(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. veljače 2016. ispitni postupak nakon što je Odbor za obranu industrije bešavnih čeličnih cijevi Europske unije („podnositelj pritužbe”) 4. siječnja 2016. podnio pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu navedenog proizvoda i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(2)

Uredbom Komisije (EU) 2016/1977 (2) („Privremena uredba”) uvedena je 12. studenoga 2016. privremena antidampinška pristojba na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”).

(3)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), proizvođači iz Unije, kineski proizvođači izvoznici i udruženje kineskih proizvođača izvoznika dostavili su pisane podneske. Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane.

(4)

Komisija je razmotrila dostavljene primjedbe zainteresiranih strana te je, prema potrebi, u skladu s tim izmijenila privremene nalaze.

(5)

Komisija je sve strane obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih bešavnih cijevi („konačna objava”). Svim je stranama dan rok unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

(6)

U uvodnim izjavama 7. do 9. Privremene uredbe Komisija je pozvala na podnošenje primjedbi u pogledu reprezentativnosti jednog od proizvođača iz Unije u uzorku.

(7)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da bi jedan proizvođač iz Unije trebao biti isključen iz uzorka jer bi njegovi podaci mogli narušiti nalaze za cijelu industriju. Drugi kineski proizvođač izvoznik istaknuo je da je društvo Vallourec najveće društvo u uzorku, zbog čega je nejasno je li uzorak bio reprezentativan za industriju Unije. Podnositelj pritužbe tvrdio je da se kineski proizvođači sve više natječu i u pogledu proizvoda rađenih po mjeri te visokokvalitetnih proizvoda. Istaknuo je i da se proizvodi u segmentu nafte i plina izvoze uglavnom izvan Unije, tako da ta razlika u ponudi proizvoda ima tek malu ulogu na tržištu Unije.

(8)

Komisija je zatražila dodatne podatke i obavila ponovni posjet radi provjere u poslovnim prostorima proizvođača iz Unije. Nalazi su pokazali da proizvođač iz Unije proizvodi širi raspon vrsta proizvoda od ostalih proizvođača iz Unije u uzorku, ali je taj široki raspon proizvoda, uključujući cijevi za proizvodnju energije, nafte i plina te za građevinarstvo, obuhvaćen opsegom proizvoda. I proizvođači iz Unije i kineski proizvođači uključeni su u proizvodnju proizvoda široke potrošnje i visokokvalitetnih proizvoda. Specifični proizvođač iz Unije čini velik dio proizvodnje Unije. Komisija je stoga zaključila da je proizvođač iz Unije dio industrije Unije te da ne postoje razlozi da ga se isključi iz uzorka. Svaki neopravdani utjecaj specifične situacije tog društva na stanje štete rješavao se prilagodbama troškova i ponderiranjem, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 81., 84. i 146.

(9)

Udruženje kineskih proizvođača izvoznika ponovilo je svoje ranije primjedbe na pokretanje ispitnog postupka, među kojima je njegovo protivljenje metodi utvrđivanja preliminarnog uzorka prije pokretanja postupka. Udruženje je tvrdilo i da je pritužba neutemeljena, loše kvalitete i utemeljena na pretpostavkama, da je opseg proizvoda preširok i da u istu skupinu stavlja proizvode koji se previše razlikuju te da je bilo previše povjerljivih elemenata.

(10)

Komisija je podsjetila da su zainteresirane strane imale pravo podnošenja primjedbi na preliminarni odabir društava u uzorku. Primjedbe kineskog udruženja proizvođača primljene su tek nakon isteka roka, kada je uzorak već bio potvrđen. Stoga je ta tvrdnja odbijena. U pogledu ostalih tvrdnji Komisija je istaknula da u fazi pritužbe nisu bili potrebni isti dokazi o dampingu i šteti kao i za uvođenje mjera. Ispitane su tvrdnje u pogledu povjerljivih priloga pritužbi te je njihova povjerljivost potvrđena kao utemeljena. U svakom slučaju, kinesko udruženje proizvođača dobilo je detaljan odgovor na svoje tvrdnje protiv pokretanja postupka.

(11)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu metode odabira uzorka, potvrđeni su privremeni nalazi iz uvodnih izjava 10. do 13. Privremene uredbe.

(12)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 14. Privremene uredbe, tri proizvođača izvoznika koji nisu bili uključeni u uzorak zatražili su da se utvrdi pojedinačna dampinška marža u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe. Međutim, nakon objave privremenih mjera dvojica od njih odlučila su povući svoj zahtjev za pojedinačno ispitivanje. Jedini proizvođač izvoznik koji je potvrdio svoj početni zahtjev za pojedinačno ispitivanje bio je Zhejiang Gross Seamless Steel Tube Co., Ltd.

(13)

Tijekom ispitnog postupka nitko od proizvođača izvoznika nije dostavio obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Stoga su potvrđeni nalazi iz uvodne izjave 15. Privremene uredbe.

(14)

Osim upitnika i posjeta opisanih u uvodnim izjavama 16. i 17. Privremene uredbe, Komisija je poslala dodatna pitanja podnositelju pritužbe i jednom proizvođaču iz Unije kako bi izvršila provjere u pogledu štete i uzročnosti utvrđene u Privremenoj uredbi. Nadalje, jedan kineski proizvođač izvoznik primio je upitnik za pojedinačno ispitivanje.

(15)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih strana:

(16)

Udruženje kineskih proizvođača izvoznika iznijelo je prigovor u pogledu početne godine razmatranog razdoblja (2012.), tvrdivši da bi 2011. bila primjerenija početna godina. Udruženje je tvrdilo da se uvoz predmetnog proizvoda iz Kine u EU u odnosu na 2011. (46 657 tona) u 2012. smanjio na 39 195 tona. Posljedično, u 2012. kao baznoj godini vidljiv je porast uvoza tijekom razmatranog razdoblja (na 42 539 tona), dok bi 2011. kao bazna godina pokazivala smanjenje uvoza iz Kine. Udruženje je zatražilo dodatno objašnjenje u pogledu odabira 2012. kao bazne godine.

(17)

Komisija je napomenula da je razmatrano razdoblje utvrđeno u skladu sa standardnom praksom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe, razmatrano razdoblje pokriva tri pune kalendarske godine koje prethode razdoblju ispitnog postupka. Nema osnove za odabir drugog razdoblja. Primjedba je stoga odbijena. U svakom slučaju, podaci prikupljeni od zainteresiranih strana obuhvaćali su samo razmatrano razdoblje. Utvrđivanje pokazatelja štete stoga je bilo moguće samo za razdoblje 2012. – 2015. Stoga podaci o obujmu uvoza iz Kine od 2011. nisu omogućili Komisiji da donese zaključke o općem razvoju stanja industrije Unije. S obzirom na trend smanjenja profitabilnosti od 2012., kao što je opisano u uvodnim izjavama 91. do 92., uključenje 2011. u razmatrano razdoblje pokazalo bi još izraženiji negativan razvoj stanja industrije Unije.

(18)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik i udruženje kineskih proizvođača izvoznika tvrdili su da objašnjenje Komisije u pogledu razlika u obujmu izvoza iz uvodne izjave 59. (koja odgovara uvodnoj izjavi 47. Dokumenta o općoj objavi) nije utemeljeno na dokazima.

(19)

Komisija je objasnila da se uvodna izjava 59. ne odnosi na tvrdnju u pogledu uključivanja godine 2011. u razdoblje ispitnog postupka, već na primjedbu druge zainteresirane strane, koja je tvrdila da postoji nedosljednost u usporedbi s prethodnim ispitnim postupkom za isti proizvod. Objašnjenje u vezi s tvrdnjama kineskog udruženja proizvođača izvoznika u pogledu razdoblja ispitnog postupka dano je u uvodnoj izjavi 17.

(20)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu razdoblja ispitnog postupka, potvrđena je uvodna izjava 18. Privremene uredbe.

(21)

Jedan je kineski proizvođač izvoznik tvrdio da je opseg proizvoda preširok jer uključuje vrste proizvoda od legiranog čelika, čiji troškovi i cijene znatno odstupaju od standardnog predmetnog proizvoda. Zatražio je isključivanje iz opsega proizvoda vrsta proizvoda izrađenih od legiranog i visokolegiranog čelika (3).

(22)

Udruženje kineskih proizvođača izvoznika potvrdilo je da opseg proizvoda obuhvaća tri različita tržišna segmenta: (a) nafta/plin, (b) elektrane i (c) građevinarstvo, i da je štetu trebalo procijeniti za svaki segment zasebno. Navelo je da proizvod namijenjen jednom tržišnom segmentu mora zadovoljavati određene industrijske standarde te se stoga ne može upotrebljavati u drugom segmentu. Kao dokaz za posljednje navedeno, udruženje je uputilo na praksu u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se antidampinški ispitni postupci za cijevi proizvedene za sektor nafte i plina provode odvojeno od postupaka za cijevi proizvedene za druge sektore.

(23)

S obzirom na tu tvrdnju, jedna je zainteresirana strana tvrdila da je njezin izvoz u Uniju bio povezan samo s građevinskim sektorom.

(24)

U pogledu prve tvrdnje koja se odnosi na legirani i visokolegirani čelik, Komisija je napomenula da je definicijom predmetnog proizvoda obuhvaćen čitav niz različitih vrsta proizvoda s jednakim ili sličnim osnovnim tehničkim i fizičkim svojstvima. Komisija je uzela u obzir razlike među vrstama proizvoda i osigurala pravednu usporedbu. Jedinstveni kontrolni broj proizvoda (PCN) dodijeljen je svakoj vrsti proizvoda koju proizvode i prodaju kineski proizvođači izvoznici te svakoj vrsti koju proizvodi i prodaje industrija Unije. PCN je ovisio o glavnim svojstvima proizvoda, a to su u ovom slučaju vrsta proizvoda, vanjski promjer, debljina stijenke, brzo hlađenje i kaljenje, duljina, krajevi cijevi i ispitivanje. Stoga su vrste proizvoda uvezene iz Kine uspoređene na temelju PCN-a s proizvodima s jednakim ili sličnim svojstvima koje proizvodi i prodaje industrija Unije. Konkretno, na temelju prvog svojstva (vrsta proizvoda) izvršena je podjela na nelegirani, legirani i visokolegirani čelik. Pri usporedbi su stoga u obzir uzete razlike u troškovima i cijenama legiranog i visokolegiranog čelika. U skladu sa sudskom praksom (4), kako bi se utvrdilo jesu li proizvodi slični u mjeri da ih se smatra istim proizvodom, potrebno je procijeniti imaju li jednaka tehnička i fizička svojstva, jednake osnovne krajnje namjene i jednak omjer cijene i kvalitete. U tom pogledu potrebno je procijeniti i zamjenjivost i tržišno natjecanje između tih proizvoda. Ispitnim je postupkom utvrđeno da su sve vrste proizvoda izrađene od čelika uporabom proizvodnih postupaka potrebnih za proizvodnju bešavnih cijevi, a to znači i uporabom sličnih strojeva, tako da proizvođači ovisno o potražnji mogu prelaziti s jedne vrste proizvoda na drugu. Stoga, iako sve te različite vrste proizvoda nisu izravno zamjenjive, proizvođači se natječu za narudžbe koje obuhvaćaju širok raspon vrsta proizvoda. Štoviše, te vrste proizvoda proizvode i prodaju i industrija Unije i kineski proizvođači izvoznici, pri čemu upotrebljavaju sličnu proizvodnu metodu.

(25)

U pogledu druge tvrdnje koja se odnosi na tržišne segmente, u njoj se ne navode dokazi na temelju kojih bi vrste proizvoda iz određenog tržišnog segmenta trebalo isključiti iz opsega proizvoda. Isto tako nije objašnjeno zašto bi trebalo provesti zasebnu procjenu štete po segmentima. Definicija predmetnog proizvoda koja obuhvaća bešavne cijevi vanjskog promjera većeg od 406,4 mm nije osporena ni nakon obavijesti o pokretanju postupka ni u odgovorima na upitnik ili tijekom posjeta radi provjere. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 24., PCN se temelji na osnovnim fizičkim i tehničkim svojstvima, a ne na potencijalnoj krajnjoj uporabi ili tržišnom segmentu. U svakom slučaju, ispitni postupak je pokazao da se i kineski proizvođači izvoznici i proizvođači iz Unije natječu u sva tri segmenta. Osim toga, stope pristojbe za svakog pojedinačnog kineskog proizvođača izvoznika izračunane su na temelju ponderirane prosječne cijene po vrsti proizvoda. Posljedično, ukupne pristojbe koje treba platiti ostale bi iste za određeni asortiman proizvoda. Iako bi za neke vrste proizvoda vrijedile niže marže, a za druge više, zbroj svih marži bio bi jednak ponderiranom prosjeku svih vrsta proizvoda.

(26)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik i udruženje kineskih proizvođača izvoznika osporili su i opseg proizvoda. Tvrdili su da se, zbog različitih zahtjeva u pogledu standarda, količine slitine i krajnje uporabe, proizvodi za segment nafte i plina razlikuju od proizvoda za druga dva segmenta te da s njima nisu zamjenjivi. Smatrali su da na temelju PCN-a nije bila moguća odgovarajuća usporedba među vrstama proizvoda, s obzirom na to da ni opseg proizvoda sam po sebi nije bio odgovarajuće definiran. Što se tiče proizvođača koji prebacuju fokus na druge segmente, tvrdili su da su, stoga, poteškoće u dvama drugim segmentima rezultat tržišnog djelovanja i da nisu povezane s uvozom iz Kine. Nadalje, tvrdili su da je, u slučaju proizvođača iz Unije, prebacivanje fokusa na druge segmente bilo komercijalna strategija koja je nužno uključivala smanjenje prihoda, zbog nižih prodajnih cijena u drugim segmentima u usporedbi s proizvodima u segmentu nafte i plina.

(27)

Komisija je uputila na uvodnu izjavu 24., u kojoj je zaključila da, iako neke od različitih vrsta proizvoda nisu izravno međusobno zamjenjive, posebno zbog različitih zahtjeva u pogledu standarda i sirovina, neke vrste proizvoda ipak imaju jednaka ili slična osnovna tehnička i fizička svojstva. Kad je riječ o prebacivanju fokusa na druge segmente, primjedbe zainteresiranih strana nisu dovele u pitanje sposobnost proizvođača da prebace fokus s jednog segmenta na drugi. Primjedbama su stoga potvrđeni nalazi u uvodnoj izjavi 24. da su isti proizvođači proizvodili proizvode za različite segmente, uporabom sličnih strojeva, te da proizvođači mogu prelaziti s jedne vrste proizvoda na drugu. Stoga je Komisija zaključila da je opseg proizvoda bio točan te da su time moguće i usporedbe između vrsta proizvoda na temelju PCN-a. Stoga je zaključila da te tvrdnje nisu u suprotnosti s nalazima ispitnog postupka.

(28)

Komisija je stoga zaključila da sve vrste predmetnog proizvoda imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva. Stoga su prethodno navedene tvrdnje odbijene te su potvrđeni nalazi iz uvodnih izjava 19. do 22. Privremene uredbe.

(29)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 24. do 28. Privremene uredbe, Meksiko je odabran kao primjerena analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajenih vrijednosti za NRK u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(30)

Nakon uvođenja privremenih mjera jedna je zainteresirana strana tvrdila da bi Južnu Koreju trebalo smatrati primjerenijom analognom zemljom jer su troškovi i postupak proizvodnje u korejskim čeličanama mnogo sličniji onima u kineskim čeličanama. Iznesena je i tvrdnja da postoje znatne razlike u pogledu troškova i proizvodne tehnologije između nekih kineskih proizvođača izvoznika i proizvođača iz analogne zemlje ili proizvođača iz Unije. Postupak proizvodnje u kineskim čeličanama navodno je napredniji te bi trebalo izvršiti određene prilagodbe kako bi se osigurala pravedna usporedba.

(31)

Treba napomenuti da predmetni proizvod čini tržišnu nišu te da ga stoga može proizvesti relativno mali broj proizvođača. Nadalje, suradnja s proizvođačima iz analogne zemlje odvija se na dobrovoljnoj osnovi. Iako je CISA predložila Južnu Koreju kao primjereniju analognu zemlju, nije predložila određenog korejskog proizvođača koji bi bio voljan surađivati. Podsjeća se da je u privremenoj fazi Komisija zatražila suradnju od 13 trgovačkih društava iz 8 zemalja. Iako je među tim trgovačkim društvima bilo jedno društvo iz Južne Koreje, predmetno društvo nije odgovorilo na zahtjev. Na temelju pretraženih internetskih stranica 41 proizvođača proizvoda od čelika u Južnoj Koreji utvrđeno je da samo njih trojica proizvode bešavne cijevi. Dvojica od spomenutih proizvođača proizvodila su cijevi malog promjera, koje nisu predmetni proizvod, a jedini proizvođač u Južnoj Koreji koji je proizvodio predmetni proizvod upotrebljavao je proizvodnu tehnologiju koja nije usporediva s proizvodnim tehnologijama koje uglavnom upotrebljavaju kineski proizvođači. Dokazi prikupljeni tijekom ispitnog postupka upućuju na to da je Južna Koreja pretežno proizvodila bešavne cijevi malog promjera, koje nisu proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom, ili je upotrebljavala proizvodnu tehnologiju koja nije usporediva s onom kineskih proizvođača predmetnog proizvoda. Stoga je Komisija zaključila da se Južna Koreja ne može smatrati odgovarajućom analognom zemljom.

(32)

Osim toga, iako se kineski proizvođači koriste nizom različitih proizvodnih postupaka, proizvodni postupak meksičkog proizvođača jedan je od postupaka kojima se koriste kineski proizvođači. Sličnosti između postupaka proizvodnje u Meksiku i Kini dodatno su potkrepljivale zaključak da je Meksiko bila primjerena analogna zemlja za ovaj ispitni postupak.

(33)

Zainteresirana strana nije dostavila dostatne dokaze kojima se objašnjavaju i, s obzirom na troškove, brojčano kvantificiraju razlike između, prema njezinim tvrdnjama, napredne proizvodne tehnologije i tehnologije koja se upotrebljava u Meksiku. Nije dostavila nikakve podatke o troškovima određenog kineskog proizvođača, ni za taj sektor djelatnosti u Kini ili bilo kojeg drugog proizvođača koji upotrebljava slične postupke proizvodnje, a koji bi omogućili Komisiji da procijeni navodne razlike između tehnologije koja se upotrebljava u Kini i one koju upotrebljava meksički proizvođač koji surađuje i eventualni utjecaj na primjerenost Meksika kao analogne zemlje. Osim toga, nije surađivao nijedan proizvođač iz Južne Koreje. Stoga je ta tvrdnja odbijena. Slijedom toga, Komisija je potvrdila Meksiko kao jedinu dostupnu primjerenu analognu zemlju.

(34)

Nakon konačne objave jedan je kineski proizvođač izvoznik tvrdio da je Komisija nekritički prihvatila Meksiko kao analognu zemlju samo iz razloga što joj je takav izbor dobro došao u svrhu pronalaska visokih dampinških marži.

(35)

Ta je tvrdnja bila tek izjava i zainteresirana strana je nije potkrijepila niti je dostavila dokaze da Meksiko nije primjerena analogna zemlja. Komisija u svakom slučaju podsjeća da je, u slučaju da u zemlji s tržišnim gospodarstvom surađuje samo jedan proizvođač izvoznik, na temelju presude Suda u predmetu GLS (C-338/10) dužna upotrijebiti tu zemlju. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(36)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti navedene su u uvodnim izjavama 29. do 37. Privremene uredbe.

(37)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da je većina podataka za utvrđivanje dampinške marže neopravdano držana u povjerljivosti. Posebno je iznio primjedbu na činjenicu da uobičajena vrijednost proizvođača koji surađuje nije objavljena.

(38)

U skladu s člankom 19. stavkom 1. Osnovne uredbe povjerljive su prirode oni podaci čije bi objavljivanje moglo: (1) dati znatnu komparativnu prednost konkurentu, ili (2) imati nepovoljan učinak za osobu koja daje podatke ili osobu od koje su podaci pribavljeni. Budući da su podaci o prodaji i troškovima povjerljive prirode, podaci u Privremenoj uredbi koji se odnose na dobit, troškove prodaje i opće i administrativne troškove proizvođača iz analogne zemlje izraženi su na temelju postotka u rasponima, pružajući na taj način najveću moguću transparentnost bez povrede njihove povjerljive prirode. Proizvođač iz analogne zemlje zatražio je i propisno obrazložio povjerljivo postupanje s podacima o prodaji i troškovima društva, s obzirom na to da bi njihovo objavljivanje moglo ugroziti konkurentni položaj poduzeća. Osim toga, objavljivanje uobičajene vrijednosti moglo bi konkurenciji omogućiti da izračuna cijene i troškove proizvođača iz analogne zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(39)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu uobičajene vrijednosti, potvrđene su uvodne izjave 29. do 37. Privremene uredbe.

(40)

Nakon konačne objave jedan je kineski proizvođač izvoznik, društvo Zhejiang Gross Seamless Steel Tube Co., Ltd. („Gross”), tvrdio da je Komisija upotrijebila samo jednu izračunanu uobičajenu vrijednost za 27 vrsta proizvoda koje je društvo Gross izvozilo tijekom razdoblja ispitnog postupka, ne praveći razliku između različitih vrsta čelika i troškova za brzo hlađenje i kaljenje u njegovu proizvodnom postupku. Ta se tvrdnja temeljila na čitanju i tumačenju pojedinačnih dijelova Dokumenta o općoj objavi, čije se značenje razmatralo izdvojeno od ostatka dokumenta.

(41)

Komisija je podsjetila da su pojedinosti o izračunu dampinga navedene u uvodnim izjavama 44. do 47. Privremene uredbe i uvodnoj izjavi 41. Dokumenta o općoj objavi. U uvodnoj izjavi 44. Privremene uredbe precizno je navedeno da je Komisija usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu svake vrste proizvoda zasebno te da nijednom nije upotrijebila jednu uobičajenu vrijednost za sve vrste proizvoda. Vrste proizvoda upotrijebljene u usporedbi bile su definirane u upitnicima koji su poslani proizvođaču iz analogne zemlje, kineskim proizvođačima izvoznicima i proizvođačima iz Unije. Vrsta čelika, brzo hlađenje i kaljenje i druge značajke navedeni su i uzeti u obzir za izračun troškova proizvodnje i izračun uobičajene vrijednosti za svaku vrstu proizvoda zasebno, prilagođavanjem za svaku pojedinu značajku. Budući da se ta tvrdnja temeljila na pogrešnom tumačenju Dokumenta o općoj objavi, ista je odbijena.

(42)

Društvo Gross tvrdilo je i da bi Komisija iz svoje izvozne prodaje trebala ukloniti one vrste proizvoda koje ne proizvodi TAMSA, meksički proizvođač iz analogne zemlje.

(43)

Praksa Komisije nakon presude WTO-a o predmetu „Europske zajednice – konačne antidampinške mjere na određene željezne ili čelične elemente za pričvršćivanje iz Kine” (5) jest da je uobičajenu vrijednost potrebno pronaći ili izračunati za sve vrste proizvoda koje izvozi proizvođač izvoznik. Komisija je stoga odbila tu tvrdnju.

(44)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu izvozne cijene, potvrđene su uvodne izjave 38. i 39. Privremene uredbe.

(45)

Pojedinosti o metodi primijenjenoj za usporedbu između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku navedene su u uvodnim izjavama 40. do 43. Privremene uredbe.

(46)

Podsjeća se da Kina provodi politiku samo djelomičnog povrata PDV-a nakon izvoza. Kako bi se osiguralo da uobičajena vrijednost bude izražena na istoj razini oporezivanja kao i izvozna cijena, uobičajena vrijednost u Privremenoj uredbi utvrđena je uključujući PDV naplaćen na izvoz bešavnih cijevi velikog promjera, a koji nije vraćen kineskim proizvođačima izvoznicima. Posebni nepovratni PDV bio je na razini od 8 % za sve vrste proizvoda.

(47)

U tom pogledu podnositelji pritužbe iznijeli su primjedbu da povrat PDV-a u Kini nije jednak za sve vrste proizvoda. Konkretno, za cijevi koje se upotrebljavaju u istraživanju nafte i plina povrat PDV-a iznosio je 13 %, a za ostale vrste proizvoda 9 %. Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi na temelju toga trebalo ponovno izračunati dampinške marže te je zatražio potvrdu da je posebni PDV stvarno plaćen prije izvršenja povrata.

(48)

S obzirom na to da je PDV u Kini bio isti za sve vrste proizvoda (17 %), nepovratni PDV za cijevi koje se upotrebljavaju za istraživanje nafte i plina iznosio je stoga 4 %, a za ostale vrste proizvoda 8 %.

(49)

Stoga je Komisija revidirala prilagodbe za društva koja su u svojim odgovorima na upitnik prijavila stvarni povrat PDV-a za svaku pojedinu transakciju. Konkretno, to su proizvođači izvoznici Yangzhou Lontrin Steel Tube Co., Ltd. i Hengyang Valin MPM Co., Ltd. U skladu s tim, za ta su trgovačka društva ponovno izračunane dampinške marže. Ponovni izračun kod kojeg su u obzir uzete stope posebnog nepovratnog PDV-a rezultirao je nešto nižim dampinškim maržama. Dampinške marže ostalih društava u uzorku ostale su na privremenoj razini.

(50)

Tijekom posjeta radi provjere potvrđeno je da je PDV stvarno plaćen prije izvršenja povrata.

(51)

Pojedinosti o izračunu dampinga navedene su u uvodnim izjavama 44. do 47. Privremene uredbe.

(52)

U pogledu proizvođača izvoznika u uzorku, preciznije prilagodbe uobičajene vrijednosti za PDV rezultirale su konačnim dampinškim maržama, izraženima kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, kako slijedi:

Za jedinog proizvođača izvoznika koji je zatražio pojedinačno ispitivanje, društvo Zhejiang Gross Seamless Steel Tube Co., Ltd., konačna dampinška marža u dokumentima o općoj objavi utvrđena je na razini od 66,0 %.

(53)

Nakon konačne objave jedan je kineski proizvođač izvoznik (Zhejiang Gross Seamless Steel Tube Co., Ltd., „Gross”) tvrdio da njegova dampinška marža (66,0 %) ne može biti viša od dampinške marže društva Yangzhou Chengde Steel Pipe Co., Ltd., („Chengde”), koja iznosi 45,4 %, odnosno društva Yangzhou Chengde Lontrin Steel Tube Co., Ltd. („Lontrin”), koja iznosi 39,9 %. Ta se tvrdnja temeljila na kombinaciji dvaju razmatranja: i. pretpostavke da je uobičajena vrijednost koja je upotrijebljena za izračun dampinških marži bila ista za sva tri kineska izvoznika; i ii. činjenice da je, na temelju kineskih trgovinskih statističkih podataka na razini carinskih oznaka, prosječna jedinična izvozna cijena društva Gross bila viša od cijena društava Chengde i Lontrin.

(54)

U pogledu pretpostavke društva Gross Komisija je podsjetila da se izračun dampinške marže nije temeljio na prosječnoj uobičajenoj vrijednosti za svakog proizvođača izvoznika, već na uobičajenoj vrijednosti svake vrste proizvoda koju je taj proizvođač izvoznik izvozio na tržište Unije. Stoga, asortiman proizvoda koji su se izvozili bio je odlučujući čimbenik za izračun ponderirane prosječne dampinške marže. S obzirom na to da ta tri proizvođača izvoznika nisu izvozili isti asortiman proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka, pretpostavka društva Gross netočna je. Osim toga, jedinične izvozne cijene koje su upotrijebljene za izračun dampinške marže temeljile su se na stvarnim izvoznim transakcijama, a ne na statističkim podacima. Istodobno, jedinične izvozne cijene bile su određene na razini vrste proizvoda koja nije odgovarala razini carinskih oznaka koje je društvo Gross upotrijebilo u svojoj tvrdnji. Budući da se ta tvrdnja temeljila na netočnim pretpostavkama i nedostatnim činjenicama, ista je odbijena. Međutim, nakon ispravka nekih administrativnih pogrešaka otkrivenih tijekom ponovnog razmatranja izračuna dampinških marži, konačne dampinške marže smanjene su sa 66,0 % na 52,3 %.

(55)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu industrije Unije, potvrđene su uvodne izjave 49. do 51. Privremene uredbe.

(56)

Primjedbe na uvodnu izjavu 52. Privremene uredbe koje se odnose na odabir uzorka industrije Unije razmatrane su u prethodnom odjeljku u vezi s primjedbama na uvodne izjave 7. do 9. Privremene uredbe.

(57)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodne izjave 53. Privremene uredbe.

(58)

Nakon privremene objave jedan kineski proizvođač izvoznik osporio je obujam uvoza u 2012. naveden u uvodnoj izjavi 54. Privremene uredbe tvrdeći da se taj obujam razlikuje od podataka korištenih u prethodno prekinutom ispitnom postupku u pogledu istog proizvoda.

(59)

Komisija je objasnila da je pritužba u tom prethodnom ispitnom postupku podnesena u prosincu 2012. Stoga nije sadržavala obujam uvoza za cijelu godinu 2012., nego se temeljila na drugoj polovini 2011. i prvoj polovini 2012. Podaci navedeni u uvodnoj izjavi 54. Privremene uredbe odražavali su podatke Eurostata za cijele godine 2012. do 2015. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(60)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik i udruženje kineskih proizvođača izvoznika tvrdili su da u uvodnoj izjavi 59. u objašnjenju Komisije nije odgovoreno na njihovu tvrdnju da bi 2011. bila primjerenija početna godina razdoblja ispitnog postupka.

(61)

Komisija je objasnila da se uvodna izjava 59. odnosi na jednu drugu tvrdnju, druge zainteresirane strane. Tvrdnja koja se odnosi na razdoblje ispitnog postupka obrađena je u uvodnoj izjavi 17.

(62)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu obujma uvoza, potvrđene su uvodne izjave 54. i 55. Privremene uredbe.

(63)

Nakon konačne objave, u uvodnim izjavama 56. do 58. i 105. Privremene uredbe otkrivena je administrativna pogreška u pogledu statističkih podataka o uvozu.

(64)

Kao rezultat toga, nalazi navedeni u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe revidirani su kako slijedi:

U tablici u nastavku prikazana je prosječna cijena proizvoda uvezenih iz Kine:

(65)

Nalazi navedeni u uvodnoj izjavi 57. Privremene uredbe revidirani su kako slijedi:

Prosječne uvozne cijene utvrđene su na temelju Eurostatovih statističkih podataka o uvozu. Prosječne uvozne cijene iz Kine ostale su prilično stabilne tijekom razmatranog razdoblja. Uvozne cijene u 2014. bile su neznatno niže nego prethodnih godina, ali u 2015. vratile su se na svoje početne razine.

(66)

Revidirani su i nalazi navedeni u uvodnoj izjavi 58. Privremene uredbe kako slijedi:

Međutim, prosječne uvozne cijene ovise o asortimanu proizvoda (osobito u pogledu razreda čelika, koji nije vidljiv u statističkim podacima o trgovini). Dok je prosječna izvozna prodajna cijena svih kineskih proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka bila 1 099 EUR/tona, prosječna izvozna prodajna cijena kineskih proizvođača izvoznika u uzorku bila je 1 102 EUR/tona i kretala se od 946 EUR/tona do 1 444 EUR/tona.

(67)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu uvoznih cijena, uvodne izjave 56. do 59. Privremene uredbe potvrđene su kako su revidirane u uvodnim izjavama 64. do 66.

(68)

Nakon privremene objave jedan kineski proizvođač izvoznik i udruženje kineskih proizvođača izvoznika zahtijevali su dodatno obrazloženje za uklanjanje dvaju svojstava iz kontrolnih brojeva proizvoda (PCN) u svrhu utvrđivanja marže sniženja cijena i marže štete. Tvrdili su da je uklanjanje tih dvaju svojstava možda rezultiralo nerazumno visokim maržama štete. Također su zatražili pojašnjenja o tome zašto se kontrolni brojevi proizvoda 214NN i 215NN, koji se izvoze iz Kine, ne podudaraju s prodajom u Uniji proizvođačā iz Unije.

(69)

U skladu s informacijama koje su proizvođačima izvoznicima date u okviru privremene objave, Komisija je objasnila da nije bilo moguće postići dostatnu podudarnost na temelju potpunih kontrolnih brojeva koji obuhvaćaju sedam svojstava. Kontrolni broj pojednostavnjen je uklanjanjem svojstava proizvoda „kaljenje i brzo hlađenje” te „ispitivanje”. Kao rezultat pojednostavnjenja, u privremenoj fazi 62 % do 99 % izvoza kineskih proizvođača izvoznika u uzorku podudaralo se s vrstama proizvoda koje industrija Unije prodaje u Uniji. Suprotno onome što je navedeno, višom stopom podudaranja osigurano je da se nalazi o šteti temelje na reprezentativnoj osnovi, a ne na malom broju transakcija. Slijedom tvrdnji kineskih proizvođača izvoznika Komisija je prilagodila metodu usporedbe. Uvozne cijene preostalih vrsta proizvoda koje industrija Unije ne prodaje uspoređene su s izračunanom prodajnom cijenom u Uniji, koja se temelji na prosječnoj prodajnoj cijeni u Uniji najbliže skupine vrsta proizvodā, tj. onih s istim prvom svojstvom PCN-a. Kao rezultat toga, 100 % izvoza kineskih proizvođača izvoznika u uzorku podudaralo se s prodajom u Uniji. Marže sniženja cijena kretale su se od 15,2 % do 29,1 %.

(70)

Kad je riječ o konkretnim PCN-ovima, Komisija je objasnila da je razlog za nepodudaranje te izvozne prodaje u privremenoj fazi bilo nepostojanje prodaje te vrste proizvoda s debljinom stijenke iznad 30 mm u Uniji. U konačnoj fazi i ta vrsta proizvoda uključena je u usporedbu cijena prema prethodno objašnjenoj prilagođenoj metodi.

(71)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik zatražio je dodatno objašnjenje njegove individualne marže štete u usporedbi s drugim kineskim proizvođačima izvoznicima, na temelju usporedbe cijena iz carinske statistike Unije. Drugo, taj proizvođač izvoznik osporio je pojednostavnjenje kontrolnih brojeva proizvoda uklanjanjem dvaju svojstava, tvrdeći da to pojednostavnjenje nije opravdano i da je možda rezultiralo usporedbom na različitim razinama. Zatražio je da Komisija za neke od vrsta proizvoda iz njegove ponude izvrši prilagodbu zbog fizičkih svojstava za kaljenje i brzo hlađenje, i to eliminacijom prosječnog troška kaljenja i brzog hlađenja iz izračuna marže sniženja cijena. Treće, isti proizvođač istaknuo je da prodajne cijene u Uniji ne slijede logična kretanja cijena u odnosu na duljinu i debljinu stijenki. Četvrto, zatražio je i objašnjenje o izvoru izračunane prodajne cijene u Uniji, koja je utvrđena za one vrste proizvoda za koje ne postoje podaci da se prodaju u Uniji.

(72)

U pogledu prve tvrdnje Komisija je objasnila da se cijene uspoređuju za svaku vrstu proizvoda posebno. Stoga rezultat ne mora slijediti kretanje prosječnih cijena na razini carinskih oznaka jer asortimani proizvoda unutar istog carinskog koda za dva različita proizvođača izvoznika nisu identični. U pogledu druge tvrdnje Komisija je prihvatila zahtjev za prilagodbu. U skladu s tim, za tog proizvođača izvoznika marža štete ponovo je izračunata za vrste proizvoda o kojima je riječ u zahtjevu. Ustanovljeno je da kaljenje i brzo hlađenje igraju ulogu kod manje od 5 % obujma prodaje predmetnih proizvoda u Uniji. Na temelju dostupnih podataka utvrđeno je da troškovi kaljenja i brzog hlađenja iznose 30 – 60 EUR/tona. Učinak prilagodbe na maržu štete tog kineskog proizvođača izvoznika bio je manji od 0,2 %. Kad je riječ o trećoj tvrdnji u pogledu kretanja cijena Komisija je objasnila da su prosječne prodajne cijene u Uniji izračunate na temelju provjerenih transakcija proizvođača iz Unije u uzorku. Cijene su ovisile o konkretnim tržišnim uvjetima u vrijeme svake transakcije. Četvrto, u pogledu izvora izračunane prodajne cijene Komisija je objasnila, u skladu s informacijama navedenima u dokumentima objave, da je jedinična prodajna cijena izračunana kao prosjek prodajnih cijena u Uniji onih vrsta proizvoda koje imaju isto prvo svojstvo u kontrolnom broju proizvoda (PCN).

(73)

Nakon konačne objave drugi kineski proizvođač izvoznik osporio je izračunanu prodajnu cijenu u Uniji. Tvrdio je da je pri izračunu prodajne cijene u Uniji umjesto prosječne prodajne cijene svih proizvoda u istoj kategoriji, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 69., trebalo uzeti prosječnu prodajnu cijenu u Uniji samo onih vrsta proizvoda koje je izvozio pojedinačni kineski proizvođač izvoznik.

(74)

Komisija je istaknula da bi takva metoda dala različite prodajne cijene u Uniji za isti PCN, ovisno o asortimanu proizvoda svakog pojedinog proizvođača izvoznika. Upotrebom takve metode zato ne bi bilo zajamčeno jednako postupanje prema svim kineskim proizvođačima izvoznicima. Nalazi na temelju manjeg broja vrsta proizvoda bili bi i manje reprezentativni od nalaza na temelju svih vrsta proizvoda koji se prodaju u Uniji. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(75)

Taj kineski proizvođač izvoznik osporio je upotrebu prodajne cijene u Uniji za izračun sniženja u uvodnoj izjavi 60. i za izračun razine uklanjanja štete u uvodnim izjavama 138. do 140. Privremene uredbe. Tvrdio je da metoda nije ispravna jer prosječan rezultat industrije Unije vjerojatno nije identičan sa dobiti za svaki pojedini PCN. Tvrdio je da je umjesto toga usporedba trebala biti izvršena na temelju troškova.

(76)

Komisija je istaknula da bi se upotrebom troškova industrije Unije umjesto cijena, kao što traži kineski proizvođač izvoznik, dobila manje točna usporedba. Razlog za to je taj što usporedba na temelju troškova ne bi mogla biti prilagođena razini trgovine jer se razina trgovine može uzeti u obzir samo ako se zanemare određene trgovinske transakcije, konkretno izravna prodaja krajnjim korisnicima. Nasuprot tome, izračun na temelju troškova temeljio bi se na troškovima proizvodnje, što bi rezultiralo grupiranjem svih proizvoda. Uvoz iz Kine odvija se preko trgovaca. Izravna prodaja krajnjim korisnicima obično uključuje dodatne zahtjeve prilagođene potrebama kupca, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 61. Privremene uredbe. Izračun na temelju troškova stoga bi rezultirao usporedbom međusobno različitih vrsta transakcija i proizvoda. Zato je, suprotno navodima, uzimanje u obzir razine trgovine rezultiralo manjim maržama štete jer u izračun nije bila uključena izravna prodaja skupih proizvoda krajnjim korisnicima.

(77)

Podnositelj pritužbe osporio je isključivanje izravne prodaje krajnjim korisnicima u uvodnoj izjavi 61. Privremene uredbe. Tvrdio je da, iako se prodaja kineskih proizvoda doista odvija preko distributera, ta prodaja uključuje i proizvode prilagođene potrebama kupca te proizvode visoke vrijednosti. Podnositelj pritužbe smatra da zato nema razloga za isključivanje iz usporedbe izravne prodaje krajnjim korisnicima.

(78)

Komisija je napomenula da i industrija Unije i kineski proizvođači izvoznici uglavnom prodaju preko trgovaca. Stoga je smatrala da je usporedba cijena na istoj razini trgovine, opisana u uvodnim izjavama 60. i 61. Privremene uredbe, najtočnija raspoloživa metoda usporedbe uvoznih cijena iz Kine s najsličnijim transakcijama iz prodaje u Uniji.

(79)

Stoga su zaključci iz uvodnih izjava 60. do 62. Privremene uredbe potvrđeni.

(80)

U uvodnim izjavama 8. i 107. Privremene uredbe naglašeni su visoki troškovi jednog od proizvođača iz Unije u uzorku. To je dodatno ispitano nakon uvođenja privremenih mjera.

(81)

Prvo, učinak izvanrednih otpisa jednog proizvođača iz Unije nije uzet u obzir pri izračunu profitabilnosti prodaje u Uniji. Izvanredni otpisi u godišnjim financijskim izvještajima odnosili su se na gubitak vrijednosti određene imovine nakon pada prodaje proizvoda u segmentu nafte i plina izvan Unije. Iznosili su ukupno oko 1 400 milijuna EUR za grupu u razdoblju 2014. – 2015. Udio otpisa utjecao je na vrijednost proizvodnih kapaciteta za predmetni proizvod u Europi i zabilježen je kao trošak proizvodnje. Zbog tog udjela otpisa činilo se da prodaja u Uniji donosi veće gubitke nego što bi bio slučaj pri uobičajenoj strukturi troškova prodaje u Uniji. Ta amortizacija zato nije bila uključena u troškove prodaje u Uniji. Kao rezultat toga, prosječan trošak prodaje u Uniji bio je smanjen za 60 – 80 EUR/tona u 2014. i 2015.

(82)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik zatražio je objašnjenje o tome je li Komisija ispitala amortizaciju sva četiri proizvođača iz Unije u uzorku i o načinu na koji je amortizacija pripisana predmetnom proizvodu.

(83)

Komisija je objasnila da je u obzir uzeta redovna amortizacija sva četiri proizvođača iz Unije u uzorku. U slučajevima kad se imovina (proizvođača) koristila i za proizvodnju drugih proizvoda (a ne samo predmetnog), kao trošak za predmetni proizvod u obzir je uzet samo dio amortizacije koji odgovara udjelu predmetnog proizvoda u ukupnom obujmu proizvodnje tog proizvođača. Prilagodba objašnjena u uvodnoj izjavi 81. nije promijenila učinak planske amortizacije. Odnosila se samo na izvanredne otpise jednog proizvođača iz Unije u 2014. i 2015.

(84)

Drugo, pri izračunu profitabilnosti prodaje u Uniji nisu uzeti u obzir fiksni troškovi koji se odnose na neiskorišten rezervni kapacitet tog proizvođača iz Unije u uzorku. Taj proizvođač izgubio je u razdoblju od 2012. do 2015. znatan dio 20 % – 40 % prodaje (uglavnom namijenjen za izvoz). Kapacitet nije smanjen u skladu s tim gubicima, nego je zadržan kako bi bio spreman za upotrebu kad se potražnja ponovo poveća. Zato troškovi za te rezervne kapacitete nisu uključeni u troškove prodaje u Uniji.

(85)

Komisija je razmatrala bi li bilo opravdano izvršiti istu prilagodbu i kod drugih proizvođača iz Unije u uzorku. Ustanovljeno je da su i drugi proizvođači iz Unije izgubili dio izvozne prodaje, iako u manjoj mjeri, ali su zadržali svoje kapacitete. Radi usklađenosti Komisija je izvršila istu prilagodbu kod troškova svih proizvođača iz Unije u uzorku, što je, međutim, imalo neznatan učinak (ne veći od 0,5 postotnih bodova marže štete).

(86)

Kao rezultat toga, prosječan trošak prodaje u Uniji bio je smanjen za 30 – 100 EUR/tona u 2014. i 2015.

(87)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik zatražio je više informacija o prilagodbi troškova, njihovoj raščlambi i učinku prilagodbe. Drugo, tvrdio je da objavljeni financijski izvještaji jednog proizvođača iz Unije u uzorku pokazuju financijske rezultate koji se razlikuju od podataka o troškovima i profitabilnosti navedenih u konačnoj objavi.

(88)

U pogledu otkrivanja prilagodbe troškova Komisija je istaknula da je ukupni učinak prilagodbe za troškove u 2014. i 2015. otkriven u uvodnoj izjavi 86. Komisija je objasnila da su pri prilagodbi troškova u obzir uzeti svi fiksni troškovi, uključujući režijske troškove, troškove neizravnog rada, amortizaciju i troškove prodaje te opće i administrativne troškove. Zbog poslovno osjetljive prirode podataka o troškovima pojedinačnih proizvođača iz Unije, Komisija nije mogla otkriti detaljnu raščlambu troškova. Umjesto toga Komisija je otkrila raspon učinka. U pogledu druge tvrdnje Komisija je istaknula da se objavljeni financijski izvještaji odnose na rezultate čitave grupe i svih proizvoda. Nasuprot tome, nalazi ispitnog postupka odnose se isključivo na prodaju predmetnog proizvoda u Uniji. Dakle, podaci o troškovima i profitabilnosti iz ta dva izvora razlikuju se zato što se ne odnose na isti opseg djelatnosti.

(89)

Tim prilagodbama smanjen je udio općih troškova pripisan prodaji u Uniji, čime su smanjeni gubici prodaje u Uniji u 2014. i 2015.

(90)

Kao rezultat tih prilagodbi troškova Komisija je revidirala nalaze navedene u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe kako slijedi:

Uklone li se učinci izvanrednih troškova i rezervnih kapaciteta, pokazuje se da su troškovi industrije Unije u istom razdoblju ostali prilično stabilni. Stabilni troškovi u kombinaciji sa sve nižim prodajnim cijenama rezultirali su gubicima te industrijske grane od 2013. nadalje.

(91)

Nadalje, Komisija je revidirala nalaze navedene u uvodnoj izjavi 80. Privremene uredbe kako slijedi:

Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije razvijali su se kako slijedi:

(92)

Naposljetku, Komisija je revidirala nalaze navedene u uvodnoj izjavi 88. Privremene uredbe kako slijedi:

Kako je prethodno prikazano, tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Unije smanjila se, a posljedično se smanjio i broj radnih mjesta. Industrija Unije izgubila je obujam prodaje i tržišni udio, dok su uvozom iz Kine snižavane cijene Unije i time je izvršen pritisak na cijene. Kao rezultat toga prodajne cijene su se smanjile. Što je najvažnije, industrija je počela poslovati s gubitkom: tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost se pogoršala, a najgori rezultat zabilježen je tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(93)

Nakon privremene objave podnositelj pritužbe zatražio je dodatno objašnjenje o određivanju pokazatelja štete u situacijama gdje se ista proizvodna linija može koristiti i za proizvodnju cijevi manjeg promjera, kao što je navedeno u uvodnim izjavama 68. do 70. Privremene uredbe.

(94)

Komisija je objasnila da je iskorištenost kapaciteta utvrđena na temelju korištenja ukupnih kapaciteta za sve proizvode na istim proizvodnim linijama. Za sve druge pokazatelje štete uzet je u obzir samo predmetni proizvod.

(95)

Podnositelj pritužbe iznio je primjedbu da bi se učinak dampinga procijenjen u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe trebao smatrati znatnim. Također je zatražio objašnjenje o zaključku iz uvodne izjave 77. Privremene uredbe da prethodno nije bio utvrđen damping.

(96)

Komisija je objasnila da je, s obzirom na visoke dampinške marže te znatan obujam i tržišni udjel i znatno niže cijene proizvoda uvezenih iz Kine, visina dampinške marže takva da čini čimbenik štete koji ima učinak na industriju Unije prema članku 3. stavku 5. osnovne Uredbe. Komisija je nadalje objasnila da se uvodna izjava 77. Privremene uredbe odnosi na činjenicu da Komisija prethodno nije bila utvrdila damping za predmetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja. Prethodni ispitni postupak započeo je 2013., ali potom je prekinut bez donošenja zaključka o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka ili prije njega.

(97)

Nakon privremene objave jedan kineski proizvođač izvoznik osporio je nalaze iz uvodne izjave 79. Privremene uredbe, osobito u pogledu pitanjā zašto se prosječan trošak prodane robe povećao tijekom razmatranog razdoblja za 8 % i, u slučaju da je do tog povećanja došlo zbog samo jednog proizvođača iz Unije, odražava li to štetu nanesenu čitavoj industriji Unije.

(98)

Komisija je napomenula da je nakon prilagodbi troškova objašnjenih u uvodnim izjavama 81. i 84. prosječan trošak prodane robe u razmatranom razdoblju ostao uglavnom stabilan. U isto vrijeme prosječne cijene prodaje u Uniji smanjile su se za 14 %, kao što je prikazano u uvodnim izjavama 78. i 79. Privremene uredbe. To je dovelo do gubitaka industrije Unije od 2013. nadalje. Zato se mora zaključiti da je industrija Unije u cjelini pretrpjela štetu, što je bio rezultat pada prodajnih cijena.

(99)

Udruženje kineskih proizvođača izvoznika zatražilo je dodatno objašnjenje o troškovima rada iz uvodne izjave 87. Privremene uredbe i o učinku općih troškova na rezultate industrije Unije.

(100)

Komisija je objasnila da se ukupni broj zaposlenika tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 13 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 75. Privremene uredbe, a prosječni troškovi rada po zaposleniku smanjili su se za 8 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 87. Privremene uredbe. To smanjenje prosječnih troškova rada po zaposleniku posljedica je dijelom smanjenja plaća, a dijelom smanjenja broja odrađenih sati. Manji broj odrađenih sati po zaposleniku također se odražava u prosječnoj proizvodnji po zaposleniku, koja se smanjila za 13 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 75. Privremene uredbe. Kao rezultat toga, ukupni učinak troškova rada po toni ostao je uglavnom stabilan tijekom razmatranog razdoblja, tako da se ne može smatrati da je bio važan čimbenik štete.

(101)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu gospodarskog stanja industrije Unije, i nakon izmjena uvodnih izjava 79., 80. i 88., ostali zaključci navedeni u uvodnim izjavama 63. do 89. Privremene uredbe potvrđeni su.

(102)

Nakon privremene objave udruženje kineskih proizvođača izvoznika iznijelo je primjedbu da su prema uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe uvozne cijene iz Kine u Uniju dosegle vršne vrijednosti u 2014., a razvoj pokazatelja štete za industriju Unije u toj godini nije izravno povezan s trendovima uvoza iz Kine.

(103)

Udruženje kineskih proizvođača izvoznika također je osporilo nalaze navedene u uvodnoj izjavi 94. Privremene uredbe. Osporilo je postojanje uzročno-posljedične veze između uvoza iz Kine i gubitaka industrije Unije. Prvo, tvrdilo je da su poteškoće industrije Unije započele znatno prije 2013., kao što pokazuje prijašnja antidampinška pritužba podnesena 2012. Drugo, da se ne može tvrditi da je povećanje uvoza iz Kine bilo znatno. Treće, da učinak smanjenja uvoza iz Kine u 2013. nije objašnjen. Četvrto, da se analiza štete ne bi trebala usredotočiti na jednu određenu godinu. Peto, da je razvoj cijena industrije Unije u 2014. bio pozitivan usprkos povećanju uvoza iz Kine. Sve u svemu, tvrdilo je da su gubici industrije Unije previše fluktuirali, a da bi bili povezani s obujmom uvoza iz Kine. Tvrdilo je da su zato uzroci štete za industriju Unije zasigurno bili neki drugi čimbenici, a ne uvoz iz Kine.

(104)

Udruženje kineskih proizvođača izvoznika također je tvrdilo da je analiza štete trebala biti izrađena za svaki od tri segmenta unutar opsega proizvodā (nafta i plin, proizvodnja energije te mehanički sklopovi i pribor/građevinarstvo) zasebno. U suprotnome razlike među proizvodima i cijenama navodno onemogućuju odgovarajuću usporedbu. Konkretno, uvoz iz Kine odnosio se uglavnom na segment „mehanički sklopovi i pribor/građevinarstvo”, dok su proizvođači iz Unije bili relativno više orijentirani na segmente proizvodnje energije te nafte i plina.

(105)

Jedan kineski proizvođač izvoznik iznio je primjedbu da su, prema statističkim podacima o trgovini, prosječne cijene proizvoda uvezenih iz Kine u razmatranom razdoblju bile stabilne. Tvrdio je da sniženje cijena prouzročeno uvozom iz Kine zato ne može biti uzrok pada obujma prodaje industrije Unije.

(106)

Isti proizvođač izvoznik također je osporio uvozne cijene iz Kine i drugih zemalja navedene u uvodnoj izjavi 105. Privremene uredbe. Istaknuo je da niske prosječne uvozne cijene iz Kine ne odražavaju više cijene kineskih proizvođača izvoznika u uzorku.

(107)

Komisija se složila da ne pokazuju svi pokazatelji štete iz godine u godinu korelaciju s kretanjem uvoza iz Kine. Učinci se, međutim, pokazuju sa zakašnjenjem od godinu dana jer se cijene i poslovni odnosi prilagođavaju povećanju nepoštene konkurencije. Kako se uvoz iz Kine odvija preko trgovaca, ispitivanje nepovezanih uvoznika pokazalo je da postoji znatan vremenski razmak između trenutka naručivanja proizvoda iz Kine i njihove isporuke krajnjem korisniku, što proistječe iz vremena proizvodnje, transporta, skladištenja na razini trgovca i konačne isporuke. Ukupni učinak uvoza jeftinih proizvoda iz Kine može se dakle uočiti samo ako se promatra cijelo razmatrano razdoblje. Nijedna od strana nije osporila nalaze iz uvodne izjave 62. Privremene uredbe da su proizvodi uvezeni iz Kine ušli na tržište Unije po cijenama kojima su znatno snižene cijene u Uniji. Nije osporeno ni da se uvoz iz Kine tijekom razmatranog razdoblja u apsolutnim brojkama povećao, i to u kontekstu sve manje potrošnje u Uniji, zbog čega je relativno povećanje bilo još veće.

(108)

Kad je riječ o segmentima, Komisija je naglasila da se relevantne razlike među vrstama proizvoda odražavaju u kontrolnim brojevima proizvodā (PCN), zahvaljujući čemu se međusobno uspoređuju samo usporedivi proizvodi. Glavne značajke segmenata razlikuju se po PCN-u: legirani i visokolegirani čelici (segment proizvodnja energije), nelegirani čelici (segment građevinarstvo) i specifične kategorije proizvoda varenih cijevi, zaštitnih cijevi („casing”), proizvodnih cijevi („tubing”) i bušećih cijevi („drill pipes”) (segment nafta i plin). Nadalje, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 25., čak i da su marže štete utvrđene posebno za svaki segment, ukupne carine koje je trebalo platiti za određeni asortiman proizvoda ostale bi identične.

(109)

U pogledu statističkih podataka o trgovini Komisija je uočila da u njima nema razlikovanja prema vrsti proizvoda, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 58. Privremene uredbe. Prosječne cijene mogle su zato u različitim godinama predstavljati različite proizvode. Nasuprot tome, sniženje cijena za 15,1 % – 30,2 % iz uvodne izjave 62. Privremene uredbe utvrđeno je usporedbom cijena iste vrste proizvoda, a ne ukupnih prosječnih vrijednosti. Dakle, različiti asortimani proizvoda kineskih proizvođača izvoznika u uzorku uzeti su u obzir pri utvrđivanju njihovih individualnih marži štete.

(110)

Stoga su zaključci iz uvodnih izjava 91. do 95. Privremene uredbe potvrđeni.

(111)

U skladu s uvodnom izjavom 114. Privremene uredbe Komisija je dodatno ispitala uzroke koji su doveli do znatnog smanjenja profitabilnosti industrije Unije.

(112)

Kako se zahtijeva u uvodnoj izjavi 98. Privremene uredbe, podnositelj pritužbe dostavio je podatke koji pokazuju da se svjetska potrošnja bešavnih cijevi tijekom razmatranog razdoblja smanjila za više od 10 %. Do smanjenja je došlo osobito u regijama u kojima se proizvodi nafta, zbog zamiranja bušenja radi eksploatacije nafte i plina do kojeg je došlo zbog niskih cijena nafte. Nasuprot tome, segmenti „proizvodnja energije” te „mehanički sklopovi i pribor” nisu bili izravno pogođeni poteškoćama u segmentu nafte i plina, ali neizravni učinak ipak se osjetio i u tim segmentima. Prema industriji Unije, u nedostatku potražnje iz segmenta nafte i plina proizvođači su nastojali umjesto toga prodavati drugim segmentima, što je dovelo do većeg konkurentskog pritiska i u drugim segmentima.

(113)

Nakon privremene objave kineski proizvođači izvoznici i njihovo udruženje zatražili su, dodatno uz postotke navedene u uvodnoj izjavi 96. Privremene uredbe, podatke o izvozu industrije Unije. Također su tvrdili da su loši izvozni rezultati, osobito u segmentu nafte i plina, bili uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije. Tvrdili su da je učinak izgubljene prodaje bio važniji od relativno malog povećanja uvoza iz Kine u Uniju. Tvrdili su da je uzrok gubitaka industrije Unije smanjenje produktivnosti koje je bilo rezultat manjeg obujma proizvodnje.

(114)

Komisija je dostavila zatražene podatke o obujmu izvoza (u nastavku teksta):

(115)

Kao što je vidljivo, tijekom razmatranog razdoblja izvoz industrije Unije smanjio se za 31 %. To smanjenje izvoza bilo je dakle veće nego smanjenje potrošnje u svijetu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 96. Privremene uredbe, i prodaja u Uniji smanjila se tijekom razmatranog razdoblja, tako da je udio izvoza ostao visok, na 56 % ukupne prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ostali nalazi navedeni u uvodnim izjavama 96. i 97. Privremene uredbe potvrđeni su.

(116)

Komisija je zaključila da je smanjenje izvoza imalo negativan učinak na financijsku situaciju industrije Unije i da je pridonijelo šteti. Smanjenje obujma prodaje dovelo je do manjeg korištenja kapaciteta što je dovelo do povećanog opterećenja fiksnim troškovima na svu prodaju, pa tako i na prodaju u Uniji. Slabi rezultati izvoza bili su dakle čimbenik koji je povećanjem troškova prodaje u Uniji pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Zbog prilagodbe troškovima proizvođača iz Unije kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 81. i 84., učinak tog uzroka uglavnom je uklonjen iz izračuna marže štete. Da taj učinak nije u potpunosti uklonjen prilagodbama, eventualni preostali učinak na razini marže štete bio bi zanemariv.

(117)

Izvoznim rezultatima ne može se objasniti šteta koja je nastala zbog povećanja uvoza iz Kine po cijenama bitno nižima od cijena u Uniji i njihova posljedičnog snižavanja. Da nije bilo dampinškog uvoza proizvođači iz Unije bili bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu Unije po neštetnim cijenama. Izvozni rezultati stoga nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(118)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe, potvrđeni su zaključci navedeni u uvodnim izjavama 99. i 100. Privremene uredbe.

(119)

Nakon privremene objave jedan kineski proizvođač izvoznik iznio je primjedbu da je povećanje uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja iznosilo 3 344 tone. U istom razdoblju potrošnja u Uniji smanjila se za 18 212 tona, a uvoz iz ostalih trećih zemalja povećao za 9 711 tona, od čega je povećanje uvoza iz Japana iznosilo 3 535 tona. Istaknuo je da su svi ti čimbenici imali veći učinak nego povećanje uvoza iz Kine.

(120)

Komisija se složila da su niža potrošnja i povećanje uvoza iz drugih zemalja možda pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije jer se time smanjio obujam prodaje industrije Unije.

(121)

Tim se čimbenicima, međutim, ne može objasniti povećanje uvoza iz Kine po cijenama bitno nižima od cijena u Uniji. Uvoz iz Kine povećao se u kontekstu smanjenja potrošnje u Uniji. Konkretnije, kao što je pokazano u uvodnim izjavama 101. do 105. Privremene uredbe, cijene proizvoda uvezenih iz drugih zemalja bile su više od cijena proizvoda uvezenih iz Kine, njihove su se prosječne cijene tijekom razmatranog razdoblja povećale i njihov udio na tržištu ostao malen. Uvoz iz trećih zemalja stoga nije mogao biti uzrok pada prodajnih cijena Unije. Stoga bi šteta uzrokovana uvozom iz trećih zemalja, i u pogledu cijena i u pogledu obujma, ako je uopće ima, bila zanemariva. Ti čimbenici stoga nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. U svakom slučaju, ti su čimbenici, ako su imali učinak veći od zanemarivog, obuhvaćeni prilagodbom zbog neiskorištenih kapaciteta iz uvodnih izjava 84. i 85.

(122)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik osporio je statističke podatke o trgovini iz uvodne izjave 105. Privremene uredbe tvrdeći da su cijene jedne tone proizvoda uvezenih iz drugih zemalja osim Kine i Japana bile neuobičajeno visoke. Taj kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da je temeljni razlog za to bilo prijavljivanje manjih količina uvezene robe od stvarnih što je rezultiralo visokim prosječnim cijenama. Kao rezultat toga tvrdio je da su nalazi o uzročnosti netočni jer taj navodno veći obujam i te niže cijene proizvoda uvezenih iz trećih zemalja nisu uzeti u obzir.

(123)

Komisija je objasnila da se podaci iz uvodne izjave 105. Privremene uredbe temelje na javno dostupnim podacima Eurostata. Komisija je te podatke nadopunila u obliku sveobuhvatnije tablice u kojoj su navedeni i uvoz iz SAD-a i uvoz iz svih ostalih zemalja osim Kine, Japana i SAD-a. Također je ispravila administrativne pogreške otkrivene nakon konačne objave. Kao rezultat toga, nalazi navedeni u uvodnoj izjavi 105. Privremene uredbe revidirani su kako slijedi:

Na temelju prethodno navedenog zaključeno je da utjecaj tog uvoza nije toliki da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(124)

Statistički podaci o uvozu pokazuju da su jedinične cijene proizvoda uvezenih iz SAD-a tijekom razdoblja ispitnog postupka bile osobito visoke. Cijene proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja uglavnom su bile u skladu s cijenama u Uniji i tijekom vremena ostale su prilično stabilne. Visoke prosječne uvozne cijene stoga su odraz varijacija u uvoznim cijenama iz SAD-a. Komisija je napomenula da nisu podneseni dokazi kojima bi se potvrdila tvrdnja da su statistički podaci o uvozu bili netočni. U svakom slučaju, s obzirom na i prethodnih godina relativno visoke cijene proizvoda iz SAD-a i njihov malen tržišni udjel, čak i da postoji pogreška u statističkim podacima u pogledu SAD-a, kao što tvrdi kineski proizvođač izvoznik, to ne bi promijenilo nalaze iz uvodne izjave 121. da uvoz iz trećih zemalja nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(125)

Budući da nisu dostavljene druge primjedbe, potvrđeni su zaključci navedeni u uvodnim izjavama 101. do 106. Privremene uredbe.

(126)

U skladu s uvodnim izjavama 107. do 110. Privremene uredbe Komisija je detaljnije ispitala situaciju jednog od proizvođača iz Unije.

(127)

Prosječni troškovi tog proizvođača iz Unije bili su doista veći od troškova drugih proizvođača iz Unije. Međutim, to je objašnjeno širim asortimanom proizvoda nego kod drugih proizvođača iz Unije, uključujući i veći udio skupljih proizvoda od legiranog i visokolegiranog čelika. Taj proizvođač iz Unije osim toga ne prodaje distributerima nego izravno krajnjim kupcima proizvode prilagođene njihovim potrebama. Takvom prodajom obično se postižu više cijene.

(128)

Taj je proizvođač iz Unije pokazao da su neki od kineskih proizvođača izvoznika dobili certifikate kvalitete neophodne za dobavu proizvoda i za najzahtjevnije primjene u Uniji, pa su zato konkurirali i u segmentu najvišeg cjenovnog razreda u Uniji na istim projektima kao i proizvođači iz Unije te time uzrokovali pritisak na prodajne cijene u Uniji.

(129)

Tijekom razmatranog razdoblja taj je proizvođač iz Unije gubio obujam proizvodnje brže od drugih proizvođača iz Unije, osobito u pogledu izvoza, što je dovelo do povećanog opterećenja fiksnim troškovima. Došlo je do izvanrednih amortizacija kao odraz poteškoća na tržištima nafte i plina. Naposljetku je profitabilnost prodaje u Uniji bila pogođena i padom prodajnih cijena u Uniji.

(130)

Iako je dio gubitaka tog proizvođača iz Unije bio posljedica smanjenja obujma prodaje i posljedične niske iskorištenosti kapaciteta, Komisija je utvrdila i da je dio njegovih financijskih gubitaka bio posljedica smanjenja cijena na tržištu Unije. Postoji dakle uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine, kojim su snižene cijene u Uniji, i štete koju je pretrpio proizvođač iz Unije. Ta uzročno-posljedična veza koja je utjecala na prodajne cijene Unije nije prekinuta specifičnim troškovima tog proizvođača iz Unije u razdoblju 2014. – 2015.

(131)

Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 81., 84., 85., 90. i 91., izvršene su prilagodbe troškova tog proizvođača iz Unije i profitabilnost prodaje u Uniji ponovno je izračunata. Prilagodbama je uglavnom neutraliziran učinak izvozne prodaje i amortizacija povezanih sa specifičnom situacijom na tržištima nafte i plina. Da taj učinak nije u potpunosti uklonjen prilagodbama, eventualni preostali učinak na razini marže štete bio bi zanemariv. Čak i nakon te prilagodbe troškova, na profitabilnost tog proizvođača iz Unije i dalje negativno utječe sniženje njegovih prodajnih cijena u Uniji.

(132)

Nakon konačne objave, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 26., jedan kineski proizvođač izvoznik i udruženje kineskih proizvođača izvoznika tvrdili su da su poteškoće u prodaji izvan segmenta nafte i plina s kojima se suočila industrija Unije bile rezultat tržišnih mehanizama i da nisu bile povezane s uvozom iz Kine. Također su tvrdili da su proizvođači iz Unije odabrali poslovnu strategiju preorijentacije s proizvoda u segmentu nafte i plina na proizvode u drugim segmentima, čije su cijene niže, što je prouzročilo negativna kretanja u pogledu profitabilnosti.

(133)

Komisija je napomenula da je dampinški uvoz iz Kine oborio cijene u Uniji u čitavom opsegu proizvodā, a ne samo cijene proizvodā u segmentu nafte i plina. Šteta izazvana uvozom iz Kine nije dakle bila ograničena na određeni segment. Da nije bilo dampinškog uvoza kojim su snižene cijene u Uniji, industrija Unije bila bi mogla postići više cijene u svim segmentima, neovisno o tome na koje su se segmente preorijentirali proizvođači u Uniji. U mjeri u kojoj je preorijentacija na druge segmente bila izvor štete to je bila posljedica izvoznih rezultata i smanjenja potrošnje, a oba ta čimbenika prethodno su ocijenjeni kao potencijalni izvori štete, uz zaključak da ti čimbenici nisu mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(134)

Komisija je zaključila da ostali uzroci štete, i pojedinačno i ukupno gledano, nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije. To je zato što je dampinški uvoz po cijenama znatno nižima od cijena u Uniji izazvao sniženje prodajnih cijena na tržištu Unije i time nanio jasnu štetu.

(135)

Nasuprot tome, drugi uzroci štete nisu bili povezani s sniženjem prodajnih cijena u Uniji i njihov ukupni učinak bio je zanemariv. Šteta nastala zbog smanjenja obujma prodaje nije bila povezana sa cijenama u Uniji i njezin učinak bio je, nakon prilagodbe troškova proizvođača iz Unije, zanemariv. Uvoz iz trećih zemalja bio je malen i odvijao se po visokim i sve višim cijenama. Stoga to nije bio uzrok sniženja cijena i učinak tog uvoza, ako ga je uopće bilo, bio je zanemariv. Specifična struktura troškova jednog proizvođača iz Unije neutralizirana je prilagodbom troškova, a eventualni ostatak njezina učinka nakon prilagodbe troškova bio je, u najgorem slučaju, marginalan.

(136)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da su razine plaća i troškova u Kini općenito niže nego u Uniji i da je to objašnjenje zašto su kineske cijene niže od cijena u Uniji. Tvrdio je da je sniženje cijena zato normalna pojava i da je nepošteno raditi usporedbe između cijena u Uniji i uvoznih cijena.

(137)

Komisija je istaknula da se antidampinške pristojbe uvode samo u situacijama kad su cijene izvozne prodaje niže od normalne vrijednosti. Argumenti koji se odnose na općenito niže troškove stoga nisu relevantni.

(138)

Nakon konačne objave jedan drugi kineski proizvođač izvoznik i udruženje kineskih proizvođača izvoznika osporili su nalaze u pogledu uzročnosti. Tvrdili su da se uvozom iz Kine ne mogu objasniti varijacije u profitabilnosti industrije Unije. Tvrdili su da je industrija Unije pretrpjela štetu zbog nekih drugih uzroka, a ne zbog uvoza iz Kine. Nadalje, tvrdili su da prilagodbe troškova ne mogu nadomjestiti analizu uzročnosti.

(139)

Komisija je napomenula da su prilagodbom troškova određeni stvarni troškovi industrije Unije, što je objašnjeno u uvodnim izjavama 81., 84., 85. i 86. Drugo, Komisija je napomenula da argumentima iznesenima nakon konačne objave nije osporen nalaz da se uvoz iz Kine povećao tijekom razmatranog razdoblja, u kontekstu smanjene potrošnje u Uniji. Argumentima nije osporen ni nalaz da su uvozom iz Kine snižene cijene u Uniji i da je time nanesena šteta industriji Unije. Komisija je u uvodnim izjavama 111. do 135. detaljno razmotrila druge čimbenike koji su pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Kumulativna analiza učinka ostalih čimbenika u uvodnim izjavama 134. i 135. pokazuje da ostali čimbenici, i pojedinačno i ukupno gledano, nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine kojim su snižene cijene u Uniji i štete koju je pretrpjela industrija EU-a te da nijedna šteta koja se može pripisati drugim čimbenicima nije pripisana dampinškom uvozu. Te su tvrdnje stoga odbijene.

(140)

Stoga, čak i nakon procjene kumulativnog učinka četiri ostala čimbenika koji su možda pridonijeli šteti, uzročno-posljedična veza između dampinga i štete nije prekinuta. Na temelju toga potvrđeni su zaključci navedeni u uvodnoj izjavi 115. Privremene uredbe.

(141)

Nakon privremene objave jedan kineski proizvođač izvoznik nije se složio sa zaključcima iz uvodne izjave 124. Privremene uredbe, prema kojoj postoji nekoliko alternativnih izvora nabave. Međutim, ta tvrdnja nije bila potkrijepljena. Nalazi ispitnog postupka pokazuju da većina nepovezanih uvoznika već kupuje od drugih izvora.

(142)

Tvrdnja je odbijena i potvrđeni su zaključci navedeni u uvodnim izjavama 116. do 132. Privremene uredbe.

(143)

Nakon privremene objave jedan kineski proizvođač izvoznik iznio je tvrdnju da ciljna dobit od + 5,7 % korištena pri određivanju razine uklanjanja štete kako je navedeno u uvodnoj izjavi 137. Privremene uredbe nije bila dosegnuta u normalnim uvjetima tržišnog natjecanja. Međutim, ta tvrdnja nije bila potkrijepljena i nije bilo navedeno koja je metoda ili stopa dobiti trebala biti upotrijebljena umjesto toga. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(144)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi primjerena razina ciljne dobiti trebala biti + 15 % jer je uvoz iz Kine bio prisutan već 2012. Kao obrazloženje za tu razinu predložio je upotrebu podataka o dobiti iz godina prije 2012.

(145)

Komisija je napomenula da je metodu za privremeno određivanje ciljne dobiti na temelju godine 2012. predložio podnositelj pritužbe i da se razina temeljila na provjerenim podacima proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije nisu dostavili provjerljive povijesne podatke o dobiti iz godina prije 2012. Zahtjev je stoga odbijen i u pogledu metode određivanja ciljne dobiti na temelju godine 2012. potvrđeni su zaključci navedeni u uvodnim izjavama 134. do 137. Privremene uredbe.

(146)

U privremenoj fazi skupi proizvodi u velikoj su mjeri utjecali na prosječnu profitabilnost jer se izračun temeljio na vrijednosti prodaje. Međutim, veći dio robe koja se prodaje u Uniji i uvoza iz Kine osnovni su proizvodi niskih cijena. Zato se metodom koja se temelji na vrijednosti prodaje skupim proizvodima pridaje prevelika važnost u odnosu na njihov stvarni udio na tržištu Unije. Iz tih su razloga za izračun razine uklanjanja štete uzete „težine” pojedinih proizvođača iz Unije koje odgovaraju njihovim udjelima u obujmu prodaje, a ne u vrijednosti prodaje.

(147)

Ponderirana prosječna profitabilnost iznosila je kako slijedi:

(148)

Dakle dobit u 2012. smanjila se sa + 5,7 % na + 4,7 %. Stoga je za ciljnu dobit uzeta vrijednost od + 4,7 %.

(149)

Ponderirana profitabilnost industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka i ciljna dobit upotrijebljene su za izračun neštetnih cijena u skladu s uvodnim izjavama 139. i 140. Privremene uredbe.

(150)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik doveo je u pitanje izračun ciljne jedinične cijene. Tvrdio je da bi ciljne jedinične cijene trebale biti 4,7 % više od prodajnih cijena u Uniji, dok je u konačnoj objavi razlika između te dvije cijene iznosila 9 %.

(151)

Komisija je objasnila da se razlika između prodajne cijene u Uniji i ciljne jedinične cijene sastoji od prosječnog gubitka (– 3,9 %) i ciljne dobiti (+ 4,7 %). Ti postoci izračunati su na temelju prodajnih cijena u Uniji, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 139. Privremene uredbe. Isti ti iznosi daju razliku od 9 % ako se izraze kao postoci uvoznih vrijednosti CIF.

(152)

Nakon konačne objave jedan drugi kineski proizvođač izvoznik uputio je na objavljen godišnji financijski izvještaj jednog proizvođača iz Unije u uzorku i tvrdio da je taj proizvođač iz Unije ostvario dobit u 2014. i da bi se, unatoč tome što je u 2015. imao gubitke, mogao smatrati profitabilnim kad bi se troškovi prilagodili i to uklanjanjem gubitka vrijednosti imovine, smanjenjem troškova prodane robe u skladu s prodajom i smanjenjem troškova prodaje, općih i administrativnih troškova u skladu s prodajom. Na temelju toga kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da je industrija Unije bila profitabilna u razdoblju 2013. – 2015. i da zato izračun marže štete ne bi trebao uključivati ciljnu dobit niti uzimati u obzir gubitke industrije Unije.

(153)

Komisija je napomenula da se financijski rezultati u godišnjim izvješćima odnose na rezultate cijele grupe i sve proizvode, dok se nalazi ispitnog postupka odnose posebno na prodaju predmetnog proizvoda u Uniji. Stoga se profitabilnost prodaje predmetnog proizvoda u Uniji ne može izračunati na temelju objavljenih izvješća jer se ona ne odnose na isti opseg djelatnosti.

(154)

Primjedbe u pogledu metode za određivanje razine uklanjanja štete razmotrene su u uvodnim izjavama 75. do 78. Budući da nisu dostavljene druge primjedbe, potvrđeni su zaključci navedeni u uvodnim izjavama 138. do 141. Privremene uredbe.

(155)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda, u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi trebalo bi odrediti na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(156)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(157)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno u pogledu tih društava tijekom ovog ispitnog postupka. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(158)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (6). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(159)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću mjeru, potrebne su posebne mjere kojima će se osigurati primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(160)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(161)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Privremene uredbe trebali bi se konačno naplatiti u okviru iznosa uvedenih konačnih pristojbi,

(162)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,