonomskih uvjeta. Uz to, društvo ima visok omjer duga u odnosu na imovinu.

(200)

Opće financijskog stanje na razini društava koja su uključena u proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda bilo je slično onom na razini grupacije, odnosno niske razine profitabilnosti, ali bez gubitaka. Nadalje, ostali financijski pokazatelji, primjerice omjer duga u odnosu na imovinu ili omjer pokrivenosti kamata, nisu upućivali na znatne strukturne probleme povezane sa sposobnošću društva da otplati dug. Međutim, Komisija je na terenu pregledala zajmove u uzorku koji su odobreni tim društvima i u utvrdila da se u 80 % slučajeva radilo o revolving zajmovima s velikim iznosima, što upućuje na nestabilniji položaj u pogledu likvidnosti nego što bi se moglo zaključiti iz financijskih izvještaja.

(201)

Komisija je navela da je kineska agencija za kreditni rejting Poljoprivredna banka Kine (podružnica u Hanangu) društvu Hesteel Group dodijelila rejting AAA-. Komisija je na temelju razloga navedenih u uvodnim izjavama od (159) do (161) zaključila da taj rejting nije pouzdan. Osim toga postojanje revolving zajmova dodatno je potvrdilo Komisijinu odluku da zanemari kineski rejting AAA- društva Hesteel Group.

(202)

Komisija je stoga smatrala da je na razini aktivnosti grupacije za izračun opće koristi za toplovaljane plosnate proizvode zbog nedostatka odgovarajuće procjene rizika primjereno upotrijebiti referentnu vrijednost BB, kako je navedeno u uvodnim izjavama od (166) do (168).

(203)

Osim toga, kako bi u obzir uzela rizik povećan praksama dodjele revolving zajmova na razini pojedinačnih društava uključenih u proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda i zato što su uvjeti i dospijeće tih zajmova u osnovi usporedivi sa zajmom s visokom kamatnom stopom iz uvodne izjave (162), Komisija je smatrala primjerenim da se za sve zajmove s dospijećem od najviše dvije godine na razini proizvođača koji su koristili revolving zajmove kao referentna vrijednost upotrijebi vrijednost utvrđena u toj uvodnoj izjavi. Budući da su revoving zajmovi obično kratkog trajanja, revolving zajam s dospijećem dužim od dvije godine nije vjerojatan, a to potvrđuju konkretni dokazi o zajmovima provjerenima u društvima u uzorku.

(204)

Tvrdnje i argumenti koje su kineska vlada i nekoliko društava u uzorku iznijeli u pogledu opće metodologije za relativni raspon i uporabe zamjenske referentne vrijednosti primjenjuju se i na Hesteel Group. Komisija je te tvrdnje već pobila u uvodnim izjavama od (175) do (195).

(205)

Nakon objave podnositelj pritužbe postavio je pitanje je li Komisija uzela u obzir znatnu dokapitalizaciju od približno 1 milijarde EUR dodijeljenu društvu Heestel u 2010. od koje je to društvo ostvarivalo korist i tijekom RIP-a. Komisija je primijetila da je ta navodna dokapitalizacija bila predmet pitanja koje su u travnju 2017. SAD i EU uputili NRK-u u okviru Odbora za subvencije i kompenzacijske mjere WTO-a. Komisija u ovom istražnom postupku nije pronašla dokaze da je društvo Hesteel Group ostvarilo ikakvu korist od te navodne dokapitalizacije tijekom RIP-a.

3.4.4.3 Shougang Group

(206)

Društvo Shougang Group se na temelju vlastitih financijskih izvještaja nalazilo u teškom financijskom stanju. Na temelju dokaza primljenih za 2014. i sljedeće godine, društvo je u 2014. i 2015. bilježilo gubitke. Bilo je vrlo zaduženo, a tijekom RIP-a svoje je kratkoročne obveznice povećalo za više od 10 %. Osim toga, tijekom provjere na terenu na razini matičnog društva utvrđeno je postojanje 25 revolving zajmova. Nadalje, u tablicama zajmova velik broj kratkoročnih zajmova na dan isteka zamijenjen je novim zajmovima s istim iznosom.

(207)

Na razini društava uključenih u proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda financijski izvještaji i dokazi prikupljeni u vezi s određenim zajmovima, u evaluaciji imovine i izvještajima o izvedivosti, upućuju na činjenicu da su ta društva nastavila trajno poslovati unatoč ostvarenim gubicima u više uzastopnih godina ili graničnim profitima, visokom omjeru duga u odnosu na imovinu, niskom pokriću kamata, financijskim pokazateljima koji se pogoršavaju te nesigurnim izgledima za budućnost. Ta društva u više uzastopnih godina tijekom razdoblja 2012. – 2015. nisu ostvarila operativnu dobit dovoljnu za plaćanje kamatnih rashoda. Komisija je tijekom provjere utvrdila i slučajeve restrukturiranja duga zbog poteškoća s plaćanjem. Osim toga, svi kratkoročni zajmovi koji su tijekom RIP-a odobreni jednom proizvođaču bili su revolving zajmovi.

(208)

Unatoč tome kineska agencija za kreditni rejting Dagong International društvu Shougang Group dodijelila je kreditni rejting AAA. Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od (159) do (161) i dokaza pronađenih tijekom provjere, Komisija je zanemarila kineski rejting društva Shougang Group.

(209)

S obzirom na prethodno opisanu opću situaciju Komisija je smatrala da je potrebno utvrditi odgovarajuću referentnu vrijednost na razini grupacije. Kako bi u obzir uzela rizik povećan praksama dodjele revolving zajmova i zato što su uvjeti i dospijeće tih zajmova u osnovi usporedivi sa zajmom s visokom kamatnom stopom iz uvodne izjave (162), Komisija je za sve zajmove s dospijećem od najviše dvije godine upotrijebila vrijednost utvrđenu u toj uvodnoj izjavi. Budući da su revoving zajmovi obično kratkog trajanja, revolving zajam s dospijećem dužim od dvije godine nije vjerojatan, a to potvrđuju konkretni dokazi o zajmovima provjerenima u društvima u uzorku.

(210)

Komisija je za preostale zajmove na razini grupacije s dospijećem većim od dvije godine na temelju raspoloživih informacija upotrijebila opću referentnu vrijednost i obveznicama na razini grupacije dodijelila najvišu ocjenu u kategoriji „neivensticijskog rejtinga”, kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od (166) do (168).

(211)

Komisija je osim toga zaključila da je na razini društava uključenih u proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda stanje bilo takvo da ta društva tijekom RIP-a bez državne potpore ne bi imala pristup dodatnim zajmovima. Stoga korist za ta trgovačka društva nadmašuje obično uvećanje kamatne stope. Umjesto toga, ta je korist tijekom RIP-a proizišla iz dodjele zajmova koji ne bi bili odobreni na temelju cjelokupnog financijskog stanja tih društava bez državne potpore. U tom pogledu Komisija je navela da je društvo Shougang Group veliko poduzeće u državnom vlasništvu koje je u 11. i 12. petogodišnjem planu za industriju čelika navedeno kao „prvak”.

(212)

Komisija je zato u skladu s odjeljkom E točkom (b) podtočkom V. smjernica iz 1998. (31) odlučila s neotplaćenim iznosima tih zajmova tijekom RIP-a postupati kao s bespovratnim sredstvima osiguranim za obavljanje vladinih politika. Na temelju dostupnih informacija Komisija je kompenzacijske mjere uvela samo za zajmove odobrene tijekom RIP-a.

(213)

Tvrdnje i argumenti koje su kineska vlada i nekoliko društava u uzorku iznijeli u pogledu opće metodologije za relativni raspon i uporabe zamjenske referentne vrijednosti primjenjuju se i na Shougang Group. Komisija je te tvrdnje već pobila u uvodnim izjavama (175) do (195).

(214)

Nakon objave kineska vlada prigovorila je činjenici da se sa zajmovima postupa kao s bespovratnim sredstvima i iznijela sljedeće argumente:

1.	Komisija nije objavila osnovne činjenice povezane sa svojim zaključkom o postojanju „državne potpore” bez kojih ta društva nisu mogla dobiti predmetne zajmove.

Uvođenje kompenzacijskih mjera protiv određenih iznosa zajmova koji se smatraju bespovratnim sredstvima nije u skladu s člankom 1.1. točkom (b), člankom 14. i člankom 14. točkom (b) Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Kineska vlada svoju tvrdnju temelji na Izvješću povjerenstva u predmetu EZ – DRAM-ovi u kojem je utvrđeno da je taj pristup nerazuman i nije u skladu s člankom 1.1. točkom (b) i člankom 14. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama (32).

Metodologija izračuna Komisije predstavlja iznimku koja nije dopuštena u skladu s člankom 14. točkom (b) Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama jer se njome pravna priroda doprinosa mijenja iz zajma u bespovratna sredstva. Povjerenstvo je u predmetu EZ – DRAM-ovi istaknulo da je zajam potpuno drukčiji od bespovratnih sredstava jer podrazumijeva neisplaćeni dug (33). Svi zajmovi su u računovodstvenim podacima društava upisani kao zajmovi, a ne kao bespovratna sredstva, ni za jedan od zajmova u tablicama nije bio naveden oprost duga i na te zajmove plaćale su se kamate. Konačno, u odjeljku E točki (b) podtočki V. smjernica iz 1998. za izračun iznosa subvencije potreban je oprost duga ili status neispunjenja obveza.

Navodna gospodarska situacija predmetnih društava nije opravdala činjenicu da se s određenim iznosima zajmova postupalo kao s bespovratnim sredstvima. Predmetna društva bila su dio velike grupacije društava i za njihove zajmove jamčila su matična društva. Osim toga, i proizvođači iz EU-a su od 2012. poslovali s gubicima, ali su usprkos tome dobivali zajmove i mogli refinancirati svoje dugove. Točnije, kada je riječ o društvu Shougang Group, proizvođač Jingtang je u 2014. i 2015. čak ostvario dobit iako je s poslovanjem započeo tek u 2010. Naposljetku, i Komisija je smatrala da financijsko stanje društava Shougang i Benxi Groups odgovara rejtingu „BB”, što bi trebalo biti dovoljno za dobivanje zajmova na tržištu.

(215)

Proizvođači izvoznici uglavnom su ponovili primjedbe kineske vlade. Međutim, društvo Shougang Group dostavilo je neke dodatne posebne primjedbe:

1.	Društvo Shougang Group napomenulo je da su određeni iznosi zajmova za tri društva iz njegove grupacije ponovno razvrstani kao bespovratna sredstva bez odgovarajućeg objašnjenja ili razloga.

Tijekom 2014. i 2015. društvo Shougang Group u cjelini je ostvarivalo dobit i imalo visoke razine neraspodijeljene dobiti. Proizvođač Qian'an, koji je dio grupacije, bilježio je gubitke u 2015., ali je između 2011. i 2014. ostvarivao dobit. Društvo Shougang Group nije se složilo ni s činjenicom da proizvođači nisu ostvarili dovoljno dobiti za pokrivanje kamatnih rashoda te je istaknulo da je operativna dobit iskazana u financijskim izvještajima bila stvarna dobit nakon plaćanja financijskih rashoda.

(216)

U pogledu prve točke Komisija se nije složila s tvrdnjom kineske vlade da nije otkrila bitne činjenice povezane s državnom potporom na kojima se temelje njezini nalazi. Državna potpora navedena u uvodnoj izjavi (211) bila je dio općeg obrazloženja o povlaštenim zajmovima te se odnosila na dokaze koji su već detaljno opisani u odjeljcima od 3.4.1. do 3.4.3. Osim toga, Komisija je dostavila određeno dodatno obrazloženje u pogledu postojanja državne potpore za određena društva u industriji čelika koja se nalaze u financijskim teškoćama u odjeljku 3.5. u nastavku. Budući da su se društva Shougang i Benxi Group smatrala nacionalnim prvacima, obrazloženje iz odjeljka 3.5. primjenjuju se i na njih.

(217)

U pogledu druge i treće točke Komisija je pojasnila da zajmove odobrene društvima u uzorku nije smatrala bespovratnim sredstvima. Protivno tvrdnjama kineske vlade Komisija nije izmijenila pravnu prirodu financijskog doprinosa iz zajma u bespovratna sredstva. Naprotiv, Komisija je priznala da su zajmovi odobreni društvima uključivali obveze plaćanja. Komisija pri izračunu koristi od takve transakcije nije usporedila kamatne stope, nego je kao polazište uzela nepodmirenu glavnicu zajma.

(218)

Komisija je u tom pogledu navela i da pri izračunu koristi nije uzela u obzir cjelokupan iznos zajma. Kao polazište je uzet samo nepodmireni dio zajma, a kasnije je taj iznos više puta prilagođen na nižu razinu. Prvo, korist je utvrđena na temelju nepodmirene glavnice zajma koja je umanjena za kamate plaćene tijekom RIP-a. Drugo, glavnica zajma prilagođena je s pomoću amortizacije u skladu s osnovnom svrhom zajma. Ako je svrha zajma bila likvidnost/obrtni kapital, upotrijebljen je puni iznos. Ako je zajam bio jasno povezan s dugoročnim ulaganjima, glavnica je amortizirana tijekom razdoblja trajanja zajma, a u obzir je uzet samo iznos dodijeljen RIP-u. Naposljetku, iznos koristi bio je dodatno prilagođen kako bi odražavao samo broj dana tijekom RIP-a koji odgovara trajanju zajma.

(219)

Sve te prilagodbe upućuju na činjenicu da Komisija pri izračunu koristi nije uzela u obzir cjelokupni iznos zajma. Stoga je Komisija utvrdila da obrazloženja iz Izvješća povjerenstva u predmetu EZ – DRAM-ovi nisu primjenjiva u ovom ispitnom postupku. U tom se predmetu bavilo pitanjem metodologije izračuna (34), a povjerenstvo je izrazilo zabrinutost uglavnom zbog činjenice da je EZ cijeli iznos Hynixovih zajmova smatrao korišću, ne uzimajući pritom u obzir povezane obveze (35). S obzirom na to da to nije bio slučaj u ovom ispitnom postupku, ta je tvrdnja odbačena.

(220)

U vezi s tvrdnjom kineske vlade da je financijsko stanje društava Shougang i Benxi Group odgovaralo rejtingu „BB”, što bi trebalo biti dostatno za dobivanje zajma na tržištu, Komisija je podsjetila da je napravila različitu procjenu društava na razini grupacije i na razini proizvođača. Komisija je zaključila da je financijsko stanje koja odgovara rejtingu BB bilo primjenjivo samo na razini grupacije, a ne na razini društava uključenih u proizvodne djelatnosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(221)

U pogledu primjedbe kineske vlade da su i proizvođači iz EU-a bilježili gubitke, ali su usprkos tome mogli refinancirati svoje dugove, Komisija je primijetila da je, za razliku od situacije u NRK-u, refinanciranje dugova industrije EU-a provedeno na razini grupacije, a ne na razini proizvođača. Financijsko stanje industrije EU-a na razini grupacije i na razini pojedinačnih proizvođača nije bilo ista. Konkretno, konsolidirani financijski izvještaji društava Arcelor Mittal, Thyssen Krupp i Tata Groups upućuju na dobit tijekom RIP-a. Osim toga, kako je opisano u uvodnoj izjavi (192), uvjeti refinanciranja u EU-u i NRK-u bili su vrlo različiti. Stoga je to opažanje neutemeljeno.

(222)

Kada je riječ o društvu Shougang Gruoup, činjenica da je cijela grupacija ostvarivala dobit ne dovodi u pitanje metodologiju izračuna Komisije u pogledu prijavljenih zajmova. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (156), društva u grupaciji ocijenjena su zasebno te su zaključci i postupanje prilagođeni njihovim pojedinačnim situacijama. Taj je pristup potvrđen tijekom posjeta radi provjere tijekom kojeg su strane navele da je u ocjeni jamca u obzir uzeta situacija određenog društva, a ne situacija na razini grupacije. Što se tiče jamstava, nije jedno društvo osim društva Qian'an Coal u odgovorima na upitnik nije dostavilo informacije o jamcima za prijavljene zajmove. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(223)

U pogledu financijskog stanja proizvođača Jingtang, to je društvo od početka poslovanja u 2010. neprekidno bilježilo gubitke, osim u 2014. i 2015. kada je jedva je uspjelo ostvariti točku pokrića uz dobit u rasponu od 0 % do 0,5 %. Osim toga, to društvo od svog nastanka bilježi akumulirane gubitke od [13–16] milijarde CNY. Društvo neprekidno posluje daleko ispod očekivanja navedenih u izvještaju o izvedivosti na kojem se temeljilo odobrenje građevinskog projekta Jingtang. Slijedom promjene u dioničarskoj strukturi društva Shougang Jingtang tijekom RIP-a sastavljeno je izvješće o evaluaciji imovine. U tom izvješću neto vrijednost društva tijekom RIP-a ocjenjena je na manje od trećine početnog iznosa ulaganja. Komisija je stoga zadržala svoj zaključak u pogledu proizvođača Jingtang.

(224)

Kada je riječ o sumnjama društva Shougang Group u pogledu metodologije izračuna Komisije, Komisija je pojasnila da je primijetila da je operativna dobit iskazana u financijskim izvještajima svih kineskih društava ustvari dobit nakon plaćanja financijskih rashoda. Stoga je pri izračunu financijskih pokazatelja Komisija na operativnu dobit ponovno dodala financijske rashode kako bi dobila dobit prije kamatnih rashodaza svako trgovačko društvo. Stoga je Komisija zadržala svoje stajalište o izračunu financijskih pokazatelja.

(225)

Nakon objave društvo Shougang Group kritiziralo je Komisiju da nije iznijela dovoljno detalja o svojem postupanju s njegova tri proizvođača. Komisija je primijetila da je sve detalje iznijela u svojoj drugoj objavi za pojedinačno društvo. Konkretno, Komisija je ocijenila financijsko stanje društava Qian'an Coal, Shougang Mining i Xishan Coking tijekom razdoblja 2012. – 2015. Osim profitabilnost su za donošenje zaključaka o financijskom zdravlju društava u obzir uzeti i ostali financijski pokazatelji, kako je opisano u uvodnim izjavama od (226) do (228).

(226)

Društvo Qian'an Coal bilježilo je zanemarivu dobit (blizu praga pokrića) prije 2014., te je godine ostvarilo malu dobit (manje od 3 %), a tijekom RIP-a bilježilo je gubitke. Promet mu se stalno smanjivao, au razdoblju 2012. – 2015 gotovo se prepolovio. Osim toga, društvo je u tom razdoblju imalo stalnu visoku razinu zaduženosti (omjera duga u odnosu na imovinu viši od 60 %), a operativna dobit nije bila dovoljna za pokrivanje kamatnih rashoda tijekom RIP-a (omjer pokrivenosti kamata < 1). Otprilike jedna trećina kratkoročnih zajmova koje je društvo dobilo tijekom RIP-a (što čini otprilike trećinu ukupnog nepodmirenog duga društva) smatra se revolving zajmovima.

(227)

Tijekom razdoblja 2012.–2015. društvo Shougang Mining neprekidno je bilježilo gubitke, osim u 2013. kada je ostvarilo malu profitnu maržu. Društvo je u 2015. bilježilo ukupne gubitke u iznosu od približno 2 milijarde CNY. Tijekom posljednje četiri godine promet društva bio je u stalnom padu i od 2012. do RIP-a smanjio se za više od polovine. Društvo Shougang Mining je tijekom posljednjih pet godina imalo stalnu visoku razinu zaduženosti (omjer duga u odnosu na imovinu oko 80 %), a operativna dobit u tom razdoblju nije bila dovoljna za pokrivanje kamatnih rashoda (omjer pokrivenosti kamata < 1). Jedini zajam dodijeljenog društvu tijekom RIP-a smatra se revolving zajmom. Komisija je stoga zadržala svoje zaključke u odnosu na društva Qian'an Coal i Shougang Mining.

(228)

Društvo Xishan Coking osnovano je krajem 2009., a poslovanje je započelo s velikim gubitkom (više od 3 milijuna CNY) koji tijekom RIP-a još nije bio apsorbiran. Tijekom posljednje četiri godine promet društva bio je padu i društvo se u tom razdoblju vrlo zadužilo. Mnogi zajmovi odobreni društvu tijekom RIP-a smatrali su se revolving zajmovima. Međutim, Komisija je prihvatila tvrdnju društva Shougang Group da se velik udio dugova društva Xishan Coking može se pripisati društvu Jingtang i da je ta činjenica imala snažan utjecaj na financijske rezultate društva Xishan Coking. Osim toga, društvo je između 2012. i 2015. bilježilo neprekidnu dobit. Stoga se zajmovi društva Xishan Coking iz 2015. ne smatraju bespovratnim sredstvima, a primljena korist ponovno je izračunana na temelju iste metodologije kao za društva na razini grupacije, kako je opisano u uvodnim izjavama od (209) do (210).

3.4.4.4 Benxi Group

(229)

Društvo Benxi Group se na temelju vlastitih financijskih izvještaja nalazilo u teškom financijskom stanju. U 2015. bilježilo je gubitke, bilo je vrlo zaduženo, a tijekom razdoblja 2012.–2015. neprestano je povećavalo svoje obveze. Nadalje, tijekom provjere na terenu utvrđeno je postojanje revolving zajmova na razini matičnog društva.

(230)

Na razini društva uključenog u proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda financijski izvještaji i dokazi prikupljeni u vezi s određenim zajmovima upućivali su na činjenicu da je to društvo nastavilo poslovati unatoč godinama gubitaka ili granične dobiti, sve većem omjeru duga u odnosu na imovinu, financijskim pokazateljima koji se pogoršavaju te nesigurnim izgledima za budućnost. Tijekom cijelog razdoblja 2012. – 2015. društvo nije ostvarilo operativnu dobit dovoljnu za plaćanje kamatnih rashoda. Nadalje, Komisija je u uzorku zajmova utvrdila i jedan revolving zajam, a u tablicama zajmova neki su kratkoročni zajmovi na dan isteka zamijenjeni novim zajmovima s istim iznosom.

(231)

Usprkos tim okolnostima društvu Benxi Group je tijekom RIP-a kineska podružnica agencije Moody's dodijelila domaći kreditni rejting AA+. Međutim u općoj izjavi o ograničenju odgovornosti te podružnice navodi se da ona dodjeljuje samo domaće kreditne rejtinge koji odražavaju relativni krediti rizik u Kini, a agencija Moody's osigurava stručno znanje, tehnološku potporu i osposobljavanje analitičara. Uzevši u obzir činjenicu da je kineski kreditni rejting općenito iskrivljen, kako je navedeno u uvodnim izjavama od (159) do (161), i dokaze utvrđene tijekom provjere Komisija je zanemarila kineski rejting društva Benxi Group.

(232)

(233)

(234)

Komisija je osim toga zaključila da je na razini proizvođača stanje bilo takvo da to društvo bez državne potpore tijekom RIP-a ne bi imala pristup dodatnim zajmovima. Stoga korist za ta trgovačka društva nadmašuje obično uvećanje kamatne stope. Umjesto toga, ta je korist tijekom RIP-a proizišla iz dodjele zajmova koji na temelju cjelokupnog financijskog stanja tog društava vjerojatno ne bi bili odobreni bez državne potpore. U tom pogledu Komisija je navela da je društvo Benxi Group veliko poduzeće u državnom vlasništvu koje je u 11. i 12. petogodišnjem planu za industriju čelika navedeno kao „prvak”.

(235)

Komisija je zato, kako je utvrđeno u odjeljku E točki (b) podtočki V. smjernica iz 1998., odlučila neotplaćene iznose tih zajmova tijekom RIP-a smatrati bespovratnim sredstvima osiguranim za obavljanje vladinih politika. Na temelju dostupnih informacija Komisija je kompenzacijske mjere uvela samo za zajmove odobrene tijekom RIP-a. Korist je utvrđena na temelju nepodmirene glavnice zajma koja je umanjena za kamate plaćene tijekom RIP-a. Glavnica zajma prilagođena je s pomoću amortizacije u skladu s osnovnom svrhom zajma. Ako je svrha zajma bila likvidnost/obrtni kapital, upotrijebljen je puni iznos. Ako je zajam bio jasno povezan s dugoročnim ulaganjima, glavnica je amortizirana tijekom razdoblja trajanja zajma, a u obzir je uzet samo iznos dodijeljen RIP-u. Naposljetku, iznos koristi bio je dodatno prilagođen kako bi odražavao samo broj dana tijekom RIP-a koji odgovara trajanju zajma.

(236)

Tvrdnje i argumenti koje su kineska vlada i nekoliko društava u uzorku iznijeli u pogledu opće metodologije za relativni raspon i uporabe zamjenske referentne vrijednosti primjenjuju se i na društvo Benxi Group. Stajalište Komisije u pogledu tih tvrdnji, kako je opisano u uvodnim izjavama od (175) do (195) primjenjuje se na društvo Benxi Group.

(237)

Nadalje, tvrdnje i argumenti koje su kineska vlada i nekoliko društava u uzorku iznijeli u pogledu opće metodologije za relativni raspon u pogledu zajmova koji se smatraju bespovratnim sredstvima primjenjuju se i na Benxi Group. Stajalište Komisije u pogledu tih tvrdnji, kako je opisano u uvodnim izjavama od (216) do (221) primjenjuje se na društvo Benxi Group.

(238)

Nakon objave društvo Benxi Group uglavnom je ponovilo primjedbe kineske vlade. Međutim, dostavilo je i neke dodatne posebne napomene:

Društvo Benxi Group tvrdilo je da se na temelju financijskih pokazatelja navedenih u posebnom dokumentu objave ne može na odgovarajući način dokazati da društvo Bengang nije moglo otplatiti zajmove. Nadalje, iako je društvo Bengang tijekom posljednjih nekoliko godina možda imalo financijskih poteškoća, nastavilo je normalno poslovati i imalo je dostatne kapacitete za otplatu zajmova.

2.	Društvo Benxi Group tvrdilo je i da analiza njegova kreditnog rejtinga nije bila sveobuhvatna.

3.	Naposljetku, društvo Benxi Group tvrdilo je da podnositelj pritužbe taj program subvencija nije dostavio u svojoj prijavi i da stoga postupanje sa zajmovima kao s bespovratnim sredstvima nije u skladu s člankom 11.1. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

(239)

Što se tiče prve točke, Komisija je napomenula da je društvo u svojem odgovoru na dokument o objavi priznalo da se tijekom posljednjih nekoliko godina suočava s financijskim poteškoćama i nije osporilo tvrdnje koje je iznijela Komisija, kao što je smanjenje profitne marže i prometa, visok udio duga i nemogućnosti plaćanja kamata na zajmove. Društvo je bilježilo znatne gubitke i tijekom RIP-a. Nadalje, društvo Benxi Group priznalo je da neki zajmovi nisu bili otplaćeni u skladu s prvobitnim planom otplate, što upućuje na poteškoće u otplati zajmova. Imajući u vidu cjelokupnu stanje društva, Komisija je zadržala svoje stajalište da u uobičajenim tržišnim uvjetima to društvo ne bi imalo pristup dodatnim zajmovima

(240)

U pogledu činjenice da su predmetna društva bila dio velikih grupacija društava i da su za njihove zajmove jamčila matična društva, Komisija je priznala da je za zajmove odobrene proizvođačima u društvu Benxi Group doista jamčilo drugo društvo u grupaciji. Međutim, tijekom posjeta radi provjere postalo je očito da je ta jamstva osiguralo nekoliko drugih društava u grupaciji koja su se nalazila u sličnom teškom financijskom stanju. Naime, sva provjerena društava u grupaciji Benxi Group bilježila su gubitke tijekom RIP-a, a i samo društvo je u svojem odgovoru na upitnik navelo da je grupacija suočena sa „stalnim gubicima”, što utječe na nekoliko povezanih društava, te da u bliskoj budućnosti nema izgleda za ostvarivanje dobitka.

(241)

Kada je riječ o kreditnom rejtingu društva, Komisija je smatrala da je činjenica da je društvo potvrdilo o teško financijsko stanje jasan pokazatelj da mu nije trebao biti dodijeljen rejting A+. Jedini novi dokaz koje je društvo dostavilo u tom pogledu bila je činjenica da nije nužno postojala poveznica između njegovih financijskih poteškoća i kreditnog rejtinga, s obzirom na to da je riječ o velikoj grupaciji u sektoru željeza i čelika s dugom poviješću i dobrim kreditnim ugledom. Komisija je smatrala da se tim argumentima na odgovarajući način odražava Komisijina tvrdnja da kreditni rejtinzi u Kini nisu pouzdani jer se uglavnom temelje na veličini i statusu društva, a ne na njihovoj stvarnoj kreditnoj situaciji.

(242)

U pogledu treće točke Komisija se nije složila s tvrdnjom društva da subvencije povezane sa zajmovima s kojima se postupa kao s bespovratnim sredstvima nisu bile uključene u pritužbu. Naime, tu je riječ bila o posebnoj metodologiju izračuna u okviru povlaštenog davanja zajmova, koja je bila uključena u pritužbu. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

3.4.5 Zaključak o davanju povlaštenih zajmova

(243)

U ispitnom postupku pokazalo se da su sve grupacije proizvođača izvoznika u uzorku ostvarile korist od povlaštenih zajmova tijekom RIP-a. S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnost, tu bi korist trebalo smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(244)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIP-a za grupacije društava u uzorku iznosi:

Politika davanja povlaštenih zajmova
Društvo/grupacija	Ukupni iznos subvencije	Od banaka u državnom vlasništvu	Od ostalih financijskih institucija
Benxi Group	26,70 %	26,70 %	0 %
Hesteel Group	4,68 %	4,66 %	0,02 %
Jiangsu Shagang Group	1,99 %	1,44 %	0,55 %
Shougang Group	27,91 %	27,17 %	0,74 %

3.5 De facto jamstvo

(245)

Podnositelj pritužbe navodi da postoji zaseban program subvencija koji obuhvaća potencijalni izravni prijenos sredstava od kineske vlade s pomoću de facto jamstva kojim se osigurava neprekinuti rad društava u industriji toplovaljanih plosnatih proizvoda koja su suočena s poteškoćama u otplati zajmova.

(246)

Komisija je primijetila da je prag za dokazivanje nepisanih mjera u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) osobito zahtjevan u pogledu dokaza potrebnih da bi se dokazalo njihovo postojanje. Tijelo koje provodi ispitni postupak mora argumentima i potpornim dokazima jasno utvrditi barem da se navodno nepisano „pravilo ili norma” može pripisati stranoj vlada, njezin točan sadržaj i da ima opću i buduću primjenu. Taj visoki prag ostvaruje se samo ako se u vezi sa svim navedenim elementima predloži dovoljno dokaza (36).

3.5.1 Pripisivanje kineskoj vladi

(247)

Komisija je najprije provjerila mogu li se navodna de facto jamstva pripisati kineskoj vladi. U tom pogledu potvrdila je da se državnom politikom u NRK-u više podupire razvoj velikih nacionalnih prvaka (većinom u državnom vlasništvu) nego manjih (uglavnom privatnih) tvornica u industriji čelika.

(248)

Ta je politika već postojala 2009. kada je Državno vijeće donijelo „Plan prilagodbe i oživljavanja industrije čelika”. U tom se dokumentu kao osnovno načelo navodi da bi trebalo podupirati ključna poduzeća i ključne kategorije u industriji željeza i čelika radi održavanja stabilnosti na tržištu i promicanja stabilnog razvoja industrije.

(249)

Kako bi se odgovorilo na krizu iz 2008., u Planu se dodatno naglašavalo da bi raspored industrije trebalo prilagoditi i optimizirati na temelju „kontrole nad ukupnom količinom u kombinaciji s uklanjanjem zaostalih kapaciteta, restrukturiranjem poduzeća i premještanjem čeličana u gradovima”.

(250)

U skladu s tim dokumentom cilj je vlade NRK-a uspostaviti nekoliko izrazito velikih poduzeća koja imaju snažnu neovisnu sposobnost za inovacije i međunarodno su konkurentna te postići da kapacitet pet najvećih domaćih poduzeća iz sektora željeza i čelika čini više od 45 % nacionalne proizvodnje. Stoga se uspostavlja nekoliko izrazito velikih poduzeća u sektoru željeza i čelika s kapacitetom od preko 50 000 000 tona i sa snažnom međunarodnom konkurentnošću, kao što su Baosteel, Ansteel i Wuhan Iron and Steel, a osniva se i nekoliko velikih poduzeća u sektoru željeza i čelika s kapacitetom od 10 000 000 do 30 000 000 tona. Nadalje, u dokumentu se kao cilj spominje dovršetak premještanja društva Shougang Group i izgradnja baze za željezo i čelik Caofeidian.

(251)

Planom se predviđa i promiče financijska potpora tim ključnim poduzećima te se predviđa i potpora u obliku izdavanja dionica, korporativnih obveznica, srednjoročnih komercijalnih zapisa, kratkoročnih zadužnica, bankovnih zajmova i iskorištavanja privatnih kapitalnih ulaganja za one projekte koji su u skladu s propisima o zaštiti okoliša i zakonima i pravilima o zemljištu i s propisima o upravljanju ulaganjima te za poduzeća u postupku spajanja i preuzimanja ili restrukturiranja.

(252)

Međutim, s druge strane, u dokumentu su spomenuta financijska ograničenja za projekte koji se grade nezakonito ili s neovlaštenim odobrenjem te za poduzeća sa „zaostalim kapacitetom”. U dokumentu se posebno navodi da „u slučaju nesustavnog proširenja i obnove ili premještanja zaostalih postrojenja na druga mjesta, financijske institucije neće ni u kojem obliku odobriti kreditnu potporu, a nacionalni odjel za zemljište i resurse neće se baviti postupcima u vezi s korištenjem zemljištem”.

(253)

U 12. petogodišnjem planu za industriju čelika nastavila se ista strategija kao ona utvrđena Planom. U Planu se govori i o ključnim poduzećima iz sektora čelika, a optimizacija rasporeda industrije smatra se glavnim ciljem. Planom se utvrdilo da se velike projekte potiče dok bi male projekte trebalo ograničiti, a to se kombiniralo s uklanjanjem zaostalih proizvodnih kapaciteta.

(254)

Jedan od glavnih ciljeva 12. plana bio je i postići određenu razinu industrijskih klastera znatnim smanjenjem količine poduzeća u sektoru čelika. Cilj je bio povećati udio deset najvećih proizvođača u proizvodnji čelika na 60 % ukupne nacionalne količine. Taj se cilj moralo postići promicanjem spajanja, restrukturiranja i uklanjanja zaostalih kapaciteta. Plan je osim toga sadržavao i popis u kojem je bilo utvrđeno koji se proizvodi i proizvodni postupci smatraju zaostalima.

(255)

Sva društva u uzorku u ovom ispitnom postupku navedena su u 12. petogodišnjem planu za industriju čelika kao ključna velika poduzeća.

(256)

Konačno, u poglavlju I.2. 13. petogodišnjeg plana za sektor čelika jasno se navodi da „su neka kineska poduzeća iz sektora čelika dobra, a neka druga nisu”. Jedan od ključnih ciljeva ponovo je povećanje stupnja koncentracije industrije (odnosi se na prvih deset poduzeća) na 60 % u 2020. (jer taj cilj nije postignut tijekom 12. plana). To se uklapa u opći cilj smanjenja viška kapaciteta te je ponovo popraćeno odlučnošću u pogledu poticanja spajanja i restrukturiranja.

(257)

U poglavlju IV. 13. petogodišnjeg plana naglašava se i neophodno povlačenje poduzeća zombija s tržišta. Ta se poduzeća definiraju kao poduzeća s gubicima u više uzastopnih godina, s imovinom koja je nedostatna za smanjenje dugova, s gubicima i bez perspektive te koja se oslanjanju na stalne bankovne zajmove i druge metode. U skladu s Planom poduzeća s imovinom koja je nedostatna za smanjenje dugova ili koja ne otplaćuju svoje dugove trebala bi pokrenuti postupak stečaja i reorganizacije.

(258)

Dodatno, u posebnim smjernicama koje se odnose na financijsku potporu i smanjenje viška kapaciteta, koje su prethodno razmatrane u poglavlju 3.1.4.2.2., pravi se razlika između „dobrih” društava, tj. velikih industrijskih grupacija koje slijede nacionalne industrijske politike, i „loših” društava, tj. manjih društava sa „zaostalim proizvodnim kapacitetom” koja se ne uklapaju u kategorije koje vlada potiče.

(259)

S obzirom da je sve navedene dokumente (Plan iz 2009., 12. i 13. petogodišnji plan i odgovarajući planovi za čelik) izradilo Državnog vijeća sve politike iz tih dokumenta mogu se pripisati kineskoj vladi.

3.5.2 Točan sadržaj de facto jamstva

(260)

Komisija je zatim analizirala točan sadržaj navodnog de facto jamstva. Nije utvrdila da postoji opća sveobuhvatna nepisana mjera sanacije svih poduzeća u industriji čelika u Kini. Umjesto toga u svim dokumentima iz prethodnog odjeljka pravi se razlika između „dobrih” društava, tj. velikih industrijskih grupacija koje slijede nacionalne industrijske politike, i „loših” društava, tj. manjih društava sa „zaostalim proizvodnim kapacitetom” koja se ne uklapaju u kategorije koje vlada potiče. U skladu s time bi se nepisano jamstvo, čak i ako pretpostavimo da ono postoji, primjenjivalo samo na nacionalne prvake obuhvaćene prvom kategorijom.

3.5.3 Opće i buduće primjene odredaba de facto jamstva

(261)

Komisija je zatim pokušala provjeriti je li upotreba takvog nepisanog jamstva opća i usmjerena na budućnost.

(262)

Učinak te vladine politike nedavno je opisan u Izvješću o istraživanju Nacionalne akademije razvoja i strategije Kineskog sveučilišta Renmin (37) o poduzećima zombijima u Kini. Prema tom izvješću 51 % kineskih poduzeća iz sektora čelika koja su 2013. bila uvrštena na burzi moglo bi se smatrati poduzećima zombijima. Gledano iz perspektive vlasništva udio poduzeća zombija bio je najveći među poduzećima u državnom i kolektivnom vlasništvu. Iz perspektive starosti i veličine stara velika i srednja poduzeća imaju najveći udio među poduzećima zombijima. U izvješću su analizirani i uzroci postojanja tako velikog broja poduzeća zombija u određenim sektorima te je utvrđeno da lokalne uprave neprekidno podupiru poduzeća zombije koja su na rubu stečaja te održavaju to stanje s pomoću subvencija i zajmova. Stoga je vjerojatnost da će neko poduzeće postati zombi veća ako ono prima više subvencija ili ako se radi o poduzeću u državnom vlasništvu.

(263)

Nadalje, ako vlada neku industriju, kao što je industrija čelika, uvrsti među glavne industrije koje podupire, lokalne će uprave brzo početi podupirati tu industriju što dovodi do viška kapaciteta i stvaranja dodatnih poduzeća zombija. Tada je vlada nastojala smanjiti broj poduzeća poticanjem većih poduzeća na spajanja i preuzimanja. U izvješću se potvrđuje da su lokalne uprave donijele odredbe kojima se omogućava spašavanje samo određenog broja velikih poduzeća tijekom pružanja pomoći industriji. Konačno, u izvješću se ističe da i diskriminacija pri kreditiranju koju provode financijske institucije utječe na stvaranje poduzeća zombija. Zaista, nakon 2008. stopa profitabilnosti poduzeća u državnom vlasništvu smanjila se dok se njihova stopa zaduženosti povećavala svake godine. Nasuprot tomu, stopa zaduženosti privatnih poduzeća smanjila se iako je njihova stopa profitabilnosti ostala stabilna. To upućuje na činjenicu da je poduzećima u državnom vlasništvu bilo lakše dobiti zajmove nego privatnim poduzećima.

(264)

Ukratko, cilj je ove politike stoga financijski podupirati dobra društva, tj. ključna poduzeća ili nacionalne prvake, s pomoću svih vrsta mjera dok loša društva nestaju tako što im se uopće ne odobravaju nikakvi zajmovi. Nadalje, prvake se potiče na uklanjanje njihovih manjih konkurenata spajanjima i preuzimanjima koje vlada podupire. Gospodarska korist te politike može obuhvaćati čak i implicitno de-facto jamstvo za određena velika poduzeća u državnom vlasništvu u financijskim poteškoćama.

(265)

Međutim, Komisija nije mogla utvrditi preciznije kriterije za opću i buduću primjenu te nepisane mjere kao zasebnog mehanizma. Umjesto toga zaključila da nema potrebe za daljnjim istraživanjem tog pitanja jer je povlaštene zajmove dodijeljene određenim velikim poduzećima u državnom vlasništvu koja se nalaze u financijskim poteškoćama smatrala bespovratnim sredstvima, a ne zajmovima.

(266)

Nakon objave podnositelj pritužbe osporio je taj zaključak navodeći da je „šira mjera državni plan za subvencioniranje proizvodnje čelika” koji se „provodi s pomoću pisanih normi kao što su zakoni i pravila, nalozi, upravne smjernice ili preporuke”. U prilog svojem stajalištu da su ispunjeni zahtjevi o dokazima podnositelj pritužbe navodi među ostalim presudu Prizivnog tijela WTO-a u predmetu US – postavljanje na nulu u kojem su dostavljeni puno bolji dokazi od niza predmeta ili ponavljanih djelovanja (38). Komisija se ne slaže s tom analizom. U predmetu US – postavljanje na nulu riječ je bila sporna uobičajena praksa Ministarstva trgovine SAD-a da u antidampinškim predmetima primjenjuje određenu nepoštenu metodologiju izračuna. Riječ je bilo o vrlo posebnom postupanju na temelju interne pristranosti jednog državnog tijela koje je savezna vlada izričito ovlastila za predmete trgovinske zaštite. To se ne može usporediti s izradom „šire mjere” za koju bi možda bilo potrebno djelovanje tisuće državnih tijela koja provode jedinstveni plan na lokalnoj, regionalnoj ili središnjoj razini. Komisija je stoga odbacila tu analizu.

3.6 Roba koju osigurava vlada uz manju naknadu od primjerene

(267)

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 3.2., Komisija je obavijestila kinesku vladu da će, s obzirom na izostanak odgovora na upitnike poslane proizvođačima željezne rudače, koksa i kamenog ugljena za proizvodnju koksa, možda morati temeljiti svoje nalaze na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. Osnovne uredbe u pogledu najboljih informacija koje se odnose na dobavljače željezne rudače, koksa i kamenog ugljena za proizvodnju koksa. Komisija je ispitala jesu li društva u uzorku od vlade primala sirovine za proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda po subvencioniranim cijenama.

3.6.1 Željezna rudača

(268)

Sva su društva u uzorku kupovala željeznu rudaču na domaćem tržištu od povezanih ili nepovezanih društava, ali su je i uvozila u znatnim količinama. Komisija je ustanovila, na temelju provjerenih informacija svih društava u uzorku koje se odnose na pojedinačne transakcije u pogledu željezne rudače, da su kupovne cijene za željeznu rudaču bile slične neovisno o tome je li željezna rudača nabavljena na domaćem tržištu ili je bila uvezena ili o tome je li bila nabavljena od povezanih ili nepovezanih društava.

(269)

Dva društva u uzorku imala su povezane prekomorske rudnike. Međutim, u ispitnom postupku nisu otkrivene nikakve naznake postojanja državnih potpora povezanih s ulaganjima u te rudnike. U svakom slučaju, čini se da je nabavna (transferna) cijena iz povezanih rudnika odražavala tržišne uvjete.

(270)

Podnositelj pritužbe naveo je da kineska vlada upotrebljava kinesko udruženje proizvođača željeza i čelika („CISA”) kako bi utjecala na međunarodne pregovore o cijenama. Komisija je pronašla dokaze koji upućuju na postojanje takve prakse u prošlosti. Međutim, ta je praksa prekinuta 2013. i ne postoje naznake da su tom praksom ostvarene bilo kakve koristi za proizvođače toplovaljanih plosnatih proizvoda u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(271)

Na temelju prethodno navedenih nalaza Komisija nije utvrdila da je vlada osiguravala subvencije društvima u uzorku za kupovinu željezne rudače tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.6.2 Koks

(272)

Sva su društva u uzorku kupovala koks na domaćem tržištu od povezanih ili nepovezanih društava, ali su ga i uvozila u malim količinama. Komisija je ustanovila, na temelju provjerenih informacija svih društava u uzorku koje se odnose na pojedinačne transakcije, da su kupovne cijene za koks bile slične neovisno o tome je li koks nabavljen na domaćem tržištu ili je bio uvezen ili o tome je li bio nabavljen od povezanih ili nepovezanih društava.

(273)

Na temelju provjerenih informacija dobivenih od društava u uzorku Komisija nije mogla utvrditi da im je vlada NRK-a osiguravala subvencije za kupovinu koksa tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.6.3 Kameni ugljen za proizvodnju koksa

(274)

Kineska vlada je tijekom posjeta radi provjere objasnila da se cijelo izvozno tržište ugljena regulira u skladu s pravilima za državna poduzeća o kojima je obaviješten WTO-o (39). Obujam izvoza ograničen je izvoznim kvotama, a izvoznici moraju podnijeti zahtjev za dozvolu za izvoz. Ta je izvozna dozvola dodijeljena je samo četirima društvima, odnosno China National Coal Group Corporation, China Minmetals Corporation, Shanxi Coal Import and Export Group Co. Limited, Shenhua Group Corporation Ltd. and Aluminum Corporation of China Limited. Riječ je o velikim poduzećima u državnom vlasništvu. Osim toga, na snazi je izvozna carina od 3 %. Prema podacima koje je dostavila kineska vlada izvoz i uvoz čine manje od 1 % domaće potrošnje.

(275)

Tijekom posjeta radi provjere dužnosnici kineske vlade potvrdili su i da kineska vlada određuje broj proizvodnih dana godišnje za proizvođače kamenog ugljena za proizvodnju koksa, što je snažan pokazatelj da na ponudu kamenog ugljena za proizvodnju koksa utječe intervencija države. Kineska vlada nije dostavila dodatne informacije o funkcioniranju tržišta kamenog ugljena za proizvodnju koksa.

(276)

Sva su društva u uzorku kupovala kameni ugljen za proizvodnju koksa na domaćem tržištu od povezanih ili nepovezanih društava, ali su ga i uvozila u malim količinama. Komisija je ustanovila, na temelju provjerenih informacija svih društava u uzorku koje se odnose na pojedinačne transakcije, da su kupovne cijene kamenog ugljena za proizvodnju koksa bile slične neovisno o tome je li kameni ugljen za proizvodnju koksa nabavljen na domaćem tržištu ili je bio uvezen ili o tome je li bio nabavljen od povezanih ili nepovezanih društava.

(277)

Iako je istražnim postupkom utvrđeno je da ponuda kamenog ugljena za proizvodnju koksa na domaćem tržištu u određenoj mjeri pod utjecajem države iz razloga objašnjenih u uvodnim izjavama od (274) do (275), Komisija nije mogla utvrditi da je kineska vlada društvima u uzorku osigurala subvencije za kupnju kamenog ugljena za proizvodnju koksa ili da su tijekom RIP-a ostvarili ikakvu korist od državnih intervencija.

(278)

Nakon objave podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija trebala ocijeniti u kojoj mjeri domaća cijena željezne rudače, koksa i ugljen utječe na cijenu koju su proizvođači izvoznici spremni platiti za uvezene sirovine. Komisija je taj argument odbacila jer za određivanje koristi nije potrebna dugoročna održivost proizvodnih troškova proizvođača. Naprotiv, Komisija je morala ocijeniti, a to je i učinila, je li vlada prodala željezne rudaču, koks ili ugljena po cijeni manjoj od primjerene. To nije bio slučaj jer su proizvođači dobili sirovine po tržišnoj cijeni.

3.6.4 Električna energija

(279)

Sva društva u uzorku električnu energiju proizvodila su sama ili je kupovala iz mreže. Kupovne cijene električne energije iz mreže bile su u skladu sa službeno utvrđenim razinama cijena na razini pokrajina za velike industrijske klijente. Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (40), tom se razinom tim velikim industrijskim klijentima ne daje posebna prednost. Osim toga, u ovom slučaju Komisija nije pronašla dokaz da je bilo koje društvo imalo koristi od nižih povlaštenih stopa. Komisija nije otkrila ni nikakva posebne subvencije za društva koja su uključena u uzorak.

(280)

Na temelju provjerenih informacija dobivenih od društava u uzorku Komisija nije mogla utvrditi da im je vlada NRK-a osiguravala subvencije za kupovinu koksa tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.6.5 Prava korištenja zemljištem

(281)

Sve zemljište u NRK-u nalazi se u vlasništvu države ili kolektiva prije nego što se zakonsko pravo na njega ili jednako pravo na imovinu koja glasi na drugu osobu može patentirati ili dodijeliti pravnim ili fizičkim osobama. Sve zemljišne čestice na urbaniziranim područjima u vlasništvu su države, a sve zemljišne čestice na ruralnim područjima u vlasništvu su sela ili gradova u kojima se nalaze.

(282)

Međutim, u skladu s ustavnim zakonom NRK-a i zakonom o zemljištu, društva i pojedinci mogu kupiti „prava korištenja zemljištem”. Za industrijsko zemljište trajanje dugotrajnog zakupa obično iznosi 50 godina i moguće ga je obnoviti na dodatnih 50 godina.

(283)

Prema kineskoj vladi, od 31. kolovoza 2006., na temelju članka 5. Obavijesti Državnog vijeća o jačanju regulacije zemljišta (GF[2006] br. 31), država može pravo na industrijsko zemljište dodijeliti samo industrijskim poduzećima putem nadmetanja ili sličnog postupka javne ponude pri čemu konačna cijena po kojoj se pravo dodjeljuje ne smije biti niža od najniže ponuđene cijene. Kineska vlada smatra da u NRK-u postoji slobodno tržište zemljišta i da cijena koju plaćaju industrijska poduzeća za pravo dugotrajnog zakupa zemljišta odražava tržišnu cijenu.

(a) Pravna osnova

(284)

Ustupanje prava korištenja zemljištem u Kini regulirano je Zakonom Narodne Republike Kine o upravljanju zemljištem. Osim toga, i sljedeći su dokumenti dio pravne osnove:

—	Zakon Narodne Republike Kine o upravljanju nekretninama u urbanim područjima,

—	Privremeni pravilnik Narodne Republike Kine o ustupanju i prijenosu prava korištenja državnim zemljištem u urbanim područjima,

—	Uredba o provedbi Zakona Narodne Republike Kine o upravljanju zemljištem,

—	Odredba o ustupanju prava korištenja državnim građevinskim zemljištem u okviru poziva na dostavu ponuda, dražbe i licitacije;

—	Obavijest Državnog vijeća o jačanju regulacije zemljišta (Guo Fa [2006] br. 31).

(b) Nalazi ispitnog postupka

(285)

U skladu s člankom 10. „Odredbe o ustupanju prava korištenja državnim građevinskim zemljištem u okviru poziva na dostavu ponuda, dražbe i licitacije”, lokalne vlasti određuju cijene zemljišta na temelju sustava vrednovanja urbanog zemljišta, koji se ažurira tek svake tri godine, te vladine industrijske politike.

(286)

U prethodnim ispitnim postupcima Komisija je zaključila da cijene prava korištenja zemljištem u NRK-u nisu reprezentativne tržišne cijene utvrđene na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu jer je utvrđeno da je postupak nadmetanja ili javne ponude nejasan, netransparentan i ne funkcionira u praksi, a nadležna tijela proizvoljno određuju cijene. Kako je spomenuto u prethodnoj uvodnoj izjavi, vlasti određuju cijene u skladu sa Sustavom procjene gradskog zemljišta koji ih upućuje da uz ostale kriterije za određivanje cijene industrijskog zemljišta razmotre i industrijsku politiku. Također, barem u sektoru čelika, pristup industrijskom zemljištu zakonom je ograničen samo na društva koja poštuju industrijsku politiku koju je odredila država (41).

(287)

U ovom ispitnom postupku nisu uočene nikakve vidljive promjene u tom pogledu. Na primjer, Komisija je utvrdila da nijedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije prošao kroz postupak nadmetanja ili sličan postupak javne ponude za bilo koje od svojih prava korištenja zemljištem, čak ni za prava korištenja zemljištem koja su nedavno stečena. Prava korištenja zemljištem koja su društva u uzorku imala prije 2000. obično su bila besplatno dodijeljena društvu. Zemljišne čestice koje su lokalne vlasti nedavno dodijelile, dodijeljene su na temelju dogovorenih cijena.

(288)

Komisija je utvrdila i da su društva u okviru Shougang Group dobila sredstva od tijela lokalne vlasti kako bi im se nadoknadili iznosi koje su platili za prava korištenja zemljištem, primjerice za radove koje su izvršila sama trgovačka društva u pogledu osnovne infrastrukture na zemljištu. Nadalje, neka prava korištenja zemljištem koja su dobila društva iz Grupe Shougang trebalo je platiti tek nekoliko godina nakon što je zemljište stavljeno u uporabu.

(289)

Prethodni dokazi u suprotnosti su s tvrdnjama kineske vlade da su cijene koje se plaćaju za pravo korištenja zemljištem u NRK-u reprezentativne tržišne cijene utvrđene ponudom i potražnjom na slobodnom tržištu.

(290)

Nakon objave, kineska vlada tvrdila je da postoji i dinamički sustav praćenja zemljišta pored sustava praćenja gradskog zemljišta te da je to potvrđeno u Komisijinoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera o solarnim pločama podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Komisija je potvrdila da je dinamički sustav praćenja zemljišta doista analiziran u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Uredbe o solarnim pločama (42). U uvodnim izjavama 421. i 425. Komisija je utvrdila da su te cijene više od minimalnih referentnih cijena koje se određuju u okviru sustava procjene gradskog zemljišta koji upotrebljavaju tijela lokalne samouprave jer se potonje ažuriraju tek svake tri godine, a cijene u okviru dinamičkog praćenja ažuriraju se tromjesečno. Međutim, nije bilo naznaka da se cijene zemljišta temelje na cijenama u okviru dinamičkog praćenja. Zapravo, kineska je vlada tijekom ispitnog postupka o solarnim pločama potvrdila da se u okviru dinamičkog praćenja cijena gradskog zemljišta prate fluktuacije cijena zemljišta u određenim područjima (tj. 105 gradova) u NRK-u te da je to osmišljeno radi procjene kretanja cijena zemljišta. Međutim, početne cijene u nadmetanjima i na dražbama temeljile su se na referentnim cijenama utvrđenima u okviru sustava procjene zemljišta. Osim toga, u ovom slučaju grupacije društava u uzorku dobile su zemljišne čestice bez naknade ili putem dodjele. Stoga činjenica da potonji sustav postoji nije relevantan jer nije primijenjen na društva u uzorku.

(291)

Kineska vlada tvrdila je i da činjenica da je zemljište dodijeljeno na temelju dogovorenih cijena ne odražava odsutnost poštenog tržišnog natjecanja kao ni činjenica da su trgovačka društva platila cijenu ispod uobičajene tržišne cijene. Međutim, ni kineska vlada ni društva u uzorku nisu dostavili nove dokaze da se cijene plaćene za dodijeljeno zemljište temelje na tržišnim cijenama.

(292)

Nadalje, kineska vlada tvrdila je da se Komisija umjesto konkretnim činjenicama na kojima se temelji predmet služila nalazima iz prethodnih ispitnih postupaka kako bi utvrdila jesu li tržišne cijene narušene vladinom intervencijom. Komisija napominje da se koristila konkretnim činjenicama predmeta, kao što je opisano u prethodnim uvodnim izjavama od (287) do (288), što je potkrijepilo zaključak Komisije da su nalazi prethodnih ispitnih postupaka i dalje valjani.

(293)

Društvo Benxi Group tvrdilo je da bi Komisija trebala prihvatiti cijene zemljišta u kontinentalnoj Kini jer smatra da je platilo razumnu cijenu koja odražava stvarnu vrijednost zemljišta. Međutim, društvo nije dostavilo nove dokaze koji bi promijenili ocjenu Komisije. Tvrdnja je stoga odbačena.

(294)

Kineska vlada također je tvrdila da povrat sredstava koji se odnosi na radove što ih obavlja društvo za osnovnu infrastrukturu ne predstavlja subvencije jer je to uobičajena zadaća lokalnih vlasti. Međutim, člankom 3. stavkom 1. točkom iii. osnovne Uredbe iz pojma subvencije izuzima se samo opća infrastruktura. Pružanje infrastrukturnih usluga namijenjenih isključivoj uporabi trgovačkog društva ili njegovih klijenata, kao što su privatne ceste ili druge komunalije, popunjavanje rupa, drugi radovi kako bi zemljišna čestica bila spremna za gradnju tvornice, ne smatra se općom infrastrukturom koju osigurava država. Naprotiv, riječ je o namjenskoj infrastrukturi društva koja ne bi bila izgrađena da društvo nema poslovni nastan na konkretnoj zemljišnoj čestici. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(a) Zaključak

(295)

Stanje u pogledu ustupanja i kupnje zemljišta u NRK-u netransparentno je te nadležna tijela proizvoljno određuju cijene.

(296)

U skladu s navedenim, davanje prava korištenja zemljištem koje osigurava kineska vlada trebalo bi smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku davanja robe na temelju kojeg društva primatelji ostvaruju korist. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama od (285). do (289)., u NRK-u ne postoji funkcionalno tržište zemljišta, a na temelju primjene vanjske referentne vrijednosti (vidjeti uvodne izjave od (300). do (311). u nastavku) može se zaključiti da je iznos koji proizvođači izvoznici u uzorku plaćaju za prava korištenja zemljištem daleko niži od uobičajene tržišne cijene.

(297)

U kontekstu povlaštenog pristupa industrijskom zemljištu za društva koja pripadaju određenim industrijama Komisija napominje da se kod cijene koju određuju lokalne vlasti mora uzeti u obzir vladina industrijska politika, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (285). U okviru te industrijske politike industriju čelika smatra se stupom kineske industrije i ona je uvrštena među poticane industrije. Osim toga, Odlukom br. 40 Državnog vijeća zahtijeva se da javna tijela osiguraju ustupanje zemljišta poticanim industrijama. U članku 18. Odluke br. 40 jasno se navodi da industrije koje su „ograničene” neće imati pristup zemljištu. Iz toga slijedi da je subvencija specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (c) Osnovne uredbe jer je povlašteno davanje zemljišta ograničeno na poduzeća koja pripadaju određenim industrijama, u ovom slučaju sektoru čelika, a vladina praksa u tom području nejasna i netransparentna.

(298)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da Komisijin zaključak o specifičnosti nije relevantan ako u Kini nema funkcionalnog tržišta zemljišta jer bi u tom slučaju sva društva u Kini imala istu početnu i prodajnu cijenu za isti paket prava korištenja zemljištem. Osim toga, kineska vlada smatra da ocjena specifičnosti nije bila dovoljno obrazložena jer se u njoj samo uputilo na industriju čelika kao na poticanu industriju.

(299)

Komisija je smatrala da postojanje nefunkcionalnog tržišta u Kini ne isključuje nužno zaključak o specifičnosti unutar tog tržišta. Naime, činjenica da su društva u uzorku besplatno dobila prava na korištenje zemljištem pokazuje da su dobila specifični povlašteni tretman. S druge strane, činjenica da neka društva dobivaju dodatni povlašteni tretman odvojena je od načina na koji funkcionira tržište u cjelini. Prikupljenim dokazima u trgovačkim društvima u uzorku također je potvrđeno da je „poticanje” koje se navodi u pravnoj osnovi primijenjeno u praksi. Stoga Komisija zadržava svoj zaključak da je ova subvencija specifična i da se slijedom toga smatra subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.6.6 Izračun iznosa subvencije

(300)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima (43) te u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe, kao vanjska referentna vrijednost (44) upotrijebljene su cijene Posebnog carinskog područja Tajvana, Penghua, Kinmena i Matsua („Kineski Taipei” ili „Tajvan”). Korist koju su primatelji ostvarili izračunava se uzimajući u obzir razliku između stvarnog iznosa koji je za prava korištenja zemljištem platio svaki proizvođač izvoznik u uzorku (umanjenog, prema potrebi za iznos povrata/bespovratnih sredstava lokalne samouprave) i iznosa koji bi obično bio plaćen na temelju tajvanske referentne vrijednosti.

(301)

Komisija smatra Kineski Taipei primjerenim vanjskim referentnim mjerilom zbog sljedećih razloga:

—	usporedive razine gospodarskog razvoja, BDP-a i gospodarske strukture Kineskog Taipeija i većine kineskih pokrajina i gradova u NRK-u u kojima proizvođači izvoznici u uzorku imaju poslovni nastan,

—	prostorne blizine NRK-a i Kineskog Taipeija,

—	visokog stupnja industrijske infrastrukture i u Kineskom Taipeiju i u mnogim pokrajinama NRK-a,

—	jakih gospodarskih veza i prekogranične trgovine između Kineskog Taipeija i NRK-a,

—	visoke gustoće naseljenosti u mnogim pokrajinama NRK-a i u Kineskom Taipeiju,

—	sličnosti vrste zemljišta i transakcija koje se rabe za izračun relevantnog referentnog mjerila u Kineskom Taipeiju i istih elemenata u NRK-u, i

—	zajedničkih demografskih, jezičnih i kulturnih obilježja Kineskog Taipeija i NRK-a.

(302)

Na temelju metodologije primijenjene u prethodnim ispitnim postupcima, Komisija je upotrijebila prosječnu cijenu kvadratnog metra zemljišta utvrđenu na Tajvanu i usklađenu za deprecijaciju valute i promjenu BDP-a od dana sklapanja predmetnih ugovora o pravu korištenja zemljištem. Podaci o cijenama industrijskog zemljišta preuzeti su s web-mjesta Ureda za industriju pri Ministarstvu gospodarstva Tajvana. Deprecijacija valute i promjena BDP-a za Tajvan izračunani su na temelju stopa inflacije i razvoja BDP-a po stanovniku po tekućim cijenama u američkim dolarima za Tajvan prema podacima MMF-a za 2015.

(303)

Nakon objave kineska vlada izjavila je da je iz sljedeća dva razloga Komisija morala koristiti domaću umjesto vanjske referentne vrijednosti za izračun iznosa navodne subvencije: prvo, ako se smatra da je navodna subvencija specifična za industriju čelika, tada bi trebalo upotrijebiti cijene prava korištenja zemljište društava iz drugih sektora. U suprotnome, trebalo je upotrijebiti cijene iz dinamičkog sustava praćenja zemljišta. Na prvu je točku već odgovoreno: činjenica da neka društva dobivaju dodatni povlašteni tretman odvojena je funkcioniranja tržišta kao cjeline, a Komisija je utvrdila da tržište kao cjelina ne funkcionira. U vezi s uporabom dinamičkog sustava praćenja kao referentne vrijednosti, Komisija je istaknula da je on namijenjen praćenju kretanja cijena zemljišta u određenim područjima. Kao takav, on je samo odraz cijena plaćenih za prava korištenja zemljištem u Kini, a kako je prethodno navedeno, one se ne smatraju tržišnima.

(304)

I društvo Benxi Group uložilo je prigovor na upotrebu cijena zemljišta u Kineskom Taipeiju kao referentne vrijednosti zbog sljedećih razloga: Benxi je smješten u slabije razvijenom području pokrajine Liaoning, s mnogo manjom usporedivom gustoćom naseljenosti i ponudom zemljišta te manjim BDP-om nego u Kineskom Taipeiju. Nadalje, Benxi Group ima dugu tradiciju korištenja zemljištem i ulaže u stvaranje zemljišta i gradnju za dugotrajno korištenje. Stoga se cijene znatno razlikuju. Konačno, društvo je tvrdilo da cijena vlasništva nad zemljištem nije usporediva s cijenom prava korištenja zemljištem.

(305)

Prvo, Komisija se ne slaže s ocjenom pokrajine Liaoning u pogledu tog društva. Prema javno dostupnim informacijama (45), Liaoning je bio jedna od prvih kineskih industrijaliziranih pokrajina. Pokrajina Liaoning ima najveće gospodarstvo sjeveroistočne Kine. Njegov nominalni BDP-a za 2011. bio je 7. po veličini u Kini (od 31 pokrajine). Iako mu je BDP niži od BDP-a u Tajvanu, Liaoning je 2008. bio regija s najvećim rastom BDP-a u skupini G8x8, osam pokrajina ili država ispod nacionalne razine s najvećim BDP-om od osam zemalja s najvišim BDP-om. Liaoning je u 2009. održao svoju stopu rasta BDP-a od 13,1 % i svoj položaj pokrajine s najvećim gospodarskim rastom. Gospodarski rast odonda je usporen, a u 2015. gospodarstvo je i dalje raslo 3 %. Na nacionalnoj razini, Liaoning je jedan od glavnih proizvođača sirovog željeza, čelika i alatnih strojeva za rezanje kovina, i proizvodnja svega svakog od njih među tri je vodeće u toj državi. Liaoning je i jedno od najvažnijih sjedišta proizvodnje sirovina u Kini.

(306)

Drugo, činjenicu da su neka prava na dugoročno korištenje zemljištem bila stečena u dalekoj prošlosti Komisija je već uzela u obzir pri izračunu iznosa te koristi: referentna vrijednost prilagođena je tako da je uzet u obzir razvoj BDP-a i inflacije kako bi se odražavale promjene tijekom duljeg razdoblja.

(307)

Treće, što se tiče razlika u cijeni između vlasništva nad zemljištem i prava korištenja zemljištem, kineska društva ne računaju prava korištenja zemljištem kao najam nego kao nematerijalnu imovinu, tj. prava korištenja zemljištem tretiraju na isti način na koji društva u drugim zemljama tretiraju kupljeno zemljište. Čini se da ni ta društva ne razlikuju vlasništvo nad zemljištem od prava na korištenje zemljištem. Stoga su tvrdnje društva Benxi Group o pravu korištenja zemljištem odbačene.

(308)

Nakon objave društvo Shougang Group tvrdilo je da je zemljište kojim se koristi jedan od njegovih proizvođača izdvojeno iz mora. Kao takav, privremeno je izuzeto od poreza na korištenje zemljištem jer se smatra manje vrijednim. Stoga bi na takvo zemljište izuzeto od mora trebalo primijeniti nižu referentnu stopu. Komisija priznaje da je zemljište izuzeto od mora izuzeto od poreza na korištenje zemljištem tijekom prvih godina korištenja. No zakonodavstvo o porezu na korištenje zemljištem ne upućuje na smanjenu vrijednost takva zemljišta u odnosu na izuzeće. Nadalje, Komisija je već prihvatila sve prilagodbe cijena korištenja zemljištem koje je proizvođač izvoznik zatražio da bi se u obzir uzeli troškovi povezani s nasipanjem zemlje. Naposljetku, izuzeto zemljište nalazi se na izvrsnoj obalnoj lokaciji blizu Pekinga te osigurava lak pristup za uvezene sirovine i prijevoz gotovih proizvoda. Stoga je i ta tvrdnja odbačena.

(309)

Društvo Shougang Group iznijelo je i dodatne tvrdnje o nekim troškovima povezanima s pravima korištenja zemljištem, što je zanemareno za društvo Shougang Qian'an, kao i pogrešno razvrstavanje nekih zemljišnih čestica za društvo Shougang Mining. Komisija je prihvatila te tvrdnje i na odgovarajući način prilagodila izračun koristi za ta dva društva.

(310)

U skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe iznos subvencije raspodijeljen je tijekom RIP-a na temelju uobičajenog trajanja prava korištenja industrijskim zemljištem, tj. 50 godina. Taj je iznos tada raspoređen na cjelokupni promet predmetnog društva tijekom RIP-a jer subvencija ne ovisi o izvozu i nije dodijeljena na temelju proizvedenih, izvezenih ili prevezenih količina.

(311)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Ustupanje prava na korištenje zemljištem uz manju naknadu od primjerene
Društvo/grupacija	Iznos subvencije
Benxi Group	1,46 %
Hesteel Group	2,71 %
Jiangsu Shagang Group	1,20 %
Shougang Group	7,63 %

3.7 Programi izuzeća od izravnog poreza i smanjenja poreza

3.7.1 Program „dvije godine oslobođeni/tri godine plaćaju polovinu” za poduzeća sa stranim kapitalom

(312)

Programom „dvije godine oslobođeni/tri godine plaćaju polovinu” poduzećima sa stranim kapitalom daje se pravo na neplaćanje poreza na dobit poduzeća tijekom prve dvije godine i plaćanje samo 12,5 % umjesto standardne porezne stope od 25 % tijekom iduće tri godine.

(a) Pravna osnova

(313)

Pravna su osnova ovog programa članak 8. Zakona o porezu na dobit Narodne Republike Kine za poduzeća sa stranim kapitalom i strana poduzeća („Zakon o porezu za poduzeća sa stranim kapitalom”) i članak 72. Pravilnika za provedbu Zakona o porezu na dobit Narodne Republike Kine za poduzeća sa stranim kapitalom i strana poduzeća.

(314)

Prema vladi NRK-a, taj je program prekinut člankom 57. Zakona o porezu na dobit poduzeća iz 2008. s prijelaznim razdobljem do kraja 2012.

(b) Nalazi ispitnog postupka

(315)

Programom „dvije godine oslobođeni/tri godine plaćaju polovinu” društva su ostvarila korist tijekom poslovne godine 2012. nakon koje je, prema vladi NRK-a, program povučen. Ispitnim postupkom potvrdilo se da je grupa Jiangsu Shagang bila prihvatljiva za ovaj porezni program, ali da nakon 2012. više nije ostvarivala korist od tog programa Komisija je nadalje utvrdila da je vlada NRK-a doista povukla taj program.

(316)

Društva u uzorku tijekom RIP-a nisu dobila financijske doprinose ni povlastice u okviru ovog programa.

3.7.2 Povlastice u pogledu poreza na dobit poduzeća za proizvode proizvedene sinergijskim iskorištavanjem resursa

(317)

Ovim se programom poduzećima omogućuje da od svoje oporezive dobiti odbiju iznos dobiti ostvaren proizvodnjom uz sveobuhvatnu upotrebu resursa. Ako trgovačko društvo proizvodi prema standardima iz Kataloga povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća za sinergijsko iskorištavanje, od dobiti se odbija 10 % za izračun iznosa oporezivog prihoda predmetnog društva.

(a) Pravna osnova

(318)

Pravna je osnova za ovaj program članak 30. stavak 33. Zakona o porezu na dobit poduzeća zajedno s Pravilnikom za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća te sljedeće obavijesti:

—	Obavijest Ministarstva financija, Povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme te Državne porezne uprave o donošenju „Administrativnih mjera za utvrđivanje sinergijskog iskorištavanja koje potiče država” (Fa Gai Huan Zi [2006.] br. 1864),

—	Obavijest Ministarstva financija, Povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme te Državne porezne uprave o objavi Kataloga povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća za sinergijsko iskorištavanje (Cai Shui [2008.] br. 117),

—	Obavijest Ministarstva financija i Državne porezne uprave o provedbi Kataloga povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća za sinergijsko iskorištavanje (Cai Shui [2008.] br. 47),

—	Obavijest Državne porezne uprave o pitanjima upravljanja povlasticama u pogledu poreza na dobit poduzeća za sinergijsko iskorištavanje (Guo Shui Han [2009.] br. 185).

(b) Nalazi ispitnog postupka

(319)

Ovaj program primjenjuje se jedino u slučaju kada društvo upotrebljava kao glavne sirovine resurse navedene u Katalogu povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća za sinergijsko iskorištavanje. Osim toga, konačni proizvod proizveden obradom tih sirovina morao je biti proizveden u skladu s relevantnim nacionalnim ili industrijskim standardima navedenima u tom katalogu.

(320)

Utvrđeno je da jedan proizvođač izvoznik u uzorku upotrebljava taj program. To društvo podnijelo je zahtjev i primilo službenu obavijest o ispunjavanju kriterija programa te bi stoga imalo pravo na ispunjavanje prijave poreza na dobit u skladu s time.

(321)

(322)

Subvencija je specifična kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 2. točkom (a) Osnovne uredbe jer je ograničena na određene kategorije sirovina i konačnih proizvoda u okviru specifičnih poslovnih kategorija koje su iscrpno utvrđene zakonom u Katalogu povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća za sinergijsko iskorištavanje.

(323)

Nakon objave, kineska vlada prigovorila je na specifičnost utvrđenu za tu subvenciju, s obzirom na to da su razne industrije imale od nje koristi, a temelji se na objektivnim kriterijima (tj. proizvodnja uz korištenje određenih sredstava). Komisija smatra da je ta subvencija specifična jer već i zakonodavstvo, u skladu s kojim djeluje tijelo koje je odobrava, ograničava pristup toj subvenciji samo na određene kategorije sirovina i gotovih proizvoda u okviru posebnih poslovnih kategorija iscrpno utvrđenih zakonom u Katalogu povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća za sinergijsko iskorištavanje, poput onih koji pripadaju industriji čelika. Primjeri uključuju sirovine poput konvertorske troske, troske iz električne visoke peći i troske iz visoke peći za željezne legure koja se koristi za proizvodnju željeza i željezne legure, visokopećni plin koji se koristi za proizvodnju električne i toplinske energije, kao i koksni plin koji se koristi za proizvodnju željezova sulfata.

(324)

Prema tome, Komisija je smatrala da je to subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(d) Izračun iznosa subvencije

(325)

Komisija je izračunala iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere kao razliku između iznosa poreza koji se uobičajeno plaća tijekom RIP-a i iznosa poreza koji su predmetna društva stvarno platila tijekom RIP-a.

(326)

Za društvo Hesteel Group iznos subvencije utvrđen za taj posebni program iznosio je 0,06 %.

3.7.3 Porezni rabat na porez na dobit poduzeća za troškove istraživanja i razvoja

(327)

Na temelju poreznog rabata za troškove istraživanja i razvoja trgovačka društva imaju pravo na povlašteno porezno postupanje u pogledu svojih aktivnosti istraživanja i razvoja u određenim prioritetnim područjima visoke tehnologije koja je utvrdila država i ako su ispunjeni određeni pragovi za troškove istraživanja i razvoja.

(328)

Konkretnije, za rashode za istraživanje i razvoj nastale razvojem novih tehnologija, novih proizvoda i novih vještina koji ne čine nematerijalnu imovinu i uračunati su u dobit i gubitak u trenutačnom razdoblju može se ostvariti dodatni odbitak od 50 % nakon što su u potpunosti odbijeni s obzirom na stvarno stanje. U slučajevima u kojima prethodno spomenuti rashodi za istraživanje i razvoj čine nematerijalnu imovinu može ih se amortizirati na temelju 150 % troškova nematerijalne imovine.

(a) Pravna osnova

(329)

Pravna je osnova za ovaj program članak 30. stavak 1. Zakona o porezu na dobit poduzeća zajedno s Pravilnikom za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća te sljedeće obavijesti:

—	Obavijest Ministarstva financija, Državne porezne uprave te Ministarstva znanosti i tehnologije o poboljšanju politike o odbitku prije oporezivanja troškova za istraživanje i razvoj (Cai Shui [2015.] br. 119),

—	Obavijest Državne porezne uprave o pitanjima u vezi s politikom o odbitku prije oporezivanja troškova poduzeća za istraživanje i razvoj.

—	Smjernice za prioritetna područja za prioritetni razvoj industrije visoke tehnologije [2007.] br. 6, koje su donijeli NDRC, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo trgovine te Nacionalni ured za intelektualno vlasništvo.

(b) Nalazi ispitnog postupka

(330)

Tijekom posjeta radi provjere u prostorima vlade NRK-a utvrđeno je da su „nove tehnologije, novi proizvodi i nove vještine” na temelju koji se može ostvariti korist od poreznog odbitka dio određenih područja visoke tehnologije koje podupire država te trenutačnih prioriteta u područjima visokih tehnologija koje podupire država kako je navedeno u Smjernicama za „prioritetna područja za prioritetni razvoj industrije visoke tehnologije” [2007.] br. 6, koje su donijeli Povjerenstvo za nacionalni razvoj i reforme (NDRC), Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo trgovine te Nacionalni ured za intelektualno vlasništvo.

(331)

Društva koja ostvaruju koristi od ovog programa moraju dostaviti prijavu poreza na dobit i odgovarajuće priloge. Stvarni iznos koristi uključen je u poreznu prijavu.

(332)

Komisija smatra da je ovaj program subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada NRK-a odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede. Ova subvencija specifična je u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, jer se samim zakonodavstvom primjena tog programa ograničava samo na poduzeća koja snose troškove istraživanja i razvoja u određenim prioritetnim područjima visokih tehnologija koje određuje država.

(333)

Nakon objave, kineska vlada prigovorila je na specifičnost utvrđenu za tu subvenciju, s obzirom na to da su razne industrije imale od nje koristi, temelji se na objektivnim kriterijima (tj. troškovi istraživanja i razvoja), a zbog izostanka specifičnosti nisu bile uvedene kompenzacijske mjere u kanadskom antisubvencijskom ispitnom postupku u odnosu na određene standardizirane zidne module iz Kine. Komisija je napomenula da su za taj program već donesene kompenzacijske mjere u vezi s premazanim finim papirom (46). Ova je subvencija specifična jer već i zakonodavstvo, u skladu s kojim djeluje tijelo koje je odobrava, ograničava pristup toj subvenciji samo na određene poduzetnike i industrije razvrstane u „prioritetna područja”, poput onih u industriji čelika.

(d) Izračun iznosa subvencije

(334)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom RIP-a. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po uobičajenoj poreznoj stopi prije dodatnog smanjenja od 50 % troškova za istraživanje i razvoj te iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti nakon dodatnog smanjenja od 50 % stvarnih troškova za istraživanje i razvoj.

(335)

Samo je jedno društvo, Hesteel Group, iskoristilo tu subvenciju, a utvrđeno je da je iznos subvencije bio 0,28 %

3.7.4 Izuzeće od poreza na korištenje zemljištem

(336)

Organizacija ili pojedinac koji se koristi zemljištem u gradovima, gradovima u okruzima i administrativnim gradovima te industrijskim i rudarskim oblastima obično plaća porez na korištenje zemljištem. Porez na korištenje zemljištem prikupljaju lokalna porezna tijela na području na kojem se zemljištem koristi. No određene kategorije zemljišta, kao što je zemljište koje je izuzeto od mora, zemljište za vlastitu uporabu državnih institucija, narodnih organizacija i vojnih postrojba, zemljište za uporabu institucija koje se financiraju iz državnih sredstava iz Ministarstva financija, zemljište koje se koristi za vjerske hramove, javne parkove te javna povijesna i pejzažna područja, ulice, ceste, javni trgovi, travnjaci i ostalo gradsko javno zemljište izuzimaju se od poreza na korištenje zemljištem.

(a) Pravna osnova

(337)

Pravne su osnove ovog programa:

—	Privremeni pravilnik Narodne Republike Kine o porezu na nekretnine (Guo Fa [1986.] br. 90) i

—	Privremeni pravilnik Narodne Republike Kine o porezu na korištenje urbanim zemljištem (Odluka Državnog vijeća br. 483).

(b) Nalazi ispitnog postupka

(338)

Dva su trgovačka društva, Hesteel Group i Shougang Group, iskoristila smanjenje poreza ili izuzeće od poreza na korištenje zemljištem koje im je odobrio lokalni Ured za korištenje zemljištem iako nisu pripadala službenim kategorijama za izuzeće kako su utvrđene prethodno navedenim nacionalnim zakonodavstvom.

(339)

Komisija smatra da je ovaj program poreznog izuzeća subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada NRK-a odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede. Ova subvencija specifična je u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer je smanjenje poreza tim društvima bilo namijenjeno upravo njima, a nije bilo dostupno drugim društvima na temelju općeg pravnog okvira navedenog u uvodnoj izjavi(336).

(340)

Nakon objave, kineska vlada prigovorila je na specifičnost utvrđenu za tu subvenciju, s obzirom na to da su razne industrije imale od nje koristi, a temelji se na objektivnim kriterijima. Komisija priznaje da postoje objektivni kriteriji na temelju kojih se mogu odrediti koriste li se primatelji zemljišta izuzećem od plaćanja poreza. S obzirom na to društva koja se koriste subvencijom dobivaju i porezno izuzeće iako ne pripadaju nijednom od tih objektivnih kriterija, subvencije odobrene tim društvima de facto su specifične.

(d) Izračun iznosa subvencije

(341)

(342)

Društva Hesteel i Shougang Group iskoristila su pravo na porezno izuzeće na temelju ovog programa. Iznos subvencije koja se odnosi baš na ovaj program iznosio je za društvo Shougang Group 0,66 %. Odgovarajući iznos za društvo Hesteel nije bio značajan i nije utjecao na ukupnu stopu subvencije te grupacije.

3.7.5 Ostali programi izuzeća od izravnog poreza i smanjenja poreza

(343)

Proizvođači izvoznici u uzorku tijekom RIP-a nisu primili nikakve financijske doprinose u okviru preostalih programa izuzeća od izravnog poreza navedenih u odjeljku 3.3.

3.7.6 Ostali programi izuzeća od izravnog poreza i smanjenja poreza

(344)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Programi izuzeća od izravnih poreza i smanjenja poreza
Društvo/grupacija	Iznos subvencije
Benxi Group	0,00 %
Hesteel Group	0,34 %
Jiangsu Shagang Group	0,00 %
Shougang Group	0,66 %

3.8 Programi za neizravne poreze i uvozne carine:

3.8.1 Izuzeća od plaćanja PDV-a i sniženja uvozne carine za upotrebu uvezene opreme i tehnologije,

(345)

Ovim se programom omogućuje izuzeće od plaćanja PDV-a i uvoznih carina za uvoz kapitalne opreme koja se upotrebljava u proizvodnji. Kako bi se ostvarilo pravo na izuzeće, oprema ne smije biti na popisu neprihvatljive opreme, a društvo podnositelj zahtjeva mora dobiti potvrdu o državnoj potpori projekta koju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o ulaganjima, porezima i carini izdaju kineska nadležna tijela ili Povjerenstvo za nacionalni razvoj i reforme.

(a) Pravna osnova

(346)

Pravne su osnove ovog programa:

—	Okružnica Državnog vijeća o prilagodbi porezne politike za uvezenu opremu, Guo Fa br. 37/1997,

—	Obavijest Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave o prilagodbi politika o određenim povlaštenim uvoznim carinama,

—	Priopćenje Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave [2008.] br. 43,

—	Obavijest NDRC-a o relevantnim pitanjima u vezi s davanjem potvrde o projektima koji se financiraju domaćim ili stranim kapitalom i koje podupire država, [2006.] br. 316 i

—	Katalog artikala koji se prilikom uvoza ne izuzimaju od plaćanja carine za društva sa stranim kapitalom ili domaća društva iz 2008.

(b) Nalazi ispitnog postupka

(347)

Oprema uvezena radi razvoja domaćih ili stranih projekata ulaganja u skladu s politikom poticanja stranih ili domaćih projekata ulaganja može biti izuzeta od plaćanja PDV-a i/ili uvoznih carina osim ako je kategorija opreme navedena u katalogu artikala koji se prilikom uvoza ne izuzimaju od plaćanja carine. Kako bi ostvarilo korist od ovog programa društvo treba dobiti potvrdu lokalnog tijela nadležnog za projekt, a tu potvrdu treba dostaviti lokalnom carinskom tijelu.

(348)

Kineska vlada tvrdila je da se od 1. siječnja 2009. izuzeće odnosi samo na uvozne carine, a da se PDV na uvoz opreme za vlastite potrebe naplaćuje.

(349)

Međutim, u slučaju jednog proizvođača uvoznika u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđeno je postojanje izuzeća i od PDV-a i od uvoznih carina. U to su uključena izuzeća za opremu uvezenu prethodnih godina za koju je korist amortizirana tijekom vijeka trajanja te opreme te je ona djelomično dodijeljena tijekom RIP-a. Iako Komisija nije pronašla dokaze o djelovanju programa tijekom RIP-a, Komisija je na temelju dokaza u dosjeu utvrdila da su proizvođači u uzorku i dalje ostvarivali koristi na temelju tog programa.

(350)

Ovim se programom pruža financijski doprinos u obliku odricanja od prihoda kineske vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. jer su poduzeća sa stranim kapitalom i ostala prihvatljiva domaća poduzeća izuzeta od plaćanja PDV-a i/ili carina koje bi inače bila obvezna plaćati. Time se poduzećima primateljima dodjeljuju i koristi u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe.

(351)

Program je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. Zakonodavstvom na temelju kojeg djeluje tijelo koje dodjeljuje subvenciju ograničen je pristup programu za društva koja ulažu pod posebnim poslovnim kategorijama koje su iscrpno utvrđene zakonom, a koje pripadaju poticanoj kategoriji ili ograničenoj kategoriji B u Katalogu uputa za industrije sa stranim ulaganjima i prijenosom tehnologije ili kategoriji u skladu s Katalogom ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država. Osim toga, ne postoje objektivni kriteriji za ograničenje prihvatljivosti programa i dokazi iz kojih se može zaključiti da se na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe prihvatljivost automatski utvrđuje.

(352)

Nakon objave, kineska vlada prigovorila je na specifičnost utvrđenu za tu subvenciju, s obzirom na to da su razne industrije imale od nje koristi, a temelji se na objektivnim kriterijima (uvoz određene kapitalne opreme). Komisija smatra da je ta subvencija specifična jer već i zakonodavstvo, u skladu s kojim djeluje tijelo koje je odobrava, ograničava pristup toj subvenciji samo na određene kategorije uvezene kapitalne opreme iscrpno navedene u zakonu u katalogu koji je Povjerenstvo za nacionalni razvoj i reforme izdalo za proizvode koje potiče država, poput onih koji pripadaju industriji čelika. Također je napomenula da su za tu subvenciju već donesene kompenzacijske mjere u antisubvencijskom ispitnom postupku u vezi s premazanim finim papirom podrijetlom iz NRK-a i u antisubvencijskom ispitnom postupku o solarnim pločama podrijetlom iz NRK-a (47). Činjenica što je prihvatljivost ograničena na posebne poslovne kategorije potvrđuje da program nije opće dostupan širokom krugu gospodarskih sektora pa su stoga koristi u okviru ovog programa specifične po članku 4. stavku 2. točki (a) Osnovne uredbe.

(d) Izračun iznosa subvencije

(353)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji utvrđenu da postoji tijekom RIP-a. Smatra se da korist koju su stekli primatelji odgovara iznosu PDV-a i pristojbi od čijeg su plaćanja za uvezenu opremu bili izuzeti. Kako bi se osiguralo da je iznos protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere obuhvaćen jedino RIP-om, primljena korist amortizirana je tijekom vijeka uporabe opreme u skladu s redovitim računovodstvenim postupcima društva.

(354)

Društvo Shougang Group iskoristilo je sniženje u okviru ovog programa. Iznos subvencije utvrđen baš za taj program iznosio je za društvo Shougang Group 0,11 %.

3.8.2 Izuzeće od plaćanja poreza za premještanje na temelju političkih razloga

(355)

Radi zaštite okoliša od grupacije Shougang zatraženo je da potpuno preseli svoju čeličanu iz Pekinga na obalnu lokaciju u Caofeidianu. Projekt je odobren 2004., izgradnja je počela 2006., a proizvodnja na novoj lokaciji počela je krajem 2009.

(a) Pravna osnova

(356)

Obavijest Ministarstva financija i Državne porezne uprave o problemima porezne politike povezanima s premještanjem grupacije Shougang (br. 174 [2007.] Ministarstva financija od 29. prosinca 2007.).

(b) Nalazi ispitnog postupka

(357)

U prethodno navedenoj obavijesti predviđa se naknadni povrat svih plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit koje je platilo 18 poduzeća grupacije Shougang od 2006. do 2009.

(358)

U obavijesti se navodi da će se svi prijašnji porezi posebno upotrijebiti za ulaganje grupacije Shougang u projekt Jingtang Iron & Steel. Nadalje, u obavijesti se spominju i troškovi prouzročeni preseljenjem zaposlenika zbog premještanja lokacije poduzeća.

(359)

Međutim, tijekom provjere u društvu nije bilo moguće ustanoviti poveznicu s troškovima za zaposlenike i/ili premještanjem tijekom razdoblja od 2006. do 2009. Osim toga, 18 društava iz grupacije spomenutih u obavijesti nije povezano s projektom Jingtang Iron & Steel.

(360)

Komisija smatra da je ovo porezno izuzeće subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada NRK-a odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede. Ovaj je program specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer je porezno izuzeće bilo odobreno samo grupaciji Shougang. Tijekom posjeta radi provjere kineska vlada potvrdila je da se radilo o posebnom, samostalnom slučaju koji nije dio šireg poreznog programa za društva koja premještaju svoju lokaciju na temelju političkih odluka vlade.

(d) Izračun iznosa subvencije

(361)

Korist za primatelja ukupni je iznos PDV-a i poreza na dobit od plaćanja kojih je primatelj izuzet. Iako se izuzeće odnosi na razdoblje prije RIP-a, taj dio koristi trebalo bi rasporediti tijekom RIP-a jer je financijski doprinos bio povezan s velikim projektom ulaganja. Kako bi se osiguralo da je iznos protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere obuhvaćen jedino RIP-om, primljena korist amortizirana je tijekom prosječnog vijeka upotrebe dugotrajne imovine društva u skladu s redovitim računovodstvenim postupcima društva.

(362)

Samo je društvo Shougang Group iskoristilo pravo na porezno izuzeće na temelju tog programa. Iznos subvencije utvrđen baš za taj program iznosio je za društvo Shougang Group 0,90 %.

3.8.3 Ostali programi izuzeća od plaćanja neizravnog poreza ili smanjenja poreza

(363)

Proizvođači izvoznici u uzorku tijekom RIP-a nisu primili nikakve financijske doprinose u okviru preostalih programa izuzeća od neizravnog poreza navedenih u odjeljku 3.3.

3.8.4 Ukupni iznos za sve programe izuzeća od plaćanja neizravnog poreza ili smanjenja poreza

(364)

Ukupni iznos subvencija utvrđena u odnosu na izuzeće od plaćanja neizravnog poreza i uvozni carinski rabati programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosila je 1,01 % za grupa Shougang.

3.9 Programi bespovratnih sredstava

3.9.1 Bespovratna sredstva za uštedu i očuvanje energije

(365)

Sva društva u uzorku ostvarila su korist od različitih bespovratnih sredstava povezanih sa zaštitom okoliša i smanjenjem emisija kao što su npr. poticaji za zaštitu okoliša i očuvanje resursa, promicanje sinergijskog iskorištavanja resursa, poticajna sredstva za projekte modernizacije radi štednje energije, pokazni centri za promicanje upravljanja energijom, bespovratna sredstva povezana s projektima poboljšanja stanja u pogledu onečišćenja zraka, bespovratna sredstva povezana s projektima odsumporavanja dimnih plinova od sinteriranja, poticaji za projekte iz područja kružnog gospodarstva.

(a) Pravna osnova

(366)

Pravne su osnove ovog programa:

—	„Zakon Narodne republike Kine o štednji energije”, verzija izmijenjena i donesena 28. listopada 2007. i verzija izmijenjena 2. srpnja 2016.,

—	„Mišljenja Državnog vijeća o jačanju štednje energije i smanjenju emisija te ubrzavanju strukturne prilagodbe u sektoru željeza i čelika”, Državno vijeće, lipanj 2010.,

—	„Glavni zaključci o štednji energije i intenzivnoj upotrebi resursa u industriji 2015.” koje je izdalo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije 3. travnja 2015.,

—	Posebni fond za razvoj gospodarstva u pogledu recikliranja iz 2014.,

—	Pokazni projekt izgradnje centra za upravljanje energijom industrijskih poduzeća – Fond za financijsku pomoć iz 2011., Gongxinting Jie Han (2011.).

(b) Zaključak

(367)

Iz programa 863 i 973 dodjeljuje se subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku prijenosa sredstava kineske vlade proizvođačima proizvoda iz postupka revizije u obliku bespovratnih sredstava.

(368)

Komisija je utvrdila i da je ovaj program subvencija specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer te subvencije mogu dobiti samo društva koja posluju u sektoru ključnih tehnologija ili u proizvodnji ključnih proizvoda, kako su navedeni u smjernicama i katalozima koji se redovito objavljuju. Konkretnije, mišljenje Državnog vijeća iz 2010. odnosi se samo na industriju čelika. Osim toga, u dokumentu Ministarstva industrije i informacijske tehnologije iz 2015. posebno se navodi industrija čelika kao industrija kojoj su namijenjeni specifični poticaji povezani sa zaštitom okoliša.

(369)

Nakon objave, kineska vlada prigovorila je na specifičnost utvrđenu za tu subvenciju, s obzirom na to da su razne industrije imale od nje koristi. Komisija smatra da je ta subvencija specifična jer već i zakonodavstvo, u skladu s kojim djeluje tijelo koje je odobrava, ograničava pristup tom programu samo na određene kategorije društava iscrpno navedene u zakonu. U prethodnoj uvodnoj izjavi navode se posebni primjeri zakonodavnih dokumenata koji se primjenjuju isključivo na industriju čelika ili je izrijekom spominju (druge navedene industrije bile su obojeni metali, građevinski materijali, kemikalije i tekstil). Činjenica da su spomenute i neke druge ograničene industrije nije u suprotnosti s nalazima o specifičnosti.

(370)

Korist je izračunana kao iznos primljen tijekom RIP-a ili raspoređen tijekom RIP-a, pri čemu je iznos amortiziran tijekom korisnog vijeka trajanja dugotrajne imovine s kojom su bespovratna sredstva bila povezana. Komisija je razmotrila mogu li se primjenjivati dodatna godišnja komercijalna kamatna stopa u skladu s odjeljkom F.a) smjernica Komisije iz 1998. za izračun iznosa subvencije (48). Međutim, takav bi pristup uključio niz kompleksnih hipotetskih faktora za koje nisu bili dostupni točni podaci. Stoga je Komisija utvrdila da bi bilo prikladnije dodijeliti iznosi tijekom RIP-a u skladu sa stopama amortizacije povezane fiksne aktive, u skladu s metodom izračuna koja je upotrijebljena u prethodnim slučajevima (49).

(371)

Kao što je prethodno spomenuto u odjeljku 3.2.2., najbolji raspoloživi podaci koristili su se za utvrđivanje iznosa subvencija u odnosu na bespovratna sredstva za Jiangsu Shagang Group. Komisija se kao najboljim raspoloživim podacima poslužila najvišim iznosom subvencije za svaku utvrđenu vrstu bespovratnih sredstava. Stopa subvencije utvrđena u odnosu na bespovratna sredstva za uštedu i očuvanje energije tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku stoga je iznosila:

Bespovratna sredstva za uštedu i očuvanje energije
Društvo/grupacija	Iznos subvencije
Benxi Group	0,26 %
Hesteel Group	0,05 %
Jiangsu Shagang Group	0,38 %
Shougang Group	0,38 %

3.9.2 Bespovratna sredstva koja se odnose na tehnološku modernizaciju ili transformaciju

(372)

Društva u uzorku ostvarila su koristi od različitih bespovratnih sredstava povezanih s istraživanjem i razvojem, tehnološkom modernizacijom i inovacijama, kao što su npr. promicanje zadaća istraživanja i razvoja na temelju planova potpore znanosti i tehnologiji, projekti na temelju Plana 863, promicanje prilagodbe ključnih industrija, oživljavanje i tehnološka obnova, bespovratna sredstva za komercijalnu primjenu rezultata dobivenih istraživanjem i razvojem, promicanje poboljšanja kvalitete.

(a) Pravna osnova

(373)

Pravne su osnove ovog programa:

—	12. petogodišnji plan za inovacije u industrijskoj tehnologiji,

—	Plan prilagodbe i oživljavanja industrije čelika koji je donijelo kinesko Državno vijeće u ožujku 2009. („Plan oživljavanja”),

—	Kratkoročni do dugoročni program za tehnološki i znanstveni razvoj (2006. – 2020.) koji je objavilo Državno vijeće 2006.,

—	Administrativne mjere za Nacionalni plan potpore znanosti i tehnologiji kako je revidiran 2011.,

—	Administrativne mjere za Nacionalni plan za istraživanje i razvoj visokih tehnologija (Plan 863) kako je revidiran 2011.,

—	Obavijest o uspostavljanju Kataloga smjernica za proizvode visokih i novih tehnologija.

(b) Zaključak

(374)

Bespovratnim sredstvima na temelju ovog programa dodjeljuje se subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku prijenosa sredstava kineske vlade proizvođačima proizvoda iz postupka revizije u obliku bespovratnih sredstava.

(375)

Komisija je utvrdila i da je ovaj program subvencije specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer se prihvatljivost za dobivanje tih subvencija odnosi samo na trgovačka društva koja posluju u sektoru ključnih tehnologija, kako su navedene u smjernicama i katalozima koji se redovito objavljuju. Sektor čelika uvršten je među prihvatljive sektore.

(376)

Nakon objave, kineska vlada prigovorila je na specifičnost utvrđenu za tu subvenciju, s obzirom na to da su razne industrije imale od nje koristi. Komisija smatra da je ta subvencija specifična jer već i zakonodavstvo, u skladu s kojim djeluje tijelo koje je odobrava, ograničava pristup tom programu samo na industriju čelika (usp. Plan oživljavanja spomenut u pravnoj osnovi) ili posebno navodi industriju čelika (kao što su srednjoročni do dugoročni program tehnološkog i znanstvenog razvoja i Plan 863). Činjenica da su ostale industrije navedene nije u suprotnosti s nalazima o specifičnosti.

(377)

Korist je izračunana u skladu s metodologijom opisanom u prethodnoj uvodnoj izjavi (370).

(378)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Bespovratna sredstva za tehnološku modernizaciju ili transformaciju
Društvo/grupacija	Iznos subvencije
Benxi Group	0,09 %
Hesteel Group	0,01 %
Jiangsu Shagang Group (50)	0,94 %
Shougang Group	0,94 %

3.9.3 Ad hoc bespovratna sredstva lokalnih/regionalnih tijela

(379)

Podnositelj je u svojem zahtjevu pružio dokaze kojima je pokazao da industrija čelika u NRK-u može primiti različita jednokratna ili višekratna bespovratna sredstva od tijela različitih razina vlasti, tj. lokalnih, regionalnih i nacionalnih.

(380)

Ispitnim postupkom otkriveno je da su i sve grupacije društava u uzorku dobile znatna jednokratna ili višekratna bespovratna sredstva od različitih razina vlasti što je rezultiralo primanjem koristi tijekom RIP-a. Društva u uzorku već su prijavila neka od tih bespovratnih sredstava u svojim odgovorima na upitnik, dok su druga otkrivena na licu mjesta tijekom provjere. Kineska vlada u svojem odgovoru na upitnik nije izvijestila o njima.

(a) Pravna osnova

(381)

Ta su bespovratna sredstva društvima dala nacionalna, pokrajinska, gradska, okružna ili oblasna državna tijela, a sva se čine specifična za društva u uzorku ili specifična u smislu lokacije ili vrste industrije. Razina pravnih pojedinosti za predmetni zakon prema kojem su te povlastice dodijeljene, ako je za njih uopće postojala pravna osnova, nije objavljena. No Komisiji je u nekim slučajevima tijekom posjeta radi provjere dostavljen primjerak dokumenta koji je izdalo državno tijelo, koji je pratio odobravanje sredstava (pod nazivom „obavijest”).

(b) Nalazi ispitnog postupka

(382)

S obzirom na velik broj bespovratnih sredstava sadržanih u zahtjevu i/ili utvrđenih u poslovnim knjigama društava u uzorku, u ovoj se Uredbi predstavlja samo sažetak glavnih nalaza. Dokaze o postojanju brojnih bespovratnih sredstava i činjenicu da su ih odobrile različite razine kineske vlade prvotno su dostavila četiri društva u uzorku.

(383)

Primjeri takvih bespovratnih sredstava bila su sredstva za patente, sredstva i nagrade za znanost i tehnologiju, sredstva za razvoj poslovanja, bespovratna sredstva za osnovnu infrastrukturu, potpore koje su se osiguravale na razini pokrajina ili okruga, sredstva za uvoz željezne rudače, sredstva za premještanje društva, posebni fond za uvođenje napredne prekomorske tehnologije, popusti na kamate u zajmovima za uvezenu opremu.

(384)

Ova bespovratna sredstva subvencija su u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe jer je izvršen prijenos sredstava kineske vlade proizvođačima proizvoda iz postupka revizije u obliku bespovratnih sredstava te je time ostvarena korist.

(385)

Ta su bespovratna sredstva specifična i u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe jer se čini da su ograničena na određena društva ili određene projekte u pojedinim regijama i/ili industriji čelika. Ta bespovratna sredstva ne ispunjavaju zahtjeve nespecifičnosti iz članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe s obzirom na to da uvjeti prihvatljivosti i stvarni kriteriji odabira za poduzeća koja su prihvatljiva nisu transparentni ni objektivni i ne primjenjuju se automatski.

(386)

U svim su slučajevima društva dostavila informacije o iznosu bespovratnih sredstava i od koga su ta sredstva primila. Predmetna društva u svojim su poslovnim knjigama tu dobit uglavnom knjižila pod naslovom „dobit od subvencija”, a za svoje su poslovne knjige provela neovisnu reviziju. To se smatralo pozitivnim dokazom o subvenciji kojom je ostvarena korist protiv koje se uvode kompenzacijske mjere.

(387)

Stoga je odlučeno da provjereni nalazi dobiveni tijekom provjera na licu mjesta čine razuman pokazatelj razine subvencioniranja u tom pogledu. S obzirom na to da ta bespovratna sredstva imaju zajedničke značajke, dodjeljuje ih javno tijelo i nisu dio programa subvencija, već se radi o pojedinačnim bespovratnim sredstvima, Komisija ih može ocijeniti zajedno.

(388)

U odgovoru na objavu kineska je vlada tvrdila da Komisija nije dostavila dovoljno pojedinosti kojima bi se opravdala specifičnost tih bespovratnih sredstava. Međutim, potrebno je istaknuti da je iz odgovora na upitnik Komisija dobila vrlo malo podataka o tim bespovratnim sredstvima. Proizvođači izvoznici u uzorku nisu osporavali iznose koje je Komisija izračunala i koji su im objavljeni. Nisu osporavali ni činjenicu da su ta bespovratna sredstva primljena od kineske vlade. Nalazi provjera bili su sasvim drukčiji od broja i ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava prijavljenih u odgovorima kineske vlade na upitnik. Komisija je odlučila da nalazi na licu mjesta predstavljaju razuman pokazatelj razine subvencioniranja u tom pogledu.

(389)

Činjenica da je Komisija navela da se „čini” kako su bespovratna sredstva ograničena odnosi se upravo na taj izostanak transparentnosti u vezi s postojanjem objektivnih kriterija prihvatljivosti za društva u uzorku. Komisija nije prihvatila tvrdnju da je taj pristup dokaz nemogućnosti opravdanja specifičnosti bespovratnih sredstava protiv kojih se uvode kompenzacijske mjere. Stoga je odbačena tvrdnja da Komisija nije ispunila tražene norme za specifičnost.

(d) Izračun iznosa subvencije

(390)

Korist je izračunana u skladu s metodologijom opisanom u prethodnoj uvodnoj izjavi (370).

(391)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Ad hoc bespovratna sredstva
Društvo/grupacija	Iznos subvencije
Benxi Group	0,001 %
Hesteel Group	0,02 %
Jiangsu Shagang Group (51)	0,13 %
Shougang Group	0,13 %

3.9.4 Ostali programi dodjele bespovratnih sredstava

(392)

Proizvođači izvoznici u uzorku tijekom RIP-a nisu primili nikakve financijske doprinose u okviru preostalih programa bespovratnih sredstava prethodno navedenih u odjeljku 3.3.

3.9.5 Ukupni iznos za sve programe dodjele bespovratnih sredstava

(393)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Bespovratna sredstva
Društvo/grupacija	Iznos subvencije
Benxi Group	0,34 %
Hesteel Group	0,09 %
Jiangsu Shagang Group	1,45 %
Shougang Group	1,45 %

3.10 „Pokazne baze za transformaciju i modernizaciju vanjske trgovine” („pokazne baze”) i „zajedničke platforme za usluge”

(394)

Ovaj program doveo je u pitanje SAD u okviru WTO-a. U travnju 2016. Kina i Sjedinjene Američke Države potpisale su Memorandum o razumijevanju (52) u kojem se Kina obvezala da će ukinuti, izmijeniti ili zamijeniti sve pravne instrumente povezane s tim programom. Tijekom savjetovanja vlada NRK-a dostavila je dodatne dokaze o provedbi tih obveza. Uz to, nijedno društvo u uzorku tijekom RIP-a nije ostvarilo koristi od tog programa. Stoga jer program nije namijenjen proizvođačima proizvoda iz postupka revizije. Stoga je Komisija smatrala da nema dokaza subvencioniranja koje bi trebalo kompenzirati u okviru ovog programa.

3.11 Subvencioniranje uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda u EU

(395)

Podnositelj pritužbe tvrdio je u pritužbi da kineska vlada osigurava financijske doprinose različitim subjektima u opskrbnom lancu toplovaljanih plosnatih proizvoda pružajući toplovaljane plosnate proizvode uz manju naknadu od primjerene koja je posljedica njezinih intervencija u proizvodnji toplovaljanih plosnatih proizvoda u NRK-u, npr. pružanjem zajmova na temelju politike, sirovina i energije uz manju naknadu od primjerene itd., te da se korist od tog cjelokupnog programa širi na sve subjekte opskrbnog lanca uključujući proizvođače izvoznike iz NRK-a (koji mogu nastaviti s poslovanjem i ostvarivati koristi od ekonomija razmjera), povezane uvoznike u EU-u (koji stječu udio na tržištu), krajnje kupce u EU-u (kupuju po cijeni za koju znaju da je niža od tržišne) te samu kinesku vladu (koja ostvaruje svoje političke ciljeve).

(396)

Komisija je navela da se Osnovnom uredbom nastoje riješiti problemi subvencija koje daju strane vlade svojim proizvođačima izvoznicima, a kojima se remeti tržišno natjecanje kada oni izvoze u Europsku uniju. U uvodnoj izjavi 5. zahtijeva se postojanje financijskog doprinosa od strane vlade ili javnog tijela „na državnom području” zemlje koja daje subvencije. Osim toga, u članku 4. Osnovne uredbe upućuje se na koncept specifičnosti koji postoji kada strana vlada daje subvencije svojoj industriji „u okviru nadležnosti tijela koje dodjeljuje subvenciju”. Iz toga slijedi da subvencije koje strana vlada daje subjektima izvan njezina okvira nadležnosti, kao što su povezani uvoznici u Europskoj uniji ili čak krajnji kupci u Europskoj uniji, nisu obuhvaćene tim instrumentom.

(397)

Komisija nije pronašla dokaze da je kineska vlada subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere dala subjektima koji su povezani s proizvođačem izvoznikom. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(398)

Nakon objave podnositelj pritužbe naveo je da je Komisijino tumačenje uvodne izjave 5. i članka 4. Osnovne uredbe pogrešno. Prema njegovu mišljenju, uvodna izjava 5. nije obvezujuće pravno pravilo te se prevladavajući zahtjev ne primjenjuje na teritorijalni zahtjev. Kako bi potkrijepio tu tvrdnju, podnositelj pritužbe navodi uvodnu izjavu 3. Osnovne uredbe prema kojoj se bi se u obzir trebala uzeti pravila WTO-a – koja na temelju nalaza Posebne skupine u predmetu Brazil – Aircraft (53) nemaju teritorijalna ograničenja. S obzirom na članak 4. Osnovne uredbe, podnositelj pritužbe našao je osnovu za svoje tumačenje u stavku 4., prema kojem postoji specifičnost subvencija koje ovise o izvozu.

(399)

Komisija je te argumente odbacila. Prvo, uvodne izjave Osnovne uredbe pravno su obvezujuće jer se njima utvrđuje obrazloženje osnovne uredbe. Kao takve, one su važne za tumačenje pravnog akta. Drugo, nastojanjem da se suprotstavi elementu teritorijalnosti u uvodnoj izjavi 5. upućivanjem na drugu uvodnu izjavu, tj. uvodnu izjavu 3., podnositelj zahtjeva ne poštuje vlastito stajalište. Nije jasno zašto bi uvodna izjava 5. bila pravno neobvezujuća, a uvodna izjava 3 pravno obvezujuća. Stoga formalna tvrdnja u odnosu na uvodnu izjavu 5. nije uvjerljiva. Treće, odluka posebne skupine u predmetu Brazil – Aircraft ne obuhvaća predmetni slučaj. U tom predmetu subvencija dodijeljena dobavljačima zrakoplova unutar Brazila, podijeljena je s vanjskim kupcima. U ovom slučaju subvenciju uopće ne bi dobili kineski proizvođači u Kini nego samo vanjski subjekti. Četvrto, ni upućivanje na članak 4. stavak 4. Osnovne uredbe ne podupire tvrdnju podnositelja pritužbe. U skladu s tom odredbom, subvencija je specifična ako je tijelo nadležno za dodjelu da proizvođaču smještenom na području unutar svoje nadležnosti, uz uvjet da bi se trebala upotrebljavati za potrebe izvoza. To je bitno drukčije od dodjele subvencije izravno subjektu izvan područja nadležnosti tijela za dodjelu. Zbog tih je razloga Komisija zadržala svoje stajalište da subvencije koje strana vlada daje subjektima izvan njezina okvira nadležnosti, kao što su nepovezani uvoznici u Europskoj uniji ili čak krajnji kupac u Europskoj uniji, nisu obuhvaćene tim instrumentom jer se ne mogu pripisati proizvođaču izvozniku.

3.12 Zaključak o subvencioniranju

(400)

Komisija je izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama Osnovne antisubvencijske uredbe za ispitana trgovačka društva za svaki program te je zbrojila te iznose kako bi izračunala ukupan iznos subvencije za svakog proizvođača izvoznika u RIP-u. Kako bi izračunala ukupnu subvencijsku maržu u nastavku, Komisija je prvo izračunala postotak subvencioniranja, a to je iznos subvencije kao postotak ukupnog prometa trgovačkog društva. Taj postotak potom je upotrijebljen za izračun subvencije dodijeljene izvozu predmetnih proizvoda u Uniju tijekom RIP-a. Zatim je izračunan iznos subvencije po toni predmetnog proizvoda izvezenog u Uniju tijekom RIP-a, a marže prikazane u nastavku izračunane su kao postotak CIF vrijednosti (troškovi, osiguranje, vozarina) istog izvoza po toni.

(401)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. Osnovne antisubvencijske uredbe ukupna marža subvencije za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, izračunana je na temelju ponderirane prosječne marže subvencije utvrđene za proizvođače izvoznike koji surađuju u uzorku, osim grupacije kojoj pripada proizvođač izvoznik koji podliježe odredbama članka 28. stavka 1. Međutim, Komisija nije zanemarila nalaze povezane s davanjem povlaštenih zajmova, iako se za utvrđivanje tih iznosa morala dijelom osloniti na najbolje raspoložive podatke. Naime, Komisija je smatrala da se na temelju najboljih dostupnih činjenica i korištenih u tim predmetima nije utjecao na osnovi informacija koje su potrebne kako bi se utvrdilo iznos subvencioniranja u okviru povlaštenog vodeći na pravedan način kako bi izvoznici koji nisu bile pozvane na suradnju u ispitnom postupku nisu bili ugroženi uporabom ovog pristupa (54). U svakom slučaju, Komisija je podsjetila na to da društva koja surađuju, a nisu u uzorku, imaju pravo na ubrzane revizije prema članku 20. Osnovne uredbe.

(402)

S obzirom na visoku stopu suradnje kineskih proizvođača izvoznika, pristojba „svih ostalih trgovačkih društava” bila je utvrđena na razini najviše pristojbe koja će se uvesti trgovačkim društvima uključenima u uzorak ili onima koja surađuju u ispitnom postupku. Pristojba „svih ostalih trgovačkih društava” primijenit će se na ona trgovačka društva koja nisu surađivala u ispitnom postupku.

Ime društva	Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere
Benxi Group	28,5 %
Hesteel Group	7,8 %
Jiangsu Shagang Group	4,6 %
Shougang Group	38,6 %
Ostala društva koja surađuju	16,9 %
Sva ostala društva	38,6 %

4. ŠTETA

4.1 Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(403)

Unutar Unije 17 društava dostavilo je podatke o proizvodnji i prodaji tijekom ispitivanja reprezentativnosti i navelo da su tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodili istovjetni proizvod. Na temelju dostupnih podataka iz zahtjeva, tih 17 društava čini oko 90 % proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(404)

Osim tih 17 društava, postojalo je još pet drugih društava koja su proizvodila istovjetan proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(405)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 74,7 milijuna tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su informacije dobivene od podnositelja pritužbe i od svih poznatih proizvođača u Uniji. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (18)., za uvrštenje u uzorak odabrano je šest proizvođača iz Unije koji su činili 45 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. To je reprezentativni uzorak.

(406)

Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju Unije predstavljaju industriju Unije u smislu članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe te ih se navodi kao „industrija Unije”.

(407)

Poslovni model proizvođača iz Unije različit je, kao i stupanj njihove vertikalne integracije. Bez obzira na to, industrija Unije može se općenito okarakterizirati kao industrija s visokim stupnjem vertikalne integracije, kako je detaljnije objašnjeno u uvodnoj izjavi (408). u nastavku.

4.2 Potrošnja u Uniji

(408)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (45)., predmetni proizvod obuhvaćen je različitim oznakama KN, uključujući i određene oznake ex. Kako se ne bi podcijenila potrošnja u Uniji i zbog očiglednog marginalnog utjecaja tih oznaka na ukupnu potrošnju, za izračun potrošnje u Uniji uzet je u obzir cjelokupni obujam uvoza oznaka KN ex.

(409)

Budući da je industrija u Uniji uglavnom vertikalno integrirana, a predmetni proizvod smatra se osnovnim materijalom za proizvodnju raznih proizvoda na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih proizvoda, ograničena potrošnja analizirana je odvojeno od potrošnje na slobodnom tržištu.

(410)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene utvrđuju se unutar grupacija u skladu s raznim cjenovnim politikama. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda, a cijene se određuju na slobodnom tržištu.

(411)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost istovjetnog proizvoda te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu. Komisija je utvrdila da je oko 60 % ukupne proizvodnje proizvođača iz Unije bilo namijenjeno ograničenoj upotrebi.

4.2.1 Ograničena potrošnja na tržištu Unije

(412)

Komisija je utvrdila ograničenu potrošnju u Uniji na temelju ograničene upotrebe i ograničene prodaje svih poznatih proizvođača u Uniji. Na temelju toga, ograničena potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Ograničena potrošnja na tržištu Unije (u tonama)

	2012.	2013.	2014.	RIP
Ograničena potrošnja	40 775 889	42 418 062	42 887 175	42 271 071
Indeks (2012. = 100)	100	104	105	104
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik

(413)

Tijekom razmatranog razdoblja ograničena potrošnja industrije Unije na tržištu Unije povećala se za oko 4 %. To je povećanje uglavnom posljedica rasta ograničenih tržišta, uključujući tržište dijelova za proizvodnju, na primjer za automobilsku industriju.

4.2.2 Potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji

(414)

Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji utvrdila na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja kako je o tome izvijestio Eurostat, čime je uzela u obzir podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju u predmetnoj zemlji. Temeljem toga, potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja na slobodnom tržištu (u tonama)

	2012.	2013.	2014.	RIP
Potrošnja na slobodnom tržištu	31 405 157	32 292 192	33 139 474	35 156 318
Indeks (2012. = 100)	100	103	106	112
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik.

(415)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji povećala se za oko 12 %. Razlog povećanju uglavnom je posljedica gospodarskog oporavka industrije na kraju proizvodnog lanca.

(416)

Spajanjem dviju prethodnih tablica dobiveni su podaci o razvoju ukupne potrošnje (koja je zbroj ukupne ograničene potrošnje i ukupne potrošnje na slobodnom tržištu) tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 3.

Ukupna potrošnja (ograničena potrošnja i potrošnja na slobodnom tržištu) (u tonama)

	2012.	2013.	2014.	RIP
Ukupna potrošnja	72 181 046	74 710 254	76 026 649	77 427 389
Indeks (2012. = 100)	100	104	105	107
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik i Eurostat.

(417)

U prethodnoj tablici vidjeti se da je ukupna potrošnja porasla do razine koja je bila viša u razdoblju ispitnog postupka nego na početku razmatranog razdoblja. To kretanje objašnjava se rastom ograničene potrošnje koji je bio mnogo jači od rasta potrošnje na slobodnom tržištu u apsolutnom smislu.

4.3 Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1 Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(418)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju baze podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje na slobodnom tržištu Unije kako je navedeno u prethodnoj tablici u uvodnoj izjavi (414).

(419)

Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Ukupni subvencionirani uvoz (u tonama) i tržišni udio

	2012.	2013.	2014.	RIP
Obujam uvoza iz NRK-a	246 720	336 028	592 104	1 519 304
Indeks (2012. = 100)	100	136	240	616
Tržišni udio NRK-a	0,79 %	1,04 %	1,79 %	4,32 %
Indeks (2012. = 100)	100	132	227	550
Izvor: Eurostat.

(420)

Prethodna tablica pokazuje da se u apsolutnim brojkama uvoz iz predmetne zemlje znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno, tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udio kineskog uvoza u Uniju povećao se za više od pet puta.

4.3.2 Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(421)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Ponderirana prosječna cijena uvezenih proizvoda u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona)

	2012.	2013.	2014.	RIP
Prosječna cijena subvencioniranih uvezenih proizvoda	600	505	463	404
Indeks (2012. = 100)	100	84	77	67.
Izvor: Eurostat.

(422)

Prosječne cijene uvezenih proizvoda smanjile su se sa 600 EUR po toni u 2012. na 404 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja smanjenje prosječne jedinične cijene subvencioniranih uvezenih proizvoda iznosilo je oko 33 %.

(423)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka procijenila uspoređujući:

—	ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda šest proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na slobodnom tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, i

—	odgovarajuće ponderirane prosječne cijene na razini cijene CIF na granici Unije po vrsti uvoznih proizvoda proizvođača koji surađuju iz predmetne zemlje za prvog neovisnog kupca na tržištu Unije, uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nastale nakon uvoza.

(424)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Osnovne prilagodbe odnosile su se na troškove dostave (koji variraju između 2,7 % i 6,3 % po proizvođaču iz Unije u uzorku) i popuste (koji variraju između 0,1 % i 19,5 %). Budući da se u ovom slučaju nije javio nijedan nepovezani uvoznik, dodan je trošak nakon uvoza u iznosu od 7 EUR po toni. To je prilagodba koja je ujedno uzeta u obzir u ispitnom postupku u vezi s određenim hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (55), s obzirom na to da je Komisija smatrala taj iznos primjerenim i za ovaj slučaj: predmetni proizvod u ovom ispitnom postupku uvelike je sličan određenim hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika.

(425)

Na temelju gore navedenog utvrđeno je da subvencionirani kineski uvoz snižava cijene industrije Unije u rasponu između 2,7 % i 5,6 %.

4.4 Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1 Opće napomene

(426)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe, ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(427)

Makroekonomski pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, zalihe, rast, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže) ocijenjeni su na razini cjelokupne industrije Unije. Ta ocjena temeljila se na informacijama koje je dostavio podnositelj pritužbe, koje su unakrsno provjerene s podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije i s dostupnim službenim statističkim podacima (Eurostat).

(428)

Analiza mikroekonomskih pokazatelja (prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala, plaće i troškovi proizvodnje) provedena je na razini proizvođača iz Unije u uzorku. Ocjena se temeljila na njihovim propisno provjerenim podacima.

(429)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu proizvodnju predmetnog proizvoda te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(430)

Za određene pokazatelje štete za industriju Unije Komisija je odvojeno analizirala podatke o slobodnom tržištu i ograničenom tržištu te izradila usporednu analizu. To su sljedeći čimbenici: prodaja, tržišni udio, jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost i novčani tok. Međutim, ostale gospodarske pokazatelje moglo se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući i ograničenu upotrebu industrije Unije, jer ti gospodarski pokazatelji ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja ograničena ili se prodaje na slobodnom tržištu. To su sljedeći čimbenici: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškovi rada. Za utvrđivanje cjelovitog pregleda štete za industriju Unije opravdano je za te čimbenike izraditi analizu cjelokupne industrije Unije jer se predmetni podaci ne mogu razdvojiti na ograničenu prodaju i slobodnu prodaju.

4.4.2 Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1 Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(431)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

	2012.	2013.	2014.	RIP
Obujam proizvodnje (u tonama)	73 050 974	74 588 182	75 509 517	74 718 189
Indeks (2012. = 100)	100	102	103	102
Proizvodni kapacitet (u tonama)	102 247 218	100 667 836	100 040 917	98 093 841
Indeks (2012. = 100)	100	99	98	96
Iskorištenost kapaciteta	71,4 %	74,1 %	75,5 %	76,2 %
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik.

(432)

Tijekom razmatranog razdoblja, obujam proizvodnje industrije Unije povećao se za 2 % unatoč činjenici da je jedan talijanski proizvođač iz Unije znatno smanjio proizvodnju tijekom istog razdoblja (–3 milijuna tona).

(433)

Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na tehnički kapacitet, što podrazumijeva da su u obzir uzete prilagodbe, koje se smatraju standardima u toj industriji, za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada. Proizvodni kapacitet smanjio se tijekom razmatranog razdoblja zbog obustave proizvodnje u Belgiji i Italiji.

(434)

Povećanje stope iskorištenosti kapaciteta posljedica je blagog povećanja obujma proizvodnje, uglavnom potaknutog povećanjem ograničene potrošnje (+ 4 %) i slobodne potrošnje (+ 12 %) i to unatoč znatnom smanjenju obujma proizvodnje od strane uglavnom jednog talijanskog proizvođača iz Unije.

4.4.2.2 Obujam prodaje i tržišni udio

(435)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio (slobodno tržište)

	2012.	2013.	2014.	RIP
Obujam prodaje (u tonama)	27 273 319	27 468 243	27 910 748	27 327 906
Indeks (2012. = 100)	100	101	102	100
Tržišni udio	86,8 %	85,1 %	84,2 %	77,7 %
Indeks (2012. = 100)	100	98	97	90
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik i Eurostat.

(436)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja, tj. između 27 i 28 milijuna tona.

(437)

Tijekom razmatranog razdoblja, tržišni udio industrije Unije u smislu potrošnje u Uniji smanjio se za više od 9 postotnih bodova, tj. s 86,8 % na 77,7 %. Smanjenje tržišnog udjela industrije Unije bilo je znatno veće od blagog povećanja njezine prodaje na slobodnom tržištu Unije.

(438)

Kad je riječ o ograničenom tržištu na tržištu Unije, ograničeni obujam i tržišni udio u razmatranom razdoblju razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 8.

Ograničeni obujam na tržištu Unije i tržišni udio

	2012.	2013.	2014.	RIP
Ograničeni obujam na tržištu Unije (u tonama)	40 775 889	42 418 062	42 887 175	42 271 071
Indeks (2012. = 100)	100	104	105	104
Ukupna proizvodnja industrije Unije (u tonama)	73 050 974	74 588 182	75 509 517	74 718 189
Postotak ograničenog obujma u usporedbi s ukupnom proizvodnjom	55,7 %	56,7 %	56,6 %	56,4 %
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik i Eurostat.

(439)

Tijekom razmatranog razdoblja ograničeni obujam industrije Unije (koji se sastoji od ograničene upotrebe i ograničene prodaje na tržištu Unije) na tržištu Unije povećao se za 4 %, s oko 40,7 milijuna tona u 2011. na 42,2 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(440)

Udio na ograničenom tržištu industrije Unije (izražen kao postotak ukupne proizvodnje) ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja, u rasponu od 55,7 % do 56,7 %.

4.4.2.3 Zaposlenost i produktivnost

(441)

Zaposlenost je izračunana uzimajući u obzir samo zaposlenike koji izravno rade na istovjetnom proizvodu u različitim čeličanama proizvođača iz Unije. Tom metodom osigurani su točni podaci koji se relativno lako mogu utvrditi.

(442)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

	2012.	2013.	2014.	RIP
Broj zaposlenika (Puno radno vrijeme po zaposleniku)	18 729	18 632	17 739	17 829
Indeks (2012. = 100)	100	99	95	95
Produktivnost (u tonama po zaposleniku)	3 900	4 003	4 257	4 191
Indeks (2012. = 100)	100	103	109	107
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik.

(443)

Razina zaposlenosti u industriji Unije smanjena je u razmatranom razdoblju kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i poboljšala učinkovitost, a sve zbog rasta konkurencije od kineskog uvoza i drugog uvoza na tržištu. To je dovelo do smanjenja radne snage za 5 % tijekom razmatranog razdoblja, bez uzimanja u obzir bilo kojeg neizravnog zaposlenja. Stoga se, s obzirom na blagi rast obujma proizvodnje (+ 2 %) tijekom razmatranog razdoblja, produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, povećala znatno više (+ 7 %) nego što je rasla stvarna proizvodnja. Iz toga je vidljivo da je industrija Unije bila spremna prilagoditi se promjenjivim uvjetima na tržištu kako bi ostala konkurentna.

4.4.2.4 Zalihe

(444)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

	2012.	2013.	2014.	RIP
Završne zalihe (u tonama)	2 908 745	2 646 989	2 653 224	2 798 420
Indeks (2012. = 100)	100	91	91	96
Završne zalihe kao postotak proizvodnje	4,0 %	3,5 %	3,5 %	3,7 %
Indeks (2012. = 100)	100	89	88	94
Izvor: odgovor Eurofera na upitnik.

(445)

Tijekom razmatranog razdoblja razina završnih zaliha blago je smanjena. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne mogu smatrati važnim pokazateljem štete za ovu industriju. To je potvrđeno i analizom kretanja povezanih sa završnim zalihama, izraženom kao postotak proizvodnje. Kao što se vidjeti iz prethodno navedenog, taj je pokazatelj ostao relativno stabilan na oko 3,5 % do 4 % obujma proizvodnje.

4.4.2.5 Visina iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

(446)

Znatan je iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere za Kinu, prethodno određen u odjeljku o subvencijama. S obzirom na obujam i cijene subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje, učinak stvarne subvencijske marže ne može se smatrati zanemarivim.

4.4.2.6 Rast

(447)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji (na slobodnom tržištu) povećala se za oko 12 %, dok je obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije ostao stabilan. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz predmetne zemlje koji se znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.3 Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1 Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(448)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije na slobodnom tržištu u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prodajne cijene na slobodnom tržištu u Uniji

	2012.	2013.	2014.	RIP
Prodajna cijena (EUR/tona)	553	498	471	427
Indeks (2012. = 100)	100	90	85	77
Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)	572	511	469	431
Indeks (2012. = 100)	100	89	82	75
Izvor: odgovor na upitnik proizvođača iz Unije iz uzorka.

(449)

U prethodnoj tablici prikazana su kretanja jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu u Uniji u usporedbi s odgovarajućim troškovima proizvodnje. Prodajne su cijene u prosjeku bile niže od jediničnog troška proizvodnje osim 2014. kada se tržište počelo oporavljati i tržišni je udio kineskog uvoza bio niži nego u razdoblju ispitnog postupka.

(450)

U 2012. i 2013. posljedice dužničke krize u europodručju, uz pad potražnje čelika u 2012., negativno su utjecale na rezultate industrije Unije. U 2014. i u prvoj polovini 2015. industrija Unije počela se oporavljati zbog povećanih napora da ostane konkurentna, osobito povećanjem produktivnosti radne snage industrije Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (443)., što je dovelo do poboljšanja produktivnosti i bolje iskorištenosti kapaciteta.

(451)

Unatoč tim naporima, troškovi proizvodnje ostali su uglavnom veći od smanjenih prodajnih cijena, te su proizvođači iz Unije, kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, slijedili silazno kretanje cijena i znatno smanjili svoje prodajne cijene, osobito tijekom 2015. Budući da je predmetni proizvod roba, proizvođači iz Unije morali su slijediti silazno kretanje cijena.

(452)

Među proizvođačima u uzorku, određeni toplovaljani plosnati proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika za vlastitu potrošnju prenosili su se ili prodavali po transfernim cijenama za obradu dalje u proizvodnom lancu uz primjenu različitih politika određivanja cijena. Stoga nije moguće donijeti nikakav smisleni zaključak iz kretanja cijena u pogledu ograničene upotrebe.

4.4.3.2 Troškovi rada

(453)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2012.	2013.	2014.	RIP
Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)	63 722	63 374	66 039	66 023
Indeks (2011. = 100)	100	99	104	104
Izvor: odgovor na upitnik proizvođača iz Unije iz uzorka.

(454)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna plaća po zaposleniku povećala se za 4 %.

4.4.3.3 Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(455)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2012.	2013.	2014.	RIP
Profitabilnost prodaje u Uniji na slobodnom tržištu (% prodajnog prometa)	– 3,3 %	– 2,7 %	0,4 %	– 0,8 %
Novčani tok ('000 EUR)	150 190	139 285	221 982	122 723
Indeks (2012. = 100)	100	93	148	82
Ulaganja ('000 EUR)	334 789	256 013	289 581	291 771
Indeks (2012. = 100)	100	76	86	87
Povrat ulaganja	– 4,5 %	– 3,5 %	0,5 %	– 1,0 %
Izvor: odgovor na upitnik proizvođača iz Unije iz uzorka.

(456)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto gubitka prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(457)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost se razvijala negativno: gubici su nastajali tijekom svih triju godina, osim 2014. Dok su gubici u 2012. i 2013. djelomično povezani s posljedicama dužničke krize u europodručju (uz pad potražnje čelika u 2012.), proizvođači iz Unije mogli su se djelomično oporaviti tijekom 2014. i u prvoj polovini 2015.

(458)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje u neto novčanom toku uvelike je variralo tijekom razmatranog razdoblja, ali je ostalo ukupno pozitivno, ponajviše zbog negotovinskih troškova kao što je amortizacija.

(459)

Budući da je povrat ulaganja ostao ukupno negativan tijekom svih godina, osim 2014., industrija Unije smanjila je razinu svojih ulaganja za 13 % između 2012. i 2015. Na sposobnost prikupljanja kapitala utjecali su gubici nastali tijekom razmatranog razdoblja kao što se može vidjeti iz smanjenja ulaganja.

(460)

Konačno, tablica u nastavku sadržava analizu 2015. po tromjesečjima jer je podnositelj pritužbe u pritužbi naveo da je u drugoj polovini 2015. došlo do znatnog pogoršanja. Podacima u tablici doista se potvrđuje znatno pogoršanje u drugoj polovini 2015. u pogledu profitabilnosti i neto prodajne vrijednosti zbog daljnjeg smanjenja prodajnih cijena na slobodnom tržištu Unije.

Tablica 14.

Profitabilnost po tromjesečjima proizvođača iz Unije u uzorku

Tromjesečje 2015.	Profitabilnost (gubitak) društava po tromjesečju (u milijunima EUR)	Neto prodajna cijena po toni	Neto prodaja na slobodnom tržištu (u milijunima EUR)	Postotak profitabilnosti
Prvo	37,98	444,71	1 073,34	3,5 %
Drugo	22,78	436,19	1 001,60	2,3 %
Treće	– 22,92	426,36	857,49	– 2,7 %
Četvrto	– 69,80	392,92	699,47	– 10,0 %
Ukupno	– 31,9	427,2	3 631,9	– 0,8 %
Izvor: odgovor na upitnik proizvođača iz Unije iz uzorka.

4.4.4 Zaključak o materijalnoj šteti

(461)

S jedne strane, industrija Unije kao cjelina mogla je blago povećati svoj proizvodni obujam (unatoč znatnom smanjenju proizvodnje od strane uglavnom jednog velikog talijanskog proizvođača) i poboljšati stopu iskorištenosti kapaciteta zbog povećanja ograničene potrošnje i slobodne potrošnje. Poduzela je i konkretne mjere za poboljšanje učinkovitosti strogim nadzorom troškova proizvodnje (uglavnom sirovina) i povećanjem proizvodnje po zaposleniku. Kao rezultat toga, proizvodni troškovi smanjili su se za 25 %. Osim toga, njezin novčani tok ostao je pozitivan tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Proizvođači iz Unije u uzorku još uvijek su mogli ulagati od oko 250 do 330 milijuna EUR godišnje u razmatranom razdoblju.

(462)

S druge strane, unatoč naporima industrije Unije u razmatranom razdoblju poduzetih u svrhu poboljšanja njezine ukupne uspješnosti, drugi pokazatelji štete pokazali su pogoršanje stanja na slobodnom tržištu. Osim 2014. i početka 2015., kada se industrija Unije počela blago oporavljati, gubici su nastajali tijekom cijelog razmatranog razdoblja i dosegli neodrživu razinu u drugoj polovini 2015. Zaista, unatoč činjenici da je obujam prodaje ostao relativno stabilan na slobodnom tržištu Unije, industrija Unije izgubila je udio na tržištu i morala je smanjiti ulaganja zbog negativnog povrata ulaganja.

(463)

Zbog svega prethodno navedenoga, zaključuje se da prethodno navedeni podaci pokazuju da je industrija Unije bila u lošem stanju na kraju razdoblja ispitnog postupka (56), ali ne do te mjere da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razmatranom razdoblju u smislu članka 8. stavka 4. Osnovne uredbe.

(464)

Nakon objave kineska vlada nije se složila sa zaključkom Komisije da je industrija Unije bila u lošem stanju na kraju razdoblja ispitnog postupka zbog sljedećih razloga:

—	prvo, ukupni obujam proizvodnje povećao se od 2012. do razdoblja ispitnog postupka za 2 %. Usto, tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost kapaciteta proizvodnje industrije Unije povećala se za 4,8 %;

—	Drugo, obujam prodaje industrije Unije ostao je stabilan, i smanjenje tržišnog udjela za devet postotnih bodova ne bi bila toliko značajno s obzirom na činjenicu da je u razdoblju ispitnog postupka industrija Unije zadržala prevladavajući udio od 77,7 %;

—	Treće, iako se tijekom razmatranog razdoblja zaposlenost smanjila za 5 %, to treba promatrati u svjetlu istovremenog povećanja produktivnosti od 7 %.

—

Četvrto, smanjenje prodajnih cijena treba promatrati u kontekstu sličnog smanjenja jediničnih troškova proizvodnje. Osim toga, kineska vlada nije se složila s izjavom Komisije prema kojoj se profitabilnost u razmatranom razdoblju negativno razvijala jer je, štoviše, u usporedbi s 2012. nastupilo i poboljšanje od 2,5 %. Usto, podaci pokazuju da je novčani tok industrije Unije je industrija Unije, novčani tok ostao je pozitivan tijekom cijelog razmatranog razdoblja i proizvođači iz Unije uključeni u uzorak i dalje su mogli ulagati oko 250 do 330 milijuna eura godišnje.

—	Peto, usporedba činjenica iz ovoga predmeta s onima iz predmeta T-528/09 Hubei Xinyegang Steel protiv Vijeća (57) pokazala bi da su činjenice u potonjem slučaju znatno više upućivale slabost položaja industrije Unije.

(465)

Komisija je odbacila navedeni argumenti kineske vlade na temelju sljedećih razloga:

—

Prvo, u odnosu na argumente kineske vlade o podacima o proizvodnji i proizvodnim kapacitetima, Komisija priznaje, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi (461) činjenicu da su za neke makroekonomske pokazatelje (kao što su obujam proizvodnje, stope iskorištenosti kapaciteta zbog povećanja potrošnje za vlastite potrebe i slobodne potrošnje) kretanja i dalje pozitivna. Tim trendovima, međutim, ne dovodi se u pitanje sveukupni nalaz da je industrija Unije bila u lošem stanju na kraju razdoblja ispitnog postupka, s obzirom na to da drugi pokazatelji upućuju na pogoršanje stanja industrije Unije, kako je opisano u uvodnoj izjavi(462).

—

Drugo, što se tiče argumenata kineske vlade o podacima o obujmu prodaje i tržišnim udjelima, Komisija je priznala u prethodnoj uvodnoj izjavi (436) da je obujam prodaje industrije Unije ostao relativno stabilan. Međutim, Komisija se ne slaže s kineskom vladom da smanjenje od devet postotnih bodova tržišnog udjela nije značajno. Naprotiv, kao što je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (437), Komisija je utvrdila da je smanjenje tržišnog udjela industrije Unije bilo znatno veće od blagog povećanja njezine prodaje na tržištu Unije. Ta se analiza temelji na cijeloj industriji Unije, bez obzira na to je li tko iznio pritužbu ili nije. Povećanja proizvođača Unije koji nisu iznijeli pritužbu neznatna su u usporedbi s golemim smanjenjima proizvođača iz Unije koji jedu iznijeli pritužbu.

—

Treće, u odnosu na argumente kineske vlade o zaposlenosti i produktivnosti, Komisija u prethodnoj uvodnoj izjavi (442) priznaje da se produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku, povećala znatno više (+ 7 %) nego što se povećala stvarna proizvodnja. Nadalje, čak i da Komisija isključi zaposlenike iz segmenta tržišta za vlastitu potrošnju, pokazatelj jasno pokazuje smanjenje broja zaposlenih osoba koje su tijekom razmatranog razdoblja radile u sektoru toplovaljanih plosnatih proizvoda.

—

Četvrto, kada je riječ o argumentima kineske vlade na smanjenje prodajnih cijena i sličnom smanjenju jediničnih troškova proizvodnje, profitabilnosti i novčanih tokova, Komisija ih je odbacila zbog sljedećih razloga:

—

U odnosu na slično smanjenje jediničnog troška i prodajne cijene, Komisija priznaje u tablici 11. prethodne uvodne izjave (448) da je razvoj prodajne cijene industrije Unije sličan kretanju jediničnog troška proizvodnje. No, kao što je spomenuto u prethodnoj uvodnoj izjavi (449), Komisija je upozorila i na činjenicu da su prodajne cijene u prosjeku bile niže od jediničnog troška proizvodnje, osim 2014. kada se tržište počelo oporavljati i tržišni je udio kineskog uvoza bio niži nego u razdoblju ispitnog postupka. Štoviše, kako je navedeno u uvodnoj izjavi u nastavku (589), trošak proizvodnje unutar industrije Unije ukupno je tijekom razmatranog razdoblja smanjen za 25 %, a prosječne kineske uvozne cijene u istom su razdoblju smanjene za veći postotak, odnosno za 33 % (vidjeti uvodnu izjavu u nastavku(517)). Usto, kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi u nastavku (590), industrija Unije mogla je održavati razine svojih prodajnih cijena kako bi ostvarila korist od smanjenja troškova. No nije to mogla zbog nižih cijena subvencioniranog uvoza iz Kine.

—

U vezi s tvrdnjom kineske vlade da tijekom razmatranog razdoblja nije bilo negativnog razvoja profitabilnosti, nego čak rasta od 2,5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka u odnosu na 2012., Komisija se s tim argumentom ne slaže zbog sljedećih razloga. Komisija je uputila na uvodnu izjavu u nastavku (544)u kojoj je utvrdila da, iako je gubitak tijekom razdoblja ispitnog postupka bio -0,8 %, profitabilnost proizvođača iz Unije uključenih u uzorak dosegnula je u četvrtom tromjesečju 2015., kada se kineski pritisak najviše osjetio, neodrživu razinu od -10 %.

—	U odnosu na pozitivan novčani tok, Komisija je tu činjenicu potvrdila već u prethodnoj uvodnoj izjavi (461) kao dio onih pokazatelja štete koji su se tijekom razmatranog razdoblja pozitivno razvijali.

—

Peto, u odnosu na usporedbu ovog predmeta s predmetom T-528/09, Hubei Xinyegang Steel protiv Vijeća: ovdje, kineska vlada tvrdi da su činjenice navodno pokazale kako u potonjem slučaju postoji mnogo više elemenata koji upućuju na slab položaj industrije Unije. Komisija je odbacila tu tvrdnju kineske vlade kako slijedi: procjena Komisije u ovom predmetu bila je u skladu s citiranom sudskom praksom. S druge strane, Uredba Vijeća (EZ) br. 926/2009 (58), koja je bila sporna uredba u predmetu T-528/09 Hubei Xinyegang Steel protiv Vijeća, trebalo bi napomenuti da:

—	prvo, svaki ispitni postupak koji Komisija poduzme već sam po sebi ovisi o činjenicama, među ostalim u odnosu na opseg proizvoda, uključenu industriju i pokazatelje štete koji zahtijevaju pozornost;

—

u tom je pogledu predmet prijetnje štete još mnogo složeniji pothvat. Iako je usporedba između ispitnih postupaka o šteti za različite proizvode, industrije i razdoblja istrage ionako već teška zadaća, usporedba između ispitnih postupaka o prijetnji štete izrazito je težak i složen pothvat s obzirom na mnoštvo pojedinačnih kvalificirajućih čimbenika koji sudjeluju u nalazu prijetnje štete. Ta se usporedba ne može svesti na samo jedan čimbenik niti, kako to, čini se, insinuiraju kineske vlasti, samo na usporedbu obujma uvoza i tržišnog udjela. i;

—

treće, Komisija je temeljito, koliko je to bilo moguće, analizirala i ocijenila podatke nakon RIP-a da bi njegove zaključke potvrdila ili učinila nevaljanima, kao što se zahtijeva u navedenoj presudi, i utvrdila je da je industrija Unije na kraju ispitnog razdoblja bila u lošem stanju, ali ne do te mjere da je tijekom razmatranog razdoblja pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe. Zato, a u bitnoj suprotnosti s nalazima predmeta T-528/09, razmatrani pokazatelji štete ne ostavljaju dojam industrije u punoj snazi, kako je to za industriju o kojoj je ovdje riječ utvrdio Opći sud (59).

Ukratko, Komisija smatra da je kineska vlada osim razmatranih nije pružila činjenice koje bi prethodne nalaze dovele u pitanje: kineska vlada u svojoj argumentaciji upućuje uglavnom na pokazatelje koji su na kraju razdoblja ispitnog postupka još bili pozitivni i koje je Komisija priznala u prethodnoj uvodnoj izjavi(461). No kineska vlada nije pružila objašnjenje koje bi dovelo u pitanje, primjerice, nalaze iz prethodne uvodne izjave (462), u kojoj je Komisija navela druge pokazatelje, a ti su nalazi pokazali pogoršanje stanja na slobodnom tržištu Unije. U prethodnoj uvodnoj izjavi (462), osim upućivanja na gubitak tržišnog udjela i smanjenje ulaganja zbog negativnog povrata ulaganja, Komisija je istaknula i da su gubici u drugoj polovini 2015. dosegnuli neodrživu razinu. Komisija je stoga odbacila sve tvrdnje kineske vlade u tom pogledu.

(466)

Komisija je stoga potvrdila svoje zaključke navedene u prethodnim uvodnim izjavama od (461) do (463) te zaključila podaci pokazuju kako je industrija Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka bila u lošem stanju, ali ne do te mjere da je pretrpjela materijalnu štetu u razmatranom razdoblju u smislu članka 8. stavka 4. Osnovne uredbe.

5. PRIJETNJA ŠTETE

5.1 Uvod

(467)

U analizi prijetnje materijalne štete industriji Unije, u skladu s člankom 8. stavkom 8. drugim podstavkom Osnovne odredbe, u nastavku se razmatraju čimbenici kao što su:

—	priroda subvencije ili subvencija i njihovi vjerojatni učinci na trgovinu;

—	značajna stopa rasta subvencioniranog uvoza na tržištu Unije koji pokazuje vjerojatnost bitno povećanog uvoza;

—

(c) dostatni slobodno raspoloživi kapaciteti proizvođača izvoznika na strani izvoznika, odnosno neminovan i znatan rast kapaciteta koji upućuje na vjerojatnost znatnog rasta subvencioniranog izvoza u Uniju, vodeći pritom računa o raspoloživosti drugih izvoznih tržišta koja mogu prihvatiti bilo kakav dodatni izvoz;

—	ulaze li uvozni proizvodi po cijenama koje bi u znatnoj mjeri mogle sniziti cijene ili spriječiti rast cijena do kojega bi inače došlo, te koje bi vjerojatno povećale potražnju za daljnjim uvozom, te;

—	razina zaliha.

(468)

Kao što se riječima „kao što su” u članku 8. stavku 8. drugom podstavku Osnovne uredbe navodi, uz tih pet čimbenika mogu se analizirati i drugi čimbenici za određivanje prijetnje štete. Posebice, Komisija je dodatno analizirala čimbenike kao što su profitabilnost i količina narudžbi za koje ima dostupne podatke iz razdoblja ispitnog postupka i razdoblja nakon ispitnog postupka.

(469)

S obzirom na razmatrano razdoblje, Komisija je ponovno pregledala podatke prikupljene za razdoblje od 2012. do 2015. jer je nužno shvatiti sadašnje stanje industrije Unije da bi se moglo utvrditi postoji li prijetnja štete industriji Unije (60).

(470)

Štoviše, u skladu sa sudskom praksom, kada provode antidampinške ispitne postupke (a time i ispitne postupke o kompenzacijskoj pristojbi) pokrenute na temelju navoda o prijetnji štete, institucije Unije u određenim okolnostima imaju pravo uzeti u obzir podatke o razdoblju nakon ispitnog postupka. U sudskoj praksi doista se smatra da je za utvrđivanje postojanja prijetnje štete, zbog same njezine prirode, potrebna prognostička analiza.

(471)

Komisija je stoga provela prognostičku analizu svih čimbenika. Osim toga, bila je u mogućnosti prikupiti podatke o subvencioniranom uvozu, kineskom kapacitetu i uvoznim cijenama za razdoblje od siječnja do prosinca 2017., kako bi potvrdila prognoze ili ih učinila nevažećim, kako je propisao Sud (61). Međutim sveobuhvatni podaci o profitabilnost i količinama narudžbi nisu bili dostupni za razdoblje od siječnja do rujna 2016., a samo djelomični podaci bili su dostupni za razdoblje do kraja lipnja 2016. Za razinu zaliha do kraja rujna 2017. nisu bili dostupni sveobuhvatni podaci, već samo djelomični podaci.

(472)

Konačno, u skladu s člankom 8. stavkom 8. Osnovne uredbe utvrđivanje prijetnje materijalne štete treba se temeljiti na činjenicama, a ne samo na temelju navoda, nagađanja ili daleke mogućnosti, a promjena okolnosti koje bi mogle dovesti do situacije u kojoj bi subvencija predstavljala štetu mora biti jasno predvidljiva i neminovna.

(473)

Nakon objave, kineska vlada podsjetila je kako je veoma teško ispuniti standard za utvrđivanje prijetnje materijalne štete. Prijetnja mora jasno proizlaziti iz okolnosti, a koje provodi ispitni postupak mora biti posebno pažljivo. Kineska je vlada uvodno tvrdila je da se temeljitom analizom čimbenika koje je Komisija razmatrala pokazalo kako Komisija nije ispunila taj visoki standard za utvrđivanje prijetnje štete.

(474)

Komisija je odbacila tu tvrdnju kineske vlade zbog razloga navedenih u odjeljku 5.2. u nastavku, koji obuhvaćaju analizu svih čimbenika uzetih u obzir. Komisija je primijenila sveobuhvatni pristup. Nije ponderirala i ocijenila samo sve čimbenike navedene u članku 3. stavku 9. drugom podstavku Osnovne uredbe, nego i neke dodatne čimbenike kao što su količine narudžbi i profitabilnost.

(475)

Komisija je podsjetila i da se u skladu s člancima 11. i 5. Osnovne uredbe, koji se primjenjuju i na ispitne postupke pokrenute na temelju navoda o prijetnji štete, reprezentativni nalazi moraju temeljiti na razdoblju koje završava prije pokretanja postupaka. Svrha je tog načela osigurati da su rezultati ispitnog postupka reprezentativni i pouzdani. Posebice, na čimbenike na kojima se temelji utvrđivanje subvencioniranja i štete ne bi trebalo utjecati ponašanje predmetnih proizvođača nakon pokretanja postupka kako bi se uvođenjem konačne kompenzacijske pristojbe djelotvorno popravila šteta prouzročena subvencioniranjem.

5.2 Prijetnja štete

5.2.1 Priroda predmetne subvencije ili subvencija i njihovi vjerojatni učinci na trgovinu

(476)

Kako je objašnjeno u poglavlju 3., kineski proizvođači izvoznici toplovaljanih plosnatih proizvoda ostvarili su korist od velikog broja programa subvencija. Većina je njih trajne prirode, kao što su prava korištenja zemljištem, oslobođenja od poreza i programi bespovratnih sredstava. Štoviše, dobiveni zajmovi bili su stalna značajka kineske industrijske politike podupiranja kineske industrije čelika. Komisija je zaključila da su te subvencije bile strukturne prirode. Vjerojatno je da će se njima kineski proizvođači izvoznici potaknuti da na stranim tržištima prodaju svoje proizvode od čelika i svoju proizvodnju koja neprekidno raste kad lokalna potrošnja ne može prihvatiti tolike količine.

5.2.2 Značajna stopa rasta subvencioniranog uvoza na tržištu Unije koja pokazuje vjerojatnost bitno povećanog uvoza

5.2.2.1 Podaci iz RIP-a

(477)

Uvoz iz predmetne zemlje znatno je porastao sa 246 720 tona na 1 519 304 tone od 2012. do razdoblja ispitnog postupka, kako je prethodno prikazano u tablici u uvodnoj izjavi (419). Takav se uvoz dosljedno odvijao i dosljedno snižavao cijene. Znatno povećanje tržišnog udjela tog kineskog subvencioniranog uvoza (+ 550 %) potvrđuje da razvoj tog uvoza nije bio samo posljedica povećanja potražnje (+ 12 %), nego da proizvođači izvoznici iz NRK-a prodiru na novo tržište i stječu tržišni udio jeftinim uvoznim proizvodima na štetu drugih gospodarskih subjekata, uključujući proizvođače iz Unije.

(478)

Nakon objave kineska je vlada tvrdila da je uvozom toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine tijekom RIP-a stečen tržišni udio od samo 4,32 % te da je industrija Unije tijekom RIP-a imala dominantan tržišni udio. Kineska je vlada tvrdila i da je obujam uvoza iz Kine bio stalno i bitno niži od uvoza iz Rusije i, s izuzetkom RIP-a, iz Ukrajine.

(479)

Komisija odbacuje te tvrdnje zbog sljedećeg: Komisija je potvrdila da je uvozom toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine stečen tržišni udio od 4,32 % iz prethodne uvodne izjave (419). No u istoj uvodnoj izjavi Komisija je istaknula i činjenicu da se u apsolutnim brojkama uvoz iz predmetne zemlje tijekom razmatranog razdoblja znatno povećao, sa 246 720 tona na 1 519 304 tone tijekom RIP-a, što je dovelo do povećanja za 516 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno, tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udio kineskog uvoza u Uniju povećao se više od pet puta. S druge strane, Kina je neporecivo zemlja sa značajnim porastom uvoza u Uniju: s obzirom na to, povećanje kineskog uvoza od 2012. do RIP-a iznosilo je 1 273 000 tona (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu (419)), a povećanje uvoza iz Rusije i Ukrajine za isto razdoblje iznosilo je 373 000 tona odnosno 178 000 tona (vidjeti uvodnu izjavu u nastavku (564)). Treće, argument da je kineski uvoz bio manji od uvoza drugih zemalja pitanje je uzročnosti; ali nije relevantan čimbenik za razmatranje u analizi prijetnje štete jer se članak 8. stavak 8. Osnovne uredbe odnosi na značajnu stopu subvencioniranog uvoza na tržište Unije.

5.2.2.2 Podaci iz razdoblja nakon RIP-a

(480)

Obujam uvoza iz Kine dodatno se povećao (za 8,5 %) u prvoj polovini 2016. (773 275 tona) (izvor: Eurostat), u odnosu na prvu polovinu 2015. (712 390 tona). Dostupnim podacima pokazuje se ne samo da se dampinški uvoz iz Kine znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja, nego i da to kretanje nije zaustavljeno ili preusmjereno u suprotnom pravcu do lipnja 2016.

(481)

Međutim, s druge strane, dostupnim podacima za dodatna razdoblja od srpnja do rujna 2016. i od listopada do prosinca 2016. pokazuje se da se subvencionirani uvoz iz NRK-a počeo smanjivati u usporedbi s RIP-om (2015.) i razdobljem nakon RIP-a od siječnja do lipnja 2016., kada ga se prikazuje na osnovi mjesečnih prosjeka.

Tablica 15.

Kretanja obujma uvoza iz Kine (u tonama)

	2014.	Razdoblje ispitnog postupka (2015.)	siječanj – lipanj 2016.	srpanj – rujan 2016.	listopad – prosinac 2016.	Siječanj – veljača 2017.
Obujam uvoza iz Kine	592 104	1 519 304	773 275	296 267	1 460	5 024
Prosječni mjesečni uvoz iz Kine	49 342	126 608	128 879	98 756	486	2 512
Izvor: Eurostat

(482)

Komisija je stoga utvrdila, u skladu s izjavama kineske vlade iz njezina podneska (62), da je trend povećanja obujma zaustavljen. Međutim, pri procjeni važnosti i pouzdanosti tih brojki za potvrđivanje ili opovrgavanje analize prijetnje štete Komisija je utvrdila i sljedeće:

(a)	prosječni mjesečni obujam uvoza iz Kine u razdoblju od srpnja do rujna 2016. još uvijek je dvostruko veći od prosječnog mjesečnog uvoza zabilježenog 2014.;

(b)

smanjenje prosječnog mjesečnog obujma uvoza iz Kine od srpnja 2016. do rujna 2016. (u odnosu na 2015.) može se objasniti sljedećim:

—	odvraćajućim učinkom zahtjeva za evidentiranje koji je podnositelj pritužbe podnio 5. travnja 2016. i njegove ažurirane verzije iz lipnja 2016. u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine (koji je, doduše, povučen tek sredinom kolovoza 2016.),

—

donošenjem Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1329 od 29. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na evidentirani uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije (63), u skladu s kojom su antidampinške pristojbe prvi put naplaćene retroaktivno, i

—	saznanjem o namjeri Komisije da odluči o privremenim mjerama u roku od osam mjeseci od pokretanja postupka (umjesto u roku od devet mjeseci);

(c)	znatno smanjenje prosječnog mjesečnog obujma uvoza iz Kine od listopada 2016. do prosinca 2017. može se objasniti uvođenjem privremenih antidampinških mjera u usporednom antidampinškom postupku koji je u tijeku, a koje su uvedene 7. listopada 2016. (64)

(483)

Kada je riječ o razlogu zašto se izvoz iz Kine u najvećoj mjeri smanjio od druge polovine 2016. nadalje, objašnjenja koja je dala Komisija temelje se na četiri činjenice kojima se pruža vjerojatno objašnjenje:

—

na temelju Komunikacije Komisije o čeliku od 16. ožujka 2016. („Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi”) (65) proizvođači izvoznici iz Kine upoznati su s namjerom Komisije da bez odgode iskoristi raspoložive marže kako bi dodatno ubrzala donošenje privremenih mjera skraćivanjem ispitnih postupaka za mjesec dana (sa devet na osam mjeseci). Zbog toga su, zbog pokretanja antidampinškog postupka protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine 13. veljače 2016., postali svjesni da bi se privremene mjere mogle uvesti početkom listopada 2016. u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine,

—

podnositelj pritužbe podnio je 5. travnja 2016. zahtjev za evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine. Podnositelj pritužbe ažurirao je zahtjev 2. lipnja 2016. navođenjem novijih informacija. Zbog toga su dobro obaviješteni proizvođači izvoznici i izvoznici znali da postoji rizik da bi se, ako predmetni proizvod pošalju od druge polovine 2016. nadalje, na njihove izvezene istovjetne proizvode mogle primjenjivati retroaktivne pristojbe 90 dana prije mogućeg uvođenja privremenih pristojbi u listopadu 2016. u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine, odnosno do srpnja 2016.,

—

Komisija je 29. srpnja 2016. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2016/1329 (66) u skladu s kojom su prvi puta na određene hladnovaljane proizvode od čelika, koji su isto proizvodi od čelika, retroaktivno naplaćene antidampinške pristojbe. Zbog toga je postao još sigurniji rizik da će se mjere u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine primjenjivati od početka srpnja 2016. zbog retroaktivne naplate u ovom slučaju povezane s proizvodom od čelika,

—	privremene antidampinške mjere uvedene su 7. listopada 2016. u usporednom antidampinškom postupku koji je u tijeku.

5.2.2.3 Zaključak

(484)

Uvoz iz predmetne zemlje od 2012. do razdoblja ispitnog postupka znatno se povećao, sa 246 720 tona na 1 519 304 tone, kako je prikazano u tablici u prethodnoj uvodnoj izjavi (419). Takav se uvoz dosljedno odvijao i kontinuirano snižavao cijene. Obujam uvoza iz Kine dodatno se povećao (za 8,5 %) u prvoj polovini 2016. (773 275 tona) (izvor: Eurostat), u odnosu na prvu polovinu 2015. (712 390 tona).

(485)

Smanjenje obujma uvoza iz Kine nakon srpnja 2016. može se objasniti odvraćajućim učinkom zahtjeva za evidentiranje u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine, saznanjem o namjeri Komisije da odluči o privremenim mjerama u roku od osam mjeseci od pokretanja postupka u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine te, konačno, djelotvornim uvođenjem antidampinških mjera u usporednom antidampinškom predmetu koji je u tijeku početkom listopada 2016.

(486)

Kako je prikazano u tablici u uvodnoj izjavi (481), apsolutna razina obujma uvoza iz Kine i dalje je vrlo visoka za razdoblje od srpnja 2016. do rujna 2016. u odnosu na 2014. Međutim, apsolutna razina obujma uvoza iz NRK-a za razdoblje od listopada do prosinca 2016. znatno se smanjila kao posljedica uvođenja mjera u usporednom antidampinškom postupku koji je u tijeku. I samo znatno smanjenje tijekom razdoblja listopad-prosinac 2016. i siječanj-veljača 2017. dokaz je da je, uz postojeću prekapacitiranost u Kini (vidjeti točku 5.2.3.1. u nastavku), vjerojatno da će to smanjenje obujma subvencioniranog uvoza biti samo privremeno te da će se kretanje obujma uvoza, posebno uočeno za razdoblje od listopada 2016. do veljače 2017., ponoviti ne poduzmu li se konačne kompenzacijske mjere. Stoga se nije promijenila Komisijina procjena da je na kraju ispitnog razdoblja postojala jasna i neizbježna prijetnja štete.

5.2.3 Dostatni slobodno raspoloživi kapacitet

5.2.3.1 Kapacitet u NRK-u (sirovi čelik i istovjetni proizvod)

(487)

Kada je riječ o kapacitetu sirovog čelika u Kini, dostupni podaci pokazuju da se kapacitet čelika u Kini vrlo brzo povećava već dugo vremena. Dok je NRK činio 25,6 % ukupne svjetske proizvodnje sirovog čelika u 2004. (67), gotovo je udvostručio svoju stvarnu proizvodnju i činio 50,3 % u 2015. S obzirom na to, u Komunikaciji Komisije o čeliku navodi se sljedeće: […] neiskorišteni proizvodni kapacitet u pojedinim trećim zemljama, prije svega u Kini, drastično se povećao. Samo u Kini višak kapaciteta procijenjen je na 350 milijuna tona, što je gotovo dvostruko više od godišnje proizvodnje Unije (68).

(488)

U tom pogledu, OECD je procijenio da je kapacitet proizvodnje čelika u Kini u 2014. iznosio 1 140 milijuna tona (69), a izračunano je da je stvarna proizvodnja u Kini iznosila 822,8 milijuna tona (70). Dostupni višak kapaciteta u Kini u 2015. sigurno iznosi oko 350 milijuna tona, kako je prikazano u tablici u nastavku.

Tablica 16.

Stvarna proizvodnja istovjetnog proizvoda u trećim zemljama (u tisućama tona)

Zemlja	Kapacitet sirovog čelika procijenjen za 2015. (71)	Proizvodnja sirovog čelika u 2014.	Proizvodnja sirovog čelika u 2015. (72)	Teoretski višak kapaciteta u 2015.	Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda u 2014.	Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda u 2015.
Rusija	90 000	71 461	70 898	19 102	26 898	27 509
NRK	1 153 098	822 750	803 825	349 273	317 387	322 259
Ukrajina	42 500	27 170	22 968	19 532	7 867	6 314
Iran	28 850	16 331	16 146	12 704	8 276	7 872
Brazil	49 220	33 897	33 256	15 964	14 229	13 388

(489)

Prethodni ažurirani podaci o proizvodnji za 2015. za istovjetni proizvod pokazuju da predmetna zemlja izvozi znatno više od svih ostalih velikih zemalja izvoznica; prethodni ažurirani podaci o kapacitetu za 2015. za sirovi čelik pokazuju i da samo NRK ima tako veliki višak kapaciteta (koji je 2015. iznosio gotovo 350 milijuna tona, u odnosu na 317 milijuna tona 2014.).

(490)

Komisija je u skladu s time ponovila da je višak kapaciteta u proizvodnji čelika u NRK-u važan pokazatelj postojanja prijetnje od neminovne štete za industriju Unije.

(491)

Takav višak kapaciteta nije u skladu ni s potražnjom istovjetnog proizvoda u NRK-u ili u drugim zemljama. Zapravo se prema najnovijem istraživanju OECD-a rast potražnje na svjetskim tržištima usporava, a razlika između kapaciteta i potražnje povećava se (73).

(492)

Kineska tijela nisu opovrgnula činjenicu da predmetna zemlja ima golem višak kapaciteta čelika: prvo, kinesko državno vijeće izdalo je 1. veljače 2016.„Mišljenje o rješenju viška kapaciteta za industriju čelika”, kojim se utvrđuje cjelokupni pristup Kine odlučnijem rješavanju viška kapaciteta u kineskoj industriji čelika. Mjere bi, među ostalim, obuhvaćale smanjenje kapaciteta sirovog čelika za 100 – 150 milijuna tona tijekom pet godina i stroga zabrana novog proizvodnog kapaciteta. Drugo, CISA u svom podnesku također spominje da su u posljednjih nekoliko godina vlasti NRK-a i Udruženje proizvođača čelika NRK-a poduzeli učinkovite mjere… Od 2011. Kina aktivno djeluje na uklanjanju zastarjelih kapaciteta i jačanju mjera za uštedu energije. (74) Osim toga, Komisija je primila nepouzdane informacije da je NRK navodno počeo smanjivati svoj višak kapaciteta: s tim u vezi, delegacija EU-a u Pekingu izvijestila je da je zamjenik ravnatelja CISA-e izjavio da će NRK 2016. vjerojatno smanjiti višak kapaciteta u industriji čelika za 70 milijuna tona (obavijest od 28. listopada 2016.). Nadalje, i grupacije Baosteel Group i Wuhan Steel Group priopćile su da su već u listopadu 2016. ostvarile svoje ciljano smanjenje kapaciteta za 2016. (obavijest od 24. listopada 2016.). Štoviše, u najnovijem izvješću OECD-a navodi se da su dva važna kineska proizvođača čelika zatvorila postrojenja u pokrajinama Jilin i Anshan čiji je kapacitet iznosio 2,68 milijuna tona (75).

(493)

Međutim, postoje i sljedeća kretanja koja upućuju na razvoj u suprotnom smjeru:

—	postoje izvješća da predmetna zemlja pati od fenomena „zombi” čeličana (76): to su čeličane za koje se oduvijek govori da umiru, ali zapravo nikada ne umru,

—	u drugom je izvoru navedeno i da je ponovno otvorena 41 visoka peć, a novija izvješća čak pokazuju da je u NRK-u od početka 2016 ponovno pokrenuti kapaciteti za proizvodnju više od 50 milijuna tona čelika (77),

—

Svjetsko udruženje za čelik dalo je sljedeću izjavu glede svjetske proizvodnje sirovog čelika u prvih šest mjeseci 2016.: Svjetska proizvodnja sirovog čelika u prvih 6 mjeseci 2016. iznosila je 794,8 tona, što čini smanjenje od – 1,9 % u odnosu na isto razdoblje 2015.… Svjetska proizvodnja čelika […] smanjena je za –6,1 % u EU-28… Proizvodnja sirovog čelika u Kini za lipanj 2016. iznosila je 69,5 tona, što čini povećanje od 1,7 % u odnosu na lipanj 2015… (78),

—

u predviđanju OECD-a iz 2016. (79) procijenjeno je da će se kineski kapacitet čak dodatno povećati u 2016., 2017. i 2018. U najnovijem istraživanju OECD-a iz 2017. (80) navodi se da se očekuje stabilizacija kineskog kapaciteta za proizvodnju čelika na 1,16 milijardi tona godišnje (2016. u odnosu na 2015.). Kineska strana i dalje je izbjegavala sudjelovati u bilateralnoj platformi između Unije i NRK-a za praćenje viška kapaciteta u industriji čelika. Nadalje, u 13. petogodišnjem planu povezanom s „Planom za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika” (2016. – 2020.) predviđa se obujam proizvodnje sirovog čelika od 750 do 800 milijuna tona 2020. i smanjenje proizvodnog kapaciteta sirovog čelika za 100 – 150 milijuna do 2020. Proizvođače čelika koji dobro posluju potiče se i da uspostave prekomorske baze za proizvodnju te prerađivačke i distribucijske centre.

(494)

Zaključno, pitanje viška kapaciteta u sektoru čelika u NRK-u poznato je, a to su priznala i kineska tijela. Unatoč nekim najavama kineskih tijela to se pitanje vjerojatno neće riješiti u skoroj budućnosti. Višak kapaciteta u Kini toliko je velik da, realno gledajući, ne može nestati u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju.

(495)

Nakon objave kineska vlada iznijela je primjedbu da je u podnesku CISA-e od 21. ožujka 2016. navedeno kako su od 2011. smanjeni kapaciteti za otprilike 77,8 milijuna tona te da su u razdoblju od siječnja do listopada 2015. kineski proizvođači čelika poduzeli mjere i smanjili i proizvodnju za više od 15 milijuna tona. Stoga je zaključila da će se prekapacitiranost sektora toplovaljanih plosnatih proizvoda vjerojatno smanjiti, a ne znatno povećati kako je potrebno za utvrđivanje postojanja prijetnje štete u smislu podstavka 2. točke (c) članka 8. stavka 8. Osnovne uredbe.

(496)

Komisija je ponovila svoj prethodni nalaz, to jest da se unatoč nekim najavama kineskih nadležnih tijela, pitanje kineskog viška kapaciteta vjerojatno neće riješiti u bliskoj budućnosti. Slobodni kapaciteti u Kini toliko su veliki da realno ne mogu nestati u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju. Osim toga, podstavkom 2. točkom (c) članka 8. stavka 8. Osnovne uredbe upućuje se na dostatan slobodno raspoloživi kapacitet proizvođača izvoznika od strane izvoznika ili na neminovan bitan rast tog kapaciteta, što upućuje na vjerojatnost znatno povećanog subvencioniranog izvoza u Uniju.

(497)

Procjenjuje se da istovjetni proizvod čini veliki dio ukupne proizvodnje sirovog čelika iz sljedećeg razloga: ukupna kineska proizvodnja sirovog čelika iznosila je 822 000 milijuna tona 2013., a 2014. 822 698 milijuna tona, a ukupna kineska proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda bila je 2013. 311 564 milijuna tona (odnosno oko 37,9 % ukupne proizvodnje sirovog čelika), a 2014. iznosila je 317 387 milijuna tona (odnosno oko 38,6 % ukupne proizvodnje sirovog čelika) (81). Dakle, prethodni su podaci o sirovom čeliku i dobar pokazatelj viška kapaciteta istovjetnog proizvoda u NRK-u.

(498)

Nakon objave kineska vlada iznijela je primjedbu da se Komisija oslonila na statističke podatke samo za 2013 i 2014., a da nije pružila novije podatke. Stoga je dovela u pitanje pouzdanost Komisijina zaključka o opsegu kineske prekapacitiranosti za toplovaljane plosnate proizvode je se uvelike temelji na podacima o sirovom čeliku općenito, a oni nisu nužno reprezentativni.

(499)

Komisija je tu tvrdnju odbacila zbog sljedećih razloga. Prvo, statistički podaci za 2013. i 2014. bili su najnoviji dostupni podaci. Stoga Komisija nije mogla uzeti u obzir novije podaci. Nadalje, čak ni kineska vlada, iako je u najboljem položaju za to, nije u svojem posljednjem podnesku dala ažurirane podatke o kapacitetima i/ili prihvatljivo alternativno objašnjenje.

(500)

Drugo, upućuje se na tablicu u uvodnoj izjavi (571), u kojoj je stvarna proizvodnja istovjetnog proizvoda u NRK-u uspoređena sa stvarnom proizvodnjom drugih zemalja za 2014. i 2013. U toj je tablici prikazano, na primjer, da je 2014. stvarna proizvodnja istovjetnog proizvoda u NRK-u (317,4 milijuna tona) oko pet puta veća od ukupne proizvodnje u Rusiji, Ukrajini, Iranu i Brazilu zajedno (57,4 milijuna tona). To je pokazatelj golema kapaciteta za proizvodnju istovjetnog proizvoda u NRK-u.

(501)

Treće, u ispitnom postupku utvrđeno je da su tijekom razdoblja ispitnog postupka tri od četiri kineska proizvođača izvoznika imala prosječnu stopu iskorištenosti kapaciteta od 65 %. Doduše, četvrti je imao stopu iskorištenosti kapaciteta višu od 80 %. To ukupno iznosi više od 15 milijuna metričkih tona slobodno raspoloživog kapaciteta predmetnog proizvoda među samo četiri društva. To je još jedan pokazatelj rezervnog kapaciteta istovjetnog proizvoda. Pod pretpostavkom sličnih omjera kod drugih kineskih proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda, može se zaključiti da postoji visok ukupni rezervni kapacitet toplovaljanih plosnatih proizvoda u Kini.

(502)

Nadalje, tržište Unije otvoreno je tržište na koje se uvoze brojni proizvodi iz nekoliko zemalja, kako je prikazano u tablici u uvodnoj izjavi (564). Kako je prikazano u tablici 4. u uvodnoj izjavi (419), kineski proizvođači izvoznici izvoze na tržište Unije uglavnom od 2012., a jeftinim uvozom na štetu drugih gospodarskih subjekata, uključujući proizvođače iz Unije brzo stječu udio na tržištu. To dokazuje da je prodor bio relativno lak i vrlo uspješan tijekom razmatranog razdoblja za kineske proizvođače izvoznike te je kao takav pokazatelj privlačnosti tržišta Unije za proizvođače izvoznike iz Kine i iz drugih zemalja.

5.2.3.2 Apsorpcijski kapacitet trećih zemalja

(503)

U skladu s člankom 8. stavkom 8. drugim podstavkom točkom (c) Osnovne odredbe, Komisija je analizirala raspoloživost drugih izvoznih tržišta za kineske proizvođače izvoznike da koja bi mogla apsorbirati dodatni izvoz.

(504)

U tom pogledu, kineska vlada navela je da je kineski izvoz u Vijetnam i Južnu Koreju otprilike dvostruko veći po obujmu od izvoza u Uniju, dok je obujam izvoza na Bliski istok i u Pakistan otprilike jednak obujmu izvoza u Uniju.

(505)

Unatoč tomu, Komisija je navela da kineskim proizvođačima izvoznicima postaje sve teže pristupiti nekim (većim) izvoznim tržištima zbog mjera trgovinske zaštite (zemlje kao što su SAD, Malezija, Indija i Meksiko) i/ili ispitnih postupaka (zemlje kao što je Tajland) ili zbog povećanih carinskih pristojbi (Južnoafrička Republika).

(506)

Podaci o apsorpcijskom kapacitetu trećih zemalja koji su postali dostupni nakon srpnja 2016. upućivali su na sljedeće:

—

s jedne strane, Malezija je u siječnju 2016. zaključila ispitni postupak o zaštitnim mjerama u pogledu toplovaljanih koluta protiv Kine i nekih drugih zemalja, a Turska je u travnju 2016. zaključila antidampinški ispitni postupak o uvozu toplovaljanih koluta iz Kine, Francuske, Japana, Rumunjske, Rusije, Slovačke i Ukrajine;

—

s druge strane, Indija je uvela konačne stope pristojbi u ispitnom postupku o zaštitnim mjerama u pogledu toplovaljanih listova i ploča od legiranog i nelegiranog čelika. Nadalje, Brazil je pokrenuo antisubvencijski ispitni postupak u pogledu uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda od ugljičnog čelika. Naposljetku, turski proizvođači podnijeli su nove zahtjeve za antidampinške i kompenzacijske pristojbe protiv uvoza toplovaljanih koluta podrijetlom, među ostalim, iz Kine. U tom pogledu, jedna je zainteresirana strana obavijestila Komisiju da su turska tijela u međuvremenu 21. prosinca 2016. pokrenula novi dampinški ispitni postupak u pogledu teških ploča i određenih vrsta toplovaljanih plosnatih proizvoda.

(507)

Statistički podaci o izvozu – za 2015. i prvih šest mjeseci 2016. – kao uzorak (82) oznake KN za istovjetni proizvod – pokazali su da obujmi kineskog izvoza variraju u odnosu na odredište, ali stabilni su u odnosu na ukupni kineski obujam izvoza u ostatak svijeta.

(508)

Prvo, ako se ti podaci promatraju na godišnjoj razini i usporede s 2015., predmetna zemlja izvozila je otprilike isti obujam tijekom prvih šest mjeseci 2016. Bez obzira na to, prosječna jedinična prodajna cijena bila je niža tijekom prvih šest mjeseci 2016. u odnosu na 2015. Drugo, gubitak tržišnog udjela u nekim zemljama (kao što su Indonezija i Vijetnam) tijekom prvih šest mjeseci 2016. u odnosu na 2015. nadoknađen je povećanjem tržišnog udjela u drugim zemljama (kao što su Bangladeš i Demokratska Narodna Republika Koreja). Komisija je stoga zaključila da je malo vjerojatno da će treće zemlje same apsorbirati goleme količine slobodno raspoloživog kineskog kapaciteta. Čak i da kineski izvoz u ostale treće zemlje ostane stabilan u odnosu na ukupni obujam, privlačno tržište Unije vjerojatno će i dalje biti među prvim metama kineskog subvencioniranog izvoza.

(509)

Nakon objave kineska je vlada iznijela primjedbu da su tržišta trećih zemalja mnogo važnija od tržišta Unije i da imaju mnogo veći potencijal. Tržišta trećih zemalja već će apsorbirati svaki navodni višak kapaciteta toplovaljanih plosnatih proizvoda. Kineska je vlada navela i da postoje mnogo važnija odredišta izvoza kineskih toplovaljanih plosnatih proizvoda nego što su to zemlje koje je utvrdila Komisija. Naposljetku, kineska je vlada navela da tržište Unije neće biti primarni cilj kineskog sektora toplovaljanih plosnatih proizvoda.

(510)

Komisija je te komentare odbacila zbog sljedećih razloga. Prvo, podsjetila je na znatno povećanje kineskog uvoza tijekom razmatranog razdoblja, kako je navedeno u prethodnoj tablici 4., u kojoj je prikazano povećanje od 1,3 milijuna tona. To je jasan pokazatelj da je tržište Unije privlačno i među prvim metama kineskog subvencioniranog uvoza. Komisija je također podsjetila je na razloge opisane u prethodnoj uvodnoj izjavi (482)(b) zbog kojih se trend povećanja obujma uvoza zaustavio nakon lipnja 2016. Štoviše, kako je rečeno u uvodnoj izjavi u nastavku (523), Komisija je ponovila da bi se, ne poduzmu li se mjere, a uz golem postojeći višak kapaciteta u kineskoj industriji čelika, pa i za predmetni proizvod, kineski proizvođači izvoznici mogli opet poslužiti agresivnom cjenovnom strategijom i na najnižu razinu sniziti svoje subvencionirane prodajne cijene. Naposljetku, Komisija nije izolirano analizirala apsorpcijski kapacitet trećih zemalja, nego je primijenila sveobuhvatni pristup. Nije ponderirala i ocijenila samo sve čimbenike navedene u članku 3. stavku 9. drugom podstavku Osnovne uredbe, nego i neke dodatne čimbenike kao što su količine narudžbi i profitabilnost (vidjeti uvodnu izjavu (540)u nastavku), čime je stvorila snažnu činjeničnu osnovu za svoju ukupnu procjenu.

5.2.3.3 Apsorpcijski kapacitet NRK-a

(511)

Ni u NRK-u ne postoji dovoljan apsorpcijski kapacitet. Domaća se potražnja čelika u NRK-u smanjuje: prema Svjetskom udruženju za čelik, očekivalo se da će se potražnja čelika u Kini smanjiti za – 3,5 % u 2015. i – 2,0 % u 2016., nakon vrhunca potražnje u 2013. (83). Međutim, ista je organizacija kasnije prilagodila te brojke kako slijedi: očekuje se da će smanjenje potražnje čelika u Kini biti – 4,0 % u 2016., nakon čega će uslijediti smanjenje od – 3,0 % u 2017. Time se upućuje na potražnju od 626,1 milijun tona čelika (15 % manje nego u 2013.) za 2017., što je smanjenje na 41,9 % svjetske upotrebe čelika, sa 47,9 % u 2009. i 44,8 % u 2015. (84).

(512)

Podaci o apsorpcijskom kapacitetu NRK-a koji su postali dostupni nakon srpnja 2016. ograničeni su. Unatoč tomu Komisija je zaključila da je predviđena domaća potražnja za čelikom u Kini „niska i da neće rasti” tijekom sljedećih četiri do pet godina (2015. – 2020.) jer su ulaganja spora (na primjer u sektoru građevinarstva), a to će znatno utjecati na domaću potrošnju gotovih proizvoda od željeza u Kini (85).

(513)

Nakon objave kineska vlada uočila je da se Komisija oslonila isključivo na informacije koje se odnose na kinesku domaću potražnju za cijeli sektor industrije čelika, a da nije pružila posebne podatke o potražnji za toplovaljane plosnate proizvode. Tvrdila je da takve opće informacije nisu nužno reprezentativne za sektor toplovaljanih plosnatih proizvoda i da stoga nije moguće iznijeti komentare na tu tvrdnju te smatra da bi ona trebala biti odbačena.

(514)

Komisija je tu tvrdnju odbacila zbog sljedećih razloga. Čak i ako Komisija upućuje na kinesku domaću potražnju čelika za sve vrste čelika, u prethodnoj uvodnoj izjavi (512) upućuje i na ulaganja u građevinskom sektoru koji je, prema statistici podnositelja zahtjeva među glavnim sektorima koji upotrebljavaju toplovaljane plosnate proizvode. Nadalje, čak ni kineska vlada, iako je u najboljem položaju za to, nije u svojem posljednjem podnesku dala podatke o kineskim apsorpcijskim kapacitetima u odnosu na toplovaljane plosnate proizvode i/ili prihvatljivo alternativno objašnjenje kineskih apsorpcijskih kapaciteta.

5.2.3.4 Zaključak o kapacitetu

(515)

Zaključno, vjerojatno je da će znatan obujam postojećeg golemog viška kapaciteta čelika, uključujući i istovjetni proizvod, i dalje biti usmjeren na tržište Unije. Trenutačni višak kapaciteta i nedovoljni apsorpcijski kapacitet trećih zemalja ili samog NRK-a pokazatelji su vjerojatnosti znatnog povećanja kineskog subvencioniranog izvoza u Uniju ako se ne poduzmu nikakve mjere.

5.2.4 Razina cijena subvencioniranog uvoza

(516)

Komisija nije izolirano analizirala kretanje kineskih cijena, nego je primijenila sveobuhvatni pristup. Ponderirala je i ocijenila ne samo sve čimbenike navedene u članku 3. stavku 9. drugom podstavku Osnovne uredbe već i neke dodatne čimbenike kao što su količine narudžbi i profitabilnost (vidjeti dalje u nastavku) kako bi dobila snažnu činjeničnu osnovu za svoju ukupnu procjenu.

5.2.4.1 Podaci iz RIP-a

(517)

Tijekom razmatranog razdoblja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (421), prosječne uvozne cijene iz predmetne zemlje smanjile su se za 33 % sa 600 EUR po toni u 2012. na 404 EUR po toni u 2015.

(518)

U tablici u nastavku uspoređuju se prosječne jedinične kineske uvozne cijene s jediničnim prodajnim cijenama pet proizvođača iz Unije iz uzorka:

Tablica 17.

Prodajne cijene na slobodnom tržištu u Uniji u odnosu na cijene subvencioniranog uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja

	Vidjeti uvodnu izjavu	2012.	2013.	2014.	RIP
Prodajna cijena pet proizvođača iz Unije iz uzorka (EUR/tona)	(448)	553	498	471	427
Prosječna cijena kineskog uvoza prema Eurostatu (EUR/tona)	(421)	600	505	463	404
Razlika (EUR/tona)		– 47	– 7	+ 8	+ 23
Izvor: odgovor na upitnik proizvođača iz Unije iz uzorka i proizvođača izvoznika te Eurostat

(519)

Prosječne kineske cijene bile su znatno više nego cijene proizvođača iz Unije u 2012. Međutim, u 2015., cijene subvencioniranog kineskog uvoza pale su ispod razine cijena industrije Unije (404 EUR/tona u odnosu na 427 EUR/tona). To je potvrđeno analizom sniženja cijena u prethodnoj uvodnoj izjavi (425).

5.2.4.2 Podaci iz razdoblja nakon RIP-a

(520)

U sljedećoj tablici prikazuje se:

—	daljnji stalni pad jediničnih cijena proizvođača iz NRK-a tijekom razdoblja nakon ispitnog postupka, od siječnja do lipnja 2016., pri ulasku na tržište Unije,

—	rast razina cijena subvencioniranog uvoza za razdoblje od srpnja do prosinca 2016.

Tablica 18.

Cijene subvencioniranog uvoza iz Kine tijekom razdoblja nakon ispitnog postupka

Prosječne uvozne cijene proizvoda iz NRK-a (u prvoj polovini 2016.)	(EUR/tona)	Prosječne uvozne cijene kineskog uvoza (drugo polugodište 2016. i prva dva mjeseca 2017.)	(EUR/tona)
Siječanj 16.	326	Srpanj 16.	371
Veljača 16.	312	Kolovoz 16.	367
Ožujak 16.	313	Rujan 16.	370
Travanj 16.	303	Listopad 16.	729
Svibanj 16.	299	Studeni 16.	795
Lipanj 16.	308	Prosinac 16.	1 289
		Siječanj 17.	454
		Veljača 17.	7 840
Izvor: Eurostat

(521)

Utvrđeno je da je negativan učinak niskih cijena uvoza iz NRK-a tijekom RIP-a i u prvoj polovini 2016. dvojak:

—	s jedne strane, znatna razlika u cijenama vjerojatno će (dodatno) uzrokovati pomak prema tom subvencioniranom uvozu jer će korisnici vjerojatno kupovati veće količine proizvoda koji se prodaju po niskim cijenama; i

—

s druge strane, kupci će vjerojatno koristiti postojanje takvih niskih cijena na tržištu kao pregovarački alat za sniženje cijena koje nude proizvođači iz Unije i drugi izvori, čime će uzrokovati dodatno smanjenje i obujma i cijena. Iako se te učinke može dovesti u pitanje u situacijama u kojima razlike u cijeni nisu znatne, u ovom slučaju, i s obzirom na utvrđeno sniženje cijena, očekuje se da će šteta nastala za industriju Unije biti ozbiljna.

(522)

Rast kineskih uvoznih cijena od srpnja do prosinca 2017. treba staviti u sljedeći kontekst:

—	nisu se samo kineske uvozne cijene povećale nakon 30. lipnja 2016. Nakon tog datuma povećale su se i uvozne cijene ostalih glavnih zemalja izvoznica u Uniju;

—

razina ostvarena u razdoblju od srpnja do rujna 2016. i dalje je bila ispod prosječnih troškova proizvodnje industrije EU-a (oko 431 EUR po toni na kraju razdoblja ispitnog postupka). Međutim, unatoč povećanoj razini cijena do rujna 2016. bilježi se golem pad cijena. U tom je kontekstu važno istaknuti da su podaci o troškovima proizvodnje industrije Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka bili najnoviji dostupni podaci u ovom postupku jer podaci o troškovima proizvodnje industrije Unije nakon razdoblja ispitnog postupka nisu prikupljeni. U svakom slučaju, čak i da se, hipotetski, trošak proizvodnje industrije Unije u posljednjem razdoblju smanjio, to ne bi utjecalo na činjenicu da je razina kineskih subvencioniranih cijena u rujnu 2016. i dalje stvarala znatan pritisak na cijene industrije čelika u Uniji;

—

s druge strane, razina cijena ostvarena u razdoblju od listopada do prosinca 2017. znatno je iznad prosječnog troška proizvodnje industrije EU-a. Međutim, razine cijena tijekom tog razdoblja odnose se na neznatan obujam uvoza (1 460 tona od listopada do prosinca 2016. te 5 024 tone u prva dva mjeseca 2017., kako je prethodno prikazano u tablici 15.). Moguće je da se taj izvoz odnosi na ograničen broj proizvoda visoke kvalitete. Komisija je utvrdila i da su izvozne cijene ostalih trećih zemalja, osim Japana, u razdoblju od listopada do prosinca mnogo niže (u rasponu od 375 do 439 EUR po toni). U skladu s time, razine cijena male količine izvoza iz NRK-a tijekom razdoblja od listopada do prosinca 2017. ne mogu se smatrati dovoljno reprezentativnima i

—

Globalna povećanja cijena predmetnog proizvoda u određenoj mjeri mogu se objasniti povećanjem cijena sirovine. Posebice, cijene kamenog ugljena za proizvodnju koksa gotovo su se udvostručile (na oko 200 USD po toni) u posljednjem tromjesečju 2016. u usporedbi s cijenama u prvoj polovini 2016. Usto, cijena koksnog ugljena u prvom tromjesečju 2017. i dalje je bila nestabilna i krajem ožujka 2017. iznosila je oko 150 USD/tona, što je i dalje iznad razine cijena u prvoj polovini 2016.

5.2.4.3 Zaključak

(523)

Čak i kada se uzme u obzir povećanje cijena subvencioniranog uvoza iz Kine od srpnja 2016. nadalje, podacima o cijenama nakon razdoblja ispitnog postupka u cjelini ne može se pobiti zaključak da je smanjenje kineskih cijena dovelo do prijetnje štete. Ta prijetnja štete nije uklonjena nedavnim povećanjem kineskih uvoznih cijena od srpnja 2016. nadalje. Čak ni tom povećanom razinom cijena ne može se ukloniti golem pad cijena zbog kojeg se industrija EU-a nalazi u neodrživom položaju kada se povećane kineske cijene proizvoda usporede s troškom proizvodnje proizvođača iz Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka. Naposljetku, Komisija je zaključila da bi trend povećanja uvoznih cijena mogao prestati kada se postupno smanji nestabilnost izazvana nedavnim povećanjem cijena sirovina. Proizvođači izvoznici iz Kine primijenili su agresivno određivanje cijena na tržištu Unije, posebno u drugoj polovini 2015. i prvoj polovini 2016. Komisiji je poznato da su kineske cijene u stalnom porastu od prve polovine 2016. Ako se ne poduzmu nikakve mjere i uzimajući u obzir veliki postojeći višak kapaciteta u industriji čelika u Kini, uključujući višak predmetnog proizvoda, proizvođači izvoznici iz Kine mogli bi zadržati agresivnu cjenovnu strategiju snižavanjem svojih prodajnih cijena na najnižu razinu.

(524)

Nakon objave kineska je vlada prvo uputila na činjenicu da su se uvozne cijene iz ostalih trećih zemalja razvijale na sličan način, a da smanjenje kineske cijene jednostavno odražava opće kretanje cijena na tržištu Unije te nije pokazatelj agresivne cjenovne strategije kineskih proizvođača izvoznika. Drugo, kineska vlada tvrdi da su se kineske cijene razvijale u skladu s povećanjem troška proizvodnje industrije Unije. Treće, tvrdi i da, za razliku od proizvođača u Kini, industrija Unije ne može u svojim prodajnim cijenama u potpunosti odražavati to smanjenje cijena sirovine tijekom razmatranog razdoblja zbog njezine nemogućnosti kontrole vlastitih troškova. Četvrto, kineska vlada ne slaže se s Komisijom da su kineske cijene izvršile pritisak na industriju Unije. U tom kontekstu, uputila je na činjenicu da su tijekom cijelog razmatranog razdoblja cijene drugih zemalja stalno bile niže od cijena industrije Unije, a kineske cijene nisu pale ispod cijena industrije Unije do 2014. Naposljetku, tvrdi i da su se uvozne cijene kineskih toplovaljanih plosnatih proizvoda povećale od srpnja 2016. te da se Komisija dosljedno služila hipotetskim tvrdnjama ili općim izjavama, a nije pružila informacije kojima bi te izjave potkrijepila.

(525)

Komisija je odbacila sve te argumente kao što je detaljno predstavljeno u sljedećim uvodnim izjavama.

(526)

Prvo, Komisija je u uvodnoj izjavi (571)u nastavku potvrdila da je istovjetni proizvod iz nekih drugih zemalja kao što su Iran, Rusija i Ukrajina uvezen po cijenama nižima i od uvoza iz predmetne zemlje. Međutim, kineska vlada nije u svojoj argumentaciji uzela u obzir da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi u nastavku (571), u razdoblju ispitnog postupka razina uvoza iz Irana bila znatno niža od razine uvoza iz NRK-a. Štoviše, uvoz iz Rusije i Ukrajine doista se povećao u obujmu tijekom razmatranog razdoblja, no mnogo sporije nego uvoz iz NRK-a. Također, za razliku od NRK-a, uvozni proizvodi iz Rusije i Ukrajine izgubili su znatan udio u ukupnim količinama uvoza u Uniju u razmatranom razdoblju.

(527)

Drugo, u vezi s navodom da se su kineske cijene rasle u skladu s povećanjem troška proizvodnje industrije Unije, Komisija je uputila na zaključke iz prethodne uvodne izjave (451): čak i da se prizna kako postoji slično kretanje kineskih uvoznih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije, i dalje stoji da su troškovi proizvodnje industrije Unije ostali uglavnom veći od smanjenih prodajnih cijena. Stoga, kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, proizvođači iz Unije slijedili silazno kretanje cijena i znatno smanjili svoje prodajne cijene, osobito tijekom 2015. Budući da je predmetni proizvod roba, proizvođači iz Unije morali su slijediti silazno kretanje cijena.

(528)

Treće, što se tiče tvrdnje da proizvođači iz Unije ne mogu kontrolirati vlastite troškove, Komisija je uočila proturječje u argumentaciji kineske vlade. Kineska vlada u točki 267. svojeg podneska tvrdi, s jedne strane, da industrija Unije ne može kontrolirati svoje troškove, a s druge strane, u točki 239. svojeg podneska navodi da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do povećanja produktivnosti od 7 %. Osim toga, Komisija se pozvala i na povećanje produktivnosti navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi(450).

(529)

Četvrto, Komisija je ponovno uputila na argumentaciju iz prethodne uvodne izjave (571), u kojoj je jasno potvrdila da je istovjetni proizvod iz nekih drugih zemalja kao što su Iran, Rusija i Ukrajina, uvezen po cijenama nižima i od uvoza iz predmetne zemlje. No Komisija je u istoj uvodnoj izjavi ustvrdila da je tijekom razdoblja ispitnog postupka razina uvoza iz Irana bila mnogo niža od razine uvoza iz NRK-a. Štoviše, uvoz iz Rusije i Ukrajine doista se povećao u obujmu tijekom razmatranog razdoblja, no mnogo sporije nego uvoz iz NRK-a.

(530)

Naposljetku, Komisija je odbacila tvrdnju da se dosljedno služila hipotetskim tvrdnjama ili općim izjavama, te da nije dodala informacije kojima bi se potkrijepile te izjave. Komisija je temeljila svoju odluku na činjenicama, a ne na navodima, pretpostavkama ili dalekim mogućnostima. To se od nje kao neovisnog tijela koje provodi ispitni postupak očekuje, a proistječe, među ostalim, iz njezine obveze iz članka 6. stavka 8. Osnovne uredbe. Treće, Komisija nije izolirano analizirala kretanje kineskih cijena, nego je primijenila sveobuhvatni pristup.

5.2.5 Razina zaliha

(531)

Komisija je smatrala da taj čimbenik nije od posebne važnosti za analizu jer zalihe obično čuvaju trgovci (veletrgovci), a ne toliko proizvođači. Osim toga, proizvođači iz Unije uglavnom proizvode po narudžbi, što im omogućava da drže svoje razine zaliha što je moguće nižima. Unatoč tomu, Komisija je analizirala taj čimbenik koji je izričito spomenut u članku 8. stavku 8. drugom podstavku točki (e) Osnovne uredbe (vidjeti prethodno navedenu uvodnu izjavu (467)).

(532)

Nakon objave kineska je vlada tvrdila da je sama Komisija umanjila relevantnost svoje analize na razini zaliha jer je više puta spomenula da razina zaliha nije posebno važna.

(533)

Komisija je ponovila da razina zaliha nije posebno važna za analizu iz razloga navedenih u prethodnoj (531) uvodnoj izjavi. Svejedno, Komisija nije izolirano analizirala razinu zaliha, nego je primijenila sveobuhvatni pristup. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(534)

Pad razina zaliha zabilježen je u NRK-u i na tržištu Unije (86) na kraju razdoblja ispitnog postupka. To se može objasniti u okviru smanjenja cijena 2015. i 2016., kako slijedi: ako proizvođač ili trgovac očekuje da će cijene rasti, trebao bi brzo povećavati zalihe očekujući ostvarenje proporcionalno veće dobiti kada cijene porastu.

(535)

Komisija nije mogla pronaći sveobuhvatne podatke o zalihama iz razdoblja nakon razdoblja ispitnog postupka, unatoč zahtjevima i vlastitim istraživanjima. Unatoč tomu utvrdila je da su razine zaliha predmetnog proizvoda početkom 2016. u Uniji i dalje bile prilično niske. Primjerice, u Njemačkoj, prema njemačkom udruženju distributera čelika (BDS), na kraju prošle godine zalihe plosnatog čelika pale su na najnižu razinu od prosinca 2003. U najnovijim podacima vidjeti se određeni napredak, ali uz zalihe plosnatog čelika od 1,4 milijuna tona u veljači, one su i dalje 7 % niže u odnosu na isto razdoblje prošle godine (87). Osim toga, čini se da se u nedavno objavljenom članku upućuje na to da razine zaliha na početku 2017. rastu, s obzirom na to da se u članku kaže kako kupci također inzistiraju da im zalihe budu dovoljno velike kako bi se izbjegle velike kupnje. (88)

(536)

U NRK-u su se zalihe čelika u skladištima 40 velikih kineskih gradova navodno smanjile na 8,86 milijuna tona krajem lipnja 2016. sa 9,47 milijuna tona krajem svibnja 2016., u odnosu na 12,86 milijuna tona krajem lipnja 2015. Tijekom svibnja 2016. zalihe čelika u 80 velikih kineskih čeličana iznosile su 14,17 milijuna tona, u odnosu na 16,71 milijun tona krajem svibnja 2015. (89) Štoviše, zalihe čelika u skladištima 40 velikih kineskih gradova navodno su se smanjile na 8,89 milijuna tona krajem listopada 2016. sa 9,41 milijuna tona krajem rujna 2016. Nadalje, zalihe čelika 80 velikih kineskih čeličana iznosile su 13,46 milijuna tona krajem rujna 2016. (90), u odnosu na 16,07 milijuna tona krajem rujna 2015. Međutim u nedavnom članku iz 2017. kaže se kako razine zaliha toplovaljanih kolutova u Kini ponovno rastu jer se čini da Kina u nedostatku usporedive potražnje krajnjih korisnika skladišti višak proizvodnje čelika (91). U vezi s time, u još jednom nedavno objavljenom članku navodi se kako se ne čini logičnim da cijene mogu i dalje rasti, a zalihe su dosegnule nezgodno visoku razinu (92).

(537)

Zaključno, zalihe čelika smanjuju se kako tijekom kraja razdoblja ispitnog postupka tako u razdoblju nakon ispitnog postupka. Iako taj čimbenik nije presudan u analizi, mogao bi ukazati na mogući daljnji pad cijena koji pojačava prijetnju štete.

5.2.6 Ostali elementi: profitabilnost industrije Unije i njezina količina narudžbi u Uniji

5.2.6.1 Podaci iz RIP-a

(538)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (457), u smislu profitabilnosti proizvođači iz Unije počeli su se polako oporavljati tijekom 2014. i prva dva tromjesečja 2015.. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (460), u drugoj polovini 2015. profitabilnost Unije prerasla je u stvaranje gubitaka, a gubici su dosegli neodrživu razinu od –10 % u četvrtom tromjesečju razdoblja ispitnog postupka.

5.2.6.2 Podaci iz razdoblja nakon RIP-a

(539)

Za razdoblje nakon ispitnog postupka prikupljeni su podaci o profitabilnosti za podnositelje pritužbe koji čine oko 90 % ukupne proizvodnje u industriji Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (403).

(540)

Ispitnim postupkom utvrđeno je daljnje pogoršanje profitabilnosti za podnositelje pritužbe sve do lipnja 2016.

Tablica 19.

Kretanje profitabilnosti i količina narudžbi podnositeljā pritužbe

Opis	2012.	2013.	2014.	2015.	Travanj 2015. – ožujak 2016.	Srpanj 2015. – lipanj 2016.
Profitabilnost	– 1,31 %	– 4,86 %	– 1,28 %	od – 3 % do – 5 %	– 5 % do – 7 %	– 7 % do – 9 %
Količina narudžbi	16 763 734	16 631 630	16 677 099	15 529 155	15 636 444	15 944 183
Izvor: Eurofer

(541)

U prethodnoj tablici prikazano je da se količina narudžbi blago povećala u odnosu na 2015., no podnositelji pritužbe istodobno su pretrpjeli rekordne gubitke. Zabilježeni gubici iznosili su – 7,8 % za proizvođače iz Unije u uzorku u razdoblju od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016., što je još jedan pokazatelj pogoršanja stanja industrije Unije. Također, u jednom nedavnom članku kaže se da je nakon oporavka cijena čelika 2016. većina vodećih europskih proizvođača čelika ponovno profitabilna (93). Kao posljedica toga, čak i kad bi oporavak za proizvođače iz Unije bio moguć tijekom posljednjeg razdoblja nakon ispitnog postupka, u odnosu na 2015., takvim oporavkom ne bi se nadoknadilo znatno povećanje gubitaka tijekom istog razdoblja. Nadalje, na sve podatke od druge polovine 2016. utječu predstojeće uvođenje mjera i usporedne antidampinške pristojbe, zbog razloga koji su navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi (482).

5.2.6.3 Zaključak

(542)

Zaključno, Komisija je utvrdila daljnje pogoršanje profitabilnosti podnositelja pritužbe u prvoj polovini 2016. Utvrdila je i da u drugoj polovini 2016 postoje naznake mogućeg oporavka proizvođača čelika u Uniji, ali to neće nadoknaditi gubitke nastale u 2015. i prvoj polovini 2016. U skladu s time procjena postojanja neminovne prijetnje štete krajem 2015. nije opovrgnuta. Daljnjim smanjenjem profitabilnosti tijekom cijele prve polovine 2016. potvrđena je točnost Komisijine procjene ovog pokazatelja.

5.2.7 Predvidljivost i neminovnost promjene okolnosti

(543)

U članku 8. stavku 8. Osnovne uredbe propisano je da promjena okolnosti koje bi mogle dovesti do situacije u kojoj bi subvencija predstavljala štetu mora biti jasno predvidljiva i neminovna.

(544)

Svi prethodno spomenuti čimbenici analizirani su i potvrđeni s obzirom na razdoblje ispitnog postupka. Profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku posebno je dostigla neodrživu razinu od – -10 % u četvrtom tromjesečju 2015. kada se najviše osjećao pritisak kineskih cijena. Nadalje, podacima iz razdoblja nakon razdoblja ispitnog postupka pokazalo se da se to negativno kretanje, koje je započelo u drugoj polovini 2015., nastavilo u prvoj polovini 2016.

(545)

Dostupni podaci za razdoblje od srpnja do prosinca 2016. pokazuju raznoliko stanje. Iako se smanjenje obujma uvoza iz Kine nakon srpnja 2016. može objasniti odvraćajućim učinkom zahtjeva za evidentiranje u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine, saznanjem o namjeri Komisije da odluči o privremenim mjerama u roku od osam mjeseci od pokretanja postupka u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine te, konačno, djelotvornim uvođenjem antidampinških mjera u usporednom antidampinškom predmetu koji je u tijeku početkom listopada 2016. (vidjeti uvodnu izjavu(485)), višak kapaciteta i dalje je prijetnja. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (486), to smanjenje obujma uvoza vjerojatno je samo privremeno te će se takva kretanja ponoviti ne poduzmu li se konačne kompenzacijske mjere.

(546)

Kada je riječ o povećanju kineskih cijena u istom posljednjem razdoblju, čak i da se, hipotetski, trošak proizvodnje industrije Unije u posljednjem razdoblju smanjio, činjenica je da je razina subvencioniranih cijena proizvoda iz NRK-a u rujnu 2016. još uvijek stvarala znatan cjenovni pritisak na industriju čelika u Uniji. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (523), trend povećanja uvoznih cijena mogao bi prestati kada se postupno smanji nestabilnost izazvana nedavnim povećanjem cijena sirovina..Iz toga se može zaključiti da je nakon razdoblja ispitnog postupka prijetnja štete bila neizbježna i predvidljiva.

(547)

Komisija je stoga potvrdila da je na kraju razdoblja ispitnog postupka došlo do jasno predvidljive i neminovne promjene okolnosti koja bi dovela do situacije u kojoj bi zbog subvencije nastala šteta. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi, ta promjena u okolnostima nije pobijena podacima iz razdoblja nakon RIP-a, što je, u svakom slučaju, potrebno sagledati kroz prizmu neposredne reakcije tržišta na uvođenje antidampinških pristojbi i očekivanog daljnjeg uvođenja kompenzacijskih mjera.

(548)

Nakon objave kineska je vlada tvrdila da ne postoji jasno predvidljiva i neizbježna promjena okolnosti. Zbog razloga navedenih u prethodnim uvodnim izjavama od (543) do (547), Komisija je odbacila tu tvrdnju.

5.3 Zaključak o prijetnji štete

(549)

Iako se industrija Unije oporavljala u 2014. i prva dva tromjesečja 2015., u drugoj polovini 2015. gotovo svi pokazatelji štete počeli su se naglo pogoršavati. Ispitni postupak pokazao je da to negativno kretanje, koje je započelo u drugoj polovini 2015. nije bilo poništeno u prvoj polovini 2016. Kao rezultat toga, svi čimbenici procijenjeni u okviru članka 8. stavka 8. Osnovne uredbe, posebno znatna stopa rasta subvencioniranog uvoza u 2015. po cijenama koje su se nastavile smanjivati, golemi višak kapaciteta u NRK-u i negativna kretanja profitabilnosti industrije Unije, upućuju na isti smjer.

(550)

Dostupni podaci za razdoblje od srpnja do prosinca 2016. pokazuju raznoliko stanje. Dok se obujam izvoza proizvoda iz NRK-a znatno smanjio osobito tijekom razdoblja od listopada do prosinca 2017. višak kapaciteta i dalje je predstavljao prijetnju, a cijene su sve do rujna 2016. bile ispod razine troškova proizvodnje industrije Unije unatoč njihovu nedavnom rastu. Nadalje, (545)smanjenje obujma uvoza iz Kine nakon srpnja 2016. može se vjerojatno objasniti kao posljedica zahtjeva za evidentiranje u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine, saznanja o namjeri Komisije da odluči o privremenim mjerama u roku od osam mjeseci od pokretanja postupka u antidampinškom postupku protiv dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine te, konačno, djelotvornog uvođenja antidampinških mjera u usporednom antidampinškom predmetu koji je u tijeku početkom listopada 2016. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (546), trend povećanja uvoznih cijena mogla bi prestati kada se postupno smanji nestabilnost izazvana nedavnim povećanjem cijena sirovina.

(551)

Komisija je na temelju te analize zaključila da je na kraju razdoblja ispitnog postupka postojala prijetnja jasno predvidljive i neminovne štete za industriju Unije. Ta procjena nije pobijena prethodno analiziranim kretanjima nakon razdoblja ispitnog postupka.

6. UZROČNOST

(552)

U skladu s člankom 8. stavkom 5. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li prijetnja materijalne štete industriji Unije posljedica postojećeg subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje. Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno prijetiti štetom industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće prijetnje štete prouzročene drugim čimbenicima, a ne subvencioniranim uvozom iz NRK-a, ne pripisuju subvencioniranom uvozu. To su sljedeći čimbenici: gospodarska kriza i smanjenje potražnje čelika, cijena sirovina koja uzrokuje smanjenje prodajnih cijena, uvoz iz ostalih trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije i tvrdnja da jedan proizvođač iz Unije sam šteti industriji Unije.

6.1 Učinci subvencioniranog uvoza

(553)

Prodajne cijene kineskih proizvođača izvoznika u prosjeku su se smanjile sa 600 EUR po toni u 2012. na 404 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka (–33 %). Stalnim smanjivanjem svojih jediničnih prodajnih cijena tijekom razmatranog razdoblja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (418), kineski proizvođači izvoznici mogli su znatno povećati svoj tržišni udio od 2012. (0,79 %) do razdoblja ispitnog postupka (4,32 %). Konkretno, u odnosu na prethodne godine tijekom razdoblja ispitnog postupka došlo je do znatnog povećanja kineskog uvoza.

(554)

Iako su pad potražnje čelika i posljedice dužničke krize u europodručju negativno utjecali na rezultate industrije Unije u 2012. i 2013., industrija Unije uspjela se polako oporaviti u 2014. Međutim, osobito od druge polovine 2015. nadalje, stalni rast uvoza iz predmetne zemlje po sniženim cijenama imao je jasan negativan učinak na rezultate industrije Unije. Zaista, iako je industrija Unije smanjila svoje troškove u 2015. povećanjem produktivnosti, uključujući određeno smanjenje broja zaposlenih i iskorištavajući pad cijena sirovina, subvencionirani uvoz nastavio se povećavati te je industrija Unije morala još više smanjiti prodajne cijene u Uniji kako bi ograničila svoj gubitak tržišnog udjela. Kao rezultat toga, premda je profitabilnost industrije Unije pokazivala blago poboljšanje smanjenjem gubitaka u 2014. i prvoj polovini 2015., to se potpuno preokrenulo od druge polovine 2015. nadalje: obujam kineskog uvoza dodatno se povećao, a kineske cijene još su se više smanjile, dok su cijene industrije Unije i profitabilnost pale još niže.

S obzirom na vremensku podudarnost između, s jedne strane, sve više razine subvencioniranog uvoza po cijenama koje su se stalno smanjivale te, s druge strane, gubitka tržišnog udjela i pada cijena proizvoda industrije Unije, čija su posljedica bili daljnji gubici, osobito od druge polovine 2015. nadalje, Komisija je zaključila da je subvencionirani uvoz imao negativan učinak na stanje u industriji Unije. Štoviše, progresivno usporavanje kineskog gospodarstva i velik višak kapaciteta kineske industrije čelika naveli su kineske proizvođače čelika da višak svoje proizvodnje usmjere na izvozna tržišta, a tržište Unije privlačno je izvozno odredište. Zaista, neka druga tradicionalno važna izvozna tržišta uvela su mjere protiv kineskih proizvoda od željeza, uključujući toplovaljane plosnate proizvode od čelika.

(555)

Budući da se u svijetu sve više uvode mjere trgovinske zaštite, vjerojatno je da je tržište Unije postalo jedno od najprivlačnijih odredišta za subvencionirani uvoz predmetnog proizvoda iz Kine, na štetu industrije Unije. Taj zaključak potvrđuje sljedeće:

—	Eurostatovi statistički podaci o uvozu koji pokazuju da je razina kineskog uvoza nakon kraja razdoblja ispitnog postupka i dalje velika, i

—

oslabljena domaća potražnja čelika u Kini.

Osim toga, obrazloženje za smanjenje subvencioniranog kineskog uvoza u Uniju objašnjeno je u uvodnoj izjavi (550). Kao što je također navedeno u uvodnoj izjavi (545), to smanjenje obujma uvoza vjerojatno će biti samo privremeno te će se taj trend ponoviti ne poduzmu li se konačne kompenzacijske mjere.

(556)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da nema uzročno-posljedične veze između subvencioniranog uvoza i njihova negativnog utjecaja na stanje industrije Unije zbog sljedećih razloga. Dok se uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine povećao samo sa 0,79 % na 4,32 %, kineske cijene stalno su bile više od cijena iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine, a ispod cijena industrije Unije pale su tek 2014. Osim toga, tvrdila je da su gubici industrije Unije bili mnogo veći u 2012. i 2013., nego tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(557)

Ti su navodi već razmatrani: U odnosu na tržišni udio Kine, Komisija upućuje na prethodnu uvodnu izjavu (479) iznad u ovom dokumentu. U odnosu na kineske cijene, upućuje na prethodne uvodne izjave (465), (526) i (527). Naposljetku, u odnosu na gubitke proizvođača iz Unije, Komisija još jednom upućuje na prethodnu (465) uvodnu izjavu.

6.2 Učinci drugih čimbenika

6.2.1 Gospodarska kriza

(558)

Kineska vlada tvrdila je da industrija Unije djelomično trpi štetu kao rezultat kontinuiranog učinka gospodarske recesije na industriju Unije.

(559)

Pad potražnje čelika, uglavnom u 2012. i u razdoblju nakon dužničke krize u europodručju negativno su utjecali na rezultate industrije čelika u Uniji u 2012. i 2013. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (450), Komisija je prepoznala negativan učinak. Međutim, utvrdila je i da se industrija Unije počela oporavljati tijekom 2014. i 2015.

(560)

Dakle, s jedne strane, iako je dužnička kriza u europodručju utjecala na industriju Unije, osobito tijekom 2012. i 2013., tržište se polako oporavilo od njezinih učinaka relativno stabilnom, čak i rastućom, potražnjom na tržištu Unije od 2013. nadalje. Kao rezultat toga, iako je od 2014. do 2015. Unija mogla imati veće koristi od oporavka tržišta, u tome ju je spriječilo daljnje povećanje uvoza iz NRK-a. Jeftini uvoz iz Kine postupno se povećavao i zauzimao tržišne udjele na štetu industrije Unije. Stalni pritisak uvoza počeo se u potpunosti osjećati od druge polovine 2015.

(561)

Nakon objave, kineska je vlada tvrdila da je navodna prijetnja materijalne štete industriji Unije barem dijelom posljedica učinaka gospodarske recesije koji će se osjećati u cijelom razmatranom razdoblju.

(562)

Komisija je tu tvrdnju odbacila na temelju razloga i objašnjenja iz prethodnih uvodnih izjava (558) do (560).

(563)

Komisija je stoga zaključila da je dužnička kriza u europodručju imala negativan učinak uglavnom tijekom 2012. i 2013. u razmatranom razdoblju te prije razdoblja ispitnog postupka. Međutim, to nije pridonijelo prijetnji štete utvrđenoj krajem 2015.

6.2.2 Uvoz iz trećih zemalja

(564)

Obujam uvoza i tržišni udio (u obujmu ukupnog uvoza) iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 20.

Obujam, jedinične cijene i tržišni udjeli trećih zemalja

	2012.	2013.	2014.	RIP
BRAZIL
Obujam uvoza iz Brazila	69 457	41 895	108 973	580 525
Indeks (2012. = 100)	100	60	157	836
Jedinične uvozne cijene iz Brazila	515	461	433	386
Indeks (2012. = 100)	100	89	84	75
Tržišni udio	0,22 %	0,13 %	0,33 %	1,65 %
Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju	1,68 %	0,87 %	2,08 %	7,42 %
IRAN
Obujam uvoza iz Irana	96 505	125 202	527 161	1 015 088
Indeks (2012. = 100)	100	130	546	1 052
Jedinične uvozne cijene iz Irana	499	454	415	369
Indeks (2012. = 100)	100	91	83	74
Tržišni udio	0,31 %	0,39 %	1,59 %	2,89 %
Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju	2,34 %	2,60 %	10,08 %	12,97 %
RUSIJA
Obujam uvoza iz Rusije	1 341 666	1 334 322	1 376 412	1 714 880
Indeks (2012. = 100)	100	99	103	128
Jedinične uvozne cijene iz Rusije	500	448	431	387
Indeks (2012. = 100)	100	90	86	77
Tržišni udio	4,27 %	4,13 %	4,15 %	4,88 %
Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju	32,47 %	27,66 %	26,32 %	21,90 %
SRBIJA
Obujam uvoza iz Srbije	156 894	155 055	211 835	427 558
Indeks (2012. = 100)	100	99	135	273
Jedinične uvozne cijene iz Srbije	523	468	442	400
Indeks (2012. = 100)	100	89	84	77
Tržišni udio	0,50 %	0,48 %	0,64 %	1,22 %
Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju	3,8 %	3,21 %	4,05 %	5,46 %
UKRAJINA
Obujam uvoza iz Ukrajine	906 872	905 397	939 545	1 084 477
Indeks (2012. = 100)	100	100	104	120
Jedinične uvozne cijene iz Ukrajine	478	429	415	370
Indeks (2012. = 100)	100	90	87	78
Tržišni udio	2,89 %	2,81 %	2,84 %	3,08 %
Udio u ukupnom obujmu uvoza u Uniju	21,95 %	18,77 %	17,97 %	13,85 %
Izvor: Eurostat.

(565)

Kako je prikazano u tablici u uvodnoj izjavi (419), uvoz iz NRK-a povećao se 516 % tijekom razmatranog razdoblja. Iako je stopa rasta tijekom razmatranog razdoblja bila još viša za Brazil (+ 736 %) i Iran (+ 952 %), njihove razine uvoza (580 525 tona iz Brazila i 1 015 088 tona iz Irana) bile su znatno niže od uvoza iz NRK-a u apsolutnim brojkama (1 519 304 tone iz NRK-a) tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(566)

Nadalje, ako se usporede apsolutne izvozne brojke, može se primijetiti je da je predmetna zemlja bila drugi najveći izvoznik na tržište Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, nakon Rusije. Uvoz iz Rusije (94) mogao je pridonijeti prijetnji štete, ali nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu iz sljedećih razloga.

(567)

Prvo, stopa rasta NRK-a tijekom razmatranog razdoblja (+ 516 %) mnogo je veća od stope rasta Rusije (+ 28 %).

(568)

Drugo, NRK je smanjila razliku s Rusijom koja je izvozila tek neznatno više, tj. 773 686 tona (izvor: Eurostat), tijekom prve polovine 2016. u odnosu na obujam od 773 275 tona (izvor: Eurostat) iz NRK-a u istom razdoblju.

(569)

Treće, višak kapaciteta Rusije nije toliko velik kao višak kapaciteta koji postoji NRK-u, kako je prikazano u tablici u nastavku:

Tablica 21.

Stvarna proizvodnja istovjetnog proizvoda u trećim zemljama (u tisućama tona)

Zemlja	Kapacitet sirovog čelika procijenjen za 2014.	Proizvodnja sirovog čelika u 2013.	Proizvodnja sirovog čelika u 2014.	Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda u 2013.	Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda u 2014.
Rusija	89 000	69 008	71 461	26 140	26 996
NRK	1 140 000	822 000	822 698	311 564	317 387
Izvor podataka o kapacitetu: OECD (OECD, DSTI/SU/SC (2015)8/Final, Uprava za znanost, tehnologiju i inovacije. Razvoj kapaciteta u svjetskoj proizvodnji čelika, tablica 1., str. 10., http://www.oecd.org/officialdocuments/publicdisplaydocumentpdf/?cote=DSTI/SU/SC(2015)8/FINAL&docLanguage=En). Izvor podataka o proizvodnji: World Steel Association, Steel Statistical Yearbook 2015 (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik 2015.) (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik 2015., tablica 1. na stranicama 1. i 2. te tablica 13. na stranici 35., http://www.worldsteel.org/statistics/statistics-archive/yearbook-archive.html).

(570)

Čak i ako se prethodno navedene brojke o kapacitetu odnose isključivo na sirovi čelik, pa čak i pod vrlo malo vjerojatnom pretpostavkom da će se sav sirovi čelik u Rusiji upotrebljavati za proizvodnju istovjetnog proizvoda, višak kapaciteta Rusije i u tom je malo vjerojatnom scenariju daleko manji od viška kapaciteta NRK-a.

(571)

Nadalje, Komisija je zatim procijenila cijene i tržišne udjele uvoza iz trećih zemalja. Napomenula je da se istovjetni proizvod iz nekih drugih zemalja kao što su Iran, Rusija i Ukrajina, uvozio po cijenama nižima i od uvoza iz predmetne zemlje. Međutim, razina uvoza iz Irana bila je mnogo niža od razine uvoza iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka. Štoviše, uvoz iz Rusije i Ukrajine doista se povećao u obujmu tijekom razmatranog razdoblja, no mnogo sporije nego uvoz iz NRK-a. Također, za razliku od NRK-a, uvozni proizvodi iz Rusije i Ukrajine izgubili su znatan udio u ukupnim količinama uvoza u Uniju u razmatranom razdoblju.

(572)

Naposljetku, Komisija je usporedila stvarnu proizvodnju trećih zemalja s proizvodnjom predmetne zemlje, čime se pokazalo da NRK nadmašuje sve ostale zemlje u proizvodnji istovjetnog proizvoda i kapacitetu sirovog čelika.

Tablica 22.

Stvarna proizvodnja istovjetnog proizvoda u trećim zemljama (u tisućama tona)

Zemlja	Kapacitet sirovog čelika procijenjen za 2014. (95)	Proizvodnja sirovog čelika u 2013.	Proizvodnja sirovog čelika u 2014. (96)	Teoretski višak kapaciteta u 2014.	Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda u 2013.	Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda u 2014.
Rusija	89 000	69 008	71 461	17 539	26 140	26 996
NRK	1 140 000	822 000	822 698	317 302	311 564	317 387
Ukrajina	42 500	32 771	27 170	15 330	8 929	7 867
Iran	27 000	15 422	16 331	10 669	8 250	8 276
Brazil	48,000	34 163	33 897	14 103	15 014	14 229

(573)

Iz prethodno navedenih brojki o proizvodnji istovjetnog proizvoda vidljivo je da predmetna zemlja uvelike nadmašuje sve druge zemlje izvoznice. Nadalje, iz prethodno navedenih brojki o sirovom čeliku vidljivo je i da samo NRK ima takav golemi višak kapaciteta. U skladu s time, Komisija je utvrdila da uvoz iz NRK-a čini prijetnju neminovne štete industriji Unije.

(574)

Međutim, vjerojatno je i da je uvoz iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine pridonio prijetnji materijalne štete. Unatoč tomu osnovna proizvodnja, uvozna kretanja i konkretni obujam uvoza u apsolutnim brojkama nisu takvog razmjera da bi mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između sve većeg i sve jače subvencioniranog uvoza iz NRK-a i prijetnje štete industriji Unije.

(575)

Nakon objave kineska je vlada tvrdila da je Komisija pobila prethodno navedeni zaključak nalazom o materijalnoj šteti u usporednom ispitnom postupku o uvozu iz pet zemalja (97) o istom predmetnom proizvodu. Izjavila je da su „znatna šteta” i „prijetnja materijalne štete” dva različita pravna pojma koji ne mogu istodobno postojati te da stoga nalaz jednoga automatski isključuje drugi.

(576)

Komisija je te navode odbacila zbog sljedećeg razloga. Iako priznaje da se trenutačni ispitni postupak odnosi na potpuno isti predmetni proizvod i istovjetni proizvod kao i ispitni postupak u predmetu „pet zemalja”, najprije napominje da trenutačni ispitni postupak i ispitni postupak za pet zemalja ne obuhvaćaju ista razdoblja za ocjenu kretanja važnih za ocjenu štete i uzročno-posljedične veze. Prvo, ispitnim postupkom o dampingu/subvenciji i prijetnji štete u trenutačnom ispitnom postupku obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015., a ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnju 2012. do kraja 2015. Stoga je za potrebe trenutačnog ispitivanja razdoblje nakon RIP-a počelo 1. siječnja 2016. S druge strane, u vezi s predmetom pet zemalja, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016., a ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2016. Prema tome, u postupku za pet zemalja razdoblje nakon RIP-a počelo je 1. srpnja 2016. Iako je točno da postoji šestomjesečno preklapanje dvaju ispitnih postupaka (razdoblje od 1. srpnja 2015. do 31. prosinca 2015.), damping i šteta utvrđeni su na temelju razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja koji su se u trenutačnom ispitnom postupku i ispitnom postupku o pet zemalja razlikovali i koji su već utvrđeni u skladu s relevantnim odredbama Osnovne uredbe i objavljeni u Obavijesti o pokretanju postupka.

(577)

Osim toga, tvrdnja da se ispitnim postupkom o šteti isključuje ispitni postupak o prijetnji štete, koji se odnosi na razdoblje prije ispitnog postupka o materijalnoj šteti, pravno i ekonomski nije održiva. Prvo, za predmet o pet zemalja Komisija je primila dovoljno dokaza za pokretanje postupka na temelju navoda o postojanju stvarne štete, točnije, zbog vrlo niskih cijena. Nasuprot tomu, trenutačni se predmet tiče prijetnje štete i odnosi se na ranije razdoblje, koji se temelji i na razvoju cijena i obujma kineskog uvoza i na očekivanom budućem ponašanju kineskih proizvođača izvoznika, osobito s obzirom na postojeći višak kapaciteta.

(578)

Sudska praksa zahtijeva da Komisija provede analizu pripisivanja različitih čimbenika. U predmetu koji se odnosi na pet zemalja, ako se u konačnoj odluci potvrdi da je dokaz naveden u pritužbi dovoljan, uvoz iz tih pet zemalja možda je nanio stvarnu štetu industriji Unije u razdoblju ispitnog postupka u tom predmetu. Neovisno od stvarne štete, kineski uvoz dodatna su prijetnja štete za industriju Unije. Stoga, s obzirom na razlike razdobljima dvaju ispitnih postupaka i nalazima iz uvodnih izjava (571)–(574), buduće konačne odluke u predmetu o pet zemalja ne mogu prekinuti uzročno-posljedičnu vezu u predmetnom slučaju.

6.2.3 Rezultati izvozne prodaje industrije Unije

(579)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije iz uzorka tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 23.

Obujam izvoza proizvođača iz Unije iz uzorka nepovezanim kupcima

	2012.	2013.	2014.	RIP
Obujam izvoza nepovezanim kupcima	2 344 463	2 379 035	2 777 446	2 409 721
Indeks (2012. = 100)	100	101	118	103
Prosječna cijena (EUR/tona)	516	463	459	391
Indeks (2011. = 100)	100	90	89	76
Izvor: odgovor na upitnik proizvođača iz Unije iz uzorka

(580)

Obujam izvoza nepovezanim kupcima povećao se za 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kada je riječ o cijenama, one su znatno pale za –24 % tijekom razmatranog razdoblja.

(581)

Izvozna prodaja iznosila je ne više od 4 % ukupne proizvodnje Unije i 22 % ukupne prodaje nepovezanim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, pad izvoznih cijena kretao se, u smislu postotaka, isto kao i prodajne cijene proizvođača iz Unije na tržištu Unije. Stoga je Komisija zaključila da su rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije pridonijeli slabom stanju u industriji. Međutim, s obzirom na relativno malen ukupni promet industrije Unije, ni ovaj čimbenik nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i prijetnje materijalne štete industriji Unije.

6.2.4 Proizvođači iz Unije kojima prijeti povećanje troškova energije

(582)

Kineska vlada (98) navela je da su proizvođači iz Unije bili suočeni s višim troškovima energije od većine svojih međunarodnih konkurenata i da je industrija Unije trpjela štetu zbog rasta cijena od 38 % u prosjeku. Nakon objave kineska je vlada iznijela primjedbu da su i relativno viši troškovi energije industrije Unije vjerojatniji uzrok navodne prijetnje materijalne štete od uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine te tvrdila da su troškovi energije jedan od glavnih čimbenika konkurentnosti proizvođača čelika u Uniji. Nadalje, kineska je vlada tvrdila da, čak da je bilo smanjenja troškova energije, to je smanjenje 2015. usporeno, a u 2016. dolazi do ponovnog povećanja.

(583)

U pogledu troškova energije, prvo, iako jesu doista važna, nisu i presudna komponenta troška proizvodnje predmetnog proizvoda: to je trošak sirovine (vidjeti u nastavku u odjeljku 6.2.5.). Drugo, one jesu važan čimbenik konkurentnosti. To je u skladu s tvrdnjom kineske vlade iz uvodne izjave (300) podneska da su troškovi energije ključni, ali ne i jedini čimbenik profitabilnosti. Zapravo su se prema najnovijem istraživanju konzorcija stručnjaka za energiju, cijene električne energije u Europi smanjile za 12 % od 2010. do 2015. Kao rezultat toga, Unija je postala regija s četvrtom najnižom razinom cijena električne energije (99). Komisija nije bila u mogućnosti pronaći informacije koje bi pokazivati promjenu tog stanja. Kao treće, ti argumenti o troškovima električne energije ne mogu se uskladiti s činjenicom da je industrija Unija i dalje mogla ostvarivati dobit od oko 0,4 % u 2013. i od 2007. do -2011. kada bi taj navodni nepovoljni položaj u pogledu troškova u najvećoj mjeri i postojao.

(584)

Stoga je Komisija zaključila da ovaj čimbenik nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu.

6.2.5 Niske cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda na tržištu Unije zbog niskih cijena sirovina i/ili niskih cijena toplovaljanih plosnatih proizvoda diljem svijeta

(585)

Kineska vlada (100) tvrdila je da su niske cijene sirovina za proizvodnju čelika, osobito željezne rude, dovele do pada tržišnih cijena toplovaljanih plosnatih proizvoda na tržištu Unije. Nakon objave kineska je vlada ponovila stajalište da je pad cijena sirovina izazvao pad cijena toplovaljanih plosnatih proizvoda i stoga je to, a ne uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine, još jedan uzrok navodne prijetnje štete za industriju Unije.

(586)

Komisija je analizirala cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda i razvoj cijena sirovina za te proizvode za razmatrano razdoblje.

(587)

Komisija je tijekom ispitnog postupka potvrdila da su cijene sirovina pale od 2012. do 2015. Primjerice, cijena željezne rude smanjila se s oko 141 USD po toni na 52 USD po toni, odnosno za više od 60 %.

(588)

Međutim, kada se analiziraju troškovi proizvodnje najvećeg proizvođača iz Unije iz uzorka, proizlazi da je učinak pada cijena sirovina znatno manji od prethodno navedenog kretanja cijena. Na primjer, podaci u pogledu tri prethodno navedene sirovine čine oko 60 % ukupnih proizvodnih troškova jednog velikog proizvođača u 2012., ali još uvijek čine 50 % njegovih ukupnih proizvodnih troškova u 2015. To pokazuje da ne postoji izravna korelacija između pada cijena sirovina i smanjenja troškova proizvodnje za toplovaljane plosnate proizvode.

(589)

Nadalje, troškovi proizvodnje u industriji Unije ukupno su se smanjili za 25 % tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti uvodnu izjavu(448)), što je posljedica ne samo niže cijene sirovina nego i povećanja učinkovitosti koje su ostvarili proizvođači iz Unije. Osim toga, prosječne uvozne cijene smanjile su se za veći postotak, tj. za 33 % u istom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu (517)).

(590)

U poštenim tržišnim uvjetima industrija Unije mogla je održavati razine svojih prodajnih cijena kako bi ostvarila koristi od smanjenih troškova i ponovo ostvarila profitabilnost. Međutim, proizvođači iz Unije morali su slijediti kretanje cijena na tržištu Unije, a cijene su pale. Tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvođači iz Unije čak su morali prodavati po cijenama nižima od troškova proizvodnje, iako su već znatno smanjili svoje troškove proizvodnje.

6.3 Zaključak o uzročnosti

(591)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između subvencioniranog uvoza iz Kine i prijetnje materijalne štete industriji Unije. Postoji jasna vremenska podudarnost između oštrog povećanja posebice razine subvencioniranog uvoza iz NRK-a po prodajnim cijenama koje su se stalno smanjivale i slabijih rezultata Unije, posebice od druge polovine 2015. Industrija Unije nije imala drugog izbora nego slijediti razinu cijena određenu subvencioniranim uvozom kako bi izbjegla daljnje smanjenje svojeg tržišnog udjela. To je dovelo do gubitaka, a takvo bi se stanje moglo dodatno pogoršati.

(592)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka subvencioniranog uvoza koji je uzrokovao prijetnju materijalne štete za industriju Unije kao cjeline na kraju razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno je da ostali čimbenici kao što su gospodarska kriza, uvoz iz trećih zemalja i rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije nisu mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između prijetnje materijalne štete i subvencioniranog uvoza iz Kine. Na temelju prethodno navedenoga, Komisija je zaključila da je subvencionirani uvoz iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka uzrokovao prijetnju materijalne štete industriji Unije u smislu članka 8. stavaka 5. i 6. Osnovne uredbe. Utvrđeno je da ostali poznati čimbenici, osim subvencioniranog uvoza iz NRK-a, koji su istodobno imali učinak na stanje u industriji Unije nisu mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu.

7. INTERES UNIJE

(593)

U skladu s člankom 31. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoje li uvjerljivi razlozi na temelju kojih se može zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti različiti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. Pri tome je Komisija posebno uzela u obzir potrebu za uklanjanjem učinaka štetnog subvencioniranja koji narušavaju trgovinu i za ponovnom uspostavom učinkovitog tržišnog natjecanja.

7.1 Interes industrije Unije

(594)

Industrija Unije nalazi se u nekoliko država članica (Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Njemačka, Češka, Slovačka, Italija, Luksemburg, Belgija, Poljska, Nizozemska, Austrija, Finska, Švedska, Portugal, Mađarska i Španjolska), a na poslovima povezanima s toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika izravno je zaposleno približno 18 000 zaposlenika.

(595)

U ispitnom postupku surađivalo je 17 proizvođača. Nijedan se poznati proizvođač nije protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u analizi pokazatelja štete, cjelokupna je industrija Unije pokazala određene znakove štete tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su teško pogođeni pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima proizvođača iz Unije iz uzorka, kao što je profitabilnost. Stanje proizvođača iz Unije pogoršalo se, osobito od druge polovine 2015. nadalje te je subvencionirani uvoz na njih negativno utjecao, uzrokujući prijetnju štete koja je postala neminovna na kraju razdoblja ispitnog postupka.

(596)

No kako je navedeno u uvodnoj izjavi (542), Komisija je utvrdila i naznake da su se u drugoj polovini 2016. proizvođači čelika u Uniji možda počeli oporavljati u smislu profitabilnosti, ali čak i da je to točno, time se ne bi nadoknadili gubici nastali u 2015. i u prvoj polovini 2016.

(597)

Nakon objave GDD-a kineska je vlada tvrdila da više nema potrebe za uvođenje konačnih mjera u ovom ispitnom postupku jer nipošto nije sigurno da bi one donijele korist za industriju Unije. Na primjer, tvrdila je da će u slučaju uvođenja konačnih mjera kineski uvoz vjerojatno biti zamijenjen uvozom toplovaljanih plosnatih proizvoda iz drugih zemalja koje nisu predmet pristojbe.

(598)

Komisija je tu tvrdnju odbacila: očekuje se da će se uvođenjem konačnih antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije i time industriji Unije omogućiti da se oporavi. To bi dovelo do poboljšanja profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za tu kapitalno'intenzivnu industriju. Stoga je važno da se cijene vrate na nesubvencioniranu ili neštetnu razinu kako bi se svim različitim proizvođačima omogućilo da na tržištu Unije posluju u poštenim uvjetima trgovine. U nedostatku mjera vjerojatno je da će se prijetnja štete ostvariti i da će doći do daljnjeg pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije.

(599)

Stoga je Komisija zaključila da bi uvođenje konačnih kompenzacijskih pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

7.2 Interes uvoznika

(600)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (21), nijedan nepovezani uvoznik nije ispunio upitnik niti Komisiji dostavio elemente koji pokazuju do koje bi se mjere uvođenjem mjera oštetili uvoznici. Stoga, i uzimajući u obzir i da, osim NRK-a, mnoge druge zemlje izvoze u Uniju, Komisija je zaključila da uvođenje mjera vjerojatno ne bi bilo u interesu uvoznika.

7.3 Interes korisnika

(601)

Industrijski proizvedene toplovaljane plosnate proizvode od čelika krajnji korisnici kupuju za razne primjene, među ostalim za građevinarstvo (proizvodnja čeličnih cijevi), brodogradnju, plinske spremnike, tlačne posude i energetske vodove.

(602)

Samo je jedan korisnik iz Italije (Marcegaglia Carbon Spa) koji uvozi iz predmetne zemlje i proizvodi, među ostalim, cijevi i proizvode od čelika na kraju proizvodnog lanca, dostavio odgovore na upitnik u okviru antidampinškog ispitnog postupka protiv Kine o istom predmetnom proizvodu. Predmetni proizvod/istovjetni proizvod trošak je za tog korisnika.

(603)

Taj je talijanski korisnik naveo kako bi uvođenje mjera na uvoz iz predmetne zemlje dovelo do stanja u kojem on više ne bi imao pristup pouzdanoj nabavi predmetnih proizvoda na tržištu Unije, osobito visokokvalitetnih kolutova koji se upotrebljavaju za ponovno valjanje. Naveo je da 88 % ukupne proizvodnje Unije čini samo 16 društava koja su u vlasništvu osam velikih grupacija, pri čemu se najveći dio proizvodnje (oko 70 %) upotrebljava na ograničenom tržištu. Zato proizvođači iz Unije zbog svojeg još relativno velikog tržišnog udjela navodno mogu vršiti snažan pritisak na tržište predmetnog proizvoda i na tržište na kraju proizvodnog lanca.

(604)

Kao prvo, Komisija je istaknula da cilj konačnih kompenzacijskih pristojbi nije zatvoriti tržište Unije za bilo koji uvoz, već ponovo uspostaviti poštenu trgovinu uklanjanjem učinka štetnog subvencioniranja. Prema tome, talijanski, kao i drugi korisnici u Uniji i dalje bi se mogli pouzdati u visoku kvalitetu isporuke predmetnog proizvoda, iz Unije ili iz trećih zemalja.

(605)

Kao drugo, Komisija je utvrdila da korisnik ne ovisi isključivo o uvozu iz Kine te da je predmetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka kupovao od proizvođača iz Unije i drugih proizvođača iz trećih zemalja, koje nisu predmetna zemlja. Njegov opskrbni lanac, stoga ne bi trebao biti znatno poremećen.

(606)

Kao treće, čak i da se cijene predmetnog proizvoda iz Kine povećaju za oko 30 %, to bi imalo učinak od 3 % na trošak proizvodnje tog talijanskog korisnika. Iako se to može smatrati znatnim u tom sektoru, simulacijom se pokazalo i kako bi dobit tog korisnika prije oporezivanja ostala tek nešto viša od praga isplativosti.

(607)

Kao četvrto, budući da se očekuje da će se uvoz iz predmetne zemlje i iz drugih zemalja nastaviti nakon uvođenja konačnih kompenzacijskih pristojbi i budući da i dalje postoje alternativni izvori nabave, neutemeljena je tvrdnja kako bi uvođenje konačnih kompenzacijskih pristojbi dovelo do toga da industrija Unije bude u mogućnosti vršiti jak pritisak na cijene. Industrija Unije sastoji se od 22 proizvođača koji korisnicima pružaju širok spektar ponude i u Uniji, uz mogućnost uvoza iz ostalih trećih zemalja koje proizvode i izvoze istovjetni proizvod. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da bi uvođenje mjera dovelo do nedostatne opskrbe predmetnim proizvodom/istovjetnim proizvodom.

(608)

S obzirom na bilo koje moguće negativne učinke na tržišno natjecanje na tržištu Unije, istina je da se pravilima EU-a o tržišnom natjecanju nameću stroži standardi ponašanja društvima sa znatnim udjelom na tržištu. U svakom slučaju, Komisija ne zna za zlouporabu vladajućeg položaja na tržištu Unije za predmetni proizvod. Međutim, u konačnici nadležna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja trebaju utvrditi postoji li vladajući položaj i je li zlouporabljen.

(609)

Nakon objave kineska je vlada smatrala da korist koju bi konačne mjere protiv uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda donijele industriji Unije bila manja od negativnog učinka na korisnike. Osim toga, tvrdila je da bi uvođenje mjera bilo osobito pretjerano za nepovezane uvoznike koji su u izravnom tržišnom natjecanju, a već i u nepovoljnom položaju u odnosu na povezane korisnike koji mogu određivati cijene i koji imaju koristi od povoljnih tržišnih uvjeta koje odobravaju neintegrirani proizvođači.

(610)

Komisija je tu tvrdnju odbacila na temelju objašnjenja u uvodnoj izjavi (607), jer će i dalje postojati alternativni izvori opskrbe.

(611)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da bi uvođenje mjera bilo protiv interesa korisnika, ali ne bi imalo očito pretjeran negativan učinak na njih. Konkretno, čak i da se de facto obustavi kineski izvoz, na tržištu bi i dalje bio dostupan širok spektar ponude. Štoviše, Komisija je utvrdila da je učinak mjera na profitabilnost korisnika koji su se javili ograničen.

7.4 Zaključak o interesu Unije

(612)

Komisija je zaključila da bi se uvođenjem mjera pridonijelo oporavku industrije Unije u smislu profitabilnosti. Uvođenjem mjera omogućilo bi se da proizvođači iz Unije vrše potrebna ulaganja te istraživanje i razvoj kako bi upotpunili svoju opremu za proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda i povećali svoju konkurentnost.

(613)

Industrija Unije nedavno je već prošla kroz znatno restrukturiranje. Ako se ne uvedu mjere, prijetnja neminovne štete na kraju razdoblja ispitnog postupka vjerojatno će se ostvariti. Neki proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda čelika u Uniji mogli bi biti primorani obustaviti/smanjiti svoju djelatnost proizvodnje toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika i otpustiti zaposlenike, čime bi se ograničio izvor opskrbe za mnoge korisnike u Uniji.

(614)

Kada je riječ o interesu nepovezanih uvoznika i korisnika, Komisija je zaključila da bi uvođenje mjera na predloženoj razini imalo samo ograničen učinak. Točnije, cijene, njihova profitabilnost i zaposlenost u korisnikovoj industriji ne bi bili nerazmjerno pogođeni. Stoga uvođenje konačnih kompenzacijskih mjera na predloženoj razini ima samo ograničen učinak na cijene u opskrbnom lancu i na rezultate korisnika.

(615)

Važući i uravnotežujući snažne interese u važnoj industriji Unije koja se mora zaštiti od nepoštene prakse, s jedne strane, i uzimajući u obzir ograničene moguće učinke mjera na nepovezane uvoznike i korisnike, koji će i dalje imati koristi od širokog spektra ponude u Uniji, s druge strane, Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga na temelju kojih bi se smatralo da nije u interesu Unije uvesti mjere na subvencionirani uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje.

8. KONAČNE ANTISUBVENCIJSKE MJERE

(616)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o subvenciji, prijetnji štete, uzročnosti i interesu Unije trebalo bi uvesti konačne antisubvencijske mjere kako bi se spriječilo ostvarivanje neminovne prijetnje materijalne štete industriji Unije subvencioniranim uvozom.

8.1 Razina uklanjanja štete (marža štete)

(617)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koji je potreban kako bi se uklonila prijetnja štete koju bi pretrpjela industrija Unije.

(618)

Prijetnju štete uklonilo bi se ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda (takozvana ciljna dobit) na tržištu Unije kakvu bi uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, tj. bez dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(619)

Kada je riječ o određivanju ciljne dobiti, Komisija je prvo analizirala prijedlog podnositelja pritužbe u antidampinškom ispitnom postupku protiv Kine o istom predmetnom proizvodu, koji je ciljao na 12,9 % iz prethodne odluke Komisije o istom proizvodu (101). Međutim, ti su nalazi iz 2000., a podatke starije od 15 godina ne može se više smatrati reprezentativnima s obzirom na tehnološke i financijske promjene s kojima se industrija Unije suočila od tada i s obzirom na promjene u veličini tržišta Unije od 2000. koje su rezultat povećanja broja država članica od 2000. do 2016.

(620)

Kineska vlada predložila je da se razumnom može smatrati samo profitna marža od najviše 5 % (102). U tom se pogledu pozvala na prethodnu praksu Komisije prema kojoj je kao prikladna ciljna dobit utvrđena dobit u iznosu od 4,8 % za šipke za armiranje (103), odnosno 3 % za bešavne cijevi (104). Međutim, to su proizvodi od čelika na kraju proizvodnog lanca koji nisu slični predmetnom proizvodu.

(621)

Komisija se zatim se okrenula podacima o profitabilnosti iz 2008., godine koju smatra najreprezentativnijom godinom za proizvod na kraju proizvodnog lanca, točnije za hladnovaljane proizvode od čelika (105). Proizvod koji je predmet sadašnjeg ispitnog postupka umnogočemu je sličan određenim hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (hladnovaljani proizvodi) iz sljedećih razloga:

—	za oba proizvoda (željezna ruda i koks) određene slitine najveći su dio troška njihove proizvodnje te su podvrgnuti sličnim postupcima (visoka peć, topla valjaonica);

—	kako je prethodno utvrđeno u uvodnoj izjavi (40), predmetni proizvod osnovni je materijal za proizvodnju raznih proizvoda od željeza na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih proizvoda.

(622)

Na temelju toga Komisija je odredila profitnu maržu od 14,4 %.

(623)

Međutim, različiti elementi u tom slučaju koji se odnose na štetni damping iz Kine i Rusije nisu prisutni u ovom slučaju, u kojem je Komisija utvrdila prijetnju štete od kineskog subvencioniranog izvoza, što uključuje prognostičku analizu. Konkretno, u tom slučaju, uvoz po niskim cijenama iz zemalja koje su predmet ispitnog postupka odvijao se tijekom razdoblja od četiri godine prije razdoblja ispitnog postupka.

(624)

Komisija je zatim pokušala odrediti ciljnu dobit simulirajući kako se oporavak industrije Unije od recesije izazvane gospodarskom i financijskom krizom u 2009.mogao razvijati da ga nije prekinuo veliki obujam kineskog uvoza koji je doveo do pada cijena. Zato je u obzir uzela novije podatke i prognostičku analizu predstavljenu OECD-ovu Odboru za čelik u prosincu 2013. U studiji pod nazivom „Polaganje temelja za financijski zdravu industriju” stručnjaci su razmatrali profitabilnost svjetske industrije čelika posljednjih godina i utvrdili dugoročno održiv prag profitabilnosti. Konkretno, u toj studiji izneseni su argumenti u prilog globalne prosječne EBITDA marže (dobit prije kamata, poreza, otpisa i amortizacije) u iznosu od 17 % (106). U izvješću se upućuje i na prosjek troškova ulaganja od 7 % i prosječni trošak duga od 3 %. Komisija je umanjila te dvije brojke i postigla razinu od 7 % za dobit prije poreza (EBT). U nedostatku drugih pouzdanih podatka, izjednačila je te brojke određene za industriju čelika kao cjelinu s predmetnim proizvodom jer su toplovaljani plosnati proizvodi velik udio u proizvodnji sirovog čelika.

(625)

Zaključno, Komisija je utvrdila da se ciljnu dobit od 7 % može upotrijebiti za izračun marže prijetnje štete za industriju Unije za proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda.

8.2 Razdoblje koje se upotrebljava za izračun marže štete u slučaju prijetnje štete

(626)

Kao prvo, Komisija podsjeća da se utvrđivanje subvencije i štete vrši na temelju razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja koji su utvrđeni u skladu s odgovarajućim odredbama Osnovne uredbe i objavljeni u Obavijesti o pokretanju postupka. S druge strane, u Osnovnoj uredbi nije predviđena nikakva posebna metoda za izračun marže štete koja se upotrebljava za primjenu pravila niže pristojbe. Kao drugo, u Osnovnoj uredbi nisu predviđeni ni posebni kriteriji za određivanje razdoblja tijekom kojeg se procjenjuju parametri za izračun marže štete. U ovom slučaju, Komisija je morala uzeti u obzir da odabrano razdoblje odražava specifičnost slučaja i da je primjereno u kontekstu prognostičke analize.

(627)

S obzirom na to Komisija je smatrala da ne može primijeniti standardni pristup za materijalnu štetu uzimanjem prosječne marže štete tijekom cijelog RIP-a (tj. 2015.): marža prijetnje štete treba odražavati prijetnju, a kad se prijetnja ostvari u kasnijoj fazi RIP-a, marža štete mora odražavati konkretni učinak prijetnje. Stoga, kako bi učinkovito uklonila učinak prijetnje štete, Komisija se usmjerila na one dijelove RIP-a u kojima se prijetnja štete počela ostvarivati kako slijedi: pozvala se, među ostalim, na uvodnu izjavu (549) u kojoj se navodi da „iako se industrija Unije oporavljala u 2014. i prva dva tromjesečja 2015., u drugoj polovini 2015. gotovo svi pokazatelji štete počeli su dramatično padati. Ispitni postupak pokazao je da to negativno kretanje, koje je započelo u drugoj polovini 2015. nije bilo poništeno u prvoj polovini 2016.”. U uvodnoj izjavi (554) dodatno je utvrdila da „s obzirom na vremensku podudarnost između sve više subvencioniranog uvoza po sve nižim cijenama s jedne strane te gubitka tržišnog udjela i smanjenja cijena industrije Unije posljedica kojih su bili daljnji gubici s druge strane, osobito od druge polovine 2015., Komisija je zaključila da je subvencionirani uvoz imao negativan učinak na stanje u industriji Unije”.

(628)

Drugo, u pogledu biti stvari, Komisija je zaključila, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (462), da je negativno kretanje počelo u drugoj polovini 2015. i dovelo do jasno predvidljive i neminovne promjene okolnosti na kraju razdoblja ispitnog postupka, koja bi, ako se ne poduzmu nikakve mjere, dovela do situacije u kojoj bi se subvencioniranjem uzrokovala šteta. To je u skladu s onim što je Komisija navela u uvodnoj izjavi 457. da bi se proizvođači iz Unije mogli djelomično oporaviti tijekom 2014. i u prvoj polovini 2015. Kao rezultat toga, druga polovina 2015. bolje odražava stvarni učinak prijetnje štete industriji Unije koji bi trebalo ukloniti.

(629)

Treće, stav je Suda da je analiza podataka iz razdoblja nakon razdoblja ispitnog postupka osobito primjerena u ispitnom postupku za utvrđivanje postoji li prijetnja štete zbog koje je po njezinoj samoj prirodi potrebna prognostička analiza. Komisija smatra da druga polovina 2015. bolje odgovara tom zahtjevu jer je vremenski bliže budućim kretanjima od cijelog RIP-a.

(630)

Četvrto, izračunom na temelju cijelog razdoblja ispitnog postupka, neovisno o tome jesu li postojali znakovi negativnih kretanja, doveo bi se u pitanje cilj da se u slučaju prijetnje štete djeluje učinkovito i preventivno prije nego prijetnja štete prouzroči štetu.

(631)

Nakon objave proizvođač izvoznik Shougang Group nije se složio s pristupom Komisije koja je za određivanje marže štete uzela samo podatke koji se odnose na drugu polovinu 2015. Tvrdio je da se razdoblje ispitnog postupka utvrđuje na početku istrage kako bi se izbjeglo subjektivno donošenje zaključaka ispitnih tijela. Osim toga, tvrdio je da se, s obzirom na to da se pravilo o nižoj pristojbi primjenjuje se na uvođenje kompenzacijskih pristojbi, što znači da bi se pristojba trebala utvrditi s pomoću subvencije i marže štete, trebalo bi biti jasno da bi se subvencija i marža štete trebale odnositi na isto razdoblje.

(632)

Komisija je odbacila te tvrdnje zbog sljedećih razloga. Prvo, kako je prethodno utvrđeno u uvodnoj izjavi (627), marža prijetnje štete treba odražavati prijetnju, a kad se prijetnja ostvari u kasnijoj fazi RIP-a, marža štete mora odražavati konkretni učinak prijetnje. Drugo, u skladu s člancima 11. i 5. Osnovne uredbe, koji se primjenjuju i na ispitne postupke pokrenute na temelju navoda o prijetnji štete, reprezentativni nalazi moraju se temeljiti na razdoblju koje završava prije pokretanja postupaka (vidjeti uvodnu izjavu (475). Svrha je tog načela osigurati da su rezultati ispitnog postupka reprezentativni i pouzdani. Naposljetku, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi(626), u Osnovnoj uredbi nije predviđena nikakva posebna metoda za izračun marže štete koja se upotrebljava za primjenu pravila niže pristojbe.

(633)

Zbog svih prethodno navedenih razloga Komisija je zaključila da bi se razdoblje za izračun marže štete u ovom slučaju trebao temeljiti na drugoj polovini 2015., a ne na cijelom razdoblju ispitnog postupka.

(634)

Kao rezultat toga, Komisija je od proizvođača koji surađuju zatražila dodatne podatke. Primila je dodatne tromjesečne podatke iz RIP-a o troškovima proizvodnje po vrsti proizvoda od proizvođača iz Unije iz uzorka te ih je nakon toga provjerila. Provjere su se odnosile isključivo na dodatne podatke koji su dostavljeni, a koji prethodno nisu bili zatraženi, kako bi se osiguralo da su podaci na kojima Komisija temelji svoje nalaze pouzdani.

(635)

U pogledu izračuna njegove specifične marže štete, proizvođač izvoznik Shougang Group tvrdio je da podaci za te dvije vrste proizvoda nisu uzeti u obzir.

(636)

Komisija je tu tvrdnju analizirala i prihvatila. Stoga se marža štete za društvo Shougang Group smanjila sa 31,9 % na 31,5 %.

8.3 Konačne mjere

(637)

Antisubvencijski ispitni postupak proveden je usporedno s revizijom antidampinških mjera i bio je ograničen na prijetnju štete. S obzirom na primjenu pravila niže pristojbe i činjenicu da su konačne subvencijske marže niže od razine uklanjanja štete, Komisija bi trebala uvesti konačnu kompenzacijsku pristojbu na razini utvrđenih konačnih subvencijskih marži, a potom uvesti konačnu antidampinšku pristojbu do relevantne razine uklanjanja štete. Međutim, s obzirom na to da je konačna antidampinška uredba već donesena 6. travnja 2017., bilo je potrebno izmijeniti tu uredbu.

(638)

Na temelju te metodologije i činjenica iz ovog predmeta, a posebno činjenice da u trenutačnom ispitnom postupku nisu uvedene kompenzacijske mjere za izvozne subvencije, mjere su ograničene maržom štete, Komisija smatra da u ovom predmetu neće nastati pitanja u pogledu „dvostrukog brojanja”.

(639)

S obzirom na visoku stopu suradnje kineskih proizvođača izvoznika, pristojba „svih ostalih trgovačkih društava” bila je utvrđena na razini najviše pristojbe koja će se uvesti trgovačkim društvima uključenima u uzorak ili onima koja surađuju u ispitnom postupku. Pristojbe za „sva ostala poduzeća” primjenjivat će se na ona poduzeća koja nisu surađivala u ovom ispitnom postupku.

(640)

Za ostale kineske proizvođače izvoznike iz Priloga koji surađuju, a nisu u uzorku, konačna stopa pristojbe određena je na razini ponderiranih prosječnih stopa utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju.

(641)

Na temelju prethodno navedenog, stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

Tablica 24.

Konačna kompenzacijska pristojba

Kineski proizvođači izvoznici	Dampinška marža (utvrđena u antidampinškom ispitnom postupku)	Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere	Razina uklanjanja štete	Stopa kompenzacijske pristojbe	Antidampinška pristojba
Benxi Group	97,3 %	28,5 %	28,1 %	28,1 %	0 %
Hesteel Group	95,5 %	7,8 %	18,1 %	7,8 %	10,3 %
Jiangsu Shagang Group	106,9 %	4,6 %	35,9 %	4,6 %	31,3 %
Shougang Group	Društvo nije uključeno u uzorak u antidampinškom ispitnom postupku	38,6 %	31,5 %	31,5 %	0 %
Ostala društva koja surađuju i u antidampinškom i u antisubvencijskom ispitnom postupku	100,5 %	17,1 %	27,9 %	17,1 %	10,8 %
Ostala društva koja surađuju u antidampinškom ispitnom postupku, ali ne i u antisubvencijskom ispitnom postupku	100,5 %	38,6 %	35,9 %	35,9 %	0 %
Sva ostala društva	106,9 %	38,6 %	35,9 %	35,9 %	0 %

(642)

Stopa pojedinačne antidampinške i antisubvencijske pristojbe za svako društvo koja je određena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza trenutačnih ispitnih postupaka. Ona stoga odražava stanje utvrđeno tijekom tih ispitnih postupaka u odnosu na predmetno društvo. Ta se stopa pristojbe (za razliku od pristojbe na državnom području cijele zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala društva”) primjenjuje isključivo na uvoz proizvodā podrijetlom iz predmetne zemlje i koje proizvodi navedeno društvo. Uvezeni proizvodi koje proizvodi neko drugo društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu imati koristi od tih stopa i podložni su stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(643)

Grupacija „Hebei Iron & Steel Group Co., Ltd” promijenila je svoj naziv u „Hesteel Group Co., Ltd.” tijekom ispitnog postupka. Nazive su promijenila i neka od njezinih povezanih društava. Komisija je primila na znanje promjene naziva.

(644)

Društvo može zatražiti primjenu pojedinačne stope pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(645)

Kako bi se osigurala propisna provedba kompenzacijske pristojbe, razinu pristojbe za sva ostala društva potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i na one proizvođače koji tijekom RIP-a nisu izvozili u Uniju.

9. OBJAVA

(646)

Zainteresirane stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(647)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (107).

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna kompenzacijska pristojba na uvoz određenih plosnatih valjanih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, bilo da su u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljanih i dalje neobrađenih, koji nisu platirani niti prevučeni, podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Predmetni proizvod ne uključuje sljedeće:

—	proizvode od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima,

—	proizvode od alatnog čelika i brzoreznog čelika,

—	proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće, i

—	proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 4,75 mm ili veće, no ne veće od 10 mm, te širine 2 050 mm ili veće.

Predmetni je proizvod trenutačno obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznaka TARIC 7226191090), 7226 91 91 i 7226 91 99.

2. Stopa konačne kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva u nastavku, jest sljedeća:

Zemlja	Društvo	Konačna kompenzacijska pristojba	Dodatna oznaka TARIC
Narodna Republika Kina	Bengang Steel Plates Co., Ltd.	28,1 %	C157
	Handan Iron & Steel Group Han-Bao Co., Ltd.	7,8 %	C158
	Hesteel Co., Ltd. Tangshan Branch (108)	7,8 %	C159
	Hesteel Co., Ltd. Chengde Branch (109)	7,8 %	C160
	Zhangjiagang Hongchang Plate Co., Ltd.	4,6 %	C161
	Zhangjiagang GTA Plate Co., Ltd.	4,6 %	C162
	Shougang Jingtang United Iron and Steel Co. Ltd.	31,5 %	C164
	Beijing Shougang Co. Ltd., Qian'an Iron & Steel branch	31,5 %	C208
	Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu	17,1 %	Vidjeti Prilog
	Sva ostala trgovačka društva	35,9 %	C999

3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa kompenzacijskih pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, dolje potpisani, potvrđujem da je (obujam) toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika s ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetna zemlja). Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.”. Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbi koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

1. Članak 1. stavak 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2017/649 zamjenjuje se sljedećim.

1.„2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva u nastavku jest sljedeća:

Zemlja	Društvo	Konačna antidampinška pristojba	Dodatna oznaka TARIC
Narodna Republika Kina	Bengang Steel Plates Co., Ltd.	0 %	C157
	Handan Iron & Steel Group Han-Bao Co., Ltd.	10,3 %	C158
	Hesteel Co., Ltd. Tangshan Branch (110)	10,3 %	C159
	Hesteel Co., Ltd. Chengde Branch (111)	10,3 %	C160
	Zhangjiagang Hongchang Plate Co., Ltd.	31,3 %	C161
	Zhangjiagang GTA Plate Co., Ltd.	31,3 %	C162
	Shougang Jingtang United Iron and Steel Co. Ltd.	0 %	C164
	Beijing Shougang Co. Ltd., Qian'an Iron & Steel branch	0 %	C208
	Angang Steel Company Limited	10,8 %	C150
	Inner Mongolia Baotou Steel Union Co., Ltd.	0 %	C151
	Jiangyin Xingcheng Special Steel Works Co., Ltd.	0 %	C147
	Shanxi Taigang Stainless Steel Co., Ltd.	0 %	C163
	Maanshan Iron & Steel Co., Ltd	10,8 %	C165
	Rizhao Steel Wire Co., Ltd.	10,8 %	C166
	Rizhao Baohua New Material Co., Ltd.	10,8 %	C167
	Tangshan Yanshan Iron and Steel Co., Ltd.	0 %	C168
	Wuhan Iron & Steel Co., Ltd.	10,8 %	C156
	Sva ostala trgovačka društva	0 %	C999

2. Članak 1. stavak 5. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2017/649 zamjenjuje se sljedećim.

2.„5. Ako neki novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi sljedeće dostatne dokaze:

(a)	da od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. (razdoblje ispitnog postupka) nije izvozio u Uniju proizvod opisan u stavku 1.,

(b)	da nije povezan niti s jednim izvoznikom ili proizvođačem u Narodnoj Republici Kini na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere uvedene ovom Uredbom,

(c)	da je stvarno u Uniju izvozio predmetni proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu za izvoz znatne količine u Uniju,

članak 1. stavak 2. može se izmijeniti dodavanjem novog proizvođača izvoznika na popis društava navedenih u tablici i na koje se primjenjuje pojedinačna pristojba ne veća od stope pristojbe koja se primjenjuje na društva koja su surađivala u antidampinškom ispitnom postupku, ali ne i u antisubvencijskom ispitnom postupku, tj. 0 %.”

Članak 3.

Prilog Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) br. 2017/649 stavlja se izvan snage.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. lipnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(2) Ta je Uredba od 30. lipnja 2016. zamijenjena Uredbom (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.).

(3) SL C 172, 13.5.2016., str. 29.

(4) Izraz „kineska vlada” u ovoj se Uredbi upotrebljava u širem smislu te uključuje Državno vijeće, ministarstva, odjele, agencije i uprave na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

(5) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka povezanog s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 58, 13.2.2016., str. 9.).

(6) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka povezanog s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine (SL C 246, 7.7.2016., str. 7.).

(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/649 оd 5. travnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 92, 6.4.2017., str. 68.).

(8) Postupak hladnog valjanja definira se kao povlačenje limene ploče ili trake, prethodno toplovaljane i dekapirane, kroz hladne valjke, odnosno na temperaturi nižoj od one na kojoj se metal omekšava.

(9) Uvod u 13. petogodišnji plan za industriju čelika.

(10) Poglavlje 17. odjeljak 1. 13. petogodišnjeg plana, naknadno istaknuto.

(11) Ibid.

(12) Poglavlje III., članak 12. Odluke br. 40.

(13) Vidjeti Provedbenu uredbu Vijeća (EU) br. 215/2013 (SL L 73, 15.3.2013., str. 16), uvodna izjava 182. (Organski prevučeni proizvodi od čelika).

(14) Funkcija je NDRC-a, među ostalim, formulirati i provoditi strategije nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja, godišnje planove, srednjoročne i dugoročne razvojne planove.

(15) W. Maliszwewski/S. Arslanalp/J. Caparusso i drugi, „Rješavanje problema korporativnog duga u Kini”, Radni dokument MMF-a, WP/16/203 iz listopada 2016.

(16) WT/DS379/AB/R (SAD – Ispitni postupak o antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama na određene proizvode iz Kine), Izvješće žalbenog tijela od 11. ožujka 2011., DS 379, stavak 318. Vidjeti i WT/DS436/AB/R (SAD — Ispitni postupak o ugljičnom čeliku (Indija)), Izvješće žalbenog tijela od 8. prosinca 2014., stavci 4.9 – 4.10, 4.17 – 4.20 i WT/DS437/AB/R (Sjedinjene Američke Države – Ispitni postupak o mjerama kompenzacijskih pristojbi na određene proizvode iz Kine) Izvješće žalbenog tijela od 18. prosinca 2014., stavak 4.92.

(17) Članak 2. „Privremenog pravilnika o nadzornim odborima u ključnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu”, dekret br. 293 Državnog vijeća, izdan 15. ožujka 2000.

(18) Referentna kamatna stopa financijskih institucija za zajmove u valuti CNY Narodne banke Kine.

(19) Zapisnik sastanka između društva Shougang Jingtang i bankarskog konzorcija, 2013., priloženi dokument br. 14 u spisu s ograničenim pristupom o provjeri društva Shougang za verziju na engleskom jeziku te prilog 13.3. očitovanju o nedostacima za verziju na kineskom jeziku.

(20) WT/DS/296 (DS296 Sjedinjene Države – Ispitni postupak o kompenzacijskoj pristojbi za čipove memorija s dinamičkim nasumičnim pristupom iz Koreje), Izvješće žalbenog tijela od 21. veljače 2005., točka 116.

(21) Izvješće žalbenog tijela, DS 296, točka 116.

(22) Izvješće žalbenog tijela, DS 296, točka 115.

(23) Izvješće žalbenog tijela, DS 296, točka 114., u suglasju s Izvješćem odbora, DS 194 točka 8.31. o toj temi.

(24) WT/DS194/R, Izvješće povjerenstva, SAD – izvozna ograničenja, točka 8.29.

(25) Izvješće žalbenog tijela, DS 296, točke 110. – 111.

(26) WT/DS353/AB/R, Izvješće Žalbenog tijela, SAD – zrakoplovi (druga pritužba), točka 753.

(27) WT/DS316/R, Izvješće povjerenstva, EK – zrakoplovi, točka 7.919.

(28) Radni dokument MMF-a Resolving China's Corporate Debt Problem („Rješavanje problema korporativnog duga u Kini”), Wojciech Maliszewski, Serkan Arslanalp, John Caparusso, José Garrido, Si Guo, Joong Shik Kang, W. Raphael Lam, T. Daniel Law, Wei Liao, Nadia Rendak, Philippe Wingender, Jiangyan, listopad 2016., WP/16/203.

(29) Članak X., točka II. Smjernica o razvrstavanju zajmova na temelju rizika CBRC-a.

(30) To potvrđuje i primjer banke BNP Paribas koji je dostavila kineska vlada.

(31) Smjernice za izračun iznosa subvencije u ispitnim postupcima za kompenzacijske pristojbe (SL C 394, 17.12.1998., str. 6.).

(32) Izvješće povjerenstva, EC – DRAM-ovi, točka. 7.213.

(33) Izvješće povjerenstva, EK – DRAM-ovi, točka 7.212.

(34) Izvješće povjerenstva, EK – DRAM-ovi, točka 7.178.

(35) Izvješće povjerenstva, EK – DRAM-ovi, točka 7.212.

(36) WT/DS294/AB/R (SAD – postavljanje na nulu), Izvješće žalbenog tijela od 18. travnja 2006., točka 198.; i WT/DS438/AB/R (Argentina – Ograničenja), Izvješće žalbenog tijela od 15. siječnja 2015., točka 5.108.).

(37) Nie Huiha, Jiang Ting, Fang Mingyue, China's zombie firms: cause, consequence and cure („Kineska zombi poduzeća: uzrok, posljedica i rješenje”), Sveučilište Renmin, 2016.

(38) Izvješće žalbenog tijela od 18. travnja 2006., WT/DS/294/AB/R, US – postavljanje na nulu, točka 204.

(39) G/STR/N/15/CHN, State trading new and full notification pursuant to article XVII:4(a) of the GATT 1994 and paragraph 1 of the understanding on the interpretation of article XVII („Državna trgovina, Nova i potpuna obavijest u skladu s člankom XVII. stavkom 4. točkom (a) GATT-a iz 1994. i stavkom 1. Sporazuma o tumačenju članka XVII.”), 19. listopada 2015.

(40) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 215/2013 od 11. ožujka 2013. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 73, 15.3.2013., str. 16.), uvodna izjava 182. (Organski prevučeni proizvodi od čelika).

(41) Članak 24. Odluke NDRC-a br. 35 (Strategija razvoja industrije željeza i čelika): „Ako projekt nije usklađen s razvojnim politikama za industriju željeza i čelika i nije bio predmet provjere i odobrenja ili ako provjera i odobravanje nije u skladu s odgovarajućim odredbama, odjel za državno zemljište i resurse ne smije se baviti postupcima u vezi s pravima korištenja zemljištem.”

(42) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/366 оd 1. ožujka 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća i o prekidu ispitnog postupka djelomične privremene revizije u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1037 (SL L 56, 3.3.2017., str. 1.) (solarne ploče).

(43) Vidjeti, među ostalim: Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 452/2011 (SL L 128, 14.5.2011., str. 18.) (premazani fini papir), Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 215/2013 (SL L 73, 15.3.2013., str. 16.) (organski prevučeni proizvodi od čelika), Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/366 (SL L 56, 3.3.2017., str. 1.) (solarne ploče), Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1379/2014 (SL L 367, 23.12.2014., str. 22.) (filamentna staklena vlakna), Provedbena odluka Komisije 2014/918/EU (SL L 360, 17.12.2014., str. 65.) (poliesterska rezana vlakna).

(44) Kako je Opći sud je prihvatio u predmetu T-444/11 Gold East Paper i Gold Huacheng Paper protiv Vijeća, presuda Općeg suda od 11. rujna 2014., ECLI:EU:T:2014:773.

(45) https://en.wikipedia.org/wiki/Liaoning

(46) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 451/2011 od 6. svibnja 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 128, 14.5.2011., str. 1.) (premazani fini papir).

(47) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 451/2011 (SL L 128, 14.5.2011., str. 1. (premazani fini papir), Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/366 (SL L 56, 3.3.2017., str. 1.) (solarne ploče).

(48) SL C 394, 17.12.1998., str. 6

(49) Vidjeti, među ostalim, Provedbena uredba Vijeća (EU) 451/2011 (SL L 128, 14.5.2011., str. 1.) (premazani fini papir), Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 215/2013 (SL L 73, 11.3.2013., str. 16.) (organski prevučeni proizvodi od čelika), Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/366 (SL L 56, 3.3.2017., str. 1.) (solarne ploče), Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1379/2014 (SL L 367, 23.12.2014., str. 22.) (filamentna staklena vlakna), Provedbena odluka Komisije 2014/918/EU (SL L 360, 17.12.2014., str. 65.) (poliesterska rezana vlakna).

(50) Na temelju najvišeg iznosa subvencije utvrđene za tu vrstu bespovratnih sredstava, koji odgovara iznosu subvencije utvrđene za društvo Shougang Group.

(51) Na temelju najvišeg iznosa subvencije utvrđene za tu vrstu bespovratnih sredstava, koji odgovara iznosu subvencije utvrđene za društvo Shougang Group.

(52) WT/DS489/7 od 19. travnja 2016., Memorandum o razumijevanju između Narodne Republike Kine i Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa sporom Kina – mjere koje se odnose na programe Pokazne baze i Zajedničke platforme za usluge (DS489).

(53) Vidjeti WT/DS46/R, Brazil – Izvješće posebne skupine.

(54) Također vidjeti, mutatis mutandi, WT/DS294/AB/RW, US – Zeroing (članak 21.5. DSU), Izvješće Prizivnog tijela od 14. svibnja 2009., odlomak 453.

(55) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1328 оd 29. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije (SL L 210, 4.8.2016., str. 1.).

(56) Taj je zaključak u skladu sa zaključkom kineske vlade iz njezina podneska od 26. kolovoza 2016. da „industrija EU-a nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja” (vidjeti podnesak kineske vlade, 26. kolovoza 2016., uvodna izjava 298.). S druge strane, na temelju prikupljenih podataka, Komisija se ne slaže sa zaključkom kineske vlade da industrija EU-a „osim toga nije bila u ranjivom položaju potkraj RIP-a” (vidjeti podnesak kineske vlade, 26. kolovoza 2016., uvodna izjava 298.).

(57) Presuda od 29. siječnja 2014., ECLI:EU:T:2014:35. Tu je presudu 7. travnja 2016. potvrdio Sud EU-a u spojenim predmetima C-186/14 i C-193/14 P ArcelorMittal Tubular Products Ostrava i drugi protiv Hubei, ECLI:EU:C:2016:209.

(58) Uredba Vijeća (EZ) br. 926/2009 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 262, 6.10.2009., str. 19.).

(59) Presuda od 29. siječnja 2014. u predmetu T-528/09, Hubei Xinyegang Steel protiv Vijeća,ECLI:EU:T:2014:35, točka 61.

(60) Svjetska trgovinska organizacija, WT/DS132/R, 28. siječnja 2000., „Meksiko – antidampinški ispitni postupak u vezi s visoko fruktoznim kukuruznim sirupom (HFCS) iz SAD-a” – Izvješće posebne skupine, uvodna izjava 7.140., stranica 214. Posebna skupina WTO-a navela je sljedeće u jednom antidampinškom predmetu: „Kako bi se zaključilo da postoji prijetnja materijalne štete domaćoj industriji kojoj očito trenutačno nije nanijeta šteta, unatoč učincima dampinškog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, potrebno je razumjeti trenutačno pozadinsko stanje u industriji. Sama činjenica da će se dampinški uvoz povećati, te da će imati negativne učinke na cijene, ne upućuje, ipso facto, na zaključak da će domaćoj industriji biti nanesena šteta – ako je industrija u vrlo dobrom stanju, ili ako postoje drugi čimbenici, dampinški uvoz ne mora predstavljati prijetnju štete”. To zaključivanje moguće je prenijeti i na antisubvencijske predmete. [Naglasak je dodala Komisija.]

(61) Presuda Suda EU-a od 7. travnja 2016. u predmetu C-186/14 P, ArcelorMittal Tubular Products Ostrava i drugi protiv Hubei, ECLI:EU:C:2016:209, uvodna izjava 72., kojom se potvrđuje presuda Općeg suda od 29. siječnja 2014. u predmetu T-528/09, Hubei Xinyegang Steel protiv Vijeća,ECLI:EU:T:2014:35.

(62) Podnesak kineske vlade, 26. kolovoza 2016., uvodna izjava 336. i sljedeće.

(63) SL L 210, 4.8.2016., str. 27.

(64) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1778 od 6. listopada 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 272, 7.10.2016., str. 33.).

(65) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci, Bruxelles, 16.3.2016., COM(2016) 155 final, Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi.

(66) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1329 оd 29. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na evidentirani uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije (SL L 210, 4.8.2016., str. 27.).

(67) Svjetski čelik u brojkama 2015., Svjetsko udruženje za čelik, str. 14., http//www.worldsteel.org/publications/bookshop/product-details.~World-Steel-in-Figures-2015~PRODUCT~World-Steel-in-Figures-2015~.html

(68) COM(2016) 155 final, Bruxelles, 16.3.2016., Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci, Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi, str. 2.

(69) OECD, DSTI/SU/SC (2015)8/Final, Uprava za znanost, tehnologiju i inovacije. Razvoj kapaciteta u svjetskoj proizvodnji čelika, tablica 1., str. 10., http://www.oecd.org/officialdocuments/publicdisplaydocumentpdf/?cote=DSTI/SU/SC(2015)8/FINAL&docLanguage=En

(70) Svjetsko udruženje za čelik, Svjetski čelik u brojkama 2016., tablica „Zemlje s najvećom proizvodnjom čelika u 2014. i 2015.”, str. 9., http://www.worldsteel.org/media-centre/press-releases/2016/World-Steel-in-Figures-2016-is-available-online.html

(71)

Izvor podataka o kapacitetu: OECD (OECD, DSTI/SU/SC(2016)6/Final, 5. rujna 2016., Uprava za znanost, tehnologiju i inovacije, Ažurirani podaci o kapacitetu za proizvodnju čelika i predloženi okvir za jačanje aktivnosti za praćenje kapaciteta, Prilog, str. 7. i sljedeće).

(72)

Izvor podataka o proizvodnji: World Steel Association, Steel Statistical Yearbook 2015 (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik 2015.) (World Steel Association, Steel Statistical Yearbook 2016 (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik za 2016.), tablica 1. na stranicama 1. i 2. te tablica 13. na stranici 35. http://www.worldsteel.org/statistics/statistics-archive/yearbook-archive.html).

(73) OECD-ova Uprava za znanost, tehnologiju i inovacije (2015.): „Višak kapaciteta u svjetskoj industriji čelika: trenutačno stanje i putovi naprijed”, Technology and Industry Policy Papers, br. 18, OECD Publishing, stranice 5. i 6. http://dx.doi.org/10.1787/5js65x46nxhj-en.

(74) Podnesak društva Dentons u ime CISA-a i njezinih članova, komentari na antidampinški postupak u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine, 21. ožujka 2016., stavak 24., stranica 7.

(75) Izvješće Odbora za čelik OECD-a, 13. ožujka 2017., Razvoj kapaciteta u svjetskoj proizvodnji čelika, stavak 14.

(76) Reuters, novinski članak, China's zombie steel mills fire up furnaces, worsen global glut, http://in.reuters.com/article/china-steel-overcapacity-idINKCN0XI070

(77) Reuters, novinski članak, BHP says over 50 million tonnes of steel capacity restarted in China, http://www.reuters.com/article/us-bhp-china-idUSKCN0YA09E.

(78) Svjetsko udruženje za čelik, centar za medije, proizvodnja sirovog čelika u lipnju 2016., https://www.worldsteel.org/media-centre/press-releases/2016/June-2016-crude-steel-production0.html.

(79) Izvješće Odbora za čelik OECD-a, 13. ožujka 2017., Razvoj kapaciteta u svjetskoj proizvodnji čelika.

(80) Izvješće Odbora za čelik OECD-a, 8–9. rujna 2016., Ažurirani podaci o kapacitetu proizvodnje čelika i predloženi okvir za jačanje aktivnosti praćenja kapaciteta.

(81) Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik 2015., tablica 1. na stranici 2. i tablica 13. na stranici 35., http://www.worldsteel.org/statistics/statistics-archive/yearbook-archive.html

(82) Uzorak se sastojao od 679,4 milijuna tona kineskog izvoza istovjetnog proizvoda za 2015. i od 343,8 milijuna tona kineskog izvoza istovjetnog proizvoda za prvih šest mjeseci 2016..

(83) Worldsteel Short Range Outlook 2014 – 2015, Svjetsko udruženje za čelik, https://www.worldsteel.org/media-centre/press-releases/2015/worldsteel-Short-Range-Outlook-2015-2016.html.

(84) Vidjeti i uvodnu izjavu (444) u pogledu blagog smanjenja zaliha proizvođača iz Unije iz uzorka kao postotka proizvodnje.

(85) Richard Lu, the downside Chinese steel demand scenario: gory details, http://www.crugroup.com/about-,cru/cruinsight/The_downside_Chinese_steel_demand_scenario_gory_details, 15. srpnja 2016.

(86) Vidjeti i uvodnu izjavu (443) u pogledu blagog smanjenja zaliha proizvođača iz Unije iz uzorka kao postotka proizvodnje.

(87) Platts, novinski članak, European steel producers on the offensive, but will price increases stick? Članak, http://blogs.platts.com/2016/04/05/european-steel-producers-on-offensive/, 4. svibnja 2016.

(88) Platts, novinski članak, 2017 could be a huge year for the European steel industry, http://blogs.platts.com/2017/03/08/2017-european-steel-industry/, 8. ožujka 2017.

(89) Svjetsko udruženje za čelik, Kineska industrija čelika, mjesečne novosti za članove udruženja, broj 115., lipanj 2016.

(90) Iz mjesečnih novosti Svjetskog udruženja za čelik o kineskoj industriji čelika, listopad 2016.

(91) Marketrealist, novinski članak, Are rising Chinese steel inventories a risk for steel investors? http://marketrealist.com/2017/03/are-rising-chinese-steel-inventories-a-risk-for-steel-investors/, 1. ožujka 2017.

(92) Reuters, novinski članak, China's surging steel, iron ore inventories at odds with price gains: Russell, http://www.reuters.com/article/us-column-russell-ironore-china-idUSKBN1610FI, 22. veljače 2017.

(93) Platts, novinski članak, 2017 could be a huge year for the European steel industry, http://blogs.platts.com/2017/03/08/2017-european-steel-industry/, 8. ožujka 2017.

(94) Kako je prethodno navedeno, 7. srpnja 2016. Komisija je pokrenula ispitni postupak o uvozu istog proizvoda podrijetlom, među ostalim, iz Rusije. Međutim, pokretanjem postupka ne prejudicira se ishod ispitnog postupka.

(95)

Izvor podataka o kapacitetu: OECD (OECD, DSTI/SU/SC (2015)8/Final, Uprava za znanost, tehnologiju i inovacije. Razvoj kapaciteta u svjetskoj proizvodnji čelika, tablica 1., str. 10., http://www.oecd.org/officialdocuments/publicdisplaydocumentpdf/?cote=DSTI/SU/SC(2015)8/FINAL&docLanguage=En).

(96)

Izvor podataka o proizvodnji: World Steel Association, Steel Statistical Yearbook 2015 (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik 2015.) (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik 2015., tablica 1. na stranicama 1. i 2. te tablica 13. na stranici 35., http://www.worldsteel.org/statistics/statistics-archive/yearbook-archive.html).

(97) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka povezanog s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine (SL C 246, 7.7.2016., str. 7.)

(98) Podnesak kineske vlade, 26. kolovoza 2016., uvodne izjave od 362. do 366.

(99) Iz najnovije studije Europske komisije o cijenama i troškovima energije koju je u srpnju 2016. proveo konzorcij konzultanata, uključujući Ecofys i CEPS, metodom „odozdo prema gore”.

(100) Podnesak kineske vlade, 26. kolovoza 2016., uvodne izjave od 367. do 370.

(101) Vidjeti Odluku Komisije br. 284/2000/EZUČ od 4. veljače 2000. kojom se uvodi konačna kompenzacijska pristojba na uvoz određenih plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika, širine 600 mm ili veće, koji nisu platirani niti prevučeni, samo toplovaljani i dalje neobrađeni, podrijetlom iz Indije i Tajvana i kojom se prihvaćaju angažmani ponuđeni od strane određenih proizvođača izvoznika i završava postupak koji se odnosi na uvoz podrijetlom iz Južne Afrike, SL L 31, 5.2.2000., str. 44., st. 338.

(102) Podnesak kineske vlade, otvorena verzija, 26. kolovoza 2016., uvodna izjava 311., str. 114.

(103) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1246 od 28. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 204, 29.7.2016., str. 70.).

(104) Uredba Vijeća (EZ) br. 954/2006 od 27. lipnja 2006. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Hrvatske, Rumunjske, Rusije i Ukrajine, o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2320/97 i (EZ) br. 348/2000, o okončanju privremene revizije i revizije nakon isteka mjere antidampinških pristojbi na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz, između ostalog, Rusije i Rumunjske te o okončanju privremene revizije antidampinških pristojbi na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz, između ostalog, Rusije i Rumunjske te Hrvatske i Ukrajine, uvodna izjava 233.

(105) Vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/1328 od 29. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije, SL L 210, 4.8.2016., str. 1., uvodna izjava 156.

(106) McKinsey & Company, Polaganje temelja za financijski zdravu industriju, sastanak OECD-ova Odbora za čelik 5. prosinca 2013., str. 7.

(107) Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.).

(108) Bivši naziv „Hebei Iron & Steel Co., Ltd. Tangshan Branch”.

(109) Bivši naziv „Hebei Iron & Steel Co., Ltd., Chengde Branch”.

(110) Bivši naziv ‚Hebei Iron & Steel Co., Ltd. Tangshan Branch’.

(111) Bivši naziv ‚Hebei Iron & Steel Co., Ltd., Chengde Branch’.”

PRILOG

Zemlja	Naziv	Dodatna oznaka TARIC
NRK	Angang Steel Company Limited	C150
NRK	Maanshan Iron & Steel Co., Ltd	C165
NRK	Rizhao Steel Wire Co., Ltd.	C166
NRK	Rizhao Baohua New Material Co., Ltd.	C167
NRK	Wuhan Iron & Steel Co., Ltd.	C156

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba Vijeća (EU) 2017/964 od 8. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 267/2012 o mjerama ograničavanja protiv Irana	1
	*	Provedbena uredba Vijeća (EU) 2017/965 od 8. lipnja 2017. o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/150	6
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/966 оd 1. lipnja 2017. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Connemara Hill Lamb/Uain Sléibhe Chonamara (ZOZP)]	8
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/967 оd 8. lipnja 2017. o odobravanju Kabo Verdeu privremenog odstupanja od pravila o povlaštenom podrijetlu utvrđenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446, u pogledu pripremljenih ili konzerviranih fileta tune	10
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/968 оd 8. lipnja 2017. o odobravanju Kabo Verdeu privremenog odstupanja od pravila o povlaštenom podrijetlu utvrđenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446, u pogledu pripremljenih ili konzerviranih fileta skuše i pripremljenih ili konzerviranih fileta trupca ili trupa	13
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine	17
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/970 оd 8. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 329/2007 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje	129
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/971 od 8. lipnja 2017. o određivanju aranžmana za planiranje i provođenje neizvršnih vojnih misija ZSOP-a EU-a i o izmjeni odluka 2010/96/ZVSP o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti, 2013/34/ZVSP o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju oružanih snaga Malija (EUTM Mali) i (ZVSP) 2016/610 o misiji ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA)	133
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/972 od 8. lipnja 2017. o ažuriranju i izmjeni popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/154	139
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/973 od 8. lipnja 2017. o izmjeni Zajedničke akcije 2008/124/ZVSP o Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava u Kosovu (EULEX KOSOVO) ( *1 )	141
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/974 od 8. lipnja 2017. o izmjeni Odluke 2010/413/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Irana	143
	*	Provedbena odluka Vijeća (ZVSP) 2017/975 od 8. lipnja 2017. o provedbi Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje	145
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/976 оd 7. lipnja 2017. o odobrenju odluke o izuzeću u skladu s člankom 9. Direktive Vijeća 96/67/EZ u pogledu pružanja određenih zemaljskih usluga u zračnoj luci Tallinn (AS Tallinna Lennujaam) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3798)	150
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/977 оd 8. lipnja 2017. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2017/247 o zaštitnim mjerama povezanima sa slučajevima izbijanja visokopatogene influence ptica u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3962) ( 1 )	155

	Ispravci
*	Ispravak Provedbene uredbe Vijeća (EU) 2017/907 od 29. svibnja 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji ( SL L 139, 30.5.2017. )	159
*	Ispravak Odluke Vijeća (ZVSP) 2017/917 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Odluke 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Sirije ( SL L 139, 30.5.2017. )	159

	Ime	Drugo ime	Podaci za identifikaciju	Datum uvrštenja na popis UN-a	Obrazloženje
40.	Cho Il U	Cho Il Woo	Datum rođenja: 10.5.1945. Mjesto rođenja: Musan, North Hamgyo'ng Province, DNRK Državljanstvo: DNRK Putovnica br.: 736410010	2.6.2017.	Direktor službe Reconnaissance General Bureau, Fifth Bureau. Vjeruje se da je Cho zadužen za prekomorske špijunske operacije i prikupljanje stranih obavještajnih podataka za DNRK.
41.	Cho Yon Chun	Jo Yon Jun	Datum rođenja: 28.9.1937. Državljanstvo: DNRK	2.6.2017.	Zamjenik direktora Odjela za organizaciju i usmjeravanje (Organization and Guidance Department), zaduženoga za ključna imenovanja osoblja za Radničku stranku Koreje i vojsku DNRK-a.
42.	Choe Hwi		Godina rođenja 1954. ili 1955. Državljanstvo: DNRK Spol: muški Adresa: DNRK	2.6.2017.	Prvi zamjenik direktora Odjela za propagandu i agitiranje (Propaganda and Agitation Department) Radničke stranke Koreje koja nadzire sve medije DNRK-a, a vlada je koristi za nadzor javnosti.
43.	Jo Yong-Won	Cho Yongwon	Datum rođenja: 24.10.1957. Državljanstvo: DNRK Spol: muški Adresa: DNRK	2.6.2017.	Zamjenik direktora Odjela za organizaciju i usmjeravanje Radničke stranke Koreje, zaduženoga za ključna imenovanja osoblja za Radničku stranku Koreje i vojsku DNRK-a.
44.	Kim Chol Nam		Datum rođenja: 19.2.1970. Državljanstvo: DNRK Putovnica br.: 563120238 Adresa: DNRK	2.6.2017.	Predsjednik poduzeća Korea Kumsan Trading Corporation koje nabavlja robu za Glavni ured za atomsku energiju (General Bureau of Atomic Energy) i služi kako novčana ruta prema DNRK-u.
45.	Kim Kyong Ok		Godina rođenja: 1937. ili 1938. Državljanstvo: DNRK Adresa: Pjongjang, DNRK.	2.6.2017.	Zamjenik direktora Odjela za organizaciju i usmjeravanje (Organization and Guidance Department), zaduženoga za ključna imenovanja osoblja za Radničku stranku Koreje i vojsku DNRK-a.
46.	Kim Tong-Ho		Datum rođenja: 18.8.1969. Državljanstvo: DNRK Putovnica br.: 745310111 Spol: muški Adresa: Vijetnam	2.6.2017.	Vijetnamski predstavnik banke Tanchon Commercial Bank, koja je glavni financijski subjekt DNRK-a za prodaju oružja i robe povezane s raketama.
47.	Min Byong Chol	Min Pyo'ng-ch'o'l; Min Byong-chol; Min Byong Chun	Datum rođenja: 10.8.1948. Državljanstvo: DNRK Spol: muški Adresa: DNRK	2.6.2017.	Član Odjela za organizaciju i usmjeravanje (Organization and Guidance Department) Radničke stranke Koreje, zaduženoga za ključna imenovanja osoblja za Radničku stranku Koreje i vojsku DNRK-a.
48.	Paek Se Bong		Datum rođenja: 21.3.1938. Državljanstvo: DNRK	2.6.2017.	Paek Se Bong bivši je predsjednik Drugog gospodarskog odbora (Second Economic Committee), bivši član Komisije za nacionalnu obranu (National Defense Commission) i bivši zamjenik direktora Odjela za industriju streljiva (Munitions Industry Department).
49.	Pak Han Se	Kang Myong Chol	Državljanstvo: DNRK Putovnica br.: 290410121 Adresa: DNRK	2.6.2017.	Potpredsjednik Drugog gospodarskog odbora koji nadzire proizvodnju balističkih projektila DNRK-a i upravlja aktivnostima društva Korea Mining Development Corporation, DNRK-ova glavnog trgovca oružjem i najvećeg izvoznika robe i opreme povezane s balističkim projektilima i konvencionalnim oružjem.
50.	Pak To Chun	Pak Do Chun	Datum rođenja: 9.3.1944. Državljanstvo: DNRK	2.6.2017.	Pak To Chun bivši je tajnik Odjela za industriju streljiva (Munitions Industry Department) i trenutačno pruža savjete o poslovima povezanima s nuklearnim i raketnim programima. Bivši je član Komisije za državne poslove i član Političkog ureda Radničke stranke Koreje.
51.	Ri Jae Il	Ri, Chae-Il	Godina rođenja 1934. Državljanstvo: DNRK	2.6.2017.	Zamjenik direktora Odjela za propagandu i agitiranje (Propaganda and Agitation Department) Radničke stranke Koreje, koja nadzire sve medije DNRK-a, a vlada je koristi za nadzor javnosti.
52.	Ri Su Yong		Datum rođenja: 25.6.1968. Državljanstvo: DNRK Putovnica br.: 654310175 Spol: muški Adresa: Kuba	2.6.2017.	Službenik društva Korea Ryonbong General Corporation, specijaliziranoga za kupnju robe za obrambenu industriju DNRK-a i potporu Pjongjangu u prodaji robe povezane s vojskom. Svojim nabavama također vjerojatno podupire program kemijskog oružja DNRK-a.
53.	Ri Yong Mu		Datum rođenja: 25.1.1925. Državljanstvo: DNRK	2.6.2017.	Ri Yong Mu je potpredsjednik Komisije za državne poslove koja upravlja i vodi sve poslove DNRK-a povezane s vojskom, obranom i sigurnošću, uključujući kupnju i nabavu.

	Ime	Drugo ime	Lokacija	Datum uvrštenja na popis	Druge informacije
43.	Kangbong Trading Corporation		DNRK	2.6.2017.	Društvo Kangbong Trading Corporation bavilo se prodajom, opskrbom, prijenosom ili kupnjom metala, grafita, ugljena ili softvera, izravno ili neizravno u DNRK ili iz njega, pri čemu primljeni prihodi ili roba mogu ići u korist Vlade DNRK-a ili Radničke stranke Koreje. Matično društvo društva Kangbong Trading Corporation jest Ministarstvo narodnih oružanih snaga.
44.	Korea Kumsan Trading Corporation		Pjongjang, DNRK	2.6.2017.	Korea Kumsan Trading Corporation u vlasništvu je ili pod nadzorom, ili djeluje ili namjerava djelovati za ili u ime, izravno ili neizravno, Glavnog ureda za atomsku energiju (General Bureau of Atomic Energy), koji nadzire nuklearni program DNRK-a.
45.	Koryo Bank		Pjongjang, DNRK	2.6.2017.	Banka Koryo Bank djeluje u sektoru financijskih usluga gospodarstva DNRK-a i povezana je s Uredom 38 i Uredom 39 KWP-a.
46.	Strategic Rocket Force of the Korean People's Army	Strategic Rocket Forces; Strategic Rocket Force Command of KPA	Pjongjang, DNRK	2.6.2017.	Strateške raketne snage Narodne vojske Koreje (Strategic Rocket Force of the Korean People's Army) zadužene su za sve programe balističkih projektila DNRK-a i odgovorne za lansiranja SCUD-a i NODONG-a.

	Ime	Drugo ime	Podaci za identifikaciju	Datum uvrštenja na popis	Druge informacije
14.	Choe Song Il		Broj putovnice: 472320665 Datum isteka: 26.9.2017.; Broj putovnice: 563120356 Državljanstvo: DNRK	2.3.2016.	Predstavnik banke Tanchon Commercial Bank. Radio kao predstavnik banke Tanchon Commercial Bank u Vijetnamu.
17.	Jang Yong Son		Datum rođenja: 20.2.1957.; Državljanstvo: DNRK	2.3.2016.	Predstavnik društva Korea Mining Development Trading Corporation (KOMID). Radio kao predstavnik KOMID-a u Iranu.
21.	Kim Jung Jong	Kim Chung Chong	Broj putovnice: 199421147 Datum isteka putovnice: 29.12.2014.; Broj putovnice: 381110042, Datum isteka putovnice: 25.1.2016.; Broj putovnice: 563210184, Datum isteka putovnice: 18.6.2018.; Datum rođenja: 7.11.1966., Državljanstvo: DNRK	2.3.2016.	Predstavnik banke Tanchon Commercial Bank. Radio kao predstavnik banke Tanchon Commercial Bank u Vijetnamu.
24.	Kim Yong Ok		Datum rođenja: 18.2.1962.; Državljanstvo: DNRK	2.3.2016.	Predstavnik KOMID-a. Radio kao predstavnik KOMID-a u Iranu.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 146

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 9. lipnja 2017.


	(*1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
	(1) Tekst značajan za EGP.