12.4.2017

Službeni list Europske unije

L 99/1

ODLUKA (EU) 2017/684 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 5. travnja 2017.

kojom se uspostavlja mehanizam razmjene informacija u pogledu međuvladinih sporazuma i neobvezujućih instrumenata između država članica i trećih zemalja u području energetike te stavlja izvan snage Odluka br. 994/2012/EU

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Za pravilno funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta nužno je da su energenti uvezeni u Uniju u potpunosti uređeni pravilima o uspostavi unutarnjeg energetskog tržišta. Transparentnost i usklađenost s pravom Unije važan su element u osiguravanju energetske stabilnosti Unije. Unutarnje energetsko tržište koje ne funkcionira pravilno stavlja Uniju u ranjiv i nepovoljan položaj u pogledu sigurnosti opskrbe energijom te narušava njegove potencijalne koristi za europske potrošače i industriju.

(2)	Kako bi se zaštitila opskrba Unije energijom, potrebno je diversificirati izvore energije i graditi nove energetske interkonekcije među državama članicama. Istodobno je nužno pojačati suradnju u pogledu energetske sigurnosti s Uniji susjednim zemljama i sa strateškim partnerima.

(3)

Cilj je Strategije energetske unije, kako ju je donijela Komisija 25. veljače 2015., pružiti potrošačima sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Usklađenom i dosljednom provedbom energetske, trgovinske i vanjske politike značajno će se doprinijeti postizanju tog cilja. Točnije, u Strategiji energetske unije naglašava se da je potpuna usklađenost sporazuma o kupnji energije od trećih zemalja s pravom Unije važan element za osiguravanje energetske sigurnosti, što se temelji na analizi koja je provedena u okviru Europske strategije energetske sigurnosti od 28. svibnja 2014. Isto tako, Europsko je vijeće u zaključcima od 19. ožujka 2015. pozvalo na potpunu usklađenost svih sporazuma o kupnji plina od vanjskih dobavljača s pravom Unije, posebno povećanjem transparentnosti takvih sporazuma i njihove spojivosti s odredbama Unije o energetskoj sigurnosti.

(4)	Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 15. prosinca 2015. o inicijativi „Ususret europskoj energetskoj uniji” istaknuo potrebu za povećanjem dosljednosti vanjskih politika energetske sigurnosti EU-a i za većom transparentnošću sporazuma u području energetike.

(5)	Odluka br. 994/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) bila je korisna za dobivanje informacija o postojećim međuvladinim sporazumima te za utvrđivanje problema koje oni predstavljaju u pogledu spojivosti s pravom Unije.

(6)

Međutim, Odluka br. 994/2012/EU pokazala se neučinkovitom u osiguravanju usklađenosti međuvladinih sporazuma s pravom Unije. Ta se Odluka uglavnom oslanjala na procjenu međuvladinih sporazuma koju je provodila Komisija nakon što su ih države članice sklopile s trećom zemljom. Iskustvo stečeno u provedbi Odluke br. 994/2012/EU pokazalo je da se takvom ex post procjenom ne iskorištava u potpunosti potencijal za osiguravanje usklađenosti međuvladinih sporazuma s pravom Unije. Posebno, međuvladini sporazumi često ne sadržavaju odgovarajuće klauzule o prestanku ili prilagodbi kojima bi se državama članicama omogućilo da uklone svaku neusklađenost u razumnom roku. Nadalje, stajališta potpisnika već su utvrđena, što stvara politički pritisak protiv izmjene bilo kojeg aspekta sporazuma.

(7)

Visoka razina transparentnosti u pogledu sporazuma između država članica i trećih zemalja u području energetike doprinijet će postizanju tješnje suradnje unutar Unije kada je riječ o vanjskim odnosima u području energetike te dugoročnim ciljevima politike Unije u pogledu energetike, klime i sigurnosti opskrbe energijom.

(8)

Kako bi se izbjegla bilo koja neusklađenost s pravom Unije i povećala transparentnost, države članice trebale bi što prije obavijestiti Komisiju o svojoj namjeri da započnu pregovore o novim međuvladinim sporazumima ili izmjeni međuvladinih sporazuma. Komisiju bi trebalo redovito obavješćivati o napretku pregovora. Države članice trebale bi imati mogućnost pozvati Komisiju da sudjeluje u pregovorima kao promatrač. Komisija bi trebala moći zatražiti da sudjeluje u pregovorima kao promatrač.

(9)

Komisija bi tijekom pregovora o međuvladinu sporazumu trebala imati mogućnost savjetovati dotičnu državu članicu o načinu izbjegavanja nespojivosti tog sporazuma s pravom Unije. U okviru toga, Komisija bi trebala imati i mogućnost skrenuti pozornost dotične države članice na odgovarajuće ciljeve energetske politike Unije, na solidarnost među državama članicama te na stajališta Unije o politici donesena u zaključcima Vijeća ili Europskog vijeća. To, međutim, ne bi smjelo činiti dio pravne procjene Komisije o nacrtu međuvladina sporazuma ili izmjene.

(10)

Kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije i uzimajući u obzir činjenicu da međuvladini sporazumi i izmjene u području plina ili nafte trenutačno imaju najveće relativne posljedice na pravilno funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta te na sigurnost opskrbe Unije energijom, države članice trebale bi Komisiju na ex ante osnovi obavješćivati o nacrtima međuvladinih sporazuma koji se odnose na plin ili naftu prije nego što oni postanu pravno obvezujući za stranke. U duhu suradnje Komisija bi trebala pružati potporu državi članici u utvrđivanju problema usklađenosti nacrta međuvladina sporazuma ili izmjene. Dotična država članica u tom bi slučaju bila bolje pripremljena za sklapanje sporazuma usklađenog s pravom Unije.

(11)

Komisija bi za takvu procjenu trebala imati dovoljno vremena kako bi se postigla što veća pravna sigurnost i izbjegle nepotrebne odgode. Komisija bi trebala razmotriti mogućnost skraćivanja razdoblja predviđenih za procjenu ako je to prikladno, posebno ako to zatraži država članica ili ako je država članica dovoljno podrobno obavješćivala Komisiju tijekom faze pregovora, uzimajući u obzir u kojoj se mjeri nacrt međuvladina sporazuma ili izmjene temelji na oglednim klauzulama. Kako bi u potpunosti iskoristile potporu Komisije, države članice trebale bi se suzdržati od sklapanja međuvladinih sporazuma koji se odnose na plin ili naftu, ili međuvladinih sporazuma koji se odnose na električnu energiju ako je država članica odlučila od Komisije zatražiti ex ante procjenu, sve dok je Komisija ne obavijesti o svojoj procjeni. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne korake da postignu odgovarajuće rješenje za uklanjanje svake utvrđene nespojivosti.

(12)

U kontekstu Strategije energetske unije, transparentnost u pogledu prijašnjih i budućih međuvladinih sporazuma i dalje je od iznimne važnosti te predstavlja važan element u osiguravanju energetske stabilnosti Unije. Stoga bi države članice Komisiju i dalje trebale obavješćivati o postojećim i budućim međuvladinim sporazumima, bilo da su stupili na snagu ili se privremeno primjenjuju u smislu članka 25. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, kao i o novim međuvladinim sporazumima.

(13)

Kad je riječ o međuvladinim sporazumima koji su stupili na snagu ili se privremeno primjenjuju prije stupanja na snagu ove Odluke, Komisija bi trebala procijeniti njihovu spojivost s pravom Unije te o tome obavijestiti države članice. U slučaju nespojivosti, države članice trebale bi poduzeti sve potrebne korake da postignu odgovarajuće rješenje za uklanjanje utvrđene nespojivosti.

(14)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati na međuvladine sporazume. Međuvladinim sporazumima, posebno njihovim sadržajem, a neovisno o njihovom službenom nazivu, izražava se namjera stranaka da sporazum bude obvezujući, u cijelosti ili djelomično. Obavješćivati bi trebalo samo o međuvladinim sporazumima koji se odnose na kupnju, prodaju, provoz ili skladištenje energije ili trgovanje ili opskrbu njome u najmanje jednoj državi članici ili prema njoj ili na izgradnju energetske infrastrukture fizički povezane s najmanje jednom državom članicom ili upravljanje tom infrastrukturom. Ako postoji dvojba, države članice trebale bi se bez odgode savjetovati s Komisijom. U načelu, sporazumi koji više nisu na snazi ili se više ne primjenjuju ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom Odlukom.

(15)	Za potrebe ove Odluke pravno obvezujuća snaga instrumenta, ili njegovih dijelova, a ne njegov službeni naziv, jest taj koji ga čini međuvladinim sporazumom ili, u nedostatku pravno obvezujuće snage, neobvezujućim instrumentom.

(16)

Države članice uspostavljaju odnose s trećim zemljama ne samo sklapanjem međuvladinih sporazuma, nego i u obliku neobvezujućih instrumenata, koji se često službeno nazivaju memorandumima o razumijevanju, zajedničkim deklaracijama, zajedničkim deklaracijama ministara, zajedničkim akcijama, zajedničkim kodeksima postupanja ili sličnim izrazima. Zbog toga što oni nisu pravno obvezujući, od država članica ne može se pravno zahtijevati provedba takvih instrumenata, uključujući situacije kada takva provedba nije spojiva s pravom Unije. Čak i ako nisu pravno obvezujući, takvi se instrumenti mogu upotrebljavati za uspostavu detaljnog okvira za energetsku infrastrukturu i opskrbu energijom. U interesu veće transparentnosti, države članice trebale bi moći Komisiji dostaviti neobvezujuće instrumente, i to aranžmane između jedne države članice ili više njih i jedne treće zemlje ili više njih, koji nisu pravno obvezujući i kojima se utvrđuju uvjeti za opskrbu energijom ili razvoj energetske infrastrukture, među ostalim navođenjem tumačenja prava Unije u tom pogledu, ili izmjenu takvih neobvezujućih instrumenata, uključujući i sve njihove priloge. Ako neobvezujući instrument ili izmjena izričito upućuje na druge tekstove, države članice trebale bi moći dostaviti i te druge tekstove.

(17)	Međuvladini sporazumi i neobvezujući instrumenti o kojima se na temelju drugih akata Unije treba u cijelosti obavješćivati Komisija ili koji se odnose na pitanja unutar područja primjene Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom Odlukom.

(18)	Ova Odluka ne bi smjela stvarati obveze u pogledu sporazuma između gospodarskih subjekata. Međutim, države članice trebale bi biti slobodne da dobrovoljno obavijeste Komisiju o takvim sporazumima na koje se u međuvladinim sporazumima ili neobvezujućim instrumentima izričito upućuje.

(19)

Primljene informacije o međuvladinim sporazumima Komisija bi trebala učiniti dostupnima svim drugim državama članicama, i to u sigurnom elektroničkom obliku, kako bi se poboljšala koordinacija i transparentnost među državama članicama i tako poboljšao njihov pregovarački položaj u odnosu na treće zemlje. Komisija bi trebala poštovati zahtjeve država članica da s informacijama koje su joj dostavljene postupa kao s povjerljivima. Međutim, zahtjevi za povjerljivost ne bi smjeli ograničavati pristup Komisije povjerljivim informacijama jer ona za svoje procjene treba potpune informacije. Komisija bi trebala biti odgovorna za jamčenje primjene klauzule o povjerljivosti. Zahtjevima za povjerljivost ne dovodi se u pitanje pravo pristupa dokumentima, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(20)	Ako država članica međuvladin sporazum smatra povjerljivim, trebala bi Komisiji dostaviti sažetak u kojem se navode predmet, cilj, područje primjene, trajanje, stranke sporazuma i informacije o njegovim glavnim elementima kako bi se taj sažetak mogao proslijediti drugim državama članicama.

(21)

Stalnom razmjenom informacija o međuvladinim sporazumima na razini Unije trebao bi se omogućiti razvoj najboljih praksi. Na temelju tih najboljih praksi Komisija bi, u suradnji s državama članicama i prema potrebi u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje u vezi s vanjskim politikama Unije, trebala izraditi fakultativne ogledne klauzule, koje se trebaju upotrebljavati u međuvladinim sporazumima između država članica i trećih zemalja, kao i smjernice, uključujući popis primjera klauzula kojima se ne poštuje pravo Unije te ih stoga ne bi trebalo upotrebljavati. Takve ogledne klauzule trebale bi se upotrebljavati s ciljem izbjegavanja sukoba između međuvladinih sporazuma i prava Unije, posebno pravila unutarnjeg energetskog tržišta i prava Unije o tržišnom natjecanju, te sukoba s međunarodnim sporazumima koje je sklopila Unija. Nadležnim bi tijelima takve ogledne klauzule ili smjernice trebale služiti kao referentni alat, čime će se povećati transparentnost i spojivost s pravom Unije. Upotreba takvih oglednih klauzula trebala bi biti fakultativna, a njihov bi se sadržaj trebao moći prilagođavati svim posebnim okolnostima.

(22)

Bolja uzajamna upoznatost s postojećim i novim međuvladinim sporazumima trebala bi omogućiti veću transparentnost i bolju koordinaciju u energetskim pitanjima među državama članicama te između država članica i Komisije. Ta bolja koordinacija trebala bi omogućiti državama članicama da u potpunosti iskoriste političku i gospodarsku težinu Unije te omogućiti Komisiji da predloži rješenja problema utvrđenih u području međuvladinih sporazuma.

(23)	Komisija bi trebala olakšati i poticati koordinaciju među državama članicama s ciljem jačanja sveukupne strateške uloge Unije u području energetike s pomoću jasno definiranog i učinkovitog koordiniranog pristupa zemljama proizvođačima, tranzitnim zemljama i zemljama potrošačima.

(24)

S obzirom na to da cilj ove Odluke, a to je razmjena informacija između država članica i Komisije u pogledu međuvladinih sporazuma u području energetike, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog učinaka ove Odluke primjenjive u svim državama članicama on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(25)

Odredbe ove Odluke ne bi smjele dovoditi u pitanje primjenu pravila Unije o povredi propisa, državnim potporama i tržišnom natjecanju. Posebno, ako smatra da neka država članica nije ispunila svoje obveze temeljem Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Komisija ima pravo pokrenuti postupak zbog povrede obveza u skladu s člankom 258. UFEU-a.

(26)	Komisija bi trebala procijeniti dostatnost i učinkovitost ove Odluke u osiguravanju usklađenosti međuvladinih sporazuma s pravom Unije i visokog stupnja koordinacije među državama članicama u pogledu međuvladinih sporazuma u području energetike.

(27)	Odluku br. 994/2012/EU trebalo bi stoga staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Odlukom uspostavlja mehanizam razmjene informacija između država članica i Komisije u pogledu međuvladinih sporazuma u području energetike, kako su definirani u članku 2., kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta i unaprijedila sigurnost opskrbe energijom u Uniji.

2. Ova se Odluka ne primjenjuje na međuvladine sporazume koji već u svojoj cijelosti podliježu drugim posebnim postupcima obavješćivanja na temelju prava Unije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

„međuvladin sporazum” znači svaki pravno obvezujući sporazum, neovisno o njegovu službenom nazivu, između jedne države članice ili više njih i jedne treće zemlje ili više njih ili između jedne države članice ili više njih i međunarodne organizacije, koji se odnosi na:

(a)	kupnju, prodaju, provoz ili skladištenje energije ili trgovanje ili opskrbu njome u najmanje jednoj državi članici ili prema njoj; ili

(b)	izgradnju energetske infrastrukture fizički povezane s najmanje jednom državom članicom ili upravljanje tom infrastrukturom;

međutim, ako takav pravno obvezujući sporazum obuhvaća i pitanja osim onih iz točaka (a) i (b), međuvladinim sporazumom smatraju se samo one odredbe koje se odnose na te točke i opće odredbe primjenjive na te odredbe koje se odnose na energetiku;

2.	„postojeći međuvladin sporazum” znači međuvladin sporazum koji je na snazi ili se privremeno primjenjuje na dan 2. svibnja 2017.;

„neobvezujući instrument” znači aranžman između jedne države članice ili više njih i jedne treće zemlje ili više njih, kao što su memorandum o razumijevanju, zajednička deklaracija, zajednička deklaracija ministara, zajednička akcija ili zajednički kodeks postupanja, u kojem se utvrđuju uvjeti za opskrbu energijom, kao što su količine i cijene, ili za razvoj energetske infrastrukture;

4.	„postojeći neobvezujući instrument” znači neobvezujući instrument potpisan ili na drugi način dogovoren prije 2. svibnja 2017.

Članak 3.

Obveze obavješćivanja u pogledu međuvladinih sporazuma

1. Kada država članica namjerava započeti pregovore s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom radi izmjene međuvladina sporazuma ili sklapanja novog međuvladina sporazuma, država članica prije predviđenog početka pregovora u pisanom obliku obavješćuje Komisiju o svojoj namjeri, što je prije moguće.

Dotična država članica trebala bi Komisiju redovito obavješćivati o napretku pregovora. Informacije koje se dostavljaju Komisiji uključuju navođenje odredbi koje trebaju biti predmet pregovora te ciljeve pregovora u skladu s člankom 8.

2. Čim stranke postignu dogovor o svim glavnim elementima nacrta međuvladina sporazuma koji se odnosi na plin ili naftu ili izmjeni međuvladina sporazuma koji se odnosi na plin ili naftu, ali prije završetka službenih pregovora, dotična država članica o nacrtu sporazuma ili izmjene i o svim njihovim prilozima obavješćuje Komisiju radi ex ante procjene u skladu s člankom 5.

Ako se u tom nacrtu sporazuma ili izmjene izričito upućuje na druge tekstove, dotična država članica dostavlja i te druge tekstove ako oni sadržavaju elemente koji se odnose na kupnju, prodaju, provoz ili skladištenje plina ili nafte ili trgovinu i opskrbu njima u najmanje jednoj državi članici ili prema njoj, ili izgradnju plinske ili naftne infrastrukture fizički povezane s najmanje jednom državom članicom ili upravljanje tom infrastrukturom.

3. Ako država članica pregovara o međuvladinu sporazumu ili izmjeni koji se odnose na električnu energiju te nije uspjela, na temelju vlastite procjene, doći do čvrstog zaključka o spojivosti međuvladina sporazuma ili izmjene o kojima se pregovara s pravom Unije, ona obavješćuje Komisiju o tom nacrtu sporazuma ili izmjene i o svim njihovim prilozima radi ex ante procjene u skladu s člankom 5. čim se postigne dogovor stranaka o svim glavnim elementima tog nacrta, ali prije završetka službenih pregovora.

4. Države članice mogu se koristiti prvim i drugim podstavkom stavka 2. za međuvladine sporazume ili izmjene koji se odnose na električnu energiju.

5. Nakon ratifikacije međuvladina sporazuma ili izmjene međuvladina sporazuma, dotična država članica Komisiju obavješćuje o međuvladinom sporazumu ili njegovoj izmjeni i o svim njihovim prilozima. Ako je Komisija izdala mišljenje na temelju članka 5. stavka 2., a dotična država članica nije se držala mišljenja Komisije, ta bi država članica trebala bez nepotrebne odgode u pisanom obliku Komisiji obrazložiti svoju odluku.

Ako ratificirani međuvladin sporazum ili izmjena međuvladina sporazuma izričito upućuje na druge tekstove, dotična država članica dostavlja i te druge tekstove ako oni sadržavaju elemente koji se odnose na kupnju, prodaju, provoz ili skladištenje energije ili trgovanje ili opskrbu njome u najmanje jednoj državi članici ili prema njoj, ili izgradnju energetske infrastrukture fizički povezane s najmanje jednom državom članicom ili upravljanje tom infrastrukturom.

6. Obveza obavješćivanja Komisije na temelju članaka 2., 3. i 5. ne primjenjuje se na sporazume između poduzeća.

Ako država članica ima dvojbe o tome predstavlja li određeni sporazum međuvladin sporazum i treba li stoga o njemu obavijestiti u skladu s ovim člankom i člankom 6., država članica se bez odgode savjetuje s Komisijom.

7. Sva obavješćivanja na temelju stavaka od 1. do 5. ovog članka i članka 6. stavaka 1. i 2. obavljaju se putem internetske aplikacije Komisije. Rokovi iz članka 5. stavaka 1. i 2. te članka 6. stavka 3. počinju teći od onog datuma kada je u aplikaciji registrirana potpuna dokumentacija uz obavijest.

Članak 4.

Pomoć Komisije

1. Ako država članica obavijesti Komisiju o pregovorima na temelju članka 3. stavka 1., službe Komisije mogu joj dati savjet o načinu izbjegavanja nespojivosti međuvladina sporazuma ili izmjene međuvladina sporazuma o kojima se pregovara s pravom Unije. Takav savjet može uključivati relevantne fakultativne ogledne klauzule i smjernice koje Komisija razvija uz savjetovanje s državama članicama u skladu s člankom 9. stavkom 2.

Službe Komisije također mogu dotičnoj državi članici skrenuti pozornost na odgovarajuće ciljeve energetske politike Unije, što uključuje ciljeve energetske unije.

Dotična država članica može također zatražiti pomoć Komisije u tim pregovorima.

2. Na zahtjev dotične države članice, Komisija može sudjelovati u pregovorima kao promatrač. Komisija može zatražiti da sudjeluje u pregovorima kao promatrač ako smatra da je to potrebno. Sudjelovanje Komisije podliježe pisanom odobrenju dotične države članice.

3. Ako Komisija sudjeluje u pregovorima kao promatrač, može dotičnoj državi članici dati savjet o načinu izbjegavanja nespojivosti međuvladina sporazuma ili izmjene o kojima se pregovara s pravom Unije.

Članak 5.

Procjena Komisije

1. Na temelju članka 3. stavka 2., u roku od pet tjedana od datuma obavješćivanja o potpunom nacrtu međuvladina sporazuma ili izmjene, uključujući sve njihove priloge, Komisija obavješćuje dotičnu državu članicu o svim mogućim dvojbama koje se odnose na spojivost nacrta međuvladina sporazuma ili izmjene s pravom Unije. Ako u tom roku odgovor Komisije izostane, smatra se da Komisija nema nikakve takve dvojbe.

2. Ako Komisija na temelju stavka 1. dotičnu državu članicu obavijesti da ima dvojbe, ona u roku od 12 tjedana od datuma obavješćivanja iz stavka 1. dostavlja dotičnoj državi članici svoje mišljenje o spojivosti nacrta međuvladina sporazuma ili izmjene s pravom Unije, osobito pravilima o unutarnjem energetskom tržištu i pravom Unije o tržišnom natjecanju. Ako u tom roku mišljenje Komisije izostane, smatra se da Komisija nema nikakvih primjedbi.

3. Uz odobrenje dotične države članice, rokovi iz stavaka 1. i 2. mogu se produljiti. Rokovi iz stavaka 1. i 2. skraćuju se u dogovoru s Komisijom, ako to zahtijevaju okolnosti, kako bi se zajamčio pravovremeni dovršetak pregovora.

4. Država članica ne potpisuje, ratificira niti prihvaća dotični nacrt međuvladina sporazuma ili izmjene sve dok je Komisija ne obavijesti ima li dvojbi, u skladu sa stavkom 1. ili, ako je to primjenjivo, sve dok ne izda mišljenje u skladu sa stavkom 2. ili, u nedostatku odgovora ili mišljenja Komisije, dok ne istekne rok iz stavka 1. ili, ako je to primjenjivo, onaj iz stavka 2.

Prije potpisivanja, ratifikacije ili prihvaćanja međuvladina sporazuma ili izmjene dotična država članica posebno vodi računa o mišljenju Komisije iz stavka 2.

Članak 6.

Obveze obavješćivanja i procjena Komisije u pogledu postojećih međuvladinih sporazuma i novih međuvladinih sporazuma koji se odnose na električnu energiju

1. Države članice do 3. kolovoza 2017. obavješćuju Komisiju o svim postojećim međuvladinim sporazumima, uključujući sve njihove priloge i izmjene.

Ako se u postojećem međuvladinu sporazumu izričito upućuje na druge tekstove, dotična država članica dostavlja i te druge tekstove ako oni sadržavaju elemente koji se odnose na kupnju, prodaju, provoz ili skladištenje energije ili trgovanje ili opskrbu njome u najmanje jednoj državi članici ili prema njoj, ili izgradnju energetske infrastrukture fizički povezane s najmanje jednom državom članicom ili upravljanje tom infrastrukturom.

Obveza obavješćivanja Komisije utvrđena ovim stavkom ne primjenjuje se na sporazume između poduzeća.

2. U pogledu postojećih međuvladinih sporazuma o kojima je Komisija već obaviještena u skladu s člankom 3. stavcima 1. ili 5. Odluke br. 994/2012/EU ili člankom 13. stavkom 6. točkom (a) Uredbe (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) na dan 2. svibnja 2017. smatra se da je o njima obavljeno obavješćivanje za potrebe stavka 1. ovog članka, pod uvjetom da to obavješćivanje ispunjava zahtjeve iz tog stavka.

3. Komisija provodi procjenu međuvladinih sporazuma o kojima je obaviještena u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovog članka, kao i međuvladinih sporazuma koji se odnose na električnu energiju o kojima je obaviještena u skladu s člankom 3. stavkom 5. Ako nakon svoje prve procjene Komisija ima dvojbe o spojivosti tih sporazuma i prava Unije, osobito pravilima o unutarnjem energetskom tržištu i pravom Unije o tržišnom natjecanju, Komisija o tome obavješćuje dotične države članice u roku od devet mjeseci od obavješćivanja o tim sporazumima.

Članak 7.

Obavješćivanje u pogledu neobvezujućih instrumenata

1. Prije ili nakon donošenja neobvezujućeg instrumenta ili izmjene neobvezujućeg instrumenta, države članice Komisiju mogu obavijestiti o neobvezujućem instrumentu ili izmjeni, uključujući sve njihove priloge.

2. Države članice mogu Komisiju obavijestiti i o postojećem neobvezujućim instrumentima, uključujući sve njihove priloge i izmjene.

3. Ako se u neobvezujućem instrumentu ili izmjeni neobvezujućeg instrumenta izričito upućuje na druge tekstove, dotična država članica može dostaviti i te druge tekstove ako oni sadržavaju elemente u kojima se utvrđuju uvjeti za opskrbu energijom, kao što su količine i cijene, ili za razvoj energetske infrastrukture.

Članak 8.

Transparentnost i povjerljivost

1. Prilikom pružanja informacija Komisiji u skladu s člankom 3. stavcima od 1. do 5., člankom 6. stavkom 1. i člankom 7. država članica može upozoriti treba li se neka informacija, bilo da se radi o poslovnim ili drugim informacijama čije bi odavanje moglo naštetiti aktivnostima uključenih stranaka, smatrati povjerljivom i mogu li se pružene informacije proslijediti drugim državama članicama.

Država članica daje takvo upozorenje u pogledu postojećih sporazuma iz članka 6. stavka 2. do 3. kolovoza 2017.

2. Ako država članica informacije nije odredila povjerljivima u skladu sa stavkom 1., Komisija te informacije u sigurnom elektroničkom obliku stavlja na raspolaganje svim ostalim državama članicama.

3. Ako država članica postojeći međuvladin sporazum, izmjenu međuvladina sporazuma ili novi međuvladin sporazum odredi povjerljivim u skladu sa stavkom 1., ta država članica stavlja na raspolaganje sažetak dostavljenih informacija.

Taj sažetak sadržava najmanje sljedeće informacije o dotičnom međuvladinu sporazumu ili izmjeni:

(a)

predmet;

(b)	cilj i područje primjene;

(c)

trajanje;

(d)

stranke;

(e)	informacije o njegovim glavnim elementima.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na informacije dostavljene u skladu s člankom 3. stavcima od 1.do 4.

4. Komisija osigurava da su sažeci iz stavka 3. dostupni u elektroničkom obliku svim ostalim državama članicama.

5. Zahtjevima za povjerljivost na temelju ovog članka Komisiji se ne smije ograničavati pristup povjerljivim informacijama. Komisija osigurava da je pristup povjerljivim informacijama strogo ograničen na službe Komisije za koje je dostupnost tih informacija nužna. Predstavnici Komisije s osjetljivim informacijama koje se odnose na pregovore o međuvladinim sporazumima, dobivenim tijekom tih pregovora u skladu s člancima 3. i 4., postupaju poštujući njihovu povjerljivost.

Članak 9.

Koordinacija među državama članicama

1. Komisija olakšava i potiče koordinaciju među državama članicama s ciljem:

(a)	preispitivanja razvoja događaja u vezi s međuvladinim sporazumima i težnje k dosljednosti i koherentnosti u vanjskim odnosima Unije u području energetike sa zemljama proizvođačima, tranzitnim zemljama i zemljama potrošačima;

(b)	utvrđivanja zajedničkih problema u vezi s međuvladinim sporazumima i razmatranja odgovarajućeg djelovanja za rješavanje tih problema i, prema potrebi, predlaganja smjernica i rješenja;

(c)	pružanja podrške, prema potrebi, razvoju multilateralnih međuvladinih sporazuma koji uključuju nekoliko država članica ili Uniju u cjelini.

2. Do 3. svibnja 2018. Komisija na temelju najboljih praksi i uz savjetovanje s državama članicama izrađuje fakultativne ogledne klauzule i smjernice, uključujući popis primjera klauzula kojima se ne poštuje pravo Unije te ih stoga ne bi trebalo upotrebljavati. Takvim bi se fakultativnim oglednim klauzulama i smjernicama, ako se ispravno primijene, znatno poboljšala usklađenost budućih međuvladinih sporazuma s pravom Unije.

Članak 10.

Izvješćivanje i preispitivanje

1. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija podnosi izvješće o primjeni ove Odluke do 1. siječnja 2020.

2. U izvješću se osobito procjenjuje u kojoj se mjeri ovom Odlukom promiče usklađenost međuvladinih sporazuma s pravom Unije, uključujući u području električne energije, te visok stupanj koordinacije među državama članicama u vezi s međuvladinim sporazumima. Procjenjuje se i učinak ove Odluke na pregovore država članica s trećim zemljama te primjerenost područja primjene ove Odluke i postupaka koji se njome utvrđuju. Izvješću se prema potrebi prilaže prijedlog za reviziju ove Odluke.

Članak 11.

Stavljanje izvan snage

Odluka br. 994/2012/EU stavlja se izvan snage s učinkom od 2. svibnja 2017.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 13.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 5. travnja 2017.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

I. BORG

(1) SL C 487, 28.12.2016., str. 81.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 2. ožujka 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 21. ožujka 2017.

(3) Odluka br. 994/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi mehanizma razmjene informacija s obzirom na međuvladine sporazume između država članica i trećih zemalja u području energetike (SL L 299, 27.10.2012., str. 13.).

(4) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(5) Uredba (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/67/EZ (SL L 295, 12.11.2010., str. 1.).

12.4.2017

Službeni list Europske unije

L 99/10

PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2017/685

od 11. travnja 2017.

o provedbi Uredbe (EU) br. 359/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Iranu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 359/2011 od 12. travnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Iranu (1), a posebno njezin članak 12. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 12. travnja 2011. donijelo Uredbu (EU) br. 359/2011.

(2)	Na temelju preispitivanja Odluke Vijeća 2011/235/ZVSP (2), Vijeće je odlučilo da bi mjere ograničavanja navedene u toj odluci trebalo produljiti do 13. travnja 2018.

(3)	Vijeće je također zaključilo da bi unose u vezi s određenim osobama iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 359/2011 trebalo ažurirati.

(4)	Prilog I. Uredbi (EU) br. 359/2011 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EU) br. 359/2011 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. travnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

L. GRECH

(1) SL L 100, 14.4.2011., str. 1.

(2) Odluka Vijeća 2011/235/ZVSP od 12. travnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu (SL L 100, 14.4.2011., str. 51.).

PRILOG

Sljedeći unosi zamjenjuju unose u vezi s dolje navedenim osobama, koji su navedeni u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 359/2011.

	Ime	Identifikacijski podaci	Razlozi	Datum uvrštenja na popis
„20.	MOGHISSEH Mohammad (također poznat kao NASSERIAN)		Sudac, predsjednik Revolucionarnog suda u Teheranu, 28. odjeljak. Smatra ga se odgovornim i za osude pripadnika zajednice Bahai. Bio je zadužen za predmete povezane s razdobljem nakon izbora. Izrekao je dugotrajne kazne zatvora u okviru nepoštenih suđenja društvenim i političkim aktivistima i novinarima te više smrtnih kazni prosvjednicima i društvenim i političkim aktivistima.	12.4.2011.
22.	MORTAZAVI Said	Mjesto rođenja: Meybod, Yazd (Iran) – datum rođenja: 1967.	Bivši teheranski glavni javni tužitelj do kolovoza 2009. Kao teheranski glavni javni tužitelj izdao je opći nalog koji je upotrijebljen za zatvaranje stotina aktivista, novinara i studenata. U siječnju 2010. parlamentarnom istragom utvrđena je njegova izravna odgovornost za zatvaranje triju osoba koje su potom umrle u zatvoru. Suspendiran je s dužnosti u kolovozu 2010. nakon istrage iranskih pravosudnih tijela o njegovoj ulozi u smrti trojice muškaraca koji su na njegov nalog pritvoreni nakon izbora. Iranske su vlasti u studenome 2014. službeno priznale njegovu ulogu u smrti pritvorenikâ. Iranski sud 19. kolovoza 2015. oslobodio ga je optužbi u vezi s mučenjem i smrću trojice mladih muškaraca u centru za pritvor Kahrizak u 2009.	12.4.2011.
23.	PIR-ABASSI Abbas		Sudac u kaznenom sudskom vijeću. Bivši sudac Revolucionarnog suda u Teheranu, 26. odjeljak. Bio je zadužen za predmete povezane s razdobljem nakon izbora; izrekao je dugotrajne kazne zatvora u okviru nepoštenih suđenja aktivistima za ljudska prava i više smrtnih kazna prosvjednicima.	12.4.2011.
25.	SALAVATI Abdolghassem		Sudac, predsjednik Revolucionarnog suda u Teheranu, 15. odjeljak. Istražni sudac na sudu u Teheranu. Nadležan za predmete povezane s razdobljem nakon izbora, kao sudac predsjedao je „montiranim procesima” u ljeto 2009., osudio je na smrt dvojicu monarhista koji su sudjelovali u montiranim procesima. Izrekao je dugotrajne kazne zatvora za više od stotinu političkih zatvorenika, aktivista za ljudska prava i prosvjednika.	12.4.2011.
33.	ABBASZADEH-MESHKINI, Mahmoud		Tajnik Vijeća za ljudska prava. Bivši guverner pokrajine Ilam. Bivši politički direktor u Ministarstvu unutarnjih poslova. Kao voditelj Odbora iz članka 10. Zakona o aktivnostima političkih stranaka i skupina bio je zadužen za izdavanje odobrenja za demonstracije i druga javna događanja te registraciju političkih stranaka. U 2010. privremeno je zabranio aktivnosti dviju reformističkih političkih stranaka povezanih s Mousavijem – Islamske iranske fronte za sudjelovanje i Organizacije mudžahedina islamske revolucije. Od 2009. sustavno i neprestano zabranjuje sva nevladina okupljanja i time uskraćuje ustavno pravo na prosvjed što dovodi do brojnih uhićenja mirnih prosvjednika, koja su protivna pravu na slobodu okupljanja. Također je 2009. oporbi uskratio dozvolu za ceremoniju žalovanja za ljudima ubijenima u prosvjedima zbog predsjedničkih izbora.	10.10.2011.
35.	AKHARIAN Hassan		Bivši čuvar u odjelu 1 zatvora Radjaishahr u Karaju. Nekoliko bivših pritvorenika optužilo ga je za mučenja i izdavanje zapovijedi kojima je spriječio pružanje liječničke pomoći zatvorenicima. Prema zapisniku svjedočenja jednog pritvorenika u zatvoru Radjaishahr, svi su ga čuvari snažno tukli, a Akharian je za to znao. Također je prijavljen barem jedan slučaj smrti pritvorenika, Mohsena Beikvanda, u razdoblju kada je Akharian bio voditelj.	10.10.2011.
36.	AVAEE Seyyed Ali-Reza (također poznat kao: AVAEE Seyyed Alireza)		Direktor ureda za posebne istrage. Do srpnja 2016. zamjenik ministra unutarnjih poslova i voditelj javnog registra. Savjetnik Disciplinskog suda za suce od travnja 2014. Bivši predsjednik pravosudnih tijela u Teheranu. Kao predsjednik pravosudnih tijela u Teheranu odgovoran je za povrede ljudskih prava, proizvoljna uhićenja, uskraćivanje prava zatvorenicima i porast broja pogubljenja.	10.10.2011.
38.	FIRUZABADI general bojnik dr. Seyyed Hasan (također poznat kao: FIRUZABADI general bojnik dr. Seyed Hassan; FIROUZABADI general bojnik dr. Seyyed Hasan; FIROUZABADI general bojnik dr. Seyed Hassan)	Mjesto rođenja: Mashad. datum rođenja: 3.2.1951.	Kao bivši načelnik stožera iranskih oružanih snaga najviši je vojni zapovjednik odgovoran za vođenje svih vojnih sektora i politika, uključujući Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) i policiju. Snage pod njegovim formalnim zapovjedništvom provodile su brutalnu represiju nad mirnim prosvjednicima i masovna zatvaranja. Također je član Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC) i Vijeća za primjerenost.	10.10.2011.
39.	GANJI Mostafa Barzegar		Bivši glavni javni tužitelj u Qomu. Trenutačno je vjerojatno u postupku raspoređivanja na drugu funkciju. Odgovoran je za proizvoljna zatvaranja i zlostavljanje desetaka počinitelja kaznenih djela u Qomu. Sudjelovao je u teškom kršenju prava na zakonito postupanje, što je doprinijelo pretjeranoj i sve češćoj primjeni smrtne kazne i naglom porastu broja pogubljenja od početka godine.	10.10.2011.
40.	HABIBI Mohammad Reza		Voditelj ureda ministarstva pravosuđa u Yazdu. Bivši zamjenik javnog tužitelja u Isfahanu. Trenutačno je vjerojatno u postupku raspoređivanja na drugu funkciju. Sudjelovao je u postupcima u kojima je optuženicima uskraćeno pravo na pošteno suđenje – npr. Abdollahu Fathiju koji je pogubljen u svibnju 2011. nakon što je Habibi tijekom njegova suđenja u ožujku 2010. ignorirao njegovo pravo na saslušanje i probleme s psihičkim zdravljem. Sudjelovao je stoga u teškom kršenju prava na zakonito postupanje, što je doprinijelo pretjeranoj i sve češćoj primjeni smrtne kazne i naglom porastu broja pogubljenja od početka 2011.	10.10.2011.
41.	HEJAZI Mohammad	Mjesto rođenja: Isfahan Datum rođenja: 1956.	General u Pasdaranima, imao je ključnu ulogu u zastrašivanju iranskih „neprijatelja” i prijetnjama prema njima te bombardiranju selâ iračkih Kurda. Bivši čelnik Korpusa Sarollah IRGC-a u Teheranu i bivši zapovjednik snaga Basij, imao je središnju ulogu u represiji nad prosvjednicima nakon izbora.	10.10.2011.
46.	KAMALIAN Behrouz (također poznat kao: Hackers Brain)	Mjesto rođenja: Teheran Datum rođenja: 1983.	Voditelj kiberskupine „Ashiyaneh” povezane s IRGC-om. Skupina „Ashiyaneh” Digital Security, koju je osnovao Behrouz Kamalian, odgovorna je za snažne kibernapade na domaće protivnike i reformiste te strane institucije. Na internetskim stranicama 32. zapovjedništva revolucionarne garde za kiberobranu 21. lipnja 2009. objavljene su fotografije lica 26 osoba koje su navodno snimljene tijekom demonstracija nakon izbora. Uz njih je priložen poziv Irancima da „identificiraju izgrednike”.	10.10.2011.
49.	MALEKI Mojtaba		Zamjenik voditelja ministarstva pravosuđa u pokrajini Razavi Horasan. Bivši javni tužitelj u Kermanshahu. Imao je ulogu u dramatičnom povećanju broja presuda sa smrtnom kaznom donesenih u Iranu, između ostalog u kaznenom progonu sedmoro zatvorenika osuđenih za trgovanje drogom, koji su obješeni istog dana, 3. siječnja 2010., u središnjem zatvoru u Kermanshahu.	10.10.2011.
51.	SALARKIA Mahmoud	Bivši predsjednik nogometnog kluba „Persepolis” iz Teherana	Predsjednik Komisije za benzin i transport Grada Teherana. Zamjenik glavnog javnog tužitelja u Teheranu za zatvorske poslove za vrijeme represije u 2009. Kao zamjenik glavnog javnog tužitelja u Teheranu za zatvorske poslove bio je izravno odgovoran za brojne uhidbene naloge protiv nevinih i mirnih prosvjednika i aktivista. Brojna izvješća branitelja ljudskih prava pokazuju da su prema njegovu nalogu gotovo svi koji su uhićeni držani u izolaciji bez pristupa odvjetniku ili obitelji te bez optužbe, tijekom razdobljâ različite duljine, često u uvjetima koji su jednaki prisilnom nestanku. Njihove obitelji često nisu bile obaviještene o uhićenju.	10.10.2011.
53.	TALA Hossein (također poznat kao: TALA Hosseyn)		Bivši zastupnik u iranskom parlamentu. Bivši glavni guverner („Farmandar”) pokrajine Teheran do rujna 2010., bio je odgovoran za intervenciju policijskih snaga te stoga za suzbijanje prosvjeda. U prosincu 2010. primio je nagradu zbog svoje uloge u represiji nakon izbora.	10.10.2011.
56.	BAHRAMI Mohammad-Kazem		Predsjednik upravnoga suda. Sudjelovao je u represiji protiv mirnih prosvjednika kao voditelj pravosudnog odjeljka oružanih snaga.	10.10.2011.
73.	FAHRADI Ali		Zamjenik voditelja Inspektorata za pravna pitanja i javnu inspekciju ministarstva pravosuđa u Teheranu. Javni tužitelj u Karaju. Odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava, između ostalog za kazneni progon na suđenjima na kojima je izrečena smrtna kazna. U Karaju je zabilježen velik broj pogubljenja dok je on bio javni tužitelj.	23.3.2012.
74.	REZVANMA-NESH Ali		Zamjenik javnog tužitelja u pokrajini Karaj u regiji Alborz. Odgovoran je za teško kršenje ljudskih prava, između ostalog umiješanost u pogubljenje jednog maloljetnika.	23.3.2012.
76.	SADEGHI Mohamed		Pukovnik i zamjenik voditelja tehničke i kibertehničke obavještajne službe IRGC-a te zadužen za centar za analizu i borbu protiv organiziranog kriminala u okviru Pasdarana. Odgovoran za uhićenja i mučenje blogera/novinara.	23.3.2012.
79.	RASHIDI AGHDAM, Ali Ashraf		Bivši upravitelj zatvora Evin, imenovan sredinom 2012. Od njegova imenovanja uvjeti u zatvoru pogoršali su se, a u izvješćima se spominje sve lošije postupanje prema zatvorenicima. U listopadu 2012. devet zatvorenica započelo je štrajk glađu iz protesta zbog kršenja njihovih prava i nasilnog postupanja zatvorskih čuvara.	12.3.2013.
82.	SARAFRAZ, Mohammad (dr.) (također poznat kao: Haj-agha Sarafraz)	Mjesto rođenja: Teheran Datum rođenja: oko 1963. Boravište: Teheran	Član Vrhovnog vijeća za kiberprostor. Bivši predsjednik Radiotelevizije Islamske Republike Iran (IRIB). Bivši voditelj televizijskih mreža IRIB World Service i Press TV-a, odgovoran za sve odluke u vezi s programom. Blisko povezan s državnim sigurnosnim aparatom. Pod njegovim je vodstvom Press TV, zajedno s IRIB-om, surađivao s iranskim sigurnosnim službama i javnim tužiteljima radi emitiranja prisilnih priznanja pritvorenikâ, uključujući priznanje iransko-kanadskog novinara i redatelja Maziara Baharija u tjednoj emisiji „Iran Today”. Neovisni regulator za radiodifuziju OFCOM kaznio je Press TV u Ujedinjenoj Kraljevini sa 100 000 funti zbog emitiranja Baharijeva priznanja 2011., a koje je snimljeno u zatvoru dok je Bahari bio pod prisilom. Sarafraz je stoga povezan s kršenjem prava na zakonito postupanje i pošteno suđenje.	12.3.2013.
86.	MUSAVI-TABAR, Seyyed Reza		Bivši voditelj Revolucionarnog javnog tužiteljstva u Shirazu. Odgovoran za nezakonita uhićenja i loše postupanje prema političkim aktivistima, novinarima, braniteljima ljudskih prava, baha'ijima i zatočenicima savjesti, koji su zlostavljani, mučeni, ispitivani te im je uskraćen pristup odvjetnicima i zakonito postupanje. Musavi-Tabar potpisivao je sudske naloge u zloglasnom Centru za zadržavanje br. 100 (zatvor za muškarce), uključujući nalog za trogodišnje zadržavanje baha'ijske zatvorenice Rahe Sabet u samici.	12.3.2013.”

12.4.2017

Službeni list Europske unije

L 99/19

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/688

оd 11. travnja 2017.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)	Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)	Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. travnja 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.

PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	EG	288,4
	MA	126,5
	TN	214,0
	TR	126,8
	ZZ	188,9
0707 00 05	MA	74,1
	TR	158,2
	ZZ	116,2
0709 93 10	MA	81,0
	TR	144,0
	ZZ	112,5
0805 10 22 , 0805 10 24 , 0805 10 28	EG	48,2
	IL	77,7
	MA	52,2
	TN	59,3
	TR	74,4
	ZZ	62,4
0805 50 10	AR	61,0
	TR	71,2
	ZZ	66,1
0808 10 80	BR	100,7
	CL	120,2
	CN	109,3
	NZ	158,2
	TR	98,3
	ZA	115,5
	ZZ	117,0
0808 30 90	AR	114,9
	CH	128,6
	CL	136,0
	CN	122,9
	US	174,6
	ZA	119,1
	ZZ	132,7

(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.

12.4.2017

Službeni list Europske unije

L 99/21

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/689

od 11. travnja 2017.

o izmjeni Odluke 2011/235/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 12. travnja 2011. donijelo Odluku 2011/235/ZVSP (1).

(2)	Na temelju preispitivanja Odluke 2011/235/ZVSP mjere ograničavanja navedene u toj odluci trebalo bi produljiti do 13. travnja 2018.

(3)	Vijeće je također zaključilo da bi unose u vezi s određenim osobama iz Priloga Odluci 2011/235/ZVSP trebalo ažurirati.

(4)	Odluku 2011/235/ZVSP trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 6. Odluke 2011/235/ZVSP stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ova se Odluka primjenjuje do 13. travnja 2018. Ona se stalno preispituje. Ona se prema potrebi produljuje ili mijenja ako Vijeće smatra da njezini ciljevi nisu ispunjeni.”.

Članak 2.

Prilog Odluci 2011/235/ZVSP mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. travnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

L. GRECH

(1) Odluka Vijeća 2011/235/ZVSP od 12. travnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu (SL L 100, 14.4.2011., str. 51.).

PRILOG

Sljedeći unosi zamjenjuju unose u vezi s dolje navedenim osobama, koji su navedeni u Prilogu Odluci 2011/235/ZVSP.

	Ime	Identifikacijski podaci	Razlozi	Datum uvrštenja na popis
„20.	MOGHISSEH Mohammad (također poznat kao NASSERIAN)		Sudac, predsjednik Revolucionarnog suda u Teheranu, 28. odjeljak. Smatra ga se odgovornim i za osude pripadnika zajednice Bahai. Bio je zadužen za predmete povezane s razdobljem nakon izbora. Izrekao je dugotrajne kazne zatvora u okviru nepoštenih suđenja društvenim i političkim aktivistima i novinarima te više smrtnih kazni prosvjednicima i društvenim i političkim aktivistima.	12.4.2011.
22.	MORTAZAVI Said	Mjesto rođenja: Meybod, Yazd (Iran) – datum rođenja: 1967.	Bivši teheranski glavni javni tužitelj do kolovoza 2009. Kao teheranski glavni javni tužitelj izdao je opći nalog koji je upotrijebljen za zatvaranje stotina aktivista, novinara i studenata. U siječnju 2010. parlamentarnom istragom utvrđena je njegova izravna odgovornost za zatvaranje triju osoba koje su potom umrle u zatvoru. Suspendiran je s dužnosti u kolovozu 2010. nakon istrage iranskih pravosudnih tijela o njegovoj ulozi u smrti trojice muškaraca koji su na njegov nalog pritvoreni nakon izbora. Iranske su vlasti u studenome 2014. službeno priznale njegovu ulogu u smrti pritvorenikâ. Iranski sud 19. kolovoza 2015. oslobodio ga je optužbi u vezi s mučenjem i smrću trojice mladih muškaraca u centru za pritvor Kahrizak u 2009.	12.4.2011.
23.	PIR-ABASSI Abbas		Sudac u kaznenom sudskom vijeću. Bivši sudac Revolucionarnog suda u Teheranu, 26. odjeljak. Bio je zadužen za predmete povezane s razdobljem nakon izbora; izrekao je dugotrajne kazne zatvora u okviru nepoštenih suđenja aktivistima za ljudska prava i više smrtnih kazna prosvjednicima.	12.4.2011.
25.	SALAVATI Abdolghassem		Sudac, predsjednik Revolucionarnog suda u Teheranu, 15. odjeljak. Istražni sudac na sudu u Teheranu. Nadležan za predmete povezane s razdobljem nakon izbora, kao sudac predsjedao je „montiranim procesima” u ljeto 2009., osudio je na smrt dvojicu monarhista koji su sudjelovali u montiranim procesima. Izrekao je dugotrajne kazne zatvora za više od stotinu političkih zatvorenika, aktivista za ljudska prava i prosvjednika.	12.4.2011.
33.	ABBASZADEH-MESHKINI, Mahmoud		Tajnik Vijeća za ljudska prava. Bivši guverner pokrajine Ilam. Bivši politički direktor u Ministarstvu unutarnjih poslova. Kao voditelj Odbora iz članka 10. Zakona o aktivnostima političkih stranaka i skupina bio je zadužen za izdavanje odobrenja za demonstracije i druga javna događanja te registraciju političkih stranaka. U 2010. privremeno je zabranio aktivnosti dviju reformističkih političkih stranaka povezanih s Mousavijem – Islamske iranske fronte za sudjelovanje i Organizacije mudžahedina islamske revolucije. Od 2009. sustavno i neprestano zabranjuje sva nevladina okupljanja i time uskraćuje ustavno pravo na prosvjed što dovodi do brojnih uhićenja mirnih prosvjednika, koja su protivna pravu na slobodu okupljanja. Također je 2009. oporbi uskratio dozvolu za ceremoniju žalovanja za ljudima ubijenima u prosvjedima zbog predsjedničkih izbora.	10.10.2011.
35.	AKHARIAN Hassan		Bivši čuvar u odjelu 1 zatvora Radjaishahr u Karaju. Nekoliko bivših pritvorenika optužilo ga je za mučenja i izdavanje zapovijedi kojima je spriječio pružanje liječničke pomoći zatvorenicima. Prema zapisniku svjedočenja jednog pritvorenika u zatvoru Radjaishahr, svi su ga čuvari snažno tukli, a Akharian je za to znao. Također je prijavljen barem jedan slučaj smrti pritvorenika, Mohsena Beikvanda, u razdoblju kada je Akharian bio voditelj.	10.10.2011.
36.	AVAEE Seyyed Ali-Reza (također poznat kao: AVAEE Seyyed Alireza)		Direktor ureda za posebne istrage. Do srpnja 2016. zamjenik ministra unutarnjih poslova i voditelj javnog registra. Savjetnik Disciplinskog suda za suce od travnja 2014. Bivši predsjednik pravosudnih tijela u Teheranu. Kao predsjednik pravosudnih tijela u Teheranu odgovoran je za povrede ljudskih prava, proizvoljna uhićenja, uskraćivanje prava zatvorenicima i porast broja pogubljenja.	10.10.2011.
38.	FIRUZABADI general bojnik dr. Seyyed Hasan (također poznat kao: FIRUZABADI general bojnik dr. Seyed Hassan; FIROUZABADI general bojnik dr. Seyyed Hasan; FIROUZABADI general bojnik dr. Seyed Hassan)	Mjesto rođenja: Mashad. datum rođenja: 3.2.1951.	Kao bivši načelnik stožera iranskih oružanih snaga najviši je vojni zapovjednik odgovoran za vođenje svih vojnih sektora i politika, uključujući Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) i policiju. Snage pod njegovim formalnim zapovjedništvom provodile su brutalnu represiju nad mirnim prosvjednicima i masovna zatvaranja. Također je član Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC) i Vijeća za primjerenost.	10.10.2011.
39.	GANJI Mostafa Barzegar		Bivši glavni javni tužitelj u Qomu. Trenutačno je vjerojatno u postupku raspoređivanja na drugu funkciju. Odgovoran je za proizvoljna zatvaranja i zlostavljanje desetaka počinitelja kaznenih djela u Qomu. Sudjelovao je u teškom kršenju prava na zakonito postupanje, što je doprinijelo pretjeranoj i sve češćoj primjeni smrtne kazne i naglom porastu broja pogubljenja od početka godine.	10.10.2011.
40.	HABIBI Mohammad Reza		Voditelj ureda ministarstva pravosuđa u Yazdu. Bivši zamjenik javnog tužitelja u Isfahanu. Trenutačno je vjerojatno u postupku raspoređivanja na drugu funkciju. Sudjelovao je u postupcima u kojima je optuženicima uskraćeno pravo na pošteno suđenje – npr. Abdollahu Fathiju koji je pogubljen u svibnju 2011. nakon što je Habibi tijekom njegova suđenja u ožujku 2010. ignorirao njegovo pravo na saslušanje i probleme s psihičkim zdravljem. Sudjelovao je stoga u teškom kršenju prava na zakonito postupanje, što je doprinijelo pretjeranoj i sve češćoj primjeni smrtne kazne i naglom porastu broja pogubljenja od početka 2011.	10.10.2011.
41.	HEJAZI Mohammad	Mjesto rođenja: Isfahan Datum rođenja: 1956.	General u Pasdaranima, imao je ključnu ulogu u zastrašivanju iranskih „neprijatelja” i prijetnjama prema njima te bombardiranju selâ iračkih Kurda. Bivši čelnik Korpusa Sarollah IRGC-a u Teheranu i bivši zapovjednik snaga Basij, imao je središnju ulogu u represiji nad prosvjednicima nakon izbora.	10.10.2011.
46.	KAMALIAN Behrouz (također poznat kao: Hackers Brain)	Mjesto rođenja: Teheran Datum rođenja: 1983.	Voditelj kiberskupine „Ashiyaneh” povezane s IRGC-om. Skupina „Ashiyaneh” Digital Security, koju je osnovao Behrouz Kamalian, odgovorna je za snažne kibernapade na domaće protivnike i reformiste te strane institucije. Na internetskim stranicama 32. zapovjedništva revolucionarne garde za kiberobranu 21. lipnja 2009. objavljene su fotografije lica 26 osoba koje su navodno snimljene tijekom demonstracija nakon izbora. Uz njih je priložen poziv Irancima da „identificiraju izgrednike”.	10.10.2011.
49.	MALEKI Mojtaba		Zamjenik voditelja ministarstva pravosuđa u pokrajini Razavi Horasan. Bivši javni tužitelj u Kermanshahu. Imao je ulogu u dramatičnom povećanju broja presuda sa smrtnom kaznom donesenih u Iranu, između ostalog u kaznenom progonu sedmoro zatvorenika osuđenih za trgovanje drogom, koji su obješeni istog dana, 3. siječnja 2010., u središnjem zatvoru u Kermanshahu.	10.10.2011.
51.	SALARKIA Mahmoud	Bivši predsjednik nogometnog kluba „Persepolis” iz Teherana	Predsjednik Komisije za benzin i transport Grada Teherana. Zamjenik glavnog javnog tužitelja u Teheranu za zatvorske poslove za vrijeme represije u 2009. Kao zamjenik glavnog javnog tužitelja u Teheranu za zatvorske poslove bio je izravno odgovoran za brojne uhidbene naloge protiv nevinih i mirnih prosvjednika i aktivista. Brojna izvješća branitelja ljudskih prava pokazuju da su prema njegovu nalogu gotovo svi koji su uhićeni držani u izolaciji bez pristupa odvjetniku ili obitelji te bez optužbe, tijekom razdobljâ različite duljine, često u uvjetima koji su jednaki prisilnom nestanku. Njihove obitelji često nisu bile obaviještene o uhićenju.	10.10.2011.
53.	TALA Hossein (također poznat kao: TALA Hosseyn)		Bivši zastupnik u iranskom parlamentu. Bivši glavni guverner („Farmandar”) pokrajine Teheran do rujna 2010., bio je odgovoran za intervenciju policijskih snaga te stoga za suzbijanje prosvjeda. U prosincu 2010. primio je nagradu zbog svoje uloge u represiji nakon izbora.	10.10.2011.
56.	BAHRAMI Mohammad-Kazem		Predsjednik upravnoga suda. Sudjelovao je u represiji protiv mirnih prosvjednika kao voditelj pravosudnog odjeljka oružanih snaga.	10.10.2011.
73.	FAHRADI Ali		Zamjenik voditelja Inspektorata za pravna pitanja i javnu inspekciju ministarstva pravosuđa u Teheranu. Javni tužitelj u Karaju. Odgovoran je za teška kršenja ljudskih prava, između ostalog za kazneni progon na suđenjima na kojima je izrečena smrtna kazna. U Karaju je zabilježen velik broj pogubljenja dok je on bio javni tužitelj.	23.3.2012.
74.	REZVANMA-NESH Ali		Zamjenik javnog tužitelja u pokrajini Karaj u regiji Alborz. Odgovoran je za teško kršenje ljudskih prava, između ostalog umiješanost u pogubljenje jednog maloljetnika.	23.3.2012.
76.	SADEGHI Mohamed		Pukovnik i zamjenik voditelja tehničke i kibertehničke obavještajne službe IRGC-a te zadužen za centar za analizu i borbu protiv organiziranog kriminala u okviru Pasdarana. Odgovoran za uhićenja i mučenje blogera/novinara.	23.3.2012.
79.	RASHIDI AGHDAM, Ali Ashraf		Bivši upravitelj zatvora Evin, imenovan sredinom 2012. Od njegova imenovanja uvjeti u zatvoru pogoršali su se, a u izvješćima se spominje sve lošije postupanje prema zatvorenicima. U listopadu 2012. devet zatvorenica započelo je štrajk glađu iz protesta zbog kršenja njihovih prava i nasilnog postupanja zatvorskih čuvara.	12.3.2013.
82.	SARAFRAZ, Mohammad (dr.) (također poznat kao: Haj-agha Sarafraz)	Mjesto rođenja: Teheran Datum rođenja: oko 1963. Boravište: Teheran	Član Vrhovnog vijeća za kiberprostor. Bivši predsjednik Radiotelevizije Islamske Republike Iran (IRIB). Bivši voditelj televizijskih mreža IRIB World Service i Press TV-a, odgovoran za sve odluke u vezi s programom. Blisko povezan s državnim sigurnosnim aparatom. Pod njegovim je vodstvom Press TV, zajedno s IRIB-om, surađivao s iranskim sigurnosnim službama i javnim tužiteljima radi emitiranja prisilnih priznanja pritvorenikâ, uključujući priznanje iransko-kanadskog novinara i redatelja Maziara Baharija u tjednoj emisiji „Iran Today”. Neovisni regulator za radiodifuziju OFCOM kaznio je Press TV u Ujedinjenoj Kraljevini sa 100 000 funti zbog emitiranja Baharijeva priznanja 2011., a koje je snimljeno u zatvoru dok je Bahari bio pod prisilom. Sarafraz je stoga povezan s kršenjem prava na zakonito postupanje i pošteno suđenje.	12.3.2013.
86.	MUSAVI-TABAR, Seyyed Reza		Bivši voditelj Revolucionarnog javnog tužiteljstva u Shirazu. Odgovoran za nezakonita uhićenja i loše postupanje prema političkim aktivistima, novinarima, braniteljima ljudskih prava, baha'ijima i zatočenicima savjesti, koji su zlostavljani, mučeni, ispitivani te im je uskraćen pristup odvjetnicima i zakonito postupanje. Musavi-Tabar potpisivao je sudske naloge u zloglasnom Centru za zadržavanje br. 100 (zatvor za muškarce), uključujući nalog za trogodišnje zadržavanje baha'ijske zatvorenice Rahe Sabet u samici.	12.3.2013.”

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 99

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 12. travnja 2017.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		ODLUKE
	*	Odluka (EU) 2017/684 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. kojom se uspostavlja mehanizam razmjene informacija u pogledu međuvladinih sporazuma i neobvezujućih instrumenata između država članica i trećih zemalja u području energetike te stavlja izvan snage Odluka br. 994/2012/EU ( 1 )	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
*	Provedbena uredba Vijeća (EU) 2017/685 od 11. travnja 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 359/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Iranu	10
*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/686 оd 1. veljače 2017. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/96 koja se odnosi na zahtjeve u pogledu utjecaja na okoliš i i učinkovitosti pogonskih jedinica traktora za poljoprivredu i šumarstvo ( 1 )	16
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/687 оd 30. ožujka 2017. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (London Cure Smoked Salmon (ZOZP))	18
	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/688 оd 11. travnja 2017. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	19
	ODLUKE
*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/689 od 11. travnja 2017. o izmjeni Odluke 2011/235/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu	21
	AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
*	Odluka br. 48/2017 Zajedničkog odbora osnovanog na temelju Sporazuma o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država оd 27. ožujka 2017. koja se odnosi na uvrštenje tijela za ocjenjivanje sukladnosti na popis u okviru Sektorskog priloga za elektromagnetsku kompatibilnost [2017/690]	26
*	Odluka br. 49/2017 Zajedničkog odbora osnovanog na temelju Sporazuma o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država оd 27. ožujka 2017. koja se odnosi na uvrštenje tijela za ocjenjivanje sukladnosti na popis u okviru Sektorskog priloga za elektromagnetsku kompatibilnost [2017/691]	27
*	Odluka br. 50/2017 Zajedničkog odbora osnovanog na temelju sporazuma o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država оd 27. ožujka 2017. koja se odnosi na uvrštenje tijela za ocjenjivanje sukladnosti na popis u okviru Sektorskog priloga za elektromagnetsku kompatibilnost [2017/692]	28


	(1) Tekst značajan za EGP.