2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/1

Informacija o stupanju na snagu Sporazuma između Europske unije i Republike Sejšela o pristupu ribarskih plovila koja plove pod zastavom Sejšela vodama i morskim biološkim resursima Mayottea, koji su pod jurisdikcijom Europske unije

Europska unija i Republika Sejšeli potpisale su 20. svibnja 2014. u Bruxellesu Sporazum o pristupu ribarskih plovila koja plove pod zastavom Sejšela vodama i morskim biološkim resursima Mayottea, koji su pod jurisdikcijom Europske unije.

Europska unija izvijestila je 10. veljače 2015. da je dovršila unutarnje postupke potrebne za stupanje Sporazuma na snagu. Republika Sejšeli izvijestila je 18. svibnja 2017.

Stoga je Sporazum stupio na snagu 18. svibnja 2017. na temelju njegova članka 19.

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/2

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/938

od 23. rujna 2013.

o potpisivanju, u ime Europske unije, Minamatske konvencije o živi

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Živa i njezini spojevi visokotoksični su za ljudsko zdravlje ljudi i zdravlje životinja i biljaka. Unutar Unije, živa i njezini spojevi podliježu zakonodavstvu čiji je cilj zaštita ljudskog zdravlja i okoliša.

(2)

Godine 2009. Upravno vijeće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) zatražilo je od izvršnog direktora UNEP-a da sazove međuvladin pregovarački odbor čija je zadaća pripremiti globalni pravno obvezujući instrument o živi, s ciljem dovršetka svog rada prije dvadeset sedme redovne sjednice Upravnog vijeća u 2013.

(3)

U prosincu 2010. Vijeće je ovlastilo Komisiju da sudjeluje, u ime Unije, u pogledu pitanja koja spadaju u nadležnost Unije te u vezi s kojima je Unija donijela pravila, u pregovorima o globalnom pravno obvezujućem instrumentu o živi, u skladu s pregovaračkim smjernicama određenim u dopuni tom ovlaštenju.

(4)	Pregovarački postupak uspješno je zaključen na petoj sjednici međuvladinog pregovaračkog odbora održanoj u Ženevi od 13. do 18. siječnja 2013.

(5)	Unija je bila ključni akter u pregovorima te je preuzela aktivnu ulogu u rezultatima, što ne prelazi granice pregovaračkih smjernica upućenih Komisiji.

(6)	Na svojoj 3233. sjednici 21. ožujka 2013. Vijeće je pozdravilo rezultate pregovaračkog postupka.

(7)	Globalni, pravno obvezujući instrument o živi bit će otvoren za potpisivanje na diplomatskoj konferenciji u Kumamotu (Japan) od 7. do 11. listopada 2013., pod nazivom Minamatska konvencija o živi.

(8)	Stoga bi Minamatsku konvenciju o živi trebalo potpisati,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se, u ime Unije, potpisivanje Minamatske konvencije o živi, podložno sklapanju spomenute Konvencije (1).

Članak 2.

Predsjednik Vijeća se ovlašćuje odrediti osobu(-e) ovlaštenu(-e) potpisati Konvenciju u ime Unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. rujna 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

V. JUKNA

(1) Tekst Konvencije bit će objavljen zajedno s odlukom o njezinu sklapanju.

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/4

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/939

od 11. svibnja 2017.

o sklapanju, u ime Europske unije, Minamatske konvencije o živi

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)	U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2017/938 (2) od 23. rujna 2013. Minamatska konvencija o živi („Konvencija”) potpisana je 10. listopada 2013. u ime Europske unije, podložno njezinu kasnijem sklapanju.

(2)	Konvencija je donesena u Kumamotu 10. ožujka 2013. Konvencijom se predviđa okvir za kontrolu i ograničenje uporabe žive i živinih spojeva te antropogenih emisija i ispuštanja žive i živinih spojeva u zrak, vodu i zemljište s ciljem zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

(3)	Živa je tvar koju karakterizira njezina prekogranična priroda. Stoga je potrebno globalnim djelovanjem, kao dopuna unutarnjim mjerama, osigurati zaštitu pojedinaca i okoliša u Uniji.

(4)	Sedmim programom djelovanja za okoliš (3) uspostavljen je dugoročni cilj ostvarenja netoksičnog okoliša te se navodi da u tu svrhu postoji potreba provođenja mjera kako bi se osiguralo smanjenje na najmanju moguću mjeru bitnih negativnih učinaka kemikalija po zdravlje ljudi i okoliš do 2020.

(5)	Strategijom Zajednice o živi iz 2005., kako je revidirana 2010., nastoji se smanjiti emisije žive, smanjiti ponudu i potražnju žive, ostvariti zaštitu od izloženosti živi i promicati međunarodno djelovanje u pogledu žive.

(6)

Vijeće još jednom potvrđuje svoju predanost, kako je izražena u njegovim zaključcima od 14. ožujka 2011., općem cilju zaštite zdravlja ljudi i okoliša od ispuštanja žive i njezinih spojeva smanjenjem na najmanju moguću mjeru i, kada je to izvedivo, konačnim uklanjanjem globalnih antropogenih ispuštanja žive u zrak, vodu i zemljište. Konvencija doprinosi postizanju tih ciljeva.

(7)	U skladu s člankom 30. stavkom 3. Konvencije Unija bi u svojoj ispravi o odobrenju trebala navesti opseg svoje nadležnosti u pogledu pitanja koja uređuje Konvencija.

(8)	Konvenciju bi trebalo odobriti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Minamatska konvencija o živi odobrava se u ime Europske unije.

Izjava o nadležnosti, koja se zahtijeva člankom 30. stavkom 3. Konvencije, također se odobrava.

Tekst Konvencije i Izjava o nadležnosti priloženi su ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća određuje jednu ili više osoba ovlaštenih za polaganje, u ime Unije, isprave o odobrenju predviđene u članku 30. stavku 1. Konvencije, zajedno s Izjavom o nadležnosti.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. svibnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

R. GALDES

(1) Suglasnost od 27. travnja 2017. (još nije objavljena u Službenom listu).

(2) Odluka Vijeća (EU) 2017/938 od 23. rujna 2013. o potpisivanju, u ime Europske unije, Minamatske konvencije o živi (vidjeti str. 2. ovoga Službenog lista).

(3) Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).

PRIJEVOD

PRILOG

MINAMATSKA KONVENCIJA O ŽIVI

Stranke ove Konvencije,

prepoznajući da je živa kemikalija koja izaziva globalnu zabrinutost zbog svojeg dalekosežnog atmosferskog prijenosa, svoje postojanosti u okolišu nakon što se jednom antropogeno uvede, svoje sposobnosti bioakumulacije u ekosustavima i svojih značajnih negativnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš,

podsjećajući na odluku 25/5 od 20. veljače 2009. Upravnog vijeća Programa Ujedinjenih naroda za okoliš o pokretanju međunarodne aktivnosti za gospodarenje živom na učinkovit, djelotvoran i koherentan način,

podsjećajući na stavak 221. završnog dokumenta Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju „Budućnost kakvu želimo” u kojem se poziva na uspješan završetak pregovora o globalnom pravno obvezujućem instrumentu o živi kojim bi se odgovorilo na rizike za zdravlje ljudi i okoliš,

podsjećajući na načela Deklaracije o okolišu i razvoju iz Rio de Janeira ponovno potvrđena na Konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju, koja uključuju, među ostalim, zajedničke, ali diferencirane odgovornosti, te priznajući okolnosti i sposobnosti država, kao i potrebu za globalnim djelovanjem,

svjesne opasnosti za zdravlje, posebno u zemljama u razvoju, zbog izloženosti živi ranjivih skupina, posebno žena i djece, a preko njih i budućih generacija,

primjećujući specifične ranjivosti arktičkih ekosustava i autohtonih zajednica zbog biomagnifikacije žive i kontaminacije tradicionalne hrane, te zabrinute za autohtone zajednice općenito zbog učinaka žive,

prepoznajući značajne pouke proizašle iz bolesti Minamata, posebno ozbiljne učinke na zdravlje i okoliš koji proizlaze iz onečišćenja živom te potrebu da se osigura pravilno gospodarenje živom i sprečavanje takvih događaja u budućnosti,

naglašavajući važnost financijske, tehničke i tehnološke podrške te podrške za izgradnju kapaciteta, posebno za zemlje u razvoju i zemlje čije je gospodarstvo u tranziciji, radi jačanja nacionalnih sposobnosti za gospodarenje živom i promicanja učinkovite provedbe Konvencije,

prepoznajući također aktivnosti Svjetske zdravstvene organizacije povezane sa živom u svrhu zaštite zdravlja ljudi te uloge mjerodavnih multilateralnih sporazuma u području okoliša, posebno Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju te Rotterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini,

prepoznajući da se ova Konvencija i drugi međunarodni sporazumi u području okoliša i trgovine međusobno podupiru,

naglašavajući da se nijednom odredbom ove Konvencije ne namjerava utjecati na prava i obveze bilo koje stranke koji proizlaze iz bilo kojeg postojećeg međunarodnog sporazuma,

shvaćajući da se prethodnom uvodnom izjavom ne namjerava stvoriti hijerarhija između ove Konvencije i drugih međunarodnih instrumenata,

primjećujući da se nijednom odredbom ove Konvencije ne sprečava stranku da poduzme dodatne nacionalne mjere u skladu s odredbama ove Konvencije kako bi zaštitila zdravlje ljudi i okoliš od izloženosti živi u skladu sa svojim drugim obvezama prema primjenjivom međunarodnom pravu,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.

Cilj

Cilj je ove Konvencije zaštita zdravlja ljudi i okoliša od antropogenih emisija i ispuštanja žive i živinih spojeva.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Konvencije:

(a)	„tradicionalno rudarenje zlata i rudarenje zlata u malom opsegu” znači rudarenje zlata koje obavljaju rudari pojedinci ili mala poduzeća s ograničenim kapitalnim ulaganjima i proizvodnjom;

(b)

„najbolje raspoložive tehnike” znači tehnike koje su najučinkovitije za sprečavanje i, ako to nije moguće, smanjenje emisija i ispuštanja žive u zrak, vodu i zemljište, te utjecaja tih emisija i ispuštanja na okoliš u cjelini, uzimajući u obzir ekonomska i tehnička pitanja za određenu stranku ili određeni objekt na državnom području te stranke. U tom kontekstu:

„najbolje” znači najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cjelini;

„raspoložive” tehnike znači, u odnosu na određenu stranku i određeni objekt na državnom području te stranke, tehnike koje su razvijene u mjeri kojom se omogućuje provedba u relevantnom industrijskom sektoru uz ekonomski i tehnički održive uvjete, uzimajući u obzir troškove i koristi, bez obzira na to primjenjuju li se te tehnike ili se razvijaju na državnom području te stranke, pod uvjetom da su dostupne operateru objekta kako utvrđuje ta stranka; i

„tehnike” znači tehnologije koje se upotrebljavaju, radne prakse i načini na koje se postrojenja projektiraju, grade, održavaju te kako se njima upravlja i kako ih se stavlja izvan pogona;

(c)	„najbolji postupci zaštite okoliša” znači primjena najprikladnije kombinacije mjera i strategija za nadziranje okoliša;

(d)	„živa” znači elementarna živa (Hg(0), CAS br. 7439-97-6);

(e)	„živin spoj” znači svaka tvar koja se sastoji od atomâ žive i jednog ili više atoma drugih kemijskih elemenata, koju je moguće rastaviti na različite komponente isključivo kemijskim reakcijama;

(f)	„proizvod kojem je dodana živa” znači proizvod ili komponenta proizvoda koji sadržavaju živu ili živin spoj koji je namjerno dodan;

(g)	„stranka” znači država ili organizacija regionalne ekonomske integracije koja je pristala biti obvezana ovom Konvencijom i za koju je Konvencija na snazi;

(h)	„stranke koje su prisutne i glasuju” znači stranke koje su prisutne i na sastanku stranaka daju svoj glas za ili protiv;

(i)	„primarno rudarenje žive” znači rudarenje u kojemu je osnovni traženi materijal živa;

(j)

„organizacija regionalne ekonomske integracije” znači organizacija koju čine suverene države unutar određene regije na koju su njezine države članice prenijele nadležnost u odnosu na pitanja uređena ovom Konvencijom i koja je propisno ovlaštena, u skladu sa svojim unutarnjim postupcima, potpisati, ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovu Konvenciju ili joj pristupiti; i

(k)	„dopuštena uporaba” znači svaka uporaba, od strane stranke, žive ili živinih spojeva koja je u skladu s ovom Konvencijom i koja uključuje, ali nije ograničena na uporabe koje su u skladu s člancima 3., 4., 5., 6. i 7.

Članak 3.

Izvori žive i trgovina živom

1. Za potrebe ovog članka:

(a)	upućivanja na „živu” uključuju smjese žive s drugim tvarima, uključujući slitine žive, koje imaju koncentraciju žive od najmanje 95 % masenog udjela; i

(b)	„živini spojevi” znači živin (I) klorid (poznat i kao kalomel), živin (II) oksid, živin (II) sulfat, živin (II) nitrat, cinabarit i živin sulfid.

2. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na:

(a)	količine žive ili živinih spojeva koje se upotrebljavaju za laboratorijska istraživanja ili kao referentni etalon; ili

(b)	količine žive ili živinih spojeva u tragovima, koje su prirodno prisutne u proizvodima kao što su neživini metali, rude ili mineralni proizvodi, uključujući ugljen, ili proizvodima dobivenima od tih materijala, i nenamjerne količine u tragovima u kemijskim proizvodima; ili

(c)	proizvode kojima je dodana živa.

3. Nijedna stranka ne dopušta primarno rudarenje žive koje nije u tijeku na njezinu državnom području na datum na koji Konvencija stupi na snagu za nju.

4. Svaka stranka dopušta samo primarno rudarenje žive koje je na datum na koji Konvencija stupi na snagu za nju bilo u tijeku na njezinu državnom području, na razdoblje do petnaest godina nakon tog datuma. Tijekom tog razdoblja živa dobivena takvim rudarenjem upotrebljava se samo za proizvodnju proizvoda kojima je dodana živa u skladu s člankom 4., u proizvodnim procesima u skladu s člankom 5. ili se zbrinjava u skladu s člankom 11., primjenom postupaka koji ne završavaju oporabom, recikliranjem, obnavljanjem, izravnom ponovnom uporabom ni alternativnim uporabama.

5. Svaka stranka:

(a)	nastoji utvrditi pojedinačne zalihe žive i živinih spojeva veće od 50 metričkih tona i izvore zaliha za dobivanje žive većih od 10 metričkih tona godišnje koji se nalaze na njezinu državnom području;

(b)

poduzima mjere kako bi osigurala da se, ako ta stranka utvrdi da je dostupan višak žive nastao stavljanjem postrojenja za proizvodnju klornih lužina izvan pogona, ta živa zbrinjava u skladu sa smjernicama za gospodarenje na način koji je prihvatljiv za okoliš iz članka 11. stavka 3. točke (a), primjenom postupaka koji ne završavaju oporabom, recikliranjem, obnavljanjem, izravnom ponovnom uporabom ni alternativnim uporabama.

6. Nijedna stranka ne dopušta izvoz žive, osim:

(a)

u stranku koja je stranci izvoznici dala svoj pisani pristanak i to samo u svrhu:

i.	uporabe koja je stranci uvoznici dopuštena u skladu s ovom Konvencijom; ili

ii.	međuskladištenja koje je prihvatljivo za okoliš, kako je utvrđeno u članku 10.; ili

(b)

u državu koja nije stranka, a koja je stranci izvoznici dala svoj pisani pristanak, uključujući potvrdu kojom se dokazuje:

i.	da država koja nije stranka ima uspostavljene mjere kojima osigurava zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te mjere kojima osigurava svoju usklađenost s odredbama članaka 10. i 11.; i

ii.	da će živa biti namijenjena samo za uporabu koja je stranci dopuštena u skladu s ovom Konvencijom ili za međuskladištenje koje je prihvatljivo za okoliš, kako je utvrđeno u članku 10.

7. Stranka izvoznica može se osloniti na opću obavijest koju stranka uvoznica ili država uvoznica koja nije stranka daje Tajništvu kao pisani pristanak propisan stavkom 6. Tom općom obavijesti utvrđuju se svi uvjeti uz koje stranka uvoznica ili država uvoznica koja nije stranka daje svoj pristanak. Ta stranka ili država koja nije stranka može u svakom trenutku opozvati obavijest. Tajništvo vodi javni registar svih takvih obavijesti.

8. Nijedna stranka ne dopušta uvoz žive podrijetlom iz države koja nije stranka, a koja bi imala njezin pisani pristanak, osim ako ta država koja nije stranka dostavi potvrdu da živa ne dolazi iz izvora koji su utvrđeni kao nedopušteni prema stavku 3. ili stavku 5. točki (b).

9. Stranka koja dostavlja opću obavijest o pristanku prema stavku 7. može odlučiti ne primjenjivati stavak 8. uz uvjet da zadrži sveobuhvatna ograničenja izvoza žive i da ima uspostavljene nacionalne mjere kako bi osigurala da se uvezenom živom upravlja na način koji je prihvatljiv za okoliš. Stranka Tajništvu dostavlja obavijest o takvoj odluci, uključujući informacije kojima se opisuju njezina izvozna ograničenja i nacionalne regulatorne mjere, kao i informacije o količinama i zemljama podrijetla žive uvezene iz država koje nisu stranke. Tajništvo vodi javni registar svih takvih obavijesti. Odbor za provedbu i usklađenost preispituje i ocjenjuje takve obavijesti i dodatne podatke u skladu s člankom 15. te, prema potrebi, može davati preporuke Konferenciji stranaka.

10. Postupak utvrđen u stavku 9. dostupan je do završetka drugog sastanka Konferencije stranaka. Nakon toga on više neće biti dostupan, osim ako Konferencija stranaka odluči drukčije običnom većinom stranaka koje su prisutne i glasuju, osim u odnosu na stranku koja je obavijest prema stavku 9. dostavila prije kraja drugog sastanka Konferencije stranaka.

11. Svaka stranka u svoja izvješća koja dostavlja u skladu s člankom 21. unosi informacije kojima se pokazuje da su zahtjevi iz ovog članka ispunjeni.

12. Konferencija stranaka na svojem prvom sastanku donosi dodatne smjernice s obzirom na ovaj članak, posebno u odnosu na stavak 5. točku (a) te stavke 6. i 8., te sastavlja i donosi propisani sadržaj potvrde iz stavka 6. točke (b) i stavka 8.

13. Konferencija stranaka ocjenjuje ugrožava li trgovina određenim živinim spojevima cilj ove Konvencije i preispituje bi li određeni živini spojevi, na temelju njihova navođenja u dodatnom prilogu donesenom u skladu s člankom 27., trebali podlijegati stavcima 6. i 8.

Članak 4.

Proizvodi kojima je dodana živa

1. Poduzimanjem odgovarajućih mjera nijedna stranka ne dopušta proizvodnju, uvoz ni izvoz proizvoda kojima je dodana živa navedenih u dijelu I. Priloga A nakon datuma do kojeg te proizvode treba postupno ukinuti, osim u slučajevima u kojima je u Prilogu A utvrđeno isključenje ili ako stranka ima registrirano izuzeće u skladu s člankom 6.

2. Stranka može, kao alternativu stavku 1., u vrijeme ratifikacije ili kada izmjena Priloga A stupi na snagu za nju, navesti da će u odnosu na proizvode navedene u dijelu I. Priloga A provesti drukčije mjere ili strategije. Stranka može odabrati tu alternativu samo ako može dokazati da je proizvodnju, uvoz i izvoz velike većine proizvoda navedenih u dijelu I. Priloga A već smanjila na razinu de minimis te da je u vrijeme kad obavješćuje Tajništvo o svojoj odluci o uporabi te alternative provela mjere ili strategije za smanjenje uporabe žive u dodatnim proizvodima koji nisu navedeni u dijelu I. Priloga A. Osim toga, stranka koja odabere ovu alternativu:

(a)	prvom prilikom Konferenciju stranaka izvješćuje o opisu provedenih mjera ili strategija, uključujući i kvantifikaciju postignutih smanjenja;

(b)	provodi mjere ili strategije za smanjenje uporabe žive u svim proizvodima navedenima u dijelu I. Priloga A za koje još nije dosegnuta vrijednost de minimis;

(c)	razmatra dodatne mjere za postizanje dodatnih smanjenja; i

(d)	ne ispunjava uvjete za pozivanje na izuzeća u skladu s člankom 6. ni za koju kategoriju proizvoda za koju je ova alternativa odabrana.

Najkasnije pet godina nakon datuma stupanja na snagu Konvencije, kao dio procesa preispitivanja u skladu sa stavkom 8., Konferencija stranaka preispituje napredak i učinkovitost mjera poduzetih u skladu s ovim stavkom.

3. Svaka stranka poduzima mjere za proizvode kojima je dodana živa navedene u dijelu II. Priloga A u skladu s odredbama utvrđenima u njemu.

4. Na temelju informacija koje su dostavile stranke Tajništvo prikuplja i pohranjuje informacije o proizvodima kojima je dodana živa i njihovim alternativama te ih stavlja na raspolaganje javnosti. Tajništvo stavlja na raspolaganje javnosti i druge relevantne informacije koje su dostavile stranke.

5. Svaka stranka poduzima mjere kako bi spriječila da proizvodi kojima je dodana živa čija proizvodnja, uvoz i izvoz nisu dopušteni na temelju ovog članka budu uključeni u sastavljene proizvode.

6. Svaka stranka odvraća od proizvodnje i trgovačke distribucije proizvoda kojima je dodana živa koji prije datuma na koji Konvencija stupi na snagu za nju nisu obuhvaćeni nijednom poznatom uporabom proizvoda kojima je dodana živa, osim ako se procjenom rizika i koristi proizvoda dokažu koristi za okoliš ili zdravlje ljudi. Stranka, prema potrebi, Tajništvu dostavlja informacije o svim takvim proizvodima, uključujući i informacije o rizicima i koristima proizvoda za okoliš i zdravlje ljudi. Tajništvo takve podatke stavlja na raspolaganje javnosti.

7. Svaka stranka može Tajništvu dostaviti prijedlog da se proizvod koji sadržava živu unese na popis u Prilogu A, u koji su uključene informacije o raspoloživosti, tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti te rizicima i koristima za okoliš i zdravlje ljudi povezanima s alternativama za taj proizvod koje ne sadržavaju živu, uzimajući u obzir informacije u skladu sa stavkom 4.

8. Najkasnije pet godina nakon datuma stupanja na snagu Konvencije Konferencija stranaka preispituje Prilog A i može razmotriti izmjene tog priloga u skladu s člankom 27.

9. Prilikom preispitivanja Priloga A u skladu sa stavkom 8. Konferencija stranaka uzima u obzir najmanje:

(a)	svaki prijedlog podnesen u skladu sa stavkom 7.;

(b)	informacije stavljene na raspolaganje u skladu sa stavkom 4.; i

(c)	strankama raspoložive alternative koje ne sadržavaju živu, a koje su tehnički i ekonomski izvedive, uzimajući u obzir rizike i koristi za okoliš i zdravlje ljudi.

Članak 5.

Proizvodni procesi u kojima se upotrebljava živa ili živini spojevi

1. Za potrebe ovog članka i Priloga B, proizvodni procesi u kojima se upotrebljava živa ili živini spojevi ne uključuju procese u kojima se upotrebljavaju proizvodi kojima je dodana živa, procese za proizvodnju proizvoda kojima je dodana živa ili procese za obradu otpada koji sadržava živu.

2. Poduzimanjem odgovarajućih mjera nijedna stranka ne dopušta uporabu žive i živinih spojeva u proizvodnim procesima navedenima u dijelu I. Priloga B nakon datuma koji je u tom prilogu utvrđen kao datum do kojeg pojedine procese treba postupno ukinuti, osim u slučajevima kada stranka ima registrirano izuzeće u skladu s člankom 6.

3. Svaka stranka poduzima mjere za ograničavanje uporabe žive i živinih spojeva u procesima navedenima u dijelu II. Priloga B u skladu s odredbama utvrđenima u njemu.

4. Na temelju informacija koje dostavljaju stranke Tajništvo prikuplja i pohranjuje informacije o procesima u kojima se upotrebljava živa ili živini spojevi i njihove alternative te takve informacije stavlja na raspolaganje javnosti. Stranke mogu dostavljati i druge relevantne informacije, koje Tajništvo stavlja na raspolaganje javnosti.

5. Svaka stranka koja ima jedan ili više objekata u kojima se živa ili živini spojevi upotrebljavaju u proizvodnim procesima navedenima u Prilogu B:

(a)	poduzima mjere za rješavanje pitanja emisija i ispuštanja žive i živinih spojeva iz takvih objekata;

(b)	u izvješća koja dostavlja u skladu s člankom 21. uključuje informacije o poduzetim mjerama u skladu s ovim stavkom; i

(c)

nastoji utvrditi objekte na svojem državnom području u kojima se živa ili živini spojevi upotrebljavaju za procese navedene u Prilogu B te, najkasnije tri godine od datuma na koji Konvencija stupi na snagu za nju, Tajništvu dostavlja podatke o broju i vrsti takvih objekata i procijenjenoj godišnjoj količini žive ili živinih spojeva koji se upotrebljavaju u tim objektima. Tajništvo takve podatke stavlja na raspolaganje javnosti.

6. Nijedna stranka ne dopušta uporabu žive ili živinih spojeva u proizvodnim procesima navedenima u Prilogu B u objektu koji nije postojao prije datuma na koji Konvencija stupi na snagu za nju. Na takve objekte ne primjenjuju se izuzeća.

7. Svaka stranka odvraća od razvoja bilo kojeg objekta u kojem se primjenjuje bilo koji drugi proizvodni proces u kojem se namjerno upotrebljava živa ili živini spojevi, koji nije postojao prije datuma stupanja na snagu Konvencije, osim ako stranka uvjeri Konferenciju stranaka da proizvodni proces ima znatne koristi za okoliš i zdravlje te da ne postoje tehnički i ekonomski izvedive alternative koje ne sadržavaju živu, a pružaju takve koristi.

8. Stranke se potiču na razmjenu informacija o relevantnim novim tehnološkim dostignućima, ekonomski i tehnički izvedivim alternativama koje ne sadržavaju živu te na razmjenu mogućih mjera i tehnika za smanjenje i, ako je izvedivo, ukidanje uporabe žive i živinih spojeva u proizvodnim procesima navedenima u Prilogu B te emisija i ispuštanja žive i živinih spojeva iz tih procesa.

9. Svaka stranka može dostaviti prijedlog za izmjenu Priloga B radi stavljanja na popis proizvodnog procesa u kojem se upotrebljava živa ili živini spojevi. On uključuje informacije koje se odnose na raspoloživost, tehničku i ekonomsku izvedivost te rizike i koristi za okoliš i zdravlje alternativnih procesa koji ne uključuju živu.

10. Najkasnije pet godina nakon datuma stupanja na snagu Konvencije Konferencija stranaka preispituje Prilog B i može razmotriti izmjene tog priloga u skladu s člankom 27.

11. Prilikom svakog preispitivanja Priloga B u skladu sa stavkom 10., Konferencija stranaka uzima u obzir najmanje:

(a)	svaki prijedlog podnesen u skladu sa stavkom 9.;

(b)	informacije stavljene na raspolaganje u skladu sa stavkom 4.; i

(c)	alternative koje ne sadržavaju živu dostupne strankama, koje su tehnički i ekonomski izvedive, uzimajući u obzir rizike i koristi za okoliš i zdravlje.

Članak 6.

Izuzeća dostupna na zahtjev stranke

1. Svaka država ili organizacija regionalne ekonomske integracije može se registrirati za jedno ili više izuzeća od rokova za postupno ukidanje navedenih u Prilogu A i Prilogu B, dalje u tekstu „izuzeće”, dostavljanjem pisane obavijesti Tajništvu:

(a)	u trenutku kad je postala stranka ove Konvencije; ili

(b)	ako se radi o bilo kojem živinom proizvodu koji je izmjenom dodan u Prilog A ili nekom proizvodnom procesu u kojem se živa upotrebljava, a koji je izmjenom dodan u Prilog B, najkasnije na datum kad predmetna izmjena stupi na snagu za tu stranku.

Uz svaku takvu registraciju prilaže se i izjava u kojoj se obrazlaže potreba stranke za izuzećem.

2. Izuzeće se može registrirati za kategoriju navedenu u Prilogu A ili B ili za potkategoriju koju je navela bilo koja država ili organizacija regionalne ekonomske integracije.

3. Svaka stranka koja ima jedno ili više izuzeća upisuje se u registar. Tajništvo uspostavlja i vodi registar i stavlja ga na raspolaganje javnosti.

4. Registar sadržava:

(a)	popis stranaka koje imaju jedno ili više izuzeća;

(b)	registrirano izuzeće ili izuzeća za svaku stranku; i

(c)	datum prestanka važenja svakog izuzeća.

5. Osim ako je stranka u registru navela kraće razdoblje, sva izuzeća na temelju stavka 1. prestaju važiti pet godina nakon isteka mjerodavnog roka za postupno ukidanje navedenoga u Prilogu A ili B.

6. Konferencija stranaka može na zahtjev stranke odlučiti produljiti važenje izuzeća za pet godina ako stranka ne zatraži kraći rok. Pri donošenju odluke Konferencija stranaka uzima u obzir:

(a)	izvješće stranke u kojem se opravdava potreba za produljenjem važenja izuzeća te se ukratko opisuju poduzete i planirane aktivnosti kako bi se potreba za izuzećem otklonila čim to bude izvedivo;

(b)	dostupne informacije, uključujući informacije o dostupnosti alternativnih proizvoda i procesa u kojima se živa ne upotrebljava ili koji obuhvaćaju potrošnju manje količine žive od količine navedene u izuzeću; i

(c)	planirane ili provođene aktivnosti kojima se pomaže osigurati skladištenje žive i zbrinjavanje otpada koji sadržava živu koje je prihvatljivo za okoliš.

Nakon roka za postupno ukidanje izuzeće se za svaki proizvod može produljiti samo jednom.

7. Stranka može u bilo koje vrijeme odustati od izuzeća dostavljanjem pisane obavijesti Tajništvu. Odustajanje od izuzeća počinje proizvoditi učinke na datum naveden u obavijesti.

8. Neovisno o stavku 1., nijedna država ili organizacija regionalne ekonomske integracije ne može registrirati izuzeće nakon pet godina od isteka roka za postupno ukidanje za određeni proizvod ili proces naveden u Prilogu A ili B, osim ako jedna ili više stranaka, na temelju primitka produljenja važenja u skladu sa stavkom 6., ostanu i dalje registrirane za izuzeće tog proizvoda ili procesa. U tom slučaju, država ili organizacija regionalne ekonomske integracije može, u rokovima utvrđenima u stavku 1. točkama (a) i (b), registrirati izuzeće za taj proizvod ili proces čije važenje prestaje deset godina nakon relevantnog roka za postupno ukidanje.

9. Nijedna stranka ne može imati izuzeće na snazi ni u kojem trenutku nakon deset godina od isteka roka za postupno ukidanje proizvoda ili procesa navedenih u Prilogu A ili B.

Članak 7.

Tradicionalno rudarenje zlata i rudarenje zlata u malom opsegu

1. Mjere iz ovog članka i Priloga C primjenjuju se na tradicionalno rudarenje i obradu zlata te rudarenje i obradu zlata u malom opsegu, pri kojem se amalgam žive upotrebljava za izdvajanje zlata iz rude.

2. Svaka stranka na čijem se državnom području odvija tradicionalno rudarenje i obrada zlata te rudarenje i obrada zlata u malom opsegu, koje podliježe ovom članku, poduzima korake kako bi smanjila i, ako je to izvedivo, ukinula uporabu žive i živinih spojeva u takvom rudarenju i obradi zlata, kao i emisije i ispuštanja žive u okoliš nastale zbog takvog rudarenja i obrade zlata.

3. Svaka stranka obavješćuje Tajništvo ako u bilo kojem trenutku utvrdi da tradicionalno rudarenje i obrada zlata te rudarenje i obrada zlata u malom opsegu na njezinu državnom području prelaze zanemarive okvire. Ako to utvrdi, stranka:

(a)	izrađuje i provodi nacionalni akcijski plan u skladu s Prilogom C;

(b)	dostavlja svoj nacionalni akcijski plan Tajništvu najkasnije tri godine nakon što Konvencija stupi na snagu za nju ili tri godine nakon obavijesti Tajništvu, koji je god datum kasniji; i

(c)	nakon toga svake tri godine preispituje ostvareni napredak u ispunjavanju obveza iz ovog članka i rezultate tog preispitivanja uključuje u svoja izvješća podnesena u skladu s člankom 21.

4. Prema potrebi, stranke mogu surađivati međusobno i s mjerodavnim međuvladinim organizacijama i drugim subjektima kako bi se postigli ciljevi iz ovog članka. Takva suradnja može obuhvaćati:

(a)	razvoj strategija za sprečavanje zloporabe žive ili živinih spojeva za primjenu u tradicionalnom rudarenju i obradi zlata te rudarenju i obradi zlata u malom opsegu;

(b)	inicijative za edukaciju, informiranje i izgradnju kapaciteta;

(c)	promicanje istraživanja održivih alternativnih postupaka koji ne uključuju živu;

(d)	pružanje tehničke i financijske pomoći;

(e)	partnerstva za pomoć u provedbi pripadajućih obveza iz ovog članka; i

(f)	primjenu postojećih mehanizama razmjene informacija za promicanje znanja, najboljih postupaka zaštite okoliša te ekološki, tehnički, socijalno i ekonomski održivih alternativnih tehnologija.

Članak 8.

Emisije

1. Ovaj se članak odnosi na kontrolu i, ako je izvedivo, smanjenje emisija žive i živinih spojeva, koje se često naziva „ukupna živa”, u atmosferu, primjenom mjera za kontrolu emisija iz točkastih izvora koji pripadaju kategorijama izvora navedenima u Prilogu D.

2. Za potrebe ovog članka:

(a)	„emisije” znači emisije žive i živinih spojeva u atmosferu;

(b)

„relevantni izvor” znači izvor koji pripada jednoj od kategorija izvora navedenih u Prilogu D. Stranka može, ako tako odluči, utvrditi kriterije za utvrđivanje izvora obuhvaćenih kategorijom izvora navedenom u Prilogu D ako ti kriteriji za bilo koju kategoriju obuhvaćaju najmanje 75 % emisija iz te kategorije;

(c)

„novi izvor” znači svaki relevantni izvor unutar kategorije navedene u Prilogu D čija je gradnja ili značajna izmjena započela najmanje godinu dana nakon datuma:

i.	stupanja na snagu ove Konvencije za dotičnu stranku; ili

ii.	stupanja na snagu izmjena Priloga D za dotičnu stranku, čime izvor podliježe odredbama ove Konvencije samo na temelju te izmjene;

(d)	„značajna izmjena” znači izmjena relevantnog izvora koja dovodi do značajnog povećanja emisija, isključujući promjene u emisijama koje proizlaze iz oporabe nusproizvoda. Stranka odlučuje o tome hoće li se izmjena smatrati značajnom;

(e)	„postojeći izvor” znači svaki relevantan izvor koji nije novi izvor;

(f)	„granična vrijednost emisija” znači ograničenje koncentracije, mase ili stope emisije žive ili živinih spojeva, koje se često naziva „ukupna živa”, emitiranih iz točkastog izvora.

3. Stranka s relevantnim izvorima poduzima mjere za kontrolu emisija i može pripremiti nacionalni plan u kojem navodi mjere koje treba poduzeti za kontrolu emisija te svoje očekivane ciljeve, rezultate i ishode. Svaki se plan dostavlja Konferenciji stranaka u roku od četiri godine od datuma stupanja na snagu Konvencije za tu stranku. Ako stranka izradi provedbeni plan u skladu s člankom 20., može u njega uključiti i plan izrađen u skladu s ovim stavkom.

4. Za svoje nove izvore svaka stranka zahtijeva primjenu najboljih raspoloživih tehnika i najboljih postupaka zaštite okoliša u svrhu kontrole i, ako je izvedivo, smanjenja emisija, što je prije moguće, a najkasnije pet godina od datuma na koji Konvencija stupi na snagu za nju. Stranka može primijeniti granične vrijednosti emisija koje su u skladu s primjenom najboljih raspoloživih tehnika.

5. Svaka stranka za svoje postojeće izvore u nacionalni plan uključuje i provodi jednu ili više sljedećih mjera, uzimajući u obzir svoje nacionalne prilike te ekonomsku i tehničku izvedivost i isplativost mjera, što je prije moguće ali ne kasnije od deset godina od datuma na koji Konvencija stupi na snagu za nju:

(a)	postavljanje kvantificiranog cilja za kontrolu i, ako je izvedivo, smanjenje emisija iz relevantnih izvora;

(b)	utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija za kontrolu i, ako je izvedivo, smanjenje emisija iz relevantnih izvora;

(c)	primjenu najboljih raspoloživih tehnika i najboljih postupaka zaštite okoliša za kontrolu emisija iz relevantnih izvora;

(d)	donošenje strategije za kontrolu višestrukih onečišćujućih tvari kojom bi se omogućile dodatne koristi u pogledu kontrole emisija žive;

(e)	poduzimanje alternativnih mjera za smanjenje emisija iz relevantnih izvora.

6. Stranke mogu primijeniti iste mjere na sve relevantne postojeće izvore ili mogu donijeti različite mjere za različite kategorije izvora. Cilj mjera koje stranka primjenjuje jest postizanje zadovoljavajućeg napretka u smanjenju emisija tijekom vremena.

7. Svaka stranka što je prije moguće, a najkasnije pet godina od datuma na koji Konvencija stupi na snagu za nju, izrađuje popis emisija iz relevantnih izvora te ga nakon toga održava.

8. Konferencija stranaka na svojem prvom sastanku donosi smjernice o:

(a)	najboljim raspoloživim tehnikama i najboljim postupcima zaštite okoliša, uzimajući u obzir razliku između novih i postojećih izvora te potrebu smanjenja prijenosa onečišćenja s medija na medij na najmanju moguću mjeru; i

(b)	podupiranju stranaka pri njihovoj provedbi mjera iz stavka 5., posebno pri utvrđivanju ciljeva i određivanju graničnih vrijednosti emisija.

9. Konferencija stranaka što je prije moguće donosi smjernice o:

(a)	kriterijima koje stranke mogu razvijati u skladu sa stavkom 2. točkom (b);

(b)	metodologiji za izradu popisa emisija.

10. Konferencija stranaka sve vrijeme preispituje te, prema potrebi, ažurira smjernice razvijene u skladu sa stavcima 8. i 9. Stranke pri provedbi odgovarajućih odredbi ovog članka uzimaju u obzir te smjernice.

11. Svaka stranka u izvješća koja dostavlja u skladu s člankom 21. uključuje informacije o provedbi ovog članka, a posebno informacije o mjerama koje je poduzela u skladu sa stavcima od 4. do 7. i o djelotvornosti tih mjera.

Članak 9.

Ispuštanja

1. Ovaj se članak odnosi na kontrolu i, ako je izvedivo, smanjenje ispuštanja žive i živinih spojeva, koje se često naziva „ukupna živa”, iz relevantnih točkastih izvora koji nisu navedeni u drugim odredbama ove Konvencije, na zemljište i u vodu.

2. Za potrebe ovog članka:

(a)	„ispuštanja” znači ispuštanja žive ili živinih spojeva na zemljište ili u vodu;

(b)	„relevantni izvor” znači svaki značajan antropogeni točkasti izvor ispuštanja koji je stranka identificirala, koji nije obuhvaćen drugim odredbama ove Konvencije;

(c)	„novi izvor” znači svaki relevantni izvor čija je gradnja ili značajna izmjena započela najmanje godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Konvencije za dotičnu stranku;

(d)	„značajna izmjena” znači izmjena relevantnog izvora koja dovodi do značajnog povećanja ispuštanja, isključujući promjene u ispuštanjima koje proizlaze iz oporabe nusproizvoda. Stranka odlučuje o tome hoće li se izmjena smatrati značajnom;

(e)	„postojeći izvor” znači svaki relevantan izvor koji nije novi izvor;

(f)	„granična vrijednost ispuštanja” znači ograničenje koncentracije ili mase žive ili živinih spojeva, koje se često naziva „ukupna živa”, ispuštenih iz točkastog izvora.

3. Svaka stranka utvrđuje relevantne kategorije točkastih izvora najkasnije tri godine nakon datuma na koji Konvencija stupi na snagu za nju te redovito nakon toga.

4. Stranka s relevantnim izvorima poduzima mjere za kontrolu ispuštanja i može izraditi nacionalni plan u kojem navodi mjere koje treba poduzeti za kontrolu ispuštanja te svoje očekivane ciljeve, rezultate i ishode. Svaki se plan dostavlja Konferenciji stranaka u roku od četiri godine od datuma stupanja na snagu Konvencije za tu stranku. Ako stranka izradi provedbeni plan u skladu s člankom 20., može u njega uključiti i plan izrađen u skladu s ovim stavkom.

5. Mjere uključuju jednu od sljedećih stavki ili više njih, prema potrebi:

(a)	granične vrijednosti ispuštanja za kontrolu i, ako je izvedivo, smanjenje ispuštanja iz relevantnih izvora;

(b)	primjenu najboljih raspoloživih tehnika i najboljih postupaka zaštite okoliša za kontrolu ispuštanja iz relevantnih izvora;

(c)	strategiju za kontrolu višestrukih onečišćujućih tvari kojom bi se omogućile dodatne koristi s obzirom na kontrolu ispuštanja žive;

(d)	alternativne mjere za smanjenje ispuštanja iz relevantnih izvora.

6. Svaka stranka što je prije moguće, a najkasnije pet godina nakon što Konvencija stupi na snagu za nju, izrađuje popis ispuštanja iz relevantnih izvora te ga nakon toga održava.

7. Konferencija stranaka što je prije moguće donosi smjernice o:

(a)	najboljim raspoloživim tehnikama i najboljim postupcima zaštite okoliša, uzimajući u obzir razliku između novih i postojećih izvora te potrebu smanjenja prijenosa onečišćenja s medija na medij na najmanju moguću mjeru;

(b)	metodologiji za izradu popisa ispuštanja.

8. Svaka stranka u izvješća koja dostavlja u skladu s člankom 21. uključuje informacije o provedbi ovog članka, a posebno informacije o mjerama koje je poduzela u skladu sa stavcima od 3. do 6. i o djelotvornosti tih mjera.

Članak 10.

Međuskladištenje žive, osim otpada koji sadržava živu, koje je prihvatljivo za okoliš

1. Ovaj se članak primjenjuje na međuskladištenje žive i živinih spojeva definiranih u članku 3. koji nisu obuhvaćeni definicijom otpada koji sadržava živu utvrđenom u članku 11.

2. Svaka stranka poduzima mjere kojima osigurava da se međuskladištenje takve žive i živinih spojeva namijenjenih za uporabu koja je stranci dopuštena na temelju ove Konvencije provodi na način koji je prihvatljiv za okoliš, uzimajući u obzir sve smjernice te da je u skladu sa svim zahtjevima donesenima u skladu sa stavkom 3.

3. Konferencija stranaka donosi smjernice o međuskladištenju takve žive i živinih spojeva koje je prihvatljivo za okoliš, uzimajući u obzir sve odgovarajuće smjernice izrađene u okviru Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovog zbrinjavanja te druge relevantne smjernice. Konferencija stranaka može donijeti zahtjeve za međuskladištenje u dodatnom prilogu ovoj Konvenciji u skladu s člankom 27.

4. Stranke surađuju, prema potrebi, međusobno i s mjerodavnim međuvladinim organizacijama i drugim subjektima kako bi unaprijedile izgradnju kapaciteta za međuskladištenje takve žive i živinih spojeva koje je prihvatljivo za okoliš.

Članak 11.

Otpad koji sadržava živu

1. Odgovarajuće definicije Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovog zbrinjavanja primjenjuju se na otpad obuhvaćen ovom Konvencijom za stranke Baselske konvencije. Stranke ove Konvencije koje nisu stranke Baselske konvencije upotrebljavaju te definicije kao smjernice koje se primjenjuju na otpad na koji se odnosi ova Konvencija.

2. Za potrebe ove Konvencije, otpad koji sadržava živu znači tvari ili predmete:

(a)	koji se sastoje od žive ili živinih spojeva;

(b)	koji sadržavaju živu ili živine spojeve; ili

(c)	koji su onečišćeni živom ili živinim spojevima,

u količinama iznad odgovarajućih pragova utvrđenih u usklađenoj suradnji s mjerodavnim tijelima Baselske konvencije na Konferenciji stranaka, koji se zbrinjavaju ili su namijenjeni zbrinjavanju ili se moraju zbrinuti u skladu s odredbama nacionalnog zakonodavstva ili ove Konvencije. Ova se definicija ne odnosi na jalovinu, otpadne stijene i mulj nastao zbog rudarenja, osim primarnog rudarenja žive, osim ako sadržavaju živu ili živine spojeve iznad pragova utvrđenih na Konferenciji stranaka.

3. Svaka stranka poduzima odgovarajuće mjere u pogledu otpada koji sadržava živu:

(a)

kako bi se njime gospodarilo na način koji je prihvatljiv za okoliš, uzimajući u obzir smjernice razvijene u okviru Baselske konvencije i u skladu sa zahtjevima koje Konferencija stranaka donese u dodatnom prilogu u skladu s člankom 27. Pri izradi zahtjeva Konferencija stranaka uzima u obzir propise i programe stranaka o gospodarenju otpadom;

(b)	kako bi se taj otpad oporabio, reciklirao, obnovio ili se izravno ponovno upotrijebio isključivo u okviru uporabe dopuštene stranci u skladu s ovom Konvencijom ili za zbrinjavanje koje je prihvatljivo za okoliš u skladu sa stavkom 3. točkom (a);

(c)

kako se, za stranke Baselske konvencije, ne bi prevozio preko međunarodnih granica osim u svrhu zbrinjavanja koje je prihvatljivo za okoliš u skladu s ovim člankom i tom konvencijom. Kad se Baselska konvencija ne odnosi na prijevoz preko međunarodnih granica, stranka dopušta takav prijevoz tek nakon što u obzir uzme sva relevantna međunarodna pravila, norme i smjernice.

4. Konferencija stranaka nastoji blisko surađivati s mjerodavnim tijelima Baselske Konvencije u razmatranju i ažuriranju, prema potrebi, smjernica iz stavka 3. točke (a).

5. Stranke se potiču na međusobnu suradnju i suradnju s relevantnim međuvladinim organizacijama i drugim subjektima, prema potrebi, radi razvoja i održavanja globalne, regionalne i nacionalne sposobnosti za gospodarenje otpadom koji sadržava živu na način koji je prihvatljiv za okoliš.

Članak 12.

Onečišćene lokacije

1. Svaka stranka nastoji izraditi odgovarajuće strategije za utvrđivanje i procjenu lokacija onečišćenih živom ili živinim spojevima.

2. Sve aktivnosti za smanjenje rizika koje takve lokacije predstavljaju provode se na način koji je prihvatljiv za okoliš te obuhvaćaju, prema potrebi, procjenu rizika za zdravlje ljudi i okoliš zbog žive ili živinih spojeva koje sadržavaju.

3. Konferencija stranaka donosi smjernice o postupanju s onečišćenim područjima koje mogu uključivati metode i pristupe za:

(a)	utvrđivanje i karakterizaciju lokacija;

(b)	uključivanje javnosti;

(c)	procjenu rizika za zdravlje ljudi i okoliš;

(d)	mogućnosti za upravljanje rizicima koje onečišćene lokacije predstavljaju;

(e)	procjenu koristi i troškova; i

(f)	vrednovanje ishoda.

4. Stranke se potiču na suradnju u izradi strategija i provedbenih aktivnosti za utvrđivanje, procjenu, određivanje prioriteta, upravljanje i, prema potrebi, čišćenje onečišćenih lokacija.

Članak 13.

Financijska sredstva i mehanizam

1. Svaka se stranka obvezuje osigurati, u okviru svojih mogućnosti, sredstva za one nacionalne aktivnosti kojima je svrha provedba ove Konvencije, u skladu sa svojim nacionalnim politikama, planovima, prioritetima i programima. Takva sredstva mogu obuhvaćati domaće financiranje u okviru relevantnih politika, razvojnih strategija i nacionalnih proračuna, kao i bilateralno i multilateralno financiranje te uključivanje privatnog sektora.

2. Ukupna učinkovitost provedbe ove Konvencije u strankama koje su zemlje u razvoju bit će povezana s učinkovitom provedbom ovog članka.

3. Potiču se multilateralni, regionalni i bilateralni izvori financijske i tehničke pomoći te izgradnje kapaciteta i prijenosa tehnologija da hitno pojačaju i povećaju svoje aktivnosti povezane sa živom kojima podupiru stranke koje su zemlje u razvoju u provedbi ove Konvencije u pogledu financijskih sredstava, tehničke pomoći i prijenosa tehnologija.

4. U svojim aktivnostima u pogledu financiranja stranke u potpunosti vode računa o specifičnim potrebama i posebnim okolnostima stranaka koje su male otočne države u razvoju ili najslabije razvijene zemlje.

5. Ovime se utvrđuje mehanizam za pružanje odgovarajućih, predvidljivih i pravodobnih financijskih sredstava. Svrha je mehanizma pružiti podršku strankama koje su zemlje u razvoju i strankama s gospodarstvima u tranziciji u provedbi njihovih obveza iz ove Konvencije.

6. Mehanizam obuhvaća:

(a)	Zakladu Globalnog fonda za okoliš; i

(b)	poseban međunarodni program za podršku izgradnji kapaciteta i tehničku pomoć.

7. Zaklada Globalnog fonda za okoliš osigurava nova, predvidljiva, odgovarajuća i pravodobna financijska sredstva za pokriće troškova provedbe ove Konvencije koja je sporazumno odobrila Konferencija stranaka. Za potrebe ove Konvencije Zakladom Globalnog fonda za okoliš upravlja se u skladu sa smjernicama Konferencije stranaka, kojoj je Zaklada i odgovorna. Konferencija stranaka daje smjernice o općim strategijama, politikama, programskim prioritetima i ispunjavanju uvjeta za pristup financijskim sredstvima i za njihovu upotrebu. Osim toga, Konferencija stranaka daje smjernice o indikativnom popisu kategorija aktivnosti koje bi mogle dobiti potporu Zaklade Globalnog fonda za okoliš. Zaklada Globalnog fonda za okoliš osigurava sredstva za pokriće dogovorenih povećanih troškova globalnih koristi za okoliš i dogovorenih ukupnih troškova određenih pomoćnih aktivnosti.

8. Pri osiguravanju sredstava za određenu aktivnost Zaklada Globalnog fonda za okoliš treba uzeti u obzir potencijal koji predložena aktivnost ima za smanjenje žive u odnosu na troškove te aktivnosti.

9. Za potrebe ove Konvencije upravljanje i kontrola nad Programom iz stavka 6. točke (b) u nadležnosti su Konferencije stranaka. Konferencija stranaka na svojem prvom sastanku odlučuje o nadležnoj instituciji za Program, koja treba biti već postojeći subjekt, te joj daje smjernice, uključujući i o trajanju Programa. Sve stranke i ostali relevantni dionici pozivaju se da dobrovoljno osiguraju financijska sredstva za Program.

10. Konferencija stranaka i subjekti koji čine mehanizam dogovaraju se na prvom sastanku Konferencije stranaka o aranžmanima za provedbu prethodnih stavaka.

11. Konferencija stranaka najkasnije na svojem trećem sastanku a nakon toga redovito preispituje razinu financiranja, smjernice koje je Konferencija stranaka uputila subjektima kojima je povjereno operativno provođenje mehanizma uspostavljenog na temelju ovog članka, kao i njihovu učinkovitost, te njihovu sposobnost rješavanja promjenjivih potreba stranaka koje su zemlje u razvoju i stranaka s gospodarstvima u tranziciji. Na temelju tog preispitivanja ona poduzima odgovarajuće korake kako bi poboljšala djelotvornost mehanizma.

12. Sve stranke pozvane su da u okviru svojih mogućnosti doprinose mehanizmu. Mehanizmom se potiče osiguravanje sredstava iz drugih izvora, uključujući i privatni sektor, te se nastoji upotrebljavati ta sredstva za aktivnosti koje se podupiru.

Članak 14.

Izgradnja kapaciteta, tehnička pomoć i prijenos tehnologija

1. Stranke surađuju kako bi u okviru svojih mogućnosti pružile pravodobnu i odgovarajuću pomoć u izgradnji kapaciteta i tehničku pomoć strankama koje su zemlje u razvoju, a posebno strankama koje su najmanje razvijene države ili male otočne države u razvoju, te strankama s gospodarstvima u tranziciji, kako bi im se pomoglo u provedbi njihovih obveza iz ove Konvencije.

2. Pomoć u izgradnji kapaciteta i tehnička pomoć u skladu sa stavkom 1. i člankom 13. može se pružati u okviru regionalnih, podregionalnih i nacionalnih aranžmana, uključujući postojeće regionalne i podregionalne centre, na druge multilateralne i bilateralne načine te u okviru partnerstava, uključujući partnerstva koja obuhvaćaju privatni sektor. Trebalo bi nastojati ostvariti suradnju i koordinaciju s drugim multilateralnim sporazumima o okolišu u području kemikalija i otpada s ciljem učinkovitije tehničke pomoći i njezine provedbe.

3. Stranke koje su razvijene zemlje i druge stranke u okviru svojih mogućnosti promiču i olakšavaju, uz podršku privatnog sektora i drugih relevantnih dionika prema potrebi, razvoj, prijenos i širenje suvremenih alternativnih tehnologija prihvatljivih za okoliš te pristup takvim tehnologijama strankama koje su zemlje u razvoju, a posebno najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju, te strankama s gospodarstvima u tranziciji, radi jačanja njihove sposobnosti za učinkovitu provedbu ove Konvencije.

4. Uzimajući u obzir podneske i izvješća stranaka, uključujući i ona predviđena člankom 21. te informacije koje su dostavili drugi dionici, Konferencija stranaka najkasnije na svojem drugom sastanku i nakon toga redovito:

(a)	razmatra informacije o postojećim inicijativama i napretku postignutom u vezi s alternativnim tehnologijama;

(b)	razmatra potrebe stranaka, posebno stranaka koje su zemlje u razvoju, za alternativnim tehnologijama; i

(c)	utvrđuje probleme koje stranke, posebno stranke koje su zemlje u razvoju, imaju pri prijenosu tehnologija.

5. Konferencija stranaka daje preporuke o daljnjem poboljšanju izgradnje kapaciteta, tehničke pomoći i prijenosa tehnologije u skladu s ovim člankom.

Članak 15.

Odbor za provedbu i usklađenost

1. Ovime se uspostavlja mehanizam, uključujući i Odbor kao pomoćno tijelo Konferencije stranaka, radi promicanja provedbe svih odredaba ove Konvencije i preispitivanja usklađenosti s njima. Cilj mehanizma, uključujući i Odbor, jest biti poticajne naravi, a posebno se uzimaju u obzir odgovarajuće nacionalne sposobnosti i okolnosti stranaka.

2. Odbor promiče provedbu svih odredaba ove Konvencije i preispituje usklađenost s njima. Odbor ispituje pojedinačna i sustavna pitanja provedbe i usklađenosti te, prema potrebi, daje preporuke Konferenciji stranaka.

3. Odbor se sastoji od 15 članova koje predlažu stranke, a bira ih Konferencija stranaka, uzimajući u obzir pravednu geografsku zastupljenost pet regija Ujedinjenih naroda; prvi članovi biraju se na prvom sastanku Konferencije stranaka, a nakon toga u skladu s poslovnikom koji je odobrila Konferencija stranaka u skladu sa stavkom 5.; članovi Odbora imaju kompetencije u područjima koja su bitna za ovu Konvenciju i odražavaju odgovarajuću ravnotežu stručnog znanja.

4. Odbor može razmatrati pitanja na temelju:

(a)	pisanih podnesaka koje neka stranka dostavi o vlastitoj usklađenosti;

(b)	nacionalnih izvješća u skladu s člankom 21.; i

(c)	zahtjeva Konferencije stranaka.

5. Odbor izrađuje svoj poslovnik, koji podliježe odobrenju na drugom sastanku Konferencije stranaka; Konferencija stranaka može usvojiti dodatne nadležnosti Odbora.

6. Odbor poduzima sve napore kako bi svoje preporuke usvojio konsenzusom. Ako su u postizanje konsenzusa uloženi svi napori, a konsenzus nije postignut, kao posljednje rješenje takve se preporuke donose tročetvrtinskom većinom glasova članova koji su prisutni i glasuju uz kvorum od dvije trećine članova.

Članak 16.

Zdravstveni aspekti

1. Stranke se potiču da:

(a)

promiču razvoj i provedbu strategija i programa za utvrđivanje populacija u opasnosti i njihovu zaštitu, posebno ranjivih skupina, što može uključivati donošenje znanstveno utemeljenih zdravstvenih smjernica koje se odnose na izloženost živi i živinim spojevima, postavljanje ciljeva za smanjenje izloženosti živi ako je primjereno, te edukaciju javnosti, uz sudjelovanje sektora javnog zdravstva i drugih uključenih sektora;

(b)	promiču razvoj i provedbu znanstveno utemeljenih obrazovnih i preventivnih programa o profesionalnoj izloženosti živi i živinim spojevima;

(c)	promiču odgovarajuće zdravstvene usluge prevencije, liječenja i skrbi za skupine stanovnika izložene živi ili živinim spojevima; i

(d)	uspostave i ojačaju, prema potrebi, institucionalne i stručne zdravstvene kapacitete za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i praćenje zdravstvenih rizika povezanih s izloženošću živi i živinim spojevima.

2. Pri razmatranju pitanja ili aktivnosti povezanih sa zdravljem Konferencija stranaka trebala bi:

(a)	savjetovati se i surađivati sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Međunarodnom organizacijom rada i drugim mjerodavnim međuvladinim organizacijama, prema potrebi; i

(b)	promicati suradnju i razmjenu informacija sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Međunarodnom organizacijom rada te, prema potrebi, drugim mjerodavnim međuvladinim organizacijama.

Članak 17.

Razmjena informacija

1. Svaka stranka olakšava razmjenu:

(a)	znanstvenih, tehničkih, ekonomskih i pravnih informacija o živi i živinim spojevima, uključujući toksikološke, ekotoksikološke i sigurnosne informacije;

(b)	informacija o smanjenju ili ukidanju proizvodnje, uporabe, trgovine, emisija i ispuštanja žive i živinih spojeva;

(c)

informacija o tehnički i ekonomski održivim alternativama za:

i.	proizvode kojima je dodana živa

ii.	proizvodne procese u kojima se upotrebljavaju živa ili živini spojevi; i

iii.	aktivnosti i procese iz kojih se emitiraju ili ispuštaju živa ili živini spojevi;

uključujući informacije o rizicima za zdravlje i okoliš, ekonomskim i socijalnim troškovima i koristima tih alternativa; i

(d)	epidemioloških podataka o zdravstvenim učincima povezanima s izloženošću živi i živinim spojevima, u bliskoj suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i, prema potrebi, drugim mjerodavnim organizacijama.

2. Stranke mogu razmjenjivati podatke iz stavka 1. izravno, preko Tajništva ili, prema potrebi, u suradnji s drugim mjerodavnim organizacijama, uključujući tajništva konvencija za kemikalije i otpad.

3. Tajništvo olakšava suradnju u razmjeni informacija iz ovog članka, kao i suradnju s mjerodavnim organizacijama, uključujući tajništva multilateralnih sporazuma u području okoliša i drugih međunarodnih inicijativa. Uz informacije koje dostavljaju stranke, informacije sadržavaju i podatke međuvladinih i nevladinih organizacija koje raspolažu stručnim znanjem u području žive, kao i stručnih nacionalnih i međunarodnih institucija.

4. Svaka stranka određuje nacionalnu kontaktnu točku za razmjenu informacija na temelju ove Konvencije, uključujući i u odnosu na suglasnost stranaka uvoznica u skladu s člankom 3.

5. Za potrebe ove Konvencije informacije o zdravlju i sigurnosti ljudi i okoliša ne smatraju se povjerljivima. Stranke koje razmjenjuju druge informacije u skladu s ovom Konvencijom štite sve povjerljive informacije u skladu sa zajedničkim dogovorom.

Članak 18.

Informiranje, podizanje svijesti i edukacija javnosti

1. Svaka stranka u okviru svojih mogućnosti promiče i olakšava:

(a)

pružanje javnosti dostupnih informacija o:

i.	učincima žive i živinih spojeva na zdravlje i okoliš;

ii.	alternativama živi i živinim spojevima;

iii.	temama utvrđenima u članku 17. stavku 1.;

iv.	rezultatima svojih aktivnosti istraživanja i razvoja te rezultatima praćenja na temelju članka 19.; i

v.	aktivnostima u svrhu ispunjavanja obveza iz ove Konvencije;

(b)	edukaciju, osposobljavanje i podizanje svijesti javnosti u pogledu učinaka izloženosti živi i živinim spojevima na zdravlje ljudi i okoliš, u suradnji s mjerodavnim međuvladinim i nevladinim organizacijama te ranjivim skupinama stanovništva, prema potrebi.

2. Svaka se stranka koristi postojećim mehanizmima ili razmatra razvoj mehanizama, kao što su registri ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari ako su primjenjivi, za prikupljanje i širenje informacija o svojim procjenama godišnjih količina žive i živinih spojeva koji se emitiraju, ispuštaju ili zbrinjavaju zbog ljudskih aktivnosti.

Članak 19.

Istraživanja, razvoj i praćenje

1. Uzimajući u obzir svoje prilike i kapacitete, stranke nastoje surađivati na razvoju i poboljšanju:

(a)	popisa uporabe i potrošnje te antropogenih emisija u zrak i ispuštanja u vodu i zemljište žive i živinih spojeva;

(b)	modeliranja i geografski reprezentativnog praćenja razina žive i živinih spojeva u ranjivim skupinama stanovništva te u okolišu, uključujući i biotičke skupine kao što su ribe, morski sisavci, morske kornjače i ptice, kao i suradnje na prikupljanju i razmjeni relevantnih i odgovarajućih uzoraka;

(c)	procjene učinka žive i živinih spojeva na zdravlje ljudi i okoliš, uz društvene, ekonomske i kulturne učinke, a posebno u odnosu na ranjive skupine stanovništva;

(d)	usklađenih metodologija za aktivnosti koje se poduzimaju na temelju točaka (a), (b) i (c);

(e)

informacija o ekološkom ciklusu, prijenosu (uključujući dalekosežni prijenos i taloženje), transformaciji i konačnom stanju žive i živinih spojeva u različitim ekosustavima, vodeći pritom računa o razlici između antropogenih i prirodnih emisija i ispuštanja žive te ponovne mobilizacije žive iz povijesnih naslaga;

(f)	informacija o trgovini živom i živinim spojevima te proizvodima kojima je dodana živa; i

(g)	informacija i istraživanja o tehničkoj i ekonomskoj dostupnosti proizvoda i procesa koji ne sadržavaju živu odnosno u kojima se ne upotrebljava živa, te o najboljim raspoloživim tehnikama i najboljim postupcima zaštite okoliša za smanjenje i praćenje emisija i ispuštanja žive i živinih spojeva.

2. Stranke bi, prema potrebi, trebale nastaviti razvijati postojeće mreže za praćenje i istraživačke programe tijekom provedbe aktivnosti utvrđenih u stavku 1.

Članak 20.

Provedbeni planovi

1. Svaka stranka može nakon početne procjene izraditi i provesti provedbeni plan za ispunjavanje obveza iz ove Konvencije, uzimajući u obzir nacionalne prilike. Svaki takav plan dostavlja se Tajništvu čim bude izrađen.

2. Svaka stranka može preispitati i ažurirati svoj provedbeni plan, uzimajući u obzir nacionalne prilike i pozivajući se na smjernice Konferencije stranaka te druge mjerodavne smjernice.

3. Prilikom provedbe aktivnosti iz stavaka 1. i 2. stranke bi se trebale savjetovati s nacionalnim dionicima kako bi se olakšala izrada, provedba, preispitivanje i ažuriranje vlastitih provedbenih planova.

4. Stranke mogu i koordinirati regionalne planove radi olakšavanja provedbe ove Konvencije.

Članak 21.

Izvješćivanje

1. Svaka stranka preko Tajništva izvješćuje Konferenciju stranaka o mjerama koje je poduzela za provedbu odredaba ove Konvencije te o djelotvornosti tih mjera i mogućim izazovima u ispunjavanju ciljeva Konvencije.

2. Svaka stranka u svoje izvješće uključuje informacije koje se zahtijevaju u člancima 3., 5., 7., 8. i 9. ove Konvencije.

3. Konferencija stranaka na svojem prvom sastanku odlučuje o rokovima i obliku izvješćivanja koje stranke trebaju poštovati, uzimajući u obzir poželjnost usklađivanja s izvješćivanjem u okvirima drugih mjerodavnih konvencija o kemikalijama i otpadu.

Članak 22.

Ocjena djelotvornosti

1. Konferencija stranaka počinje ocjenjivati djelotvornost ove Konvencije najkasnije šest godina nakon datuma stupanja Konvencije na snagu te periodično nakon toga, u vremenskim razmacima koje sama odredi.

2. Radi lakšeg ocjenjivanja Konferencija stranaka na svojem prvom sastanku pokreće uspostavu aranžmana za osiguravanje usporedivih podataka dobivenih praćenjem prisutnosti i kretanja žive i živinih spojeva u okolišu, kao i trendova razine žive i živinih spojeva uočenih u biotičkim skupinama i ranjivim skupinama stanovništva.

3. Ocjenjivanje se provodi na temelju dostupnih znanstvenih, okolišnih, tehničkih, financijskih i ekonomskih podataka, uključujući:

(a)	izvješća i druge informacije o praćenju dostavljene Konferenciji stranaka u skladu sa stavkom 2.;

(b)	izvješća podnesena u skladu s člankom 21.;

(c)	informacije i preporuke dostavljene u skladu s člankom 15.; i

(d)	izvješća i druge relevantne informacije o funkcioniranju aranžmana financijske pomoći, prijenosa tehnologije i izgradnje kapaciteta uspostavljenih na temelju ove Konvencije.

Članak 23.

Konferencija stranaka

1. Ovime se uspostavlja Konferencija stranaka.

2. Prvi sastanak Konferencije stranaka saziva izvršni direktor Programa Ujedinjenih naroda za okoliš najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ove Konvencije. Nakon toga se redovni sastanci Konferencije stranaka održavaju redovito u vremenskim razmacima o kojima će odlučiti Konferencija.

3. Izvanredni sastanci Konferencije stranaka održavaju se kada Konferencija ocijeni da je to potrebno, odnosno na pisani zahtjev bilo koje stranke pod uvjetom da ga, u roku od šest mjeseci nakon što je Tajništvo obavijestilo stranke o zahtjevu, podrži najmanje trećina stranaka.

4. Konferencija stranaka na svojem prvom sastanku konsenzusom utvrđuje i donosi poslovnik i financijska pravila za sebe i svoja pomoćna tijela, kao i financijske odredbe kojima se uređuje rad Tajništva.

5. Konferencija stranaka sve vrijeme preispituje i ocjenjuje provedbu ove Konvencije. Ona obavlja zadaće koje su joj dodijeljene ovom Konvencijom i s tim ciljem:

(a)	uspostavlja pomoćna tijela koja smatra potrebnima za provedbu ove Konvencije;

(b)	surađuje, ako je primjereno, s nadležnim međunarodnim organizacijama te međuvladinim i nevladinim tijelima;

(c)	redovito preispituje sve informacije koje se njoj i Tajništvu dostavljaju u skladu s člankom 21.;

(d)	razmatra sve preporuke koje joj podnosi Odbor za provedbu i usklađenost;

(e)	razmatra i poduzima sve dodatne aktivnosti koje bi mogle biti potrebne za postizanje ciljeva ove Konvencije; i

(f)	preispituje priloge A i B u skladu s člancima 4. i 5.

6. Ujedinjeni narodi, njihove specijalizirane agencije i Međunarodna agencija za atomsku energiju, kao i bilo koja država koja nije stranka ove Konvencije, mogu biti zastupljeni na sastancima Konferencije stranaka kao promatrači. Svako tijelo ili agencija, nacionalno ili međunarodno, vladino ili nevladino, koje je stručno za pitanja obuhvaćena ovom Konvencijom te je obavijestilo Tajništvo o svojoj želji da bude zastupljeno na sastanku Konferencije stranaka kao promatrač, može biti zastupljeno, osim ako tome prigovori najmanje jedna trećina prisutnih stranaka. Pristup i sudjelovanje promatrača podliježe odredbama poslovnika koji je donijela Konferencija stranaka.

Članak 24.

Tajništvo

1. Ovime se uspostavlja Tajništvo.

2. Zadaće su Tajništva sljedeće:

(a)	pripremanje sastanaka Konferencije stranaka i njezinih pomoćnih tijela i pružanje usluga koje su im potrebne;

(b)	pomaganje strankama pri provedbi ove Konvencije, na zahtjev, osobito strankama koje su zemlje u razvoju i strankama s gospodarstvima u tranziciji;

(c)	koordiniranje, prema potrebi, s tajništvima mjerodavnih međunarodnih tijela, posebno drugih konvencija o kemikalijama i otpadu;

(d)	pomaganje strankama pri razmjeni informacija koje se odnose na provedbu ove Konvencije;

(e)	pripremanje i dostavljanje strankama periodičnih izvješća koja se temelje na informacijama dobivenima u skladu s člancima 15. i 21. i drugim dostupnim informacijama;

(f)	sklapanje, prema općim smjernicama Konferencije stranaka, takvih administrativnih i ugovornih aranžmana kakvi mogu biti potrebni za djelotvorno obavljanje njegovih zadaća; i

(g)	obavljanje drugih zadaća tajništva navedenih u ovoj Konvenciji te drugih zadaća koje Konferencija stranaka može odrediti.

3. Zadaće tajništva za ovu Konvenciju obavlja izvršni direktor Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, osim ako Konferencija stranaka tročetvrtinskom većinom stranaka koje su prisutne i glasuju odluči zadaće tajništva povjeriti nekoj drugoj međunarodnoj organizaciji ili većem broju njih.

4. U dogovoru s odgovarajućim međunarodnim tijelima Konferencija stranaka može predvidjeti pojačanu suradnju i koordinaciju između Tajništva i tajništava drugih konvencija o kemikalijama i otpadu. U dogovoru s odgovarajućim međunarodnim tijelima Konferencija stranaka može donijeti dodatne smjernice o tom pitanju.

Članak 25.

Rješavanje sporova

1. Stranke nastoje riješiti svaki međusobni spor povezan s tumačenjem ili primjenom ove Konvencije pregovorima ili drugim mirnim sredstvima prema vlastitom izboru.

2. Pri ratifikaciji, prihvatu i odobrenju ove Konvencije ili pristupu ovoj Konvenciji, ili u bilo kojem trenutku nakon toga, stranka koja nije organizacija regionalne ekonomske integracije može u pisanom instrumentu koji dostavi depozitaru izjaviti da u pogledu svakog mogućeg spora o tumačenju ili primjeni ove Konvencije priznaje jedno ili oba sljedeća sredstva rješavanja sporova kao obvezne u odnosu na bilo koju drugu stranku koja prihvaća istu obvezu:

(a)	arbitražu u skladu s postupkom utvrđenim u dijelu I. Priloga E;

(b)	pokretanje spora pred Međunarodnim sudom.

3. Stranka koja je organizacija regionalne ekonomske integracije može dati izjavu s jednakim učinkom u odnosu na arbitražu u skladu sa stavkom 2.

4. Izjava dana u skladu sa stavkom 2. ili 3. ostaje na snazi do prestanka njezina važenja u skladu s njezinim uvjetima ili do isteka roka od tri mjeseca od dana kad se pisana obavijest o njezinu opozivu položi kod depozitara.

5. Prestanak važenja izjave, obavijest o opozivu ili nova izjava ni na koji način ne utječu na postupak koji je u tijeku pred arbitražnim sudom ili Međunarodnim sudom, osim ako se stranke u sporu međusobno dogovore drukčije.

6. Ako stranke u sporu nisu prihvatile isti način rješavanja spora u skladu sa stavkom 2. ili 3. te ako sredstvima spomenutima u stavku 1. nisu uspjele riješiti spor u roku od dvanaest mjeseci nakon obavijesti jedne stranke drugoj stranci o postojanju spora između njih, spor se predaje povjerenstvu za mirenje na zahtjev bilo koje stranke u sporu. Postupak utvrđen u dijelu II. Priloga E primjenjuje se na mirenje u skladu s ovim člankom.

Članak 26.

Izmjene Konvencije

1. Izmjene ove Konvencije može predložiti bilo koja stranka.

2. Izmjene ove Konvencije donose se na sastanku Konferencije stranaka. Tajništvo dostavlja tekst svake predložene izmjene strankama najkasnije šest mjeseci prije sastanka na kojem se ona predlaže za usvajanje. Tajništvo dostavlja predloženu izmjenu i potpisnicima ove Konvencije i na znanje depozitaru.

3. Stranke čine sve što je u njihovoj moći kako bi konsenzusom postigle dogovor o svakoj predloženoj izmjeni ove Konvencije. Ako su u postizanje konsenzusa uloženi svi napori, a dogovor nije postignut, kao posljednje rješenje izmjena se donosi tročetvrtinskom većinom glasova stranaka koje su prisutne i glasuju.

4. Donesenu izmjenu depozitar dostavlja svim strankama na ratifikaciju, prihvat ili odobrenje.

5. Depozitar se pisano obavješćuje o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Izmjena donesena u skladu sa stavkom 3. za stranke koje su pristale biti njome obvezane stupa na snagu devedesetog dana od datuma kad su najmanje tri četvrtine stranaka koje su bile stranke u vrijeme donošenja izmjene položile isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Nakon toga izmjena stupa na snagu za sve druge stranke devedesetog dana od datuma na koji te stranke polože svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju izmjene.

Članak 27.

Donošenje i izmjena priloga

1. Prilozi ovoj Konvenciji čine njezin sastavni dio te, ako nije izričito drukčije određeno, upućivanje na ovu Konvenciju predstavlja istodobno i upućivanje na njezine priloge.

2. Dodatni prilozi doneseni nakon stupanja na snagu ove Konvencije obuhvaćaju isključivo postupovna, znanstvena, tehnička ili administrativna pitanja.

3. Za predlaganje, donošenje i stupanje na snagu dodatnih priloga ovoj Konvenciji primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)	dodatni prilozi predlažu se i donose u skladu s postupkom utvrđenim člankom 26. stavcima od 1. do 3.;

(b)

svaka stranka koja ne može prihvatiti dodatni prilog o tome pisano obavješćuje depozitara u roku od godine dana od datuma kada depozitar dostavi obavijest o donošenju tog priloga. Depozitar bez odgode obavješćuje sve stranke o svakoj takvoj obavijesti koju je primio. Stranka može u svako doba pisano obavijestiti depozitara da povlači prethodnu obavijest o neprihvaćanju dodatnog priloga, nakon čega prilog stupa na snagu za tu stranku podložno točki (c); i

(c)	istekom godine dana od datuma kada depozitar dostavi obavijest o donošenju dodatnog priloga, taj prilog stupa na snagu za sve stranke koje nisu dostavile obavijest o neprihvaćanju u skladu s odredbama točke (b).

4. Predlaganje, donošenje i stupanje na snagu izmjena priloga ovoj Konvenciji podliježe istim postupcima kao i predlaganje, donošenje i stupanje na snagu dodatnih priloga Konvenciji, osim što izmjena priloga ne stupa na snagu za stranke koje su dale izjavu u vezi s izmjenom priloga u skladu s člankom 30. stavkom 5., u kojem slučaju svaka takva izmjena za tu stranku stupa na snagu devedesetog dana od datuma na koji je ona kod depozitara položila svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu u odnosu na tu izmjenu.

5. Ako se dodatni prilog ili izmjena priloga odnosi na izmjenu ove Konvencije, dodatni prilog ili izmjena ne stupaju na snagu dok izmjena Konvencije ne stupi na snagu.

Članak 28.

Glasačka prava

1. Svaka stranka ove Konvencije ima jedan glas, osim u slučajevima predviđenima u stavku 2.

2. U pogledu stvari koje su u njezinoj nadležnosti, organizacija regionalne ekonomske integracije ostvaruje svoje glasačko pravo s brojem glasova jednakim broju svojih država članica koje su stranke ove Konvencije. Ta organizacija ne smije ostvarivati svoje glasačko pravo ako bilo koja od njezinih država članica ostvari svoje glasačko pravo i obrnuto.

Članak 29.

Potpisivanje

Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje u Kumamotu u Japanu svim državama i organizacijama regionalne ekonomske integracije 10. i 11. listopada 2013., a nakon toga u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku do 9. listopada 2014.

Članak 30.

Ratifikacija, prihvat, odobrenje ili pristup

1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država i organizacija regionalne ekonomske integracije. Ona je otvorena za pristup državama i organizacijama regionalne ekonomske integracije sljedećeg dana nakon datuma zatvaranja Konvencije za potpisivanje. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod depozitara.

2. Na organizaciju regionalne ekonomske integracije koja postane stranka ove Konvencije, a čija nijedna država članica nije stranka, primjenjuju se sve obveze iz Konvencije. Ako su jedna ili više država članica takve organizacije stranke ove Konvencije, organizacija i njezine države članice odlučuju o svojim odgovarajućim nadležnostima u provedbi svojih obveza iz Konvencije. U tim slučajevima organizacija i države članice nisu ovlaštene istodobno ostvarivati prava u skladu s ovom Konvencijom.

3. U svojoj ispravi o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu organizacija regionalne ekonomske integracije navodi opseg svoje nadležnosti u pogledu pitanja koja uređuje ova Konvencija. Svaka takva organizacija o svakoj bitnoj izmjeni opsega svoje nadležnosti obavješćuje depozitara, koji o tome obavješćuje stranke.

4. Svaka država ili organizacija regionalne ekonomske integracije potiče se da pri ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu Tajništvu dostavi informacije o svojim mjerama za provedbu Konvencije.

5. U svojoj ispravi o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu svaka stranka može izjaviti da za nju svaka izmjena priloga stupa na snagu tek nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu u odnosu na taj prilog.

Članak 31.

Stupanje na snagu

1. Ova Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od datuma polaganja pedesete isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.

2. Za svaku državu ili organizaciju regionalne ekonomske integracije koja ratificira, prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pedesete isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od datuma polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu te države ili organizacije regionalne ekonomske integracije.

3. Za potrebe stavaka 1. i 2., isprava koju položi organizacija regionalne ekonomske integracije ne smatra se dodatnom ispravom u odnosu na isprave koje su položile njezine države članice.

Članak 32.

Rezerve

Na ovu Konvenciju ne mogu se staviti rezerve.

Članak 33.

Povlačenje

1. U bilo kojem trenutku nakon tri godine od datuma stupanja na snagu ove Konvencije za pojedinu stranku, ta stranka može se povući iz Konvencije dostavljanjem pisane obavijesti depozitaru.

2. Svako takvo povlačenje počinje proizvoditi učinke istekom godine dana od datuma na koji depozitar primi obavijest o povlačenju ili na neki kasniji datum koji je naveden u obavijesti o povlačenju.

Članak 34.

Depozitar

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda je depozitar ove Konvencije.

Članak 35.

Vjerodostojni tekstovi

Izvornik ove Konvencije, čiji su tekstovi na arapskom, engleskom, francuskom, kineskom, ruskom i španjolskom jeziku jednako vjerodostojni, polaže se pri depozitaru.

U POTVRDU TOGA niže potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali su ovu Konvenciju.

Sastavljeno u Kumamotu, u Japanu, desetog listopada dvije tisuće trinaeste.

PRILOG A

PROIZVODI KOJIMA JE DODANA ŽIVA

Sljedeći su proizvodi isključeni iz ovog Priloga:

(a)	proizvodi neophodni za civilnu zaštitu i vojne svrhe;

(b)	proizvodi za istraživanje, umjeravanje instrumentarija te za uporabu kao referentni etalon;

(c)	ako ne postoji zamjenska alternativa koja ne sadržava živu, sklopke i releji, hladne katodne fluorescentne žarulje i fluorescentne žarulje s vanjskom elektrodom (CCFL i EEFL) za elektroničke zaslone i mjerni uređaji;

(d)	proizvodi koji se upotrebljavaju u tradicionalnim ili vjerskim obredima; i

(e)	cjepiva koja sadržavaju tiomersal kao konzervans.

Dio I.: Proizvodi koji podliježu članku 4. stavku 1.

Proizvodi kojima je dodana živa

Datum nakon kojeg nije dopuštena proizvodnja, uvoz ili izvoz proizvoda (datum ukidanja)

Baterije, osim okruglih plosnatih baterija s cinkom i srebrovim oksidom, u kojima je sadržaj žive < 2 % i okruglih plosnatih cink-zrak baterija, u kojima je sadržaj žive < 2 %

2020.

Sklopke i releji, osim mostova za vrlo precizno mjerenje kapacitivnosti i gubitaka te visokofrekventnih sklopki RF i releja u instrumentima za praćenje i kontrolu, u kojima je maksimalni sadržaj žive 20 mg po mostu, sklopci ili releju

2020.

Kompaktne fluorescentne žarulje (CLF) za opću rasvjetu ≤ 30 W u kojima je sadržaj žive veći od 5 mg po žarulji.

2020.

Linearne fluorescentne žarulje (LFL) za opću rasvjetu:

(a)	tropojasne fosforne < 60 W u kojima je sadržaj žive veći od 5 mg po žarulji;

(b)	halofosfatne fosforne ≤ 40 W u kojima je sadržaj žive veći od 10 mg žive po žarulji

2020.

Visokotlačne živine žarulje (HPMV) za opću rasvjetu

2020.

Živa u fluorescentnim žaruljama s hladnim katodama i fluorescentnim žaruljama s vanjskom elektrodom (CCFL i EEFL) za elektroničke zaslone:

(a)	kratke (≤ 500 mm) u kojima je sadržaj žive veći od 3,5 mg po žarulji

(b)	srednje dužine (> 500 mm i ≤ 1 500 mm) u kojima je sadržaj žive veći od 5 mg po žarulji

(c)	dugačke (> 1 500 mm) u kojima je sadržaj žive veći od 13 mg po žarulji

2020.

Kozmetički proizvodi (u kojima je sadržaj žive veći od 1 ppm), uključujući sapune i kreme za izbjeljivanje kože, isključujući kozmetičke proizvode za područje oko očiju u kojima se živa upotrebljava kao konzervans, a djelotvorni i sigurni zamjenski konzervansi nisu dostupni (1)

2020.

Pesticidi, biocidi i topički antiseptici

2020.

Sljedeći neelektronički mjerni uređaji, osim neelektroničkih mjernih uređaja koji se ugrađuju u veliku opremu ili se upotrebljavaju za precizno mjerenje, ako ne postoji odgovarajuća alternativa koja ne sadržava živu:

(a)	barometri;

(b)	higrometri;

(c)	manometri;

(d)	toplomjeri;

(e)	tlakomjeri.

2020.

Dio II.: Proizvodi koji podliježu članku 4. stavku 3.

Proizvodi kojima je dodana živa

Odredbe

Zubni amalgam

Mjerama koje stranka treba poduzeti kako bi postupno ukinula uporabu zubnog amalgama uzimaju se u obzir nacionalne prilike stranke i mjerodavne međunarodne smjernice te obuhvaćaju dvije ili više mjera sa sljedećeg popisa:

i.	utvrđivanje nacionalnih ciljeva u prevenciji karijesa i promicanju zdravlja, čime se potreba za dentalnom restauracijom smanjuje na najmanju moguću mjeru;

ii.	utvrđivanje nacionalnih ciljeva za smanjenje uporabe zubnog amalgama na najmanju moguću mjeru;

iii.	promicanje uporabe isplativih i klinički učinkovitih alternativa za dentalnu restauraciju koje ne sadržavaju živu;

iv.	promicanje istraživanja i razvoja kvalitetnih materijala za dentalnu restauraciju koji ne sadržavaju živu;

v.	poticanje reprezentativnih stručnih organizacija i stomatoloških fakulteta da stomatologe i studente obrazuju i osposobljavaju tako da za dentalnu restauraciju upotrebljavaju alternative koje ne sadržavaju živu i da promiču najbolju praksu upravljanja;

vi.	odvraćanje od sklapanja polica i programa osiguranja u kojima se daje prednost uporabi zubnog amalgama u odnosu na dentalnu restauraciju koja ne sadržava živu;

vii.	poticanje polica i programa osiguranja u kojima se daje prednost uporabi kvalitetnih alternativa za dentalnu restauraciju u odnosu na zubni amalgam;

viii.

ograničavanje uporabe zubnog amalgama na amalgam u kapsulama;

ix.	promicanje primjene najboljih postupaka zaštite okoliša u stomatološkim ustanovama s ciljem smanjenja ispuštanja žive i živinih spojeva u vodu ili na zemljište.

(1) Namjera je da kozmetički proizvodi, sapuni i kreme koji živu sadržavaju u tragovima ne budu obuhvaćeni.

PRILOG B

PROIZVODNI PROCESI U KOJIMA SE UPOTREBLJAVA ŽIVA ILI ŽIVINI SPOJEVI

Dio I.: Proizvodi koji podliježu članku 5. stavku 2.

Proizvodni procesi u kojima se upotrebljava živa ili živini spojevi	Datum ukidanja
Proizvodnja klornih lužina	2025.
Proizvodnja acetaldehida u kojoj se živa i živini spojevi upotrebljavaju kao katalizator	2018.

Dio II.: Proizvodi koji podliježu članku 5. stavku 3.

Proces u kojem se upotrebljava živa

Odredbe

Proizvodnja vinil klorid monomera

Mjere koje stranke trebaju poduzeti uključuju, ali nisu ograničene na:

i.	smanjenje uporabe žive po jedinici proizvodnje do 2020. za 50 posto u odnosu na uporabu 2010.;

ii.	promicanje mjera za smanjenje ovisnosti o živi iz primarnog rudarenja;

iii.	poduzimanje mjera za smanjenje emisija i ispuštanja žive u okoliš;

iv.	podršku istraživanju i razvoju katalizatora koji ne sadržavaju živu i procesa u kojima se ne upotrebljava živa;

v.	zabranu uporabe žive pet godina nakon što Konferencija stranaka utvrdi da su katalizatori koji ne sadržavaju živu za postojeće procese postali tehnički i ekonomski izvedivi;

vi.	izvješćivanje Konferencije stranaka o naporima koje stranke poduzimaju za razvoj i/ili utvrđivanje alternativa i postupno ukidanje uporabe žive u skladu s člankom 21.

Natrijev ili kalijev metilat ili etilat

Mjere koje stranke trebaju poduzeti uključuju, ali nisu ograničene na:

i.	poduzimanje mjera za smanjenje uporabe žive s ciljem što bržeg ukidanja, a najkasnije 10 godina od stupanja na snagu ove Konvencije;

ii.	smanjenje emisija i ispuštanja žive po jedinici proizvodnje do 2020. za 50 posto u odnosu na 2010.;

iii.	zabranu uporabe novoproizvedene žive iz primarnog rudarenja;

iv.	podršku istraživanju i razvoju procesa u kojima se ne upotrebljava živa;

v.	zabranu uporabe žive pet godina nakon što Konferencija stranaka utvrdi da su procesi u kojima se ne upotrebljava živa postali tehnički i ekonomski izvedivi;

vi.	izvješćivanje Konferencije stranaka o naporima koje stranke poduzimaju za razvoj i/ili utvrđivanje alternativa i postupno ukidanje uporabe žive u skladu s člankom 21.

Proizvodnja poliuretana upotrebom katalizatora koji sadržavaju živu

Mjere koje stranke trebaju poduzeti uključuju, ali nisu ograničene na:

i.	poduzimanje mjera za smanjenje uporabe žive s ciljem što bržeg ukidanja, a najkasnije 10 godina od stupanja na snagu ove Konvencije;

ii.	poduzimanje mjera za smanjenje ovisnosti o živi iz primarnog rudarenja žive;

iii.	poduzimanje mjera za smanjenje emisija i ispuštanja žive u okoliš;

iv.	poticanje istraživanja i razvoja katalizatora koji ne sadržavaju živu i procesa u kojima se ne upotrebljava živa;

v.	izvješćivanje Konferencije stranaka o naporima koje stranke poduzimaju za razvoj i/ili utvrđivanje alternativa i postupno ukidanje uporabe žive u skladu s člankom 21.

Članak 5. stavak 6. ne primjenjuje se na ovaj proizvodni proces.

PRILOG C

TRADICIONALNO RUDARENJE ZLATA I RUDARENJE ZLATA U MALOM OPSEGU

Nacionalni akcijski planovi

Svaka stranka koja podliježe odredbama članka 7. stavka 3. u svoj nacionalni akcijski plan uključuje:

(a)	nacionalne ciljeve i ciljeve smanjenja;

(b)

mjere namijenjene ukidanju:

i.	amalgamacije cjelokupne izvađene rude;

ii.	otvorenog spaljivanja amalgama ili obrađenog amalgama;

iii.	spaljivanja amalgama u stambenim područjima; i

iv.	izluživanja cijanidom sedimenta, rude ili mulja u koje je dodana živa bez prethodnog uklanjanja žive;

(c)	korake za pojednostavnjivanje formalizacije ili regulacije sektora tradicionalnog rudarenja zlata i rudarenja zlata u malom opsegu;

(d)	početne procjene količine žive koja se upotrebljava i načina rada u sektoru tradicionalnog rudarenja i obrade zlata te rudarenja i obrade zlata u malom opsegu na njezinu državnom području;

(e)	strategije za poticanje smanjenja emisija i ispuštanja žive te izloženosti živi pri tradicionalnom rudarenju i obradi zlata te rudarenju i obradi zlata u malom opsegu, uključujući i metode u kojima se ne upotrebljava živa;

(f)	strategije za upravljanje trgovinom i sprečavanje preusmjeravanja žive i živinih spojeva iz stranih i domaćih izvora za uporabu u tradicionalnom rudarenju i obradi zlata te rudarenju i obradi zlata u malom opsegu;

(g)	strategije za uključivanje dionika u provedbu i nastavak izrade nacionalnog akcijskog plana;

(h)

strategiju javnog zdravstva o izloženosti rudara u sektoru tradicionalnog rudarenja zlata i rudarenja zlata u malom opsegu te njihovih zajednica živi. Takva bi strategija trebala, između ostalog, uključivati prikupljanje zdravstvenih podataka, osposobljavanje zdravstvenih radnika i podizanje svijesti preko zdravstvenih ustanova;

(i)	strategije za sprečavanje izloženosti ranjivih skupina stanovništva, posebno djece i žena u reproduktivnoj dobi, a osobito trudnica, živi koja se upotrebljava u sektoru tradicionalnog rudarenja zlata i rudarenja zlata u malom opsegu;

(j)	strategije za pružanje informacija rudarima u sektoru tradicionalnog rudarenja zlata i rudarenja zlata u malom opsegu te pogođenim zajednicama; i

(k)	program provedbe nacionalnog akcijskog plana.

Svaka stranka može u svoj nacionalni akcijski plan uključiti dodatne strategije za postizanje svojih ciljeva, uključujući uporabu ili uvođenje standarda za tradicionalno rudarenje zlata i rudarenje zlata u malom opsegu bez uporabe žive, te tržišne mehanizme ili marketinške alate.

PRILOG D

POPIS TOČKASTIH IZVORA EMISIJA ŽIVE I ŽIVINIH SPOJEVA U ATMOSFERU

Kategorija točkastih izvora:

elektrane na ugljen;

industrijski kotlovi na ugljen;

procesi taljenja i pečenja koji se upotrebljavaju u proizvodnji obojenih metala (1);

postrojenja za spaljivanje otpada;

pogoni za proizvodnju cementnog klinkera.

(1) Za potrebe ovog Priloga pojam „obojeni metali” odnosi se na olovo, cink, bakar i industrijsko zlato.

PRILOG E

ARBITRAŽNI POSTUPAK I POSTUPAK MIRENJA

Dio I.: Arbitražni postupak

Arbitražni postupak za potrebe članka 25. stavka 2. točke (a) ove Konvencije jest kako slijedi:

Članak 1.

1. Stranka može pokrenuti arbitražni postupak skladu s člankom 25. ove Konvencije pisanom obaviješću upućenom drugoj stranci ili strankama u sporu. Uz obavijest se dostavlja tužbeni zahtjev sa svim popratnim dokumentima. U obavijesti se navode predmet arbitraže i posebno članci ove Konvencije čije su tumačenje ili primjena sporni.

2. Stranka tužiteljica obavješćuje Tajništvo da upućuje spor na arbitražu u skladu s člankom 25. ove Konvencije. Uz obavijest se dostavlja pisana obavijest stranke tužiteljice, tužbeni zahtjev i popratni dokumenti iz prethodnog stavka 1. Tajništvo tako primljene informacije prosljeđuje svim strankama.

Članak 2.

1. Ako se spor upućuje na arbitražu u skladu s prethodnim člankom 1., uspostavlja se arbitražni sud. On se sastoji od tri člana.

2. Svaka strana u sporu imenuje jednog arbitra, a tako imenovana dva arbitra sporazumno imenuju trećeg arbitra koji je predsjednik suda. U sporu između više od dviju stranaka, stranke s istim interesom zajednički i sporazumno imenuju jednog arbitra. Predsjednik suda ne smije biti državljanin nijedne od stranaka u sporu, ni imati svoje uobičajeno mjesto boravka na državnom području bilo koje od tih stranaka, niti biti zaposlenik bilo koje od njih, ni prethodno se baviti predmetnim slučajem u bilo kojem drugom svojstvu.

3. Sva upražnjena mjesta popunjavaju se kako je propisano za prvotno imenovanje.

Članak 3.

1. Ako jedna od stranaka u sporu ne imenuje arbitra u roku od dva mjeseca od datuma na koji je tuženik primio obavijest o arbitraži, druga stranka može o tome obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji provodi imenovanje u roku od sljedeća dva mjeseca.

2. Ako predsjednik arbitražnog suda ne bude imenovan u roku od dva mjeseca od datuma imenovanja drugog arbitra, glavni tajnik Ujedinjenih naroda na zahtjev stranke imenuje predsjednika u roku od sljedeća dva mjeseca.

Članak 4.

Arbitražni sud donosi odluke u skladu s odredbama ove Konvencije i međunarodnim pravom.

Članak 5.

Ako se stranke u sporu ne dogovore drukčije, arbitražni sud donosi svoj poslovnik.

Članak 6.

Arbitražni sud može, na zahtjev jedne od stranaka u sporu, preporučiti neophodne privremene mjere zaštite.

Članak 7.

Stranke u sporu dužne su omogućiti rad arbitražnom sudu te posebno, koristeći sva raspoloživa sredstva:

(a)	predati sudu sve mjerodavne dokumente, podatke i sredstva; i

(b)	omogućiti sudu, ako je potrebno, pozivanje svjedoka ili stručnjaka i prikupljanje njihovih iskaza.

Članak 8.

Stranke u sporu i arbitri dužni su štititi povjerljivost svih podataka ili dokumenata koje tijekom postupka pred arbitražnim sudom prime kao povjerljive.

Članak 9.

Ako arbitražni sud ne odluči drukčije zbog posebnih okolnosti slučaja, troškove arbitražnog suda stranke u sporu snose u jednakom omjeru. Sud vodi evidenciju o svim svojim troškovima i strankama dostavlja konačni obračun.

Članak 10.

Stranka koja u predmetu spora ima interes pravne prirode na koji odluka može utjecati može se uključiti u postupak uz suglasnost arbitražnog suda.

Članak 11.

Arbitražni sud može razmotriti protutužbe koje proizlaze izravno iz predmeta spora i o njima odlučiti.

Članak 12.

Odluke arbitražnog suda o postupku i o meritumu donose se većinom glasova njegovih članova.

Članak 13.

1. Ako se jedna od stranaka u sporu ne pojavi pred arbitražnim sudom ili ne iznese svoju obranu, druga stranka može zahtijevati od suda da nastavi postupak i donese odluku. Izostanak stranke ili njezine obrane nije prepreka provedbi postupka.

2. Prije donošenja konačne odluke arbitražni se sud mora uvjeriti da je zahtjev dovoljno činjenično i pravno utemeljen.

Članak 14.

Arbitražni sud donosi svoju konačnu odluku u roku od pet mjeseci od datuma na koji je u potpunosti sastavljen, osim ako smatra potrebnim da se rok produlji za određeno razdoblje koje ne smije trajati dulje od pet mjeseci.

Članak 15.

Konačna odluka arbitražnog suda ograničena je na predmet spora i u njoj se navode razlozi na kojima se temelji. Ona sadržava imena članova koji su sudjelovali i datum konačne odluke. Svaki član suda može konačnoj odluci priložiti izdvojeno ili suprotno mišljenje.

Članak 16.

Konačna odluka obvezujuća je za stranke u sporu. Tumačenje ove Konvencije izneseno u konačnoj odluci obvezujuće je i za stranku koja se uključila u postupak u skladu s prethodnim člankom 10. u mjeri u kojoj se ono odnosi na pitanja u pogledu kojih se ta stranka uključila. Protiv konačne odluke ne postoji mogućnost žalbe, osim ako su se stranke u sporu unaprijed dogovorile o žalbenom postupku.

Članak 17.

Svako neslaganje koje bi se moglo pojaviti između stranaka koje konačna odluka obvezuje u skladu s prethodnim člankom 16. u pogledu tumačenja ili načina provedbe te konačne odluke bilo koja od njih može podnijeti na odlučivanje arbitražnom sudu koji je odluku donio.

Dio II.: Postupak mirenja

Postupak mirenja za potrebe članka 25. stavka 6. ove Konvencije jest kako slijedi:

Članak 1.

Zahtjev stranke u sporu za osnivanje povjerenstva za mirenje u skladu sa člankom 25. stavkom 6. ove Konvencije dostavlja se u pisanom obliku Tajništvu, uz dostavu kopije drugoj stranci ili strankama u sporu. Tajništvo odmah o tome obavješćuje sve stranke.

Članak 2.

1. Ako se stranke u sporu ne dogovore drukčije, povjerenstvo za mirenje sastoji se od tri člana, pri čemu svaka od dotičnih stranaka imenuje po jednoga, a ti članovi zajednički biraju predsjednika povjerenstva.

2. U sporovima između više od dviju stranaka, stranke koje imaju isti interes zajednički i sporazumno imenuju svojeg člana.

Članak 3.

Ako stranke u sporu ne obave bilo koje imenovanje u roku od dva mjeseca od datuma na koji je Tajništvo primilo pisani zahtjev iz prethodnog članka 1., glavni tajnik Ujedinjenih naroda na zahtjev bilo koje stranke provodi to imenovanje u roku od sljedeća dva mjeseca.

Članak 4.

Ako predsjednik povjerenstva za mirenje ne bude izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja drugog člana povjerenstva, glavni tajnik Ujedinjenih naroda na zahtjev bilo koje stranke u sporu imenuje predsjednika u roku od sljedeća dva mjeseca.

Članak 5.

Povjerenstvo za mirenje pomaže strankama u sporu na neovisan i nepristran način u njihovu nastojanju da postignu mirno rješenje spora.

Članak 6.

1. Povjerenstvo za mirenje može provoditi postupak mirenja na način koji smatra prikladnim, u potpunosti uzimajući u obzir okolnosti slučaja i stavove koje stranke u sporu mogu iznijeti, uključujući i svaki zahtjev za brzo rješenje. Povjerenstvo prema potrebi može donijeti svoj poslovnik ako se stranke ne dogovore drukčije.

2. Povjerenstvo za mirenje može u bilo kojem trenutku tijekom postupka davati prijedloge ili preporuke za rješavanje spora.

Članak 7.

Stranke u sporu surađuju s povjerenstvom za mirenje. One posebno nastoje ispuniti zahtjeve povjerenstva za mirenje povezane s dostavljanjem pisanih materijala, pribavljanjem dokaza i sudjelovanjem na sastancima. Stranke i članovi povjerenstva za mirenje dužni su štititi povjerljivost svih podataka ili dokumenata koje tijekom postupka pred povjerenstvom prime kao povjerljive.

Članak 8.

Povjerenstvo za mirenje odluke donosi većinom glasova svojih članova.

Članak 9.

Ako spor nije već riješen, povjerenstvo za mirenje podnosi izvješće s preporukama za rješavanje spora najkasnije dvanaest mjeseci nakon što je povjerenstvo u potpunosti sastavljeno, koje stranke u sporu razmatraju u dobroj vjeri.

Članak 10.

U slučaju bilo kakvog neslaganja povjerenstvo za mirenje sâmo odlučuje ima li nadležnost za razmatranje predmeta koji mu je upućen.

Članak 11.

Troškove povjerenstva za mirenje stranke u sporu snose u jednakom omjeru ako se ne dogovore drukčije. Povjerenstvo vodi evidenciju o svim svojim troškovima i strankama dostavlja konačni obračun.

PRILOG

IZJAVA O NADLEŽNOSTI EUROPSKE UNIJE U SKLADU S ČLANKOM 30. STAVKOM 3. MINAMATSKE KONVENCIJE O ŽIVI

Sljedeće su države trenutačno članice Europske unije: Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, Češka Republika, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Republika Estonija, Irska, Helenska Republika, Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Republika Hrvatska, Talijanska Republika, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Mađarska, Republika Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovačka Republika, Republika Finska, Kraljevina Švedska te Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Člankom 30. stavkom 3. Minamatske konvencije propisuje se: „3. U svojoj ispravi o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu organizacija regionalne ekonomske integracije navodi opseg svoje nadležnosti u pogledu pitanja koja uređuje ova Konvencija. Svaka takva organizacija o svakoj bitnoj izmjeni opsega svoje nadležnosti obavješćuje depozitara, koji o tome obavješćuje stranke.”

Europska unija izjavljuje da je, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovim člankom 192. stavkom 1., nadležna za sklapanje međunarodnih sporazuma i za provedbu obveza koje proizlaze iz njih, a kojima se doprinosi ostvarivanju sljedećih ciljeva:

—	očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša,

—	zaštiti ljudskog zdravlja,

—	razboritom i racionalnom korištenju prirodnih bogatstava,

—	promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih odnosno svjetskih problema u vezi s okolišem, uključujući klimatske promjene.

Sljedećim popisom pravnih instrumenata Unije prikazuje se opseg područja u kojem Unija izvršava svoju unutarnju nadležnost u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, a s obzirom na pitanja koja se uređuju Minamatskom konvencijom. Unija je nadležna za izvršavanje onih obveza iz Minamatske konvencije o živi u pogledu kojih se odredbama pravnih instrumenata Unije, posebice onih koji su navedeni u nastavku, utvrđuju zajednička pravila i u mjeri u kojoj se odredbama Minamatske konvencije ili aktom donesenim radi njezine provedbe utječe na ta zajednička pravila ili se njihov opseg mijenja.

—	Uredba (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 (1),

—	Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.),

—	Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.),

—	Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000., str. 34.),

—	Uredba (EZ) 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.),

—

Uredba (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.),

—	Uredba (EU) 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1),

—	Uredba (EZ) br. 1107/2009 od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.),

—	Direktiva Vijeća 93/42/EZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (SL L 169, 12.7.1993., str. 1.)

—	Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.),

—	Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.),

—	Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavljanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari te izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ, (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.),

—	Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku (SL L 23, 26.1.2005., str. 3.),

—	Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.),

—	Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.),

—	Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.),

—	Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.).

Izvršavanje nadležnosti koje su države članice Europske unije prenijele na Europsku uniju u skladu s Ugovorima po svojoj prirodi u neprestanom je razvoju. Unija stoga zadržava pravo prilagodbe ove Izjave.

(1) SL L 137, 24.5.2017, str. 1.

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/40

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/940

оd 1. lipnja 2017.

o odobrenju mravlje kiseline kao dodatka hrani za sve životinjske vrste

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)	U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje mravlje kiseline. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)	Zahtjev se odnosi na odobrenje mravlje kiseline kao dodatka hrani za sve životinjske vrste te njegovo razvrstavanje u kategoriju „tehnološki dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) u svojem je mišljenju od 30. travnja 2015. (2) zaključila da pripravak mravlje kiseline u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš. Agencija je zaključila i da je pripravak učinkovit u suzbijanju ili smanjenju broja bakterijskih patogena u krmivu i krmnoj smjesi. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)	Procjena pripravka mravlje kiseline pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje predviđeni člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrenje

Pripravak naveden u Prilogu, koji pripada kategoriji dodataka hrani za životinje „tehnološki dodaci” i funkcionalnoj skupini „tvari za poboljšanje higijenskog stanja”, odobrava se kao dodatak hrani za životinje u skladu s uvjetima utvrđenima u tom prilogu.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. lipnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(2) EFSA Journal 2015.; 13(5):4113.

PRILOG

Identifikacijski broj dodatka hrani za životinje

Dodatak hrani za životinje

Kemijska formula, opis, analitička metoda

Vrsta ili kategorija životinje

Najviša dob

Najmanja dopuštena količina

Najveća dopuštena količina

Ostale odredbe

Datum isteka valjanosti odobrenja

mg aktivne tvari po kg potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 %

Tehnološki dodaci: tvari za poboljšanje higijenskog stanja

1k236

Mravlja kiselina

Sastav dodatka hrani

Mravlja kiselina (≥ 84,5 %)

Tekući oblik

Karakteristike aktivne tvari

Mravlja kiselina ≥ 84,5 %

H2CO2

CAS br.: 64-18-6

Analitička metoda (1)

Za određivanje mravlje kiseline: metoda ionske kromatografije s detekcijom električne vodljivosti (IC-ECD).

Sve životinjske vrste

—

10 000

1.	U uputama za uporabu dodatka hrani za životinje i premiksa potrebno je navesti uvjete skladištenja i stabilnost pri toplinskoj obradi.

2.	Mješavina različitih izvora mravlje kiseline ne smije premašiti najveću dopuštenu količinu u potpunoj krmnoj smjesi.

Za korisnike dodatka i premiksā subjekti koji posluju s hranom dužni su utvrditi operativne postupke i organizacijske mjere za uklanjanje mogućih opasnosti koje proizlaze iz njihove uporabe. Ako se tim postupcima i mjerama rizici ne mogu ukloniti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru, pri uporabi dodatka i premiksā potrebno je nositi osobnu zaštitnu opremu, uključujući zaštitu za dišne organe, zaštitne naočale i rukavice.

21.6.2027.

(1) Podaci o analitičkim metodama dostupni su na sljedećoj adresi referentnog laboratorija: https://ec.europa.eu/jrc/en/eurl/feed-additives/evaluation-reports

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/43

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/941

оd 1. lipnja 2017.

o povlačenju prihvaćanja preuzete obveze za dva proizvođača izvoznika na temelju Provedbene odluke 2013/707/EU o potvrdi prihvaćanja preuzete obveze u vezi s antidampinškim i antisubvencijskim mjerama koje se odnose na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine za vrijeme primjene konačnih mjera

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna antidampinška uredba”), a posebno njezin članak 8.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (2) („Osnovna antisubvencijska uredba”), a posebno njezin članak 13.,

nakon obavješćivanja država članica,

budući da:

A. PREUZETA OBVEZA I DRUGE POSTOJEĆE MJERE

(1)	Uredbom (EU) br. 513/2013 (3) Europska komisija („Komisija”) uvela je privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Europsku uniju („Unija”) kristalnih silicijskih fotonaponskih modula („moduli”) i ključnih elemenata (tj. ćelija i pločica) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Skupina proizvođača izvoznika ovlastila je Kinesku gospodarsku komoru za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) da u njihovo ime Komisiji predloži preuzimanje obveze u vezi s cijenama, što je ona i učinila. Iz uvjeta te preuzete obveze u vezi s cijenama jasno je da je riječ o paketu pojedinačnih preuzetih obveza u vezi s cijenama za svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika kojim, zbog praktičnosti upravljanja, koordinira CCCME.

(3)

Odlukom 2013/423/EU (4) Komisija je prihvatila tu preuzetu obvezu u vezi s cijenama u pogledu privremene antidampinške pristojbe. Uredbom (EU) br. 748/2013 (5) Komisija je izmijenila Uredbu (EU) br. 513/2013 radi uvođenja tehničkih izmjena potrebnih zbog prihvaćanja preuzete obveze u pogledu privremene antidampinške pristojbe.

(4)

Provedbenom uredbom (EU) br. 1238/2013 (6) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju modula i ćelija podrijetlom ili poslanih iz NRK-a („predmetni proizvodi”). Provedbenom uredbom (EU) br. 1239/2013 (7) Vijeće je uvelo i konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz predmetnih proizvoda u Uniju.

(5)

Nakon obavijesti o izmijenjenoj verziji preuzete obveze u vezi s cijenama koju je dostavila skupina proizvođača izvoznika („proizvođači izvoznici”) zajedno s CCCME-om, Provedbenom odlukom 2013/707/EU (8) Komisija je potvrdila prihvaćanje preuzete obveze u vezi s cijenama kako je izmijenjena („preuzeta obveza”) za razdoblje primjene konačnih mjera. U Prilogu toj Odluci navedeni su proizvođači izvoznici za koje je prihvaćena preuzeta obveza, među ostalim:

(a)	BYD (Shangluo) Industrial Co. Ltd, zajedno s njegovim povezanim društvom u NRK-u i Uniji, pod zajedničkom dodatnom oznakom TARIC: B871(„BYD”);

(b)	Yingli Energy (China) Co. Ltd, zajedno s njegovim povezanim društvima u NRK-u i Uniji, pod zajedničkom dodatnom oznakom TARIC: B797 („Yingli”).

(6)

Provedbenom odlukom 2014/657/EU (9) Komisija je prihvatila prijedlog proizvođačā izvoznika i CCCME-a za pojašnjenja u pogledu provedbe preuzete obveze za predmetne proizvode obuhvaćene preuzetom obvezom, to jest module i ćelije podrijetlom ili poslane iz NRK-a, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 8541 40 90 (oznake TARIC 8541409021, 8541409029, 8541409031 i 8541409039), koje proizvode proizvođači izvoznici („obuhvaćeni proizvod”). Antidampinške i kompenzacijske pristojbe iz uvodne izjave 4. i preuzeta obveza dalje u tekstu zajednički se nazivaju „mjere”.

(7)	Provedbenom uredbom (EU) 2015/866 (10) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za tri proizvođača izvoznika.

(8)	Provedbenom uredbom (EU) 2015/1403 (11) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još jednog proizvođača izvoznika.

(9)	Provedbenom uredbom (EU) 2015/2018 (12) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za dva proizvođača izvoznika.

(10)	Obaviješću o pokretanju postupka objavljenom 5. prosinca 2015. u Službenom listu Europske unije (13) Komisija je pokrenula ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera.

(11)	Obaviješću o pokretanju postupka objavljenom 5. prosinca 2015. u Službenom listu Europske unije (14) Komisija je pokrenula ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera.

(12)	Obaviješću o pokretanju postupka objavljenom 5. prosinca 2015. u Službenom listu Europske unije (15) Komisija je pokrenula i djelomičnu privremenu reviziju antidampinških i kompenzacijskih mjera.

(13)	Provedbenom uredbom (EU) 2016/115 (16) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još jednog proizvođača izvoznika.

(14)

Provedbenom uredbom (EU) 2016/185 (17) Komisija je proširila konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Provedbenom uredbom (EU) br. 1238/2013 na uvoz predmetnih proizvoda podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine na uvoz predmetnog proizvoda poslanog iz Malezije i Tajvana, neovisno o tome je li deklariran kao proizvod podrijetlom iz Malezije i Tajvana.

(15)

Provedbenom uredbom (EU) 2016/184 (18) Komisija je proširila konačnu kompenzacijsku pristojbu uvedenu Provedbenom uredbom (EU) br. 1239/2013 na uvoz predmetnih proizvoda podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine na uvoz predmetnog proizvoda poslanog iz Malezije i Tajvana, neovisno o tome je li deklariran kao proizvod podrijetlom iz Malezije i Tajvana.

(16)	Provedbenom uredbom (EU) 2016/1045 (19) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još jednog proizvođača izvoznika.

(17)	Provedbenom uredbom (EU) 2016/1382 (20) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još pet proizvođača izvoznika.

(18)	Provedbenom uredbom (EU) 2016/1402 (21) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još tri proizvođača izvoznika.

(19)	Provedbenom uredbom (EU) 2016/1998 (22) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još pet proizvođača izvoznika.

(20)	Provedbenom uredbom (EU) 2016/2146 (23) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još dva proizvođača izvoznika.

(21)	Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera i privremene revizije spomenutih u uvodnim izjavama 10. do 12. Komisija je provedbenim uredbama (EU) 2017/366 (24) i (EU) 2017/367 (25) zadržala mjere na snazi.

(22)	Obaviješću o pokretanju postupka objavljenom 3. ožujka 2017. u Službenom listu Europske unije (26) Komisija je pokrenula i djelomičnu privremenu reviziju oblika mjera.

(23)	Provedbenom uredbom (EU) 2017/454 (27) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za četiri proizvođača izvoznika.

(24)	Provedbenom odlukom (EU) 2017/615 (28) Komisija je prihvatila prijedlog skupine proizvođača izvoznika zajedno s CCCME-om u pogledu provedbe preuzete obveze.

B. UVJETI PREUZETE OBVEZE I DOBROVOLJNO POVLAČENJE DRUŠTAVA YINGLI I BYD IZ PREUZETE OBVEZE

(25)	U skladu s preuzetom obvezom svaki proizvođač izvoznik može dobrovoljno povući preuzetu obvezu u bilo kojem trenutku tijekom njezine primjene.

(26)	Društvo BYD obavijestilo je Komisiju u ožujku 2017. da se želi povući iz preuzete obveze.

(27)	Društvo Yingli obavijestilo je Komisiju u ožujku 2017. da se želi povući iz preuzete obveze.

C. POVLAČENJE PRIHVAĆANJA PREUZETE OBVEZE I UVOĐENJE KONAČNIH PRISTOJBI

(28)	Stoga, u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe, člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe te u skladu s uvjetima preuzete obveze, Komisija je zaključila da je potrebno povući prihvaćanje preuzete obveze za društva BYD i Yingli.

(29)

Sukladno tomu, u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe, konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/367 i konačna kompenzacijska pristojba uvedena člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/366 automatski se primjenjuju na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom ili poslanog iz NRK-a, koji su proizvela društva BYD (dodatna oznaka TARIC: B871) i Yingli (dodatna oznaka TARIC: B797) od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

(30)

Komisija osim toga podsjeća da bi carinska tijela država članica koja imaju naznaka da cijena iskazana na računu izdanom na temelju preuzete obveze ne odgovara stvarno plaćenoj cijeni trebala ispitati je li ispunjen zahtjev o navođenju svih rabata na računima izdanima na temelju preuzete obveze i je li primijenjena najniža uvozna cijena. Ako utvrde da taj zahtjev nije ispunjen ili da nije primijenjena najniža uvozna cijena, carinska tijela država članica trebala bi naplatiti pristojbe. Kako bi se carinskim tijelima država članica olakšao rad u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora, Komisija bi u takvim slučajevima i samo za potrebe postupka na nacionalnoj razini trebala dostaviti povjerljivi tekst i ostale informacije o preuzetoj obvezi.

(31)

Naposljetku, Komisija napominje da prihvaćanje dobrovoljnog povlačenja ne dovodi u pitanje ovlast koja je dodijeljena Komisiji na temelju članka 3. stavka 2. točke (b) Provedbene uredbe (EU) br. 1238/2013, članka 2. stavka 2. točke (b) Provedbene uredbe (EU) 2017/367, članka 2. stavka 2. točke (b) Provedbene uredbe (EU) br. 1239/2013 i članka 2. stavka 2. točke (b) Provedbene uredbe (EU) 2017/366 da poništi račune na temelju preuzete obveze koji su izdani prije prihvaćanja dobrovoljnog povlačenja, ako Komisija sazna za činjenice koje opravdavaju poništenje računa.

(32)	U informativne svrhe u tablici u Prilogu ovoj Uredbi navedeni su proizvođači izvoznici na čiju preuzetu obvezu prihvaćenu Provedbenom odlukom 2013/707/EU ne utječe ova Uredba,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Povlači se prihvaćanje preuzete obveze u odnosu na sljedeća društva:

Naziv društva

Dodatna oznaka TARIC

Shanghai BYD Co. Ltd

BYD (Shangluo) Industrial Co. Ltd

B871

Yingli Energy (China) Co. Ltd

Baoding Tianwei Yingli New Energy Resources Co. Ltd

Hainan Yingli New Energy Resources Co. Ltd

Hengshui Yingli New Energy Resources Co. Ltd

Tianjin Yingli New Energy Resources Co. Ltd

Lixian Yingli New Energy Resources Co. Ltd

Baoding Jiasheng Photovoltaic Technology Co. Ltd

Beijing Tianneng Yingli New Energy Resources Co. Ltd

Yingli Energy (Beijing) Co. Ltd

B797

Članak 2.

1. Ako carinska tijela imaju naznaka da cijena iskazana na računu koji je na temelju preuzete obveze u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) br. 1238/2013, člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) 2017/367, člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) br. 1239/2013 i člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) 2017/366 izdalo neko društvo čija je preuzeta obveza prvobitno prihvaćena Provedbenom odlukom 2013/707/EU ne odgovara plaćenoj cijeni te da je stoga moguće da su ta društva prekršila preuzetu obvezu, carinska tijela mogu, ako je to potrebno za provedbu nacionalnog postupka, zatražiti od Komisije primjerak preuzete obveze i druge informacije za provjeru primjenjive najniže uvozne cijene na dan izdavanja računa na temelju preuzete obveze.

2. Ako se provjerom utvrdi da je plaćena cijena niža od najniže uvozne cijene, naplaćuju se pristojbe koje u tom slučaju dospijevaju u skladu s člankom 8. stavkom 9. Uredbe (EU) 2016/1036 i člankom 13. stavkom 9. Uredbe (EU) 2016/1037.

Ako se provjerom utvrdi da popusti i rabati nisu iskazani na trgovačkom računu, naplaćuju se pristojbe koje u tom slučaju dospijevaju u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) br. 1238/2013, člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2017/367, člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) br. 1239/2013 i člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2017/366.

3. Informacije u skladu sa stavkom 1. smiju se upotrijebiti samo u svrhu naplate pristojbi u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) br. 1238/2013, člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2017/367, člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) br. 1239/2013 i člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2017/366. Carinska tijela država članica u tom kontekstu mogu dužniku kojeg se tereti za te pristojbe dostaviti te informacije samo u svrhu zaštite njegova prava na obranu. Te se informacije ni pod kojim uvjetima ne smiju otkriti trećim osobama.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. lipnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(3) SL L 152, 5.6.2013., str. 5.

(4) SL L 209, 3.8.2013., str. 26.

(5) SL L 209, 3.8.2013., str. 1.

(6) SL L 325, 5.12.2013., str. 1.

(7) SL L 325, 5.12.2013., str. 66.

(8) SL L 325, 5.12.2013., str. 214.

(9) SL L 270, 11.9.2014., str. 6.

(10) SL L 139, 5.6.2015., str. 30.

(11) SL L 218, 19.8.2015., str. 1.

(12) SL L 295, 12.11.2015., str. 23.

(13) SL C 405, 5.12.2015., str. 8.

(14) SL C 405, 5.12.2015., str. 20.

(15) SL C 405, 5.12.2015., str. 33.

(16) SL L 23, 29.1.2016., str. 47.

(17) SL L 37, 12.2.2016., str. 76.

(18) SL L 37, 12.2.2016., str. 56.

(19) SL L 170, 29.6.2016., str. 5.

(20) SL L 222, 17.8.2016., str. 10.

(21) SL L 228, 23.8.2016., str. 16.

(22) SL L 308, 16.11.2016., str. 8.

(23) SL L 333, 8.12.2016., str. 4.

(24) SL L 56, 3.3.2017., str. 1.

(25) SL L 56, 3.3.2017., str. 131.

(26) SL C 67, 3.3.2017., str. 16.

(27) SL L 71, 16.3.2017., str. 5.

(28) SL L 86, 31.3.2017., str. 14.

PRILOG

Popis trgovačkih društava

Naziv društva	Dodatna oznaka TARIC
Jiangsu Aide Solar Energy Technology Co. Ltd	B798
Alternative Energy (AE) Solar Co. Ltd	B799
Anhui Chaoqun Power Co. Ltd	B800
Anji DaSol Solar Energy Science & Technology Co. Ltd	B802
Anhui Schutten Solar Energy Co. Ltd Quanjiao Jingkun Trade Co. Ltd	B801
Anhui Titan PV Co. Ltd	B803
Xi'an SunOasis (Prime) Company Limited TBEA SOLAR CO. LTD XINJIANG SANG'O SOLAR EQUIPMENT	B804
Changzhou NESL Solartech Co. Ltd	B806
Changzhou Shangyou Lianyi Electronic Co. Ltd	B807
CHINALAND SOLAR ENERGY CO. LTD	B808
ChangZhou EGing Photovoltaic Technology Co. Ltd	B811
CIXI CITY RIXING ELECTRONICS CO. LTD ANHUI RINENG ZHONGTIAN SEMICONDUCTOR DEVELOPMENT CO. LTD HUOSHAN KEBO ENERGY & TECHNOLOGY CO. LTD	B812
CSG PVtech Co. Ltd	B814
China Sunergy (Nanjing) Co. Ltd CEEG Nanjing Renewable Energy Co. Ltd CEEG (Shanghai) Solar Science Technology Co. Ltd China Sunergy (Yangzhou) Co. Ltd China Sunergy (Shanghai) Co. Ltd	B809
Dongfang Electric (Yixing) MAGI Solar Power Technology Co. Ltd	B816
EOPLLY New Energy Technology Co. Ltd SHANGHAI EBEST SOLAR ENERGY TECHNOLOGY CO. LTD JIANGSU EOPLLY IMPORT & EXPORT CO. LTD	B817
Zheijiang Era Solar Co. Ltd	B818
GD Solar Co. Ltd	B820
Greenway Solar-Tech (Shanghai) Co. Ltd Greenway Solar-Tech (Huaian) Co. Ltd	B821
Guodian Jintech Solar Energy Co. Ltd	B822
Hangzhou Bluesun New Material Co. Ltd	B824
Hanwha SolarOne (Qidong) Co. Ltd	B826
Hengdian Group DMEGC Magnetics Co. Ltd	B827
HENGJI PV-TECH ENERGY CO. LTD	B828
Himin Clean Energy Holdings Co. Ltd	B829
Jiangsu Green Power PV Co. Ltd	B831
Jiangsu Hosun Solar Power Co. Ltd	B832
Jiangsu Jiasheng Photovoltaic Technology Co. Ltd	B833
Jiangsu Runda PV Co. Ltd	B834
Jiangsu Sainty Photovoltaic Systems Co. Ltd Jiangsu Sainty Machinery Imp. And Exp. Corp. Ltd	B835
Jiangsu Shunfeng Photovoltaic Technology Co. Ltd Changzhou Shunfeng Photovoltaic Materials Co. Ltd Jiangsu Shunfeng Photovoltaic Electronic Power Co. Ltd	B837
Jiangsu Sinski PV Co. Ltd	B838
Jiangsu Sunlink PV Technology Co. Ltd	B839
Jiangsu Zhongchao Solar Technology Co. Ltd	B840
Jiangxi Risun Solar Energy Co. Ltd	B841
Jiangxi LDK Solar Hi-Tech Co. Ltd LDK Solar Hi-Tech (Nanchang) Co. Ltd LDK Solar Hi-Tech (Suzhou) Co. Ltd	B793
Jiangyin Shine Science and Technology Co. Ltd	B843
Jinzhou Yangguang Energy Co. Ltd Jinzhou Huachang Photovoltaic Technology Co. Ltd Jinzhou Jinmao Photovoltaic Technology Co. Ltd Jinzhou Rixin Silicon Materials Co. Ltd Jinzhou Youhua Silicon Materials Co. Ltd	B795
Juli New Energy Co. Ltd	B846
Jumao Photonic (Xiamen) Co. Ltd	B847
King-PV Technology Co. Ltd	B848
Kinve Solar Power Co. Ltd (Maanshan)	B849
Lightway Green New Energy Co. Ltd Lightway Green New Energy (Zhuozhou) Co. Ltd	B851
Nanjing Daqo New Energy Co. Ltd	B853
NICE SUN PV CO. LTD LEVO SOLAR TECHNOLOGY CO. LTD	B854
Ningbo Jinshi Solar Electrical Science & Technology Co. Ltd	B857
Ningbo Komaes Solar Technology Co. Ltd	B858
Ningbo South New Energy Technology Co. Ltd	B861
Ningbo Sunbe Electric Ind Co. Ltd	B862
Ningbo Ulica Solar Science & Technology Co. Ltd	B863
Perfectenergy (Shanghai) Co. Ltd	B864
Perlight Solar Co. Ltd	B865
SHANGHAI ALEX SOLAR ENERGY SCIENCE & TECHNOLOGY CO. LTD SHANGHAI ALEX NEW ENERGY CO. LTD	B870
Shanghai Chaori Solar Energy Science & Technology Co. Ltd	B872
Propsolar (Zhejiang) New Energy Technology Co. Ltd Shanghai Propsolar New Energy Co. Ltd	B873
SHANGHAI SHANGHONG ENERGY TECHNOLOGY CO. LTD	B874
SHANGHAI SOLAR ENERGY S&T CO. LTD Shanghai Shenzhou New Energy Development Co. Ltd Lianyungang Shenzhou New Energy Co. Ltd	B875
Shanghai ST Solar Co. Ltd Jiangsu ST Solar Co. Ltd	B876
Shenzhen Sacred Industry Co. Ltd	B878
Shenzhen Topray Solar Co. Ltd Shanxi Topray Solar Co. Ltd Leshan Topray Cell Co. Ltd	B880
Sopray Energy Co. Ltd Shanghai Sopray New Energy Co. Ltd	B881
SUN EARTH SOLAR POWER CO. LTD NINGBO SUN EARTH SOLAR POWER CO. LTD Ningbo Sun Earth Solar Energy Co. Ltd	B882
SUZHOU SHENGLONG PV-TECH CO. LTD	B883
TDG Holding Co. Ltd	B884
Tianwei New Energy Holdings Co. Ltd Tianwei New Energy (Chengdu) PV Module Co. Ltd Tianwei New Energy (Yangzhou) Co. Ltd	B885
Wenzhou Jingri Electrical and Mechanical Co. Ltd	B886
Shanghai Topsolar Green Energy Co. Ltd	B877
Shenzhen Sungold Solar Co. Ltd	B879
Wuhu Zhongfu PV Co. Ltd	B889
Wuxi Saijing Solar Co. Ltd	B890
Wuxi Shangpin Solar Energy Science and Technology Co. Ltd	B891
Wuxi Solar Innova PV Co. Ltd	B892
Wuxi Taichang Electronic Co. Ltd China Machinery Engineering Wuxi Co.Ltd Wuxi Taichen Machinery & Equipment Co. Ltd	B893
Xi'an Huanghe Photovoltaic Technology Co. Ltd State-run Huanghe Machine-Building Factory Import and Export Corporation Shanghai Huanghe Fengjia Photovoltaic Technology Co. Ltd	B896
Yuhuan BLD Solar Technology Co. Ltd Zhejiang BLD Solar Technology Co. Ltd	B899
Yuhuan Sinosola Science & Technology Co. Ltd	B900
Zhangjiagang City SEG PV Co. Ltd	B902
Zhejiang Fengsheng Electrical Co. Ltd	B903
Zhejiang Global Photovoltaic Technology Co. Ltd	B904
Zhejiang Heda Solar Technology Co. Ltd	B905
Zhejiang Jiutai New Energy Co. Ltd Zhejiang Topoint Photovoltaic Co. Ltd	B906
Zhejiang Kingdom Solar Energy Technic Co. Ltd	B907
Zhejiang Koly Energy Co. Ltd	B908
Zhejiang Mega Solar Energy Co. Ltd Zhejiang Fortune Photovoltaic Co. Ltd	B910
Zhejiang Shuqimeng Photovoltaic Technology Co. Ltd	B911
Zhejiang Shinew Photoelectronic Technology Co. Ltd	B912
Zhejiang Sunflower Light Energy Science & Technology Limited Liability Company Zhejiang Yauchong Light Energy Science & Technology Co. Ltd	B914
Zhejiang Sunrupu New Energy Co. Ltd	B915
Zhejiang Tianming Solar Technology Co. Ltd	B916
Zhejiang Trunsun Solar Co. Ltd Zhejiang Beyondsun PV Co. Ltd	B917
Zhejiang Wanxiang Solar Co. Ltd WANXIANG IMPORT & EXPORT CO LTD	B918
ZHEJIANG YUANZHONG SOLAR CO. LTD	B920

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/53

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/942

оd 1. lipnja 2017.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframovog karbida, taljenog volframovog karbida i volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2737/90 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 33 % na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) („početni ispitni postupak”). Komisija je Odlukom 90/480/EEZ (3) prihvatila obveze koje su ponudila dva glavna izvoznika u pogledu proizvoda na koji se primjenjuju mjere.

(2)	Nakon povlačenja preuzetih obveza dvaju predmetnih kineskih izvoznika, Vijeće je Uredbom Vijeća (EZ) br. 610/95 (4) izmijenilo Uredbu (EEZ) br. 2737/90 i uvelo konačnu pristojbu od 33 % na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida.

(3)	Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera te su mjere Uredbom Vijeća (EZ) br. 771/98 (5) produljene za dodatnih pet godina.

(4)	Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2268/2004 (6), nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera, uvelo antidampinšku pristojbu od 33 % na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz NRK-a.

(5)	Uredbom Vijeća (EZ) br. 1275/2005 (7) Vijeće je izmijenilo definiciju opsega proizvoda kako bi uključivala i volframov karbid jednostavno pomiješan s metalnim prahom.

(6)	Nakon revizije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (8), Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 287/2011 produljilo mjere za dodatnih pet godina (9) („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

1.2. Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(7)	Nakon objavljivanja obavijesti o predstojećem isteku (10) postojećih mjera, Komisija je 7. prosinca 2015. zaprimila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 („zahtjev za reviziju”).

(8)	Zahtjev je podnesen u ime šest proizvođača iz Unije („podnositelj zahtjeva”) koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje volframovog karbida, taljenog volframovog karbida i volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom („volframov karbid”) u Uniji.

(9)	Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga i ponavljanja štete industriji Unije.

1.3. Pokretanje postupka

(10)

Nakon što je Komisija, nakon savjetovanja s Odborom osnovanim u skladu s člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, utvrdila da postoji dovoljno dokaza za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, ona je 23. ožujka 2016., objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije (11) („Obavijest o pokretanju postupka”), najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009.

(11)

Nekoliko korisnika tvrdilo je da su prije pokretanja trenutačnog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera zatražili od Komisije da, u slučaju pokretanja ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, istodobno treba pokrenuti privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe. Ta je tvrdnja ponovljena i nakon objave.

(12)

Suprotno tvrdnjama, Komisiji nije podnesen takav zahtjev. Predmetne strane samo su Komisiji postavile pitanje o tome jesu li prethodni nalazi o dampingu i šteti još uvijek valjani. Ta pitanja nisu bila popraćena zahtjevom za pokretanje privremene revizije niti su te strane dostavile dokaze o trajnoj promjeni okolnosti. Valjanim zahtjevom može se smatrati samo zahtjev potkrijepljen dovoljnom količinom dokaza koji upućuju na takvu trajnu promjenu okolnosti.

1.4. Zainteresirane strane

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, kineska nadležna tijela, poznate joj uvoznike i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(14)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti pisane primjedbe i zatražiti saslušanje u rokovima navedenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim stranama, koje su to zatražile i pokazale da postoje posebni razlozi zašto bi trebale biti saslušane, omogućeno je da budu saslušane. Zainteresirane strane dobile su i priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(15)	Tijekom ispitnog postupka održala su se četiri saslušanja: dva s nekoliko korisnika, jedno s proizvođačima iz Unije i jedno u nazočnosti službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima za jednog uvoznika/korisnika.

(a) Odabir uzorka

(16)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika u NRK-u

(17)	S obzirom na očito veliki broj proizvođača izvoznika u NRK-u, u Obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzorka.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(19)	Zaprimljeni su podaci za odabir uzorka od osam proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika u NRK-u.

(20)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je izvorno odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika/grupe proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika te s nadležnim tijelima iz NRK-a provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(21)

Upitnici su poslani trima proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika uvrštenima u uzorak, ali nijedan nije Komisiji dostavio tražene podatke. Stoga, kako bi prikupile potrebne podatke za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete, službe Komisije smatrale su potrebnim tražiti suradnju od preostalih proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika koji su dostavili podatke za odabir uzorka. Savjetovanje o odabiru novog uzorka provedeno je sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika te s nadležnim tijelima iz NRK-a. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe. Upitnici su stoga poslani preostalim proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika. Ipak nijedan od kineskih proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika nije Komisiji dostavio tražene podatke.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(22)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Prema zahtjevu za reviziju u Uniji postoji devet proizvođača volframovog karbida, od kojih šest proizvodi za slobodno tržište, a tri većinom za vlastitu uporabu. Tijekom ovog postupka javilo se svih šest proizvođača iz Unije/grupa proizvođača iz Unije koji proizvode za slobodno tržište i čine 65 % ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je odlučila u uzorak uključiti svih šest proizvođača. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. U zadanom roku nisu zaprimljene nikakve primjedbe i stoga je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(23)	Tri proizvođača koji uglavnom proizvode za vlastito tržište, iako nisu surađivali, nisu se protivili ispitnom postupku.

Odabir uzorka uvoznika/korisnika

(24)	Kako bi odlučila je li potreban odabir uzorka i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je zatražila od svih deset poznatih uvoznika/korisnika da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(25)	Sedam trgovačkih društava javilo se u roku i svima su poslani upitnici. Sva su ta trgovačka društva bila korisnici.

(b) Odgovori na upitnik

(26)	Komisija je poslala upitnike šest proizvođača iz Unije, sedam poznatih korisnika, osam proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika u NRK-u koji su bili uvršteni u uzorak te 20 poznatih proizvođača u mogućim analognim zemljama (Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države).

(27)

Zaprimljeni su odgovori na upitnik od šest proizvođača iz Unije, osam korisnika (od kojih su dva povezana), jednog proizvođača iz Sjedinjenih Američkih Država kao moguće analogne zemlje i jednog proizvođača iz Japana kao moguće analogne zemlje. Na upitnik nije odgovorio nijedan kineski proizvođač izvoznik/grupa proizvođača izvoznika.

(28)	Javilo se jedno njemačko udruženje proizvođača obojenih metala koje je podržalo daljnju primjenu mjera.

(29)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorijama sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije

—	Eurotungstène Poudres SA, Grenoble, Francuska

—	Global Tungsten & Powders spol. s.r.o, Bruntál, Češka

—	H. C. Starck GmbH & Co. KG, Goslar, Njemačka

—	Tikomet Oy, Jyväskylä, Finska

—	Treibacher Industrie AG, Althofen, Austrija

—	Wolfram Bergbau und Hütten-GmbH Nfg.KG., St Peter, Austrija

Korisnici

—	Atlas Copco Secoroc AB, Fagersta, Švedska

—	Betek GmbH & Co. KG, Aichhalden, Njemačka

—	Gühring KG, Albstadt, Njemačka

—	Konrad Friedrichs GmbH & Co. KG, Kulmbach, Njemačka

—	Technogenia SAS, Sait-Jorioz, Francuska

Proizvođač u analognoj zemlji

—	Global Tungsten & Powders Corp., Towanda, Sjedinjene Američke Države

1.5. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(30)

Ispitni postupak usmjeren na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćao je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Proizvod iz postupka revizije

(31)	Proizvod koji je predmet ove revizije jest volframov karbid, taljeni volframov karbid i volframov karbid jednostavno pomiješan s metalnim prahom („proizvod iz postupka revizije”) trenutačno razvrstan u oznake KN 2849 90 30 i ex 3824 30 00 (oznaka TARIC 3824300010).

(32)

Volframov karbid, taljeni volframov karbid i volframov karbid jednostavno pomiješan s metalnim prahom spojevi su ugljika i volframa koji nastaju toplinskom obradom. Ti su proizvodi posredni proizvodi koji se koriste kao ulazni materijali u proizvodnji komponenata od teških metala kao što su alati za rezanje i visokootporne komponente od cementnog karbida, u premazima otpornima na ogrebotine, za alate za vađenje nafte i rudarske alate te za boje i vrške za razvlačenje i kovanje metala.

(33)

U razmatranom razdoblju proizvod iz postupka revizije proizvodio se u Uniji iz „primarnih” sirovina (ruda, koncentrata, amonijevog paravolframata – APT i oksida) u postupku poznatom kao „proizvodnja iz primarnih sirovina” te od otpadaka u postupku koji se naziva „proizvodnja recikliranjem”. Otpadci teških metala nastaju u postupku proizvodnje tvornica tvrdih metala, u postupku proizvodnje alata i kod krajnjih korisnika proizvoda od tvrdih metala. U proizvodnji volframa otpadci se mogu reciklirati uporabom kemijskog recikliranja ili postupka galvanizacije cinkom.

(34)	Primarni volframov karbid i kemijski reciklirani volframov karbid imaju jednaka fizička i kemijska svojstva te istu namjenu. Nadalje, u postupku proizvodnje volframov karbid proizveden iz sirovina ne odvaja se volframovog karbida proizvedenog od otpadaka.

(35)	Postupkom galvanizacije cinkom dobiva se volframov karbid jednostavno pomiješan s metalnim prahom, na primjer kobalt. Taj je postupak proizvodnje fizičko-mehanički postupak recikliranja, a kvaliteta ulaznih materijala (otpadaka) određuje kvalitetu volframovog karbida.

(36)	Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da prah dobiven galvanizacijom cinkom ne bi trebao biti obuhvaćen tim ispitnim postupkom zbog različitih troškova proizvodnje, različite razine potražnje, različitih kupaca i različitih primjena u odnosu na volframov karbid dobiven iz primarnih sirovina.

(37)

Prah dobiven galvanizacijom cinkom obuhvaćen je opisom volframovog karbida pomiješanog s metalnim prahom, koji je jedan od tri vrste proizvoda obuhvaćenih tim ispitnim postupkom. Trenutačnim ispitnim postupkom otkriveno je da prah dobiven galvanizacijom cinkom ima manju kemijsku čistoću i širu distribuciju zrnaca od volframovog karbida proizvedenog od primarnih sirovina ili od otpadaka volframa u postupku kemijskog recikliranja. Kvaliteta dobivenog praha ovisi o kvaliteti ulaznih otpadaka. Iako se prah dobiven galvanizacijom cinkom ne može upotrebljavati za sve primjene kao volframov karbid, on se upotrebljava za proizvodnju određenih alata od tvrdih metala kao volframov karbid. Stoga je donesen zaključak da ta vrsta volframovog karbida ima slična fizička i kemijska svojstva i slične primjene kao volframov karbid proizveden od primarnih sirovina ili od otpadaka postupkom kemijskog recikliranja. Nadalje, ostali elementi navedeni u uvodnoj izjavi (36), na primjer trošak proizvodnje i potražnja, nisu relevantni za definiciju proizvoda iz postupka revizije. Kada je riječ o navodnim različitim kupcima praha dobivenog galvanizacijom cinka, ispitnim postupkom otkriveno je da su zainteresirane strane koje su to tvrdile bile kupci te vrste proizvoda i volframovog karbida. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(38)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da trenutačni ispitni postupak ne bi trebao obuhvaćati volframov karbid proizveden od otpadaka. Tvrdilo se da je proizvod iz postupka revizije uvezen iz NRK-a gotovo isključivo proizveden iz primarnih sirovina, a da Unija proizvodi volframov karbid i iz recikliranog materijala. Te su strane tvrdile da se troškovi proizvodnje volframovog karbida razlikuju ovisno o sirovinama koje se koriste te da se prikupljanjem, prijevozom i obradom otpadaka dobiva različita troškovna struktura.

(39)

Trošak proizvodnje koji ovisi o sirovinama koje se upotrebljavaju (primarne sirovine ili otpadci) nije kao takav relevantan za definiciju proizvoda već su relevantna tehnička, fizička i kemijska svojstva proizvoda i osnovne primjene. Nadalje, kako je potvrđeno tijekom procjene postupka proizvodnje u industriji Unije, volframov karbid proizveden od primarnih sirovina ne odvaja se od volframovog karbida dobivenog od otpadaka. Određeni proizvođači iz Unije upotrebljavaju u postupku proizvodnje samo primarne sirovine, a drugi upotrebljavaju i otpatke. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (34), volframov karbid proizveden iz primarnih sirovina i volframov karbid proizveden od otpadaka imaju jednaka fizička i kemijska svojstva te istu namjenu. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (21), na upitnik nije odgovorio nijedan kineski proizvođač izvoznik. Komisija stoga nije mogla ocijeniti njihov postupak proizvodnje i vrste proizvoda koje se izvoze u Uniju. Stoga je odbijena tvrdnja da trenutačni ispitni postupak ne bi trebao obuhvaćati volframov karbid proizveden od otpadaka.

(40)

Jedan korisnik tvrdio je da bi se u ispitnom postupku trebala uzeti u obzir različita tržišna obilježja volframovog karbida jer različiti razredi volframovog karbida (kao što su vrlo fini, standardni razredi i razredi cementirani na visokoj temperaturi) utječu na cijene i usporedivost cijena. Nadalje, tvrdilo se da su proizvođači izvoznici iz Kine specijalizirani za proizvodnju standardnih razreda, a industrija Unije proizvodi sve razrede.

(41)

Ta tvrdnja nije potkrijepljena i nije se mogla potvrditi tijekom ispitnog postupka. Predmetni korisnik nije dostavio dokaze o velikim cjenovnim razlikama među različitim vrstama/kvalitetama proizvoda. Usto, ta se tvrdnja nije mogla potvrditi podacima prikupljenima tijekom ispitnog postupka. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (21), odgovore na upitnik nije dostavio nijedan kineski proizvođač izvoznik. Komisija stoga nije mogla ocijeniti, među ostalim elementima, vrstu proizvoda koje proizvode, njihovu troškovnu strukturu i prodajne cijene. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

2.2. Istovjetni proizvod

(42)

Ispitnim postupkom zaključeno je da proizvod iz postupka revizije proizvod koji proizvode i prodaju proizvođači izvoznici u Uniju ima ista fizička i kemijska svojstva te iste primjene kao i proizvod kojeg proizvode proizvođači iz Unije i koji se prodaje na tržištu Unije ili kao proizvod koji se proizvodi i prodaje u analognoj zemlji.

(43)	Komisija je stoga zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

3. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

3.1. Damping

Analogna zemlja

(44)

Nijednom od kineskih proizvođača izvoznika nije u početnom ispitnom postupku odobren tretman tržišnog gospodarstva. U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za sve proizvođače izvoznike određuje se na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. U tu je svrhu bilo potrebno odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(45)	U prethodnim revizijama zbog predstojećeg isteka mjera kao analogna zemlja odabrane su Sjedinjene Američke Države („SAD”). U Obavijesti o pokretanju trenutačne revizije Komisija je predložila da se SAD ponovno upotrijebi kao analogna zemlja te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(46)

Komisija je tražila suradnju drugih mogućih analognih zemalja, obratila se poznatim proizvođačima volframovog karbida u Japanu i Kanadi te od njih zatražila da joj dostave potrebne informacije. Komisija se obratila nadležnim tijelima Izraela, Japana, SAD-a, Kanade, Republike Koreje, Indije i Ruske Federacije i od njih zatražila da joj dostave podatke o proizvodnji volframovog karbida u svojim zemljama. Komisija je od Kanade, Japana i SAD-a zaprimila podatke o otprilike 20 poznatih proizvođača istovjetnog proizvoda u tim zemljama, koji su pozvani da odgovore na upitnik. Tražene podatke dostavili su samo jedan proizvođač iz SAD-u i jedan iz Japana.

(47)	Oba tržišta, SAD i Japan, bila su slična u pogledu broja domaćih proizvođača, nepostojanja antidampinških mjera na snazi i znatnog obujma uvoza iz Kine. To je upućivalo na to da su oba tržišta konkurentna.

(48)	Međutim, dok je japanski proizvođač tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na svojem domaćem tržištu prodavao samo zanemarive količine istovjetnog proizvoda, proizvođač iz SAD-a na svojem je domaćem tržištu prodavao znatne količine.

(49)

Iako je nekoliko strana napomenulo da je proizvođač iz SAD-u bio povezan s industrijom Unije, ta činjenica sama po sebi nije prepreka za odabir SAD-a kao analogne zemlje. Naime, nijedna strana nije dostavila dokaze da je u predmetnom slučaju odnos utjecao na domaće cijene u SAD-u i da, zbog toga, SAD ne bi bio primjerena analogna zemlja.

(50)

Nekoliko zainteresiranih strana također je tvrdilo da se nisu uzeli u obzir načini proizvodnje u SAD-u, posebno proizvodi li se volframov karbid iz primarnih sirovina ili od otpadaka (kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (33)). Te su strane tvrdile da ti različiti načini proizvodnje utječu na potražnju i cijene na tržištu SAD-a, što bi trebalo uzeti u obzir. Nadalje, tvrdili su da su cijene u SAD-u bile posebno visoke jer su proizvođači iz SAD-a imali ugovore s vojskom SAD-a, u kojima su dogovorene visoke cijene.

(51)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi (34), volframov karbid proizveden iz primarnih sirovina i volframov karbid proizveden od otpadaka imaju jednaka fizička i kemijska svojstva te istu namjenu. Stoga se čak ni u SAD-u volframov karbid proizveden od primarnih sirovina nije odvajao od volframovog karbida proizvedenog od otpadaka u postupku proizvodnje. Nadalje, ispitnim postupkom otkriveno je da postupak proizvodnje nije utjecao na potražnju i cijene.

(52)	K tome, iako se volframov karbid zaista upotrebljavao za vojne namjene, na temelju informacija prikupljenih tijekom ispitnog postupka, nije bilo dokaza da je suradnja s vladom utjecala na domaće cijene proizvođača na analognom tržištu.

(53)	Naposljetku, te zainteresirane strane nisu predložile alternativnu analognu zemlju.

(54)	Stoga su odbijene tvrdnje kojima se dovodi u pitanje primjerenost SAD-a kao analognog tržišta.

(55)

Na temelju navedenog i uzimajući u obzir količine prodane na domaćim tržištima proizvođača u mogućim analognim zemljama u trenutku odabira te s obzirom na to da je SAD upotrijebljen kao analogna zemlja i u početnom ispitnom postupku i da Komisija nije zaprimila primjedbe od zainteresiranih strana na temelju kojih bi se mogla dovesti u pitanje primjerenost SAD-a kao analogne zemlje, SAD se smatrao primjerenom analognom zemljom.

(56)	Zainteresirane strane obaviještene su o tom odabiru. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

Uobičajena vrijednost

(57)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je prvo ispitala je li ukupni obujam prodaje proizvođača istovjetnog proizvoda iz analogne zemlje na domaćem tržištu bio reprezentativan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Prodaja se smatrala reprezentativnom ako je ukupni obujam prodaje neovisnim kupcima činio najmanje 5 % ukupnog kineskog obujma prodaje proizvoda iz postupka revizije izvezenog u Uniju, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (111) u nastavku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju toga, prodaja istovjetnog proizvoda proizvođača iz analogne zemlje na domaćem tržištu bila je reprezentativna.

(58)

Komisija je potom ispitala u pogledu proizvođača iz analogne zemlje je li istovjetni proizvod koji se prodaje na domaćem tržištu bio profitabilan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i bi li se stoga moglo smatrati da je izrađen u okviru redovne trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(59)	Obujam profitabilne prodaje istovjetnog proizvoda činio je manje od 80 % ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda pa se stoga uobičajena vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni izračunanoj kao ponderirani prosjek samo profitabilne prodaje.

Izvozna cijena

(60)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (21), budući da proizvođači izvoznici iz Kine nisu surađivali, izvozna cijena temeljila se na raspoloživim podacima, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, odnosno na podacima Eurostata revidiranima na temelju podataka zaprimljenih od korisnika koji su uvozili volframov karbid iz Kine.

(61)

Izvoz iz Kine obavljao se u okviru postupka unutarnje proizvodnje (12) („IPP”) i uobičajenog režima. Kako je prikazano u uvodnoj izjavi (111), budući da je izvoz u okviru uobičajenog režima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije činio samo 0,1 % tržišnog udjela Unije, smatrao se zanemarivim, a izračuni su se temeljili samo na izvoznoj cijeni u okviru postupka unutarnje proizvodnje.

Usporedba

(62)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu koja je stoga utvrđena na temelju cijena franko tvornica. U slučajevima u kojima je to bilo opravdano kako bi se osigurala primjerena usporedba, izvozna cijena i uobičajena vrijednost prilagođene su tako što su u obzir uzete razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza (domaći i prekooceanski teretni prijevoz) i za porez na izvoz od 5 % (koji je ukinut u svibnju 2015.) na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, odnosno zahtjeva za reviziju.

(63)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da kineski proizvođači imaju komparativnu prednost u pogledu cijena sirovina, odnosno APT-a, te stoga i niže troškove proizvodnje. Ta je tvrdnja ponovljena i nakon objave. Tvrdili su i da su kineski proizvođači izvoznici imali učinkovitiju proizvodnju i ekonomije razmjera. Te elemente trebalo bi uzeti u obzir pri izračunu dampinške marže.

(64)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (21), Komisiji nije dostavio odgovore na upitnik nijedan kineski proizvođač izvoznik/grupa proizvođača izvoznika. Nadalje, nijedna od tih zainteresiranih strana nije dostavila dokaze kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje. Stoga nije bilo moguće ocijeniti bilo kakvu navodnu komparativnu prednost u pogledu proizvođača iz analogne zemlje u postupku proizvodnje kineskih proizvođača. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(65)	Nekoliko korisnika tvrdilo je nakon objave da se pri izračunu dampinške marže i marže štete moraju uzeti u obzir razlike u kvaliteti za primjene, troškovima proizvodnje i prodaji.

(66)

U tom pogledu, kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama (34) i (37), tri vrste proizvoda imaju slična fizička i kemijska svojstva te slične primjene. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (21), odgovore na upitnik nije dostavio nijedan kineski proizvođač izvoznik. Komisija stoga nije mogla ocijeniti, među ostalim elementima, vrstu proizvoda koje proizvode, razlike u njihovoj kvaliteti i njihove krajnje primjene, njihovu troškovnu strukturu i prodajne cijene. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(67)	Nadalje, nekoliko korisnika tvrdilo je nakon objave da je Komisija odstupila od svoje uobičajene prakse jer u tom ispitnom postupku nije upotrijebila kontrolne brojeve proizvoda.

(68)	U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da za potrebe izračuna, među ostalim, dampinških marži nije bilo potrebno upotrebljavati različite kontrolne brojeve proizvoda kako bi se razlikovale različite vrsta proizvoda.

(69)

Trenutačnim ispitnim postupkom potvrđeno je da nije došlo do promjene činjeničnih okolnosti kojom bi se moglo opravdati odstupanje od izvorne metodologije. Nadalje, budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (21), nije bila moguća usporedba prema vrsti proizvoda između proizvoda koji se proizvodi i prodaje na analognom tržištu i proizvoda izvezenog iz Kine u Uniju. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

Dampinška marža

(70)	Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako je prethodno utvrđena u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(71)	Na temelju toga, ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak troška, osiguranja, tereta („CIF”) cijene na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je više od 40 %.

(72)	Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da, s obzirom na preusmjeravanje kineskih proizvođača izvoznika na proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca, nije vjerojatno da će kineski proizvođači izvoznici prodavati po dampinškim cijenama.

(73)

Trebalo bi napomenuti da je dampinška marža utvrđena u prethodnoj uvodnoj izjavi (71) bila u skladu s metodologijom definiranom u članku 2. Osnovne uredbe. Nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao ni dostavio relevantne podatke za izračun dampinških marži. Predmetne strane nisu dostavile nikakve dokaze kojima bi potkrijepile svoju tvrdnju. Ta je tvrdnja odbijena.

(74)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da su podaci zatraženi od kineskih proizvođača izvoznika i proizvođača iz analogne zemlje nepotpuni te da se na temelju tih podataka nije mogla provesti odgovarajuća usporedba prema vrsti proizvoda. Tvrdili su da su se podaci trebali prikupljati na temelju vrste proizvoda.

(75)

Ta tvrdnja nije potkrijepljena. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je, kao i tijekom prethodnih ispitnih postupaka koji su se odnosili na isti proizvod, da razlike u vrstama/kvalitetama volframovog karbida nemaju znatni utjecaj na trošak i cijene. Predmetne zainteresirane strane nisu dostavile ni dokaze o velikim cjenovnim razlikama među različitim vrstama/kvalitetama proizvoda. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (21), nijedan kineski proizvođač izvoznik nije dostavio odgovor na upitnik i Komisija stoga nije mogla utvrditi vrstu proizvoda koju proizvode kineski proizvođači izvoznici ni utjecaj na troškove i cijene. Ta je tvrdnja odbijena.

3.2. Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(76)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage, analizirali su se sljedeći elementi: i. proizvodnja, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Kini; ii. stvaranje zaliha sirovina i porez na izvoz volframovog koncentrata, iii. kineski izvoz i privlačnost tržišta Unije te iv. razvoj potrošnje u Kini i na njezinim drugim glavnim izvoznim tržištima.

3.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u

(77)

S obzirom na to da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, proizvodnja, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Kini utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe i na temelju sljedećih izvora: i. podataka prikupljenih tijekom odabira uzorka proizvođača izvoznika; ii. podataka dostavljenih u zahtjevu za reviziju (na temelju tržišnih podataka podnositelja zahtjeva) te iii. javno dostupnih podataka, na primjer Bilten o metalima specijaliziran za podatke o globalnim tržištima čelika, obojenih metala i metalnih otpadaka.

(78)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenjena proizvodnja volframovog karbida u Kini iznosila je približno 30 000 tona, proizvodni kapacitet od 42 000 do 50 000 tona, a rezervni kapacitet od 12 000 do 20 000 tona. Procijenjeni rezervni kapacitet stoga je činio od 94 % do 156 % potrošnje Unije (kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (107)) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.2.2. Zalihe sirovina i porez na izvoz volframovog koncentrata

(79)

Komisija je na temelju javno dostupnih podataka (13) zaključila da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Kina držala zalihe sirovina (tj. APT-a i volframovih koncentrata) iz kojih se moglo proizvesti više od 25 000 tona volframovog karbida i stoga stvoriti znatan obujam koji bi bio dostupan u kratkom roku. Ispitnim postupkom nisu otkrivene naznake da će doći do povećanja svjetske potražnje za proizvodnjom volframovog karbida iz tih sirovina.

(80)	Nadalje, NRK nadzire 60 % svjetskih rezervi volframove rude i, istodobno, ubire 20 % poreza na izvoz volframovog koncentrata (14).

3.2.3. Kineski izvoz i privlačnost tržišta Unije

(81)

Obujam kineskog izvoza i privlačnost tržišta Unije utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, na temelju sljedećih izvora: i. baze podataka o kineskoj statistici izvoza, ii. podataka Eurostata revidiranih s podacima dobivenima od korisnika koji su uvozili volframov karbid iz Kine kako je opisano u uvodnoj izjavi (106), iii. podataka prikupljenih tijekom odabira uzorka proizvođača izvoznika, iv. podataka o cijenama na kineskom promptnom tržištu prikupljenima tijekom ispitnog postupka i v. informacija prikupljenih tijekom ispitnog postupka o cijeni koju je Kina ponudila Japanu.

(82)	Najvažniji poznati kineski proizvođači izvoznici izvozili su približno 20 % svoje proizvodnje proizvoda iz postupka revizije, a omjer izvoza u Uniju i u ostale treće zemlje (Japan, Republika Koreja, SAD itd.) bio je približno 1:3.

(83)	Nadalje, kineski izvoz proizvoda iz postupka revizije u ostale treće zemlje povećao se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(84)

Unatoč antidampinškim mjerama koje su na snazi, Kina je i dalje bila najveća zemlja izvoznica volframovog karbida u Uniju. Naime, uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio je više nego pet puta veći od uvoza 2012. (ili 406 %), a to je povećanje od 6,9 postotnih bodova u pogledu tržišnog udjela Unije (kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (109), sa 2,0 % u 2012. na 8,9 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije). To upućuje na trajni interes Kine za tržište Unije. Unija je drugo kinesko najveće izvozno tržište volframovog karbida nakon Japana.

(85)	Kako bi se ocijenila privlačnost tržišta Unije u pogledu cijena, kineske izvozne cijene u Uniju usporedile su se s kineskim domaćim cijenama i kineskim izvoznim cijenama u ostale treće zemlje.

(86)	Prosječne kineske domaće cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile su do 19 % niže od kineskih izvoznih cijena u Uniju.

(87)	Prosječne izvozne cijene koje je Kina naplaćivala drugim trećim tržištima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile su do 25 % niže od kineskih izvoznih cijena u Uniju.

(88)

Činjenica da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineske izvozne cijene proizvoda iz postupka revizije na tržište Unije bile više od kineskih domaćih cijena i njihovih izvoznih cijena na druga treća tržišta snažna je naznaka da je tržište Unije privlačno za kineske proizvođače izvoznike.

(89)

K tome, treba napomenuti da je Unija, čak i bez antidampinških pristojbi u ostalim trećim zemljama, drugo najveće kinesko izvozno tržište volframovog karbida, nakon Japana, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (84). Nadalje, u svojim podnescima nakon objave nekoliko korisnika složilo se da će na tržištu Unije uvijek postojati potražnja za kineskim proizvodom.

(90)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da tržište Unije ima prilično nizak stupanj privlačnosti za kineske proizvođače. Te su strane tvrdile da to potvrđuje činjenica da posljednjih deset godina kineski proizvođači izvoznici nisu primjenjivali metode izbjegavanja ili apsorpcije, da kineski proizvođači izvoznici nisu znatno povećali svoj izvoz ili tržišni udio na tržištu Unije ili da nisu smanjili svoje izvozne cijene u Uniju.

(91)

Iako su prakse izbjegavanja ili apsorpcije valjani pokazatelji mogu li određeni proizvođači izvoznici imati interes na određenom tržištu unatoč mjera koje su na snazi, one same po sebi nisu neophodne kada se utvrđuje privlačnost takvog tržišta za uvoz iz treće zemlje. Ostale tvrdnje tih strana nisu se mogle potvrditi nalazima tog ispitnog postupka kojim je, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama (109) i (114) u nastavku, utvrđeno povećanje tržišnog udjela kineskih proizvođača izvoznika i smanjenje njihovih izvoznih cijena u Uniju tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(92)	Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da na nijednom drugom tržištu nema antidampinških pristojbi na volframov karbid te da stoga, u slučaju isteka mjera, nije vjerojatno da će dio tog rezervnog kapaciteta upotrijebiti za povećanje izvoza u Uniju.

(93)

Prvo, kineski proizvođači izvoznici već su mogli izvoziti u te ostale treće zemlje bez antidampinških pristojbi. Drugo, kako je navedeno u nastavku u uvodnoj izjavi (107), potrošnja na tržištu Unije povećala se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Treće, kako je objašnjeno u nastavku u uvodnim izjavama (111) – (112), većina uvoza iz NRK-a obavljala se u okviru postupka unutarnje proizvodnje (bez plaćanja carina), koji se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 477 %. Stoga bi se u slučaju ukidanja antidampinških pristojbi kineski izvoz u EU vjerojatno povećao. Ta je tvrdnja odbijena.

3.2.4. Razvoj potrošnje u Kini i na njezinim ostalim glavnim izvoznim tržištima

(94)

Kada je riječ o vjerojatnom razvoju domaće potrošnje u Kini, ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi elementi koji bi mogli upućivati na znatno povećanje domaće potražnje u Kini u skoroj budućnosti. Nakon povećanja kineskog izvoza volframovog karbida u Uniju (406 %) i ostale treće zemlje (10 %) (kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama (83) i (84)), Komisija je zaključila da se dostupni rezervni kapacitet nije mogao apsorbirati domaćom potražnjom u Kini.

(95)

Kada je riječ o vjerojatnom razvoju potrošnje na ostalim glavnim kineskim izvoznim tržištima (Japan, Republika Koreja i SAD), ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi elementi koji bi mogli upućivati na znatno povećanje domaće potražnje na tim tržištima. Obujam kineskog izvoza u te zemlje povećao se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, obujam kineskog izvoza u SAD u istom se razdoblju smanjio za 35 %. Uzimajući u obzir činjenicu da je Kina glavni proizvođač volframa u svijetu (kako je objašnjeno u nastavku u uvodnoj izjavi (192)) i iako podaci o domaćoj proizvodnji i uvozu iz tih zemalja nisu poznati, Komisija je zaključila da ta tržišta ne mogu apsorbirati znatne količine dostupnog rezervnog kapaciteta koji postoji u Kini.

3.2.5. Zaključak

(96)

Zaključno, s obzirom na dampinšku maržu određenu u razdoblju ispitnog postupka revizije, znatan rezervni kapacitet dostupan u Kini i utvrđene privlačnosti tržišta Unije može se zaključiti da bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatno došlo do nastavka dampinga te da će dampinški izvoz ulaziti na tržište Unije u velikim količinama. Stoga se smatra da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi.

4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(97)

Istovjetni proizvod proizvodi devet trgovačkih društava ili grupa trgovačkih društava u Uniji, od čega šest trgovačkih društava proizvodi i prodaje na slobodnom tržištu, a preostala tri trgovačka društva proizvode volframov karbid uglavnom kao ulazni materijal u proizvodnji proizvoda na kraju proizvodnog lanca („vlastita uporaba”). Smatra se da oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(98)

Jedan korisnik naglasio je činjenicu da jedan od proizvođača iz Unije pri prodaji svojih proizvoda u Uniji upotrebljava različitu oznaku KN (8101 10 00), koja nije obuhvaćena trenutačnim ispitnim postupkom. On je stoga istaknuo da taj proizvođač iz Unije ne bi trebao činiti dio industrije Unije kako je definirana u uvodnoj izjavi (97).

(99)

Oznake KN koje se upotrebljavaju pri prodaji proizvoda u Uniji nisu relevantne za definiciju proizvoda iz postupka revizije i za definiranje industrije Unije. Važno je je li proizvod koji proizvode proizvođači iz Unije obuhvaćen definicijom proizvoda iz postupka revizije kako je navedeno u uvodnoj izjavi (31). Ispitnim postupkom otkriveno je da je proizvod kojeg je proizveo taj proizvođač iz Unije zaista obuhvaćen navedenom definicijom. Zaključno, taj proizvođač iz Unije dio je industrije Unije kako je definirana u uvodnoj izjavi (97).

4.2. Potrošnja u Uniji

(100)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (97), neki proizvođači iz Unije proizvode proizvod iz postupka revizije većinom za vlastitu uporabu kao primarnu sirovinu za proizvodnju različitih proizvoda na kraju proizvodnog lanca i stoga su se potrošnja za vlastite potrebe i potrošnja na slobodnom tržištu analizirale zasebno.

(101)

Za analizu štete važno je razlikovati tržište za vlastitu potrošnju od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni za vlastitu uporabu nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a cijene prijenosa utvrđuju se unutar skupina u skladu s različitim cjenovnim politikama i zato nisu pouzdane. S druge strane, proizvodnja namijenjena za slobodno tržište u izravnom je tržišnom natjecanju s uvozom proizvoda iz postupka revizije, a cijene su cijene na slobodnom tržištu.

(102)

Na temelju podataka prikupljenih od proizvođača iz Unije koji surađuju i podnositelja zahtjeva za čitavu djelatnost industrije Unije (za vlastitu uporabu i za slobodno tržište), Komisija je zaključila da je približno 31 % ukupne proizvodnje u Uniji namijenjeno za vlastitu uporabu.

(103)

Nadalje, industrija Unije proizvodi na slobodnom tržištu u skladu s uobičajenim ugovorima (industrija Unije vlasnica je sirovina) i u skladu s ugovorima o preradi (kupac volframovog karbida vlasnik je sirovine i proizvođačima iz Unije plaća naknadu za preradu sirovine u volframov karbid). Ugovori o preradi upotrebljavaju se za djelatnosti recikliranja jer kupci industriji Unije isporučuju otpatke za preradu. Tijekom razdoblja ispitnog postupka 23 % ukupnog obujma proizvodnje proizvedeno je na temelju ugovora o preradi, od čega je približno 89 % bilo namijenjeno za tržište Unije. Iz toga proizlazi da uobičajena proizvodnja za slobodno tržište čini približno 46 % ukupne proizvodnje.

4.2.1. Potrošnja za vlastite potrebe

(104)

Komisija je utvrdila potrošnju Unije za vlastite potrebe na temelju vlastite uporabe svih poznatih proizvođača u Uniji i njihove prodaje za vlastite potrebe na tržištu Unije. Na temelju toga potrošnja Unije za vlastite potrebe razvijala se na sljedeći način:

Tablica 1.

Potrošnja za vlastite potrebe

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Potrošnja za vlastite potrebe (u tonama)	2 249	2 461	2 599	2 653
Indeks (2012. = 100)	100	109	116	118
Izvor: Odgovori na upitnik, podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva i Eurostat.

(105)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije za vlastite potrebe povećala se za 18 % i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dostigla 2 653 tone.

4.2.2. Potrošnja na slobodnom tržištu

(106)

Komisija je utvrdila potrošnju na slobodnom tržištu Unije na temelju sljedećeg: (a) obujma slobodne prodaje svih poznatih proizvođača iz Unije u Uniji i (b) ukupnog obujma uvoza u Uniju prema izvješću Eurostata. Kada je riječ o NRK-u, podaci Eurostata o obujmovima uvoza revidirani su uzimajući u obzir provjerene odgovore na upitnik korisnika koji surađuju jer su u njima prijavljeni obujmovi uvoza veći od onih iz podataka Eurostata.

(107)

Na temelju toga potrošnja Unije na slobodnom tržištu razvijala se na sljedeći način:

Tablica 2.

Potrošnja za slobodnom tržištu

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Potrošnja na slobodnom tržištu (u tonama)	11 151	11 778	13 815	12 814
Indeks (2012. = 100)	100	106	124	115
Izvor: Odgovori na upitnik i podaci Eurostata.

(108)

Potrošnja Unije na slobodnom tržištu povećala se od 2012. do 2014. za 24 %, a zatim se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjila za 7 % u odnosu na 2014. i dostigla 12 814 tone. Potrošnja na slobodnom tržištu ukupno se povećala za 15 % u razmatranom razdoblju.

4.3. Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1. Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(109)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju revidiranih podataka Eurostata uzimajući u obzir provjerene odgovore na upitnik korisnika koji surađuju jer su u njima prijavljeni ukupni obujmovi uvoza veći od onih iz podataka Eurostata, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi (106). Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Kineski uvoz (u tonama)	225	303	905	1 140
Indeks (2012. = 100)	100	135	402	506
Kineski tržišni udio (%)	2,0	2,6	6,6	8,9
Indeks (2012. = 100)	100	127	325	441
Izvor: Eurostat i odgovori na upitnik.

(110)

Uvoz iz NRK-a znatno se povećao u razmatranom razdoblju. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iz NRK-a je uvezeno 1 140 tona, što je više nego pet puta više od obujma uvoza iz NRK-a na početku razmatranog razdoblja (225 tona). Rast obujma uvoza bio je veći od rasta potrošnje i stoga se tijekom razmatranog razdoblja kineski tržišni udio povećao za 6,9 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja, odnosno sa 2,0 % koliko je iznosio 2012. na 8,9 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.3.1.1. Režimi uvoza

(111)

Obujam iz NRK-a uvezen je u okviru uobičajenog režima i postupka unutarnje proizvodnje, kako je prikazano u nastavku:

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio po uvoznom režimu

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Uobičajeni uvozni režim
Kineski uvoz (u tonama)	29	8	10	10
Indeks (2012. = 100)	100	27	34	33
Kineski tržišni udio (%)	0,3	0,1	0,1	0,1
Indeks (2012. = 100)	100	25	28	29
Postupak unutarnje proizvodnje
Kineski uvoz (u tonama)	196	295	895	1 131
Indeks (2012. = 100)	100	151	457	577
Kineski tržišni udio (%)	1,8	2,5	6,5	8,8
Indeks (2012. = 100)	100	143	369	502
Izvor: Eurostat i odgovori na upitnik.

(112)

Gotovo ukupan uvoz iz NRK-a obavlja se u okviru postupka unutarnje proizvodnje, čiji se obujam tijekom razmatranog razdoblja povećao za gotovo pet puta. Uvoz u okviru uobičajenog režima bio je zanemariv tijekom razmatranog razdoblja (ispod 0,1 % tržišnog udjela) i čak je pokazivao trend smanjenja.

4.3.2. Cijene uvoza iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(113)

Komisija je utvrdila kretanje cijena kineskog uvoza na temelju podataka Eurostata te uzimajući u obzir i provjerene odgovore na upitnik korisnika koji surađuju. Budući da je obujam uvoza iz NRK-a u okviru uobičajenog režima uvoza bio zanemariv, nije se uzeo u obzir pri određivanju prosječne uvozne cijene i pri izračunu sniženja cijena.

(114)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona) za postupak unutarnje proizvodnje

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Kineske uvozne cijene (EUR/tona)	39 418	35 465	34 414	33 327
Indeks (2012. = 100)	100	90	87	85
Izvor: Eurostat i odgovori na upitnik.

(115)

Prosječna cijena proizvoda uvezenog u okviru postupka unutarnje proizvodnje smanjila se za 15 % u razmatranom razdoblju. Sniženje cijena uslijedilo je nakon pada cijena sirovina.

(116)

Na temelju podataka koje su dostavili korisnici koji surađuju i uvoznih režima koji se primjenjuju za uvoz iz NRK-a, sav uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a obavlja se na temelju uobičajenih ugovora. Prema tome, i radi poštene usporedbe, pri izračunu sniženja cijena nije se uzela u obzir prodaja industrije Unije ostvarena na temelju ugovora o preradi. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (113), uvoz u okviru uobičajenog režima bio je zanemariv tijekom razmatranog razdoblja i stoga nije uzet u obzir. Prema tome, izračun sniženja temeljio se samo na uvoznim cijenama u okviru postupka unutarnje proizvodnje.

(117)

Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući:

—	ponderirane prosječne prodajne cijene volframovog karbida koji prodaju proizvođači iz Unije, a koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije na temelju uobičajenih ugovora, prilagođene na razinu franko tvornica i

—	odgovarajuće ponderirane prosječne cijene uvoza iz podataka Eurostata uzimajući u obzir i provjerene odgovore na upitnik korisnika koji surađuju, s odgovarajućim prilagodbama za troškove nakon uvoza.

(118)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak ponderirane prosječne cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i u prosjeku je iznosio 13,2 %. U tom se izračunu uzima u obzir činjenica da prah za galvanizaciju cinkom nije uvezen iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i stoga je isključen.

4.4. Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(119)

Obujam uvoza u Uniju iz trećih zemalja koje nisu predmetna zemlja prikazan je u sljedećoj tablici. Količina i cjenovni trend temelje se na podacima Eurostata i njima su obuhvaćeni svi uvozni režimi (uobičajeni režim, postupak unutarnje proizvodnje i postupak vanjske proizvodnje). Većina obujma uvoza iz trećih zemalja uvozi se u okviru uobičajenog režima.

Tablica 6.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Uvoz (u tonama)	1 896	1 402	1 724	1 359
Indeks (2012. = 100)	100	74	91	72
Tržišni udio (%)	17,0	11,9	12,5	10,6
Tržišni udio SAD-a (%)	4,2	2,8	4,7	4,8
Prosječna cijena (EUR/tona)	54 525	52 342	40 543	39 878
Indeks (2012. = 100)	100	96	74	73
Tržišni udio Južne Koreje (%)	1,4	2,3	2,0	2,4
Prosječna cijena (EUR/tona)	49 249	38 022	39 256	41 316
Indeks (2012. = 100)	100	77	80	84
Tržišni udio Vijetnama (%)	1,3	1,0	1,1	0,9
Prosječna cijena (EUR/tona)	44 633	35 110	36 869	37 352
Indeks (2012. = 100)	100	79	83	84
Izvor: Eurostat.

(120)

Ukupni uvoz iz trećih zemalja smanjio se za 28 % tijekom razmatranog razdoblja. Njegova kretanja nisu slijedila opća kretanja na tržištu pokrenuta rastom potrošnje kako je opisano u uvodnoj izjavi (108). Samo 2014. obujam uvoza povećao se za 23 % u odnosu na 2013., ali potom se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjio za 21 % u odnosu na 2014. Uslijed toga, tržišni udio tog uvoza smanjio se tijekom razmatranog razdoblja sa 17,0 % na 10,6 %.

(121)

SAD i Južna Koreja nisu slijedili taj opći trend te se njihov udio tijekom razmatranog razdoblja blago povećao, iako se u razdoblju ispitnog postupka revizije spustio na nižu razinu u usporedbi s kineskim uvozom. K tome, prosječna uvozna cijena iz SAD-a i Južne Koreje smanjila se tijekom razmatranog razdoblja, no stalno je bila iznad prosječne prodajne cijene kineskog izvoza uvezenog u okviru postupka unutarnje proizvodnje.

4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1. Opće napomene

(122)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(123)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (97), industriju Unije čini devet trgovačkih društava ili skupina trgovačkih društava u Uniji od kojih šest trgovačkih društava proizvodi i prodaje na slobodnom tržištu, a preostala tri trgovačka društva proizvode uglavnom za vlastitu uporabu. Tri proizvođača iz Unije aktivna na slobodnom tržištu i tri proizvođača na vlastitom tržištu integrirani su na kraju proizvodnog lanca. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (22), Komisija je odlučila ispitnim postupkom obuhvatiti svih šest proizvođača iz Unije koji posluju na slobodnom tržištu kako bi utvrdila moguću štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(124)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje koji se odnose na cijelu industriju Unije na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Komisija je mikroekonomske pokazatelje koji se odnose samo na društva u uzorku ocijenila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(125)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(126)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, prosječni jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(127)

U pogledu nekih makroekonomskih pokazatelja koji se odnose na industriju Unije Komisija je zasebno analizirala podatke koji se odnose na slobodno tržište i tržište za vlastite potrebe te je provela komparativnu analizu. Ti su čimbenici sljedeći: prodaja i tržišni udio. Međutim, ostali ekonomski pokazatelji mogli su se smisleno ispitivati samo upućivanjem na čitavu djelatnost, uključujući vlastitu uporabu industrije Unije jer oni ovise o čitavoj djelatnosti, neovisno o tome je li proizvodnja namijenjena za vlastite potrebe ili prodaju na slobodnom tržištu. Ti su čimbenici sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost i troškovi rada. Za te je čimbenike potrebna analiza čitave industrije Unije kako bi se dobila potpuna slika štete za industriju Unije jer se predmetni podaci ne mogu odvajati u smislu prodaje za vlastite potrebe i slobodne prodaje.

(128)

U pogledu nekih mikroekonomskih pokazatelja (prosječna jedinična cijena, prosječni jedinični trošak i profitabilnost) pri analizi se razlikovalo između uobičajenih ugovora i ugovora o preradi. To je zato što ugovori o preradi ne uključuju trošak sirovina, a cijene su zapravo pristojbe za preradu.

(129)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da djelatnost prerade ne bi trebala biti obuhvaćena ispitnim postupkom, tvrdeći da je, budući da je kupac vlasnik sirovina, upitno tko je stvarni proizvođač. Nadalje, tvrdilo se da je trošak proizvodnje za preradu niži od troška proizvodnje u uobičajenoj proizvodnji ako industrija Unije ostane vlasnica sirovina (jer trošak sirovina nije uključen u okviru ugovora o preradi) i dva se poslovna modela ne bi trebala miješati u analizi štete.

(130)

Ispitnim postupkom otkriveno je da se u proizvodnom postupku proizvođača iz Unije ne može razlikovati volframov karbid proizveden na temelju uobičajenih ugovora od volframovog karbida proizvedenog na temelju ugovora o preradi. Kupci neće znati je li volframov karbid kojeg su primili dobiven od otpadaka ili od primarnih sirovina. U slučaju serija funkcionira samo postupak galvanizacije cinkom i, u tom slučaju, kupac dobiva volframov karbid proizveden od njegovih vlastitih otpadaka. Međutim, obujmovi proizvedeni u okviru postupka galvanizacije cinkom na temelju ugovora o preradi bili su vrlo mali (manji od 3 %) u odnosu na ukupnu proizvodnju industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Prema tome, količinama proizvedenima ovim postupkom na temelju ugovora o preradi ne narušava se opća procjena proizvodnje u Uniji. Nadalje, udio proizvodnje na temelju ugovora o preradi u ukupnoj proizvodnji u Uniji razlikuje se svake godine ovisno o dostupnosti sirovina na tržištu.

(131)

Razlika između troška proizvodnje za preradu i troška proizvodnje za uobičajenu proizvodnju nije razlog za isključivanje djelatnosti prerade iz analize štete. U svakom slučaju analiza uključuje tu razliku. Stoga se odbija tvrdnja da prerada ne bi trebala biti obuhvaćena ispitnim postupkom.

4.5.2. Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(132)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Proizvodnja (u tonama)	12 667	13 903	15 068	14 668
Indeks (2012. = 100)	100	110	119	116
Proizvodni kapacitet (u tonama)	19 225	20 100	21 245	21 565
Indeks (2012. = 100)	100	105	111	112
Iskorištenost kapaciteta (%)	66	69	71	68
Indeks (2012. = 100)	100	105	108	103
Izvor: Odgovori na upitnik i podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva.

(133)

Podaci u prethodnoj tablici uključuju uobičajenu proizvodnju i proizvodnju na temelju ugovora o preradi, za primarne i reciklirane proizvode.

(134)

Ukupni obujam proizvodnje povećao se za 16 % od 2012. do 2014. te se potom od 2014. do razdoblja ispitnog postupka blago smanjio za 3 % i dostigao 14 668 tona. Obujam proizvodnje ukupno se povećao za 16 % tijekom razmatranog razdoblja.

(135)

Proizvodni kapacitet također se povećao tijekom razmatranog razdoblja za 12 % i dostigao 21 565 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nekoliko proizvođača iz Unije planira dalje povećavati svoj proizvodni kapacitet tijekom sljedeće 3 – 4 godine.

(136)

Nadalje, stopa iskorištenosti kapaciteta povećala se za 8 % od 2012. do 2014., a potom se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije blago smanjila u odnosu na 2012. Stopa iskorištenosti kapaciteta ukupno se povećala za 3 % tijekom razmatranog razdoblja te je iznosila 68 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.5.2.2. Obujam prodaje i tržišni udio

(137)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Obujam prodaje na slobodnom tržištu i tržišni udio

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Obujam prodaje na slobodnom tržištu Unije (u tonama)	9 030	10 073	11 186	10 314
Indeks (2012. = 100)	100	112	124	114
Tržišni udio (%)	81,0	85,5	81,0	80,5
Indeks (2012. = 100)	100	106	100	99
Izvor: Odgovori na upitnik, podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva i Eurostat.

(138)

Obujam prodaje na slobodnom tržištu povećao se za 24 % od 2012. do 2014. te se potom od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 8 %. Obujam prodaje ukupno se povećao za 14 % tijekom razmatranog razdoblja te je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dostigao 10 314 tona. Ta je promjena uslijedila nakon povećanja potrošnje Unije u istom razdoblju.

(139)

Tržišni udio industrije Unije na slobodnom tržištu povećao se od 2012. do 2013. za 4,5 postotnih bodova i potom se do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 5 postotnih bodova i dostigao 80,5 %. Tržišni udio industrije Unije na slobodnom tržištu općenito se blago smanjio za 0,5 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(140)

Kada je riječ o tržištu za vlastite potrebe, obujam i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Obujam za vlastite potrebe i tržišni udio

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Potrošnja za vlastite potrebe (u tonama)	2 249	2 461	2 599	2 653
Indeks (2012. = 100)	100	109	116	118
Tržišni udio (od ukupnog na tržištu za vlastite potrebe i slobodnom tržištu) (%)	17	17	16	17
Indeks (2012. = 100)	100	103	94	102
Izvor: Odgovori na upitnik, podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva i Eurostat.

(141)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu za vlastite potrebe (koje se sastoji od vlastite uporabe i prodaje za vlastite potrebe industrije Unije) povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 18 %, a to je malo više od povećanja ukupne potrošnje na tržištu za vlastite potrebe i slobodnom tržištu. Uslijed toga, udio industrije Unije na tržištu za vlastitu potrebe izražen kao postotak ukupne potrošnje (na tržištu za vlastite potrebe i slobodnom tržištu) iznosio je gotovo stabilnih 17 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

4.5.2.3. Rast

(142)

Obujam prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu blisko je pratio razvoj potrošnje Unije i povećao se za 14 % u razmatranom razdoblju. Uslijed toga, industrija Unije zadržala je prilično stabilnu razinu tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja, osim 2013. kada se povećala za 4,5 postotnih bodova u odnosu na 2012.

4.5.2.4. Zaposlenost i produktivnost

(143)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Broj zaposlenika	681	687	700	704
Indeks (2012. = 100)	100	101	103	103
Produktivnost (u tonama po zaposleniku)	19	20	22	21
Indeks (2012. = 100)	100	109	116	112
Izvor: Odgovori na upitnik i podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva.

(144)

Broj zaposlenika u industriji Unije blago se povećao tijekom razmatranog razdoblja za 3 % na 704 zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije. Uslijed većeg rasta proizvodnje produktivnost se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 12 %.

4.5.2.5. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(145)

Ispitnim postupkom utvrđeno je u uvodnoj izjavi (71) da je uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a nastavio ulaziti na tržište Unije po znatnim dampinškim cijenama.

(146)

Industrija Unije u velikoj se mjeri oporavila od učinaka prethodnog dampinga i antidampinške mjere koje su na snazi pokazale su se učinkovitima. Uslijed toga obujam prodaje industrije Unije povećao se za 14 %. Njezin tržišni udio blago se smanjio tijekom razmatranog razdoblja za 0,5 postotnih bodova na slobodnom tržištu.

4.5.3. Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(147)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima za uobičajene ugovore na slobodnom tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Ponderirana prosječna jedinična prodajna cijena

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Ponderirana prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)	47 296	41 686	41 118	36 160
Indeks (2012. = 100)	100	88	87	76
Izvor: Odgovori na upitnik.

(148)

Ponderirana prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije za uobičajene obujmove smanjila se za 24 % tijekom razmatranog razdoblja. Sniženje cijena uslijedilo je nakon pada cijena sirovina.

(149)

Ponderirani prosječni jedinični trošak prerade proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima za ugovore o preradi na slobodnom tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 12.

Ponderirani prosječni jedinični trošak prerade

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Ponderirani prosječni jedinični trošak prerade u Uniji (EUR/tona)	12 792	13 497	13 669	13 452
Indeks (2012. = 100)	100	106	107	105
Izvor: Odgovori na upitnik.

(150)

Ponderirani prosječni jedinični trošak prerade industrije Unije za obujmove za preradu povećao se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(151)

Kada je riječ o trošku proizvodnje i trošku prerade industrije Unije, Komisija je te podatke morala dostaviti u indeksima jer su to povjerljivi poslovni podaci.

(152)

Ponderirani prosječni jedinični trošak proizvodnje industrije Unije za uobičajene ugovore tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 13.

Ponderirani prosječni jedinični trošak proizvodnje za uobičajene ugovore

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Indeks (2012. = 100)	100	82	85	78
Izvor: Odgovori na upitnik.

(153)

Tijekom razmatranog razdoblja ponderirani prosječni jedinični trošak proizvodnje za uobičajenu proizvodnju smanjio se za 22 %. Trošak proizvodnje također je pratio smanjenje cijena sirovina.

(154)

Ponderirani prosječni jedinični trošak prerade industrije Unije za ugovore o preradi tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 14.

Ponderirani prosječni jedinični trošak prerade za ugovore o preradi

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Indeks (2012. = 100)	100	105	97	99
Izvor: Odgovori na upitnik.

(155)

Tijekom razmatranog razdoblja ponderirani prosječni jedinični trošak prerade za proizvodnju na temelju ugovora o preradi smanjio se za 1 %.

4.5.3.2. Troškovi rada

(156)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 15.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Prosječni troškovi rada po zaposleniku	65 626	70 243	73 736	71 898
Indeks (2012. = 100)	100	107	112	110
Izvor: Odgovori na upitnik.

(157)

Prosječni troškovi rada povećali su se od 2012. do 2014. za 12 %, a potom su se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjili za 2 % u odnosu na 2014. Prosječni troškovi rada ukupno su se povećali za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.5.3.3. Zalihe

(158)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 16.

Inventar

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Zaključne zalihe (u tonama)	1 201	1 095	923	1 069
Indeks (2012. = 100)	100	91	77	89
Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)	9	9	7	8
Indeks (2012. = 100)	100	91	77	89
Izvor: Odgovori na upitnik.

(159)

Razina inventara smanjila se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja. Inventari su činili 8 % obujma proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i utvrđeno je da je to uobičajena razina.

4.5.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(160)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 17.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2012.	2013.	2014.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Profitabilnost ukupne prodaje u Uniji nepovezanim kupcima – uobičajene i za preradu (% prodajnog prometa)	11,9	16,8	13,6	11,6
Indeks (2012. = 100)	100	140	114	97
Novčani tok (EUR)	63 654 025	57 060 905	54 583 859	40 680 386
Indeks (2012. = 100)	100	90	86	64
Ulaganja (EUR)	19 902 447	21 890 061	25 810 548	15 752 867
Indeks (2012. = 100)	100	110	130	79
Povrat ulaganja (%)	37,1	46,0	35,9	20,1
Indeks (2012. = 100)	100	124	97	54
Izvor: Odgovori na upitnik.

(161)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje za ukupnu djelatnost industrije Unije (uobičajena proizvodnja i prerada). Profitabilnost uobičajenih djelatnosti koja je činila 77 % ukupne proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je niža od profitabilnosti djelatnosti prerade. Nadalje, treba napomenuti da je profitabilnost uobičajene djelatnosti bila niža od ciljne dobiti od 10 %.

(162)

Industrija Unije bila je profitabilna tijekom razmatranog razdoblja i imala je promjenjivu stopu profitabilnosti. Prema tome, profitabilnost se od 2012. do 2013. povećala za 4,8 postotnih bodova i dostigla 16,8 %, a zatim se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjila za 5,1 postotnih bodova na 11,6 %. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost se ukupno smanjila za 0,3 postotna boda.

(163)

Novčani tok, koji označava sposobnost proizvođača iz Unije da sami financiraju svoje djelatnosti, i dalje je bio pozitivan u razmatranom razdoblju. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja znatno se smanjio za 36 %.

(164)

Ulaganja su se od 2012. do 2014. povećala za 30 %, a potom su se do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 39 % u odnosu na 2014. Ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja smanjila ukupno za 21 %. Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja industrije Unije premašila su 80 milijuna EUR. Ulagalo se u povećanje iskoristivosti sirovina i smanjenje troškova proizvodnje, na primjer poboljšanjem operacija sortiranja, poboljšanjem objekta za recikliranje za djelatnost vakuumiranja i poboljšanjem djelatnosti drobljenja. Nadalje, industrija Unije osigurala je sukladnost ulaganja s pravilima o zaštiti okoliša koja se primjenjuju u Uniji. Ulagalo se i u poboljšanje učinkovitosti zamjenom stare tehnologije učinkovitijom tehnologijom sa stajališta potrošnje energije. Nadalje, ulagalo se u zamjenu nekoliko peći radi povećanja njihove fleksibilnosti za miješanje tvrdih i mekih otpadaka te za obradu šireg raspona otpadaka.

(165)

Povrat ulaganja označava dobit izraženu kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. On je bio pozitivan u razmatranom razdoblju. Tijekom 2013. povećao se za 24 % u odnosu na 2012., a zatim se do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 25,9 postotnih bodova. Tijekom razmatranog razdoblja povrat ulaganja ukupno se smanjio za 17 postotnih bodova.

4.5.4. Zaključak o šteti

(166)

Zahvaljujući postojećim antidampinškim pristojbama industrija Unije nastavila se oporavljati od učinka prethodnog štetnog dumpinga.

(167)

Obujam prodaje i tržišni udio pozitivno su se razvijali tijekom razmatranog razdoblja jer je industrija Unije uspjela pratiti povećanje potrošnje. U razmatranom razdoblju povećali su se i proizvodnja i iskorištenost kapaciteta.

(168)

Pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima industrije Unije (profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja) bili su pozitivni tijekom razmatranog razdoblja. Unatoč tomu, zabilježen je trend smanjenja novčanih tokova.

(169)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga i da tijekom razmatranog razdoblja nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

4.6. Vjerojatnost ponavljanja štete

4.6.1. Prethodne napomene

(170)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su se kineski proizvodi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvozili po dampinškim razinama cijena te da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek mjera.

(171)

Budući da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu, procjenjivalo se postoji li vjerojatnost ponavljanja štete ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(172)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja dampinga analizirali su se sljedeći elementi: i. rezervni kapacitet i stvaranje zaliha sirovina u NRK-u, ii. moguće razine cijena uvoza proizvoda iz postupka revizije iz Kine na tržište Unije te iii. njihov utjecaj na industriju Unije.

4.6.2. Rezervni kapacitet i stvaranje zaliha sirovina u NRK-u

(173)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (78), NRK ima znatan rezervni kapacitet za proizvodnju volframovog karbida čija procijenjena količina iznosi od 12 000 do 20 000 tona, odnosno od 94 % do 156 % potrošnje Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(174)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (79), NRK ima zalihe sirovina volframovog karbida (tj. APT-a i volframovih koncentrata) iz kojih bi se u kratkom roku moglo proizvesti više od 25 000 tona volframovog karbida.

(175)

Bez antidampinških mjera rezervni kapacitet u kombinaciji sa zalihama sirovina vjerojatno bi se upotrijebio za proizvodnju za izvoz u Uniju jer je ona privlačno tržište za kineske proizvođače izvoznike, kako je opisano u uvodnim izjavama (85) i dalje. Isto tako nema naznaka da bi na ostalim tržištima trećih zemalja postojala povećana potražnja za volframovim karbidom, dok je potrošnja u Uniji bila u porastu i, kako je navedeno uvodnoj izjavi (84), tržište Unije bilo je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije najveće izvozno tržište NRK-a nakon Japana. Uvoz iz NRK-a stoga će vjerojatno ponovno ući na tržište Unije u znatnim količinama.

(176)

Nekoliko korisnika tvrdilo je nakon objave da će kineski proizvođači radije opskrbljivati kineske proizvođače na kraju proizvodnog lanca nego izvoziti sirovine na tržište Unije. Međutim, ta je tvrdnja odbijena jer nije potkrijepljena dokazima.

4.6.3. Moguće razine cijena kineskog uvoza na tržište Unije

(177)

Kao naznaka razine cijena po kojoj će se kineski volframov karbid vjerojatno uvoziti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage, uzele su se u obzir kineske uvozne cijene u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U okviru režima postupka unutarnje proizvodnje one su utjecale na smanjenje cijena industrije Unije u prosjeku za približno 13,2 %. Nadalje, ako se uzmu u obzir moguće cijene u okviru uobičajenog uvoznog režima, bez antidampinških i carinskih pristojbi, smanjenje bi također bilo znatno i iznosilo u prosjeku 8,6 %.

(178)

Nadalje, analizirale su se razine cijena kineskog uvoza u ostale treće zemlje i kineske cijene na domaćem tržištu. U oba slučaja utvrđeno je da su kineske cijene niže od cijena industrije Unije za do 33 % u odnosu na ostale treće zemlje i za do 28 % u odnosu na kineske domaće cijene.

4.6.4. Utjecaj na industriju Unije

(179)

Znatni rezervni kapacitet i zalihe sirovina u NRK-u koji su objašnjeni u uvodnim izjavama i zajedno s razlikama u cijeni opisanima u uvodnim izjavama (85) do (87) i (177), potaknut će kineske proizvođače izvoznike da, ako se ne budu primjenjivale antidampinške mjere, u kratkom roku izvezu na tržište Unije znatni obujam po niskim cijenama na dampinškoj razini.

(180)

Tako veliki obujam jeftinog volframovog karbida vršit će znatni cjenovni pritisak na industriju Unije koja će morati sniziti svoje cijene kako bi još uvijek mogla prodavati u Uniji. Međutim, industrija Unije istodobno će izgubiti obujmove jer neće moći sniziti cijene na razinu kineskih izvoznih cijena. Podsjeća se da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (80), kineski proizvođači izvoznici imaju pristup jeftinijim sirovinama nego industrija Unije jer NRK nadzire 60 % svjetskih rezervi volframove rude i, istodobno, naplaćuje porez na izvoz volframovog koncentrata u iznosu od 20 % zbog čega se cijena te sirovine povećava za strane izvan NRK-a.

(181)

Ako se kineske uvozne cijene u okviru postupka unutarnje proizvodnje uvećane za carinske pristojbe smatraju mogućom referentnom vrijednošću za buduću prodajnu cijenu industrije Unije nakon stavljanja mjera izvan snage, industrija Unije više neće ostvarivati dobit već će biti na granici rentabilnosti, što nije održivo. Ovaj scenarij zapravo je konzervativan jer će kineski proizvođači izvoznici vjerojatno prodavati na tržištu Unije po nižim cijenama od te referentne vrijednosti, ako se uzmu u obzir kineske razine cijena uočene u ostalim trećim zemljama. Oni bi bili motivirani to učiniti u pokušaju da smanje stvaranje zaliha sirovina kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (79). U ovom slučaju industrija Unije morat će nastaviti snižavati svoje prodajne cijene i uslijed toga uobičajena djelatnost počet će u kratkom roku ostvarivati gubitke (1 – 2 godine). Nadalje, treba napomenuti da je profitna marža proizvoda iz postupka revizije vrlo nestabilna. Kako je prikazano u tablici 17., profitabilnost industrije Unije smanjila se za 5,2 postotna boda u samo dvije godine (od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije).

(182)

Nadalje, industrija Unije vjerojatno će morati smanjiti svoj obujam proizvodnje jer neće bez gubitaka moći sniziti svoje cijene na razinu kineskih niskih cijena. Smanjenje obujma izravno utječe i na djelatnost prerade. Naime, industrija volframa kapitalno je intenzivna industrija koja mora održavati određeni obujam proizvodnje kako bi mogla održavati fiksne troškove na razumnoj razini. Povećanjem fiksnih troškova nakon smanjenja proizvodnje povećat će se ne samo trošak proizvodnje uobičajene djelatnosti već i troškovi prerade i to će stoga negativno utjecati i na profitabilnost ugovora o preradi.

(183)

Na primjer, u skladu sa scenarijem smanjenja obujma proizvodnje za 25 % (3 700 tona ili 23 % rezervnog kineskog kapaciteta), troškovi prerade povećat će se za 82 %, a djelatnost prerade pretvorit će se iz profitabilne djelatnosti u djelatnost koja ostvaruje više od 30 % gubitaka. To je uočeno i tijekom prethodnog ispitnog postupka kada je u razdoblju od samo jedne godine smanjenjem obujma proizvodnje od približno 50 % (6 400 tona) uzrokovan pad profitabilnosti sa 7,6 % na –19,5 %.

(184)

Djelatnosti prerade opravdane su u ekonomskom smislu za potrošače industrije Unije (korisnike) samo ako su naknade za preradu (trošak prerade + marža) uvećane za trošak otpadaka (za korisnika) niže od uvozne cijene volframovog karbida iz NRK-a. Nakon postizanja te granice, korisnici neće imati poticaja sklapati ugovore o preradi s industrijom Unije već će dobavljati volframov karbid iz NRK-a. Čini se da ne postoji mogućnost ponovnog pregovaranja o naknadama za preradu s industrijom Unije jer će se troškovi prerade industrije Unije povećati kako je prethodno opisano.

(185)

Nadalje, čak i ako je djelatnost prerade profitabilnija od uobičajene djelatnosti, industrija Unije ne može raditi isključivo na temelju ugovora o preradi. Prerada se odnosi samo na djelatnosti recikliranja, a kapacitet industrije Unije za preradu otpadaka u volframov koncentrat prenizak je s obzirom na ukupne potrebe za volframovim koncentratom u postupku proizvodnje. Industrija Unije stoga mora dopuniti potrebe za volframovim koncentratom primarnim koncentratima na temelju uobičajenih ugovora. Nadalje, na tržištu nema dovoljno otpadaka da bi industrija Unije mogla povećati svoj kapacitet za recikliranje.

(186)

S obzirom na navedeno, smanjenjem prodajne cijene najmanje na razinu uvozne cijene za postupak unutarnje proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, uključujući carine, te smanjenjem obujma, industrija Unije pretvorit će se u industriju koja ostvaruje gubitke.

(187)

Na temelju prethodno opisanih činjenica, Komisija je zaključila da će se, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, materijalna šteta vrlo brzo ponoviti. Drugim riječima, vjerojatno je da će proizvođači iz Unije koji nisu integrirani na kraju proizvodnog lanca u kratkom roku (1 – 2 godine) biti prisiljeni otići u stečaj jer će na slobodnom tržištu biti izravno izloženi cjenovnom pritisku dampinškog uvoza iz Kine po niskim cijenama. Dva trgovačka društva ne obavljaju djelatnosti recikliranja i stoga se ne mogu osloniti na više marže iz ugovora o preradi. Nadalje, proizvođači iz Unije koji su integrirani na kraju proizvodnog lanca i dalje će prodavati volframov karbid povezanim korisnicima po nižim cijenama. Međutim, troškovi prerade u ugovorima o preradi povećat će se zbog smanjenja obujma proizvodnje. Dugoročno (4 – 5 godina) postoji vjerojatnost da će proizvođači iz Unije koji su integrirani na kraju proizvodnog lanca prestati s radom jer se dugoročno neće moći natjecati s tim pritiskom zato što će i njihovi povezani korisnici početi kupovati volframov karbid iz Kine. Ostvari li se taj scenarij, predmetna se strateška sirovina više neće proizvoditi u Uniji.

5. INTERES UNIJE

(188)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala bi li, na temelju nalaza ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, zadržavanje postojećih antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a bilo protivno interesu Unije u cjelini. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika, korisnika i dobavljača. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(189)

Treba podsjetiti da se u prethodnim ispitnim postupcima smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, s obzirom na to da je ovaj ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno analiza situacije u kojoj su antidampinške mjere već postojale, može se ocijeniti neželjeni negativni učinak postojećih antidampinških mjera na predmetne strane.

(190)

Na temelju toga ispitalo se postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom posebnom slučaju nije u interesu Unije.

5.1. Interes industrije Unije

(191)

S obzirom na zaključke o stanju industrije Unije navedene u uvodnim izjavama do i u skladu s tvrdnjama povezanima s analizom vjerojatnosti ponavljanja štete kako je opisano u uvodnim izjavama (170) do (186), Komisija je zaključila da bi se, ako bi se dopustilo da antidampinške mjere prestanu važiti, financijsko stanje industrije Unije vjerojatno znatno pogoršalo. Dokazano je da su mjere od ključne važnosti za zadržavanje proizvodnje volframovog karbida u Uniji jer industrija Unije ne bi mogla izdržati pritisak velikog obujma dampinškog uvoza volframovog karbida iz NRK-a koji se prodaje na tržištu Unije ispod cijena industrije Unije.

(192)

Smatra se da bi se daljnjom primjenom mjera koristilo industriji Unije koja bi u tom slučaju mogla nastaviti ulagati u novu tehnologiju za svoje proizvodne pogone, posebno u svoje djelatnosti recikliranja, kako bi postala neovisnija o NRK-u i tako se lakše mogla suočiti s manjkom primarnih sirovina na tržištu.

(193)

Nasuprot tome, stavljanje mjera izvan snage vjerojatno će negativno utjecati na industriju Unije. Time će se ozbiljno ugroziti održivost industrije Unije koja će uslijed toga možda morati prekinuti proizvodnju i tako smanjiti dostupne izvore opskrbe tržišta Unije i tržišno natjecanje. Ako proizvođači iz Unije prekinu proizvodnju, Unija će većinom ovisiti o uvozu iz ostalih trećih zemalja, a posebno iz NRK-a, koji je ne samo vodeći svjetski proizvođač volframa već i posjeduje većinu svjetskih rezervi sirovina.

5.2. Interes korisnika

(194)

Na početku je upit poslan deset poznatih uvoznika/korisnika. Sedam korisnika javilo se u roku i svima su poslani upitnici. Oni su kupovali volframov karbid od NRK-a, ostalih trećih zemalja (Južne Koreje, Vijetnama, Japana, Izraela i Indije) i industrije Unije. Ti korisnici upotrebljavali su volframov karbid za proizvodnju cementnog karbida za proizvodnju tvrdih metalnih alata za različite industrije kao što su naftna i rudarska industrija.

(195)

Zaprimljeni su odgovori na upitnik od osam korisnika (od kojih su dva povezana). Oni su prijavili veći izvoz iz NRK-a od onog koji je zabilježen u podacima Eurostata. Svi, osim jednog, uvozili su proizvod iz postupka revizije samo u okviru postupka unutarnje proizvodnje. Korisnici koji surađuju činili su 32 % potrošnje na slobodnom tržištu u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Dodatnih pet korisnika podržalo je mjere koje su na snazi, ali nisu odgovorili na upitnik. Ti su korisnici činili približno 8 % ukupne potrošnje na slobodnom tržištu.

(196)

Jedan od korisnika koji surađuju tvrdio je da mu u postupku proizvodnje treba posebna vrsta proizvoda određene kvalitete koju industrija Unije ne proizvodi i zatražio je izuzeće od antidampinške pristojbe za tu posebnu vrstu proizvoda. Međutim, vrsta proizvoda koju uvozi taj korisnik bila je obuhvaćena područjem primjene proizvoda opisanim u uvodnim izjavama (31) i (32). U okviru trenutačne revizije zbog isteka mjera nije bilo osnova za isključivanje određenih vrsta proizvoda iz područja primjene ispitnog postupka zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(197)

Ostalih sedam korisnika koji surađuju tvrdili su da antidampinške mjere koje su na snazi imaju znatan negativan utjecaj na njihovu profitabilnost.

(198)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da djelatnost tih korisnika povezana s volframovim karbidom čini od 55 % do 100 % njihova ukupnog prometa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Neki korisnici bili su dio grupa trgovačkih društava i prodavali su svoje proizvode od volframovog karbida unutar svoje grupe, a ostali su bili neovisni subjekti. Ta su trgovačka društva prodavala alate od cementnog karbida neovisnim kupcima na tržištu Unije i izvan nje. Za prodaju izvan tržišta Unije korisnici su kupovali proizvod iz postupka revizije većinom iz NRK-a u okviru postupka unutarnje proizvodnje i stoga na taj uvoz nisu plaćali carine.

(199)

Svi korisnici koji surađuju proizvodili su različite proizvode koji uključuju proizvod iz postupka revizije. Trošak volframovog karbida u ukupnim troškovima proizvodnje znatno se razlikovao od korisnika do korinika, odnosno od 6 % do 50 %, ovisno o vrsti gotovog proizvoda. Neki proizvodi koje proizvode korisnici koji surađuju uključuju znatnu dodanu vrijednost i znanje te stoga ti korisnici mogu naplaćivati znatne marže, dok su ostali proizvodi koji uključuju manju dodanu vrijednost manje profitabilni. Nadalje, većina korisnika koji surađuju bili su profitabilni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za više od 15 %. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da su na profitabilnost tih korisnika utjecali i drugi čimbenici osim antidampinških mjera koje su na snazi, na primjer niska potražnja na tržištima na kojima posluju (vađenje nafte i rudarstvo).

(200)

Dodatnih pet korisnika navedenih u uvodnoj izjavi (194) koji su podržali daljnju primjenu antidampinških mjera na snazi bili su kupci industrije Unije. Ti korisnici tvrdili su da će se, iako bi smanjenje cijena volframa kratkoročno koristilo korisnicima, kineske cijene vjerojatno srednjoročno i dugoročno ponovno povećati bez tržišnog natjecanja s industrijom Unije. Nadalje, tvrdili su da bi stavljanje antidampinških mjera izvan snage negativno utjecalo i na djelatnosti recikliranja u Uniji jer bi zbog uvoza velikih količina jeftinog volframovog karbida iz Kine djelatnost recikliranja u Uniji postala neprofitabilna. Naposljetku, ti korisnici istaknuli su da su zainteresirani za više izvora opskrbe, uključujući industriju Unije.

(201)

Nalazi ispitnog postupka pokazuju da su korisnici mogli i dalje kupovati volframov karbid od nekoliko izvora. To je uključivalo uvoz volframovog karbida iz NRK-a, u velikim količinama, bez plaćanja carina jer se obavljao u okviru režima postupka unutarnje proizvodnje. Većina tog uvoza bila je profitabilna. Iako se može razumno očekivati da će određeni korisnici, barem kratkoročno, imati koristi od dostupnosti jeftinijeg uvoza iz NRK-a, mjere nisu imale znatan negativni učinak na njih i to potvrđuje da zadržavanje antidampinških mjera na snazi nema ozbiljan učinak na korisnike. Nadalje, nekoliko korisnika čak je podržalo daljnju primjenu mjera.

(202)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi učinak mjera na korisnike trebalo procijeniti tijekom cijelog razdoblja u kojem su mjere bile na snazi u skladu sa slučajem ferosilicija (15) te da se korisnici suočavaju s dugoročnim kumulativnim negativnim učincima koji su nerazmjerni mogućoj ili stvarnoj koristi za proizvođače iz Unije.

(203)

U tom pogledu treba napomenuti da su korisnici, iako su mjere bile na snazi od 1990., uspjeli apsorbirati povećanje troškova i svejedno biti profitabilni. Nadalje, u okviru početnog ispitnog postupka i svake revizije zbog predstojećeg isteka mjera provedene u vezi s njime, Komisija je procijenila učinak antidampinških mjera na korisnike. Komisija je svaki put zaključila da zadržavanje antidampinških mjera vjerojatno neće znatno utjecati na korisnike u Uniji. Nadalje, taj je zaključak potvrđen trenutačnom procjenom na temelju stvarnog učinka mjera. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(204)

Nakon objave javila su se još četiri korisnika proizvoda iz postupka revizije od kojih su tri bila povezana s jednim od korisnika koji surađuju koji su dostavili odgovor na upitnik. Međutim, jedan od njih nalazi se u Brazilu i stoga se ne smatra zainteresiranom stranom u tom ispitnom postupku. Ta trgovačka društva protivila su se zadržavanju antidampinških mjera na snazi.

(205)

Osim toga, nekoliko korisnika tvrdilo je nakon objave da je njihova sposobnost za apsorbiranje troška mjera i očuvanja profitabilnosti dostigla svoj maksimum. Nadalje, tvrdilo se da su ti korisnici pokazali i dokazali da nema daljnjih mogućih tehnoloških poboljšanja proizvoda i da postaje neizvedivo dalje snositi dodatne troškove.

(206)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (198), korisnici koji surađuju proizvodili su različite proizvode koji uključuju proizvod iz postupka revizije, a trošak volframovog karbida u ukupnim troškovima proizvodnje znatno se razlikovao od korisnika do korisnika, ovisno o vrsti gotovih proizvoda iznosio je od 6 % do 50 %. Iako nije isključeno da se profitabilnost po proizvodu razlikuje, većina korisnika koji surađuju bili su profitabilni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za više od 15 %. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(207)

Komisija je na temelju toga odlučila da, u pogledu učinka na korisnike, nema naznaka da će održavanje mjera imati znatan negativan utjecaj na njihovu djelatnost.

5.3. Interes dobavljača

(208)

Deset trgovačkih društava na uzlaznom tržištu podržalo je daljnju primjenu mjera. Četiri su bila rudarska trgovačka društva i proizvođači koncentrata volframa koji opskrbljuju industriju Unije.

(209)

Ostalih šest trgovačkih društava bila su dobavljači materijala za recikliranje za industriju Unije. Oni su tvrdili da bi zatvaranje industrije Unije imalo vrlo negativan utjecaj na njihovu djelatnost jer bi izgubili kupce. I oni su istaknuli važnost recikliranja otpadaka u Uniji tvrdeći da će otpadci imati veći sadržaj volframa od koncentrata rude, zbog čega su otpadci volframa vrijedna sirovina i mogu utjecati na smanjenje troškova sirovina za korisnike.

(210)

Komisija je na temelju toga zaključila da je zadržavanje antidampinških mjera koje su na snazi u interesu dobavljača.

5.4. Volfram kao ključna sirovina

(211)

Volfram je od 2011. razvrstan kao ključna sirovina (16) u Europskoj uniji.

(212)

Stoga je u interesu Unije zadržati proizvodnju volframa u Uniji, promicati recikliranje u cilju smanjenja potrošnje primarnih sirovina i smanjiti relativnu ovisnost o uvozu.

5.5. Tržišno natjecanje u Uniji

(213)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se primjenom antidampinških mjera pogoršala razina tržišnog natjecanja u Uniji jer je smanjen izbor dobavljača. Tvrdile su da svi proizvođači iz Unije imaju slične razine cijena koje nisu bile konkurentne.

(214)

Na tržištu ima šest proizvođača iz Unije koji upotrebljavaju različite proizvodne postupke i različite sirovine. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (33), neki proizvođači iz Unije upotrebljavaju samo primarne sirovine, a neki upotrebljavaju primarne sirovine i otpatke. U pogledu postupka proizvodnje iz primarnih sirovina, on može početi od koncentrata, APT-a ili volframovog oksida. Ti elementi utječu na trošak proizvodnje. Stoga troškovi proizvodnje utječu na naknadu koju industrija Unije naplaćuje svojim klijentima povrh cijene za APT. Šest proizvođača iz Unije neovisni su jedni o drugima i natječu se na tržištu Unije. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da postoje drugi izvori opskrbe tržišta Unije, na primjer SAD, Vijetnam, Južna Koreja i Izrael. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

5.6. Konkurentski nepovoljan položaj proizvođača na kraju proizvodnog lanca

(215)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da su, zbog mjera koje su na snazi, korisnici u Uniji u konkurentski nepovoljnom položaju u odnosu na konkurente u ostalim trećim zemljama jer se mjerama pogoduje korisnicima izvan Unije na štetu korisnika iz Unije. Nadalje, tvrdili su da su korisnici na kraju proizvodnog lanca iz trećih zemalja profitabilniji od njihovih konkurenata u Uniji zato što ostvaruju koristi od niže baze troškova. Oni su k tome tvrdili da je na njih negativno utjecala činjenica da je NRK u svibnju 2015. ukinuo pristojbu na izvoz volframovog karbida u iznosu od 5 % i ograničenja za proizvode na uzlaznom tržištu (izvozne kvote za APT). Oni su tvrdili i da će u slučaju produljenja mjera korisnici morati preseliti svoje proizvodne pogone izvan Unije kako bi zadržali kupce.

(216)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (198), ispitnim postupkom utvrđeno je da je većina korisnika koji surađuju u Uniji bila profitabilna tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da su na njihovu profitabilnost utjecali drugi čimbenici, a ne antidampinške mjere na snazi, na primjer niska potražnja na tržištima na kojima posluju (vađenje nafte i rudarstvo). Tvrdnja da korisnici u ostalim trećim zemljama navodno ostvaruju veću dobit od korisnika u Uniji nije relevantna za procjenu interesa Unije. Nadalje, te strane nisu mogle objasniti kako je činjenica da je NRK ukinuo pristojbu na izvoz i ograničenja za proizvode na uzlaznom tržištu negativno utjecala na korisnike i nisu to potkrijepile dokazima. Tvrdnja o preseljenju određenih korisnika bila je neutemeljena jer profitabilnost tih korisnika ovisi o vrsti proizvedenih proizvoda, ali istodobno i o ostalim čimbenicima kao što je smanjenje potražnje za tim proizvodima. U svakom slučaju nema dokaza da bi se čak i stavljanjem mjera izvan snage spriječilo preseljenje korisnika. Stoga su tvrdnje iz uvodne izjave (214) odbijene.

5.7. Integracija na kraju proizvodnog lanca

(217)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je većina proizvođača volframovog karbida iz Unije integrirana na kraju proizvodnog lanca i stoga njihovi povezani proizvođači alata mogu dobavljati sirovine po nižim cijenama od korisnika koji nisu integrirani, čime se uzrokuje nejednaki nepovoljni položaj među korisnicima.

(218)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su tri od šest proizvođača volframovog karbida iz Unije za slobodno tržište integrirani na kraju proizvodnog lanca. Ti proizvođači iz Unije prodavali su proizvod iz postupka revizije svojim povezanim društvima po tržišnim cijenama i stoga nisu imali cjenovnu prednost pri dobavljanju sirovina od neintegriranih korisnika. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(219)

Nekoliko korisnika tvrdilo je nakon objave da su vertikalno integrirani dobavljači istodobno i konkurenti korisnika te ugrožavaju pošteno tržišno natjecanje jer mogu zaustaviti isporuku proizvoda iz postupka revizije korisnicima.

(220)

Ispitnim postupkom nisu otkrivene nikakve naznake da će industrija Unije prestati prodavati proizvod iz postupka revizije nepovezanim korisnicima. Nasuprot tomu, tijekom razmatranog razdoblja prodaja integriranih proizvođača iz Unije na kraju proizvodnog lanca nepovezanim korisnicima povećala se za 16 %. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

5.8. Manjak ulaganja i zastarjele tehnologije

(221)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da industrija Unije zbog antidampinških mjera koje su na snazi nema poticaja ulagati u nove tehnologije. Te strane tvrdile su da industrija Unije upotrebljava stare i zastarjele tehnologije.

(222)

Međutim, ispitnim postupkom otkriveno je da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (164), industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja izvršila znatna ulaganja kako bi postigla bolju iskorištenost sirovina i tako smanjila trošak proizvodnje, poboljšala učinkovitost, povećala fleksibilnost pri miješanju tvrdih i mekanih otpadaka te kako bi poboljšala usklađenosti s pravilima o zaštiti okoliša. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

5.9. Sirovine

(223)

Nekoliko korisnika tvrdilo je da stanje industrije Unije ovisi o pristupu sirovinama, njihovoj dostupnosti i cijenama. Antidampinškim mjerama ne bi se mogao nadoknaditi nepovoljni položaj u pogledu dobavljanja sirovina.

(224)

Antidampinške mjere određene su na temelju nalaza o dampingu kineskih proizvođača izvoznika kojim se uzrokuje materijalna šteta industriji Unije. Stoga je odbijena tvrdnja da se antidampinškim mjerama nadoknađuje nepovoljni položaj u pogledu dobavljanja sirovina.

(225)

Novi Carinski zakonik Unije

(226)

Nekoliko korisnika tvrdilo je da su člankom 169. stavkom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (17) uvedene promjene u carinskim pravilima Unije u skladu s kojima postupak unutarnje proizvodnje više neće biti dopušten za robu na koju se primjenjuju antidampinške mjere ili barem više neće biti ekonomski održiv. Stoga će se povećati njezini troškovi proizvodnje.

(227)

Ta je tvrdnja bila činjenično netočna jer se člankom 169. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 ne zabranjuje uporaba postupka unutarnje proizvodnje u slučaju antidampinških pristojbi već se upućuje na uporabu istovjetnih proizvoda. Stoga će se antidampinška pristojba primjenjivati na proizvode uvezene u okviru postupka unutarnje proizvodnje samo ako se dalje prerađeni proizvodi kasnije puštaju u slobodan promet u Uniji. U slučaju ponovnog izvoza prerađenih proizvoda, što je trenutačno slučaj, antidampinške pristojbe neće se primjenjivati. Nadalje, zainteresirane strane nisu dostavile dokaze da postupak unutarnje proizvodnje više neće biti ekonomski održiv. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(228)

Nekoliko korisnika tvrdilo je nakon objave da će se izmjenama Carinskog zakonika Unije ograničiti uporaba postupka unutarnje proizvodnje zbog povećanja količine dokumentacije i visokog rizika od neusklađenosti, zbog čega će se trošak sirovina povećati za 15 %.

(229)

U tom pogledu treba napomenuti da je cilj izmjena Carinskog zakonika Unije poboljšati sljedivost proizvoda na koje se primjenjuju antidampinške mjere, a koji se uvoze u okviru postupka unutarnje proizvodnje. Stoga nije isključeno da će to dovesti do povećanja administrativnih troškova trgovačkih društava. Međutim, korisnici nisu dostavili dokaze ili objašnjenja o načinu izračuna 15 %-tnog povećanja. Stoga je tvrdnja, zbog svoje hipotetske prirode, odbijena.

5.10. Trajanje mjera

(230)

Zainteresirane strane tvrdile su da su antidampinške mjere koje se primjenjuju na proizvod iz postupka revizije na snazi od 1990. i stoga se više ne bi trebale produljivati.

(231)

U skladu s uvjetima utvrđenima u članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, ako se utvrdi nastavak ili ponavljanje štetnog dampinga i mjere nisu protivne interesu Unije u cjelini, takve mjere moraju se nastaviti primjenjivati. U trenutačnom ispitnom postupku zadovoljeni su svi uvjeti. Isto tako predmetne strane nisu iznijele posebne razloge u pogledu općeg interesa Unije koji bi bili protiv tih mjera. Komisija stoga ne može učiniti ništa drugo nego uvesti antidampinške mjere. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

5.11. Zaključak o interesu Unije

(232)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije na temelju kojih se može zaključiti da ne treba zadržati konačne antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz volframovog karbida, taljenog volframovog karbida i volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom podrijetlom iz NRK-a.

6. ANTIDAMPINŠKE MJERE

6.1. Mjere

(233)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati antidampinške mjere na snazi. Dan im je i rok u kojem su nakon te objave mogle podnijeti primjedbe. Očitovanja i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(234)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (65), nekoliko korisnika tvrdilo je nakon objave da se pri izračunu, među ostalim, marže štete moraju uzeti u obzir razlike u kvaliteti za primjene, troškovima proizvodnje i prodaji.

(235)

Ta je tvrdnja neutemeljena. Podsjeća se da je trenutačni ispitni postupak ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe čija je svrha ocijeniti treba li antidampinške mjere koje su na snazi zadržati ili staviti izvan snage. U okviru tog ispitnog postupka ne izračunava se nijedna nova marža štete.

(236)

Nadalje, nekoliko je korisnika zatražilo nakon objave da istek mjera treba dopustiti kada isteknu dozvole za unutarnju preradu, odnosno za dvije godine.

(237)

U tom pogledu treba napomenuti da ispitnim postupkom nisu otkrivene iznimne okolnosti kojima bi se moglo opravdati produljenje mjera za manje od pet godina, u skladu s primjenjivim pravilima iz Osnovne uredbe.

(238)

Iz prethodno navedenog slijedi da bi, kako je predviđeno u članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz volframovog karbida, taljenog volframovog karbida i volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom. Podsjeća se da se te mjere sastoje od ad valorem pristojbi.

(239)

Odbor osnovan u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije donio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz volframovog karbida, taljenog volframovog karbida i volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom trenutačno obuhvaćenih oznakama KN 2849 90 30 i ex 3824 30 00 (18) (oznaka TARIC 3824300010) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2. Stopa pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. iznosi 33 %.

3. Osim ako je određeno drukčije, primjenjuju se relevantne odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. lipnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2737/90 od 24. rujna 1990. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine i konačnoj naplati privremene pristojbe (SL L 264, 27.9.1990., str. 7.).

(3) Odluka Komisije 90/480/EEZ od 24. rujna 1990. o prihvaćanju preuzimanja obveza koje su ponudili određeni izvoznici u vezi s antidampinškim postupkom povezanim s uvozom volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine i prekidu ispitnog postupka u pogledu predmetnih izvoznika (SL L 264, 27.9.1990., str. 59.).

(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 610/95 od 20. ožujka 1995. o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2735/90, (EEZ) br. 2736/90 i (EEZ) br. 2737/90 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframove rude i koncentrata, volframovog oksida, volframove kiseline, volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o konačnoj naplati iznosa osiguranih privremenom antidampinškom pristojbom koju je Komisija uvela Uredbom Komisije (EZ) br. 2286/94 (SL L 64, 22.3.1995., str. 1.).

(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 771/98 od 7. travnja 1998. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 111, 9.4.1998., str. 1.).

(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 2268/2004 od 22. prosinca 2004. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 395, 31.12.2004., str. 56.).

(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 1275/2005 od 26. srpnja 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2268/2004 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 202, 3.8.2005., str. 1.).

(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 1225/2009 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 343, 22.12.2009., str. 51.). Ta je Uredba kodificirana Osnovnom uredbom.

(9) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 287/2011 od 21. ožujka 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframovog karbida, volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije po isteku mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 78, 24.3.2011., str. 1.).

(10) Obavijest o skorom isteku određenih antidampinških mjera (SL C 212, 27.6.2015., str. 8.).

(11) Obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz volframovog karbida, taljenog volframovog karbida i volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 108, 23.3.2016., str. 6.).

(12) Volframov karbid koji se uvozi u okviru postupka unutarnje proizvodnje ne podliježe plaćanju carinskih i antidampinških pristojbi i upotrebljava se u proizvodnji alata koji se izvoze iz EU-a.

(13) Bilten o metalima: (1) https://www.metalbulletin.com/Article/3646910/2017-PREVIEW-Chinese-tungsten-prices-will-continue-journey-of-recovery-as-market-reaches-consensus-on.html i (2) https://www.metalbulletin.com/Article/3596231/Chinas-SRB-tungsten-concentrate-stockpiling-boosts-domestic-export-prices.html

(14) https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/tungsten/mcs-2015-tungs.pdf

(15) Odluka Komisije 2001/230/EZ od 21. veljače 2001. o prekidu antidampinškog postupka o uvozu ferosilicija podrijetlom iz Brazila, Narodne Republike Kine, Kazahstana, Rusije, Ukrajine i Venezuele (SL L 84, 23.3.2001., str. 36.).

(16) COM (2011) 25 final od 2. veljače 2011. i COM (2014) 297 final od 26. svibnja 2014.

(17) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.).

(18) Čestice su nepravilne i nemaju slobodan protok u odnosu na čestice praha koje su „spremne za prešanje”, koje su ovalne ili u obliku zrnca, homogene i slobodnog protoka. Pomanjkanje protočnosti može se mjeriti i utvrditi kalibriranim lijevkom odnosno mjeračem protoka u skladu s normom ISO 4490.

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/84

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/943

od 18. svibnja 2017.

o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila na Malti i Cipru te u Estoniji i o zamjeni odluka 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (1), a posebno njezin članak 33.,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP dostava osobnih podataka predviđena u toj odluci ne smije se obavljati sve dok opće odredbe o zaštiti podataka navedene u poglavlju 6. te odluke ne budu provedene u nacionalnom pravu državnih područja država članica koje su uključene u tu dostavu.

(2)

Člankom 20. Odluke Vijeća 2008/616/PUP (3) predviđeno je da se provjera toga da je uvjet iz uvodne izjave 1. ispunjen u vezi s automatskom razmjenom podataka u skladu s poglavljem 2. Odluke 2008/615/PUP treba provesti na temelju izvješća o ocjeni koje se temelji na upitniku, ocjenjivačkom posjetu i pokusu.

(3)	Vijeću su predstavljena cjelovita izvješća o ocjeni u kojima su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s podacima iz registra vozila na Malti i Cipru te u Estoniji.

(4)

Donošenjem Odluke Vijeća 2014/731/EU (4) Vijeće je zaključilo da je Malta u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 9. listopada 2014. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(5)

Donošenjem Odluke Vijeća 2014/743/EU (5) Vijeće je zaključilo da je Cipar u potpunosti proveo opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 21. listopada 2014. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(6)

Donošenjem Odluke Vijeća 2014/744/EU (6) Vijeće je zaključilo da je Estonija u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 21. listopada 2014. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(7)

Ovom Odlukom zamjenjuju se odluke 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU, koje je poništio Sud Europske unije („Sud”) presudom od 22. rujna 2016. u spojenim predmetima C-14/15 i C-116/15. U toj je presudi Sud održao učinke odluka 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU do stupanja na snagu novih akata koji ih trebaju zamijeniti. Stoga od dana stupanja na snagu ove Odluke, odluke 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU prestaju proizvoditi učinke.

(8)

S ciljem osiguravanja neprekinutog zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju članka 12. Odluke 2008/615/PUP, stupanje na snagu ove Odluke ne bi trebalo dovoditi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju odluka 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU. Države članice koje su dobile osobne podatke na temelju odluka 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU trebale bi i dalje imati pravo na daljnju obradu tih podataka na nacionalnoj razini ili među državama članicama za potrebe utvrđene u članku 26. Odluke 2008/615/PUP.

(9)

Člankom 33. Odluke 2008/615/PUP Vijeću se dodjeljuju provedbene ovlasti s ciljem donošenja mjera potrebnih za provedbu te odluke, posebno u pogledu zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka predviđenih tom odlukom. Budući da su ispunjeni uvjeti za pokretanje izvršavanja tih provedbenih ovlasti i da je proveden za to predviđen postupak, trebalo bi donijeti provedbenu odluku o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila u pogledu Malte, Cipra i Estonije kako bi se zamijenile poništene odluke 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU i tim državama članicama omogućilo da nastave primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. Odluke 2008/615/PUP.

(10)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Dansku te ona stoga sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke, kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP.

(11)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one stoga sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke, kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe automatiziranog pretraživanja podataka iz registra vozila Malta, Cipar i Estonija i dalje imaju pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. Odluke 2008/615/PUP.

Članak 2.

1. Odluke 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU prestaju proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke, čime se ne dovodi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju tih odluka.

2. Države članice koje su na temelju odluka iz stavka 1. dobile osobne podatke i dalje imaju pravo na daljnju obradu tih podataka na nacionalnoj razini ili među državama članicama za potrebe utvrđene u članku 26. Odluke 2008/615/PUP.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Odluka primjenjuje se u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ABELA

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.

(2) Mišljenje od 5. travnja 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 12.).

(4) Odluka Vijeća 2014/731/EU od 9. listopada 2014. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila na Malti (SL L 302, 22.10.2014., str. 56.).

(5) Odluka Vijeća 2014/743/EU od 21. listopada 2014. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila na Cipru (SL L 308, 29.10.2014., str. 100.).

(6) Odluka Vijeća 2014/744/EU od 21. listopada 2014. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Estoniji (SL L 308, 29.10.2014., str. 102.).

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/87

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/944

od 18. svibnja 2017.

o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u Latviji i o zamjeni Odluke 2014/911/EU

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

(2)

(3)	Vijeću je predstavljeno cjelovito izvješće o ocjeni u kojem su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s razmjenom daktiloskopskih podataka u Latviji.

(4)

Donošenjem Odluke Vijeća 2014/911/EU (4) Vijeće je zaključilo da je Latvija u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 4. prosinca 2014. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(5)

Ovom Odlukom zamjenjuje se Odluka 2014/911/EU koju je poništio Sud Europske unije („Sud”) presudom od 22. rujna 2016. u spojenim predmetima C-14/15 i C-116/15. U toj je presudi Sud zadržao učinke Odluke 2014/911/EU do stupanja na snagu novog akta koji treba zamijeniti tu odluku. Stoga od dana stupanja na snagu ove Odluke Odluka 2014/911/EU prestaje proizvoditi učinke.

(6)

S ciljem osiguravanja neprekinutog zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP, stupanje na snagu ove Odluke ne bi trebalo dovoditi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju Odluke 2014/911/EU. Države članice koje su dobile osobne podatke na temelju Odluke 2014/911/EU trebale bi i dalje imati pravo na daljnju obradu tih podataka na nacionalnoj razini ili među državama članicama za potrebe utvrđene u članku 26. Odluke 2008/615/PUP.

(7)

Člankom 33. Odluke 2008/615/PUP Vijeću se dodjeljuju provedbene ovlasti s ciljem donošenja mjera potrebnih za provedbu te odluke, posebno u pogledu zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka predviđenih tom odlukom. Budući da su ispunjeni uvjeti za pokretanje izvršavanja tih provedbenih ovlasti i da je proveden za to predviđen postupak, trebalo bi donijeti provedbenu odluku o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u pogledu Latvije kako bi se zamijenila poništena Odluka 2014/911/EU i toj državi članici omogućilo da nastavi primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP.

(8)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Dansku te ona stoga sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP.

(9)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one stoga sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe automatiziranog pretraživanja daktiloskopskih podataka Latvija i dalje ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP.

Članak 2.

1. Odluka 2014/911/EU prestaje proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke, čime se ne dovodi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju te odluke.

2. Države članice koje su na temelju Odluke 2014/911/EU dobile osobne podatke i dalje imaju pravo na daljnju obradu tih podataka na nacionalnoj razini ili među državama članicama za potrebe utvrđene u članku 26. Odluke 2008/615/PUP.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Odluka primjenjuje se u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ABELA

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.

(2) Mišljenje od 5. travnja 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4) Odluka Vijeća 2014/911/EU od 4. prosinca 2014. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Latviji (SL L 360, 17.12.2014., str. 28.).

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/89

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/945

od 18. svibnja 2017.

o automatiziranoj razmjeni podataka o DNK-u u Slovačkoj, Portugalu, Latviji, Litvi, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, na Cipru, u Poljskoj, Švedskoj, na Malti i u Belgiji i o zamjeni odluka 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

(2)

Člankom 20. Odluke Vijeća 2008/616/PUP (3) predviđeno je da se provjera toga da je uvjet iz uvodne izjave 1. ispunjen u vezi s automatskom razmjenom podataka u skladu s poglavljem 2. Odluke 2008/615/PUP treba provesti na temelju izvješća o ocjeni koji se temelji na upitniku, ocjenjivačkom posjetu i pokusu.

(3)	Vijeću su predstavljena cjelovita izvješća o ocjeni u kojima su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s podacima o DNK-u u Slovačkoj, Portugalu, Latviji, Litvi, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, na Cipru, u Poljskoj, Švedskoj, na Malti i u Belgiji.

(4)

Donošenjem Odluke Vijeća 2010/689/EU (4) Vijeće je zaključilo da je Slovačka u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 8. studenoga 2010. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(5)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/472/EU (5) Vijeće je zaključilo da je Portugal u potpunosti proveo opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 19. srpnja 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(6)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/715/EU (6) Vijeće je zaključilo da je Latvija u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 27. listopada 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene odluke te je također je zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(7)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/887/EU (7) Vijeće je zaključilo da je Litva u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 13. prosinca 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene Odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(8)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/58/EU (8) Vijeće je zaključilo da je Češka u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 23. siječnja 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(9)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/299/EU (9) Vijeće je zaključilo da je Estonija u cijelosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 7. lipnja 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene Odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(10)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/445/EU (10) Vijeće je zaključilo da je Mađarska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 24. srpnja 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene Odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(11)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/673/EU (11) Vijeće je zaključilo da je Cipar u potpunosti proveo opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 25. listopada 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene Odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(12)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/3/EU (12) Vijeće je zaključilo da je Poljska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 20. prosinca 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene Odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(13)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/148/EU (13) Vijeće je zaključilo da je Švedska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 21. ožujka 2013. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene Odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(14)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/152/EU (14) Vijeće je zaključilo da je Malta u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 21. ožujka 2013. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(15)

Donošenjem Odluke Vijeća 2014/410/EU (15) Vijeće je zaključilo da je Belgija u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 24. lipnja 2014. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(16)

Presudom od 22. rujna 2016. u spojenim predmetima C-14/15 i C-116/15 Sud Europske unije utvrdio je da se člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP nezakonito utvrđuje zahtjev za jednoglasnošću pri donošenju mjera potrebnih za provedbu te odluke. Odluke 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU donesene su na temelju članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP te su stoga manjkave zbog povrede postupka.

(17)

S ciljem osiguravanja pravne sigurnosti zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju Odluke 2008/615/PUP u pogledu država članica na koje se odnose odluke 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU, te odluke trebalo bi zamijeniti ovom Odlukom.

(18)

S ciljem osiguravanja neprekinutog zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju članaka 3. i 4. Odluke 2008/615/PUP, odluke 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU prestaju proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke.

(19)

Zbog istog razloga stupanje na snagu ove Odluke ne bi trebalo dovoditi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju odluka 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU.

(20)

Štoviše, države članice koje su dobile osobne podatke na temelju odluka 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU trebale bi i dalje imati pravo na daljnju obradu tih podataka na nacionalnoj razini ili među državama članicama za potrebe utvrđene u članku 26. Odluke 2008/615/PUP.

(21)

Člankom 33. Odluke 2008/615/PUP Vijeću se dodjeljuju provedbene ovlasti s ciljem donošenja mjera potrebnih za provedbu te odluke, posebno u pogledu zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka predviđenih tom odlukom. Budući da su ispunjeni uvjeti za pokretanje izvršavanja tih provedbenih ovlasti i da je proveden za to predviđen postupak, trebalo bi donijeti provedbenu odluku o automatiziranoj razmjeni podataka o DNK-u u pogledu Slovačke, Portugala, Latvije, Litve, Češke, Estonije, Mađarske, Cipra, Poljske, Švedske, Malte i Belgije kako bi se tim državama članicama omogućilo da nastave primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. Odluke 2008/615/PUP.

(22)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Dansku te ona stoga sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP.

(23)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one stoga sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe automatiziranog pretraživanja i uspoređivanja podataka o DNK-u Slovačka, Portugal, Latvija, Litva, Češka, Estonija, Mađarska, Cipar, Poljska, Švedska, Malta i Belgija i dalje imaju pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članaka 3. i 4. Odluke 2008/615/PUP.

Članak 2.

1. Odluke 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU prestaju proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke, čime se ne dovodi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju tih odluka.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Odluka primjenjuje se u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ABELA

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.

(2) Mišljenje od 5. travnja 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4) Odluka Vijeća 2010/689/EU od 8. studenoga 2010. o početku automatizirane razmjene podataka o DNK u Slovačkoj (SL L 294, 12.11.2010., str. 14.).

(5) Odluka Vijeća 2011/472/EU od 19. srpnja 2011. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Portugalu (SL L 195, 27.7.2011., str. 71.).

(6) Odluka Vijeća 2011/715/EU od 27. listopada 2011. o početku automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Latviji (SL L 285, 1.11.2011., str. 24.).

(7) Odluka Vijeća 2011/887/EU od 13. prosinca 2011. o početku automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Litvi (SL L 344, 28.12.2011., str. 36.).

(8) Odluka Vijeća 2012/58/EU od 23. siječnja 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Češkoj Republici (SL L 30, 2.2.2012., str. 15.).

(9) Odluka Vijeća 2012/299/EU od 7. lipnja 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Estoniji (SL L 151, 12.6.2012., str. 31.).

(10) Odluka Vijeća 2012/445/EU od 24. srpnja 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Mađarskoj (SL L 202, 28.7.2012., str. 22.).

(11) Odluka Vijeća 2012/673/EU od 25. listopada 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u na Cipru (SL L 302, 31.10.2012., str. 12.).

(12) Odluka Vijeća 2013/3/EU od 20. prosinca 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Poljskoj (SL L 3, 8.1.2013., str. 5.).

(13) Odluka Vijeća 2013/148/EU od 21. ožujka 2013. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Švedskoj (SL L 84, 23.3.2013., str. 26.).

(14) Odluka Vijeća 2013/152/EU od 21. ožujka 2013. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u na Malti (SL L 86, 26.3.2013., str. 20.).

(15) Odluka Vijeća 2014/410/EU od 24. lipnja 2014. o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK u Belgiji (SL L 190, 28.6.2014., str. 80.).

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/93

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/946

od 18. svibnja 2017.

o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u Slovačkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Mađarskoj, na Cipru, u Estoniji, na Malti, u Rumunjskoj i Finskoj i o zamjeni odluka 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

(2)

(3)	Vijeću su predstavljena cjelovita izvješća o ocjeni u kojima su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s razmjenom daktiloskopskih podataka u Slovačkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Mađarskoj, na Cipru, u Estoniji, na Malti, u Rumunjskoj i Finskoj.

(4)

Donošenjem Odluke Vijeća 2010/682/EU (4) Vijeće je zaključilo da je Slovačka u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 8. studenoga 2010. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. te navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(5)

Donošenjem Odluke Vijeća 2010/758/EU (5) Vijeće je zaključilo da je Bugarska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 2. prosinca 2010. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(6)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/355/EU (6) Vijeće je zaključilo da je Francuska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 9. lipnja 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(7)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/434/EU (7) Vijeće je zaključilo da je Češka u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 19. srpnja 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(8)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/888/EU (8) Vijeće je zaključilo da je Litva u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 13. prosinca 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(9)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/46/EU (9) Vijeće je zaključilo da je Nizozemska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 23. siječnja 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(10)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/446/EU (10) Vijeće je zaključilo da je Mađarska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 24. srpnja 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(11)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/672/EU (11) Vijeće je zaključilo da je Cipar u potpunosti proveo opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 25. listopada 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(12)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/710/EU (12) Vijeće je zaključilo da je Estonija u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 13. studenoga 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(13)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/153/EU (13) Vijeće je zaključilo da je Malta u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 21. ožujka 2013. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene oluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(14)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/229/EU (14) Vijeće je zaključilo da je Rumunjska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 14. svibnja 2013. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(15)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/792/EU (15) Vijeće je zaključilo da je Finska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 16. prosinca 2013. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(16)

Presudom od 22. rujna 2016. u spojenim predmetima C-14/15 i C-116/15 Sud Europske unije utvrdio je da se člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP nezakonito utvrđuje zahtjev za jednoglasnošću pri donošenju mjera potrebnih za provedbu te odluke. Odluke 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU donesene su na temelju članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP te su stoga manjkave zbog povrede postupka.

(17)

S ciljem osiguravanja pravne sigurnosti zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju Odluke 2008/615/PUP u pogledu država članica na koje se odnose odluke 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU, te odluke trebalo bi zamijeniti ovom Odlukom.

(18)

S ciljem osiguravanja neprekinutog zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP, odluke 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU prestaju proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke.

(19)

Zbog istog razloga stupanje na snagu ove Odluke ne bi trebalo dovoditi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju odluka 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU.

(20)

Štoviše, države članice koje su dobile osobne podatke na temelju odluka 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU trebale bi i dalje imati pravo na daljnju obradu tih podataka na nacionalnoj razini ili među državama članicama za potrebe utvrđene u članku 26. Odluke 2008/615/PUP.

(21)

Člankom 33. Odluke 2008/615/PUP Vijeću se dodjeljuju provedbene ovlasti s ciljem donošenja mjera potrebnih za provedbu te odluke, posebno u pogledu zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka predviđenih tom odlukom. Budući da su ispunjeni uvjeti za pokretanje izvršavanja tih provedbenih ovlasti i da je proveden za to predviđen postupak, trebalo bi donijeti provedbenu odluku o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u pogledu Slovačke, Bugarske, Francuske, Češke, Litve, Nizozemske, Mađarske, Cipra, Estonije, Malte, Rumunjske i Finske kako bi se tim državama članicama omogućilo da nastave primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP.

(22)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Dansku te ona stoga sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP.

(23)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one stoga sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe automatiziranog pretraživanja daktiloskopskih podataka Slovačka, Bugarska, Francuska, Češka, Litva, Nizozemska, Mađarska, Cipar, Estonija, Malta, Rumunjska i Finska i dalje imaju pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP.

Članak 2.

1. Odluke 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU prestaju proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke, čime se ne dovodi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju tih odluka.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Odluka primjenjuje se u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ABELA

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.

(2) Mišljenje od 5. travnja 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4) Odluka Vijeća 2010/682/EU od 8. studenoga 2010. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Slovačkoj (SL L 293, 11.11.2010., str. 58.).

(5) Odluka Vijeća 2010/758/EU od 2. prosinca 2010. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Bugarskoj (SL L 322, 8.12.2010., str. 43.).

(6) Odluka Vijeća 2011/355/EU od 9. lipnja 2011. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Francuskoj (SL L 161, 21.6.2011., str. 23.).

(7) Odluka Vijeća 2011/434/EU od 19. srpnja 2011. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Češkoj Republici (SL L 190, 21.7.2011., str. 72.).

(8) Odluka Vijeća 2011/888/EU od 13. prosinca 2011. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Litvi (SL L 344, 28.12.2011., str. 38.).

(9) Odluka Vijeća 2012/46/EU od 23. siječnja 2012. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Nizozemskoj (SL L 26, 28.1.2012., str. 32.).

(10) Odluka Vijeća 2012/446/EU od 24. srpnja 2012. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Mađarskoj (SL L 202, 28.7.2012., str. 23.).

(11) Odluka Vijeća 2012/672/EU od 25. listopada 2012. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Mađarskoj (SL L 302, 31.10.2012., str. 11.).

(12) Odluka Vijeća 2012/710/EU od 13. studenoga 2012. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Estoniji (SL L 321, 20.11.2012., str. 61.).

(13) Odluka Vijeća 2013/153/EU od 21. ožujka 2013. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Malti (SL L 86, 26.3.2013., str. 21.).

(14) Odluka Vijeća 2013/229/EU od 14. svibnja 2013. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Rumunjskoj (SL L 138, 24.5.2013., str. 11.).

(15) Odluka Vijeća 2013/792/EU оd 16. prosinca 2013. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Finskoj (SL L 349, 21.12.2013., str. 103.).

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/97

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/947

od 18. svibnja 2017.

o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila u Finskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Poljskoj, Švedskoj, Litvi, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj i o zamjeni odluka 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

(2)

(3)	Vijeću su predstavljena cjelovita izvješća o ocjeni u kojima su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s podacima iz registra vozila u Finskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Poljskoj, Švedskoj, Litvi, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

(4)

Donošenjem Odluke Vijeća 2010/559/EU (4) Vijeće je zaključilo da je Finska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 13. rujna 2010. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(5)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/387/EU (5) Vijeće je zaključilo da je Slovenija u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 28. lipnja 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(6)

Donošenjem Odluke Vijeća 2011/547/EU (6) Vijeće je zaključilo da je Rumunjska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 12. rujna 2011. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(7)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/236/EU (7) Vijeće je zaključilo da je Poljska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 26. travnja 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(8)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/664/EU (8) Vijeće je zaključilo da je Švedska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 25. listopada 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(9)

Donošenjem Odluke Vijeća 2012/713/EU (9) Vijeće je zaključilo da je Litva u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 13. studenoga 2012. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(10)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/230/EU (10) Vijeće je zaključilo da je Bugarska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 14. svibnja 2013. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(11)

Donošenjem Odluke Vijeća 2013/692/EU (11) Vijeće je zaključilo da je Slovačka u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP i od 19. studenoga 2013. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(12)

Donošenjem Odluke Vijeća 2014/264/EU (12) Vijeće je zaključilo da je Mađarska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP te od 6. svibnja 2014. ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. navedene odluke te je također zaključilo da je izvješće o ocjeni odobreno u skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP.

(13)

Presudom od 22. rujna 2016. u spojenim predmetima C-14/15 i C-116/15 Sud Europske unije utvrdio je da se člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP nezakonito utvrđuje zahtjev za jednoglasnošću pri donošenju mjera potrebnih za provedbu te odluke. Odluke 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU donesene su na temelju članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP te su stoga manjkave zbog povrede postupka.

(14)

S ciljem osiguravanja pravne sigurnosti zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju Odluke 2008/615/PUP u pogledu država članica na koje se odnose odluke 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU, te odluke trebalo bi zamijeniti ovom Odlukom.

(15)

S ciljem osiguravanja neprekinutog zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka na temelju članka 12. Odluke 2008/615/PUP, odluke 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU prestaju proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke.

(16)	Zbog istog razloga stupanje na snagu ove Odluke ne bi trebalo dovoditi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju odluka 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU.

(17)

Štoviše, države članice koje su dobile osobne podatke na temelju odluka 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU trebale bi i dalje imati pravo na daljnju obradu tih podataka na nacionalnoj razini ili među državama članicama za potrebe utvrđene u članku 26. Odluke 2008/615/PUP.

(18)

Člankom 33. Odluke 2008/615/PUP Vijeću se dodjeljuju provedbene ovlasti s ciljem donošenja mjera potrebnih za provedbu te odluke, posebno u pogledu zaprimanja i dostavljanja osobnih podataka predviđenih tom odlukom. Budući da su ispunjeni uvjeti za pokretanje izvršavanja tih provedbenih ovlasti i da je proveden za to predviđen postupak, trebalo bi donijeti provedbenu odluku o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila u pogledu Finske, Slovenije, Rumunjske, Poljske, Švedske, Litve, Bugarske, Slovačke i Mađarske kako bi se tim državama članicama omogućilo da nastave primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. Odluke 2008/615/PUP.

(19)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Dansku te ona stoga sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP.

(20)	Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku te one stoga sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe automatiziranog pretraživanja podataka iz registra vozila Finska, Slovenija, Rumunjska, Poljska, Švedska, Litva, Bugarska, Slovačka i Mađarska i dalje imaju pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 12. Odluke 2008/615/PUP.

Članak 2.

1. Odluke 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU prestaju proizvoditi učinke od dana stupanja na snagu ove Odluke, čime se ne dovodi u pitanje valjanost automatizirane razmjene podataka koju su države članice provele na temelju tih odluka.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Odluka primjenjuje se u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ABELA

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.

(2) Mišljenje od 5. travnja 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4) Odluka Vijeća 2010/559/EU od 13. rujna 2010. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz nacionalnog registra vozila (NRV) u Finskoj (SL L 245, 17.9.2010., str. 34.).

(5) Odluka Vijeća 2011/387/EU od 28. lipnja 2011. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registara vozila u Sloveniji (SL L 173, 1.7.2011., str. 9.).

(6) Odluka Vijeća 2011/547/EU od 12. rujna 2011. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registara vozila u Rumunjskoj (SL L 242, 20.9.2011., str. 8.).

(7) Odluka Vijeća 2012/236/EU od 26. travnja 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registara vozila u Poljskoj (SL L 118, 3.5.2012., str. 8.).

(8) Odluka Vijeća 2012/664/EU od 25. listopada 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Švedskoj (SL L 299, 27.10.2012., str. 44.).

(9) Odluka Vijeća 2012/713/EU od 13. studenoga 2012. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Litvi (SL L 323, 22.11.2012., str. 17.).

(10) Odluka Vijeća 2013/230/EU od 14. svibnja 2013. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Bugarskoj (SL L 138, 24.5.2013., str. 12.).

(11) Odluka Vijeća 2013/692/EU od 19. studenoga 2013. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Slovačkoj (SL L 319, 29.11.2013., str. 7.).

(12) Odluka Vijeća 2014/264/EU od 6. svibnja 2014. o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Mađarskoj (SL L 137, 12.5.2014., str. 7.).

2.6.2017

Službeni list Europske unije

L 142/100

PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2017/948

оd 31. svibnja 2017.

o primjeni vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 homologiranih i izmjerenih prema Globalno usklađenom ispitnom postupkom za laka vozila kad se potrošače informira na temelju Direktive 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3525)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2. točku (c),

budući da:

(1)

Novim regulatornim ispitnim postupkom za mjerenje emisija CO2 i potrošnje goriva lakih vozila, Globalno usklađenim ispitnim postupkom za laka vozila (WLTP), propisanim u Uredbi Komisije C(2017) 3521 (2), zamijenit će se Novi europski vozni ciklus (NEDC) koji se trenutačno koristi u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 692/2008 (3), no više ne odgovara suvremenim uvjetima vožnje ili tehnologijama u vozilima. WLTP-om će se, u interesu potrošača, uvesti stroži ispitni uvjeti i dobivati realnije vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2. Zahtjevi koji se odnose na informacije za potrošače trebali bi obuhvatiti način kojim će se pristupati tim poboljšanim informacijama kako bi se omogućila njihova nužna usporedivost.

(2)

Direktivom 1999/94/EZ nastoji se osigurati da potrošačima budu dostupne informacije o potrošnji goriva i emisijama CO2 novih osobnih automobila koji se prodaju ili iznajmljuju u Uniji kako bi pri kupnji novog automobila mogli odlučivati na temelju pouzdanih informacija. Njome se zahtijeva da potrošačima moraju biti dostupni službena potrošnja goriva i službene specifične emisije CO2 novih osobnih automobila, kako su definirane u članku 2. točkama 5. i 6. te Direktive. Moraju se upotrebljavati vrijednosti koje je homologiralo i izmjerilo homologacijsko tijelo u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbe (EZ) br. 692/2008, posebno njezina Priloga XII., te koje su navedene u Prilogu VIII. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Te se vrijednosti moraju priložiti certifikatu o EZ homologaciji vozila i unijeti u certifikat o sukladnosti.

(3)

WLTP će se uvoditi postupno, od 1. rujna 2017. za nove tipove osobnih automobila, kako su opisani u Prilogu II. dijelu B Direktive 2007/46/EZ, i od 1. rujna 2018. za nove osobne automobile. Vozila na kraju serije, kako su definirana u članku 3. točki 22. Direktive 2007/46/EZ, koja su homologirana i izmjerena prema NEDC-u, mogu se stavljati na tržište u razdoblju od 12 mjeseci od datuma isteka valjanosti EZ homologacije, odnosno do 31. kolovoza 2019. Zbog toga će se od 1. rujna 2019. svi novi osobni automobili koji se stavljaju na tržište Unije ispitivati prema WLTP-u.

(4)

Tijekom postupnog uvođenja WLTP-a u certifikatu o EZ homologaciji tipa i certifikatu o sukladnosti moraju biti navedene vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 koje su homologirane i izmjerene prema NEDC-u i/ili WLTP-u. U certifikat o sukladnosti osobnih automobila homologiranih u skladu s WLTP-om unosit će se vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 prema WLTP-u i NEDC-u.

(5)	Stoga je za to prijelazno razdoblje uvođenja WLTP-a važno razjasniti koje bi vrijednosti trebalo upotrebljavati za informiranje potrošača na temelju Direktive 1999/94/EZ kako bi u svim državama članicama potrošači mogli i dalje uspoređivati informacije o svim novim osobnim automobilima.

(6)

Veoma je izgledno da će se vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 izmjerene prema WLTP-u razlikovati od vrijednosti izmjerenih prema NEDC-u. Za isti će automobil vrijednosti prema WLTP-u u mnogim slučajevima biti veće od vrijednosti prema NEDC-u. Usto, za razliku od NEDC-a, WLTP-om će se dobiti vrijednosti specifične potrošnje goriva i emisije CO2 za svako pojedinačno vozilo koje će odražavati specifikacije vozila i dodatnu opremu što utječu na te vrijednosti. Potrošači bi tako trebali dobiti točnije i realnije informacije o svakom novom osobnom automobilu, odnosno, kad je riječ o modelu određenog automobila, raspon mogućih vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2.

(7)

Ispitivane vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 bilježe se u različitim fazama ispitivanja. Za vozila homologirana na temelju NEDC-a dobivaju se vrijednosti za gradske i izvangradske uvjete te kombinirane i ponderirane kombinirane vrijednosti. Za vozila homologirana na temelju WLTP-a dobivaju se vrijednosti za faze niske, srednje, visoke i iznimno visoke brzine te kombinirane i ponderirane kombinirane vrijednosti. Kako bi se osigurala usporedivost, potrošačima bi trebale biti dostupne barem kombinirane vrijednosti prema odgovarajućoj ispitnoj metodi.

(8)

Ako su informacije o potrošnji goriva ili emisijama CO2 koje se temelje na neusklađenim ispitnim protokolima u okviru dobrovoljnih proizvođačkih programa potrošačima dostupne odvojeno od informacija na oznakama, vodičima, plakatima ili u promotivnoj literaturi na temelju Direktive 1999/94/EZ, trebalo bi ih jasno upozoriti da se te vrijednosti temelje na neusklađenim ispitnim protokolima. Potrošače bi trebalo uputiti da za usporedbu potrošnje goriva ili emisija CO2 novih osobnih automobila treba upotrebljavati vrijednosti koje su izmjerene i homologirane prema usklađenom EU ispitnom protokolu.

(9)

Pri prenošenju Direktive 1999/94/EZ određene su države članice odlučile na oznake na automobilima uz informacije o potrošnji goriva i specifičnim emisijama CO2 uvrstiti i informacije o tvarima koje onečišćuju zrak. Zbog uvođenja WLTP-a i postupka za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) te novih zahtjeva da se u certifikatu o sukladnosti novih automobila deklarira maksimalna vrijednost stvarnih emisija tijekom vožnje (6) informacije o tvarima koje onečišćuju zrak bit će dostupne od 1. rujna 2017. za sve nove tipove vozila i od 1. rujna 2019. za sva nova vozila. U skladu s preporukom Europskog parlamenta izdanom nakon istrage o mjerenju emisija u automobilskom sektoru (7) države članice trebale bi razmotriti hoće li te informacije učiniti dostupnima za potrošače kako bi poboljšale informiranost potrošača i omogućile im da pri kupnji automobila odlučuju na temelju pouzdanih informacija.

(10)

Kako bi se osiguralo da potrošači posve razumiju posljedice prelaska na WLTP, sve bi uključene strane trebale provesti ili poduprijeti informativne kampanje u kojima će se objasniti kako će novi ispitni postupak utjecati na vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2. U kampanjama bi trebali sudjelovati javna tijela, udruge potrošača, nevladine organizacije i organizacije za zaštitu okoliša, savezi vozača te automobilska industrija.

(11)

Nakon što se posavjetovala sa stručnom skupinom za razvoj i provedbu politike o CO2 iz cestovnih vozila, stručnjacima iz industrije, udrugama potrošača i drugim nevladinim organizacijama te državama članicama, Komisija smatra da je dobro dati preporuku o tome kako bi trebalo izražavati službenu potrošnju goriva i službene specifične emisije CO2 novih osobnih automobila za potrebe informiranja potrošača.

(12)	Preporuku bi trebalo donijeti kako bi se potrošačima omogućilo da donose odluke na temelju pouzdanih informacija i da se potakne usklađena primjena Direktive 1999/94/EZ u cijeloj Uniji.

(13)	Mjere u ovoj Preporuci u skladu su s mišljenjem Odbora utemeljenog člankom 10. Direktive 1999/94/EZ,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU::

Države članice trebale bi se pobrinuti da se vrijednosti prema NEDC-u koje su unesene u certifikate o sukladnosti novih registriranih automobila upotrebljavaju za informiranje potrošača o službenoj potrošnji goriva i službenim specifičnim emisijama CO2, kako su definirane u članku 2. točkama 5. i 6. Direktive 1999/94/EZ, do 31. prosinca 2018., datuma nakon kojeg se sva nova vozila koja se stavljaju na tržište Unije moraju ispitivati i homologirati prema WLTP-u.

2.	Od 1. siječnja 2019. države članice trebale bi se pobrinuti da se za informiranje potrošača upotrebljavaju samo vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 prema WLTP-u.

3.	Države članice trebale bi se pobrinuti da od 1. siječnja 2019., kad vozila na kraju serije još mogu imati samo vrijednosti prema NEDC-u, te vrijednosti budu popraćene izjavom da je riječ o vozilu na kraju serije i da vrijednosti nisu usporedive s vrijednostima prema WLTP-u.

4.	Države članice trebale bi se pobrinuti da na oznaci koja se na prodajnom mjestu stavlja na svaki novi osobni automobil ili pokraj njega budu navedene informacije o vrijednostima službene potrošnje goriva i službenih specifičnih emisija CO2 vozila na koje se ta oznaka odnosi.

Države članice trebale bi se pobrinuti da u vodiču o potrošnji goriva i emisijama CO2 te na plakatu ili drugom prikazu namijenjenom za izlaganje na prodajnom mjestu budu navedene informacije o vrijednostima službene potrošnje goriva i službenih specifičnih emisija CO2 vozila na koje se ti materijali odnose. Ako je pod istim modelom grupirano nekoliko izvedba i/ili varijanti, treba navesti vrijednosti pojedinačnog vozila s najvišim vrijednostima u toj skupini.

Države članice trebale bi se pobrinuti da u promotivnim materijalima u kojima se spominje bilo koji model, izvedba ili varijanta novog osobnog automobila budu navedene informacije o vrijednostima službene potrošnje goriva i službenih specifičnih emisija CO2 vozila na koje se ti materijali odnose. Ako se spominje više od jednog modela, države članice trebale bi se pobrinuti da informacije obuhvaćaju vrijednosti službene potrošnje goriva i službenih specifičnih emisija CO2 svih spomenutih vozila ili raspon između najlošijih i najboljih vrijednosti svih vozila na koje se materijali odnose. Ako je riječ o vozilima homologiranima na temelju WLTP-a, najlošije i najbolje vrijednosti trebale bi odgovarati vrijednostima novih osobnih automobila dostupnih na tržištu koje su navedene u certifikatima o sukladnosti.

Države članice trebale bi se pobrinuti da se u elektronički distribuiranim promotivnim materijalima koji omogućuju mijenjanje konfiguracije pojedinačnog vozila, primjerice u internetskim konfiguratorima automobila, potrošačima jasno prikazuje kako različiti pojedinačni dijelovi opreme i dodaci utječu na vrijednosti službene potrošnje goriva i službenih specifičnih emisija CO2 koje su homologirane i izmjerene prema WLTP-u.

Ako omoguće da se vrijednosti službene potrošnje goriva i službenih specifičnih emisija CO2 prema WLTP-u daju kao dodatne informacije prije 1. siječnja 2019. kako bi vrijednosti koje su reprezentativnije za stvarnu vožnju bile što prije dostupne potrošačima, države članice trebale bi se pobrinuti da su te dodatne informacije prikazane jasno i odvojeno od oznaka, vodiča, plakata ili promotivne literature i promotivnih materijala koji se zahtijevaju Direktivom 1999/94/EZ te da sadržavaju sljedeću izjavu:

„Od 1. rujna 2017. određena će se nova vozila homologirati primjenom Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP), novog i realnijeg ispitnog postupka za mjerenje potrošnje goriva i emisija CO2. Od 1. rujna 2018. WLTP će potpuno zamijeniti sadašnji ispitni postupak Novi europski vozni ciklus (NEDC). Vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 izmjerene WLTP-om često su više od vrijednosti izmjerenih NEDC-om jer su ispitni uvjeti sličniji stvarnima.”

9.	Države članice trebale bi se pobrinuti da su potrošači, prije nego što odluče kupiti automobil, obaviješteni o promjenama vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 zbog uvođenja WLTP-a te o posljedicama koje te promjene mogu imati pri registraciji.

10.	Države članice trebale bi se pobrinuti da vrijednosti službene potrošnje goriva i službenih specifičnih emisija CO2 obuhvaćaju barem kombinirane vrijednosti izmjerene u skladu s odgovarajućim ispitnim postupkom.

11.

„Ove se vrijednosti potrošnje goriva ili emisija CO2 temelje na neusklađenim ispitnim protokolima. Svrha im je samo informativna. Za usporedbu vrijednosti potrošnje goriva ili emisije CO2 novog osobnog automobila koje se temelje na usklađenom EU ispitnom protokolu treba upotrijebiti vrijednosti službene potrošnje goriva ili službenih emisija CO2 [upišite internetsku adresu na kojoj su te vrijednosti dostupne].”

12.	Države članice trebale bi razmotriti mogućnost da oznaka koja se na prodajnom mjestu stavlja na svaki novi osobni automobil ili pokraj njega sadržava i informacije o najvećim vrijednostima u stvarnoj vožnji za tvari koje onečišćuju zrak, a deklarirane su u certifikatu o sukladnosti svakog vozila.

13.

Države članice trebale bi se pobrinuti da se pokrenu odgovarajuće informativne kampanje u kojima će se potrošačima objasniti uvođenje WLTP-a i posljedice koje će to imati na vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2, posebice njihovo povećanje u odnosu na vrijednosti dobivene na temelju NEDC-a, te što znače vrijednosti iz različitih ispitnih faza.

14.	Ova je Preporuka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. svibnja 2017.

Za Komisiju

Miguel ARIAS CAÑETE

Član Komisije

(1) SL L 12, 18.1.2000. str. 16.

(2) Uredba Komisije C(2017) 3521 od 1. lipnja 2017. o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila, o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 i Uredbe Komisije (EU) br. 1230/2012 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 692/2008 (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) Uredba Komisije (EZ) br. 692/2008 od 18. srpnja 2008. o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji motornih vozila s obzirom na emisije iz lakih osobnih i teretnih vozila (Euro 5 i Euro 6) i dostupnosti podataka za popravke i održavanje vozila (SL L 199, 28.7.2008., str. 1.).

(4) Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.).

(5) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).

(6) Uredba Komisije (EU) 2016/646 od 20. travnja 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 692/2008 s obzirom na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 6) (SL L 109, 26.4.2016., str. 1.).

(7) P8_TA(2017.)0100

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 142

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 2. lipnja 2017.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Informacija o stupanju na snagu Sporazuma između Europske unije i Republike Sejšela o pristupu ribarskih plovila koja plove pod zastavom Sejšela vodama i morskim biološkim resursima Mayottea, koji su pod jurisdikcijom Europske unije	1
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/938 od 23. rujna 2013. o potpisivanju, u ime Europske unije, Minamatske konvencije o živi	2
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/939 od 11. svibnja 2017. o sklapanju, u ime Europske unije, Minamatske konvencije o živi	4
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/940 оd 1. lipnja 2017. o odobrenju mravlje kiseline kao dodatka hrani za sve životinjske vrste ( 1 )	40
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/941 оd 1. lipnja 2017. o povlačenju prihvaćanja preuzete obveze za dva proizvođača izvoznika na temelju Provedbene odluke 2013/707/EU o potvrdi prihvaćanja preuzete obveze u vezi s antidampinškim i antisubvencijskim mjerama koje se odnose na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine za vrijeme primjene konačnih mjera	43
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/942 оd 1. lipnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz volframovog karbida, taljenog volframovog karbida i volframovog karbida jednostavno pomiješanog s metalnim prahom podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća	53
		ODLUKE
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2017/943 od 18. svibnja 2017. o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila na Malti i Cipru te u Estoniji i o zamjeni odluka 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU	84
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2017/944 od 18. svibnja 2017. o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u Latviji i o zamjeni Odluke 2014/911/EU	87
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2017/945 od 18. svibnja 2017. o automatiziranoj razmjeni podataka o DNK-u u Slovačkoj, Portugalu, Latviji, Litvi, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, na Cipru, u Poljskoj, Švedskoj, na Malti i u Belgiji i o zamjeni odluka 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU	89
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2017/946 od 18. svibnja 2017. o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u Slovačkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Mađarskoj, na Cipru, u Estoniji, na Malti, u Rumunjskoj i Finskoj i o zamjeni odluka 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU	93
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2017/947 od 18. svibnja 2017. o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila u Finskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Poljskoj, Švedskoj, Litvi, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj i o zamjeni odluka 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU	97
		PREPORUKE
	*	Preporuka Komisije (EU) 2017/948 оd 31. svibnja 2017. o primjeni vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 homologiranih i izmjerenih prema Globalno usklađenom ispitnom postupkom za laka vozila kad se potrošače informira na temelju Direktive 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3525)	100