3.5.2017

Službeni list Europske unije

L 114/3

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/763

оd 2. svibnja 2017.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog laganog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Privremene mjere

(1)	Europska komisija („Komisija”) uvela je 16. studenoga 2016. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2005 (2) („Privremena uredba”) privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog laganog termalnog papira („LWTP”) podrijetlom iz Republike Koreje („predmetna zemlja”) u Uniju.

(2)	Ispitni postupak pokrenut je 18. veljače 2016. (3) nakon pritužbe koju je 4. siječnja 2016. podnijelo Europsko udruženje za termalni papir („ETPA” ili „podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje određenog laganog termalnog papira u Uniji.

(3)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14. Privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.2. Daljnji postupak

(4)	Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), tri zainteresirane strane dostavile su pisane podneske u kojima su iznijele stavove o privremenim nalazima. Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane.

(5)

Društvo Hansol Group i ETPA zatražili su intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima („službenik za saslušanje”). Tijekom saslušanja održanih 13. prosinca 2016. i 2. ožujka 2017. društvo Hansol Group osvrnulo se na probleme o kojima se raspravljalo na saslušanju od 10. ožujka 2016. (tj. izuzeće od odgovaranja na upitnik za određeni broj povezanih prerađivača) te je osporavalo metodologiju za izračun dampinga i štete. Tijekom saslušanja održanog 22. ožujka 2017. društvo Hansol Group uputilo je na neka pitanja u pogledu izračuna dampinga i predložilo promjenu oblika mjera. Tijekom saslušanja 24. siječnja 2017. ETPA je izrazila zabrinutost u pogledu nekih pitanja povjerljivosti te je osporavala tvrdnje društva Hansol Group u pogledu opsega proizvoda i razine potpore mjerama.

(6)

Nakon uvođenja privremenih mjera Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Komisija je obavijestila sve strane o važnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz LWTP-a podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Nakon konačne objave napravljene su daljnje izmjene u izračunu dampinga i štete o kojima su sve strane obaviještene te je svim stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe (dodatna konačna objava). Nakon toga svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na promjenu oblika mjera.

(7)	Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i uzete u obzir kada je to bilo primjereno.

1.3. Predmetni proizvod i istovjetni proizvod

1.3.1. Predmetni proizvod

(8)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 15. Privremene uredbe, predmetni je proizvod lagani termalni papir težine 65 g/m2 ili manje; u svitcima širine 20 cm ili više, težine svitka (uključujući papir) 50 kg ili više i promjera svitka (uključujući papir) 40 cm ili više („veliki svitci”); s temeljnim premazom ili bez njega, na jednoj strani ili na obje strane; premazan toplinski osjetljivom tvari (tj. mješavinom bojila i razvijača koja reagira i stvara sliku prilikom primjene topline) na jednoj strani ili na obje strane; te s premazom na gornjoj strani ili bez njega, podrijetlom iz Republike Koreje, trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 4809 90 00, ex 4811 90 00, ex 4816 90 00 i ex 4823 90 85.

1.3.2. Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(9)

Društvo Hansol Group ponovilo je svoj zahtjev za isključenjem LWTP-a bez fenola iz opsega proizvoda na temelju činjenice da Komisija nije provela odgovarajuću procjenu niza čimbenika. Prema tvrdnjama društva Hansol Group, LWTP bez fenola i druge vrste LWTP-a imaju različit kemijski sastav, proizvodne postupke i percepciju potrošača.

(10)

U pogledu kemijskog sastava strana je navela da LWTP koji sadržava fenol i LWTP bez fenola imaju vrlo različit kemijski sastav na temelju činjenice da se s regulatornog stajališta s njima različito postupa na tržištu EU-a, ovisno o razvijaču koji se upotrebljava u njihovoj proizvodnji. Međutim potrebno je napomenuti da je samo bisfenol A („BPA”), tj. jedan od brojnih razvijača koji sadržava fenol, nedavno zabranjen u Uniji s učinkom od 2020. te da ne postoji zasebni pravni tretman za sve ostale razvijače koji sadržavaju fenol. Navodnim strožim regulatornim tretmanom dvaju razvijača koji sadržavaju bisfenol ne dokazuje se da se svi bisfenoli i fenolne tvari koje se upotrebljavaju kao razvijači razlikuju od ostalih razvijača boja. Dalje se naglašava da je razvijač, iako od ključne važnosti, samo jedna od brojnih vrsta kemikalija potrebnih za proizvodnju LWTP-a. Osim toga, u dokumentaciji ne postoji ništa čime bi se poduprla tvrdnja da je LWTP koji sadržava BPA već zabranjen u nekim državama članicama. Stoga se s materijalne točke gledišta zaključuje da LWTP koji sadržava fenol i LWTP bez fenola nemaju različit kemijski sastav. Tvrdnja je stoga odbijena.

(11)

U pogledu proizvodnih postupaka strana je tvrdila da LWTP bez fenola i bez BPA-a nije moguće proizvesti na istoj proizvodnoj liniji. Ispitni je postupak, međutim, pokazao da je u tehničkom smislu moguće na istoj proizvodnoj liniji proizvesti LWTP bez fenola i LWTP koji sadržava fenol, iako u različitim serijama, te da to proizvođači iz Unije i čine.

(12)

U pogledu percepcije potrošača strana je navela da su potrošači svjesni prisutnosti bisfenola u LWTP-u. Nadalje, društvo Hansol Group tvrdilo je da je američki proizvođač LWTP-a započeo s proizvodnjom LWTP-a bez fenola kao odgovor na zahtjev kupaca te da je lanac veletrgovina u Uniji izrazio zabrinutost u pogledu vrste razvijača koji se upotrebljava u LWTP-u. Međutim iako možda postoje različite sklonosti potrošača, sve su vrste proizvoda općenito međusobno zamjenjive sa stajališta potražnje (bez ikakvih promjena od strane krajnjih korisnika) te se međusobno natječu.

(13)	Društvo Hansol Group isto je tako navelo da postoji ograničena dostupnost razvijača Pergafast 201 (razvijač boje bez fenola) te znatna razlika u cijeni između LWTP-a bez fenola i LWTP-a koji sadržava fenol s obzirom na kupovne cijene dvaju društava u Uniji povezanih s društvom Hansol Group.

(14)

S obzirom na postojanje brojnih vrsta razvijača, navodna ograničena dostupnost samo jedne određene vrste, tj. razvijača Pergafast 201 (za koji se čini da ga ni u jednom slučaju društvo Hansol Group nije upotrebljavalo) nije bitna jer postoje alternativni izvori. Primjerice, 2015. odbori Europske agencije za kemikalije, tj. Odbor za procjenu rizika („RAC”) i Odbor za socioekonomsku analizu („SEAC”) smatrali su da uz nove obećavajuće alternative postoji otprilike 10 stvarnih alternativa bisfenolu A u termalnom papiru (4). Očekuje se da će dobavljači kemijskih razvijača biti spremni na zabranu BPA-a navedenu u uvodnoj izjavi 10. te na istek patenta za Pergafast 201 do 2019.

(15)

U pogledu navodne razlike u cijeni uobičajeno je da proizvod obuhvaćen antidampinškim ispitnim postupkom uključuje različite vrste s različitim rasponima cijena. Međutim ta razlika u cijeni nije sama po sebi dostatna kako bi se različite vrste smatrale različitim proizvodima za potrebe definiranja proizvoda koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka, sve dok različite vrste dijele jednaka osnovna svojstva i međusobno se natječu, a što je ovdje slučaj. U svakom slučaju, za potrebe usporedbe cijena uzimaju se u obzir svi elementi koji utječu na cijene. Društvo Hansol Group ponovilo je da postoji znatna razlika u cijeni između LWTP-a bez fenola te LWTP-a koji sadržava fenol (prema kupovnim cijenama njegovih razvijača u Uniji), čime bi se navodno moglo dokazati da su to različiti proizvodi. U tom pogledu ukupni nalazi iz uvodne izjave 113. Privremene uredbe da su jedinične prodajne cijene LWTP-a bez fenola pale manje od jediničnih prodajnih cijena LWTP-a koji sadržava fenol ne mogu se osporiti kupovnim cijenama dvaju društava u Uniji povezanima s društvom Hansol Group, koja predstavljaju mali udio potrošnje u Uniji.

(16)

Društvo Hansol Group prvotno je tvrdilo da LWTP bez fenola ne bi smio biti obuhvaćen ispitnim postupkom na temelju činjenice da LWTP bez fenola nije proizveden niti uvezen iz Republike Koreje. U tom se pogledu na mrežnim stranicama društva Hansol Group prikazuje da ova strana ima u ponudi termalni papir bez bisfenola i LWTP bez BPA-a.

(17)

Društvo Hansol Group tvrdilo je i da je Komisija netočno preopširno definirala opseg proizvoda jer će se time ugroziti budući tehnološki razvoj. Konkretno, strana je tvrdila da se u katalozima podnositeljā pritužbe ne prikazuje LWTP težine manje od 44 g/m2, ponavljajući svoju tvrdnju navedenu u uvodnoj izjavi 20. Privremene uredbe da je takvu vrstu LWTP-a potrebno isključiti.

(18)

Navedena tvrdnja nije bila potkrijepljena nijednim dokazom. Prvo, ne postoji ništa u dokumentaciji što pokazuje da LWTP težine manje od 44 g/m2 ima različita fizikalna, tehnička i kemijska svojstva, namjenu, percepciju potrošača, kanale distribucije, proizvodne postupke, troškove proizvodnje i kvalitetu od ostalih LWTP-a ili da nije međusobno zamjenjiv. Drugo, ne postoji tehnička prepreka kojom bi se proizvođačima spriječila proizvodnja LWTP-a težine manje od 44 g/m2. Štoviše, jedan proizvođač u Uniji trenutačno prodaje LWTP težine 42 g/m2. Treće, ne postoji jasno razgraničenje kada je u pitanju gramatura. Postoji dopušteno odstupanje za proizvođače termalnog papira u pogledu težine. Primjerice, moguće je da papir koji se na stavlja na tržište kao papir od 45 g/m2 zapravo teži nešto manje ili da papir koji se stavlja na tržište kao papir od 44 g/m2 zapravo teži više nego što je navedeno. Tvrdnja je stoga odbačena.

1.3.3. Zaključak

(19)	U skladu s time, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 16. do 24. Privremene uredbe koji se odnose na predmetni i istovjetni proizvod.

2. DAMPING

2.1. Uobičajena vrijednost

(20)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 12. Privremene uredbe, društvo Hansol Group sastoji se od korejskih proizvođača izvoznika društava Hansol Paper i Artone. U slučaju društva Artone postojale su dvije vrste proizvoda za koje nije bilo domaće prodaje ili ona nije bila reprezentativna. U skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe uobičajena vrijednost za te dvije vrste proizvoda izračunana je na temelju troška proizvodnje društva Artone (vidjeti uvodne izjave 34. do 36. Privremene uredbe). Nakon privremene objave društvo Hansol Group tvrdilo je da je pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti za te dvije vrste proizvoda Komisija trebala upotrijebiti cijene drugog proizvođača, društva Hansol Paper, a ne izračunati uobičajenu vrijednost na temelju troška proizvodnje društva Artone. Ta je tvrdnja ponovljena nakon konačne objave.

(21)

Tvrdnja je odbijena jer je Komisija utvrdila da su struktura troška i prodajne cijene društva Artone bile znatno različite od onih društva Hansol Paper. Osim toga, utvrđeno je da za jednu od tih dviju vrsta proizvoda koje prodaje društvo Hansol Paper količine domaće prodaje nisu bile reprezentativne. Stoga je Komisija potvrdila da je u tim okolnostima primjerenije da se uobičajena vrijednost za te vrste proizvoda izračunava na temelju troška proizvodnje društva Artone na koji se nadodaje razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i iznos dobiti, u skladu s prvom opcijom na temelju članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe.

2.2. Izvozna cijena

(22)

U svojim primjedbama o privremenoj objavi društvo Hansol Group osporavalo je uključivanje malih svitaka u izračun dampinga iz dvaju razloga. Prvo, obujam prodaje velikih svitaka nepovezanim stranama bio bi znatan te bi stoga izračun na temelju tih prodaja bio reprezentativan. Drugo, mali svitci nisu predmetni proizvod.

(23)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 25. i 37. Privremene uredbe, velika većina (između 75 % i 85 %) prodaje u Uniji društava Hansol Paper i Artone bila je prodaja povezanim stranama namijenjena za preradu u manje svitke. U pogledu znatne količine velikih svitaka koji su prerađeni u manje svitke i tek nakon toga ponovno prodani nepovezanim kupcima, Komisija je smatrala da se ti mali svitci ne mogu zanemariti pri izračunu. Stoga je bilo primjereno da se za prodaju velikih svitaka povezanim stranama za preradu u manje svitke izvozna cijena utvrdi na temelju cijene po kojoj je uvezeni i prerađeni proizvod prvi put ponovno prodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(24)	Društvo Hansol Group nakon konačne objave ponovilo je svoj prigovor uključivanju malih svitaka u izračun dampinga. Međutim nisu izneseni novi elementi.

(25)	Nadalje, društvo Hansol Group iznijelo je prigovor na činjenicu da se, u pogledu prodaje preko povezanih strana, dampinška marža temeljila na podacima jednog povezanog prerađivača, a ne na podacima svih četiriju povezanih prerađivača.

(26)

U tom je pogledu potrebno napomenuti sljedeće. Društvo Hansol Group zatražilo je 19. veljače 2016. od Komisije potpuno izuzeće od odgovaranja na upitnik za tri od četiri povezana prerađivača. Komisija je 23. veljače 2016. prihvatila taj zahtjev uz zadržavanje prava za daljnje upite/zahtjeve za podatke ako je i kada potrebno u pogledu tih triju povezanih prerađivača. Dana 7. ožujka 2016., nakon što je dodatno analizirala podatke koje je društvo Hansol Group dostavilo na sastanku od 22. veljače 2016., Komisija je od tih triju povezanih prerađivača zatražila odgovore na prilagođenu verziju upitnika koji je, među ostalim, uključivao zahtjev za podatke u pogledu troškova prerade i ponovne prodaje malih svitaka. Društvo Hansol Group zatražilo je 8. ožujka 2016. saslušanje pred službenikom za saslušanje koje je održano 10. ožujka 2016. Svoj je zahtjev za saslušanje obrazložilo ponavljanjem svojeg zahtjeva za izuzeće od odgovaranja na upitnik za tri povezana prerađivača te zato što ne razumije „zašto (bi) Komisija (zatražila) podatke o troškovima i prodaji za proizvod koji nije predmetni proizvod i kako bi se ti podaci mogli smisleno upotrijebiti u ovom ispitnom postupku”. To je stajalište ponovljeno tijekom saslušanja.

(27)

Službenik za saslušanje predložio je pronalaženje kompromisa između službi Komisije i zainteresirane strane u pogledu pitanja o tome kako provjeriti jesu li obujam podataka, sljedivost i izračun izvozne cijene na temelju prodaje malih svitaka važni za ispitni postupak te je predložio posjet koji prethodi provjeri četvrtom povezanom uvozniku, za kojeg nije zatraženo izuzeće, kako bi se provjerila točnost prethodno navedenih objašnjenja strane te, na temelju pozitivnih rezultata, ograničenje ispitnog postupka na tu stranu kad je riječ o izračunu izvozne cijene u pogledu prodaje malih svitaka društva Hansol Group. Slijedom tih prijedloga Komisija je razmatrala na koji bi se način moglo smanjiti opterećenje za društva povezanog prerađivača te kako utvrditi sljedivost između prodaje malih svitaka i uvoza velikih svitaka.

(28)

Nakon prvog saslušanja u ožujku 2016. i naknadnog terenskog posjeta Komisija je utvrdila sljedeće. Prvo, među četirima povezanim prerađivačima jedan je povezani prerađivač kupio daleko najniži udio velikih svitaka za preradu od ostalih nepovezanih proizvođača velikih svitaka čije podrijetlo nije iz Koreje (tj. manje od 25 % svoje kupnje velikih svitaka). Drugo, isti je povezani proizvođač od društva Hansol Group kupio najveći obujam velikih svitaka za preradu u manje svitke. Treće, isti povezani prerađivač činio je većinu prodaje velikih svitaka društva Hansol Group povezanim prerađivačima u Uniji te je jednako tako imao najveći obujam ponovne prodaje velikih svitaka nezavisnim kupcima. Konačno, obujam prodaje tog prerađivača nepovezanim kupcima malih svitaka isto je tako bio znatno veći od obujma prodaje svih četiriju povezanih prerađivača, osim jednog. Međutim prethodno spomenuti podaci dobiveni su tek u drugoj polovini razdoblja ispitnog postupka te su stoga bili manje reprezentativni.

(29)

U tom je kontekstu Komisija odlučila svoje nalaze u pogledu prodaje društva Hansol Group preko povezanih prerađivača temeljiti na podacima povezanih prerađivača koji su smatrani najreprezentativnijima. Ti su nalazi smatrani reprezentativnima u pogledu prodaje društva preko povezanih prerađivača s obzirom na mali obujam kupnje velikih svitaka za preradu čije podrijetlo nije iz Koreje, a koji je ostvario ovaj povezani prerađivač, te velik obujam prodaje društva Hansol Group nepovezanim stranama u koji je to društvo bilo uključeno.

(30)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25. Privremene uredbe, oba prodajna kanala (tj. prodaja velikih svitaka nepovezanim stranama i prodaja velikih svitaka povezanim stranama namijenjenih za preradu u manje svitke) na odgovarajući su način ponderirana. Stoga je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 45. Privremene uredbe, nalaz u pogledu prodaje velikih svitaka povezanim stranama za preradu u manje svitke i njihovu naknadnu ponovnu prodaju nepovezanim stranama bio ekstrapoliran radi odražavanja stvarnih prodajnih tijekova društva Hansol Group tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je potvrdila prikladnost pristupa na temelju sljedećih razloga. Podsjetila je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka 75 %–85 % prodaje društva Hansol Group Uniji ostvareno preko povezanih prerađivača za preradu u manje svitke. U ispitnom je postupku utvrđeno da je takva prodaja, ponovno izračunana na razini velikih svitaka, ostvarena po različitim cijenama u usporedbi s prodajom velikih svitaka nepovezanim kupcima. Stoga, kako bi se ispravno prikazao provedeni damping, ako postoji, oba su prodajna kanala bila na odgovarajući način ponderirana, propisno uzimajući u obzir obujam prodaje i vrijednosti pojedinog prodajnog kanala.

(31)

Nakon konačne objave društvo Hansol Group tvrdilo je i da je Komisija zapravo u uzorak uključila povezanog prerađivača. Strana je tvrdila da bi Komisija prekršila članak 17. Osnovne uredbe u slučaju da nije obavijestila društvo Hansol Group tijekom ispitnog postupka i posebno prije privremene objave da će nalaz u pogledu prodaje velikih svitaka povezanim stranama za preradu u manje svitke i njihove ponovne prodaje nepovezanim stranama biti ekstrapoliran kako bi odražavao stvarne prodajne tijekove društva Hansol Group. Ta je tvrdnja ponovljena nakon dodatne konačne objave. Društvo Hansol Group isto je tako navelo da odluka Komisije o ekstrapoliranju nalaza povezanog prerađivača nije imala pravnu osnovu.

(32)

Komisija je otpočetka isticala da nije primijenila članak 17. Osnovne uredbe. Uzevši u obzir da se društvo Hansol Group protivilo odgovaranju na upitnik za sva četiri povezana prerađivača te kako bi se prilagodio prijedlog službenika za saslušanje da se ograniče opterećenja za predmetnu stranu, a ipak ostvare pouzdani nalazi u pogledu prodaje malih svitaka i ponovne prodaje velikih svitaka, Komisija se usmjerila na predmetnog povezanog prerađivača zato što je on, na temelju podataka koje je dostavilo društvo Hansol Group i koji su provjereni tijekom naknadnog terenskog posjeta, u najboljem položaju da osigura najtočnije podatke u pogledu većine prodaje društva Hansol Group u Uniji (tj. prodaje povezanim prerađivačima za naknadnu ponovnu prodaju nepovezanim kupcima u obliku malih svitaka). Komisija je u pogledu ostalih triju povezanih prerađivača smatrala da njihova prodaja u Uniji nije u tolikoj mjeri točna i reprezentativna zbog brojnih čimbenika objašnjenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 28. Mnogo veće razine velikih svitaka koji nisu nabavljeni u Koreji i činjenica da je jedan od ostala tri povezana prerađivača stečen tek sredinom razdoblja ispitnog postupka zaista bi, da su bili uključeni u analizu, rezultirali manje pouzdanim nalazima u pogledu te prodaje u Koreji. Stoga Komisija nije primijenila članak 17. Osnovne uredbe te nije točna tvrdnja društva Hansol Group da je Komisija primijenila uzorkovanje u pogledu povezanih prerađivača. U skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe Komisija je u posebnim okolnostima ovog slučaja opisanog u prethodnim uvodnim izjavama 28. i 29. nastojala utvrditi najpouzdaniju izvoznu cijenu u slučaju prodaje velikih svitaka povezanim stranama namijenjenih za preradu u male svitke. U skladu s člankom 6. stavkom 8. Osnovne uredbe Komisija je, u mjeri u kojoj je to moguće, ispitala točnost podataka koje je dostavila zainteresirana strana.

(33)

Osim toga, društvo Hansol Group trebalo je od rane faze ispitnog postupka biti svjesno važnosti prodaje ostvarene preko povezanih prerađivača. Prvo, pri podnošenju dampinške marže podnositelj pritužbe u svojoj je pritužbi već skrenuo pozornost na činjenicu da je veliki dio prodaje društva Hansol Group u Uniji ostvaren preko povezanih prerađivača te da je damping u pogledu te prodaje bio znatno veći od dampinga u pogledu izravne prodaje. Podnositelj pritužbe izračunao je dvije marže (jednu za izravnu prodaju i jednu za prodaju preko povezanih društava) za koje je utvrdio i jednostavnu prosječnu cijenu jer nije mogao znati koliki je zapravo obujam izravne prodaje društva Hansol Group nepovezanim stranama (postotak koji je u pritužbi naveden za udio te prodaje u ukupnoj prodaji društva Hansol Group u Uniji bio je, međutim, vrlo blizak stvarnom). Drugo, Komisija je već tijekom prvog saslušanja društvu Hansol Group jasno dala do znanja da ne može zanemariti većinu prodaje društva Hansol Group ostvarene preko povezanih prerađivača te da ih je potrebno primjereno uzeti u obzir pri izračunu dampinga. Zbog toga je Komisija u upitnike za povezane prerađivače uključila zahtjev za podnošenje iscrpnih podataka o ponovnoj prodaji malih svitaka i o troškovima prerade velikog svitka u manji svitak. Treće, posljedica naknadnih rasprava i zahtjeva društva Hansol Group da se odbaci zahtjev za odgovaranje na upitnik za ostala tri povezana prerađivača, a koji je Komisija prihvatila elektroničkom poštom 21. ožujka 2016., bilo je ograničavanje analize Komisije u pogledu te prodaje predmetnom povezanom prerađivaču.

(34)	Konačno, Komisija je objavila sve razloge i podatke na kojima se temeljila izvršena ekstrapolacija u pogledu te prodaje u fazi uvođenja privremenih mjera te u fazi konačne objave. Time su u potpunosti poštovana prava predmetne zainteresirane strane. Stoga se tvrdnje društva Hansol Group odbijaju.

(35)

Društvo Hansol Group tvrdilo je i da su cijene naplaćene njegovim povezanim prerađivačima bile cijene nepristrane transakcije. Tvrdilo je da iz tog razloga za njegovu prodaju preko povezanih prerađivača nije trebalo izračunavati izvozne cijene primjenom prodajnih cijena malih svitaka za nepovezane kupce.

(36)

Komisija je odbila tu tvrdnju jer u podacima iz dokumentacije nije bilo dokaza u njezinu potporu. Prvo, najprodavanija vrsta proizvoda (koja predstavlja više od 30 % ukupne prodaje društva Hansol Group u Uniji) prodavala se povezanim stranama po prodajnoj cijeni koja je bila 8 %–15 % viša od prosječne prodajne cijene za nepovezane kupce. Drugo, promatrajući zajedno sve vrste proizvoda, povezana društva platila su cijenu koja je bila 3 %–6 % veća od cijene naplaćene nepovezanim kupcima. Stoga na temelju podataka iz dokumentacije nije potvrđena tvrdnja da su prodajne cijene društva Hansol Group za povezane prerađivače bile cijene nepristrane transakcije. Komisija je isto tako utvrdila da dvije provjerene povezane strane u Uniji obje ostvaruju velike gubitke u pogledu predmetnog proizvoda. Time se potkrjepljuje prethodni nalaz da kupovna cijena koju su platila društva povezana s društvom Hansol Group u Uniji nije tržišna cijena za velike svitke, uzimajući u obzir troškove koji moraju nastati kao posljedica troškova prerade i/ili općih i administrativnih troškova, ovisno o povezanom društvu. Komisija je na temelju toga smatrala da ima pravo izračunati izvozne cijene za prodaju preko povezanih strana.

(37)

Društvo Hansol Group tvrdilo je i da će se određenim razmatranjima u prekidu antidampinških i antisubvencijskih postupaka u slučaju Losos (5) te antidampinškog postupka u slučaju Određene bešavne cijevi (6) ukazati na praksu Komisije da se cijene koje plaćaju povezane strane primjenjuju u okolnostima jednakima onima u trenutačnom postupku. U pogledu ovog postupka Komisija ističe da je utvrđeno, kao što je pojašnjeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 36., da povezana prodaja nije ostvarena po cijenama nepristrane transakcije već po narušenim transfernim cijenama te da se stoga nije smatrala pouzdanom za utvrđivanje izvozne cijene. Te se okolnosti razlikuju od postupaka koje je navelo društvo Hansol Group jer je u tim slučajevima utvrđeno da je prodaja povezanim stranama ostvarena po cijenama koje su u potpunosti u skladu s cijenama naplaćenima nezavisnim kupcima. Nadalje, Komisija je u tim postupcima isto tako utvrdila da povezane strane posluju s razumnom dobiti, što nije slučaj u ovom ispitnom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 36.). Stoga je ta primjedba odbijena.

(38)	Društvo Hansol Group navelo je i da je primjenom prodaje malih svitaka Komisija isto tako uključila određenu prodaju malih svitaka koje nije proizveo (tj. preradio) predmetni povezani prerađivač već su kupljeni iz povezanih i nepovezanih izvora.

(39)

Komisija nije imala podatke o kupovnim cijenama ili identitetu dobavljača za kupnje malih svitaka ovog povezanog prerađivača. Međutim, moglo bi se potvrditi da je takva prodaja kupljenih malih svitaka činila 10 %–15 % (po težini) ukupne prodaje malih svitaka nepovezanim kupcima. Komisija je svoj pristup smatrala razumnim, uzimajući u obzir da je 85 %–90 % prodanih malih svitaka predmetni prerađivač preradio iz velikih svitaka. Osim toga, izračun dampinga temeljio se na prodajnim cijenama malih svitaka. Istodobno, društvo Hansol Group nije pružilo dokaze kojima bi se pokazalo da se prodajne cijene malih svitaka razlikuju za vlastito proizvedene male svitke u usporedbi s kupljenima. Stoga ne postoji dokaz da je manji udio kupljenih malih svitaka utjecao na izračun dampinga. Stoga je Komisija odbila tu tvrdnju.

(40)

Nakon privremene i nakon konačne objave društvo Hansol Group iznijelo je prigovor na uključivanje velikih svitaka iz Unije u izračun dampinga za male svitke. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 43. Privremene uredbe, zbog nedostatka sljedivosti između prodaje malih svitaka i odgovarajućih velikih svitaka, mali svitci proizvedeni iz velikih svitaka koji nisu nabavljeni od društva Hansol Group ne mogu se isključiti iz izračuna izvozne cijene velikih svitaka prerađenih u manje svitke i prodanih kao takvih. Do ovog problema dolazi samo zato što društvo Hansol Group nema sustav sljedivosti kao što imaju ostali prerađivači u Uniji. U svakom slučaju, kako je i navedeno u uvodnim izjavama 28. do 29., Komisija je ograničila mogući obujam prisutnosti velikih svitaka koji nisu nabavljeni od društva Hansol u ovom izračunu izvozne cijene ograničavanjem svojeg izračuna takve prodaje predmetnom povezanom prerađivaču. Predmetni povezani prerađivač pretežno je proizvodio i ponovno prodavao male svitke prerađene od velikih svitaka koje je društvo Hansol Group proizvelo i nabavilo tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uključivanje tih svitaka moglo je imati samo mali utjecaj na izračun dampinga, ako bi ga uopće imalo, zbog relativno malog dijela velikih svitaka koji nisu nabavljeni od društva Hansol Group. U svakom slučaju, izračun dampinga temeljio se na prodajnoj cijeni malih svitaka, koja je vjerojatno bila identična, neovisno o podrijetlu velikog svitka. Tvrdnja je stoga odbijena.

(41)

Nakon konačne objave društvo Hansol Group tvrdilo je da su pri izračunu izvozne cijene za određene transakcije dvaput odbijeni troškovi prijevoza te da je taj dvostruki odbitak primijenjen i na izračunanu cijenu CIF koja je upotrijebljena kao nazivnik. Tvrdnja je propisno provjerena te je utvrđeno da su određene prilagodbe kod prodaje malih svitaka povezanog prerađivača koje je društvo Hansol Group kupilo preko povezanog trgovca odbijene dvaput. Ta je pogreška stoga ispravljena u pogledu izračuna izvozne cijene i cijene CIF.

(42)

Kad je riječ o izračunu izvozne cijene, društvo Hansol Group tvrdilo je da pri odbitku prilagodbi od prodajne cijene malih svitaka za nepovezane kupce nije u dovoljnoj mjeri uzeta u obzir prisutnost određenog obujma temeljnog materijala čije podrijetlo nije iz Koreje, što je rezultiralo ukupno prenapuhanim podacima o prilagodbama. Nakon provjere te tvrdnje utvrđeno je da doista nije bilo opravdano primijeniti prilagodbe za izračun izvozne cijene korejske franko tvornice za dio malih svitaka proizvedenih iz velikih svitaka nabavljenih iz Europe. To je ispravljeno odbijanjem prilagodbi za reprezentativni obujam prodaje malih svitaka samo do razine CIF. Na temelju podataka iz dokumentacije doista se moglo utvrditi da je europski proizvođač prodao velike svitke povezanom prerađivaču društva Hansol u skladu s uvjetima isporuke CIP. Smatralo se da je izračunana vrijednost CIF za tu prodaju usporediva za vrijednost udjela prodaje s podrijetlom iz Koreje na razini franko tvornice.

(43)

Nakon dodatne konačne objave društvo Hansol Group osporavalo je činjenicu da su izmijenjene prilagodbe po jedinici izračunane kao ponderirani prosjek za sve vrste proizvoda te je predložilo da se za jednu vrstu proizvoda temelje na posebnim prilagodbama za povezanu prodaju među društvima samo te vrste proizvoda. Komisija je smatrala da obujam kupnje povezanog prerađivača te određene vrste proizvoda koji je mogao biti upotrijebljen za ovaj izračun tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bio u dovoljnoj mjeri reprezentativan za stvaranje pouzdanog temelja za utvrđivanje prilagodbi za izračun izvozne cijene te vrste proizvoda na razini franko tvornice u Koreji. Najveći dio te vrste proizvoda doista je dobiven drugim povezanim kanalom prodaje koji nije upotrijebljen za taj izračun. Nadalje, društvo Hansol Group nije moglo dokazati da Komisijina metoda izračuna i primjene prosječne vrijednosti nije točna. Tvrdnja je stoga odbijena.

(44)

U pogledu općih i administrativnih troškova izračunanih i primijenjenih na prodaju preko jednog povezanog trgovca u Uniji, društvo Hansol Group osporavalo je nakon privremene te ponovno nakon konačne objave iznos koji je Komisija dodala kao trošak u tablici dobiti i gubitka povezanog trgovca koji se odnosi na troškove upravljanja. U tom pogledu Komisija podsjeća da je predmetni povezani trgovac od društva Hansol Group i ostalih povezanih prerađivača primio financijski doprinos koji se odnosi na troškove upravljanja. Ti su troškovi u tablicu dobiti i gubitka povezanog trgovca uključeni kao dohodak te ih je kao takve Komisija prihvatila. Komisija je u ovim okolnostima smatrala primjerenim isto tako uzeti u obzir iznos od 100 % povezanih troškova, tj. troškove plaće za predmetne upravitelje. Ti su troškovi utvrđeni tijekom terenske provjere u Koreji, pretvoreni su u euro upotrebom prosječnog tečaja tijekom razdoblja ispitnog postupka koji je dostavila Komisija te su kao trošak preneseni u tablicu dobiti i gubitka povezanog trgovca. Na taj je način postupanje s troškovima upravljanja (dohodak) uravnoteženo s postupanjem s plaćama upravljačkog kadra (troškovi).

(45)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da je povezani trgovac promet ostvario samo za dio razdoblja ispitnog postupka te da nijedan upravitelj nije bio uključen u prodaju predmetnog proizvoda. Stoga su podaci o općim i administrativnim troškovima bili preuveličani. Pristup Komisije bio je utvrditi stopu općih i administrativnih troškova (uključujući predmetne troškove) povezanog trgovca u odnosu na ukupan promet tog trgovca. Taj se promet u cijelosti odnosi na predmetni proizvod. Čak i ako su opći i administrativni troškovi koji su na kraju uzeti u obzir djelomično nastali prije ostvarivanja prometa, to ih ne isključuje iz tog prometa jer su ti troškovi nastali u cilju ostvarivanja tog prometa. Stoga je taj pristup Komisija smatrala ispravnim. Tvrdnja je stoga odbijena.

(46)

Nakon privremene te nakon konačne objave društvo Hansol Group tvrdilo je da je Komisija trebala reklasificirati prodaju jedne vrste proizvoda preko povezanog prerađivača jer je konačnom kupcu izdan račun za drugu vrstu proizvoda od one koju je zaista primio. Komisija je u pogledu tog problema tijekom terenske provjere utvrdila da je povezani prerađivač od društva Hansol Group kupio određenu količinu velikih svitaka koji su sadržavali razvijač bisfenol-S, no taj je proizvod naknadno ponovno prodan nepovezanom kupcu kao da sadržava razvijač bisfenol-A. Ta je tvrdnja propisno provjerena te je zabilježeno sljedeće. Prvo, ta su dva proizvoda jasno različite vrste proizvoda s različitim troškovima proizvodnje te se na korejskom domaćem tržištu prodaju po različitim cijenama. Drugo, činjenica da je povezani prerađivač pri izdavanju računa proizvod na tržištu Unije prodao kao različitu vrstu proizvoda nije valjani razlog da se za potrebe usporedbe cijena ne uzmu u obzir stvarne specifikacije proizvoda. Strana nije dostavila dokaz da je obmanjujući opis proizvoda u fazi ponovne prodaje utjecao i na njegovu prodajnu cijenu. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

2.3. Usporedba

(47)	U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(48)

Nakon primjedbi koje je društvo Hansol Group iznijelo nakon privremene objave prihvaćena je tvrdnja koja se odnosi na metodu izračuna i primjenu troškova prerade. Na temelju tog ispravka utvrđena je i slična metodološka pogreška u pogledu odbitka određenih prilagodbi za troškove prijevoza, koja je time ispravljena. Nadalje, administrativna pogreška u izračunu ispravljena je nakon primjedbe društva Hansol Group. Konačno, društvo Hansol Group tvrdilo je i da je trebalo odobriti brojne prilagodbe (u vezi s troškovima kredita i povratom carina) te da bi metodologiju za izračun troškova vozarine u predmetnoj zemlji trebalo revidirati primjenom metodologije dodjele sredstava koju je osiguralo društvo Hansol Group. Komisija je prihvatila i te tvrdnje te u skladu s time prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izračune izvozne cijene.

2.4. Dampinška marža

2.4.1. Ponderiranje dampinških marži

(49)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46. Privremene uredbe, privremena dampinška marža utvrđena za društvo Hansol Group bila je ponderirana prosječna vrijednost dampinških marži utvrđenih za prodaju velikih svitaka (marža 0,5 %–5 % s ponderom 15 %–25 %) i prodaju malih svitaka (marža 10 %–15 % s ponderom 75 %–85 %). Ponderiranje je utvrđeno na temelju obujma prodaje u Uniji društva Hansol Group povezanim i nepovezanim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(50)

Društvo Hansol Group nakon privremene i konačne objave tvrdilo je da nema pravne osnove za primjenu takvog ponderiranja te da se takvo ponderiranje temelji na nepotkrijepljenim pretpostavkama. Tvrdnja je odbijena jer se ponderiranje temeljilo na obujmu predmetnog proizvoda uvezenog tijekom razdoblja ispitnog postupka kako je izvijestilo društvo Hansol Group. Komisija smatra da je ponder dampinške marže utvrđen za prodaju povezanim stranama (za naknadnu ponovnu prodaju u obliku malih svitaka nepovezanim kupcima) primjereno prilagoditi na stvarni ponder kako je iznosio na razini granice Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(51)

Društvo Hansol Group osporavalo je i činjenicu da je Komisija izračunala cijenu CIF koja je upotrijebljena kao nazivnik za tu prodaju, koju su povezane strane u Uniji preradile u male svitke i potom prodale nepovezanim korisnicima. Predložilo je da Komisija upotrijebi prosječnu prijavljenu transfernu cijenu CIF velikih svitaka ili izračunanu prosječnu vrijednost CIF po toni na temelju izravne prodaje društva Hansol Group nepovezanim kupcima za tu prodaju. U slučaju da Komisija ne upotrijebi nijednu od navedenih metoda, društvo Hansol Group pozvalo je Komisiju da primijeni antidampinšku pristojbu u obliku određenog iznosa po toni umjesto pristojbe ad valorem. Strana je tvrdila da bi se pristojbom u obliku određenog iznosa po toni primjereno otklonila njezina zabrinutost da bi naplaćena antidampinška pristojba ad valorem mogla premašiti iznos utvrđenog dampinga.

(52)	Prethodno spomenuti argument posebno se razmatra i prihvaća u uvodnim izjavama 127. i 128. u nastavku. Stoga nije potrebno da Komisija zauzme stav u pogledu dviju mogućnosti za alternativne vrijednosti CIF koje predlaže društvo Hansol Group jer su one postale bespredmetne.

(53)	Nastavno na konačnu objavu društvo Hansol Group osporavalo je odbitak troškova kredita u izračunu vrijednosti CIF. Ta se tvrdnja mogla prihvatiti. Nadalje, na cijenu CIF koja je upotrijebljena kao nazivnik utjecale su promjene opisane u prethodno navedenim uvodnim izjavama 41. do 42.

(54)

Uzimajući u obzir promjene u utvrđivanju izvozne cijene, uobičajene vrijednosti i cijene CIF, kako je utvrđeno u prethodno navedenim uvodnim izjavama 41., 42., 48. i (53) te potvrđujući ostale nalaze u uvodnim izjavama 25. do 47. Privremene uredbe, konačna ponderirana prosječna dampinška marža društva Hansol Group izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 10,3 %. Kako je opisano u uvodnim izjavama 49 i 50. Privremene uredbe, preostala dampinška marža utvrđena je na jednakoj razini.

3. ŠTETA

3.1. Uvod

(55)	Društvo Hansol Group tvrdilo je da se stanje u industriji Unije ne pogoršava jer su se brojni pokazatelji štete razvijali pozitivno ili su ostali stabilni. Ta je tvrdnja već odbačena u uvodnim izjavama 95. i 96. Privremene uredbe te se ovime konačno odbija.

(56)

Nije nužno da u analizi štete svaki pokazatelj ukazuje na štetno stanje kako bi se zaključilo da postoji materijalna šteta. U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe primjena jednog važnog čimbenika štete ili nekolicine njih ne može nužno dati odlučujuće smjernice. U ovom je slučaju utvrđena šteta materijalna. To se posebno odražava na razini profitabilnosti, pokazateljima povezanima s cijenom i tržišnim udjelom industrije Unije. Svi proizvođači uključeni u uzorak suočili su se sa snažnim linearnim smanjenjem dobiti i novčanog toka koje se dogodilo istodobno kad i porast uvoza iz Republike Koreje. Osim toga, obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije ostao je relativno stabilan, no iz razloga što je do toga došlo u kontekstu znatnog povećanja potrošnje u Uniji (+ 15 %), tržišni udio proizvođača iz Unije bio je zapravo u padu. Čak i ako se smatra da bi neki čimbenici štete kao što su iskorištenost kapaciteta, zapošljavanje, troškovi rada i ulaganja mogli dati odlučujuće smjernice o štetnom stanju proizvođača u Uniji, oni nisu u suprotnosti s nalazom o materijalnoj šteti niti ga isključuju.

(57)	U preostalom dijelu ovog odjeljka detaljno se raspravlja o posebnim argumentima o određenim pokazateljima štete koje je navelo društvo Hansol Group.

3.2. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(58)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 51. i 52. Privremene uredbe.

3.3. Potrošnja u Uniji

(59)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 53. do 55. Privremene uredbe.

3.4. Uvoz iz predmetne zemlje

3.4.1. Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(60)	Obujam uvoza iz predmetne zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka bio je znatno iznad zanemarivih razina (7).

(61)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu obujma i tržišnog udjela uvoza iz predmetne zemlje, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 56. do 58. Privremene uredbe.

3.4.2. Cijene uvoza iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(62)

Društvo Hansol Group smatralo je privremeno utvrđenu maržu sniženja cijena od 8,1 % neznatnom zbog ograničenog obujma uvoza (13,6 % potrošnje u Uniji). Strana je tvrdila da se u izvješću odbora WTO-a o Čipovima DRAM (8) smatra da „znatno” znači važno, veliko, posljedično, a što je više od nominalnog/marginalnog kretanja. Citirala je i dva slučaja (Gusti natrijev karbonat (9) i Određeni sustavi za lasersko optičko čitanje (10)) u kojima je Komisija smatrala da je marža sniženja cijena ograničena.

(63)

Komisija je odbacila tvrdnje društva Hansol Group na temelju sljedećih razloga. Prvo, čak i ako je u slučaju Gusti natrijev karbonat Komisija smatrala maržu sniženja cijena od 6 % neznatnom, naglašava se da je tržišni udio uvoza u tom slučaju bio puno manji (3,2 % prije 1983.; 1,4 % nakon 1983.) nego u ovom slučaju. Drugo, odluka iz slučaja Određeni sustavi za lasersko optičko čitanje uglavnom se odnosila na proizvode koji nisu homogeni s brojnim raznolikim svojstvima i tehničkim razlikama te one koji podliježu brzom tehnološkom razvoju, što nije slučaj kod proizvoda LWTP-a. Konačno, Komisija je smatrala da je marža sniženja cijena od 8,1 % za LWTP znatna s obzirom na to da je bila važna razina dampinškog uvoza te da je brzo porasla tijekom razmatranog razdoblja. Kako je naznačeno u uvodnoj izjavi 67. u nastavku, utvrđena konačna marža sniženja cijena bila je čak i veća od privremene, čime se opovrgava i argument da se marža morala smatrati ograničenom.

(64)	Tvrdnja društva Hansol Group da je izračun sniženja cijena bio nezakonit odbijena je iz razloga koji su slični onima navedenima u odjeljku 6.1 u nastavku.

(65)

Kako bi se slijedila ista metodologija kao za izračun dampinga, u konačnoj je fazi odlučeno izračunati sniženje cijena primjenom jednakog ponderiranja kao u odjeljku 2.4.1. ove Uredbe. Marža sniženja cijena utvrđena za društvo Hansol Group bila je ponderirana prosječna vrijednost marži utvrđenih za prodaju velikih svitaka (marža – 5 %–0 % s ponderom 15 %–25 %) i prodaju malih svitaka (marža 10 %–20 % s ponderom 75 %–85 %). Ovaj pristup i ispravci objašnjeni u prethodnom odjeljku 2. doveli su do revizije privremeno utvrđene marže sniženja cijena.

(66)

Nakon konačne objave društvo Hansol Group tvrdilo je da Komisija nije izvela zaključke na temelju negativne marže sniženja cijena utvrđene za jedan dio prodaje te da time krši članak 3. stavke 2. i 3. Osnovne uredbe. Međutim ta je tvrdnja odbijena jer je Komisija donijela svoje zaključke na temelju marže ukupnog sniženja cijena, u skladu s uobičajenom praksom.

(67)	Konačna marža sniženja cijena iznosi 9,4 %.

(68)	Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu cijene uvoza iz predmetne zemlje, uz iznimku marže sniženja cijena, kako je objašnjeno u prethodno navedenim uvodnim izjavama, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 59. do 64. Privremene uredbe.

3.5. Gospodarsko stanje industrije Unije

3.5.1. Makroekonomski pokazatelji

3.5.1.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(69)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da se stanje u industriji Unije ne pogoršava jer su, osim za jedno društvo, rezultati proizvodnje dojmljivi i neki su proizvođači iz Unije povećali svoj kapacitet proizvodnje i iskorištenost kapaciteta. Tvrdilo je i da je kapacitet iskorištenosti blizu punog kapaciteta.

(70)

Međutim u uvodnoj izjavi 70. Privremene uredbe pokazano je da je u pogledu proizvodnje obujam proizvodnje u industriji Unije ukupno smanjen za jedan posto. Ovo je negativno kretanje u skladu s nalazom da se industrija nalazila u štetnom stanju, s obzirom na visoke fiksne troškove koje stvara. Stanje pojedinačnih proizvođača ne može narušiti ovaj cjelokupan nalaz. U svakom slučaju, znatno povećanje proizvedenih količina jednog proizvođača koji nije uključen u uzorak bilo je samo matematički rezultat ponovnog pokretanja poslovanja koje je bilo privremeno zaustavljeno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 71. Privremene uredbe. Nadalje, jedan je proizvođač postupno ukidao proizvodnju LWTP-a. Do toga je došlo u kontekstu povećanja potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja (+ 15 %). U prethodnim slučajevima, kao što je onaj koji se odnosi na Određene svijeće (11), Komisija je smatrala da postoji šteta u povećanju proizvodnje (što nije slučaj u LWTP-u) kada je takvo povećanje bilo niže od povećanja potrošnje u Uniji.

(71)

U pogledu proizvodnog kapaciteta nije točno da su svi proizvođači iz Unije, osim jednog društva, povećali svoje proizvodne kapacitete, kako je tvrdila strana. Proizvođač iz Unije naveden u uvodnoj izjavi 71. Privremene uredbe nije povećao svoj proizvodni kapacitet. On je samo ponovno pokrenuo proizvodno postrojenje koje 2012. nije bilo dostupno za uporabu te se stoga te godine nije smatralo postojećim kapacitetom. Osim toga, u uvodnoj izjavi 70. Privremene uredbe naglašavaju se poteškoće u kojima se u pogledu proizvodnje našlo jedno društvo uključeno u uzorak.

(72)

U pogledu ukupne iskorištenosti kapaciteta u Tablici 4. Privremene uredbe ne uočava se povećanje već smanjenje iskorištenosti kapaciteta u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja. Znatno povećanje iskorištenosti kapaciteta jednog proizvođača bilo je posljedica ponovnog pokretanja poslovanja nakon privremenog zaustavljanja navedenog u uvodnoj izjavi 71. Privremene uredbe.

(73)

Nadalje, iako se iskorištenost kapaciteta od 92 % čini zaista čini visoka, razlika od 8 % između kapaciteta i stvarne iskorištenosti, osobito u industriji visokih fiksnih troškova, nije zanemariva. Proizvođači LWTP-a moraju voditi stalnu knjigu naloga, nastaviti prodavati i proizvoditi kako bi se izbjeglo mirovanje proizvodnih linija. Proizvođač papira radije bi prodao proizvod po nižoj cijeni nego manje proizvodio jer bi strojevi koji miruju vjerojatno prouzročili još veću štetu. S obzirom na kapitalno intenzivnu industriju papira te često ograničen opseg određivanja cijena pri prodaji, visoke stope iskorištenosti ključne su za profitabilnost. Stoga neznatni pomaci stopa iskorištenosti mogu stvoriti ili uništiti društvo. U pogledu razlike od 8 % ona predstavlja 32 240 tona proizvodnje LWTP-a, što je više od obujma uvoza društva Hansol Group u 2015. Osim toga, proizvođači iz Unije imaju višenamjensku opremu sa „sposobnošću prijelaza” te mogu lako ponuditi veći kapacitet, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 125. Privremene uredbe. Međutim „sposobnost prijelaza” ne može se upotrijebiti na tržištu na kojem postoje dampinške prakse.

(74)	Stoga su navedene tvrdnje odbijene te su u nedostatku drugih primjedaba potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava 69. do 72. Privremene uredbe.

3.5.1.2. Obujam prodaje i tržišni udio

(75)	Društvo Hansol Group tvrdilo je da se stanje u industriji Unije ne pogoršava jer su: i. proizvođači iz Unije povećali svoju prodaju u Uniji i ii. odlučili su smanjiti prodaju predmetnog proizvoda na tržištu Unije kako bi svoje napore usmjerili na tržišta trećih zemalja.

(76)

Prethodno navedene tvrdnje odbijene su jer, iako se ukupno gledajući obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije povećao za 1 % tijekom razmatranog razdoblja, proizvođači iz Unije nisu mogli u potpunosti ostvariti korist od povećanja potrošnje u Uniji (+ 15 %). To se odrazilo u znatnom gubitku tržišnog udjela. U pogledu tvrdnje koja se odnosi na smanjenje prodaje na tržištu Unije, ona je u suprotnosti s prvim dijelom tvrdnje.

(77)	Budući da nije bilo drugih primjedaba, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 73. do 75. Privremene uredbe.

3.5.1.3. Zaposlenost, troškovi rada i produktivnost

(78)	Društvo Hansol Group tvrdilo je da se stanje u industriji Unije ne pogoršava jer su u Tablici 6. Privremene uredbe prikazani dobri rezultati industrije Unije u odnosu na zaposlenost. Strana je navela i da ne postoji inflacija kojom bi se moglo objasniti povećanje troškova rada.

(79)

U pogledu zaposlenosti Komisija je smatrala da industrija Unije ne postiže dobre rezultate. Kako je istaknuto u Privremenoj uredbi, nasuprot tome smatrala je da se razina zaposlenosti smanjila za 1 %. Prema dokumentaciji koja je zainteresiranim stranama dostupna za pregled, razina zaposlenosti za dva proizvođača iz Unije znatno se povećala. Međutim s obzirom na veličinu tih proizvođača to se pretvara u nekoliko radnih mjesta u smislu apsolutne vrijednosti te ukupno smanjenje za industriju Unije u cjelini. U svakom slučaju, imajući na umu da u ovom specifičnom sektoru razina zaposlenosti u stopu slijedi proizvodnju, zaposlenost se ne smatra pokazateljem koji daje odlučujuće smjernice o štetnom stanju proizvođača iz Unije.

(80)

Društvo Hansol Group nakon konačne objave tvrdilo je da je iz Tablice 6. Privremene uredbe potrebno isključiti radnu snagu dvaju proizvođača iz Unije zbog njihove specifične situacije. Tvrdnja je odbijena jer nije pruženo opravdanje kojim bi se Komisiji omogućilo odstupanje od uobičajene prakse u pogledu analize makroekonomskih pokazatelja štete.

(81)	U pogledu troškova rada uvodnu izjavu 86. Privremene uredbe nužno je tumačiti u smislu da se povećanje troškova rada nije činilo previsoko s obzirom na godišnju stopu inflacije.

(82)	U skladu s time navedene su tvrdnje odbijene te su u nedostatku drugih primjedaba potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava 77. do 79. te 85. do 86. Privremene uredbe.

3.5.1.4. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(83)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da je potrebno dodatno ispitati cijene u Uniji proizvođača iz Unije. Strana je dovela u pitanje i nedostatak povećanja cijena proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju tvrdnji da su neki proizvođači iz Unije podigli svoje prodajne cijene. Društvo Hansol Group navelo je i da je smanjenje prodajne cijene do kojeg je došlo između 2013. i 2014. prouzročeno činjenicom da je jedan proizvođač iz Unije tržište Unije preplavio robom koju nije mogao prodati u Sjedinjenim Američkim Državama („SAD”).

(84)

Prethodne su tvrdnje odbijene. U pogledu prve tvrdnje, činjenica da su neki proizvođači najavili niz povećanja cijena ne znači da su se sva povećanja ostvarila. Tvrdnja te strane temelji se na povećanju cijena za prodaju industrije Unije njezinim povezanim društvima, koja čine samo manji dio potrošnje u Uniji. Prema Tablici 7. Privremene uredbe, koja se temelji na provjerenim podacima, nije došlo do ukupnog povećanja cijena u Uniji. Naposljetku, smanjenje prodajnih cijena između 2013. i 2014. vremenski se podudara s najvećim smanjenjem uvoznih cijena iz Republike Koreje na temelju Tablice 3. Privremene uredbe.

(85)	U pogledu druge tvrdnje, u Tablici 5. Privremene uredbe (obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije) ne uočava se nijedan znak navodne preplavljenosti. Između 2013. i 2014. indeks je pao sa 101 na 97.

(86)	Budući da nije bilo drugih primjedaba, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 82. do 84. Privremene uredbe.

3.5.1.5. Zalihe

(87)	Društvo Hansol Group tvrdilo je da se stanje u industriji Unije ne pogoršava jer su se razine zaliha smanjile u apsolutnom i relativnom smislu, stoga industrija Unije nije imala poteškoća s prodajom svojih proizvoda.

(88)

Prethodno navedene tvrdnje odbijene su jer se istovjetni proizvod, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88. Privremene uredbe, općenito proizvodi na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne smatraju važnim pokazateljem štete za tu vrstu industrije jer su one općenito povezane s proizvodnjom i tijekom razmatranog razdoblja nisu bile veće od jednomjesečne proizvodnje.

(89)	Budući da nije bilo drugih primjedaba, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 87. do 88. Privremene uredbe.

3.5.1.6. Profitabilnost i ulaganja

(90)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da se stanje u industriji Unije ne pogoršava jer su se njezina ulaganja tijekom razdoblja ispitnog postupka više nego udvostručila. Prema mišljenju društva, na temelju Tablice 10. Privremene uredbe i dokaza u evidenciji ne podupire se tvrdnja iz uvodne izjave 93. Privremene uredbe da su proizvođači uključeni u uzorak ograničili svoju razinu ulaganja na iznose koji su neophodni za održavanje poslovanja. Društvo je tvrdilo i da su u 2014. dva proizvođača iz Unije uključena u uzorak izvršila velika ulaganja.

(91)

Prethodno navedene tvrdnje bile su, međutim, odbijene zato što je, unatoč činjenici da su se ulaganja udvostručila, apsolutna razina ulaganja ostala ograničena, osobito uzimajući u obzir činjenicu da je, primjerice, vrijednost nove proizvodne linije LWTP-a procijenjena na 120 milijuna EUR. Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe, tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije zbog smanjenja dobiti odgodila je neka ulaganja.

(92)

Ista je strana zatražila i ponovnu procjenu profitabilnosti industrije Unije zbog poteškoća jednog proizvođača iz Unije uključenog u uzorak, a koji navodno proistječu iz čimbenika koji nisu povezani s dampinškim uvozom već s velikim troškovima povezanima sa zatvaranjem dviju tvornica i koji su, osim toga, rezultat odredbi drugog društva za pokrivanje budućih plaćanja antidampinških pristojbi u SAD-u. Dodala je da bi trebalo ukloniti svako narušavanje u pogledu tržišnih strategija koje su poduzela druga dva društva uključena u uzorak na različitim zemljopisnim tržištima te je navela da su ista ta društva ukupno tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvarila znatnu dobit.

(93)

Komisija je smatrala da nema potrebe za ponovnom procjenom profitabilnosti industrije Unije jer su svi navodni iznimni troškovi već izdvojeni i isključeni iz utvrđivanja profitabilnosti prikazane u privremenoj fazi. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90. Privremene uredbe, Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije uključenih u uzorak iskazivanjem neto dobiti, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje, tj. izostavljena je profitabilnost na tržištima izvan Unije. Stoga su te tvrdnje odbijene.

(94)	Budući da nije bilo drugih primjedaba, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 89. do 91. te, u pogledu ulaganja, iz uvodne izjave 93. Privremene uredbe.

3.5.1.7. Visina dampinške marže, rast, novčani tok, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(95)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu visine dampinške marže, rasta, novčanog toka, povrata ulaganja i sposobnosti prikupljanja kapitala, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 76., 80. do 81., 92., 93. u pogledu povrata ulaganja te uvodne izjave 94. Privremene uredbe.

3.5.2. Zaključak o šteti

(96)	Na temelju analize primjedaba sažetih u prethodno navedenim uvodnim izjavama 55. do 95. potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 95. do 98. Privremene uredbe.

4. UZROČNOST

(97)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da se šteta ne može pripisati dampinškom uvozu iz predmetne zemlje već sljedećem: učinku koji antidampinška mjera SAD-a ima na proizvođača iz Unije uključenog u uzorak; učinku troškova proizvodnje zajedno s tečajevima te učinku cijene LWTP-a bez fenola. Većina je tih argumenata bilo ponavljanje onih već iznesenih u privremenoj fazi. O njima se raspravlja u uvodnim izjavama 98. do 101. u nastavku.

(98)

U pogledu antidampinške mjere SAD-a Komisija je napomenula da je u uvodnoj izjavi 109. Privremene uredbe potvrđeno da je bilo određenog učinka na predmetnog proizvođača iz Unije. Čak i u slučaju da takav učinak nije bio ograničen na to društvo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 110. Privremene uredbe, ukupan učinak tijekom razdoblja ispitnog postupka bio je gotovo nepostojeći za industriju Unije. U uvodnoj izjavi 110. Privremene uredbe utvrđeno je da je SAD nametnuo visoke pristojbe samo za jednog proizvođača iz Unije, ali da su te pristojbe ukinute 2015. te da je to proizvođač iz Unije uključen u uzorak uspio djelomično nadoknaditi povećanjem izvoza na ostala tržišta. Nevažno je je li predmetni proizvođač iz Unije uključen u uzorak uspio u potpunosti nadoknaditi izgubljenu prodaju u SAD-u i oporaviti se jer te okolnosti ne bi imale učinak na većinu podataka u vezi s tim proizvođačem iz Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 109. Privremene uredbe. Suprotno onome na što ukazuje društvo Hansol Group, nije došlo do preplavljenosti LWTP-om podrijetlom iz Unije u vrijeme kada su na snazi bile visoke pristojbe SAD-a (ta se tvrdnja dodatno odbacuje u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 85.) kao ni do smanjenja prodajnih cijena u 2015. (kako je prikazano u Tablicama 3. i 7. Privremene uredbe). Na temelju prethodno navedenog i na temelju nalaza iz privremene faze zaključeno je da analizirane antidampinške mjere SAD-a nisu dovele do smanjenja cijena i profitabilnosti na tržištu Unije.

(99)

U pogledu troškova proizvodnje ta se strana prvo usredotočila samo na razdoblje 2014.–2015. Nakon konačne objave svoju je tvrdnju proširila na cjelokupno razdoblje ispitnog postupka te navela da je povećanje cijena sirovina, zajedno sa silaznim kretanjem tečaja eura, osobito utjecalo na industriju Unije. Međutim utvrđeno je da je tijekom razmatranog razdoblja do gubitka profitabilnosti došlo zbog nedostatka korelacije troškova (+ 3 %) i cijena (– 11 %), što znači da je smanjenje cijena bilo veće od povećanja troškova. Na temelju prethodno navedenog i na temelju nalaza iz privremene faze zaključeno je da povećanje troškova nije prekinulo uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete i dampinškog uvoza iz Republike Koreje.

(100)

U pogledu učinka cijene LWTP-a bez fenola, navodne više kupovne cijene nekih društava povezanih s tim proizvođačem izvoznikom nisu u suprotnosti s ukupnim nalazom iz uvodne izjave 113. Privremene uredbe da su „tijekom razmatranog razdoblja jedinične prodajne cijene LWTP-a bez fenola pale manje od jediničnih prodajnih cijena LWTP-a koji sadržava fenol”. Ta društva predstavljaju manji udio potrošnje u Uniji. Na temelju navedenoga i na temelju nalaza iz privremene faze zaključeno je da se pad cijena u industriji Unije ne može pripisati navodnom smanjenju cijena LWTP-a bez fenola.

(101)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da bi, čak i da nijedan od navodnih čimbenika sam nema odlučujući utjecaj, Komisija trebala dodatno ispitati stvarne uzroke navodne štete, uključujući njihov objedinjeni učinak. Tvrdnja je međutim odbijena jer je Komisija takvu ukupnu procjenu već provela u uvodnoj izjavi 121. Privremene uredbe te nakon uvođenja privremenih mjera nisu izneseni novi elementi.

(102)

Na temelju prethodno navedenog te u nedostatku drugih primjedaba potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 99. do 121. Privremene uredbe.

5. INTERES UNIJE

5.1. Interes industrije Unije

(103)

Podnositelj pritužbe ukazao je na postojanje prijetnje daljnje štete za proizvođače iz Unije s obzirom na to da je društvo Hansol Group najavilo da će do 2019. znatno povećati svoj kapacitet termalnog papira. S obzirom na nalaze o materijalnoj šteti Komisija nije provela analizu prijetnje štete.

(104)

Budući da nije bilo primjedaba u odnosu na interes industrije Unije, potvrđeni su zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama 123. do 128. Privremene uredbe.

5.2. Interes ostalih zainteresiranih strana

(105)

Vlada Koreje ponovila je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 132. Privremene uredbe bez pružanja dodatnih dokaza. Ta je tvrdnja već odbačena u privremenoj fazi.

(106)

Vlada Koreje tvrdila je i da mjere nisu u interesu Unije zbog toga što su brojni europski prerađivači i uvoznici na saslušanju u rujnu 2016. (vidjeti uvodnu izjavu 5. Privremene uredbe) iznijeli prigovore da će mjere negativno utjecati na prerađivače društva kćeri društva Hansol Group, koji čine sektor na kraju proizvodnog lanca industrije LWTP-a, te da su proizvođači iz Unije velika društva, dok su prerađivači društva kćeri društva Hansol Group uglavnom mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) bez prevelike moći utjecanja na cijenu.

(107)

Prethodne su tvrdnje odbijene. Ispitnim postupkom nije se utvrdilo da je većina prerađivača i uvoznika u Uniji protiv mjera, kako je dalje razjašnjeno u uvodnoj izjavi 109. u nastavku. Osim toga, nije bilo moguće zaključiti u kojoj bi mjeri te mjere negativno utjecale na društva kćeri društva Hansol Group u Uniji, imajući na umu i da je društvo Hansol Group istaknulo da jedno od tih društava kćeri ostvaruje negativne rezultate zbog lošeg upravljanja. U pogledu veličine prerađivača društava kćeri društva Hansol Group napominje se da oni u konačnici pripadaju velikoj skupini. Budući da je društvo Hansol Group potvrdilo nevoljkost konačnih kupaca da prihvate povećanja cijene, zaključuje se da kupci imaju pregovaračku snagu u pogledu cijena.

(108)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da su industrije Unije na kraju proizvodnog lanca uglavnom jednoglasno protiv uvođenja mjera te da je, prema dokumentaciji koja je zainteresiranim stranama dostupna za pregled, najmanje 36 nepovezanih prerađivača i krajnjih korisnika izrazilo snažno protivljenje mjerama. Strana je nakon konačne objave tvrdila da je Komisija zanemarila činjenicu da se većina industrije Unije na kraju proizvodnog lanca za preradu koja surađuje i korisnika koji surađuju protive uvođenju mjera. Tvrdilo se da činjenica da nisu sve industrije Unije na kraju proizvodnog lanca izrazile svoje protivljenje ili činjenica da brojne od njih nakon privremene objave nisu ponovile svoje stajalište ne bi umanjila njihovo protivljenje.

(109)

Prethodne su tvrdnje odbijene. U uvodnoj izjavi 129. Privremene uredbe razmatra se ograničena suradnja nekih strana. Brojne industrije na kraju proizvodnog lanca nisu se izjasnile tijekom ispitnog postupka te nijedna industrija na kraju proizvodnog lanca nakon privremene ili konačne objave nije podnijela podnesak. Taj se izostanak izjašnjavanja ne može protumačiti kao protivljenje mjerama već kao „nepoznato stajalište”. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 130. Privremene uredbe u pogledu obujma kupnje LWTP-a, prerađivači koji su izrazili svoje mišljenje u korist mjera imaju veću važnost nego oni koji nisu izrazili svoja mišljenja ili su se protivili mjerama. Nakon dodatne konačne objave jedan je prerađivač izrazio mišljenje u korist mjera. Konfederacija europskih industrija papira koja u konačnici predstavlja brojne industrije na kraju proizvodnog lanca isto je tako izrazila svoje mišljenje u korist mjera tijekom početne i konačne faze. Iz dokumentacije dostupne zainteresiranim stranama vidljivo je da se otprilike trećina nepovezanih prerađivača i krajnjih korisnika navedenih u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi u nekom trenutku ispitnog postupka prije privremene objave protivila mjerama.

(110)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da su mjere u suprotnosti s interesom europskih poduzeća jer se tržište Unije može definirati kao duopol/oligopol te je potrebno poticati tržišno natjecanje jer ne postoje alternativni izvori opskrbe, proizvođačima iz Unije nedostaje konkurentna infrastruktura i ne bi mogli proizvodnju učinkovito preusmjeriti na LWTP jer postoji mala vjerojatnost da će manji proizvođač iz Unije odlučiti promijeniti svoju poslovnu odluku koja je dovela do povećanja profitabilnosti i zato što će se europski MSP-ovi koji su aktivni u industriji na kraju proizvodnog lanca suočiti s ograničenom dostupnosti opskrbe u kombinaciji s nerazumnim cijenama, što će ozbiljno ugroziti njihov opstanak. Osim toga, mjerama bi se uklonilo tržišno natjecanje te bi one za korisnike značile gubitak radnih mjesta.

(111)

Prethodne su tvrdnje odbijene. Činjenica da u Uniji postoji samo nekoliko proizvođača nije relevantna i, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 115. Privremene uredbe, ništa u dokumentaciji ne upućuje na prakse protivne tržišnom natjecanju. U skladu s uvodnom izjavom 131. Privremene uredbe postoji nekoliko izvora opskrbe u Uniji. Postoje dodatne alternative: uvoz društva Hansol Group (po pravednim cijenama) i manji dio uvoza iz ostalih trećih zemalja. Tvrdnja o nedostatku konkurentne infrastrukture u suprotnosti je, među ostalim, s podneskom društva Hansol Group od 8. prosinca 2016. u kojem se navodi da industrija Unije ostvaruje „izvrsne rezultate”. Kad je riječ o manjem proizvođaču iz Unije, spreman je promijeniti odluku ako postoje bolji izgledi za LWTP. Kad je riječ o industriji na kraju proizvodnog lanca smatra se da će ista imati koristi od znatnog kapaciteta industrije Unije (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 73), prethodno navedenih različitih izvora te ponovno uspostavljenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(112)

Društvo Hansol Group tvrdilo je i da bi mjere bile protivne interesu potrošača, kojima će se onemogućiti pristup LWTP-u po razumnoj cijeni. Budući da nije bilo bitnih dokaza kojima bi se poduprla ova tvrdnja, ista je odbačena.

(113)

Društvo Hansol Group nadalje je tvrdilo da bi mjere, povrh preplavljenosti tržišta malim svitcima iz Kine, značile stvaranje novih tvornica za preradu diljem granice Unije sa slobodnim pristupom sirovinama, a time i zatvaranje brojnih prerađivača u Uniji. Budući da nije bilo bitnih dokaza kojim bi se poduprla ova tvrdnja, ista je odbačena.

(114)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u odnosu na interes drugih zainteresiranih strana, potvrđeni su zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama 129. do 134. Privremene uredbe.

5.3. Ostali argumenti

(115)

Društvo Hansol Group tvrdilo je da određena skupina europskih poduzeća provodi umjetno povećanje svoje dobiti tražeći od Komisije da zloupotrijebi antidampinški instrument.

(116)

Prethodno navedena tvrdnja nije bila dodatno potkrijepljena. Komisija je naglasila da je ispitni postupak proveden unutar važećeg pravnog okvira i po najvišim standardima neutralnosti i transparentnosti.

5.4. Zaključak o interesu Unije

(117)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u vezi s interesom Unije, potvrđen je zaključak iz uvodne izjave 135. Privremene uredbe.

6. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

6.1. Razina uklanjanja štete

(118)

Nakon privremene objave nijedna strana nije iznijela primjedbe o ciljnoj dobiti koja se privremeno upotrebljava za izračun obaranja cijena. Nijedna strana nije iznijela ni primjedbe o ciljnoj dobiti u konačnoj fazi.

(119)

Društvo Hansol Group osporilo je Komisijinu primjenu članka 2. stavka 9. za izračune štete, navodeći da se članak 2. stavak 9. nalazi među odredbama o dampingu Osnovne uredbe te da se ne može po analogiji upotrijebiti za izračun marže štete. Strana je osporila da se izračun temelji uglavnom na prilagođenim prodajnim transakcijama za male svitke, a to je različiti proizvod koji nije predmet ovog ispitnog postupka. Prema tvrdnji društva Hansol Group tržišno natjecanje između prodaje malih svitaka u Uniju od strane povezanih prerađivača i prodaje velikih svitaka od strane industrije Unije nema smisla te je, izračunavanjem marže štete na temelju prodajne cijene proizvoda koji nije istovjetan proizvodu u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe, Komisija prekršila članak 3. stavak 3. Osnovne uredbe. Strana je svoje stajalište potkrijepila uzročno-posljedičnom vezom primjenom članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe, Izvješća žalbenog tijela WTO-a u predmetu Kina – GOES (12) i Izvješća odbora WTO-a u predmetu Kina – X-zrake (13).

(120)

Svrha izračunavanja marže štete jest odrediti bi li uvođenje niže stope pristojbe (od one na temelju dampinške marže) za izvoznu cijenu dampinškog uvoza bilo dostatno za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom. Ta bi se procjena trebala temeljiti na izvoznoj cijeni na razini granice Unije koja se smatra razinom koja je usporediva s cijenom franko tvornica industrije Unije. U slučaju izvozne prodaje preko povezanih uvoznika, analogno pristupu koji se slijedi za izračun dampinške marže, izvozna cijena izračunana je na temelju cijene ponovne prodaje prvom nezavisnom kupcu, odgovarajuće prilagođene u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Budući da je izvozna cijena prijeko potreban element u izračunu marže štete te zato što je ovaj članak jedini članak iz Osnovne uredbe kojim se daju smjernice za izračun izvozne cijene, opravdana je analogna primjena ovog članka.

(121)

Komisija je smatrala da na utvrđivanje relevantne uvozne cijene za izračun sniženja cijena ne bi smjela utjecati činjenica je li izvoz ostvaren prema povezanim ili nezavisnim subjektima u Uniji. Metodologijom koju je slijedila Komisija osiguran je jednak tretman u oba slučaja.

(122)

Izračun marže štete obično bi se trebao temeljiti na usporedbi cijena na razini na kojoj dolazi do tržišnog natjecanja u EU-u. U ovom slučaju izvozna prodaja predmetnog proizvoda nepovezanim kupcima u EU-u čini samo mali dio. Veliki dio prodaje predmetnog proizvoda ostvaruje se prema povezanim prerađivačima u Uniji koji proizvode prerađuju u male svitke. U tim se okolnostima većina tržišnog natjecanja odvijala na razini povezanih prerađivača. Analogno izračunima dampinga te se prodajne cijene ne mogu smatrati pouzdanima za potrebe objektivne usporedbe cijena. Stoga je bilo potrebno izračunati uvozne cijene za predmetni proizvod. U prethodno navedenom odjeljku 2.2. nadalje se razjašnjavaju razlozi zašto se u izračunima ne smije zanemariti male svitke te zašto je za određene transakcije bilo potrebno izračunati izvozne cijene.

(123)

U mjeri u kojoj je Komisija potvrdila svoj pristup da se za potrebe izračuna u obzir uzmu mali svitci, upućivanja na članak 3. stavke 3. i 6. Osnovne uredbe, Izvješće žalbenog tijela WTO-a u predmetu Kina – GOES i Izvješće odbora WTO-a u predmetu Kina – X-zrake ne smatraju se relevantnima.

(124)

Na temelju prethodno navedenih razloga Komisija je primijenjeni pristup smatrala ispravnim te je odbila tvrdnje.

(125)

Kako bi se slijedila ista metodologija kao za izračun dampinga, u konačnoj je fazi odlučeno izračunati maržu štete primjenom jednakog ponderiranja kao u odjeljku 2.4.1. ove Uredbe. Ovaj pristup i ispravci objašnjeni u prethodnom odjeljku 2. doveli su do revizije privremeno utvrđene marže štete.

(126)

Stoga konačna marža štete iznosi 37,0 %.

6.2. Oblik mjera

(127)

Podsjeća se da se većina prodaje društva Hansol Group odvija preko povezanih strana za preradu u male svitke. Nakon konačne objave društvo Hansol Group osporavalo je činjenicu da je Komisija izračunala cijenu CIF koja je upotrijebljena kao nazivnik za tu prodaju (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 51.). U tom je pogledu među ostalim navelo da bi cijena CIF koju je Komisija privremeno upotrijebila kao nazivnik u izračunu dampinga za tu prodaju rezultirala iznosom pristojbe većim od iznosa utvrđenog dampinga. Za ispravak tog navodnog poremećaja društvo Hansol Group predložilo je da Komisija primijeni antidampinšku pristojbu u obliku određenog iznosa po toni umjesto pristojbe ad valorem.

(128)

Tvrdnja je primjereno analizirana i, s obzirom na posebne okolnosti ovog slučaja u pogledu određivanja pouzdane cijene CIF za tu prodaju, Komisija je zaključila da bi bilo prikladnije upotrijebiti oblik pristojbe koji ne zahtijeva utvrđivanje pouzdane cijene CIF. Stoga je Komisija odlučila da bi antidampinšku pristojbu trebalo uvesti kao fiksni iznos u eurima po toni neto umjesto pristojbe ad valorem kako je privremeno bilo uvedeno.

6.3. Konačne mjere

(129)

Uzimajući u obzir pitanja navedena u prethodnom odjeljku stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, trebale bi se temeljiti na dampinškoj marži i trebale bi iznositi:

Zemlja	Društvo	Konačna dampinška marža (%)	Konačna marža štete (%)	Konačna stopa pristojbe (%)	Konačna fiksna stopa pristojbe – EUR po toni
Republika Koreja	Hansol Group (Hansol Paper Co., Ltd. i Hansol Artone Paper Co., Ltd)	10,3	37,0	10,3	104,46
Republika Koreja	Sva ostala društva	10,3	37,0	10,3	104,46

(130)

Nakon dodatne konačne objave društvo Hansol Group navelo je da bi posebna pristojba izračunana i prijavljena u zadnjem stupcu prethodno spomenute tablice izražavala iznos dampinga koji bi premašivao iznos iz ispitnog postupka. Međutim izračun koji je društvo provelo kako bi došlo do tog zaključka pogrešan je jer nije uzeto u obzir ponderiranje kako je opisano u uvodnoj izjavi 46. Privremene uredbe i prethodno spomenutoj uvodnoj izjavi 49. Tvrdnja je stoga odbijena.

(131)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka.

(132)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 50. Privremene uredbe, razina suradnje u ovom je slučaju bila visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio ukupni izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga se preostala antidampinška pristojba temeljila na razini društva koje surađuje.

(133)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

6.4. Konačna naplata privremenih pristojbi

(134)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, trebalo bi konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom. Oslobađaju se iznosi osigurani iznad konačne stope pristojbe utvrđeni u skladu s člankom 1. stavkom 2. ove Uredbe.

(135)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Konačna antidampinška pristojba uvodi se na uvoz određenog laganog termalnog papira težine 65 g/m2 ili manje; u svitcima širine 20 cm ili više, težine svitka (uključujući papir) 50 kg ili više i promjera svitka (uključujući papir) 40 cm ili više („veliki svitci”); s temeljnim premazom ili bez njega, na jednoj strani ili na obje strane; premazan toplinski osjetljivom tvari na jednoj strani ili na obje strane; i s premazom na gornjoj strani ili bez njega, podrijetlom iz Republike Koreje, trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 4809 90 00, ex 4811 90 00, ex 4816 90 00 i ex 4823 90 85 (oznake TARIC: 4809900010, 4811900010, 4816900010, 4823908520).

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na proizvod opisan u stavku 1. jednaka je fiksnom iznosu od 104,46 EUR po toni neto.

3. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/2005. Oslobađaju se iznosi osigurani iznad stope pristojbe iz prethodno navedenog članka 1. stavka 2.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2005 оd 16. studenoga 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz laganog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje (SL L 310, 17.11.2016., str. 1.).

(3) SL C 62, 18.2.2016., str. 7.

(4) RAC i SEAC, Popratni dokument Mišljenju o dosjeu iz Priloga XV. kojim se predlažu ograničenja 4,4′-isopropilidenedifenola (bisfenol A; BPA), 4. prosinca 2015., dostupno na http://echa.europa.eu/documents/10162/d52d2c6b-2f1c-4ddf-bb44-4e3e42ea1820, str. 356–358.

(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 930/2003 od 26. svibnja 2003. o prekidu antidampinških i antisubvencijskih postupaka koji se odnose na uvoz atlantskog lososa iz uzgoja podrijetlom iz Norveške i antidampinškog postupka koji se odnosi na atlantski losos iz uzgoja podrijetlom iz Čilea i s Farskih otoka (SL L 133, 29.5.2003., str. 1.).

(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 954/2006 od 27. lipnja 2006. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Hrvatske, Rumunjske, Rusije i Ukrajine, o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2320/97 i (EZ) br. 348/2000, o okončanju privremene revizije i revizije nakon isteka mjere antidampinških pristojbi na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz, između ostalog, Rusije i Rumunjske te o okončanju privremene revizije antidampinških pristojbi na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz, između ostalog, Rusije i Rumunjske te Hrvatske i Ukrajine (SL L 175, 29.6.2006., str. 4.).

(7) Člankom 5. stavkom 7. Osnovne uredbe prag „zanemarivosti” utvrđen je na 1 % tržišnog udjela, osim ako zemlje izvoznice zajedno čine najmanje 3 % potrošnje u Uniji.

(8) Izvješće odbora WTO-a, Europske zajednice – Kompenzacijske mjere za čipove memorija s dinamičkim nasumičnim pristupom iz Koreje, WT/DS299/R, 3.8.2015.

(9) Odluka Komisije 90/507/EEZ (SL L 283, 16.10.1990., str. 38.).

(10) Odluka Komisije 1999/55/EZ od 21. prosinca 1998. o prekidu antidampinškog postupka u pogledu uvoza određenih sustava za lasersko optičko čitanje i njihovih glavnih sastavnih dijelova, za upotrebu u motornim vozilima, podrijetlom iz Japana, Koreje, Malezije, Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 18, 23.1.1999., str. 62.).

(11) Uredba Komisije (EZ) br. 1130/2008 od 14. studenoga 2008. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih svijeća, voštanica i sličnog podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 306, 15.11.2008., str. 22.).

(12) Izvješće žalbenog tijela, Kina – GOES, WT/DS414/AB/R od 18. listopada 2012., t. 128.

(13) Izvješće odbora, Kina – X-zrake, WT/DS425/R od 26. veljače 2013., t. 7.50.

3.5.2017

Službeni list Europske unije

L 114/26

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/767

оd 28. travnja 2017.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 2741)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama. U dijelovima I., II., III. i IV. Priloga toj Provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u tim državama članicama razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju. Taj popis uključuje, među ostalim, određena područja u Poljskoj.

(2)

Na većini sjevernih područja Poljske navedenih u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU od studenoga 2015. nije zabilježeno nijedno izbijanje afričke svinjske kuge kod divljih svinja. Osim toga, na tim se područjima primjenjuju postupci nadzora i praćenja divljih svinja. Te činjenice upućuju na poboljšanje epidemiološke situacije na tim područjima. Stoga bi ta područja Poljske sada trebala biti navedena u dijelu I. umjesto u dijelu II. tog Priloga.

(3)

Od siječnja do ožujka 2017. zabilježeno je nekoliko slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja u łosickom kotaru (powiat) u Poljskoj na području koje je trenutačno navedeno u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU i vrlo je blizu područjima koja su trenutačno navedena u dijelu I. tog Priloga. Ti slučajevi znače povećanje razine rizika koje treba uzeti u obzir. U skladu s time odgovarajuća područja u Poljskoj sada bi trebala biti navedena u dijelu II. umjesto u dijelu I. tog Priloga.

(4)

Pri procjeni rizika za zdravlje životinja koji predstavlja situacija u pogledu afričke svinjske kuge u Poljskoj trebalo bi uzeti u obzir razvoj trenutačne epidemiološke situacije afričke svinjske kuge kod zaraženih populacija domaćih i divljih svinja u Uniji. Kako bi se usmjerile mjere kontrole zdravlja životinja predviđene Provedbenom odlukom 2014/709/EU i spriječilo daljnje širenje afričke svinjske kuge, i time spriječilo nepotrebno ometanje trgovine u Uniji te izbjeglo da treće zemlje uvedu neopravdane prepreke trgovini, Unijin popis područja obuhvaćenih mjerama kontrole zdravlja životinja utvrđen u Prilogu toj Provedbenoj odluci trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir promijenjena trenutačna epidemiološka situacija u pogledu te bolesti u Poljskoj.

(5)	Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. travnja 2017.

Za Komisiju

Vytenisa ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

„

PRILOG

DIO I.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Hiiu maakond.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Bauskas novada Īslīces, Gailīšu, Brunavas un Ceraukstes pagasts,

—	Dobeles novada Bikstu, Zebrenes, Annenieku, Naudītes, Penkules, Auru, Krimūnu, Dobeles un Bērzes pagasts, Jaunbērzes pagasta daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa P98, un Dobeles pilsēta,

—	Jelgavas novada Glūdas, Svētes, Platones, Vircavas, Jaunsvirlaukas, Zaļenieku, Vilces, Lielplatones, Elejas un Sesavas pagasts,

—	Kandavas novada Vānes un Matkules pagasts,

—	Kuldīgas novada Rendas un Kabiles pagasts,

—	Saldus novada Jaunlutriņu, Lutriņu un Šķēdes pagasts,

—	Talsu novada Ģibuļu pagasts,

—	Ventspils novada Vārves, Užavas, Jūrkalnes, Piltenes, Zīru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts un Piltenes pilsēta,

—	Brocēnu novads,

—	Rundāles novads,

—	Tērvetes novads,

—	Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

—	Bauskas pilsēta,

—	Talsu pilsēta,

—	republikas pilsēta Jelgava,

—	republikas pilsēta Ventspils.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Jurbarko rajono savivaldybė: Raudonės, Veliuonos, Seredžiaus ir Juodaičių seniūnijos,

—	Pakruojo rajono savivaldybė: Klovainių, Rozalimo ir Pakruojo seniūnijos,

—	Panevėžio rajono savivaldybė: Krekenavos seniūnijos dalis į vakarus nuo Nevėžio upės,

—	Pasvalio rajono savivaldybė: Joniškelio apylinkių, Joniškelio miesto, Namišių, Pasvalio apylinkių, Pumpėnų, Pušaloto, Saločių ir Vaškų seniūnijos,

—	Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos seniūnija, Ariogalos miestas, Betygalos, Pagojukų ir Šiluvos seniūnijos,

—	Šakių rajono savivaldybė: Plokščių, Kriūkų, Lekėčių, Lukšių, Griškabūdžio, Barzdų, Žvirgždaičių, Sintautų, Kudirkos Naumiesčio, Slavikų ir Šakių seniūnijos,

—	Pasvalio miesto savivaldybė,

—	Radviliškio rajono savivaldybė,

—	Vilkaviškio rajono savivaldybė,

—	Kalvarijos savivaldybė,

—	Kazlų Rūdos savivaldybė,

—	Marijampolės savivaldybė.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

—	gminy Kalinowo i Prostki w powiecie ełckim,

—	gmina Biała Piska w powiecie piskim,

w województwie podlaskim:

—	gminy Juchnowiec Kościelny, Suraż, Turośń Kościelna, Łapy i Poświętne w powiecie białostockim,

—

gmina Brańsk z miastem Brańsk, gminy Boćki, Rudka, Wyszki, część gminy Bielsk Podlaski położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 (w kierunku północnym od miasta Bielsk Podlaski) i przedłużonej przez wschodnią granicę miasta Bielsk Podlaski i drogę nr 66 (w kierunku południowym od miasta Bielsk Podlaski), miasto Bielsk Podlaski, część gminy Orla położona na zachód od drogi nr 66 w powiecie bielskim,

—	gminy Drohiczyn, Dziadkowice, Grodzisk i Perlejewo w powiecie siemiatyckim,

—	gminy Grabowo i Stawiski w powiecie kolneńskim,

—	gminy Kołaki Kościelne, Szumowo, Zambrów z miastem Zambrów w powiecie zambrowskim,

—	gminy Rutka-Tartak, Szypliszki, Suwałki i Raczki w powiecie suwalskim,

—	gminy Sokoły, Kulesze Kościelne, Nowe Piekuty, Szepietowo, Klukowo, Ciechanowiec, Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew w powiecie wysokomazowieckim,

—	powiat augustowski,

—	powiat łomżyński,

—	powiat miejski Białystok,

—	powiat miejski Łomża,

—	powiat miejski Suwałki,

—	powiat sejneński,

—	gminy Dąbrowa Białostocka, Janów, Nowy Dwór, Sidra, Suchowola i Korycin w powiecie sokólskim.

w województwie mazowieckim:

—	gminy Ceranów, Jabłonna Lacka, Sterdyń i Repki w powiecie sokołowskim,

—	gminy Korczew, Przesmyki, Paprotnia, Suchożebry, Mordy, Siedlce i Zbuczyn w powiecie siedleckim,

—	powiat miejski Siedlce,

—	gminy Rzekuń, Troszyn, Czerwin i Goworowo w powiecie ostrołęckim,

—	Północna część gminy Platerów do linii kolejowej Nr 31 (Czeremcha – Siedlce) oraz gminy Olszanka i Łosice w powiecie Łosickim,

—	powiat ostrowski.

w województwie lubelskim:

—	gmina Hanna w powiecie włodawskim,

—	gminy Kąkolewnica Wschodnia i Komarówka Podlaska w powiecie radzyńskim,

—	gmina Międzyrzec Podlaski z miastem Międzyrzec Podlaski, gminy Drelów, Rossosz, Sławatycze, Wisznica, Sosnówka, Łomazy i Tuczna w powiecie bialskim.

DIO II.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Elva linn,

—	Võhma linn,

—	Kuressaare linn,

—	Rakvere linn,

—	Tartu linn,

—	Viljandi linn,

—	Harju maakond (välja arvatud osa Kuusalu vallast, mis asub lõuna pool maanteest nr 1 (E20), Aegviidu vald ja Anija vald),

—	Ida-Viru maakond,

—	Lääne maakond,

—	Pärnu maakond,

—	Põlva maakond,

—	Võru maakond,

—	Valga maakond,

—	Rapla maakond,

—	Suure-Jaani vald,

—	osa Tamsalu vallast, mis asub kirde pool Tallinna-Tartu raudteest,

—	Tartu vald,

—	Abja vald,

—	Alatskivi vald,

—	Haaslava vald,

—	Haljala vald,

—	Tarvastu vald,

—

Nõo vald,

—	Ülenurme vald,

—	Tähtvere vald,

—	Rõngu vald,

—	Rannu vald,

—	Konguta vald,

—	Puhja vald,

—	Halliste vald,

—	Kambja vald,

—	Karksi vald,

—	Kihelkonna vald,

—	Kõpu vald,

—	Lääne-Saare vald,

—	Laekvere vald,

—	Leisi vald,

—	Luunja vald,

—	Mäksa vald,

—	Meeksi vald,

—	Muhu vald,

—	Mustjala vald,

—	Orissaare vald,

—	Peipsiääre vald,

—	Piirissaare vald,

—	Pöide vald,

—	Rägavere vald,

—	Rakvere vald,

—	Ruhnu vald,

—	Salme vald,

—	Sõmeru vald,

—	Torgu vald,

—	Vara vald,

—	Vihula vald,

—	Viljandi vald,

—	Vinni vald,

—	Viru-Nigula vald,

—	Võnnu vald.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Apes novada Trapenes, Gaujienas un Apes pagasts, Apes pilsēta,

—	Balvu novada Vīksnas, Bērzkalnes, Vectilžas, Lazdulejas, Briežuciema, Tilžas, Bērzpils un Krišjāņu pagasts,

—	Bauskas novada Mežotnes, Codes, Dāviņu un Vecsaules pagasts,

—	Daugavpils novada Vaboles, Līksnas, Sventes, Medumu, Demenas, Kalkūnes, Laucesas, Tabores, Maļinovas, Ambeļu, Biķernieku, Naujenes, Vecsalienas, Salienas un Skrudalienas pagasts,

—	Dobeles novada Jaunbērzes pagasta daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa P98,

—	Gulbenes novada Līgo pagasts,

—	Ikšķiles novada Tīnūžu pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidaustrumiem no autoceļa P10, Ikšķiles pilsēta,

—	Jelgavas novada Kalnciema, Līvbērzes un Valgundes pagasts,

—	Kandavas novada Cēres, Kandavas, Zemītes un Zantes pagasts, Kandavas pilsēta,

—	Krimuldas novada Krimuldas pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļaustrumiem no autoceļa V89 un V81, un Lēdurgas pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļaustrumiem no autoceļa V81 un V128,

—	Limbažu novada Skultes, Limbažu, Umurgas, Katvaru, Pāles un Viļķenes pagasts, Limbažu pilsēta,

—	Preiļu novada Saunas pagasts,

—	Raunas novada Raunas pagasts,

—	Riebiņu novada Sīļukalna, Stabulnieku, Galēnu un Silajāņu pagasts,

—	Rugāju novada Lazdukalna pagasts,

—	Siguldas novada Mores pagasts un Allažu pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidiem no autoceļa P3,

—	Smiltenes novada Brantu, Blomes, Smiltenes, Bilskas un Grundzāles pagasts un Smiltenes pilsēta,

—	Talsu novada Ķūļciema, Balgales, Vandzenes, Laucienes, Virbu, Strazdes, Lubes, Īves, Valdgales, Laidzes, Ārlavas, Lībagu un Abavas pagasts, Sabiles, Stendes un Valdemārpils pilsēta,

—	Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes un Puzes pagasts,

—	Ādažu novads,

—	Aglonas novads,

—	Aizkraukles novads,

—	Aknīstes novads,

—	Alojas novads,

—	Alūksnes novads,

—	Amatas novads,

—	Babītes novads,

—	Baldones novads,

—	Baltinavas novads,

—	Beverīnas novads,

—	Burtnieku novads,

—	Carnikavas novads,

—	Cēsu novads,

—	Cesvaines novads,

—	Ciblas novads,

—	Dagdas novads,

—	Dundagas novads,

—	Engures novads,

—	Ērgļu novads,

—	Iecavas novads,

—	Ilūkstes novads,

—	Jaunjelgavas novads,

—	Jaunpils novads,

—	Jēkabpils novads,

—	Kārsavas novads,

—	Ķeguma novads,

—	Ķekavas novads,

—	Kocēnu novads,

—	Kokneses novads,

—	Krāslavas novads,

—	Krustpils novads,

—	Lielvārdes novads,

—	Līgatnes novads,

—	Līvānu novads,

—	Lubānas novads,

—	Ludzas novads,

—	Madonas novads,

—	Mālpils novads,

—	Mārupes novads,

—	Mazsalacas novads,

—	Mērsraga novads,

—	Naukšēnu novads,

—	Neretas novads,

—	Ogres novads,

—	Olaines novads,

—	Ozolnieku novads,

—	Pārgaujas novads,

—	Pļaviņu novads,

—	Priekuļu novads,

—	Rēzeknes novads,

—	Rojas novads,

—	Rūjienas novads,

—	Salacgrīvas novads,

—	Salas novads,

—	Saulkrastu novads,

—	Skrīveru novads,

—	Strenču novads,

—	Tukuma novads,

—	Valkas novads,

—	Varakļānu novads,

—	Vecpiebalgas novads,

—	Vecumnieku novads,

—	Viesītes novads,

—	Viļakas novads,

—	Viļānu novads,

—	Zilupes novads,

—	Garkalnes novada daļa, kas atrodas uz ziemeļrietumiem no autoceļa A2,

—	Ropažu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa P10,

—	republikas pilsēta Daugavpils,

—	republikas pilsēta Jēkabpils,

—	republikas pilsēta Jūrmala,

—	republikas pilsēta Rēzekne,

—	republikas pilsēta Valmiera.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Biržų rajono savivaldybė: Nemunėlio Radviliškio, Pabiržės, Pačeriaukštės ir Parovėjos seniūnijos,

—	Kupiškio rajono savivaldybė: Noriūnų, Skapiškio, Subačiaus ir Šimonių seniūnijos,

—	Panevėžio rajono savivaldybė: Naujamiesčio, Paįstrio, Ramygalos, Smilgių, Upytės, Vadoklių, Velžio seniūnijos ir Krekenavos seniūnijos dalis į rytus nuo Nevėžio upės,

—	Alytaus miesto savivaldybė,

—	Biržų miesto savivaldybė,

—	Jonavos miesto savivaldybė,

—	Kaišiadorių miesto savivaldybė,

—	Kauno miesto savivaldybė,

—	Panevėžio miesto savivaldybė,

—	Prienų miesto savivaldybė,

—	Vilniaus miesto savivaldybė,

—	Alytaus rajono savivaldybė,

—	Anykščių rajono savivaldybė,

—	Ignalinos rajono savivaldybė,

—	Jonavos rajono savivaldybė,

—	Kaišiadorių rajono savivaldybė,

—	Kauno rajono savivaldybė,

—	Kėdainių rajono savivaldybė,

—	Lazdijų rajono savivaldybė,

—	Molėtų rajono savivaldybė,

—	Prienų rajono savivaldybė,

—	Rokiškio rajono savivaldybė,

—	Šalčininkų rajono savivaldybė,

—	Širvintų rajono savivaldybė,

—	Švenčionių rajono savivaldybė,

—	Trakų rajono savivaldybė,

—	Ukmergės rajono savivaldybė,

—	Utenos rajono savivaldybė,

—	Vilniaus rajono savivaldybė,

—	Varėnos rajono savivaldybė,

—	Zarasų rajono savivaldybė,

—	Birštono savivaldybė,

—	Druskininkų savivaldybė,

—	Elektrėnų savivaldybė,

—	Visagino savivaldybė.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie podlaskim:

—	gmina Dubicze Cerkiewne, części gmin Kleszczele i Czeremcha położone na wschód od drogi nr 66 w powiecie hajnowskim,

—	gmina Rutki w powiecie zambrowskim,

—	gmina Kobylin-Borzymy w powiecie wysokomazowieckim,

—	gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Michałowo, Supraśl, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady i Choroszcz w powiecie białostockim,

—

część gminy Bielsk Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 (w kierunku północnym od miasta Bielsk Podlaski) i przedłużonej przez wschodnią granicę miasta Bielsk Podlaski i drogę nr 66 (w kierunku południowym od miasta Bielsk Podlaski), część gminy Orla położona na wschód od drogi nr 66 w powiecie bielskim,

—	gminy Kuźnica, Sokółka, Szudziałowo i Krynki w powiecie sokólskim,

w województwie mazowieckim:

—	południowa część gmina Platerów od linii kolejowej Nr 31 (Czeremcha – Siedlce) w powiecie łosickim,

w województwie lubelskim:

—	gminy Piszczac i Kodeń w powiecie bialskim.

DIO III.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Jõgeva maakond,

—	Järva maakond,

—	osa Kuusalu vallast, mis asub lõuna pool maanteest nr 1 (E20),

—	osa Tamsalu vallast, mis asub edela pool Tallinna-Tartu raudteest,

—	Aegviidu vald,

—	Anija vald,

—	Kadrina vald,

—	Kolga-Jaani vald,

—

Kõo vald,

—	Laeva vald,

—	Laimjala vald,

—	Pihtla vald,

—	Rakke vald,

—	Tapa vald,

—	Väike-Maarja vald,

—	Valjala vald.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Apes novada Virešu pagasts,

—	Balvu novada Kubuļu un Balvu pagasts un Balvu pilsēta,

—	Daugavpils novada Nīcgales, Kalupes, Dubnas un Višķu pagasts,

—	Gulbenes novada Beļavas, Galgauskas, Jaungulbenes, Daukstu, Stradu, Litenes, Stāmerienas, Tirzas, Druvienas, Rankas, Lizuma un Lejasciema pagasts un Gulbenes pilsēta,

—	Ikšķiles novada Tīnūžu pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļrietumiem no autoceļa P10,

—	Krimuldas novada Krimuldas pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidrietumiem no autoceļa V89 un V81, un Lēdurgas pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidrietumiem no autoceļa V81 un V128,

—	Limbažu novada Vidrižu pagasts,

—	Preiļu novada Preiļu, Aizkalnes un Pelēču pagasts un Preiļu pilsēta,

—	Raunas novada Drustu pagasts,

—	Riebiņu novada Riebiņu un Rušonas pagasts,

—	Rugāju novada Rugāju pagasts,

—	Siguldas novada Siguldas pagasts un Allažu pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļiem no autoceļa P3, un Siguldas pilsēta,

—	Smiltenes novada Launkalnes, Variņu un Palsmanes pagasts,

—	Inčukalna novads,

—	Jaunpiebalgas novads,

—	Salaspils novads,

—	Sējas novads,

—	Vārkavas novads,

—	Garkalnes novada daļa, kas atrodas uz dienvidaustrumiem no autoceļa A2,

—	Ropažu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa P10,

—	Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Biržų rajono savivaldybė: Vabalninko, Papilio ir Širvenos seniūnijos,

—	Kupiškio rajono savivaldybė: Alizavos ir Kupiškio seniūnijos,

—	Panevėžio rajono savivaldybė: Miežiškių, Raguvos ir Karsakiškio seniūnijos,

—	Pasvalio rajono savivaldybė: Daujėnų ir Krinčino seniūnijos.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie podlaskim:

—	powiat grajewski,

—	powiat moniecki,

—	gminy Czyże, Białowieża, Hajnówka z miastem Hajnówka, Narew, Narewka i części gminy Czeremcha i Kleszczele położone na zachód od drogi nr 66 w powiecie hajnowskim,

—	gminy Mielnik, Milejczyce, Nurzec-Stacja, Siemiatycze z miastem Siemiatycze w powiecie siemiatyckim,

w województwie mazowieckim:

—	gminy Sarnaki, Stara Kornica i Huszlew w powiecie łosickim,

w województwie lubelskim:

—	gminy Konstantynów, Janów Podlaski, Leśna Podlaska, Rokitno, Biała Podlaska, Zalesie i Terespol z miastem Terespol w powiecie bialskim,

—	powiat miejski Biała Podlaska.

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

—	tutto il territorio della Sardegna.

”

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 114

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 3. svibnja 2017.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba Vijeća (EU) 2017/762 od 25. travnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 479/2013 o izuzimanju od obveze podnošenja ulaznih i izlaznih skraćenih deklaracija za robu Unije koja se prevozi preko neumskog koridora	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/763 оd 2. svibnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog laganog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje	3
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/764 оd 2. svibnja 2017. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta (Ovčí hrudkový syr – salašnícky (ZTS))	22
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/765 оd 2. svibnja 2017. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta (Ovčí salašnícky údený syr (ZTS))	23
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/766 оd 2. svibnja 2017. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	24
		ODLUKE
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/767 оd 28. travnja 2017. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 2741) ( 1 )	26

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	EG	288,4
	MA	92,1
	TR	118,3
	ZZ	166,3
0707 00 05	MA	79,4
	TR	140,7
	ZZ	110,1
0709 93 10	TR	138,3
0709 93 10	ZZ	138,3
0805 10 22 , 0805 10 24 , 0805 10 28	EG	49,9
	IL	80,5
	MA	56,7
	TR	65,5
	ZA	43,6
	ZZ	59,2
0805 50 10	EG	56,5
	TR	54,0
	ZZ	55,3
0808 10 80	AR	89,0
	BR	117,6
	CL	121,6
	NZ	141,4
	US	116,7
	ZA	84,0
	ZZ	111,7


	(1) Tekst značajan za EGP.