ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 92

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 60.
6. travnja 2017.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/640 оd 23. ožujka 2017. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Novac afumat din Țara Bârsei (ZOZP))

1

 

*

Uredba Komisije (EU) 2017/641 оd 3. travnja 2017. o privremenoj zabrani ribolova rumenca okana u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama VI., VII. i VIII. za plovila koja plove pod zastavom Francuske

3

 

*

Uredba Komisije (EU) 2017/642 оd 3. travnja 2017. o privremenoj zabrani ribolova plavog iglana u Atlantskom oceanu za plovila koja plove pod zastavom Španjolske

5

 

*

Uredba Komisije (EU) 2017/643 оd 3. travnja 2017. o privremenoj zabrani ribolova bijelog iglana u Atlantskom oceanu za plovila koja plove pod zastavom Španjolske

7

 

*

Uredba Komisije (EU) 2017/644 оd 5. travnja 2017. o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za kontrolu količina dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u određenoj hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 589/2014 ( 1 )

9

 

*

Uredba Komisije (EU) 2017/645 оd 5. travnja 2017. o ispravku latvijske jezične verzije Uredbe (EZ) br. 152/2009 o utvrđivanju metoda uzorkovanja i analize za službenu kontrolu hrane za životinje ( 1 )

35

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/646 оd 5. travnja 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/378 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu provedbe godišnjeg postupka poravnavanja računâ i provedbe potvrđivanja usklađenosti

36

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/647 оd 5. travanj 2017. o donošenju izvanrednih mjera potpore tržištu svinjskog mesa u Poljskoj za određene krmače i druge svinje zaklane u razdoblju od 1. kolovoza do 30. studenoga 2016.

41

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/648 оd 5. travnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

48

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/649 оd 5. travnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine

68

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/650 оd 5. travnja 2017. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

97

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2017/651 od 3. travnja 2017. o imenovanju člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Nizozemska

99

 

*

Odluka Komisije (EU) 2017/652 оd 29. ožujka 2017. o predloženoj građanskoj inicijativi pod nazivom Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 2200)

100

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/640

оd 23. ožujka 2017.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Novac afumat din Țara Bârsei (ZOZP))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Rumunjske za upis naziva „Novac afumat din Țara Bârsei” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Novac afumat din Țara Bârsei” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv „Novac afumat din Țara Bârsei” (ZOZP) upisuje se u registar.

Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.7. Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Phil HOGAN

Član Komisije


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 459, 9.12.2016., str. 28.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/3


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/641

оd 3. travnja 2017.

o privremenoj zabrani ribolova rumenca okana u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama VI., VII. i VIII. za plovila koja plove pod zastavom Francuske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2016/2285 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2017. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2016/2285 od 12. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2017. i 2018. i izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2016/72 (SL L 344, 17.12.2016., str. 32.).


PRILOG

Br.

04/TQ2285

Država članica

Francuska

Stok

SBR/678-

Vrsta

Rumenac okan (Pagellus bogaraveo)

Zona

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII.

Datum zabrane

16.2.2017.


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/5


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/642

оd 3. travnja 2017.

o privremenoj zabrani ribolova plavog iglana u Atlantskom oceanu za plovila koja plove pod zastavom Španjolske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2017. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2017/127 od 20. siječnja 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2017. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije (SL L 24, 28.1.2017., str. 1.).


PRILOG

Br.

05/TQ127

Država članica

Španjolska

Stok

BUM/ATLANT

Vrsta

Plavi iglan (Makaira nigricans)

Zona

Atlantski ocean

Datum zabrane

1.1.2017.


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/7


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/643

оd 3. travnja 2017.

o privremenoj zabrani ribolova bijelog iglana u Atlantskom oceanu za plovila koja plove pod zastavom Španjolske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2017. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok iz tog Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

Ribolovne aktivnosti za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

João AGUIAR MACHADO

Glavni direktor

Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2017/127 od 20. siječnja 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2017. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije (SL L 24, 28.1.2017., str. 1.).


PRILOG

Br.

06/TQ127

Država članica

Španjolska

Stok

WHM/ATLANT

Vrsta

Bijeli iglan (Tetrapturus albidus)

Zona

Atlantski ocean

Datum zabrane

1.1.2017.


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/9


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/644

оd 5. travnja 2017.

o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za kontrolu količina dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u određenoj hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 589/2014

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (1), a posebno njezin članak 11. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) utvrđuju se najveće dopuštene količine za poliklorirane bifenile (PCB-ovi) koji nisu slični dioksinima, dioksine i furane te za zbroj dioksina, furana i dioksinima sličnih PCB-ova u određenoj hrani.

(2)

Preporukom Komisije 2013/711/EU (3) utvrđuju se pragovi za pokretanje postupka kako bi se potaknuo proaktivni pristup za smanjenje prisutnosti polikloriranih dibenzo-para-dioksina i polikloriranih dibenzofurana (PCDD/PCDF-ovi) i dioksinima sličnih PCB-ova u hrani. Ti su pragovi za pokretanje postupka alat kojim nadležna tijela i gospodarski subjekti utvrđuju slučajeve u kojima je primjereno utvrditi izvor kontaminacije i poduzeti potrebne mjere za njezino smanjenje ili uklanjanje.

(3)

Uredbom Komisije (EZ) br. 589/2014 (4) utvrđuju se posebne odredbe o postupcima uzorkovanja i analitičkim metodama koje se primjenjuju pri službenim kontrolama količina dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima.

(4)

Odredbe utvrđene ovom Uredbom odnose se samo na uzorkovanje i analizu dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima za provedbu Uredbe (EZ) br. 1881/2006 i Preporuke 2013/711/EU. One ne utječu na strategiju, količine i učestalost uzorkovanja kako su navedeni u prilozima III. i IV. Direktivi Vijeća 96/23/EZ (5). One ne utječu na ciljne kriterije za uzorkovanje utvrđene u Odluci Komisije 98/179/EZ (6).

(5)

Primjereno je osigurati da subjekti u poslovanju s hranom koji primjenjuju kontrole koje se provode u okviru članka 4. Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (7) primjenjuju postupke uzorkovanja koji su jednakovrijedni postupcima uzorkovanja iz te Uredbe kako bi se osiguralo da su uzorci uzeti za te kontrole reprezentativni uzorci. Osim toga, Referentni laboratorij Europske unije za dioksine i PCB-ove dostavio je dokaz da analitički rezultati u određenim slučajevima nisu pouzdani kada laboratoriji koji provode analizu uzoraka koje su uzeli subjekti u poslovanju hranom u okviru članka 4. Uredbe (EZ) br. 852/2004 ne primjenjuju kriterije učinkovitosti iz te Uredbe. Stoga je primjereno učiniti primjenu kriterija učinkovitosti obveznom i za analizu tih uzoraka.

(6)

S obzirom na to da se pristup primjene granice odlučivanja za osiguravanje da je analitički rezultat iznad najviše razine s određenom vjerojatnošću, kako je predviđeno Odlukom Komisije 2002/657/EZ (8), više ne primjenjuje za analizu dioksina i PCB-ova u hrani, primjereno je izbrisati taj pristup i zadržati samo pristup proširene nesigurnosti primjenom faktora pokrivanja 2, čime se dobiva razina pouzdanosti od približno 95 %.

(7)

U skladu sa zahtjevima izvješćivanja za bioanalitičke orijentacijske metode, primjereno je osigurati i fizikalno-kemijske metode koje se koriste za posebne zahtjeve izvješćivanja u vezi s orijentacijskom metodom.

(8)

S obzirom na to da se analize dioksina, PCB-ova sličnih dioksinima i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u najčešćim slučajevima utvrđuju zajedno, primjereno je uskladiti kriterije učinkovitosti za PCB-ove koji nisu slični dioksinima i kriterije učinkovitosti za dioksine i PCB-ove koji su slični dioksinima. To je pojednostavnjenje bez znatnih promjena u praksi, jer u slučaju PCB-ova koji nisu slični dioksinima relativni intenzitet potvrdnih iona u usporedbi s ciljnim ionima iznosi > 50 %.

(9)

Osim toga, nekoliko je manjih izmjena predloženo za postojeće odredbe, što zahtijeva stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 589/2014 i njezinu zamjenu novom Uredbom kako bi se zadržala čitljivost teksta.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije i kratice navedene u Prilogu I.

Članak 2.

Uzorkovanje za službenu kontrolu količina dioksina, furana i dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u hrani navedenoj u odjeljku 5. Priloga Uredbi (EZ) br. 1881/2006 provodi se u skladu s metodama iz Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Priprema uzoraka i analize za kontrolu količina dioksina, furana i dioksinima sličnih PCB-ova u hrani navedenoj u odjeljku 5. Priloga Uredbi (EZ) br. 1881/2006 provodi se u skladu s metodama iz Priloga III. ovoj Uredbi.

Članak 4.

Analize za kontrolu količina PCB-ova koji nisu slični dioksinima u hrani navedenoj u odjeljku 5. Priloga Uredbi (EZ) br. 1881/2006 provode se u skladu sa zahtjevima za analitičke postupke iz Priloga IV. ovoj Uredbi.

Članak 5.

Uredba (EU) br. 589/2014 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 6.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).

(3)  Preporuka Komisije 2013/711/EU od 3. prosinca 2013. o smanjenju prisutnosti dioksina, furana i PCB-ova u hrani za životinje i hrani (SL L 323, 4.12.2013., str. 37.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 589/2014 od 2. lipnja 2014. o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za kontrolu količina dioksina, dioksinima sličnih PCB-a i PCB-a koji nisu slični dioksinu u određenoj hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 252/2012 (SL L 164, 3.6.2014., str. 18.).

(5)  Direktiva Vijeća 96/23/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage direktiva 85/358/EEZ i 86/469/EEZ i odluka 89/187/EEZ i 91/664/EEZ (SL L 125, 23.5.1996., str. 10.).

(6)  Odluka Komisije 98/179/EZ od 23. veljače 1998. o utvrđivanju detaljnih pravila službenog uzorkovanja za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (SL L 65, 5.3.1998., str. 31).

(7)  Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).

(8)  Odluka Komisije 2002/657/EZ od 14. kolovoza 2002. o primjeni Direktive Vijeća 96/23/EZ o provođenju analitičkih metoda i tumačenju rezultata (SL L 221, 17.8.2002., str. 8).


PRILOG I.

DEFINICIJE I POKRATE

I.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u Prilogu I. Odluci 2002/657/EZ.

Za potrebe ove Uredbe osim njih primjenjuju se i sljedeće definicije:

1.1.

„Prag za pokretanje postupka” znači količina dotične tvari kako je utvrđeno u Prilogu Preporuci 2013/711/EU zbog koje se pokreću istrage za otkrivanje izvora te tvari u slučajevima kada su otkrivene povećane količine te tvari.

1.2.

„Orijentacijske metode” znači metode upotrijebljene za odabir onih uzoraka s količinama PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova koje prelaze najveće dopuštene količine ili pragove za pokretanje postupka. Njima se omogućuje troškovno učinkovita velika propusnost uzoraka i tako povećava mogućnost za otkrivanje novih slučajeva kada velika izloženost može dovesti do rizika za zdravlje potrošača. Orijentacijske metode temelje se na bioanalitičkim ili GC/MS metodama. Rezultati iz uzoraka koji prelaze cut-off vrijednost utvrđenu za provjeru sukladnosti s najvećom dopuštenom količinom provjeravaju se potpunom ponovljenom analizom originalnog uzorka upotrebom potvrdne metode.

1.3.

„Potvrdne metode” znači metode koje osiguravaju potpune ili dopunske informacije kojima se omogućuju nedvosmisleno otkrivanje i kvantificiranje najveće dopuštene količine PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova, ili u slučaju potrebe, praga za pokretanje postupka. Pri takvim metodama koriste se plinska kromatografija/masena spektrometrija visoke razlučivosti (GC-HRMS) ili plinska kromatografija/tandem masena spektrometrija (GC-MS/MS).

1.4.

„Bioanalitičke metode” znači metode koje se temelje na biološkim načelima, npr. stanične bioanalize, receptorski ili imunološki testovi. Te metode ne daju rezultate na razini kongenera već samo navode (1) vrijednosti TEQ izražene u bioanalitičkim ekvivalentima (BEQ), s obzirom na to da svi spojevi prisutni u izolatu uzorka koji proizvedu odgovor pri ispitivanju možda ne ispunjavaju sve zahtjeve načela TEQ.

1.5.

„Iskorištenje dobiveno bioanalizom” znači količina BEQ izračunana iz kalibracijske krivulje za TCDD ili PCB 126, korigirane za vrijednost slijepe probe i zatim podijeljene s vrijednošću TEQ određenom potvrdnom metodom. Ta metoda pokušava korigirati faktore kao što su gubitak PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih spojeva tijekom ekstrakcije i čišćenja, koekstrakcijski spojevi koji povećavaju ili smanjuju odgovor (agonistički i antagonistički učinci), kvaliteta prilagodbe krivulje ili razlike između vrijednosti TEF i REP. Iskorištenje dobiveno bioanalizom izračunava se iz odgovarajućih referentnih uzoraka koji imaju reprezentativno raspoređene kongenere oko najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka.

1.6.

„Dvostruka analiza” znači odvojena analiza predmetnih analita upotrebom drugog alikvota istog homogeniziranog uzorka.

1.7.

„Prihvaćena posebna granica kvantifikacije (2) pojedinog kongenera u uzorku” znači najmanji udio analita koji se može izmjeriti s razumnom statističkom sigurnošću, koji ispunjuje kriterije identifikacije kako su opisani u međunarodno priznatim normama, na primjer u normi EN 16215:2012 („Animal feed – Determination of dioxins and dioxin-like PCBs by GC/HRMS and of indicator PCBs by GC/HRMS”) i/ili u metodama EPA 1613 i 1668 kako su revidirane.

Granica kvantifikacije pojedinog kongenera može se odrediti na sljedeći način:

(a)

koncentracija analita u izolatu uzorka koja daje odgovor instrumenta na dva različita iona, koju treba pratiti uz omjer signala i šuma (signal/šum) 3:1 pri manje osjetljivom signalu neobrađenih podataka;

ili, ako iz tehničkih razloga izračun omjer signala i šuma ne osigura pouzdane rezultate,

(b)

točka najniže koncentracije na kalibracijskoj krivulji koja daje prihvatljivo (≤ 30 %) i dosljedno (mjereno najmanje na početku i na kraju analitičkog niza uzoraka) odstupanje od prosječnog relativnog faktora odgovora izračunanog za sve točke na kalibracijskoj krivulji u svakoj seriji uzoraka (3).

1.8.

„Gornji” znači pojam koji zahtijeva primjenu granice kvantifikacije za izračun doprinosa svakog pojedinačnog nekvantificiranog kongenera.

1.9.

„Donji” znači pojam koji zahtijeva primjenu nule za izračun doprinosa svakog pojedinačnog nekvantificiranog kongenera.

1.10.

„Srednji” znači pojam koji zahtijeva primjenu polovice granice kvantifikacije za izračun doprinosa svakog pojedinačnog nekvantificiranog kongenera.

1.11.

„Serija” znači točno određena količina hrane isporučena jednokratno i za koju nadležna osoba može odrediti da posjeduje zajedničke karakteristike kao što su podrijetlo, vrsta, vrsta pakiranja, osoba koja je pakirala, pošiljatelj ili oznake. U slučaju kada se radi o ribi i ribljim proizvodima i veličina ribe mora biti usporediva. U slučaju kada veličina i/ili masa ribe nije usporediva u istoj pošiljci, pošiljka se može smatrati serijom, ali se tada uzorkovanje mora obaviti prema posebnom postupku.

1.12.

„Podserija” znači određeni dio velike serije na kojoj se provodi uzorkovanje. Svaka podserija mora biti fizički odvojena i prepoznatljiva.

1.13.

„Pojedinačni uzorak” znači količina materijala uzetoga s jednoga mjesta iz serije, odnosno podserije.

1.14.

„Skupni uzorak” znači zbroj svih pojedinačnih uzoraka uzetih iz serije, odnosno podserije.

1.15.

„Laboratorijski uzorak” znači reprezentativni dio/količina skupnog uzorka namijenjen laboratorijskoj analizi.

II.   UPOTRIJEBLJENE POKRATE

BEQ

bioanalitički ekvivalenti

GC

plinska kromatografija

HRMS

masena spektrometrija visoke razlučivosti

LRMS

masena spektrometrija niske razlučivosti

MS/MS

tandem masena spektrometrija

PCB

poliklorirani bifenil

PCB-ovi koji nisu slični dioksinima

PCB 28, PCB 52, PCB 101, PCB 138, PCB 153 i PCB 180

PCDD

poliklorirani dibenzo-p-dioksini

PCDF

poliklorirani dibenzofurani

QC

kontrola kvalitete

REP

relativna učinkovitost

TEF

faktor ekvivalentne toksičnosti

TEQ

toksični ekvivalenti

TCDD

2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin

U

proširena mjerna nesigurnost


(1)  Bioanalitičke metode nisu specifične za te kongenere koji su uključeni u sustav TEF. Drugi strukturno povezani spojevi koji se vežu na receptor aromatskih ugljikovodika (AhR) mogu biti prisutni u izolatu uzorka što pridonosi općem odgovoru. Stoga bioanalitički rezultati nisu procjena, već više pokazatelj vrijednosti TEQ u uzorku.

(2)  Načela opisana u smjernicama ‚Guidance Document on the Estimation of LOD and LOQ for Measurements in the Field of Contaminants in Feed and Food’ [poveznica na internetsku stranicu] poštuju se ako je primjenjivo.

(3)  LOQ se izračunava iz točke najniže koncentracije uzimajući u obzir iskorištenje internih standarda i unos uzorka.


PRILOG II.

METODE UZORKOVANJA ZA SLUŽBENE KONTROLE KOLIČINA DIOKSINA (PCDD/PCDF), DIOKSINIMA SLIČNIH PCB-ova I PCB-ova KOJI NISU SLIČNI DIOKSINIMA U ODREĐENOJ HRANI

I.   PODRUČJE PRIMJENE

Uzorci koji su namijenjeni službenim kontrolama količina dioksina (PCDD/PCDF-ova), dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u hrani uzimaju se u skladu s metodama opisanima u ovom Prilogu. Skupni uzorci dobiveni na taj način smatraju se reprezentativnim uzorcima serije ili podserije iz kojih su uzeti. Sukladnost s najvećim dopuštenim količinama propisanim Uredbom (EZ) br. 1881/2006 utvrđuje se na temelju količina utvrđenih u laboratorijskim uzorcima.

Za osiguranje sukladnosti s odredbama članka 4. Uredbe (EZ) br. 852/2004 subjekt u poslovanju s hranom pri uzimanju uzoraka za kontrolu količine dioksina (PCDD/PCDF-ovi), dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima, uzorke uzima u skladu s metodama opisanima u poglavlju III. ovog Priloga ili primjenjuje jednakovrijedan postupak uzorkovanja za koji je dokazana ista razina zastupljenosti kao pri postupku uzorkovanja opisanom u poglavlju III. ovog Priloga.

II.   OPĆE ODREDBE

1.   Osoblje

Službeno uzorkovanje obavlja ovlaštena osoba koju je odredila država članica.

2.   Materijal za uzorkovanje

Svaka serija ili podserija koju treba ispitati uzorkuje se odvojeno.

3.   Mjere predostrožnosti koje treba poduzeti

Tijekom uzorkovanja i pripreme uzoraka poduzimaju se mjere predostrožnosti kako bi se izbjegle sve promjene koje bi mogle utjecati na sadržaj dioksina i PCB-ova, štetno djelovati na analitičko određivanje ili skupni uzorak učiniti nereprezentativnim.

4.   Pojedinačni uzorci

Koliko je to moguće, pojedinačni se uzorci uzimaju na različitim mjestima u čitavoj seriji ili podseriji. Odstupanje od tog postupka unosi se u zapisnik iz točke II.8.

5.   Priprema skupnog uzorka

Skupni uzorak sastavljen je združivanjem pojedinačnih uzoraka. Mora imati najmanje 1 kg, osim ako to nije praktično, npr. ako se uzorkuje jedno pakiranje ili ako proizvod ima vrlo visoku komercijalnu vrijednost.

6.   Ponovljeni uzorci

Ponovljeni uzorci zbog provedbe službene kontrole, sudskih sporova i referentnih namjena moraju se uzimati iz homogeniziranog skupnog uzorka, osim ako takav postupak nije u suprotnosti s pravilima države članice u pogledu prava subjekta u poslovanju s hranom. Količina laboratorijskog uzorka za potrebe provođenja kontrola mora biti dovoljna da se omogući najmanje dvostruka analiza.

7.   Pakiranje i dostava uzoraka

Svaki uzorak stavlja se u čist, inertan spremnik koji pruža odgovarajuću zaštitu od zagađenja, gubitka analita adsorpcijom na unutarnju stijenku spremnika te od oštećenja tijekom prijevoza. Poduzimaju se sve potrebne mjere predostrožnosti kako bi se izbjegla promjena sastava uzorka koja bi mogla nastati tijekom prijevoza ili skladištenja.

8.   Pečaćenje i označivanje uzoraka

Svaki uzorak uzet za službene potrebe zapečaćuje se na mjestu uzorkovanja i obilježava u skladu s pravilima država članica.

O svakom uzorkovanju sastavlja se zapisnik koji omogućuje jasno prepoznavanje svake serije, a sadržava podatke o vremenu i mjestu uzorkovanja te ostale dodatne podatke koji mogu poslužiti analitičaru.

III.   PLAN UZORKOVANJA

Metoda uzorkovanja koja se koristi mora osigurati reprezentativnost skupnog uzorka (pod)serije koja se kontrolira.

1.   Podjela serija u podserije

Velike serije dijele se na podserije pod uvjetom da se podserije mogu fizički odvojiti. Za proizvode koji se u prometu nalaze u velikim rasutim pošiljkama (npr. biljno ulje) primjenjuje se tablica 1. Za ostale se proizvode primjenjuje tablica 2. Uzimajući u obzir da masa serije ne predstavlja uvijek točan višekratnik mase podserija, masa podserije može odstupati od te mase za najviše 20 %.

Tablica 1.

Podjela serija na podserije za proizvode koji se prodaju u rasutim pošiljkama

Masa serije (tona)

Masa ili broj podserija

≥ 1 500

500 tona

> 300 i < 1 500

3 podserije

≥ 50 i ≤ 300

100 tona

< 50


Tablica 2.

Podjela serija na podserije za ostale proizvode

Masa serije (tona)

Masa ili broj podserija

≥ 15

15-30 tona

< 15

2.   Broj pojedinačnih uzoraka

Skupni uzorak koji objedinjuje sve pojedinačne uzorke ne smije biti lakši od 1 kg (vidjeti točku II.5.).

Najmanji broj pojedinačnih uzoraka koji se uzima iz serije ili podserija prikazan je u tablicama 3. i 4.

U slučaju da se radi o tekućim proizvodima u rasutoj pošiljci serija ili podserija moraju se dobro promiješati ručno ili mehaničkim sredstvima neposredno prije uzorkovanja u mjeri u kojoj to neće utjecati na kvalitetu proizvoda. U tom slučaju pretpostavlja se da će se kontaminanti ravnomjerno rasporediti kroz cijelu seriju ili podseriju. Stoga je za skupni uzorak dovoljno uzeti tri pojedinačna uzorka iz serije odnosno podserije.

Pojedinačni uzorci podjednake su mase. Masa pojedinačnih uzoraka iznosi najmanje 100 g.

Odstupanje od ovog postupka mora se navesti u zapisniku iz točke II.8. ovog Priloga. U skladu s odredbama Odluke Komisije 97/747/EZ (1) skupni uzorak za kokošja jaja najmanje je 12 jaja (za nepakirane serije, kao i za serije koje se sastoje od pojedinačnih pakiranja primjenjuju se tablice 3. i 4.).

Tablica 3.

Najmanji broj pojedinačnih uzoraka koji se uzimaju iz serije ili podserije

Masa ili volumen serije/podserije (u kg ili litrama)

Najmanji broj pojedinačnih uzoraka koje treba uzeti

< 50

3

50 do 500

5

> 500

10

Ako se serija ili podserija sastoji od pojedinačnih pakiranja ili jedinica, tada je broj pakiranja ili jedinica koji će se uzeti za skupni uzorak naveden u tablici 4.

Tablica 4.

Broj pakiranja ili jedinica (pojedinačnih uzoraka) koji se uzorkuju za skupni uzorak kad se serija ili podserija sastoji od pojedinačnih pakiranja ili jedinica

Broj pakiranja ili jedinica u seriji/podseriji

Broj pakiranja ili jedinica koje treba uzeti

1 do 25

najmanje 1 pakiranje ili jedinica

26 do 100

oko 5 %, a najmanje 2 pakiranja ili jedinice

> 100

oko 5 %, a najviše 10 pakiranja ili jedinica

3.   Posebne odredbe za uzorkovanje serija koje sadržavaju cijele ribe usporedive veličine i mase

Smatra se da su ribe usporedive veličine i mase kada njihova međusobna razlika u veličini i masi nije veća od oko 50 %.

Broj pojedinačnih uzoraka koji se uzimaju iz serije utvrđen je u tablici 3. Skupni uzorak koji objedinjuje sve pojedinačne uzorke ne smije biti lakši od 1 kg (vidjeti točku II.5.).

Ako serija koja se uzorkuje sadržava sitnu ribu (riba čija je pojedinačna masa manja od oko 1 kg), kao pojedinačni uzorak za tvorbu skupnog uzorka uzima se cijela riba. Kada tako dobiveni skupni uzorak teži više od 3 kg, pojedinačni uzorci mogu se uzeti od sredine ribe, ako svaki takav uzorak, od riba koje čine skupni uzorak, teži najmanje 100 grama. Cijeli dio na koji se primjenjuju najveće dopuštene količine koristi se za homogenizaciju uzorka.

Sredina ribe je i njezino težište. Ono se najčešće nalazi kod leđne peraje (ako je riba ima), odnosno na pola puta između otvora za škrge i anusa.

Ako serija koju se uzorkuje sadržava veće ribe (svaka riba je teža od oko 1 kg), pojedinačni se uzorak sastoji od središnjega dijela ribe. Svaki pojedinačni uzorak teži najmanje 100 g.

Kod riba srednje veličine (od oko 1 do 6 kg) pojedinačni uzorak se odreže u srednjem dijelu ribe koji se proteže od kralježnice do trbuha.

Kod vrlo velikih riba (npr. > približno 6 kg), uzima se pojedinačni uzorak s desne strane (gledano sprijeda) dorzo-lateralnog (odozgo i sa strane) dijela mišića iz sredine ribe. Ako bi tako uzeti uzorak sredine ribe prouzrokovao veliki trošak, može se smatrati dovoljnim uzimanje triju pojedinačnih uzoraka, od kojih svaki ima najmanje 350 grama bez obzira na veličinu serije, ili alternativno jednaki dio mišićnog mesa u blizini repa ribe i dio mišićnog mesa u blizini glave iste ribe mogu se uzeti kao pojedinačni uzorak koji će biti reprezentativan za određivanje dioksina u cijeloj ribi.

4.   Uzorkovanje serija riba koje se sastoje od cijelih riba različite veličine i/ili mase

Za pripremu uzorka primjenjuju se odredbe iz točke III.3.

Kada prevladava određeni razred ili kategorija veličine ili mase (oko 80 % serije i više), uzorak se uzima od riba čija veličina ili masa prevladava. Ovakav se uzorak smatra reprezentativnim za cijelu seriju.

Ako ne prevladava ni jedan određeni razred ili kategorija veličine ili mase, mora se osigurati da su ribe odabrane za uzorak reprezentativne za seriju. Posebne smjernice za takve slučajeve navedene su u smjernicama za uzorkovanje cijelih riba različite veličine i/ili mase „Guidance document on sampling of whole fishes of different size and/or weight (2).

5.   Uzorkovanje u maloprodaji

Uzorkovanje hrane u maloprodaji provodi se, ako je moguće, u skladu s odredbama točke III.2.

Ako to nije moguće, može se primijeniti druga metoda uzorkovanja u maloprodaji, pod uvjetom da ona osigurava dovoljnu reprezentativnost uzorkovane serije ili podserije.

IV.   SUKLADNOST SERIJE SA SPECIFIKACIJAMA

1.   U pogledu PCB-ova koji nisu slični dioksinima

Serija je sukladna ako analitički rezultat za zbroj PCB-ova koji nisu slični dioksinima ne prelazi odgovarajuću najveću dopuštenu količinu, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1881/2006, uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost (3).

Serija nije u skladu s najvećom dopuštenom količinom kako je utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1881/2006 ako srednja vrijednost dvaju gornjih analitičkih rezultata dobivena dvostrukom analizom (4), uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost, bez sumnje prelazi najveću dopuštenu količinu.

Proširena mjerna nesigurnost izračunava se upotrebom čimbenika pokrivanja 2, što daje razinu pouzdanosti od približno 95 %. Serija nije sukladna ako je srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti umanjena za proširenu nesigurnost srednje vrijednosti iznad utvrđene najveće dopuštene količine.

Pravila navedena u stavcima u okviru ove točke primjenjuju se na analitičke rezultate dobivene na uzorku za službenu kontrolu. U slučaju analize za potrebe sudskih sporova ili upućivanja primjenjuju se nacionalni propisi.

2.   U pogledu dioksina (PCDD/PCDF-ova) i dioksinima sličnih PCB-ova

Serija je sukladna ako rezultat pojedinačne analize:

provedene orijentacijskom metodom s udjelom lažno sukladnih rezultata manjim od 5 % upućuje na to da količina ne prelazi odgovarajuće najveće dopuštene količine PCDD/PCDF-ova i zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1881/2006;

provedene potvrdnom metodom ne prelazi odgovarajuće najveće dopuštene količine PCDD/PCDF-ova i zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1881/2006 uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost (5).

Za orijentacijske testove potrebno je odrediti cut-off vrijednost za odluku o sukladnosti s odgovarajućim najvećim dopuštenim količinama određenim za PCDD/PCDF-ove ili za zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova.

Serija nije u skladu s najvećom dopuštenom količinom kako je utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1881/2006 ako srednja vrijednost dvaju gornjih analitičkih rezultata (dvostruka analiza (6)) dobivena upotrebom potvrdne metode, uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost, bez sumnje prelazi najveću dopuštenu količinu.

Proširena mjerna nesigurnost izračunava se upotrebom čimbenika pokrivanja 2, što daje razinu pouzdanosti od približno 95 %. Serija nije sukladna ako je srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti umanjena za proširenu nesigurnost srednje vrijednosti iznad utvrđene najveće dopuštene količine.

Zbroj procijenjenih proširenih nesigurnosti za odvojene analitičke rezultate PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova zasebno, mora se upotrijebiti kako bi se dobio zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova,

Pravila koja su navedena u stavcima u okviru ove točke primjenjuju se na analitički rezultat dobiven na uzorku za službenu kontrolu. U slučaju analize za potrebe sudskih sporova ili upućivanja primjenjuju se nacionalni propisi.

V.   PRELAŽENJE PRAGA ZA POKRETANJE POSTUPKA

Pragovi za pokretanje postupka predstavljaju alat za odabir uzoraka u onim slučajevima u kojima je primjereno utvrditi izvor kontaminacije i poduzeti mjere za njezino smanjenje ili uklanjanje. Orijentacijske metode uspostavljaju odgovarajuće cut-off vrijednosti za odabir tih uzoraka. Ako su potrebni znatni napori za otkrivanje izvora i za smanjenje ili uklanjanje kontaminacije, može biti primjereno potvrditi prelaženje praga za pokretanje postupka dvostrukom analizom koristeći potvrdnu metodu i uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost (7).


(1)  Odluka Komisije 97/747/EZ od 27. listopada 1997. o utvrđivanju razina i učestalosti uzorkovanja propisanog Direktivom Vijeća 96/23/EZ za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u određenim proizvodima životinjskog podrijetla (SL L 303, 6.11.1997., str. 12.).

(2)  https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/safety/docs/cs_contaminants_catalogue_dioxins_guidance-sampling_exemples-dec2006_en.pdf

(3)  Načela opisana u smjernicama „Guidance Document on Measurement Uncertainty for Laboratories performing PCDD/F and PCB Analysis using Isotope Dilution Mass Spectrometry” [poveznica na internetsku stranicu] poštuju se ako je primjenjivo.

(4)  Dvostruka analiza potrebna je ako rezultat prvog određivanja nije sukladan. Dvostruka analiza potrebna je kako bi se isključila mogućnost unutarnje uzajamne kontaminacije ili slučajne zamjene uzoraka. U slučaju da se analiza izvodi tijekom incidenta kontaminacije, potvrđivanje dvostrukom analizom može se izostaviti u slučaju da su uzorci koji su odabrani za analizu sljedivošću povezani s incidentom kontaminacije i otkrivena količina je značajno veća od najveće dopuštene količine.

(5)  Guidance Document on Measurement Uncertainty for Laboratories performing PCDD/F and PCB Analysis using Isotope Dilution Mass Spectrometry [poveznica na internetsku stranicu], Guidance Document on the Estimation of LOD and LOQ for Measurements in the Field of Contaminants in Feed and Food [poveznica na internetsku stranicu].

(6)  Dvostruka analiza potrebna je ako rezultat prvog određivanja, u kojem se primjenjuju potvrdne metode uporabom 13C-označenog internog standarda, za odgovarajuće analite nije sukladan. Dvostruka analiza potrebna je kako bi se isključila mogućnost unutarnje uzajamne kontaminacije ili slučajne zamjene uzoraka. U slučaju da se analiza izvodi tijekom incidenta kontaminacije, potvrđivanje dvostrukom analizom može se izostaviti u slučaju da su uzorci koji su odabrani za analizu sljedivošću povezani s incidentom kontaminacije i otkrivena količina je značajno veća od najveće dopuštene količine.

(7)  Jednako obrazloženje i zahtjevi za dvostruku analizu za kontrolu pragova za pokretanje postupka kao u bilješci 6 za najveće dopuštene količine.


PRILOG III.

PRIPREMA UZORKA I ZAHTJEVI ZA METODE ANALIZE KOJE SE KORISTE ZA KONTROLU KOLIČINA DIOKSINA (PCDD/PCDF-ovi) I DIOKSINIMA SLIČNIH PCB-ova U ODREĐENOJ HRANI

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Zahtjevi iz ovog Priloga primjenjuju se kad se hrana analizira za službenu kontrolu količina 2,3,7,8-supstituiranih polikloriranih dibenzo-p-dioksina i polikloriranih dibenzofurana (PCDD/PCDF-ovi) i dioksinima sličnih polikloriranih bifenila (dioksinima slični PCB-ovi) te za pripremu uzoraka i analitičkih zahtjeva za druge regulatorne potrebe, uključujući kontrole koje provodi subjekt u poslovanju s hranom za osiguranje sukladnosti s odredbama u članku 4. Uredbe (EZ) br. 852/2004.

Prisutnost PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u hrani može se pratiti s pomoću dvije različite vrste analitičkih metoda:

(a)   Orijentacijske metode

Cilj je orijentacijskih metoda odabir uzoraka s količinama PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova koje prelaze najveće dopuštene količine ili pragove za pokretanje postupka. Orijentacijske metode omogućuju troškovno učinkovitu veliku propusnost uzoraka i tako povećavaju mogućnost za otkrivanje novih incidenata pri kojima velika izloženost može uzrokovati rizike za zdravlje potrošača. Cilj je njihove primjene izbjeći lažno sukladne rezultate. One mogu uključivati bioanalitičke metode i GC/MS metode.

Orijentacijske metode temelje se na usporedbi analitičkog rezultata s cut-off vrijednošću, i omogućuju odluku da/ne u pogledu mogućeg prelaženja najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka. Koncentracija PCDD/PCDF-ova i zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u uzorcima za koje se sumnja da su nesukladni s najvećom dopuštenom količinom mora biti određena ili potvrđena potvrdnom metodom.

Osim toga, orijentacijske metode mogu uputiti na prisutnost količina PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u uzorku. U slučaju primjene bioanalitičkih orijentacijskih metoda rezultati se izražavaju kao bioanalitički ekvivalenti (BEQ), dok se u slučaju primjene fizikalno-kemijskih GC-MS metoda izražavaju kao toksični ekvivalenti (TEQ). Numerički navedeni rezultati orijentacijskih metoda prikladni su za dokazivanje sukladnosti ili sumnje na nesukladnost ili prelaženja praga za pokretanje postupka i pokazuju raspon količina u slučaju daljnjeg praćenja s pomoću potvrdnih metoda. Oni nisu prikladni za potrebe kao što su ocjena količina prisutnosti, procjena unosa, praćenje vremenskih kretanja kod količina ili ponovna ocjena pragova za pokretanje postupka i najvećih dopuštenih količina.

(b)   Potvrdne metode

Potvrdne metode omogućuju nedvosmisleno određivanje količine PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u uzorku i osiguravaju cjelovite informacije na temelju kongenera. Stoga te metode omogućuju kontrolu najvećih dopuštenih količina i pragova za pokretanje postupka uključujući potvrdu rezultata dobivenih orijentacijskim metodama. Osim toga rezultati se mogu koristiti u druge svrhe kao što su određivanje niskih količina prisutnosti kod praćenja hrane, praćenje vremenskih kretanja, procjena izloženosti populacije i stvaranje baze podataka zbog moguće ponovne ocjene pragova za pokretanje postupka i najvećih dopuštenih količina. One su važne i za određivanje uzoraka kongenera kako bi se ustanovio izvor moguće kontaminacije. Pri takvim metodama koristi se GC-HRMS. Za potvrđivanje sukladnosti ili nesukladnosti s najvećom dopuštenom količinom može se koristiti i GC-MS/MS.

2.   POZADINA

Za izračun koncentracija TEQ, koncentracije pojedinačnih tvari u danom uzorku pomnože se s njihovim odgovarajućim faktorom TEF kako ga je odredila Svjetska zdravstvena organizacija i navela u Dodatku ovom Prilogu, a zatim zbroje kako bi se dobila ukupna koncentracija dioksinima sličnih spojeva izraženih kao TEQ-ovi.

Orijentacijske i potvrdne metode mogu se koristiti samo za kontrolu određene matrice ako su metode dovoljno osjetljive za pouzdano otkrivanje količine koja dosegne razinu najveće dopuštene količine ili prag za pokretanje postupka.

3.   ZAHTJEVI ZA OSIGURANJE KVALITETE

Mjere za sprečavanje uzajamne kontaminacije moraju se poduzeti u svakoj fazi uzorkovanja i analize.

Uzorci se moraju čuvati i prevoziti u spremnicima od stakla, aluminija, polipropilena ili polietilena koji su primjereni za čuvanje i ne utječu na količine PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u uzorcima. Tragovi papirne prašine moraju se ukloniti iz spremnika za uzorke.

Skladištenje i prijevoz moraju biti provedeni tako da se očuva cjelovitost uzorka hrane.

Gdje je to relevantno, svaki laboratorijski uzorak treba sitno samljeti i dobro promiješati koristeći postupak kojim se dokazano postiže potpuna homogenizacija (npr. prosijavanjem samljevenog uzorka kroz sito otvora 1 mm); ako je sadržaj vlage u uzorku previsok, uzorak se prije mljevenja mora osušiti.

Kontrola reagensa, staklenog pribora i opreme zbog mogućeg utjecaja na rezultate izražene u TEQ ili BEQ od opće je važnosti.

Slijepu probu treba analizirati provodeći cijeli analitički postupak, ali bez uzorka.

Za bioanalitičke metode vrlo je važno da su sav stakleni pribor i otapala koji se koriste u analizi ispitani da ne sadržavaju spojeve koji utječu na otkrivanje ciljnih spojeva u radnom rasponu. Stakleni pribor treba isprati otapalima ili/i grijati na temperaturama koje su primjerene za otklanjanje tragova PCDD/PCDF-ova, dioksinima sličnih spojeva te interferirajućih spojeva s njihove površine.

Količina uzorka za ekstrakciju mora biti dovoljna da se ispune zahtjevi u pogledu dovoljno niskog radnog raspona uključujući koncentracije na razini najveće dopuštene količine ili pragova za pokretanje postupka.

Posebni postupci pripreme uzorka koji se koriste za dotične proizvode moraju slijediti međunarodno priznate smjernice.

Kod ribe treba ukloniti kožu jer su najveće dopuštene količine propisane za mišić bez kože. Međutim potrebno je pažljivo i potpuno sastrugati cjelokupno mišićno i masno tkivo koje se nalazi s unutarnje strane kože i dodati ih u uzorak koji se analizira.

4.   ZAHTJEVI ZA LABORATORIJE

U skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 882/2004, laboratorije akreditiraju priznata tijela koja rade u skladu sa smjernicom ISO 58 kako bi se osiguralo da primjenjuju analitičko osiguranje kvalitete. Laboratoriji se akreditiraju prema normi EN ISO/IEC 17025. Načela kako su opisana u tehničkim smjernicama za procjenu mjerne nesigurnosti i granica kvantifikacije za analizu PCDD/PCDF-ova i PCB-ova poštuju se ako je primjenjivo (1).

Sposobnost laboratorija dokazuje se kontinuiranim uspješnim sudjelovanjem u međulaboratorijskim studijama za određivanje PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u relevantnim matricama hrane i rasponima koncentracija.

Laboratoriji koji provode orijentacijske metode pri rutinskim kontrolama uzoraka moraju uspostaviti blisku suradnju s laboratorijima koji provode potvrdne metode zbog kontrole kvalitete, i zbog potvrde analitičkih rezultata sumnjivih uzoraka.

5.   OSNOVNI ZAHTJEVI ZA ANALITIČKE POSTUPKE ZA DIOKSINE (PCDD/PCDF-ovi) I DIOKSINIMA SLIČNE PCB-ove

5.1.   Nisko radno područje i granice kvantifikacije

Za PCDD/PCDF-ove osjetljivost određivanja mora biti u gornjem femtogramskom (10– 15 g) rasponu zbog iznimno visoke toksičnosti nekih od ovih spojeva. Za većinu PCB kongenera dovoljna je granica kvantifikacije u nanogramskom (10– 9 g) rasponu. Međutim za mjerenje toksičnijih kongenera dioksinima sličnih PCB-ova (posebno ne-orto supstituiranih kongenera) donji dio radnog raspona mora doseći donje pikogramsko područje (10– 12 g).

5.2.   Visoka selektivnost (specifičnost)

Potrebno je razlikovati između PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova i mnogobrojnih drugih, istodobno ekstrahiranih i vjerojatno interferirajućih spojeva, prisutnih u koncentracijama koje su nekoliko redova veličine veće od koncentracija predmetnih analita. Kod metoda plinske kromatografije/masene spektrometrije (GC-MS) nužno je razlikovati između različitih kongenera, npr. između toksičnih (npr. sedamnaest 2,3,7,8-supstituiranih PCDD/PCDF-ova i dvanaest dioksinima sličnih PCB-ova) i drugih kongenera.

Bioanalitičke metode moraju moći otkriti ciljne spojeve kao zbroj PCDD/PCDF-ova i/ili dioksinima sličnih PCB-ova. Čišćenje uzorka ima za cilj uklanjanje spojeva koji uzrokuju lažnu nesukladnost rezultata ili spojeva koji mogu smanjiti odgovor i prouzročiti lažno sukladne rezultate.

5.3.   Visoka točnost (istinitost i preciznost, očito iskorištenje pri biološkim testovima)

Kod metoda GC-MS određivanje treba osigurati valjanu procjenu prave koncentracije u uzorku. Visoka točnost (točnost mjerenja: podudarnost između rezultata mjerenja i stvarne ili prihvaćene vrijednosti mjerenoga) potrebna je da bi se izbjeglo odbijanje rezultata analize uzorka na temelju slabe pouzdanosti utvrđene razine TEQ. Točnost se izražava kao istinitost (razlika između izmjerene srednje vrijednosti za analit u certificiranome materijalu i njegove certificirane vrijednosti, izražene kao postotak ove vrijednosti) i preciznost (RSDR relativna standardna devijacija izračunana iz rezultata dobivenih u uvjetima ponovljivosti).

Kod bioanalitičkih metoda potrebno je odrediti očito iskorištenje pri biološkim testovima.

5.4.   Validacija u rasponu najveće dopuštene količine i opće mjere za kontrolu kvalitete

Laboratoriji moraju dokazati učinkovitost izvedbe metode u određenom rasponu najveće dopuštene količine, npr. 0,5 ×, 1 × i 2 × većom količinom od najveće dopuštene količine, s prihvatljivim koeficijentom varijacije ponovljene analize tijekom validacijskog postupka i/ili rutinske analize.

Redovite slijepe probe i pokusi s dodavanjem ili analize kontrolnih uzoraka (ako je dostupan, poželjan je certificirani referentni materijal) provode se kao mjere unutarnje kontrole kvalitete. Dijagrami kontrole kvalitete (QC) za slijepe probe, pokuse s dodavanjem ili analize kontrolnih uzoraka bilježe se i provjeravaju kako bi se osiguralo da je provedba analiza u skladu sa zahtjevima.

5.5.   Granica kvantifikacije

Za bioanalitičku orijentacijsku metodu, određivanje LOQ nije nužno potrebno, ali je potrebno dokazati da metoda može razlikovati slijepu vrijednost od cut-off vrijednosti. Pri određivanju vrijednosti BEQ određuje se prag izvještavanja zbog postupanja s uzorcima koji daju odgovor ispod te razine. Za prag izvještavanja potrebno je dokazati da se razlikuje najmanje za tri puta od postupka sa slijepim uzorcima s odgovorom ispod radnog raspona. Stoga ga se izračunava na temelju uzoraka koji sadrže ciljne spojeve blizu najniže zahtijevane količine, a ne iz omjera između signala i šuma ili slijepe probe.

Granica kvantifikacije (LOQ) za potvrdnu metodu mora biti približno jedna petina najveće dopuštene količine.

5.6.   Analitički kriteriji

Za pouzdane rezultate potvrdnih ili orijentacijskih metoda moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji u rasponu najveće dopuštene količine za TEQ vrijednosti odnosno BEQ vrijednosti, koje se određuju kao ukupna vrijednost TEQ ili ukupna vrijednost BEQ (kao zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova), ili odvojeno za PCDD/PCDF-ove i dioksinima slične PCB-ove.

 

Orijentacijske metode s bioanalitičkim ili fizikalno-kemijskim metodama

Potvrdne metode

Učestalost lažno sukladnih rezultata (*1)

< 5 %

 

Istinitost

 

– 20 % do + 20 %

Ponovljivost (RSDr)

< 20 %

 

Srednja preciznost (RSDR)

< 25 %

< 15 %

5.7   Posebni zahtjevi za orijentacijske metode

Mogu se koristiti GC-MS metode i bioanalitičke metode. Za GC-MS metode primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u točki 6. Za stanične bioanalitičke metode primjenjuju se posebni zahtjevi utvrđeni u točki 7.

Laboratoriji koji provode orijentacijske metode za rutinsku kontrolu uzoraka moraju uspostaviti blisku suradnju s laboratorijima koji provode potvrdnu metodu.

Tijekom rutinske analize potrebno je provesti provjeru mogućnosti orijentacijske metode pomoću kontrole analitičke kvalitete i stalnog vrednovanja metoda. Kontinuirano se mora provoditi program za kontrolu sukladnih rezultata.

Provjera mogućeg smanjenja staničnog odgovora i citotoksičnosti.

20 % izolata uzoraka mjeri se u rutinskom orijentacijskom pregledu bez dodane tvari TCDD i s njom, koja odgovara najvećoj dopuštenoj količini ili pragu za pokretanje postupka kako bi se provjerilo je li odgovor možda smanjen zbog interferirajućih supstanci prisutnih u izolatu uzorka. Izmjerena koncentracija uzorka s dodatkom uspoređuje se sa zbrojem koncentracija izolata bez dodatka i koncentracije za dodavanje. Ako je ta izmjerena koncentracija za više od 25 % manja od izračunane (zbirne) koncentracije, to ukazuje na moguće smanjenje signala i dotični rezultat treba podvrgnuti potvrdnoj analizi. Rezultati se prate na dijagramima kontrole kvalitete.

Kontrola kvalitete sukladnih uzoraka

Otprilike od 2 % do 10 % sukladnih uzoraka, ovisno o matrici uzorka i laboratorijskim iskustvima, bit će potvrđeno.

Određivanje učestalosti lažno sukladnih rezultata na temelju podataka kontrole kvalitete

Određuje se učestalost lažno sukladnih rezultata dobivenih orijentacijskim metodama analize uzoraka ispod i iznad najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka. Stvarna učestalost lažno sukladnih rezultata mora biti ispod 5 %.

Nakon što je najmanje 20 potvrđenih rezultata po matrici/skupini matrica dostupno iz kontrole kvalitete sukladnih uzoraka, donose se zaključci o učestalosti lažno sukladnih rezultata iz te baze podataka. Rezultati uzoraka analizirani prstenastim probama ili tijekom incidenata kontaminacije koji pokrivaju raspon koncentracije do npr. 2 × najveće dopuštene količine, mogu se uključiti i u minimum od 20 rezultata za procjenu učestalosti lažno sukladnih rezultata. Uzorci moraju uključivati najčešće uzorke kongenera koji predstavljaju različite izvore.

Iako su orijentacijske metode usmjerene prvenstveno na otkrivanje uzoraka koji prelaze prag za pokretanje postupka, kriterij za određivanje lažno sukladnih rezultata jest najveća dopuštena količina, uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost potvrdne metode.

Mogući nesukladni rezultati iz orijentacijske metode moraju se uvijek provjeriti cijelom ponovljenom analizom na originalnom uzorku potvrdnom metodom. Ti se uzorci mogu koristiti i za procjenu učestalosti lažno nesukladnih rezultata. Kod orijentacijskih metoda učestalost lažnih nesukladnih rezultata dio je rezultata za koje je potvrđeno da su sukladni potvrdnom analizom, dok je prethodnom orijentacijskom metodom analize za uzorak izražena sumnja da nije sukladan. Međutim, procjena prednosti orijentacijske metode temelji se na usporedbi lažno nesukladnih rezultata s ukupnim brojem pregledanih uzoraka. Ta učestalost mora biti dovoljno niska da je uporaba orijentacijske metode korisna.

Bioanalitičke metode moraju barem u uvjetima validacije valjano pokazati količinu TEQ, izračunanu i izraženu kao BEQ.

I kod bioanalitičkih metoda provedenih u uvjetima ponovljivosti, interna laboratorijska ponovljivost RSDr je uobičajeno manja nego ponovljivost RSDR.

6.   POSEBNI ZAHTJEVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI METODE GC-MS ZA ORIJENTACIJSKE ILI POTVRDNE METODE

6.1.   Prihvatljive razlike između gornje i donje granice razina WHO-TEQ

Razlika između gornje i donje granice ne smije biti veća od 20 % da bi se potvrdilo prelaženje najveće dopuštene količine ili u slučaju potrebe prelaženja praga za pokretanje postupka.

6.2.   Kontrola iskorištenja

Dodavanje 13C-označenih 2,3,7,8-klor-supstituiranih unutarnjih standarda za PCDD/PCDF-ove i 13C-označenih unutarnjih standarda za dioksinima slične PCB-ove potrebno je provesti na samom početku analitičke metode, na primjer prije ekstrakcije, kako bi se vrednovao analitički postupak. Mora se dodati najmanje po jedan kongener za sve tetra do okta-klorirane homologne skupine za PCDD/PCDF-ove i najmanje po jedan kongener za svaku homolognu skupinu za dioksinima slične PCB-ove (odnosno najmanje po jedan kongener za svaki izabrani ion u spektrometriji masa koja se koristi za praćenje PCDD/PCDF-ova odnosno dioksinima sličnih PCB-ova). U slučaju potvrdnih metoda koristi se svih 17 13C-označenih 2,3,7,8-supstituiranih unutarnjih standarda za PCDD/PCDF-ove i svih 12 13C-označenih unutarnjih standarda za dioksinima slične PCB-ove.

Relativne faktore odgovora treba utvrditi i za one kongenere za koje se ne dodaje ni jedan 13C-označen analog, tako što će se koristiti odgovarajuće kalibracijske otopine.

Za hranu biljnog i životinjskoga podrijetla koja sadržava manje od 10 % masti, interni se standardi obavezno dodaju prije ekstrakcije. Za hranu životinjskoga podrijetla u kojoj je udio masti veći od 10 %, interni se standardi mogu dodati prije ili poslije ekstrakcije masti. Mora se provesti odgovarajuće vrednovanje učinkovitosti ekstrakcije, što ovisi o fazi kada se dodaju interni standardi te o tome iskazuju li se rezultati na osnovi proizvoda ili masti.

Prije GC-MS analize treba dodati 1 ili 2 (surogat) standarda radi provjere iskorištenja

Potrebno je kontrolirati iskorištenje. Za potvrdne metode, iskorištenje pojedinačnih internih standarda mora biti u rasponu između 60 % i 120 %. Manje ili veće iskorištenje za pojedinačne kongenere, a posebno za neke hepta- i okta-klorirane dibenzo-p-dioksine i dibenzofurane, prihvatljivo je pod uvjetom da je njihov doprinos TEQ vrijednosti manji od 10 % ukupne TEQ vrijednosti (dobivene na temelju zbroja PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova). Za orijentacijske metode GC-MS iskorištenje mora biti u rasponu između 30 % i 140 %.

6.3.   Uklanjanje interferirajućih tvari

Odvajanje PCDD/PCDF-ova od interferirajućih kloriranih spojeva kao što su PCB-ovi koji nisu slični dioksinima i klorirani difenil eteri provodi se pomoću odgovarajućih kromatografskih tehnika (najbolje s pomoću kolone s florisilom, aluminijevim oksidom i/ili aktivnim ugljenom).

Razdvajanje izomera plinskom kromatografijom mora biti zadovoljavajuće (< 25 % od vrha do vrha između 1,2,3,4,7,8-HxCDF i 1,2,3,6,7,8-HxCDF).

6.4.   Kalibracija sa standardnom krivuljom

Raspon kalibracijske krivulje mora obuhvaćati relevantni raspon najvećih dopuštenih količina ili pragova za pokretanje postupka.

6.5.   Posebni zahtjevi za potvrdne metode

Za GC-HRMS:

U HRMS-u razlučivost je tipično veća ili jednaka 10 000 za cijeli maseni raspon pri 10 % najmanjeg razmaka između dviju vršnih vrijednosti jednakog intenziteta.

Ispunjavanje daljnjih kriterija za identifikaciju i potvrđivanje kako su opisani u međunarodno priznatim normama, na primjer u normi EN 16215:2012 (Animal feed – Determination of dioxins and dioxin-like PCBs by GC/HRMS and of indicator PCBs by GC/HRMS) i/ili u metodama EPA 1613 i 1668, kako su revidirane.

Za GC-MS/MS:

Praćenje barem dvaju specifičnih prekursor iona, svakoga s jednim posebnim odgovarajućim prijelaznim ionom produkta za sve označene i neoznačene analite u okviru analize.

Najveće dopušteno odstupanje relativnih intenziteta iona od ± 15 % za odabranu tranziciju iona produkta u usporedbi s izračunanim ili izmjerenim vrijednostima (prosjek iz kalibracijskih normi), primjenjujući identične MS/MS uvjete, posebno energiju kolizije i tlak plina kolizije, za svaku tranziciju jednog analita.

Razlučivost za svaki kvadropol treba postaviti jednako ili bolje od jedinične masene razlučivosti (jedinična masena razlučivost: razlučivost koje je dostatna da dvije vršne točke razdvoji za jednu masenu jedinicu) kako bi se smanjila moguća međudjelovanja predmetnih analita.

Ispunjavanje daljnjih zahtjeva kako su opisani u međunarodno priznatim normama, na primjer u normi EN 16215:2012 (Animal feed – Determination of dioxins and dioxin-like PCBs by GC/HRMS and of indicator PCBs by GC/HRMS) i/ili u metodama EPA 1613 i 1668, kako su revidirane, osim obveze da se koristi GC-HRMS.

7.   POSEBNI ZAHTJEVI ZA BIOANALITIČKE METODE

Bioanalitičke metode su metode koje se temelje na uporabi bioloških načela kao što su testovi na staničnoj osnovi, testovi na temelju receptora ili imunološki testovi. U ovoj točki utvrđuju se općeniti zahtjevi za bioanalitičke metode.

Orijentacijskom metodom se u načelu uzorak klasificira kao sukladan ili kao uzorak sa sumnjom na nesukladnost. U tu svrhu izračunana vrijednost BEQ uspoređuje se s cut-off vrijednošću (vidjeti točku 7.3.). Uzorci ispod cut-off vrijednosti smatraju se sukladnima, za uzorke jednake ili iznad cut-off vrijednosti sumnja se da nisu sukladni, što zahtijeva analizu potvrdnom metodom. U praksi BEQ vrijednost koja odgovara dvjema trećinama najveće dopuštene količine može se koristiti kao najprimjerenija cut-off vrijednost osiguravajući učestalost lažno sukladnih rezultata ispod 5 % i prihvatljivu učestalost lažno nesukladnih rezultata. Kako su najveće dopuštene količine odvojene za PCDD/PCDF-ove i za zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova, provjera sukladnosti uzoraka bez frakcioniranja zahtijeva odgovarajuće cut-off vrijednosti za PCDD/PCDF-ove kod bioloških testova. Za provjeru uzoraka koji prelaze pragove za pokretanje postupka, odgovarajući postotak dotičnog praga za pokretanje postupka može se koristiti kao cut-off vrijednost.

Ako je okvirna vrijednost izražena u BEQ, rezultati iz uzorka moraju se navesti u radnom rasponu i prelaziti prag izvještavanja (vidjeti točke 7.1.1. i 7.1.6.)

7.1.   Procjena odgovora na ispitivanje

7.1.1.   Opći zahtjevi

Kada se koncentracije izračunavaju iz kalibracijske krivulje za TCDD, vrijednosti na gornjem kraju krivulje pokazuju velike varijacije (visok koeficijent varijacije (CV)). Radni raspon je raspon u kojem je CV manji od 15 %. Donji dio radnog raspona (prag izvještavanja) mora se dalje odrediti u znatno većoj mjeri (najmanje tri puta više) od postupka slijepe probe. Gornji dio radnog raspona obično predstavlja vrijednost EC70 (70 % najveće učinkovite koncentracije), ali je niži ako je CV u tom rasponu veći od 15 %. Radni raspon se određuje tijekom validacije. Cut-off vrijednosti (vidjeti točku 7.3.) moraju biti unutar radnog raspona.

Standardne otopine i izolati uzoraka ispituju se trostrukom ili barem dvostrukom analizom. Kad se upotrebljavaju dvostruke analize, standardne otopine ili izolati kontrolnih uzoraka ispitani u četiri do šest udubina raspoređenih po pločici pokazuju odgovor ili koncentraciju (moguće samo u radnom rasponu) na temelju CV < 15 %.

7.1.2.   Kalibracija

7.1.2.1.   Kalibracija sa standardnom krivuljom

Razine u uzorcima se mogu procijeniti usporedbom odgovora na ispitivanje s kalibracijskom krivuljom TCDD (ili PCB 126 ili standardna mješavina PCDD/PCDF-ova/dioksinima sličnih PCB-ova) za izračun BEQ vrijednosti u izolatu i kasnije u uzorku.

Kalibracijska krivulja sadržava osam do 12 koncentracija (barem dvostruko) s dovoljno koncentracija u donjem dijelu krivulje (radni raspon). Posebnu pažnju treba obratiti na kvalitetu prilagodbe krivulje u radnom rasponu. Tako R2 vrijednost ima malu ili nikakvu korist u procjeni ispravnosti prilagodbe pri nelinearnoj regresiji. Bolja prilagodba postići će se smanjivanjem razlike između izračunatih i primijećenih vrijednosti u radnom rasponu krivulje (npr. smanjivanjem zbroja kvadrata rezidua).

Procijenjena vrijednost u izolatu uzorka se zatim korigira za vrijednost BEQ, izračunanu za slijepi uzorak matrice ili otapala (kako bi se uzele u obzir nečistoće iz upotrijebljenih otapala i kemikalija) i za očito iskorištenje (izračunano iz vrijednosti BEQ odgovarajućih referentnih uzoraka s reprezentativnim uzorcima kongenera u području najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka). Za korekciju iskorištenja, očito iskorištenje mora uvijek biti unutar zahtijevanog raspona (vidjeti točku 7.1.4.). Referentni uzorci koji se koriste za korekciju iskorištenja moraju biti sukladni zahtjevima iz točke 7.2.

7.1.2.2.   Kalibracija s referentnim uzorcima

Druga mogućnost je da se upotrijebi kalibracijska krivulja pripremljena iz barem četiri referentna uzorka (vidjeti točku 7.2.): jedna slijepa matrica te tri referentna uzorka s 0,5 x, 1,0 x i 2,0 x većom vrijednosti od najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka, zbog čega korekcija vrijednosti slijepih proba i iskorištenja više nije potrebna ako značajke matrice referentnih uzoraka odgovaraju onima nepoznatih uzoraka. U ovom se slučaju može odgovor testa koji odgovara dvije trećine najveće dopuštene količine (vidjeti točku 7.3.) izračunati neposredno iz tih uzoraka i upotrijebiti kao cut-off vrijednost. Za provjeru uzoraka koji prelaze pragove za pokretanje postupka, odgovarajući postotak pragova za pokretanje postupka može odgovarati kao cut-off vrijednost.

7.1.3.   Odvojeno određivanje PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova

Izolati se mogu podijeliti u frakcije koje sadržavaju PCDD/PCDF-ove i dioksinima slične PCB-ove omogućavajući odvojeno iskazivanje vrijednosti TEQ za PCDD/PCDF-ove i dioksinima slične PCB-ove (u BEQ). Po mogućnosti se koristi standardna kalibracijska krivulja PCB 126 za procjenu rezultata za frakciju koja sadržava dioksinima slične PCB-ove.

7.1.4.   Očito iskorištenje pri biološkim testovima

„Očito iskorištenje pri biološkim testovima” izračunava se iz odgovarajućih referentnih uzoraka s reprezentativnim uzorcima kongenera u području oko najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka i izražava se kao postotak vrijednosti BEQ u usporedbi s vrijednošću TEQ. Ovisno o vrsti ispitivanja i upotrijebljenih TEF-ova (2), razlike između faktora TEF i REP za dioksinima slične PCB-ove mogu prouzročiti manje očito iskorištenje za dioksinima slične PCB-ove u usporedbi s PCDD/PCDF-ovima. Stoga ako se provodi odvojeno određivanje PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova, očito iskorištenje pri biološkim testovima iznosi: za dioksinima slične PCB-ove 20 % do 60 %, za PCDD/PCDF-ove od 50 % do 130 % (rasponi vrijede za TCDD kalibracijsku krivulju). S obzirom da doprinos dioksinima sličnih PCB-ova zbroju PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova može varirati kod različitih matrica i uzoraka, očito iskorištenje pri biološkim testovima za parametar zbroja odražava te raspone koji iznose od 30 % do 130 %.

7.1.5.   Kontrola iskorištenja pri čišćenju

Gubitak spojeva tijekom čišćenja provjerava se tijekom validacije. Slijepa proba s dodatkom mješavine različitih kongenera podvrgava se čišćenju (najmanje n = 3), a iskorištenje i varijabilnost se provjeravaju potvrdnom metodom. Iskorištenje mora iznositi od 60 % do 120 % naročito za kongenere koji doprinose više od 10 % vrijednosti TEQ u različitim mješavinama.

7.1.6.   Prag izvještavanja

Za izvještavanje o vrijednostima BEQ, prag izvještavanja određuje se na temelju odgovarajućih uzoraka matrica koji uključuju tipične uzorke kongenera, ali ne na temelju kalibracijske krivulje standarda zbog niske preciznosti u donjem rasponu krivulje. Učinci ekstrakcije i čišćenja moraju se uzeti u obzir. Prag izvještavanja mora se odrediti značajno iznad postupka sa slijepim uzorcima (najmanje tri puta više).

7.2.   Korištenje referentnih uzoraka

Referentni uzorci predstavljaju uzorke matrica, uzorke kongenera i raspone koncentracija za PCDD/PCDF-ove i dioksinima slične PCB-ove oko najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka.

Uz svaku seriju uzoraka koja se ispituje mora se uključiti jedna slijepa proba ili po mogućnosti slijepa matrica i jedan referentni uzorak s najvećom dopuštenom količinom ili na pragu za pokretanje postupka. Ovi uzorci se moraju ekstrahirati i analizirati istodobno u istovjetnim uvjetima. Referentni uzorak mora pokazati izrazito veći odgovor od slijepog uzorka, čime se osigurava primjerenost testa. Ti se uzorci mogu koristiti za korekciju slijepe probe i iskorištenja.

Referentni uzorci koji se odabiru za korekciju iskorištenja su reprezentativni za pokusne uzorke, što znači da uzorci kongenera ne uzrokuju preniske procjene vrijednosti.

Dodatnim referentnim uzorcima kojima su količine 0,5 x i 2 x veće od najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka mogu se uključiti za dokazivanje ispravnosti ispitivanja u rasponu propisanih količina za kontrolu najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka. Ako se kombiniraju, ovi uzorci se mogu koristiti za izračun vrijednosti BEQ u pokusnim uzorcima (vidjeti točku 7.1.2.2.).

7.3.   Određivanje cut-off vrijednosti

Utvrđuje se odnos između bioanalitičkih rezultata u BEQ-u i rezultati potvrdnih metoda u TEQ-u (npr. kalibracijskim pokusima u matrici, koji uključuju referentne uzorke s dodatkom 0, 0,5 ×, 1 × i 2 × najveće dopuštene količine sa šest ponavljanja na svakoj razini (n = 24)). Faktori korekcije (slijepa proba i iskorištenje) mogu se procijeniti iz ovog odnosa, ali ih se mora provjeravati u svakoj seriji ispitivanja uključivanjem slijepih uzoraka postupka/matrice i uzoraka iskorištenja (vidjeti točku 7.2.).

Cut-off vrijednosti određuju se za donošenje odluke o sukladnosti uzorka s najvećim dopuštenim količinama ili za kontrolu praga za pokretanje postupka, ako je relevantno, s obzirom na dotičnu najveću dopuštenu količinu ili prag za pokretanje postupka određene posebno za PCDD/PCDF-ove i za dioksinima slične PCB-ove ili za zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova. Prikazuje ih donja krajnja točka distribucije bioanalitičkih rezultata (korigirano za vrijednost slijepe probe i za iskorištenje) što odgovara odlučujućoj granici potvrdne metode na temelju 95 % razine pouzdanosti, što podrazumijeva da je udio lažno sukladnih rezultata < 5 % i na temelju RSDR < 25 %. Odlučujuća granica potvrdne metode najveća je dopuštena količina uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost.

U praksi se cut-off vrijednost (u BEQ) može izračunati na sljedeći način (vidjeti sliku 1.):

7.3.1.   Korištenje donjeg raspona 95 % intervala predviđanja pri odlučujućoj granici potvrdne metode

Formula

pri čemu je:

BEQDL

BEQ koji odgovara odlučujućoj granici potvrdne metode, koja je najveća dopuštena količina uzimajući u obzir proširenu mjernu nesigurnost

sy,x

standardna devijacija rezidua

t α,f = m – 2

student faktor (α = 5 %, f = slobodni stupnjevi, jednostrani)

m

ukupan broj kalibracijskih točaka (indeks j)

n

broj ponavljanja na svakoj razini

xi

koncentracija uzorka (u TEQ) kalibracijske točke i određena potvrdnom metodom

Formula

srednja vrijednost koncentracija (u TEQ) svih kalibriranih uzoraka

Formula parametar zbroja kvadrata

i

=

indeks za kalibracijsku točku i

7.3.2.   Izračun iz bioanalitičkih rezultata (korigirano za vrijednost slijepe probe i za iskorištenje) višestrukih analiza uzoraka (n ≥ 6) kontaminiranih na odlučujućoj granici potvrdne metode, kao donja krajnja točka distribucije podataka pri odgovarajućoj srednjoj BEQ vrijednosti:

Cut-off vrijednost = BEQDL – 1,64 × SDR

pri čemu je

SDR

standardna devijacija rezultata bioanalitičkih testova pri BEQDL, izmjereno u uvjetima unutarnje laboratorijske ponovljivosti

7.3.3.   Izračun kao srednja vrijednost bioanalitičkih rezultata (u BEQ, korigirano za vrijednost slijepe probe i za iskorištenje) iz višestrukih analiza uzoraka (n≥ 6) kontaminiranih na dvije trećine najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka. Ovo se temelji na zapažanju da će ta vrijednost biti oko cut-off vrijednosti određene u točkama 7.3.1. ili 7.3.2.

Izračun cut-off vrijednosti na temelju 95 % razine pouzdanosti, što znači da je udio lažno sukladnih rezultata < 5 % i na temelju RSDR < 25 %:

1.

iz donjeg raspona 95 % intervala predviđanja pri odlučujućoj granici potvrdne metode,

2.

iz višestrukih analiza uzoraka (n≥ 6) kontaminiranih na odlučujućoj granici potvrdne metode kao donja krajnja točka distribucije (na slici prikazana s krivuljom u obliku zvona) pri odgovarajućoj srednjoj BEQ vrijednosti.

Slika 1.

Image

7.3.4.   Ograničenja cut-off vrijednosti

Cut-off vrijednosti na temelju BEQ, izračunane iz RSDR postignute tijekom validacije koristeći ograničen broj uzoraka s različitim uzorcima matrice/kongenera mogu biti veće od najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka, na temelju TEQ zbog veće preciznosti od one rutinski dobivene kada je potrebno kontrolirati nepoznati spektar mogućih uzoraka kongenera. U takvim se slučajevima cut-off vrijednosti izračunaju iz RSDR = 25 %, ili se daje prednost dvjema trećinama najveće dopuštene količine ili praga za pokretanje postupka.

7.4.   Karakteristike izvedivosti

S obzirom na to da se u bioanalitičkim metodama ne mogu koristiti interni standardi, moraju se provoditi ispitivanja ponovljivosti kako bi se dobili podaci o standardnoj devijaciji unutar i između serija ispitivanja. Ponovljivost mora biti manja od 20 %, a interna laboratorijska ponovljivost manja od 25 %. To se temelji na razinama izračunatim u BEQ nakon korekcije za vrijednost slijepe probe i za iskorištenja.

U postupku validacije mora se dokazati da test pravi razliku između slijepe probe i razine na cut-off vrijednosti omogućavajući identifikaciju uzoraka iznad odgovarajuće cut-off vrijednosti (vidjeti točku 7.1.2.).

Moraju se utvrditi ciljni spojevi, moguće interferencije i najveće prihvatljive količine za slijepe probe.

Postotak standardne devijacije u odgovoru ili koncentraciji izračunan iz odgovora (moguće samo u radnom rasponu) pri trostrukom određivanju izolata uzorka ne smije biti iznad 15 %.

Nekorigirani rezultati referentnih uzoraka izraženi u BEQ (vrijednost slijepe probe i pri najvećoj dopuštenoj količini ili pragu za pokretanje postupka) koriste se za ocjenu izvedivosti bioanalitičke metode kroz kontinuirano vremensko razdoblje.

Dijagrami kontrole kvalitete (QC) za postupke sa slijepim uzorcima i svaka vrsta referentnog uzorka bilježe se i provjeravaju kako bi se osiguralo da je izvedivost analiza u skladu sa zahtjevima, a posebno za postupak sa slijepim uzorcima u pogledu zahtijevane najmanje razlike do donjeg dijela radnog raspona i za referentne uzorke u pogledu unutar laboratorijske obnovljivosti. Postupke sa slijepim uzorcima potrebno je dobro kontrolirati kako bi se izbjegli lažno sukladni rezultati kada se oduzimaju.

Rezultati analiza potvrdnim metodama sumnjivih uzoraka i 2 do 10 % sukladnih uzoraka (najmanje 20 uzoraka po matrici) prikupljaju se i koriste za procjenu izvedivosti orijentacijske metode i odnosa između BEQ-ova i TEQ-ova. Ova baza podataka može se koristiti za ponovljenu evaluaciju cut-off vrijednosti koje se primjenjuju na rutinske uzorke za validirane matrice.

Uspješna izvedivost metode može se dokazati i prstenastim probama. Rezultati uzoraka analiziranih prstenastim probama koje uključuju raspon koncentracija od npr. 2 × najveće dopuštene količine, mogu također biti uključeni u procjenu učestalosti lažno sukladnih rezultata, ako laboratorij može dokazati uspješnu izvedivost. Uzorci moraju uključivati najčešće uzorke kongenera koji predstavljaju različite izvore.

Tijekom incidenata se mogu ponovo procijeniti cut-off vrijednosti uzimajući u obzir posebne uzorke matrica i kongenera koji se pojavljuju u tom incidentu.

8.   IZVJEŠTAVANJE O REZULTATIMA

Potvrdne metode

Analitički rezultati moraju sadržavati količine pojedinačnih PCDD/PCDF-ova i kongenera dioksinima sličnih PCB-ova, a o vrijednostima se izvještava kao o donjima, gornjima ili srednjima kako bi se u izvješće uključilo što više podataka o rezultatima i na taj način omogućilo tumačenje rezultata prema posebnim zahtjevima.

U izvješću je potrebno uključiti i metodu koja se koristi za ekstrakciju PCDD/PCDF-ova, dioksinima sličnih PCB-ova i masti. Udio masti u uzorku određuje se i iskazuje za matrice hrane s najvećim dopuštenim količinama izraženima na temelju masti i s očekivanom koncentracijom masti u rasponu od 0 – 2 % (u skladu s postojećim zakonodavstvom). Za druge uzorke određivanje udjela masti je neobavezno.

Iskorištenja pojedinih internih standarda moraju biti navedena u slučaju da su izvan raspona navedenog u točki 6.2., u slučaju da je dobiveni rezultat veći od najveće dopuštene količine (u tom slučaju iskorištenja za jednu ili dvije dvostruke analize), a u drugim slučajevima na zahtjev.

S obzirom da proširenu mjernu nesigurnost treba uzeti u obzir pri odluci o sukladnosti uzorka, potrebno je navesti i taj parametar. Stoga se analitički rezultati prikazuju kao x +/- U, pri čemu je x analitički rezultat, a U je proširena mjerna nesigurnost koristeći faktor pokrivanja 2, čime se dobiva razina pouzdanosti od približno 95 %. U slučaju kada se PCDD/PCDF-ovi i dioksinima slični PCB-ovi određuju odvojeno, tada se zbroj procijenjene proširene nesigurnosti za pojedinačne analitičke rezultate PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova koristi za zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova.

Rezultati se izražavaju u istim jedinicama i zaokružuju se na isti broj bitnih decimalnih mjesta kao najveće dopuštene količine u Uredbi (EZ) br. 1881/2006.

Bioanalitičke orijentacijske metode

Rezultat orijentacijske metode izražava se kao sukladan ili se za njega sumnja da je nesukladan („sumnjiv”).

Osim toga, okvirni rezultat za PCDD/PCDF-ove i/ili dioksinima slične PCB-ove može se izraziti u BEQ (ne TEQ) (vidjeti točku 1.). Za uzorke s odgovorom ispod granice izvještavanja navodi se da su ispod granice izvještavanja. Za uzorke s odgovorom iznad radnog raspona navodi se da prelaze radni raspon i odgovarajuća količina do gornjeg dijela radnog raspona navodi se u BEQ.

Za svaku vrstu uzorka matrice u izvješću se mora navesti najveća dopuštena količina ili prag za pokretanje postupka na kojima se procjena temelji.

U izvješću se mora navesti vrsta ispitivanja koje se koristi, osnovno načelo ispitivanja i vrsta kalibracije.

U izvješću je potrebno uključiti i metodu koja se koristi za ekstrakciju PCDD/PCDF-ova, dioksinima sličnih PCB-ova i masti. Udio masti u uzorku određuje se i iskazuje za matrice hrane s najvećim dopuštenim količinama izraženima na temelju masti i s očekivanom koncentracijom masti u rasponu od 0 – 2 % (u skladu s postojećim zakonodavstvom). Za druge uzorke određivanje udjela masti je neobavezno.

U slučaju uzoraka za koje se sumnja da nisu sukladni, izvješće treba uključivati napomenu o postupku koji treba poduzeti. Koncentracija PCDD/PCDF-ova i zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u tim uzorcima s povišenim razinama mora se odrediti/potvrditi potvrdnom metodom.

Nesukladni rezultati navode se samo iz potvrdne analize.

Fizikalno-kemijske orijentacijske metode

Rezultat orijentacijske metode izražava se kao sukladan ili se za njega sumnja da je nesukladan („sumnjiv”).

Za svaku vrstu uzorka matrice u izvješću se mora navesti najveća dopuštena količina ili prag za pokretanje postupka na kojima se procjena temelji.

Osim toga mogu se navesti količine za pojedine PCDD/PCDF-ove i/ili dioksinima slične PCB kongenere te TEQ vrijednosti izražene kao donje, gornje i srednje. Rezultati se izražavaju u istim jedinicama i zaokružuju se (barem) na isti broj bitnih decimalnih mjesta kao najveće dopuštene količine utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1881/2006.

Iskorištenja pojedinih internih standarda moraju biti dostupna u slučaju da su izvan raspona navedenog u točki 6.2., a u drugim slučajevima na zahtjev.

U izvješću se navodi primjenjena GC-MS metoda.

U izvješće je potrebno uključiti i metodu koja se koristi za ekstrakciju PCDD/PCDF-ova, dioksinima sličnih PCB-ova i masti. Udio masti u uzorku određuje se i iskazuje za matrice hrane s najvećim dopuštenim količinama izraženima na temelju masti i s očekivanom koncentracijom masti u rasponu od 0 – 2 % (u skladu s postojećim zakonodavstvom). Za druge uzorke određivanje udjela masti je neobavezno.

U slučaju uzoraka za koje se sumnja da nisu sukladni, izvješće treba uključivati napomenu o postupku koji treba poduzeti. Koncentracija PCDD/PCDF-ova i zbroj PCDD/PCDF-ova i dioksinima sličnih PCB-ova u tim uzorcima s povišenim razinama mora se odrediti/potvrditi potvrdnom metodom.

O nesukladnosti se može odlučiti samo nakon potvrdne analize.


(1)  Guidance Document on Measurement Uncertainty for Laboratories performing PCDD/F and PCB Analysis using Isotope Dilution Mass Spectrometry [poveznica na internetsku stranicu], Guidance Document on the Estimation of LOD and LOQ for Measurements in the Field of Contaminants in Feed and Food [poveznica na internetsku stranicu].

(*1)  u odnosu na najveće dopuštene količine.

(2)  Trenutačni zahtjevi temelje se na TEF-ovima objavljenima u: M. Van den Berg et al, Toxicol Sci 93 (2), 223.–241. (2006.).

Dodatak

WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (1)

Kongener

Vrijednost TEF

Kongener

Vrijednost TEF

Dibenzo-p-dioksini („PCDD-ovi”)

„Dioksinima slični” PCB-ovi

Ne orto PCB-ovi + mono-orto PCB-ovi

2,3,7,8-TCDD

1

 

 

1,2,3,7,8-PeCDD

1

Ne orto PCB-ovi

 

1,2,3,4,7,8-HxCDD

0,1

PCB 77

0,0001

1,2,3,6,7,8-HxCDD

0,1

PCB 81

0,0003

1,2,3,7,8,9-HxCDD

0,1

PCB 126

0,1

1,2,3,4,6,7,8-HpCDD

0,01

PCB 169

0,03

OCDD

0,0003

 

 

Dibenzofurani („PCDF-ovi”)

Mono-orto PCB-ovi

2,3,7,8-TCDF

0,1

PCB 105

0,00003

1,2,3,7,8-PeCDF

0,03

PCB 114

0,00003

2,3,4,7,8-PeCDF

0,3

PCB 118

0,00003

1,2,3,4,7,8-HxCDF

0,1

PCB 123

0,00003

1,2,3,6,7,8-HxCDF

0,1

PCB 156

0,00003

1,2,3,7,8,9-HxCDF

0,1

PCB 157

0,00003

2,3,4,6,7,8-HxCDF

0,1

PCB 167

0,00003

1,2,3,4,6,7,8-HpCDF

0,01

PCB 189

0,00003

1,2,3,4,7,8,9-HpCDF

0,01

 

 

OCDF

0,0003

 

 

Upotrijebljene kratice:

„T” = tetra; „Pe” = penta; „Hx” = heksa; „Hp” = hepta; „O” = okta; „CDD” = klordibenzodioksin; „CDF” = klordibenzofuran; „CB” = klorbifenil.


(1)  Trenutačni zahtjevi temelje se na TEF-ovima objavljenima u: M. Van den Berg et al, Toxicol Sci 93 (2), 223.–241. (2006.).


PRILOG IV.

PRIPREMA UZORKA I ZAHTJEVI ZA METODE ANALIZE KOJE SE KORISTE ZA KONTROLU KOLIČINA PCB-ova KOJI NISU SLIČNI DIOKSINIMA U ODREĐENOJ HRANI

Zahtjevi iz ovog Priloga primjenjuju se kad se hrana analizira za službenu kontrolu količina PCB-ova koji nisu slični dioksinima i u pogledu prireme uzoraka i analitičkih zahtjeva za druge regulatorne svrhe, uključujući kontrole koje provodi subjekt u poslovanju hranom za osiguranje sukladnosti s odredbama u članku 4. Uredbe (EZ) br. 852/2004.

Odredbe o pripremi uzorka iz točke 3. Priloga III: ovoj Uredbi primjenjive su i na kontrolu količina PCB-ova koji nisu slični dioksinima u hrani.

1.   Metode detekcije koje se koriste

Plinska kromatografija/detektor hvatanja elektrona (GC-ECD), GC-LRMS, GC-MS/MS, GC-HRMS ili istovjetne metode.

2.   Identifikacija i potvrđivanje predmetnih analita

Relativno retencijsko vrijeme u odnosu na interne standarde ili referentne standarde (prihvaćena devijacija od +/– 0,25 %).

Plinsko kromatografsko odvajanje PCB-ova koji nisu slični dioksinima (od interferirajućih tvari, posebno ko-eluiranih PCB-ova, a posebno ako su uzorci u rasponu zakonski dozvoljenih granica i nesukladnost se mora potvrditi (1)).

Za tehnike GC-MS:

Praćenje najmanje sljedećeg broja molekularnih iona ili karakterističnih iona iz molekularnog klastera:

dva specifična iona za HRMS,

tri specifična iona za LRMS,

dva specifična prekursor iona, svakog s jednim posebnim odgovarajućim prijelaznim ionom produkta za MS-MS.

Najveća dozvoljena odstupanja za odgovore odabranih masenih fragmenata:

Relativna devijacija intenziteta omjera brojnosti odabranih masenih fragmenata u odnosu na teoretsku brojnost ili kalibracijski standard za ciljni ion (praćeni ion s najvećom brojnosti) i kvalifikacijskih iona: ± 15 %.

Za GC-ECD:

Potvrda rezultata koji prelaze dopušteno najveću dopuštenu količinu s dva stupca GC sa stacionarnim fazama različitog polariteta.

3.   Prikazivanje izvođenja metode

Validacija u području najveće dopuštene količine (0,5 do 2 puta više od najveće dopuštene količine) s prihvatljivim koeficijentom varijacije za ponovljene analize (vidjeti zahtjeve za srednju preciznost u točki 8.).

4.   Granica kvantifikacije

Zbroj LOQ-ova (2) PCB-ova koji nisu slični dioksinima ne smije biti veći od jedne trećine najveće dopuštene količine (3).

5.   Kontrola kvalitete

Redovite slijepe probe, analize uzoraka s dodatkom, analize uzoraka za kontrolu kvalitete, sudjelovanje u međulaboratorijskim studijama s različitim matricama uzoraka.

6.   Kontrola iskorištenja

Korištenje primjerenih internih standarda s fizikalno-kemijskim svojstvima koji odgovaraju predmetnim analitima.

Dodavanje internih standarda:

dodavanje proizvodima (prije ekstrakcije i postupka čišćenja),

moguće je dodavanje ekstrahiranoj masti (prije postupka čišćenja), ako se najveće dopuštene količine određuju na temelju masti.

Zahtjevi za metode u kojima se koristi svih šest izotopski označenih kongenera PCB-ova koji nisu slični dioksinima:

korekcija rezultata za iskorištenje internih standarda,

opće prihvatljivo iskorištenje izotopski označenih internih standarda je između 60 i 120 %,

prihvatljivo je manje ili veće iskorištenje za pojedinačne kongenere s manje od 10-postotnim doprinosom zbroju PCB-ova koji nisu slični dioksinima.

Zahtjevi za metode u kojima se ne koristi svih šest izotopski označenih internih standarda ili se koriste drugi interni standardi:

kontrola iskorištenja internih standarda za svaki uzorak,

prihvatljivo iskorištenje internih standarda između 60 i 120 %,

korekcija rezultata za iskorištenje internih standarda.

Iskorištenje neoznačenih kongenera provjerava se analizom uzoraka s dodatkom ili kontrolnih uzoraka s koncentracijama u rasponu najveće dopuštene količine. Prihvatljivo iskorištenje za te kongenere je između 60 i 120 %.

7.   Zahtjevi za laboratorije

U skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 882/2004, laboratorije akreditiraju priznata tijela koja rade u skladu sa smjernicom ISO 58 kako bi se osiguralo da primjenjuju analitičko osiguranje kvalitete. Laboratoriji se akreditiraju prema normi EN ISO/IEC 17025. Osim toga, načela opisana u tehničkim smjernicama za procjenu mjerne nesigurnosti i granica kvantifikacije za analizu PCB-ova poštuju se ako je primjenjivo (4).

8.   Karakteristike izvedivosti: Kriteriji za zbroj PCB-ova koji nisu slični dioksinima pri najvećoj dopuštenoj količini

 

Razrjeđivanje izotopa – masena spektrometrija (*1)

Ostale tehnike

Istinitost

– 20 do + 20 %

– 30 do + 30 %

Srednja preciznost (RSDR)

≤ 15 %

≤ 20 %

Razlika između izračuna gornje i donje granice

≤ 20 %

≤ 20 %

9.   Izvješćivanje o rezultatima

Analitički rezultati sadržavaju količine pojedinačnih kongenera PCB-ova koji nisu slični dioksinima i zbroj PCB-ova koji nisu slični dioksinima i koji se navode kao donji, gornji ili srednji kako bi se u izvješće uključilo što više informacija o rezultatima i na taj način omogućilo tumačenje rezultata u skladu s posebnim zahtjevima.

U izvješće je potrebno uključiti i metodu koja se koristi za ekstrakciju PCB-ova i masti. Udio masti u uzorku određuje se i iskazuje za matrice hrane s najvećim dopuštenim količinama izraženima na temelju masti i s očekivanom koncentracijom masti u rasponu od 0 – 2 % (u skladu s postojećim zakonodavstvom). Za druge uzorke određivanje udjela masti je neobavezno.

Iskorištenja pojedinih internih standarda moraju biti navedena u slučaju da su izvan raspona navedenog u točki 6., u slučaju da je dobiveni rezultat veći od najvećih dopuštenih količina, a u drugim slučajevima na zahtjev.

S obzirom da proširenu mjernu nesigurnost treba uzeti u obzir pri odluci o sukladnosti uzorka, potrebno je navesti i taj parametar. Stoga se analitički rezultati prikazuju kao x +/– U, pri čemu je x analitički rezultat, a U je proširena mjerna nesigurnost koristeći faktor pokrivanja 2, čime se dobiva razina pouzdanosti od približno 95 %.

Rezultati se izražavaju u istim jedinicama i zaokružuju se na isti broj bitnih decimalnih mjesta kao najveće dopuštene količine utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1881/2006.


(1)  Kongeneri za koje je često ustanovljeno da ko-eluiraju su npr. PCB 28/31, PCB 52/69 i PCB 138/163/164. Za GC/MS moraju se uzeti u obzir i moguće interferencije fragmenata viših kloriranih kongenera.

(2)  Načela opisana u smjernicama „Guidance Document on the Estimation of LOD and LOQ for Measurements in the Field of Contaminants in Feed and Food” [poveznica na internetsku stranicu] poštuju se ako je primjenjivo.

(3)  Izrazito se preporučuje niži doprinos razine reagensa u slijepoj probi od razine kontaminanta u uzorku. Laboratorij je odgovoran kontrolirati varijaciju razina vrijednosti slijepih proba, posebno ako su te vrijednosti oduzete.

(4)  „Guidance Document on Measurement Uncertainty for Laboratories performing PCDD/F and PCB Analysis using Isotope Dilution Mass Spectrometry” [poveznica na internetsku stranicu], „Guidance Document on the Estimation of LOD and LOQ for Measurements in the Field of Contaminants in Feed and Food” [poveznica na internetsku stranicu].

(*1)  Korištenje svih šest 13C-označenih analoga prema zahtjevima internih standarda


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/35


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/645

оd 5. travnja 2017.

o ispravku latvijske jezične verzije Uredbe (EZ) br. 152/2009 o utvrđivanju metoda uzorkovanja i analize za službenu kontrolu hrane za životinje

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (1), a posebno njezin članak 11. stavak 4.,

budući da:

(1)

Došlo je do pogreške u latvijskoj jezičnoj verziji Uredbe Komisije (EZ) br. 152/2009 (2) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 691/2013 (3). Zbog toga je u latvijskoj jezičnoj verziji Uredbe (EZ) br. 152/2009 potrebno ispraviti tekst bilježaka u tablicama iz točaka 5.1.1., 5.1.3. i 5.1.5. Priloga I. To ne utječe na ostale jezične verzije.

(2)

Uredbu (EZ) br. 152/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odnosi se samo na latvijsku jezičnu verziju.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 152/2009 od 27. siječnja 2009. o utvrđivanju metoda uzorkovanja i analize za službenu kontrolu hrane za životinje (SL L 54, 26.2.2009., str. 1.).

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 691/2013 оd 19. srpnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 152/2009 o metodama uzorkovanja i analize (SL L 197, 20.7.2013., str. 1.).


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/36


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/646

оd 5. travnja 2017.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/378 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu provedbe godišnjeg postupka poravnavanja računâ i provedbe potvrđivanja usklađenosti

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (1), a posebno njezin članak 47. stavak 6.,

budući da:

(1)

Prvim postupkom godišnjeg poravnavanja računâ provedenim na temelju članka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/378 (2) naglašena je potreba da se razjasni situacija povezana s godišnjim iznosima pretfinanciranja koji nisu u potpunosti poravnati dostavljenim godišnjim financijskim izvještajima.

(2)

Potrebno je uspostaviti modalitete provedbe potvrđivanja usklađenosti, a posebno pravila o kriterijima za određivanje razine financijske korekcije koju Komisija može primjenjivati na temelju članka 47. Uredbe (EU) br. 514/2014 nakon dovršetka tog postupka.

(3)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i jednako postupanje prema svim državama članicama ključno je pojasniti kriterije za određivanje nedostataka u djelotvornom radu sustava upravljanje i kontrole, odrediti glavne vrste tih nedostataka i utvrditi kriterije za određivanje razine financijske korekcije.

(4)

Stoga bi Provedbenu uredbu (EU) 2015/378 trebalo izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Fond za azil, migracije i integraciju te unutarnju sigurnost,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedbena uredba (EU) 2015/378 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Ako je iznos koji je Komisija prihvatila u odluci o godišnjem poravnavanju računâ za financijsku godinu N niži od godišnjeg iznosa pretfinanciranja za financijsku godinu N, potonji iznos poravnava se u odnosu na prethodni. Svaki preplaćeni iznos pretfinanciranja poravnava se tijekom sljedećeg postupka poravnavanja.

Prvi podstavak primjenjuje se i u slučajevima kada država članica dostavi godišnje financijske izvještaje s plaćanjem jednakim nuli.”;

(b)

stavak 7. briše se.

2.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 3.a

Kriteriji za utvrđivanje nedostataka u djelotvornom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole

1.   Komisija temelji svoju ocjenu o djelotvornom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole na rezultatima svih raspoloživih revizija koje provode države članice, službe Komisije i Revizorski sud, rezultatima istraga koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara ili bilo kojim drugim informacijama o usklađenosti s kriterijima za imenovanje iz članka 2. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1042/2014 (*1).

Ocjena Komisije obuhvaća unutarnje kontrolno okruženje nacionalnog programa, upravljačke i kontrolne aktivnosti odgovornog tijela te kontrolne i revizijske aktivnosti revizorskog tijela, a temelji se na provjeri usklađenosti s ključnim zahtjevima utvrđenima u tablici 1. Priloga.

2.   Usklađenost s ključnim zahtjevima iz stavka 1. prema kategorijama utvrđenima u tablici 2. Priloga upotrebljava se za ocjenjivanje djelotvornog funkcioniranja svakog odgovornog tijela i donošenje općeg zaključka o sustavu upravljanja i kontrole. U općem se zaključku o sustavu upravljanja i kontrole uzimaju u obzir bilo koje olakotne ili otegotne okolnosti.

3.   Ocijeni li se da su 2., 4., 5., 8., 11., 12. ili 14. ključni zahtjev iz tablice 1. Priloga ili dva druga ključna zahtjeva ili više njih iz te tablice obuhvaćeni 3. ili 4. kategorijom navedenom u tablici 2. Priloga, to se smatra ozbiljnim nedostatkom u djelotvornom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole.

Članak 3.b

Kriteriji za primjenu i određivanje razine financijskih korekcija

1.   Komisija primjenjuje financijske korekcije ako se utvrdi jedna pojedinačna ili sustavna nepravilnost ili više njih ili jedan nedostatak ili više njih u djelotvornom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole („nedostaci sustava”).

Za potrebe ove Uredbe, nepravilnost je svaka povreda prava Unije ili nacionalnog prava ili kršenje nacionalnih pravila koje proizlazi iz djelovanja ili propusta jednog ili više korisnika i koje šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Europske unije plaćanjem neopravdane stavke rashoda.

Iznos financijske korekcije određuje se za svaki slučaj posebno, kad god je to moguće, i jednak je točnom iznosu rashoda koji je nepropisno plaćen iz općeg proračuna Unije.

Ako Komisija utvrdi nepravilnosti u reprezentativnom uzorku rashoda u cijelom nacionalnom programu ili u njegovu dijelu, a provjera pravilnosti ostalih rashoda nije isplativa, korekcija se može odrediti ekstrapolacijom rezultata ispitivanja uzorka na preostali dio cjeline.

Ako Komisija utvrdi sustavne nepravilnosti ili sustavne nedostatke, a čak ni ekstrapolacijom nije moguće precizno kvantificirati korekciju, na iskazane se rashode iz dijela sustava koji sadržava te nepravilnosti ili nedostatke primjenjuje paušalna stopa financijske korekcije u skladu s okvirnim kriterijima i ljestvicama iz stavaka 2. i 3.

Paušalne se korekcije mogu primijeniti i u pogledu pojedinačnih nepravilnosti.

2.   Razina paušalne korekcije određuje se s obzirom na sljedeće čimbenike:

(a)

stupanj ozbiljnosti nepravilnosti ili sustavnog nedostatka u odnosu na ukupni sustav ili njegov dio, ili na vrste iskazanih rashoda;

(b)

stupanj rizika gubitka kojemu je proračun Unije bio izložen zbog nepravilnosti ili sustavnog nedostatka;

(c)

osjetljivost rashoda na prijevaru zbog nepravilnosti ili sustavnog nedostatka;

(d)

bilo koje olakotne ili otegotne okolnosti.

3.   Razina korekcije određuje se na sljedeći način:

(a)

ako su jedna nepravilnost ili više njih ili jedan sustavni nedostatak ili više njih tako ključni, učestali ili sveobuhvatni da predstavljaju potpuni neuspjeh sustava koji ugrožava zakonitost i ispravnost svih predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 100 %;

(b)

ako su jedna nepravilnost ili više njih ili jedan sustavni nedostatak ili više njih tako učestali i sveobuhvatni da predstavljaju vrlo ozbiljan neuspjeh sustava koji ugrožava zakonitost i ispravnost svih predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 25 %;

(c)

ako zbog jedne nepravilnosti ili više njih ili jednog sustavnog nedostatka ili više njih sustav funkcionira djelomično, loše ili rijetko te ugrožava zakonitost i ispravnost visokog udjela predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 10 %;

(d)

ako zbog jedne nepravilnosti ili više njih ili jednog sustavnog nedostatka ili više njih sustav funkcionira nedosljedno te ugrožava zakonitost i ispravnost znatnog udjela predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 5 %.

U skladu s načelom proporcionalnosti, stopa se može smanjiti na 2 % ako se zaključi da priroda i ozbiljnost nepravilnosti ili sustavnog nedostatka ne opravdavaju stopu korekcije od 5 %.

4.   Ako se, zbog propusta odgovornog tijela da poduzme primjerene korektivne mjere nakon primjene financijske korekcije u obračunskoj godini, u sljedećoj obračunskoj godini utvrdi ista nepravilnost ili više njih ili isti nedostatak ili više njih, stopa paušalne korekcije može se, zbog postojanja jedne nepravilnosti ili više njih ili jednog nedostatka ili više njih, povisiti na razinu koja nije viša od sljedeće razine na ljestvici utvrđenoj u stavku 3.

(*1)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1042/2014 оd 25. srpnja 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 514/2014 u pogledu imenovanja odgovornih tijela te njihovih odgovornosti u vezi upravljanja i nadzora te u pogledu statusa i obveza revizorskih tijela (SL L 289, 3.10.2014., str. 3.).”"

3.

Dodaje se novi prilog kako je utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 150, 20.5.2014., str. 112.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/378 оd 2. ožujka 2015. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu provedbe godišnjeg postupka poravnavanja računâ i provedbe potvrđivanja usklađenosti (SL L 64, 7.3.2015., str. 30.).


PRILOG

PRILOG

Ključni zahtjevi sustava upravljanja i kontrole i njihova klasifikacija s obzirom na njihovo djelotvorno funkcioniranje

(upućivanje u članku 3.a Provedbene uredbe (EU) 2015/378)

Tablica 1.

Ključni zahtjevi

 

Ključni zahtjevi sustava upravljanja i kontrole

Predmetna tijela

Područje primjene

1.

Odgovarajući opis i razdvajanje funkcija i odgovarajući sustavi izvješćivanja i praćenja u slučajevima u kojima nadležno tijelo povjeri vršenje zadaća drugom tijelu.

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Unutarnje okruženje

2.

Odgovarajući odabir projekata

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Kontrolne aktivnosti

3.

Odgovarajuće obavješćivanje korisnika, potencijalnih korisnika i javnosti

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Interno obavješćivanje i komunikacija

4.

Primjerene kontrole

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Kontrolne aktivnosti

5.

Djelotvorni sustavi i postupci kojima se osigurava da se sva dokumentacija koja se odnosi na rashode i kontrole čuva radi osiguravanja odgovarajućeg revizijskog traga

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Kontrolne aktivnosti

6.

Pouzdani računalni sustavi za računovodstvo, za pohranu i prijenos financijskih podataka i podataka o pokazateljima, za praćenje i izvješćivanje

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Kontrolne aktivnosti/interno obavješćivanje i komunikacija

7.

Djelotvorna provedba postupaka za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, uključujući razmjerne mjere protiv prijevara

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Kontrolne aktivnosti

8.

Odgovarajući postupci za sastavljanje financijskih izvještaja, izjave o upravljanju i godišnjeg sažetka završnih revizorskih izvješća i provedenih kontrola

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Kontrolne aktivnosti

9.

Odgovarajuća i potpuna evidencija o povrativim, vraćenim i poništenim iznosima

Odgovorno tijelo/delegirano tijelo

Kontrolne aktivnosti

10.

Odgovarajući opis i razdvajanje funkcija, funkcionalna neovisnost od nadležnog tijela i odgovarajući sustavi kako bi se osiguralo da bilo koje drugo tijelo koje provodi revizije ima potrebnu funkcionalnu neovisnost i uzima u obzir međunarodno prihvaćene revizijske standarde

Revizorsko tijelo

Unutarnje okruženje

11.

Odgovarajuće revizije sustava

Revizorsko tijelo

Kontrolne aktivnosti

12.

Odgovarajuće revizije rashoda

Revizorsko tijelo

Kontrolne aktivnosti

13.

Odgovarajuće revizije računâ

Revizorsko tijelo

Kontrolne aktivnosti

14.

Odgovarajući postupci za pružanje pouzdanih mišljenja i revizorskih izvješća

Revizorsko tijelo

Kontrolne aktivnosti


Tablica 2.

Klasifikacija ključnih zahtjeva za sustave upravljanja i kontrole s obzirom na njihovo funkcioniranje

1. kategorija

Dobro funkcionira. Poboljšanja nisu potrebna ili su potrebna manja poboljšanja.

2. kategorija

Funkcionira. Potrebna su neka poboljšanja.

3. kategorija

Djelomično funkcionira. Potrebna su znatna poboljšanja.

4. kategorija

U osnovi ne funkcionira.


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/41


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/647

оd 5. travanj 2017.

o donošenju izvanrednih mjera potpore tržištu svinjskog mesa u Poljskoj za određene krmače i druge svinje zaklane u razdoblju od 1. kolovoza do 30. studenoga 2016.

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 220. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Poljska je u razdoblju od 1. kolovoza do 30. rujna 2016. potvrdila niz slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge koji su povezani s ljudskim faktorom te je o tome obavijestila Komisiju. Epidemija je bila osobito ozbiljna jer je kruženje virusa potvrđeno na nekoliko gospodarstava s domaćim svinjama na relativno širokom zemljopisnom području.

(2)

Poljska je odmah poduzela potrebne mjere za zaštitu zdravlja životinja u skladu s Direktivom Vijeća 2002/60/EZ (2), kojom se utvrđuju minimalne mjere koje se primjenjuju unutar Unije za kontrolu afričke svinjske kuge. Naime, Poljska je poduzela mjere kontrole i praćenja i preventivne mjere u skladu s Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (3), kako je izmijenjena provedbenim odlukama Komisije (EU) 2016/1236 (4), (EU) 2016/1372 (5), (EU) 2016/1405 (6) i (EU) 2016/1900 (7) te je uspostavila zaražena i ugrožena područja u skladu s provedbenim odlukama Komisije (EU) 2016/1367 (8) i (EU) 2016/1406 (9).

(3)

Nadalje, kako bi spriječila širenje afričke svinjske kuge i daljnje poremećaje trgovine u Poljskoj i u inozemstvu, Poljska je na tim područjima provela određene dodatne preventivne mjere. Konkretno, na premještanje i prijevoz svinja primijenjene su strože mjere nadzora, a stavljanje svinja na tržište, uz ograničenja utvrđena u Provedbenoj odluci 2014/709/EU, bilo je podložno i ograničenjima na domaćem tržištu.

(4)

Primjenom tih mjera Poljska je uspjela spriječiti daljnje širenje bolesti. Na svim relevantnim gospodarstvima do 18. studenoga 2016. primjenjivale su se Unijine i nacionalne zdravstvene mjere.

(5)

Poljska je obavijestila Komisiju da su se te mjere odnosile na veliki broj svinjogojskih gospodarstava i da su predmetni proizvođači pretrpjeli gubitke prihoda koji nisu prihvatljivi za financijski doprinos Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Komisija je 4. studenoga 2016. zaprimila službeni zahtjev Poljske za djelomično financiranje određenih izvanrednih mjera potpore u skladu s člankom 220. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(6)

Kad je riječ o svinjama uzgojenima na predmetnim područjima, potpora bi se trebala dodijeliti samo za zaklane životinje. Iznos potpore koju je potrebno isplatiti za zaklane životinje trebao bi biti izražen kao iznos po kilogramu za ograničeni broj životinja. Iznos potpore trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir cijene koje je Poljska prikupila te podatke iz računa o cijenama koje su stvarno plaćene proizvođačima iz područja na koja su utjecale mjere za zaštitu zdravlja životinja.

(7)

Kad je riječ o podacima koje je dostavila Poljska, najveći broj životinja prihvatljiv za financiranje trebao bi biti određen na temelju zaprimljenog zahtjeva iz te države članice.

(8)

Kako bi se u potpunosti izbjegla opasnost od dvostrukog financiranja, pretrpljeni gubitci ne smiju biti prethodno nadoknađeni državnim potporama ili osiguranjima, a potpora bi trebala biti ograničena na prihvatljive životinje i proizvode za koje nije primljen nikakav financijski doprinos Unije na temelju Uredbe (EU) br. 652/2014.

(9)

Trebalo bi propisati da su nadležna tijela u Poljskoj dužna poduzeti sve potrebne mjere, provesti sve potrebne kontrole te na odgovarajući način o tome obavijestiti Komisiju. Naime, te bi kontrole trebale uključivati ex ante kontrole prihvatljivosti i ispravnosti zahtjeva za potporu.

(10)

Opseg i trajanje izvanrednih mjera potpore tržištu predviđenih ovom Uredbom trebalo bi ograničiti na razinu koja je nužno potrebna za potporu tržištu. Konkretno, izvanredne mjere potpore tržištu trebale bi se primjenjivati samo na uzgoj svinja na gospodarstvima smještenima na relevantnim razgraničenim područjima na koja se odnose mjere za zaštitu zdravlja životinja utvrđene u Unijinu i poljskom zakonodavstvu relevantnom za izbijanje afričke svinjske kuge u razdoblju od 1. kolovoza do 18. studenoga 2016.

(11)

Ograničenja premještanja i prijevoza svinja primjenjivala su se nekoliko tjedana na predmetnim područjima, a to je dovelo do poremećaja na tržištu, znatnog smanjenja cijena i gubitaka za proizvođače te do znatnog povećanja mase životinja, što je uzrokovalo neprihvatljivo stanje dobrobiti životinja. Stoga bi se mjere predviđene ovom Uredbom trebale odnositi na životinje isporučene u klaonice od 1. kolovoza do 30. studenoga.

(12)

Radi dobrog proračunskog upravljanja tim izvanrednim mjerama potpore tržištu i pravodobnog plaćanja proizvođačima, članak 5. stavak 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 907/2014 (11) ne bi se trebao primjenjivati, a plaćanja Poljske korisnicima nakon 30. rujna 2017. ne bi trebala biti prihvatljiva za djelomično financiranje Unije.

(13)

Kako bi se Uniji omogućila provedba financijske kontrole, Poljska bi trebala obavijestiti Komisiju o poravnanju isplata.

(14)

Budući da su ograničenja povezana s izbijanjima afričke svinjske kuge stupila na snagu na različite datume na predmetnim područjima i s obzirom na to da se ovom Uredbom ne predviđa rok za podnošenje zahtjeva za potporu, primjereno je za datum stupanja na snagu ove Uredbe odrediti datum iz članka 29. stavka 4. Delegirane Uredbe (EU) br. 907/2014.

(15)

Kako bi Poljska mogla odmah provoditi te mjere, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(16)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Poljska je ovlaštena dodjeljivati potpore proizvođačima u sektoru svinjskog mesa na čija se gospodarstva odnose zdravstvene mjere za kontrolu afričke svinjske kuge, koja su smještena na područjima Poljske iz Unijina i poljskog zakonodavstva navedenog u Prilogu. Potpore se dodjeljuju samo za klanja sljedećih životinja:

(a)

krmače obuhvaćene oznakom KN 0103 92 11;

(b)

svinje obuhvaćene oznakom KN 0103 92 19.

2.   Potpore iz stavka 1. dodjeljuju se samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

životinje uzgajane na područjima Poljske navedenima u stavku 1. na koje se odnose određena tržišna ograničenjima zbog afričke svinjske kuge u bilo kojem razdoblju od 1. kolovoza 2016. do 18. studenoga 2016.;

(b)

životinje koje su bile prisutne na područjima iz stavka 1. na datum početka primjene ograničenja ili su na tim područjima oprasene i uzgajane nakon tog datuma;

(c)

životinje koje su zaklane tijekom razdoblja od 1. kolovoza 2016. do 30. studenoga 2016.;

(d)

proizvođač koji podnosi zahtjev za potporu („podnositelj zahtjeva”) nije korisnik, za iste životinje, državnih potpora, osiguranja, ili pomoći financiranih iz doprinosa Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 652/2014.

Članak 2.

1.   Za krmače iz članka 1. stavka 1. točke (a), potpora iznosi 0,34 EUR po kilogramu mase trupa.

2.   Za ostale svinje iz članka 1. stavka 1. točke (b), potpora se izračunava po kilogramu, a odgovara razlici u cijeni između cijene koju je Poljska prijavila za područje na kojem se nalazi gospodarstvo proizvođača za tjedan u kojem su svinje isporučene u klaonicu i stvarno plaćene cijene proizvođaču koja se dokazuje s pomoću računa. Potpora po kilogramu nije veća od sljedećih iznosa:

(a)

0,23 EUR po kilogramu svinjskog mesa čija težina trupa iznosi 93 kg ili manje;

(b)

0,34 EUR po kilogramu svinjskog mesa čija težina trupa iznosi više od 93 kg, a manje od 105 kilograma;

(c)

0,46 EUR po kilogramu svinjskog mesa čija težina trupa iznosi više od 105 kg

Članak 3.

1.   Poljska poduzima sve potrebne mjere, uključujući sveobuhvatne administrativne kontrole te kontrole na terenu u skladu s člancima 58. i 59. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12), kako bi se osigurala usklađenost s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Točnije, Poljska provjerava:

(a)

prihvatljivost podnositelja zahtjeva;

(b)

za svakog prihvatljivog podnositelja zahtjeva količinu i razliku u cijeni iz članka 2. stavka 2.;

(c)

da nijedan prihvatljivi podnositelj zahtjeva nije primio sredstva iz drugih izvora za nadoknadu gubitaka povezanih s klanjem životinja;

(d)

da su životinje za koje se dodjeljuje potpora u skladu s uvjetima povezanima s ograničenjima koja se odnose na područja iz članka 1. stavka 1.

2.   Prihvatljivim podnositeljima zahtjeva, za koje su administrativne provjere dovršene, potpora se može isplatiti prije dovršetka svih provjera, a osobito provjera onih podnositelja zahtjeva koji su odabrani za kontrole na terenu.

3.   Ako se prihvatljivost podnositelja zahtjeva ne potvrdi, potpora se vraća i primjenjuju se kazne.

Članak 4.

1.   Troškovi su prihvatljivi za djelomično financiranje Unije samo ako ih Poljska isplati korisnicima najkasnije do 30. rujna 2017.

2.   Članak 5. stavak 2. Delegirane uredbe (EU) br. 907/2014. ne primjenjuje se.

Članak 5.

Unija osigurava djelomično financiranje 50 % iznosa troškova koje snosi Poljska za potpore iz članka 1., čime se ukupno obuhvaća najviše 50 000 životinja.

Članak 6.

1.   Poljska obavješćuje Komisiju o mjerama koje su provedene u skladu s člankom 3. najkasnije 10 dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

2.   Poljska najkasnije do 30. listopada 2017. Komisiji šalje detaljno izvješće o provedbi ove Uredbe, uključujući detaljne podatke o provedbi poduzetih mjera i kontrola provedenih u skladu s člankom 3.

3.   Poljska obavješćuje Komisiju o poravnanju isplata.

Članak 7.

Za potrebe članka 29. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 907/2014, operativni događaj za devizni tečaj za iznose koji su utvrđeni u članku 2. primjenjuje se od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 8.

Potpora iz članka 1. smatra se izvanrednom mjerom potpore tržištu kako je predviđeno člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travanj 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu (SL L 192, 20.7.2002., str. 27.).

(3)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(4)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1236 оd 27. srpnja 2016. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u pogledu unosa za Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku (SL L 202, 28.7.2016., str. 45.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1372 оd 10. kolovoza 2016. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama, u pogledu unosa za Latviju i Poljsku (SL L 217, 12.8.2016., str. 38.).

(6)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1405 оd 22. kolovoza 2016. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 228, 23.8.2016., str. 33.).

(7)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1900 оd 26. listopada 2016. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u pogledu unosa za Estoniju, Latviju i Poljsku (SL L 293, 28.10.2016., str. 46.).

(8)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1367 od 10. kolovoza 2016. o određenim zaštitnim mjerama u vezi s afričkom svinjskom kugom u Poljskoj (SL L 216, 11.8.2016., str. 26.)

(9)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1406 оd 22. kolovoza 2016. o određenim zaštitnim mjerama u pogledu afričke svinjske kuge u Poljskoj i stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2016/1367 (SL L 228, 23.8.2016., str. 46.).

(10)  Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (SL L 189, 27.6.2014., str. 1.).

(11)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 907/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanja i ostalih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, jamstava i upotrebe eura (SL L 255, 28.8.2014., str. 18.).

(12)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).


PRILOG

Područja u Poljskoj navedena u članku 1.

Područja u Poljskoj utvrđena u sljedećim propisima Unije i Poljske:

(a)

Propisi Unije:

Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1367 od 10. kolovoza 2016. o određenim zaštitnim mjerama u vezi s afričkom svinjskom kugom u Poljskoj (SL L 216, 11.8.2016., str. 26.);

Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1406 оd 22. kolovoza 2016. o određenim zaštitnim mjerama u pogledu afričke svinjske kuge u Poljskoj i stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2016/1367 (SL L 228, 23.8.2016., str. 46.);

Dio III. Priloga Provedbenoj odluci Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.) kako je izmijenjena provedbenim odlukama (EU) 2016/1236, (EU) 2016/1372, (EU) 2016/1405 i (EU) 2016/1900.

(b)

Propisi Poljske:

Rozporządzenie nr 3/2016 Powiatowego Lekarza Weterynarii w Hajnówce z dnia 24 czerwca 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu hajnowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 2668, z późn. zm.);

Rozporządzenie nr 1/2016 Wojewody Podlaskiego z dnia 2 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: wysokomazowieckiego i zambrowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3218);

Rozporządzenie nr 2/2016 Wojewody Podlaskiego z dnia 5 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: wysokomazowieckiego i zambrowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3253);

Rozporządzenie nr 1/2016 Powiatowego Lekarza Weterynarii w Siemiatyczach z dnia 9 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu siemiatyckiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3276);

Rozporządzenie nr 3/2016 Wojewody Podlaskiego z dnia 10 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: białostockiego i wysokomazowieckiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz.3282, z późn. zm.);

Rozporządzenie nr 5/2016 Wojewody Podlaskiego z dnia 12 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: zambrowskiego i łomżyńskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3300);

Rozporządzenie nr 6/2016 Wojewody Podlaskiego z dnia 12 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: wysokomazowieckiego i zambrowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3301);

Rozporządzenie nr 7/2016 Wojewody Podlaskiego z dnia 12 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: wysokomazowieckiego i białostockiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3302);

Rozporządzenie nr 1/2016 Powiatowego Lekarza Weterynarii w Bielsku Podlaskim z dnia 16 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu bielskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3308, z późn. zm.);

Rozporządzenie Wojewody Podlaskiego nr 9/2016 z dnia 24 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: siemiatyckiego i hajnowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3363);

Rozporządzenie Wojewody Podlaskiego nr 10/2016 z dnia 26 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: siemiatyckiego i hajnowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3375);

Rozporządzenie Wojewody Podlaskiego nr 11/2016 z dnia 26 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: białostockiego, łomżyńskiego, wysokomazowieckiego i zambrowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3376);

Rozporządzenie Wojewody Podlaskiego nr 12/2016 z dnia 29 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: grajewskiego oraz monieckiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3385);

Rozporządzenie nr 13/2016 Wojewody Podlaskiego z dnia 30 września 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatów: siemiatyckiego i hajnowskiego (Dz. Urz. Woj. Podlaskiego z 2016 r., poz. 3698);

Rozporządzenie nr 1 Powiatowego Lekarza Weterynarii w Białej Podlaskiej z dnia 16 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu bialskiego (Dz. Urz. Woj. Lubelskiego z 2016 r., poz. 3571, z późn. zm.);

Rozporządzenie nr 2 Powiatowego Lekarza Weterynarii w Białej Podlaskiej z dnia 19 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu bialskiego (Dz. Urz. Woj. Lubelskiego z 2016 r., poz. 3612);

Rozporządzenie nr 1/2016 Powiatowy Lekarza Weterynarii w Łosicach z dnia 12 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu łosickiego (Dz. Urz. Woj. Mazowieckiego z 2016 r., poz. 7468);

Rozporządzenie nr 2/2016 Powiatowego Lekarza Weterynarii w Łosicach z dnia 18 sierpnia 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu łosickiego (Dz. Urz. Woj. Mazowieckiego z 2016 r., poz. 7615, z późn. zm.);

Rozporządzenie nr 4/2016 Powiatowego Lekarza Weterynarii w Łosicach z dnia 12 września 2016 r. w sprawie zwalczania afrykańskiego pomoru świń na terenie powiatu łosickiego (Dz. Urz. Woj. Mazowieckiego z 2016 r., poz. 8028).


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/48


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/648

оd 5. travnja 2017.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1942/2004 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina” ili „predmetna zemlja”). Mjere su uvedene u obliku pristojbe ad valorem te su uvedene razine pristojbe iznosile od 6,5 % do 23,5 % za četiri proizvođača i 66,7 % za sve ostale proizvođače. Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera te su mjere zadržane Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 82/2011 (3) („prethodna revizija”).

2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(2)

Nakon objave Obavijesti o skorašnjem isteku (4) određenih antidampinških mjera koje su na snazi Komisija je zaprimila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera protiv NRK-a u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (5) („zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera” ili „zahtjev”).

(3)

Zahtjev je 22. listopada 2015. podnijela Europska federacija industrije drvenih ploča („EPF”) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje šperploče okoumé u Uniji. Zahtjev se temelji na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

3.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(4)

Utvrdivši, nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 29. siječnja 2016. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009.

4.   Ispitni postupak

4.1.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(5)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem trendova važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

4.2.   Stranke na koje se odnosi ispitni postupak

(6)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike iz NRK-a, uvoznike/korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak te tijela NRK-a.

(7)

Zainteresirane strane imale su mogućnost u pisanom obliku iznijeti stavove i zatražiti raspravu u roku koji je određen u Obavijesti o pokretanju postupka.

4.3.   Odabir uzorka

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

4.3.1.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(9)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a, u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a koji su joj poznati zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako ih ima, koji bi bili zainteresirani za suradnju u ispitnom postupku, i/ili stupi u kontakt s njima.

(11)

Budući da su se javila samo dva društva iz NRK-a, odabir uzorka nije bio potreban.

4.3.2.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje, uzimajući u obzir i obujam prodaje i geografsku rasprostranjenost. Uzorak se sastojao od pet proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 74 % ukupne proizvodnje u Uniji tijekom RIPR-a. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. U zadanom roku nisu primljene nikakve primjedbe i stoga je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

4.3.3.   Odabir uzorka nepovezanih uvoznika, upitnici i suradnja

(13)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(14)

U početnoj fazi stupila je u kontakt s oko 35 potencijalnih uvoznika/korisnika koji su joj poznati te ih je pozvala da objasne svoju djelatnost i, prema potrebi, ispune obrazac o odabiru uzorka za nepovezane uvoznike koji je priložen Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Obrazac o odabiru uzorka dostavilo je trinaest uvoznika. Svi su naveli da nisu uvozili šperploču okoumé iz Kine. Na temelju toga odabir uzorka nije se smatrao opravdanim.

4.4.   Upitnici i posjeti radi provjere

(16)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za potrebe određivanja vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete te za određivanje interesa Unije.

(17)

Komisija je upitnike za proizvođače izvoznike poslala dvama društvima iz NRK-a koja su navedena u uvodnoj izjavi 11., dvanaest proizvođača iz potencijalnih analognih zemalja (Gabona, Maroka, Švicarske i Turske) koji su joj poznati te pet proizvođača iz Unije u uzorku.

(18)

Samo je jedno društvo iz NRK-a djelomično odgovorilo na upitnik, dok su upitnici na koje se u potpunosti odgovorilo primljeni od dvaju proizvođača iz Gabona, jednog proizvođača iz Maroka i pet proizvođača iz Unije u uzorku.

(19)

Komisija je obavila provjere u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(a)

proizvođači iz Unije:

F.A. MOURIKIS S.A. (Grčka),

GARNICA PLYWOOD SA (Španjolska),

JEAN THÉBAULT SAS (Francuska),

JOUBERT LES ELIOTS SAS (Francuska),

JOUBERT ST-JEAN-D'ANGÉLY SAS (Francuska);

(b)

proizvođač iz zemlje tržišnoga gospodarstva

CEMA BOIS DE L'ATLAS (Maroko).

4.5.   Objava

(20)

Komisija je 13. veljače svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih namjerava zadržati antidampinške mjere na snazi te je sve zainteresirane strane pozvala da dostave primjedbe. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

B.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Predmetni proizvod

(21)

Predmetni je proizvod istovjetan proizvodu iz početnog ispitnog postupka i definira se kako slijedi: šperploča koja se sastoji samo od listova drva, debljine pojedinačnog sloja ne veće od 6 mm, s najmanje jednim vanjskim slojem od drveta okoumé, neprevučena trajnim slojem ili drugim materijalom, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 4412 31 10 (oznaka TARIC 4412311010). Predmetni proizvod upotrebljava se za brojne različite krajnje namjene. Upotrebljava se u građevinskoj industriji za vanjsku stolariju i druge proizvode od drva za daske, oplate, izolaciju suterena i ograde te priobalne pregrade. Upotrebljava se i u uređenju, među ostalim, cestovnih prijevoznih sredstava (npr. automobila, autobusa, karavana, prikolica za kampiranje), plovila (jahti), u industriji namještaja i vrata.

(22)

Postoje dvije glavne vrste šperploče okoumé: šperploča u potpunosti izrađena od drveta okoumé („puni okoumé”) i šperploča s barem jednim vanjskim slojem od drveta okoumé, pri čemu je ostatak izrađen od drugog drveta („površinski okoumé”) (potonji još i pod nazivom „combi” ili „twin”). Obje glavne vrste šperploče okoumé imaju istovjetan vanjski izgled. Unatoč razlikama u mehaničkim svojstvima, obje vrste dijele istovjetna osnovna fizička i tehnička svojstva te se u osnovi upotrebljavaju za iste namjene.

2.   Istovjetni proizvod

(23)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju istovjetna fizička i tehnička svojstva te istovjetne osnovne namjene:

predmetni proizvod,

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(24)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

1.   Uvodne napomene

(25)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitivalo se je li vjerojatno da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(26)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 18., samo je jedno društvo iz NRK-a djelomično odgovorilo na upitnik. To je društvo navelo da šperploču okoumé nije niti proizvodilo niti prodavalo tijekom razmatranog razdoblja.

(27)

Budući da drugi proizvođači iz NRK-a nisu surađivali, Komisija je kineska tijela obavijestila da se u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe mogu upotrijebiti raspoloživi podatci. Komisija od kineskih tijela nije zaprimila nikakve primjedbe ili zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(28)

Na temelju toga i u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se na raspoloživim podatcima, a posebno na sljedećem:

i.

podatcima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera;

ii.

statističkim podatcima Eurostata i podatcima koje su države članice prikupile u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”);

iii.

javno dostupnim statističkim podatcima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu („FAO”).

Kineska statistička baza podataka o izvozu nije se mogla upotrijebiti jer njezina struktura kodiranja nije dovoljno precizna da bi se dobili korisni podatci.

(29)

Eurostat nije naveo te u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. nije iskazan uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a tijekom RIPR-a, stoga se tijekom tog razdoblja nije mogao utvrditi damping na tržištu Unije.

(30)

Damping je izračunan u kontekstu vjerojatnosti ponavljanja dampinga.

2.   Kretanje uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(31)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se mjere stave izvan snage, analizirani su sljedeći elementi: i. moguće razine dampinga na tržištu Unije i u ostalim trećim zemljama, ii. proizvodnja i proizvodni kapacitet u Kini i iii. privlačnost tržišta Unije.

(32)

U skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, nalazi u pogledu vjerojatnosti ponavljanja dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se na raspoloživim podatcima, odnosno izvorima navedenima u uvodnoj izjavi 28.

i.    Moguće razine dampinga na tržištu Unije i u ostalim trećim zemljama

Analogna zemlja

(33)

U početnom ispitnom postupku četirima proizvođačima izvoznicima odobren je tretman tržišnoga gospodarstva. U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za preostale proizvođače izvoznike određuje se na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. U tu je svrhu bilo potrebno odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(34)

U početnom ispitnom postupku i u prethodnoj reviziji Turska je odabrana kao analogna zemlja. U Obavijesti o pokretanju ove revizije Komisija je predložila upotrebu Turske kao analogne zemlje.

(35)

Komisija je zatražila podatke o proizvođačima šperploče okoumé u drugim potencijalnim analognim zemljama te je stupila u kontakt s proizvođačima šperploče okoumé iz Gabona, Maroka i Švicarske koji su joj poznati te ih pozvala da dostave potrebne podatke.

(36)

Dva proizvođača iz Gabona i jedan proizvođač iz Maroka javili su se i dostavili zatražene podatke. Nijedan turski proizvođač nije surađivao.

(37)

Gabon se nije smatrao primjerenom analognom zemljom jer su lokalni proizvođači šperploče okoumé imali jasnu komparativnu prednost ostvarivanjem koristi od znatno nižih troškova ulaznih sirovina (7), jer se činilo da je proizvod proizveden u Gabonu za prodaju na domaćem tržištu niske kvalitete, jer je domaće tržište bilo malo i bez uvoza šperploče okoumé i jer je uvozna carina iznosila 30 %.

(38)

Maroko se smatrao primjerenom analognom zemljom jer je, unatoč visokim uvoznim carinama, bilježio znatan uvoz istovjetnog proizvoda koji se natjecao s lokalno proizvedenim proizvodom.

(39)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe na taj odabir. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

Uobičajena vrijednost

—   za proizvođače izvoznike kojima je u početnom ispitnom postupku odobren tretman tržišnoga gospodarstva

(40)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 33., u početnom ispitnom postupku četirima proizvođačima izvoznicima odobren je tretman tržišnoga gospodarstva. Budući da nisu surađivali, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za te proizvođače izvoznike temeljila se na raspoloživim podatcima, odnosno na procjeni iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

—   za proizvođače izvoznike kojima u početnom ispitnom postupku nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva

(41)

Jedan je marokanski proizvođač surađivao i dostavio odgovor na upitnik. U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost izračunana je na temelju podataka provjerenih u poslovnim prostorima tog proizvođača, kako je utvrđeno u nastavku.

(42)

Uobičajena vrijednost utvrđena je za obje glavne vrste proizvoda opisane u uvodnoj izjavi 22.

(43)

Ispitano je može li se domaća prodaja istovjetnog proizvoda smatrati izvršenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje istovjetnog proizvoda koji je tijekom RIPR-a nezavisnim kupcima prodan na marokanskom tržištu.

(44)

Obujam profitabilne prodaje istovjetnog proizvoda činio je manje od 80 % ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda; stoga se uobičajena vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni izračunanoj kao ponderirani prosjek samo profitabilne prodaje.

Izvozna cijena

(45)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 28., s obzirom na to da kineski proizvođači nisu surađivali, izvozna cijena temeljila se na raspoloživim podatcima, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, tj. na podatcima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Konkretno, izvozna cijena za obje glavne vrste proizvoda opisane u uvodnoj izjavi 22. temeljila se na više od deset komercijalnih ponuda na tržištu Unije i u ostalim trećim zemljama (odnosno Bosni i Hercegovini, Švicarskoj, Turskoj, zaljevskim zemljama i Norveškoj), koje su tijekom RIPR-a dostavljene e-poštom ili su bile dostupne kao javne komercijalne ponude na različitim kineskim internetskim stranicama, kako je navedeno u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Cijene navedene u komercijalnim ponudama iznosile su od 313 EUR/m3 do 540 EUR/m3 (CIF). Potrebno je napomenuti da je raspon razina tih cijena bio jednak rasponu razine cijene uvoza šperploče okoumé iz Kine, kako je naveo Eurostat te kako je iskazano u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. nakon RIPR-a (treće tromjesečje 2016.). Iako su predmetne količine bile neznatne, tom se razinom cijena potvrđuje reprezentativnost komercijalnih ponuda kao pokazatelja mogućih cijena izvoza šperploče okoumé iz Kine.

Usporedba

(46)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu koja je tako utvrđena na temelju cijena franko tvornica prema vrstama proizvoda opisanima u uvodnoj izjavi 22. U slučajevima u kojima je to bilo opravdano kako bi se osigurala primjerena usporedba, izvozna cijena i uobičajena vrijednost prilagođene su tako što su u obzir uzete razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene za troškove prijevoza (domaći i prekooceanski prijevoz) na temelju raspoloživih podatka, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, tj. na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

Dampinška marža

(47)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom prema vrsti proizvoda, kako je prethodno utvrđeno, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

—   za proizvođače izvoznike kojima je u početnom ispitnom postupku odobren tretman tržišnoga gospodarstva

(48)

Na temelju toga, ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je više od 45 % na tržištu Unije i u ostalim trećim zemljama.

—   za proizvođače izvoznike kojima u početnom ispitnom postupku nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva

(49)

Ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je više od 100 % na tržištu Unije i u ostalim trećim zemljama.

ii.    Proizvodnja i proizvodni kapacitet u Kini

Proizvodnja u Kini

(50)

Budući da kineski proizvođači nisu surađivali i da nije bilo javno dostupnih podataka, proizvodnja u NRK-u utvrđena je na temelju procjena koje je podnositelj zahtjeva dostavio u svojem zahtjevu za ovu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, na temelju svojeg poznavanja tržišta.

(51)

Podnositelj zahtjeva procijenio je proizvodnju šperploče okoumé u Kini na temelju broja trupaca drveta okoumé uvezenih u Kinu 2014. koji su upotrijebljeni za proizvodnju šperploče. Na temelju toga proizvodnja šperploče okoumé procijenjena je na najmanje 290 000 m3 i najviše 2,9 milijuna m3, ovisno o vrsti proizvedenog proizvoda, kako je opisano u uvodnoj izjavi 22., tj. za puni okoumé odnosno površinski okoumé. To je iznos najmanje 1,5, a najviše 15 puta veći od ukupne potrošnje u Uniji.

Proizvodni kapacitet u Kini

(52)

Budući da kineski proizvođači šperploče okoumé nisu surađivali i da nije bilo drugih dostupnih podataka o kineskoj industriji šperploče okoumé, ispitano je stanje kineske industrije šperploče okoumé u cjelini (bez obzira na vrstu drva koje se upotrebljava), kao što je to učinjeno u prethodnoj reviziji. U skladu s prethodnim ispitnim postupcima, potvrđeno je da šperploču proizvode ista društva, na istoj opremi, bez obzira na vrstu drva koje se upotrebljava. Prethodnom revizijom utvrđeno je i da je šperploča okoumé profitabilnija od drugih vrsta šperploče. Stoga je u slučaju izostanka mjera vjerojatno da bi kineski proizvođači svoju proizvodnju preusmjerili s drugih vrsta šperploče na profitabilniju šperploču okoumé.

(53)

Na temelju toga, pokazatelj znatnog, potencijalno raspoloživog proizvodnog kapaciteta u Kini jest obujam proizvodnje svih vrsta šperploče koji je, prema statističkim podatcima FAO-a, tijekom RIPR-a iznosio 113 milijuna m3. Stoga je samo manji prelazak s drugih vrsta drva na okoumé potreban za znatno povećanje obujma proizvodnje šperploče okoumé koja se može upotrebljavati za izvoz.

iii.    Privlačnost tržišta Unije

(54)

Glavni element za utvrđivanje privlačnosti tržišta Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage bila je razina cijena kineskog izvoza u ostale treće zemlje u usporedbi s razinom cijena kineskog izvoza u Uniju. Iz komercijalnih ponuda, koje su prethodno navedene u uvodnoj izjavi 45., za tržište Unije i ostale treće zemlje vidljivo je da je tijekom RIPR-a tržište Unije doista bilo privlačno jer su kineske izvozne cijene šperploče okoumé bile više od cijena kineskog izvoza na sva ostala treća tržišta za koja su komercijalne ponude bile dostupne, osim za Norvešku. Odnosno, ponude izvoznih cijena na tržište Unije bile su oko 30 % više nego za Bosnu i Hercegovinu i oko 40 % više nego za Tursku i zaljevske zemlje. Budući da nije bilo statističkih podataka o obujmu kineskog izvoza šperploče okoumé u te zemlje, nije se mogla utvrditi reprezentativnost u smislu obujma. Međutim, zbog potencijalnih viših cijena izvoza u Uniju tržište Unije bilo bi privlačno jer bi se izvozom u Uniju ostvarila veća dobit.

(55)

Uz to, antidampinške pristojbe na uvoz kineske šperploče (8) postoje u Republici Koreji, Maroku i Turskoj, dok su Sjedinjene Američke Države u siječnju 2017. izdale privremenu odluku o kompenzacijskim mjerama koje se primjenjuju na kinesku šperploču. Stoga će kineski proizvođači izvoznici imati ograničen pristup tim tržištima te će izvoz njihove proizvodnje ili preusmjeravanje njihova izvoza na ta tržišta biti ograničeni. Stoga je tržište Unije još privlačnije za uvoz kineske šperploče.

(56)

Stoga je vjerojatno da bi se, s obzirom na znatan proizvodni kapacitet u Kini koji bi se lako mogao povećati, u slučaju stavljanja mjera izvan snage kineski izvoz u znatnom obujmu nastavio na tržištu Unije. Potrebno je podsjetiti da je prije nego što su izvorne mjere uvedene 2004. obujam kineske prodaje na tržištu Unije iznosio 83 606 m3, što je odgovaralo 44 % potrošnje u Uniji tijekom trenutačnog RIPR-a.

3.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(57)

Zaključno, znatni proizvodni kapacitet raspoloživ u Kini, mogućnost jednostavnog povećanja obujma proizvodnje kineskih proizvođača koja je raspoloživa za izvoz, moguće izrazito dampinške cijene na ostalim trećim tržištima i tržištu Unije te privlačnost tržišta Unije upućuje na to da bi stavljanje mjera izvan snage vjerojatno dovelo do ponovnog ulaska kineskih proizvođača izvoznika na tržište Unije po dampinškim cijenama i u znatnim količinama. Stoga se smatra da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek trenutačnih antidampinških mjera.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

(58)

Poznato je da istovjetni proizvod u Uniji proizvodi trinaest proizvođača iz Francuske, Grčke, Mađarske, Italije i Španjolske. Ukupna proizvodnja u Uniji procjenjuje se na 162 000 m3. Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju u Uniji predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(59)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., odabran je uzorak od pet proizvođača iz Unije koji su tijekom RIPR-a činili 74 % ukupne proizvodnje u Uniji.

E.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

1.   Potrošnja u Uniji

(60)

Potrošnja šperploče okoumé u Uniji utvrđena je na temelju obujma prodaje koju su proizvođači iz Unije koji su podnijeli zahtjev i ostali proizvođači iz Unije ostvarili na tržištu Unije te obujma uvoza iz trećih zemalja u Uniju na temelju podataka Eurostata.

(61)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Ukupna potrošnja (m3)

181 749

176 005

175 652

188 727

Indeks (2012. = 100)

100

97

97

104

Izvor: zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, Eurostat, provjereni odgovori na upitnik

(62)

Potrošnja u Uniji smanjila se od 2012. do 2013. Silazno kretanje postupno se stabiliziralo između 2012. i 2014. te su se tijekom RIPR-a vrijednosti počele povećavati, što je bio odraz blagog poboljšanja u nekim industrijskim djelatnostima. Kao rezultat toga, tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji blago se povećala za 4 %.

(63)

Međutim, to je potrebno promatrati u kontekstu kretanja nakon prethodne revizije. Između RIPR-a prethodne revizije (1. listopada 2008. – 30. rujna 2009.) i RIPR-a trenutačne revizije potrošnja u Uniji sveukupno se smanjila za 35 % (sa 291 421 m3 tijekom RIPR-a prethodne revizije na 188 727 m3 tijekom RIPR-a trenutačne revizije), unatoč trendu blagog povećanja tijekom trenutačnog razmatranog razdoblja. Sveukupno silazno kretanje, koje je de facto započelo čak i prije prethodne revizije, objašnjeno je činjenicom da je šperploča okoumé u određenoj mjeri zamijenjena drugim tropskim vrstama drva. Gospodarska kriza i posljedično smanjenje određenih industrijskih djelatnosti, uključujući građevinu, nautiku i laka gospodarska/turistička vozila, pridonijelo je silaznom kretanju potražnje za šperpločom okoumé u Uniji.

2.   Obujam, cijene i tržišni udjel uvoza iz NRK-a

2.1.   Obujam i tržišni udjel uvoza iz NRK-a

Tablica 2.

Obujam i tržišni udjel uvoza iz NRK-a

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Obujam uvoza (m3)

1 043

0

62

0

Indeks (2012. = 100)

100

0

6

0

Tržišni udjel (%)

0,57

0,00

0,04

0,00

Izvor: Eurostat

(64)

Tijekom razmatranog razdoblja početnog ispitnog postupka tržišni udjel uvoza iz Kine brzo se povećao s praktički nule na 18,7 % (9). Kasnije se smanjio na 4,3 % (12 620 m3) (10) tijekom RIPR-a prethodne revizije. Tijekom razmatranog razdoblja trenutačne revizije uvoz iz Kine praktički je prestao, osim 2012., kada je obujam kineskog uvoza iznosio oko 1 000 m3.

2.2.   Cijene uvoza i sniženje cijena

Tablica 3.

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a i sniženje cijena

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Prosječna cijena (EUR/m3)

549

0,00

168

0,00

Indeks (2012. = 100)

100

0

31

0

Izvor: Eurostat

(65)

Samo su 2012. uvezene znatne količine iz Kine. Tijekom te godine prosječna cijena kineskog uvoza iznosila je 549 EUR/m3, što je bilo znatno niže od cijena industrije Unije tijekom iste godine (756 EUR/m3).

3.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

Tablica 4.

Obujam uvoza, tržišni udjeli i cijene iz ostalih trećih zemalja

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Gabon

40 467

43 964

41 029

42 711

Indeks (2012. = 100)

100

109

101

106

Tržišni udjel (%)

22,3

25,0

23,4

22,6

Prosječna cijena (EUR/m3)

628,64

625,76

636,40

645,32

Indeks (2012. = 100)

100

100

101

103

Maroko

15 431

7 298

5 182

4 492

Indeks (2012. = 100)

100

47

34

29

Tržišni udjel (%)

8,5

4,1

3,0

2,4

Prosječna cijena (EUR/m3)

662,27

678,51

696,75

700,81

Indeks (2012. = 100)

100

102

105

106

Ostale treće zemlje  (*1)

774

549

1 550

78

Indeks (2012. = 100)

100

71

200

10

Tržišni udjel (%)

0,4

0,3

0,9

0,0

Prosječna cijena (EUR/m3)

545,80

572,55

576,47

842,50

Indeks (2012. = 100)

100

105

106

154

Ukupno ostale treće zemlje

56 672

51 812

47 761

47 281

Indeks (2012. = 100)

100

91

84

83

Tržišni udjel (%)

31,2

29,4

27,2

25,1

Prosječna cijena (EUR/m3)

636,66

632,63

641,01

650,92

Indeks (2012. = 100)

100

99

101

102

(66)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz ostalih trećih zemalja bio je gotovo isključivo iz Gabona i Maroka, dok je udjel bilo koje druge treće zemlje bio zanemariv. Uvoz iz Gabona i Maroka u Uniju, koji je 2012. iznosio 55 899 m3, stalno se smanjivao te je tijekom RIPR-a dosegao iznos od oko 47 203 m3, odnosno smanjio se za 16 %. S obzirom na to da se potrošnja u Uniji povećala za samo 4 % (vidjeti uvodnu izjavu 62. i tablicu 1.), odgovarajući tržišni udjel Gabona i Maroka još se više smanjio, tj. tržišni udjel koji je 2012. iznosio 30,8 % tijekom RIPR-a dosegao je vrijednost od 25,0 %, odnosno smanjio se za 5,7 postotnih bodova.

(67)

Tijekom razmatranog razdoblja trenutačnog ispitnog postupka uvozne cijene iz Gabona i Maroka u prosjeku su bile između 16 % i 17 % niže od prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije (vidjeti tablicu 8.). U usporedbi s uvoznim cijenama iz Kine za 2012. (jedine godine tijekom razmatranog razdoblja kada je Kina izvozila znatne količine u Uniju), uvozne cijene iz tih zemalja bile su u prosjeku 16 % više od kineskih uvoznih cijena.

(68)

Točnije, Gabon je najveći izvoznik u Uniju među trećim zemljama. Uvoz iz Gabona, koji je 2012. iznosio 40 467 m3, povećao se na 42 711 m3 tijekom RIPR-a, odnosno za 6 %. To je povećanje dovelo do blagog povećanja njegova tržišnog udjela koji je 2012. iznosio 22,3 % na 22,6 % tijekom RIPR-a, odnosno povećanja za 0,3 postotna boda. Prosječne uvozne cijene iz Gabona bile su između 17 % i 18 % niže od cijena industrije Unije (vidjeti tablicu 8.), dok su 2012., odnosno jedine godine koju je obilježio znatni obujam uvoza iz Kine na tržište Unije, bile više od prosječnih uvoznih cijena iz te zemlje. Bile su više i od potencijalnih uvoznih cijena iz Kine na temelju komercijalnih ponuda dostavljenih tijekom RIPR-a, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 45. Uvozne cijene koje su 2012. iznosile 628,64 EUR/m3 blago su se povećale na 645,32 EUR/m3 tijekom RIPR-a, što je odgovaralo povećanju od 3 %.

(69)

Obujam uvoza iz Maroka znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja (obujam uvoza je 2012. iznosio 15 431 m3 i smanjio se na 4 492 m3 tijekom RIPR-a). Stoga se tržišni udjel koji je 2012. iznosio 8,5 % tijekom RIPR-a smanjio na 2,4 %. Uvozne cijene iz Maroka bile su više od cijena uvoza iz Kine za 2012. te od potencijalnih uvoznih cijena na temelju komercijalnih ponuda tijekom RIPR-a navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 45.

4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.1.   Opće napomene

(70)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(71)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., odabir uzorka proveden je za potrebe utvrđivanja štete.

(72)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje povezane s cijelom industrijom Unije na temelju podataka koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i podataka iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je mikroekonomske pokazatelje koji se odnose samo na društva u uzorku ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(73)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(74)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(75)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, kapacitet proizvodnje i iskorištenost kapaciteta

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Obujam proizvodnje (m3)

143 729

145 002

146 287

147 767

Indeks (2012. = 100)

100

101

102

103

Proizvodni kapacitet (m3)

179 561

182 583

184 388

184 738

Indeks (2012. = 100)

100

102

103

103

Iskorištenost kapaciteta (%)

80

79

79

80

Indeks (2012. = 100)

100

99

99

100

Izvor: zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik

(76)

Proizvodnja se blago povećala tijekom razmatranog razdoblja sa 143 729 m3 u 2012. na 147 767 m3 tijekom RIPR-a, tj. za 3 %. To je povećanje bilo odraz blagog poboljšanja tržišta šperploče okoumé u Uniji, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 62. Unatoč tom blagom povećanju, obujam proizvodnje industrije Unije ostao je manji od obujma utvrđenog u razdoblju početnog ispitnog postupka i tijekom RIPR-a prethodne revizije, tj. manji od 267 591 m3. To je bio odraz pada potrošnje na tržištu i činjenice da se proizvodnja uglavnom temelji na narudžbama.

(77)

Proizvodni kapacitet, koji je 2012. iznosio oko 179 561 m3, blago se povećao u skladu s obujmom proizvodnje na 184 738 m3 tijekom RIPR-a, tj. za 3 %. Međutim, taj je kapacitet znatno manji od kapaciteta iz prethodne revizije, tj. 68 % manji od 577 205 m3 utvrđenih tijekom RIPR-a prethodne revizije. To je bila posljedica zatvaranja niza proizvođača šperploče okoumé iz Unije, uključujući najvećeg proizvođača, Plysorol, te smanjenja proizvodnje proizvođača iz Unije koji još uvijek posluju.

(78)

Od prilagodbe proizvodnog kapaciteta nižim razinama proizvodnje, uglavnom prije razmatranog razdoblja, stopa iskorištenosti kapaciteta bila je stabilna i na višoj razini u usporedbi sa stopama koje su utvrđene tijekom RIPR-a prethodne revizije (41 %) (11).

4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udjel

(79)

Obujam prodaje i tržišni udjel industrije Unije kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udjel

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Obujam prodaje (m3)

124 033

124 193

127 829

141 446

Indeks (2012. = 100)

100

100

103

114

Tržišni udjel (%)

68,2

70,6

72,8

74,9

Izvor: zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik

(80)

Obujam prodaje, koji je 2012. iznosio 124 033 m3, povećao se tijekom razmatranog razdoblja na oko 141 446 m3 tijekom RIPR-a, tj. za 14 %, što je bilo povećanje za više od 4 % u odnosu na potrošnju opisanu u uvodnoj izjavi 62. Stoga je povećanje obujma prodaje, uzimajući u obzir i istodobno smanjenje uvoza iz ostalih trećih zemalja, kako je opisano u uvodnoj izjavi 66., dovelo do povećanja tržišnog udjela industrije Unije koje je 2012. iznosilo 68,2 % na 74,9 % tijekom RIPR-a. Međutim, ta je razina tržišnog udjela još uvijek niža od tržišnog udjela industrije Unije od 80,2 % tijekom RIPR-a prethodne revizije.

4.2.3.   Rast

(81)

Potrošnja u Uniji povećala se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam prodaje industrije Unije povećao u većoj mjeri, tj. za 14 %, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela od 6,7 postotnih bodova.

4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(82)

Zaposlenost i produktivnost kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Broj zaposlenika

543

480

470

492

Indeks (2012. = 100)

100

88

87

91

Produktivnost (m3/zaposlenik)

265

302

311

300

Indeks (2012. = 100)

100

114

118

113

Izvor: zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik

(83)

Zaposlenost industrije Unije općenito se smanjila od 2012. do 2014. za 13 % te se kasnije blago povećala (za 4 %) od 2014. do RIPR-a. Ona se tijekom razmatranog razdoblja sveukupno smanjila za 9 %. Zbog zatvaranja i restrukturiranja društava razina zaposlenosti u razmatranom razdoblju bila je tek otprilike upola niža od razine utvrđene tijekom RIPR-a prethodne revizije (983 osobe).

(84)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 76., obujam proizvodnje povećao se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se produktivnost mjerena kao godišnja proizvodnja (u kubičnim metrima) po zaposleniku tijekom razmatranog razdoblja povećala za 13 %. To je posljedica činjenice da se proizvodnja blago povećala, dok se razina zaposlenosti smanjila. To je pokazatelj poboljšane učinkovitosti i rezultata restrukturiranja proizvođača iz Unije.

4.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(85)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., nije zabilježen uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a tijekom RIPR-a. Stoga tijekom tog razdoblja nije bilo moguće utvrditi damping na tržištu Unije niti je bilo moguće procijeniti visinu dampinške marže. Kao rezultat toga, tijekom razmatranog razdoblja nije bilo ni izravnog pritiska na cijene na tržištu Unije. Na temelju toga, antidampinške mjere na snazi bile su sveukupno učinkovite.

4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(86)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene i jedinični troškovi

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/m3)

756

760

771

780

Indeks (2012. = 100)

100

101

102

103

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/m3)

783

762

759

778

Indeks (2012. = 100)

100

97

97

99

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(87)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije za nepovezane kupce u Uniji povećala se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Unatoč tomu, te su razine cijena bile niže od razina zabilježenih tijekom prethodnog ispitnog postupka revizije koje su 2006. iznosile 786 EUR/m3 te su se povećale na 887 EUR/m3 tijekom RIPR-a, i 2008. dosegle najvišu razinu od 930 EUR/m3  (12).

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja jedinični trošak proizvodnje blago se smanjio za 1 %.

(89)

Komisija je utvrdila da se industrija Unije prilagođavala pogoršanom stanju na tržištu smanjenjem svojeg proizvodnog kapaciteta i troška proizvodnje u usporedbi s RIPR-om prethodne revizije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 77., to je dovelo do zatvaranja velikih proizvođača iz Unije i smanjenja proizvodnje prije razmatranog razdoblja te povećanja produktivnosti tijekom razmatranog razdoblja, kako je opisano u uvodnoj izjavi 84.

4.3.2.   Troškovi rada

(90)

Prosječni troškovi rada industrije Unije kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 9.

Troškovi rada

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

32 266

33 259

33 516

32 638

Indeks (2012. = 100)

100

103

104

101

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(91)

Od 2012. do RIPR-a prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku bili su stabilni. Oni su se tek blago povećali za 1 %.

4.3.3.   Zalihe

(92)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Završne zalihe (u m3)

10 172

10 780

12 060

7 661

Indeks (2012. = 100)

100

106

119

75

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

9

9

10

7

Indeks (2012. = 100)

100

106

117

73

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(93)

Kako je zabilježeno i tijekom početnog ispitnog postupka, šperploča okoumé obično se proizvodi prema narudžbi te su stoga razine zaliha obično niske. Međutim, razine zaliha povećale su se tijekom razmatranog razdoblja u okviru prethodne revizije i dosegle 6 589 m3 tijekom RIPR-a prethodne revizije, što je bilo posljedica smanjenja obujma prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja trenutačne revizije te su razine i dalje ostale na relativno visokoj razini te su se smanjile tek tijekom trenutačnog RIPR-a. U svakom slučaju, još su uvijek ostale iznad razine za koju bi se opravdano moglo očekivati da odražava količinu robe koja je prodana, ali još nije isporučena.

(94)

Ukupne završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja smanjile su se za 25 %. Završne zalihe koje su kao postotak proizvodnje 2012. iznosile 9 % smanjile su se na 7 % tijekom RIPR-a, tj. za 2 postotna boda.

4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

– 3,5

– 0,2

1,6

0,3

Indeks (2012. = 100)

100

195

247

208

Novčani tok (EUR)

2 212 306

3 019 172

3 020 670

1 614 559

Indeks (2012. = 100)

100

136

137

73

Ulaganja (EUR)

665 967

3 052 041

9 226 166

1 991 786

Indeks (2012. = 100)

100

458

1 385

299

Povrat ulaganja (%)

– 8,2

– 0,4

3,9

0,7

Indeks (2012. = 100)

100

195

247

208

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(95)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije bila je vrlo niska tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Bila je negativna na početku razmatranog razdoblje te je postala tek neznatno pozitivna 2014. i tijekom RIPR-a. Profitabilnost koja je 2012. iznosila – 3,5 % sveukupno je porasla na 0,3 % tijekom RIPR-a. Ta je razina znatno niža od razine zabilježene u prethodnoj reviziji kad se ona kretala između 4,3 % i 9,8 %. Kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama 86. do 89., povećanje profitabilnosti bilo je rezultat blagog povećanja prodajnih cijena i obujma prodaje, ali i blagog smanjenja troška proizvodnje, koji je isto tako djelomično bio rezultat povećanja produktivnosti.

(96)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Novčani tok povećao se od 2012. do 2014. te se smanjio tijekom RIPR-a i pao na razine niže od razine 2012. Općenito je, u apsolutnom smislu, novčani tok bio na niskoj razini tijekom cijelog razmatranog razdoblja te je bio znatno niži nego tijekom razmatranog razdoblja u okviru prethodne revizije kad se kretao između 10,5 milijuna EUR i 15,9 milijuna EUR. Niska razina novčanog toka u skladu je s niskom profitabilnosti zabilježenom tijekom cijelog razmatranog razdoblja trenutačne revizije.

(97)

U skladu sa smanjenjem industrije Unije ulaganja su na početku razmatranog razdoblja (2012.) bila na vrlo niskoj razini i znatno ispod razina zabilježenih tijekom prethodne revizije te ispod razine potrebne za nadoknadu amortizacije dugotrajne imovine. Tijekom 2013. i 2014. ona su dosegnula razine koje se mogu usporediti s prethodnom revizijom (između 3,6 milijuna EUR i 8,1 milijuna EUR), ali su se ponovno smanjila tijekom RIPR-a trenutačnog ispitnog postupka.

(98)

Povrat ulaganja označava dobit izraženu u obliku postotka neto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. Kao i ostali financijski pokazatelji, povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je negativan 2012. i 2013. te blago pozitivan 2014. i tijekom RIPR-a, u skladu s kretanjem profitabilnosti. Povrat ulaganja općenito se povećao sa – 8,2 % na 0,7 % tijekom razmatranog razdoblja.

(99)

U pogledu sposobnosti prikupljanja kapitala, zbog niske dobiti industrije Unije i njezine slabe sposobnosti ostvarivanja novčane dobiti povećanje interno ostvarenih sredstava bilo je vrlo nisko. Stoga se sposobnost prikupljanja kapitala pogoršala od prethodne revizije. U nekim je slučajevima to utjecalo na sposobnost provedbe ulaganja.

5.   Zaključak o šteti

(100)

Analizom se pokazalo da je stanje industrije Unije bilo osjetljivo. Nakon smanjenja potrošnje na tržištu Unije nakon prethodne revizije, kako je opisano u uvodnoj izjavi 62., industrija Unije bila je prisiljena prilagoditi se pogoršanim uvjetima na tržištu koji su se poboljšali tek tijekom RIPR-a. Unija je odgovorila restrukturiranjem i znatnim smanjenjem, što je dovelo do zatvaranja niza proizvođača iz Unije, znatnog smanjenja zaposlenosti te velikog smanjenja proizvodnog kapaciteta i obujma proizvodnje u usporedbi s prethodnom revizijom. Ti su napori počeli imati pozitivan utjecaj prema kraju razmatranog razdoblja trenutačne revizije, kad su se produktivnost, prodaja, tržišni udjel i profitabilnost industrije Unije ponovno povećali. Međutim, proces oporavka industrije Unije spor je i još je u vrlo ranoj fazi jer je dobit ostvarena tijekom RIPR-a bila vrlo niska u usporedbi s dobiti ostvarenom tijekom razmatranog razdoblja prethodne revizije.

F.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ILI NASTAVKA ŠTETE

(101)

U okviru prethodne revizije zaključeno je da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja štete za industriju Unije prouzročene dampinškim uvozom predmetnog proizvoda iz Kine (13).

(102)

Nakon prethodne revizije tržište šperploče okoumé u Uniji pogoršalo se smanjenjem potrošnje, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 63. Stoga se oporavak zabilježen u prethodnoj reviziji kasnije preokrenuo te se industrija Unije suočila s brojnim zatvaranjima poslovanja. Tek je tijekom posljednjih dviju godina razmatranog razdoblja trenutačne revizije industrija Unije ponovno počela ostvarivati dobit, koja je još uvijek bila vrlo niska te je tijekom RIPR-a bila tek nešto viša od praga isplativosti.

(103)

Trenutačnom revizijom pokazalo se da je stanje industrije Unije osjetljivo. Stoga će industrija Unije biti posebno osjetljiva ako dampinški uvoz po niskim cijenama iz Kine ponovno uđe na tržište Unije. Stoga je vrlo vjerojatno da će se materijalna šteta ponoviti ako se dopusti istek mjera. Brojni čimbenici idu u prilog toj ocjeni.

(104)

Prvo, kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama 52. i 53., uzimajući u obzir znatne proizvodne kapacitete kineskih proizvođača izvoznika, procijenjeni znatni rezervni kapacitet u Kini i privlačnost tržišta Unije, vjerojatno je da će se u slučaju izostanka mjera uvoz iz Kine vratiti u znatnim količinama. Kao pokazatelj potencijala kineskih proizvođača izvoznika da brzo povećaju svoju proizvodnju i izvoz šperploče okoumé, podsjeća se da su i u početnom ispitnom postupku kineski proizvođači izvoznici mogli povećati svoj izvoz na tržište Unije s oko 9 500 m3 na više od 83 500 m3 u manje od tri godine (od 2001. do sredine 2003.).

(105)

Nisu utvrđeni elementi kojima bi se upućivalo na to da je upotreba drva okoumé u proizvodnji šperploča na stabilan način zamijenjena upotrebom drugih vrsta drva. Ispitnim postupkom utvrđeno je da kineski proizvođači još uvijek upotrebljavaju okoumé za proizvodnju šperploče, kako je dokazano u prethodnoj uvodnoj izjavi 51. s obzirom na znatan obujam proizvodnje šperploče okoumé raspoloživ u Kini. Zbog uspostavljenih antidampinških pristojbi uvoz iz Kine gotovo je prestao tijekom razmatranog razdoblja; unatoč tomu, kako je potvrđeno ispitnim postupkom, tijekom istog razdoblja postojala je potražnja za šperpločom okoumé na tržištu Unije.

(106)

Drugo, s obzirom na to da tijekom RIPR-a nije bilo uvoza iz Kine, vjerojatna razina cijena po kojoj bi kineski proizvođači izvoznici izvozili na tržište Unije temeljila se na komercijalnim ponudama na tržištu Unije i u ostalim trećim zemljama, koje su dostavljene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, kako je opisano u uvodnoj izjavi 45. Na temelju toga cijene bi iznosile od 313 EUR/m3 do 540 EUR/m3. Reprezentativnost tih pokazatelja cijena potvrđena je razinom cijena prijavljenom u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. nakon RIPR-a trenutačne revizije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45.

(107)

Na temelju toga, cijene industrije Unije u prosjeku bi se snizile za više od 100 % zbog uvoznih cijena iz Kine.

(108)

U vjerojatnom scenariju prema kojemu bi uvoz predmetnog proizvoda iz Kine ponovno ušao na tržište Unije po dampinškim cijenama znatno nižim od cijena industrije Unije i u znatnim količinama, industrija Unije ne bi mogla zadržati svoje trenutačne razine cijena. Tim vjerojatnim sniženjem cijena doista bi se ugrozio trenutačni, još uvijek slabi, oporavak industrije Unije te bi industrija Unije vrlo brzo počela bilježiti gubitke.

(109)

Štoviše, industrija Unije brzo bi izgubila prodajni i tržišni udjel na tržištu Unije te bi se stoga proizvodnja smanjila. Kao rezultat toga, ponovno bi se smanjila stopa iskorištenosti kapaciteta koja se na prihvatljive razine vratila tek nakon znatnog restrukturiranja. Ta bi promjena vjerojatno dovela do daljnjih zatvaranja proizvođača iz Unije. Zapravo, uzimajući u obzir još uvijek osjetljivo stanje industrije Unije, nije isključeno da bi samo postojanje te industrije u Uniji bilo ugroženo.

(110)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da u slučaju isteka mjera postoji vjerojatnost brzog ponavljanja materijalne štete zbog nastavka dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine.

G.   INTERES UNIJE

1.   Uvodne napomene

(111)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih mjera protiv Kine bilo protivno interesu Unije u cjelini. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

2.   Interes industrije Unije

(112)

Zadržavanjem antidampinških mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz Kine poboljšala bi se mogućnost industrije Unije da dosegne razumnu razinu profitabilnosti jer bi se time pomoglo industriji Unije da zadrži svoje cijene na razumnim razinama radi pokrića troška proizvodnje. Mjerama bi se kineske proizvođače izvoznike spriječilo u znatnom povećanju svojeg obujma uvoza po niskim i dampinškim cijenama i stoga istiskivanju industrije Unije s tržišta. Postoji jasna vjerojatnost ponavljanja štetnog dampinga u znatnom obujmu koji industrija Unije ne bi mogla podnijeti, posebno s obzirom na svoje osjetljivo stanje nakon pogoršanja tržišta. Mjerama bi se industriji Unije omogućilo da konsolidira svoj oporavak i poboljša svoje gospodarske i financijske pokazatelje radi postizanja stabilne i zdrave profitabilnosti. S druge strane, ako se dopusti istek mjera, ugrozit će se samo postojanje industrije Unije, što će dovesti do zatvaranja poslovanja i gubitka radnih mjesta na tržištu Unije.

(113)

U skladu s tim zaključeno je da bi zadržavanje antidampinških mjera protiv Kine očigledno bilo u interesu industrije Unije.

3.   Interes uvoznika

(114)

U početnoj fazi Komisija je stupila u kontakt s oko 36 potencijalnih uvoznika/korisnika koji su joj poznati te ih je pozvala da objasne svoju djelatnost i, prema potrebi, ispune obrazac o odabiru uzorka za nepovezane uvoznike koji je priložen Obavijesti o pokretanju postupka.

(115)

Obrazac o odabiru uzorka dostavilo je trinaest uvoznika. Svi su naveli da nisu uvozili šperploču okoumé iz Kine.

(116)

Budući da ne postoje dokazi kojima bi se upućivalo na to da se trenutačnim antidampinškim mjerama na snazi znatno utjecalo na uvoznike, zaključuje se da se nastavkom mjera neće znatno utjecati na uvoznike iz Unije.

(117)

Korisnici na koje se te mjere odnose jesu građevinski sektor, industrijski sektor, npr. primjene u prometu i pomorstvu, te drugi sektori, kao što je industrija namještaja. U skladu sa zahtjevom za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera ti sektori čine oko 80 % potrošnje šperploče okoumé. Ostali su glavni korisnici industrijski proizvođači pokretnih proizvoda, kao na primjer u cestovnom, željezničkom i pomorskom prometu te vertikalnom prometu (dizala).

(118)

Nijedan od korisnika s kojima se u kontakt stupilo u početnoj fazi nije se javio i dostavio primjedbe. Štoviše, nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka nije se javio nijedan subjekt.

(119)

S obzirom na to da nije upoznata s nijednim udruženjem korisnika šperploče okoumé, Komisija je stupila u kontakt s „Europskom organizacijom za zaštitu potrošača” i pozvala je da iznese svoja stajališta. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(120)

Uz to, nije se javio nijedan drugi korisnik ili udruženje s primjedbama.

(121)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da zadržavanje mjera ne bi imalo znatan negativni učinak na korisnike u Uniji.

4.   Zaključak o interesu Unije

(122)

Na temelju prethodno navedenog, Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se dalo zaključiti da zadržavanje mjera na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(123)

Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi da bi, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz NRK-a i koje su uvedene Provedbenom uredbom (EU) br. 82/2011.

(124)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. U okviru uvoza predmetnog proizvoda koji proizvodi neko drugo društvo čiji naziv i adresa nisu posebno navedeni u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno navode, nije moguće ostvariti korist od tih stopa i on podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(125)

Sve zahtjeve kojima se traži primjena tih pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odgode uputiti Komisiji sa svim relevantnim podatcima, posebno o bilo kakvim promjenama djelatnosti društva povezanima s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi ova će se Uredba tada na odgovarajući način izmijeniti ažuriranjem popisa društava za koja vrijede pojedinačne stope pristojbi.

(126)

Radi smanjenja rizika od izbjegavanja mjera koji je posljedica velike razlike u stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinške pristojbe. Te posebne mjere sastoje se od predočenja carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(127)

Ako se izvoz jednog od društava koja se koriste pojedinačnom nižom stopom pristojbe nakon uvođenja predmetnih mjera obujmom znatno poveća, takvo povećanje obujma moglo bi se samo po sebi smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba ukidanja pojedinačnih stopa pristojbe i kasnije uvođenje stope koja se primjenjuje na području cijele zemlje.

(128)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz šperploče okoumé, koja se definira kao šperploča koja se sastoji samo od listova drva, debljine pojedinačnog sloja ne veće od 6 mm, s najmanje jednim vanjskim slojem od drveta okoumé, neprevučena trajnim slojem ili drugim materijalom, trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 4412 31 10 (oznaka TARIC 4412311010), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku jest sljedeća:

Društvo

Stopa pristojbe

Dodatna oznaka TARIC

Nantong Zongyi Plywood Co. Ltd Xingdong Town, Tongzhou City, Jiangsu Province, Narodna Republika Kina

9,6 %

A526

Zhejiang Deren Bamboo-Wood Technologies Co. Ltd Linhai Economic Development Zone, Zhejiang, Narodna Republika Kina

23,5 %

A527

Zhonglin Enterprise (Dangshan) Co. Ltd Xue Lou Miao Pu, Dangshan County, Anhui Province 235323, Narodna Republika Kina

6,5 %

A528

Jiaxing Jinlin Lumber Co. Ltd North of Ganyao Town, Jiashan, Zhejiang Province, Narodna Republika Kina

17 %

A529

Sva ostala društva

66,7 %

A999

3.   Primjena pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. uvjetovana je podnošenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji je izdao račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) šperploče okoumé koja se prodaje za izvoz u Europsku uniju iz ovog računa proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetna zemlja). Potvrđujem da su podatci u ovom računu cjeloviti i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

4.   Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1942/2004 od 2. studenoga 2004. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe koja je uvedena na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 336, 12.11.2004., str. 4.).

(3)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 82/2011 od 31. siječnja 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 i ukidanju parcijalne privremene revizije prema članku 11. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 28, 2.2.2011., str. 1.).

(4)  Obavijest o skorašnjem isteku određenih antidampinških mjera (SL C 161, 14.5.2015., str. 8.)

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 343, 22.12.2009., str. 51.). Ta je Uredba stavljena izvan snage Uredbom (EU) 2016/1036.

(6)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 34, 29.1.2016., str. 5.).

(7)  Okoumé je tropsko drvo koje uglavnom raste u Gabonu te u manjoj mjeri u Ekvatorskoj Gvineji i Kamerunu.

(8)  Oznaka HS 4412 31.

(9)  Vidjeti uvodnu izjavu 77. Uredbe Komisije (EZ) br. 988/2004 od 17. svibnja 2004. o uvođenju privremenih antidampinških pristojbi na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 181 od 18.5.2004., str. 5.).

(10)  Vidjeti uvodne izjave 42. i 43. Provedbene uredbe (EU) br. 82/2011.

(*1)  Osim Gabona i Maroka

Izvor: Eurostat

(11)  Vidjeti uvodnu izjavu 50. Provedbene uredbe (EU) br. 82/2011.

(12)  Vidjeti uvodnu izjavu 53. Provedbene uredbe (EU) br. 82/2011.

(13)  Vidjeti uvodne izjave 64. do 72. Provedbene uredbe (EU) br. 82/2011.


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/68


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/649

оd 5. travnja 2017.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Privremene mjere

(1)

Europska komisija („Komisija”) uvela je 7. listopada 2016. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1778 (2) („Privremena uredba”) privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika bilo da su u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljanih i dalje neobrađenih, koji nisu platirani niti prevučeni („predmetni proizvod”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Ispitni postupak pokrenut je 13. veljače 2016. (3) na temelju pritužbe koju je 4. siječnja 2016. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji čine više od 90 % ukupne proizvodnje određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u Uniji.

(3)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23. Privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(4)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3. Privremene uredbe, Komisija je pokrenula i sljedeća dva ispitna postupka:

(a)

dana 13. svibnja 2016. (4) antisubvencijski ispitni postupak povezan s uvozom istog proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine;

(b)

dana 7. srpnja 2016. (5) antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom istog proizvoda podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine.

1.2.   Evidentiranje

(5)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 4. Privremene uredbe, podnositelj pritužbe podnio je 5. travnja 2016. zahtjev za evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. Dana 2. lipnja 2016. podnositelj pritužbe ažurirao je zahtjev pružanjem novijih financijskih podataka, ali ga je 11. kolovoza 2016. povukao.

1.3.   Naknadni postupak

(6)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba (privremena objava), nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je pisane podneske. Saslušanje je omogućeno svim stranama koje su to zatražile.

(7)

Kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 135. i u nastavku, službe Komisije pozvale su jednu zainteresiranu stranu da zatraži intervenciju službenika za saslušanje u određenim trgovinskim postupcima („službenik za saslušanje”) u pogledu točnosti privremenih izračuna i u pogledu njezina prava na pristup povjerljivim podacima. To saslušanje održano je 7. veljače 2017.

(8)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala nužnima za donošenje konačnih zaključaka. U cilju prikupljanja sveobuhvatnijih podataka o troškovima proizvodnje u Uniji (po vrsti proizvoda po tromjesečju razdoblja ispitnog postupka), od proizvođača iz Unije u uzorku tražilo se da dostave dodatne podatke. Svi proizvođači iz Unije u uzorku dostavili su tražene podatke.

(9)

Komisija je sve strane obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz predmetnog proizvoda u Uniju. Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu.

(10)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

1.4.   Predmetni proizvod i istovjetni proizvod

(11)

U uvodnoj izjavi 24. Privremene uredbe navedena je privremena definicija predmetnog proizvoda.

(12)

U uvodnim izjavama od 29. do 35. Privremene uredbe navedena je tvrdnja kineskog proizvođača izvoznika i uvoznika da alatni čelik i brzorezni čelik treba isključiti iz opsega proizvoda te razlozi zašto je Komisija privremeno isključila alatni čelik i brzorezni čelik iz opsega proizvoda.

(13)

Nakon konačne objave podnositelj pritužbe ponovio je svoju primjedbu da ta tvrdnja nije utemeljena i da postoji rizik od izbjegavanja mjera ako Komisija prihvati te tvrdnje. Komisija je napomenula da je rizik izbjegavanja mjera već uzela u obzir u privremenoj fazi. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34. Privremene uredbe, zaključila je da uvoz alatnog čelika i brzoreznog čelika čini, u pogledu obujma, oko 1,25 % ukupnog uvoza iz Kine tijekom 2015. te da su oni razvrstani u različite, specifične oznake KN. Nadalje, Komisija nije zaprimila nikakve dokaze koji bi upućivali na promjenu strukture trgovine nakon uvođenja privremenih mjera, koja bi upućivala na moguće izbjegavanje mjera.

(14)

Iz razloga navedenih u uvodnim izjavama od 32. do 34. Privremene uredbe i s obzirom na to da nisu dostavljene nove činjenice ili dokazi, Komisija je ostala pri svojoj odluci o isključivanju alatnog čelika i brzoreznog čelika iz opsega proizvoda.

(15)

U uvodnim izjavama od 36. do 37. Privremene uredbe navedena je tvrdnja talijanskog korisnika da određene druge vrste proizvoda trebaju biti isključene iz opsega proizvoda. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 38. i 39. Privremene uredbe, Komisija je te zahtjeve privremeno odbacila, ali je izjavila da će dodatno istražiti taj zahtjev za isključenje proizvoda. Nakon privremene objave, taj talijanski korisnik ponovio je svoj zahtjev.

(16)

Tijekom posjeta na licu mjesta radi provjere u prostorijama trgovačkog društva, Komisija je tražila pojašnjenje činjenica koje je iznio taj korisnik.

(17)

Međutim, korisnik tijekom tih razgovora nije iznio nikakav novi element. Komisija je stoga odbacila te tvrdnje i potvrdila svoje zaključke donesene u uvodnim izjavama 38. i 39. Privremene uredbe.

(18)

Nakon konačne objave talijanski korisnik ponovio je svoj zahtjev da se iz opsega predmetnog proizvoda isključe intersticijski slobodne (IF) vrste čelika, dvofazne vrste čelika, vrste čelika s visokim udjelom ugljika i vrste čelika s neusmjerenim zrnima. Taj je korisnik uputio na razgovor s istražiteljima Komisije tijekom kojeg su službenici Komisije, prema tvrdnjama korisnika, prihvatili da između „običnih” i ostalih visokokvalitetnih vrsta predmetnog proizvoda postoji razlika u pogledu kemijskih svojstava i krajnjih uporaba. Nadalje, taj korisnik uputio je na dva druga ispitna postupka u kojima je Komisija odlučila isključiti određene vrste proizvoda. Prvi predmet odnosio se na ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera u pogledu određene aluminijske folije iz Narodne Republike Kine na temelju navodne male modifikacije proizvoda. U tom je predmetu određena vrsta aluminijske folije koja se upotrebljavala za daljnju obradu navodno isključena iz proširenja na malo modificirani proizvod (6). Drugi predmet odnosio se na ispitni postupak u pogledu određenih čelika otpornih na koroziju (CRS) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (7), u kojem je opseg proizvoda definiran tako da su iz područja primjene mjera isključeni čelici za automobilsku industriju.

(19)

Komisija je odbila taj zahtjev. Prvo, sastanak u prostorijama trgovačkog društva održan je u svrhu razmjene informacija radi pojašnjenja određenih pitanja koja je postavio korisnik. Korisnik ne može na temelju takvog neformalnog sastanka imati legitimna očekivanja. Nadalje, suprotno tvrdnjama korisnika, istražitelji Komisije nikada se nisu složili da postoji razlika između određenih vrsta predmetnog proizvoda u pogledu kemijskih svojstava i krajnje uporabe. Drugo, istina je da trenutačni opis i oznake KN predmetnog proizvoda uključuju različite vrste s gledišta kvalitete. Međutim, proces proizvodnje predmetnog proizvoda podrazumijeva da proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici proizvode visokokvalitetne vrste predmetnog proizvoda, a kvalitetnije vrste proizvode se iz istog osnovnog materijala i s istom proizvodnom opremom. Takav argument stoga nije dovoljan da dovede do isključenja koje je zatražio korisnik. Treće, oba su predmeta na koje upućuje korisnik još uvijek u tijeku i nisu doneseni konačni zaključci. Nadalje, jedan od tih predmeta (predmet koji se odnosi na određenu vrstu aluminijske folije) odnosi se na slučaj izbjegavanja mjera i stoga nije relevantan. Četvrto, za različite vrste predmetnog proizvoda, uključujući za takozvane visokokvalitetne vrste, razlika između brojnih vrsta predmetnog proizvoda ne može se utvrditi vizualnim pregledom i stoga carinska tijela ne bi mogla izvršiti isključenje. Četvrto, u mnogim slučajevima razlika između proizvoda ne može se utvrditi ni kemijskom analizom niti mikrostrukturnim testovima jer ta posebna obilježja nastaju tek kasnije tijekom daljnjeg postupka hladnog valjanja. Zaključno, te vrste relativno bolje kvalitete također su potpuno obuhvaćene definicijom predmetnog proizvoda i nije iznesen uvjerljivi argument za njihovo isključenje iz opsega predmetnog proizvoda.

(20)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu opsega proizvoda i istovjetnog proizvoda, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 24. do 28. Privremene uredbe.

(21)

Predmetni proizvod stoga se definira kao određeni plosnato valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, bilo da su u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, koji nisu platirani niti prevučeni, podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

Predmetni proizvod ne uključuje sljedeće:

proizvode od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s usmjerenim zrnima,

proizvode od alatnog čelika i brzoreznog čelika,

proizvode, ne u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili više, i

proizvode, ne u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine 4,75 mm ili više, ali ne deblje od 10 mm, i širine 2 050 mm ili više.

Predmetni proizvod trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10, 7225 30 90, ex 7225 40 60, 7225 40 90, ex 7226 19 10, 7226 91 91 i 7226 91 99.

2.   DAMPING

2.1.   Uobičajena vrijednost

(22)

Nakon uvođenja privremenih mjera i nakon konačne objave, Kinesko udruženje za željezo i čelik (CISA) tvrdilo je da je razlikom između štete i dampinške marže dovedena u pitanje točnost metodologije koju je upotrijebila Komisija. CISA je procijenila da je uobičajena vrijednost u analognoj zemlji bila 61 % veća od ciljne cijene za industriju Unije. CISA tvrdi da su uobičajene vrijednosti koje je dostavio proizvođač koji je povezan s podnositeljem pritužbe, kao što je slučaj u ovom ispitnom postupku, ponekad neuobičajeno visoke.

(23)

Nadalje, CISA je tvrdila da bi Komisija, ako su podaci činjenično točni i budući da postoji takva razlika, trebala poništiti izbor SAD-a kao valjane analogne zemlje, prilagoditi podatke ili umjesto njih upotrijebiti podatke EU-a.

(24)

U skladu sa zakonodavstvom Unije, Komisija ima pravo upotrijebiti cijene trgovačkih društava povezanih s proizvođačima iz EU-a, kada je analogna zemlja primjerena. To je bio slučaj u pogledu ispitnih postupaka o čeličnim šipkama visoke otpornosti na zamor za armirani beton (Južna Afrika) (8) i hladnovaljanim plosnatim čeličnim proizvodima (Kanada) (9), kako je spomenula sama CISA. Postojanjem odnosa između proizvođača iz analogne zemlje i proizvođača iz Unije ne poništava se utvrđivanje uobičajene vrijednosti utemeljeno na propisno provjerenim podacima i on ne utječe na utvrđivanje te vrijednosti.

(25)

Izračuni u pogledu uobičajene vrijednosti obavljali su se i potvrđivali u skladu s primjenjivim zakonskim pravilima. Oni su činjenično točni.

(26)

SAD je konkurentno tržište s deset domaćih proizvođača i znatnim uvozom iz nekoliko zemalja. U njemu su na snazi antidampinške i kompenzacijske mjere, zbog čega njegova trgovačka društva mogu poslovati pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija stoga ne vidjeti razlog zašto ne bi upotrebljavala cijene SAD-a. Osim toga, nisu dostavljeni dokazi kojima bi se opravdala prilagodba.

(27)

Nakon konačne objave jedna zainteresirana strana ponovno je dovela u pitanje izbor SAD-a kao valjane analogne zemlje u predmetnom slučaju izrazivši sumnju u pouzdanost uobičajene vrijednosti u toj zemlji koju je smatrala previsokom u usporedbi s cijenom na tržištu Unije. Budući da su podaci proizvođača iz analogne zemlje provjereni i utvrđeno je da su točni, taj je argument odbačen.

(28)

Kada je riječ o prijedlogu u pogledu cijena koje su stvarno plaćene ili plative u Uniji, člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe predviđena je uporaba takvih cijena samo kada nije moguća uporaba cijena u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva ili izvoza te zemlje. Budući da se u ovom slučaju mogu upotrijebiti cijene SAD-a (metoda analogne zemlje), taj je prijedlog odbačen.

(29)

Komisija je stoga potvrdila svoje nalaze u pogledu uobičajene vrijednosti.

2.2.   Izvozne cijene

(30)

Komisija je u privremenoj fazi izvršila prilagodbe transakcija u slučajevima kada proizvođači izvoznici izvoze predmetni proizvod u Uniju preko povezanih trgovačkih društava koja djeluju kao uvoznik.

(31)

Prilagodbe su izvršene u odnosu na stvarnu dobit povezanih uvoznika.

(32)

Međutim, zbog odnosa između tih proizvođača izvoznika i povezanih trgovaca/uvoznika, stvarna dobit povezanih uvoznika mora se smatrati nepouzdanom. Zbog toga, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo bi na razumnoj osnovi utvrditi odgovarajuću profitnu maržu. Komisija je smatrala da u toj situaciji razumnu osnovu čini dobit nepovezanog uvoznika.

(33)

Međutim, s obzirom na to da s Komisijom tijekom ovog ispitnog postupka nije surađivao nijedan nepovezani uvoznik, ona je upotrijebila dobit nepovezanog uvoznika vrlo sličnog proizvoda. Komisija je stoga upotrijebila dobit uvoznika hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda, koji su u mnogim vidovima slični predmetnom proizvodu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 221. Privremene uredbe. Dobit je utvrđena tijekom ispitivanja hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 24. U skladu s time prilagođen je izračun izvoznih cijena.

2.3.   Usporedba

(34)

Proizvođač izvoznik Jiangsu Shagang Group tvrdio je da Komisija nije objavila sve prilagodbe izvozne cijene Shaganga i uputio je na jednu određenu prilagodbu. Komisija je objasnila da je pravna osnova za ovu prilagodbu bio članak 2. stavak 10. točka i. Osnovne uredbe u kojem se spominje uvećani iznos koji je zaprimilo povezano trgovačko društvo koje obavlja poslove koji su slični poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije. Društvo Shagang tvrdilo je u svojem odgovoru da bi ga trebalo smatrati jedinstvenim gospodarskim subjektom s njegovim povezanim društvima i da tu prilagodbu stoga ne bi trebalo izvršiti. Na temelju zahtjeva društva Shagang, 16. studenoga 2016. održano je saslušanje društva Shagang i službi Komisije radi daljnjeg razmatranja tog pitanja. Nadalje, nakon konačne objave, 12. siječnja 2017. održano je drugo saslušanje na kojem se, među ostalim, razgovaralo o toj prilagodbi.

(35)

Društvo Shagang ponovilo je da njegova povezana društva (dva trgovca smještena u Hong Kongu i Singapuru) trguju samo proizvodima društva Shagang, kada je riječ o proizvodima od čelika, te da činjenica da povezani trgovci sudjeluju i u trgovanju proizvodima (koji nisu proizvodi od čelika) koje nije proizvelo društvo Shagang nije relevantna za utvrđivanje postojanja jedinstvenog gospodarskog subjekta.

(36)

U skladu s utvrđenom sudskom praksom, institucije Unije dužne su uzeti u obzir sve čimbenike koji su nužni kako bi se moglo utvrditi obavlja li povezani trgovac sve poslove integriranog prodajnog odjela unutar tog proizvođača i ti čimbenici ne smiju biti ograničeni na predmetni proizvod. Institucije Unije posebno imaju pravo uzeti u obzir čimbenike poput toga prodaje li povezani trgovac druge proizvode osim predmetnog proizvoda te prodaje li on proizvode koje mu isporučuju drugi proizvođači osim onoga s kojim je povezan. Komisija je u skladu s time analizirala nekoliko čimbenika i utvrdila, među ostalim, sljedeće: i. povezano trgovačko društvo u Kini dosljedno je svojim povezanim trgovcima u inozemstvu naplaćivalo uvećani iznos; ii. glavna djelatnost tih trgovaca, koja je činila otprilike 90 % njihova prometa, bilo je trgovanje proizvodima koji nisu predmetni proizvod, uključujući aktivnosti trgovanja s nepovezanim stranama; iii. u nekim slučajevima utvrđeno je da su tijekom prodaje za izvoz u Uniju plaćene naknade i troškovi; iv. u dozvoli za poslovanje jednog od tih povezanih trgovaca njegove glavne djelatnosti opisane su kao „veleprodaja uz naknadu ili na temelju ugovora, tj. djelatnosti agenata za prodaju uz posredničku naknadu”; v. na temelju provjerenog računa dobiti i gubitka utvrđeno je da su svi relevantni uredski troškovi pokriveni vlastitom dobiti povezanih trgovaca umjesto financijskim doprinosima matičnog društva. Komisija je stoga zaključila da povezani trgovci i društvo Shagang ne čine jedinstveni gospodarski subjekt. Tvrdnja je stoga odbačena i zadržana je prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne uredbe.

2.4.   Dampinška marža

(37)

Zbog ispravka izračuna izvozne cijene prethodno spomenutog u uvodnoj izjavi 33., dampinške marže dviju skupina trgovačkih društava ponovno su izračunane i stoga su se malo povećale. To povećanje utjecalo je i na dampinšku maržu svih ostalih trgovačkih društava koja surađuju i onih koja ne surađuju jer se ta marža temelji na maržama trgovačkih društava koja surađuju.

(38)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

Tablica 1.

Dampinške marže, NRK

Kineski proizvođači izvoznici

Konačna dampinška marža

Bengang Steel Plates Co., Ltd.

97,3 %

Hesteel Group Co., Ltd.

95,5 %

Jiangsu Shagang Group

106,9 %

Ostala trgovačka društva koja surađuju

100,5 %

Sva ostala trgovačka društva

106,9 %

3.   ŠTETA

3.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(39)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 62. do 66. Privremene uredbe.

3.2.   Potrošnja u Uniji

(40)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je ukupna potrošnja u Uniji podcijenjena jer je iz izračuna potrošnje Unije isključena prodaja proizvođača iz Unije povezanim trgovačkim društvima, pod uvjetima koji se mogu usporediti s uvjetima na slobodnom tržištu.

(41)

Ta je tvrdnja odbačena: prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 69. Privremene uredbe, za analizu štete važno je razlikovati tržište za vlastitu potrošnju od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni za vlastitu potrošnju nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene utvrđuju se unutar skupina u skladu s različitim cjenovnim politikama. S druge strane, proizvodnja namijenjena slobodnom tržištu u izravnom je tržišnom natjecanju s uvozom predmetnog proizvoda, a cijene su cijene na slobodnom tržištu. Drugo, ukupno slobodno tržište uključuje prodaju proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima i prodaju koja nije za vlastitu potrošnju povezanim trgovačkim društvima. Proveden je ispitni postupak i potvrđeno je da je ta prodaja koja nije za vlastitu potrošnju zaista prodaja po tržišnim cijenama i da je povezani kupac mogao slobodno izabrati dobavljača, neovisno o tome je li povezan. Stoga potrošnja Unije (slobodno tržište) nije podcijenjena.

(42)

S tim u vezi, u tablicama 2. i 3. Privremene uredbe prikazano je i objašnjeno kretanje potrošnje Unije na tržištu za vlastitu potrošnju i slobodnom tržištu. Ako se spoje te dvije tablice, ukupna potrošnja (uključujući tržište za vlastitu potrošnju i slobodno tržište) kretala se u razmatranom razdoblju na sljedeći način:

Tablica 2.

Ukupna potrošnja (tržište za vlastitu potrošnju i slobodno tržište) (u tonama)

 

2012.

2013.

2014.

RIP

Ukupna potrošnja

72 181 046

74 710 254

76 026 649

77 427 389

Indeks (2012. = 100)

100

104

105

107

Izvor: Odgovor Eurofera na upitnik i Eurostat.

(43)

U prethodnoj tablici prikazano je da se ukupna potrošnja povećala do razine koja je bila viša tijekom razdoblja ispitnog postupka nego na početku razmatranog razdoblja. To se kretanje objašnjava povećanjem potrošnje za vlastite potrebe koja je, u apsolutnom smislu, bila znatno veća od povećanja potrošnje na slobodnom tržištu.

(44)

Komisija je stoga potvrdila svoje zaključke o potrošnji u Uniji iz uvodnih izjava od 67. do 74. Privremene Uredbe.

3.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

(45)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu obujma, tržišnog udjela i cijene uvoza iz predmetne zemlje, Komisija je potvrdila i svoje zaključke na tu temu iz uvodnih izjava od 75. do 82. Privremene uredbe.

3.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

3.4.1.   Opće primjedbe

(46)

Nisu zaprimljene primjedbe u pogledu ovog dijela Privremene uredbe.

3.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

(47)

Nakon privremenih mjera jedna zainteresirana strana tvrdila je da većina makroekonomskih pokazatelja o industriji Unije pokazuje pozitivna kretanja i nije se složila sa zaključkom Komisije da je industriji Unije nanesena materijalna šteta.

(48)

Ta je tvrdnja odbačena. Prvo, Komisija u Privremenoj uredbi nije navela da je industriji Unije nanesena materijalna šteta. Naprotiv, ona je u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe izjavila da je industrija Unije bila u lošem stanju na kraju ispitnog razdoblja, ali ne do te mjere da je u razmatranom razdoblju pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe. Drugo, u pogledu toga, kako je opisano u uvodnoj izjavi 117. Privremene uredbe, Komisija je uputila na činjenicu da su u pogledu nekih makroekonomskih pokazatelja (kao što su obujam proizvodnje, stope iskorištenosti kapaciteta zbog povećanja potrošnje za vlastite potrebe i slobodne potrošnje) još uvijek zabilježena pozitivna kretanja.

(49)

Komisija je stoga potvrdila svoje zaključke o makroekonomskim pokazateljima iz uvodnih izjava od 87. do 103. Privremene uredbe.

3.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

(50)

Ista zainteresirana strana napomenula je da je tijekom razmatranog razdoblja, neovisno o obujmu uvoza iz Kine (mali ili velik), jedinični trošak proizvođača iz Unije u uzorku uvijek bio viši od njihovih prodajnih cijena, a jedina iznimka bila je 2014. Također je istaknula da su proizvođači iz Unije u uzorku većinom bili neprofitabilni tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je ta zainteresirana strana zatražila od Komisije da dodatno ispita zašto se dogodilo sljedeće:

(a)

proizvođači čelika iz Unije u uzorku pretrpjeli su tijekom razdoblja 2012.–2013. svoj najveći gubitak kada je obujam uvoza iz Kine bio na niskoj razini, a cijene uvoza iz Kine bile su jednake cijenama industrije Unije ili čak veće od njih;

(b)

tijekom tog istog razdoblja njihove prodajne cijene bile su niže od njihova jediničnog troška proizvodnje.

(51)

Komisija je u tom pogledu prvo uputila na uvodnu izjavu 106. Privremene uredbe. U toj uvodnoj izjavi Komisija je izjavila da su, uz pad potražnje za čelikom 2012., na uspješnost industrije Unije 2012. i 2013. negativno utjecale i posljedice dužničke krize u europodručju. Industrija Unije počela se oporavljati 2014. i taj se oporavak nastavio i u prvoj polovini 2015. To privremeno poboljšanje stanja industrije EU-a bilo je posljedica povećanih napora usmjerenih na očuvanje konkurentnosti, posebno povećanjem produktivnosti radne snage u Uniji. Drugo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107. Privremene uredbe, troškovi proizvodnje ostali su uglavnom viši od prodajnih cijena koje su se smanjivale, te su proizvođači iz Unije, kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, slijedili silazno kretanje cijena i znatno smanjili svoje prodajne cijene, osobito tijekom 2015. Komisija je stoga smatrala da je dostatno ispitala i pojasnila te elemente.

(52)

Ista zainteresirana strana tvrdila je i da je pri ponovnom izračunu prodajne količine na temelju tablica 7. i 14. iz Privremene uredbe zaključila da proizvođači iz Unije u uzorku čine samo 31 % ukupnog obujma prodaje industrije Unije, dok je u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe navedeno da oni čine 45 % ukupne proizvodnje Unije. Ta je zainteresirana strana tvrdila da je zbog tako velike razlike upitna reprezentativnost uzorka te da bi se bilo kakvom promjenom u uzorku dobili potpuno drugačiji nalazi u pogledu štete.

(53)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe, utvrđeno je da ukupna proizvodnja Unije iznosi otprilike 74,7 milijuna. To uključuje slobodno tržište i tržište za vlastitu potrošnju. Međutim, u tablicama 7. i 14. Privremene uredbe jasno se upućuje samo na slobodno tržište. One stoga uključuju samo prodaju na slobodnom tržištu. Pronađena razlika može se objasniti činjenicom da je ukupna proizvodnja koju je ta zainteresirana strana upotrijebila za usporedbu uključivala prodaju za vlastitu potrošnju, a trebala je uključivati samo prodaju na slobodnom tržištu. Iz toga proizlazi da nema razloga sumnjati u reprezentativnost odabranog uzorka.

(54)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 104. do 116. Privremene Uredbe.

3.4.4.   Zaključak o šteti

(55)

Na temelju analize primjedbi, kako je sažeto u prethodno navedenim uvodnim izjavama od 39. do 54., Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 117. do 119. Privremene uredbe. Komisija je zaključila da je industrija Unije bila u lošem stanju na kraju razdoblja ispitnog postupka, ali ne do te mjere da je u razmatranom razdoblju pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

4.   PRIJETNJA ŠTETE

(56)

U skladu sa sudskom praksom, kada provode antidampinške ispitne postupke pokrenute na temelju navoda o prijetnji štete institucije Unije u određenim okolnostima imaju pravo uzeti u obzir podatke o razdoblju nakon ispitnog postupka. U sudskoj praksi doista se smatra da je za utvrđivanje postojanja prijetnje štete, zbog same njezine prirode, potrebna prognostička analiza. Nadalje, u skladu s člankom 3. stavkom 9. Osnovne uredbe utvrđivanje prijetnje materijalne štete treba se temeljiti na činjenicama, a ne na običnom navodu, pretpostavci ili dalekoj mogućnosti, a promjena okolnosti koja bi mogla dovesti do situacije u kojoj bi damping prouzročio štetu mora biti jasno predviđena i neminovna.

(57)

Kako je odobreno sudskom praksom i navedeno u uvodnoj izjavi 122. Privremene uredbe, Komisija je nakon uvođenja privremenih mjera nastavila provoditi svoju prognostičku analizu prikupljanjem poglavito podataka iz druge polovine 2016. za sve čimbenike iz privremenog ispitnog postupka te analizom mogu li se ti dodatni podaci upotrijebiti za potvrdu ili poništavanje nalaza utemeljenih na podacima iz razdoblja ispitnog postupka.

(58)

Komisija dalje podsjeća da se u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, koji se jednako primjenjuje na ispitne postupke pokrenute na temelju navoda o prijetnji štete, reprezentativni nalazi moraju temeljiti na razdoblju koje završava prije pokretanja postupka. Tim se načelom nastoji osigurati reprezentativnost i pouzdanost rezultata ispitnog postupka osiguravanjem da na čimbenike na kojima se temelji utvrđivanje dampinga i štete ne utječe ponašanje predmetnih proizvođača nakon pokretanja antidampinškog postupka i stoga da je konačna pristojba nametnuta kao rezultat postupka primjerena za učinkoviti ispravak štete uzrokovane dampingom.

4.1.   Znatna stopa povećanja dampinškog uvoza na tržište Unije koja upućuje na vjerojatnost znatnog povećanja uvoza

4.1.1.   Ažuriranje podataka nakon razdoblja ispitnog postupka

(59)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 124. Privremene uredbe, uvoz iz predmetne zemlje znatno se povećao od 2012. do razdoblja ispitnog postupka s 246 720 na 1 519 304 tone. U istoj uvodnoj izjavi navedeno je i da se obujam uvoza iz Kine u prvoj polovini 2016. (773 275 tona) dodatno povećao (za 8,5 %) u odnosu na prvu polovinu 2015. (712 390 tona).

(60)

Dostupni podaci za dodatno razdoblje od srpnja do rujna 2016. pokazuju da se dampinški uvoz iz Kine počeo smanjivati u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka (2015.) i s razdobljem nakon razdoblja ispitnog postupka od siječnja do lipnja 2016., ako se prikaže u obliku mjesečnih prosjeka.

Tablica 3.

Kretanja obujma uvoza iz Kine (u tonama)

 

2014.

Razdoblje ispitnog postupka (2015.)

siječanj–lipanj 2016.

srpanj–rujan 2016.

Obujam uvoza iz Kine

592 104

1 519 304

773 275

296 267

Prosječni mjesečni uvoz iz Kine

49 342

126 608

128 879

98 756

Izvor: Eurostat.

(61)

Komisija je stoga zaključila da je kretanje povećanja obujma zaustavljeno. Međutim, procjenjujući značaj i pouzdanost tih podataka za potvrđivanje ili poništavanje analize prijetnje štete, Komisija je primijetila i sljedeće:

(a)

prosječni mjesečni obujam uvoza iz Kine u razdoblju od srpnja do rujna 2016. još uvijek je dvostruko veći od prosječnog mjesečnog uvoza zabilježenog 2014.;

(b)

smanjenje prosječnog mjesečnog obujma uvoza iz Kine od srpnja 2016. do rujna 2016. (u usporedbi s 2015.) može se objasniti sljedećim:

odvraćajućim učinkom zahtjeva za evidentiranje koji je podnositelj pritužbe podnio 5. travnja 2016. i njegove ažurirane verzije iz lipnja 2016. (koji je povučen tek sredinom kolovoza 2016.),

donošenjem Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2016/1329 (10), u skladu s kojom su antidampinške pristojbe prvi puta naplaćene retroaktivno, i

saznanjem o namjeri Komisije da odluči o privremenim mjerama u roku od 8 mjeseci od pokretanja postupka (umjesto u roku od 9 mjeseci).

4.1.2.   Primjedbe zainteresiranih strana nakon Privremene uredbe

(62)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je Komisija svoju analizu poglavito temeljila na skupu podataka, tj. s kraja 2015., koji su u trenutku provođenja ispitnog postupka bili stari više od devet mjeseci i na temelju kojih se ne može dobiti najpouzdanija naznaka o vjerojatnosti znatnog povećanja uvoza. Nadalje, tvrdila je i da bi analiza kretanja uvoza u reprezentativnom razdoblju pokazala da se obujam uvoza smanjuje. Stoga je ta zainteresirana strana ocijenila da je analiza prijetnje štete koju je provela Komisija bila manjkava.

(63)

Komisija je prvo izjavila da je sve podatke koji su tada bili dostupni navela u uvodnoj izjavi 124. Privremene uredbe i za razmatrano razdoblje i za razdoblje nakon ispitnog postupka. Drugo, Komisija je u uvodnoj izjavi 60. ponovno ažurirala sve informacije o obujmu uvoza iz Kine. U tom ažuriranju Komisija je zaista napomenula da se prosječni mjesečni obujam uvoza iz Kine povećavao od srpnja 2016. nadalje. Međutim, to se smanjenje uglavnom može objasniti razlozima navedenim u uvodnoj izjavi 61.

4.1.3.   Primjedbe zainteresiranih strana nakon konačne objave

(64)

Nakon konačne objave, Kinesko udruženje za željezo i čelik (CISA) s jedne strane pozdravilo je činjenicu da je Komisija upotrijebila dodatne podatke iz razdoblja nakon ispitnog postupka, ali je, s druge strane, tvrdilo da je Komisija netočno procijenila kretanja uvoza iz Kine od srpnja 2016. nadalje. Ta je zainteresirana strana izjavila da se, s činjenične strane, obujam uvoza iz Kine počeo stabilno smanjivati od početka 2016. Nadalje, tvrdila je da je Komisija povrijedila osnovno načelo iz članka 3. stavka 9. Osnovne uredbe navodeći da će najnovije smanjenje uvoza iz Kine vjerojatno biti privremeno jer se utvrđivanje prijetnje materijalne štete mora „temeljiti na činjenicama, a ne na običnom navodu, pretpostavci ili dalekoj mogućnosti.” Stoga je zatražila od Komisije da uzme u obzir najnovije podatke iz razdoblja nakon ispitnog postupka samo na temelju činjenica te da se suzdrži od tumačenja tih podataka u svjetlu dalekih mogućnosti ili nepotkrijepljenih tvrdnji. Slične primjedbe zaprimljene su od dva druga proizvođača izvoznika iz Kine i od talijanskog korisnika.

(65)

Komisija se složila da je kretanje povećanja obujma zaustavljeno, ali najvećim dijelom od srpnja 2016. nadalje. Međutim, također je primijetila da je apsolutna razina još uvijek bila visoka. Iako je uvoz iz Kine u razdoblju od siječnja do lipnja 2016. (773 275 tona za 6 mjeseci) bio niži nego u razdoblju od srpnja do prosinca 2015. (806 914 tona za 6 mjeseci), prosječni obujam uvoza za razdoblje od siječnja do lipnja 2016. svejedno je bio viši nego u razdoblju od siječnja do lipnja 2015. (712 390 tona za 6 mjeseci) i tijekom svih prethodnih šestomjesečnih razdoblja. Drugo, Komisija nije analizirala kretanje obujma uvoza kao izolirani čimbenik već je primijenila sveobuhvatni pristup. Ponderirala je i ocijenila ne samo sve čimbenike navedene u članku 3. stavku 9. drugom podstavku Osnovne uredbe već i neke dodatne čimbenike kao što su količine narudžbi i profitabilnost (vidjeti odjeljke 4.2.–4.5. u nastavku) kako bi dobila snažnu činjeničnu osnovu za svoju opću procjenu.

(66)

Kada je riječ o razlogu zašto se izvoz iz Kine u najvećoj mjeri smanjio od druge polovine 2016. nadalje, objašnjenja koja je dala Komisija temelje se na tri činjenice, odnosno na javnim najavama u Komunikaciji o čeliku, zahtjevu za evidentiranje podnositelja pritužbe u ovom predmetu i odluci o retroaktivnoj naplati pristojbi za određene hladnovaljane proizvode od čelika:

na temelju Komunikacije Komisije o čeliku od 16. ožujka 2016. („Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi”) (11) proizvođači izvoznici iz Kine upoznati su s namjerom Komisije da „bez odgode iskoristi raspoložive marže kako bi dodatno ubrzala donošenje privremenih mjera skraćivanjem ispitnih postupaka za mjesec dana (s devet na osam mjeseci)”. Zbog toga su, zbog pokretanja ovog predmeta 13. veljače 2016., postali svjesni da bi se privremene mjere mogle uvesti početkom listopada 2016.,

podnositelj pritužbe podnio je 5. travnja 2016. zahtjev za evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. Podnositelj pritužbe ažurirao je zahtjev 2. lipnja 2016. navođenjem novijih informacija. Zbog toga su dobro obaviješteni proizvođači izvoznici i izvoznici znali da postoji rizik da bi se, ako predmetni proizvod pošalju od druge polovine 2016. nadalje, na njihove izvezene istovjetne proizvode mogle primjenjivati retroaktivne pristojbe 90 dana prije mogućeg uvođenja privremenih pristojbi u listopadu 2016., odnosno do srpnja 2016.,

Komisija je 29. srpnja 2016. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2016/1329 u skladu s kojom su prvi puta na određene hladnovaljane proizvode od čelika, koji su isto proizvodi od čelika, retroaktivno naplaćene antidampinške pristojbe. Zbog toga je postao još sigurniji rizik da će se mjere u ovom postupku primjenjivati od početka srpnja 2016. zbog retroaktivne naplate u tom predmetu povezanom s proizvodom od čelika.

(67)

CISA također tvrdi da su objašnjenja Komisije o tome zašto se uvoz iz Kine smanjio od druge polovine 2016. nadalje „daleke mogućnosti ili nepotkrijepljene tvrdnje”. Kako je prethodno prikazano, objašnjenja Komisije temelje se na činjenicama. Komisija primjećuje da CISA nije dostavila uvjerljivo alternativno objašnjenje za smanjenje izvoza iz Kine.

(68)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, Komisija je stoga potvrdila svoj zaključak da će najnovije smanjenje izvoza iz Kine vjerojatno biti privremeno zbog posebnih okolnosti navedenih u uvodnoj izjavi 61. kojim se ne mogu pobiti nalazi Komisije u pogledu postojanja prijetnje štete. Ako se u konačnoj fazi ne poduzmu nikakve mjere, obujam uvoza iz Kine vjerojatno će se ponovno povećati, posebno u svjetlu trenutačnog viška kapaciteta u NRK-u i nedovoljnog apsorpcijskog kapaciteta trećih zemalja ili samog NRK-a, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 70. i nadalje.

4.1.4.   Zaključak

(69)

Smanjenje obujma uvoza iz Kine nakon srpnja 2016. može se objasniti odvraćajućim učinkom zahtjeva za evidentiranje i saznanjem o namjeri Komisije da odluči o privremenim mjerama u roku od 8 mjeseci od pokretanja postupka. Nadalje, apsolutna razina obujma uvoza iz Kine i dalje je vrlo visoka nakon srpnja 2016. u usporedbi s 2014. Zbog toga će to smanjenje obujma uvoza vjerojatno biti samo privremeno te će se takva kretanja ponoviti ako se ne poduzmu nikakve mjere. Stoga se nije promijenila Komisijina procjena da je na kraju ispitnog razdoblja postojala jasna i neizbježna prijetnja štete.

4.2.   Dostatni slobodno raspoloživi kapaciteti

4.2.1.   Ažuriranje podataka nakon razdoblja ispitnog postupka

(70)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 133. i u tablici u uvodnoj izjavi 185. Privremene uredbe, stvarna proizvodnja predmetnog proizvoda u NRK-u 2014. (317,4 milijuna tona) bila je otprilike 5 puta veća od ukupne proizvodnje u Rusiji, Ukrajini, Iranu i Brazilu zajedno (57,4 milijuna tona). Ta činjenica upućivala je na ogromni kapacitet za proizvodnju predmetnog proizvoda u NRK-u. Nadalje, kako je propisano u uvodnim izjavama 140. i 139. Privremene uredbe, Komisija je zaključila da je apsorpcijski kapacitet tržišta NRK-a nedovoljan i da treće zemlje vjerojatno neće moći samostalno apsorbirati veliku količinu slobodno raspoloživog kapaciteta.

(71)

Nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija je ažurirala tablicu iz uvodne izjave 185. Privremene uredbe na temelju posljednjih dostupnih podataka kako slijedi:

Tablica 4.

Stvarna proizvodnja istovjetnog proizvoda u trećim zemljama (u tisućama tona)

Zemlja

Kapacitet sirovog čelika procijenjen za 2015. (12)

Proizvodnja sirovog čelika 2014.

Proizvodnja sirovog čelika 2015. (13)

Teoretski višak kapaciteta 2015. (13)

Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika 2014.

Stvarna proizvodnja toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika 2015.

Rusija

90 000

71 461

70 898

19 102

26 898

27 509

NRK

1 153 098

822 750

803 825

349 273

317 387

322 259

Ukrajina

42 500

27 170

22 968

19 532

7 867

6 314

Iran

28 850

16 331

16 146

12 704

8 276

7 872

Brazil

49 220

33 897

33 256

15 964

14 229

13 388

Prethodni ažurirani podaci o proizvodnji za 2015. za istovjetni proizvod pokazuju da predmetna zemlja izvozi znatno više od svih ostalih velikih zemalja izvoznica; prethodno ažurirani podaci o kapacitetu za 2015. također pokazuju da samo NRK ima tako veliki višak kapaciteta (koji je 2015. iznosio gotovo 350 milijuna tona, u usporedbi s 317 milijuna tona 2014., kako je prikazano u tablici u uvodnoj izjavi 185. Privremene uredbe).

Komisija je u skladu s time ponovila da je višak kapaciteta u proizvodnji čelika u NRK-u važan pokazatelj postojanja prijetnje od neminovne štete za industriju Unije.

(72)

Nadalje, podaci i predviđanja o kapacitetu u industriji sirovog čelika u Kini i predmetnom proizvodu koji su postali dostupni nakon srpnja 2016. i dalje su upućivali na iste nedosljednosti:

(a)

s jedne strane, Komisija je zaprimila nepouzdane podatke da je NRK navodno počeo smanjivati svoj višak kapaciteta: s tim u vezi, Delegacija EU-a u Pekingu izvijestila je da je zamjenik ravnatelja Kineskog udruženja za željezo i čelik (CISA) izjavio da će NRK 2016. vjerojatno smanjiti višak kapaciteta u industriji čelika za 70 milijuna tona (obavijest od 28. listopada 2016.). Nadalje, grupacije Baosteel Group i Wuhan Steel Group također su najavile da su već u listopadu 2016. ostvarile svoje ciljano smanjenje kapaciteta za 2016. (obavijest od 24. listopada 2016.);

(b)

s druge strane, u nedavnim predviđanjima OECD-a (14) procjenjuje se da će se kineski kapacitet dodatno povećati u 2016, 2017. i 2018. Kineska strana i dalje je izbjegavala sudjelovati u bilateralnoj platformi između Unije i NRK-a za praćenje viška kapaciteta u industriji čelika. Nadalje, u 13. petogodišnjem planu povezanom s „Planom za prilagodbu i nadogradnju industrije čelika” (2016.–2020.) predviđa se obujam proizvodnje sirovog čelika od 750–800 milijuna tona 2020. i smanjenje proizvodnog kapaciteta sirovog čelika za 100–150 milijuna do 2020. Također se proizvođače čelika dobro posluju potiče da uspostave prekomorske baze za proizvodnju te prerađivačke i distribucijske centre.

Ukratko, kineska nadležna tijela potvrđuju da postoji pitanje viška kapaciteta u sektoru čelika u NRK-u i unatoč nekim najavama nakon 30. lipnja 2016., ono se vjerojatno neće riješiti u skoroj budućnosti. Višak kapaciteta u Kini toliki je da realistično ne može nestati u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju.

(73)

Podaci o apsorpcijskom kapacitetu NRK-a koji su postali dostupni nakon srpnja 2016. ograničeni su. Komisija je svejedno zaključila da je predviđena domaća potražnja za čelikom u Kini „niska i da neće rasti” tijekom sljedećih 4–5 godina (2015.–2020.) jer su ulaganja spora (na primjer u građevinske tvrtke), a to će znatno utjecati na domaću potrošnju gotovih proizvoda od čelika u Kini (15).

(74)

Podaci o apsorpcijskom kapacitetu trećih zemalja koji su postali dostupni nakon srpnja 2016. upućivali su na sljedeće:

(a)

s jedne strane, Malezija je u siječnju 2016. zaključila ispitni postupak o zaštitnim mjerama u pogledu toplovaljanih koluta protiv Kine i nekih drugih zemalja, a Turska je u travnju 2016. zaključila antidampinški ispitni postupak o uvozu toplovaljanih koluta iz Kine, Francuske, Japana, Rumunjske, Rusije, Slovačke i Ukrajine;

(b)

s druge strane, Indija je nedavno uvela konačne stope pristojbi u ispitnom postupku o zaštitnim mjerama u pogledu toplovaljanih listova i ploča od legiranog i nelegiranog čelika. Nadalje, Brazil je pokrenuo antisubvencijski ispitni postupak u pogledu uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda od ugljičnog čelika. Naposljetku, turski proizvođači podnijeli su nove zahtjeve za antidampinške i kompenzacijske pristojbe protiv uvoza toplovaljanih koluta podrijetlom, među ostalim, iz Kine. U tom pogledu, nakon konačne objave, jedna zainteresirana strana obavijestila je Komisiju da su turska nadležna tijela u međuvremenu 21. prosinca 2016. pokrenula novi dampinški ispitni postupak u pogledu teških ploča i određenih vrsta toplovaljanih plosnatih proizvoda.

Uslijed toga, na temelju ovih ažuriranih podataka, treće zemlje vjerojatno neće moći apsorbirati sve veći izvoz iz Kine zbog velike količine slobodno raspoloživog kineskog kapaciteta. Čak i ako se zadrži status quo izvoza iz Kine u druge treće zemlje, ako se ne uvedu nikakve mjere, tržište Unije vjerojatno će i dalje biti među glavnim odredištima dampinškog izvoza iz Kine.

4.2.2.   Primjedbe zainteresiranih strana nakon Privremene uredbe i nakon konačne objave

(75)

Nakon Privremene uredbe podnositelj pritužbe spomenuo je činjenicu da je NRK od 2008. najavio nekoliko planova za rješavanje problema viška kapaciteta u industriji čelika, ali da nijedan nije bio uspješan. Nakon konačne objave podnositelj pritužbe ponovio je da su prethodni pokušaji Kine da ograniči domaći višak kapaciteta u industriji čelika također bili neuspješni. Stoga ta zainteresirana strana smatra da kineska vlada vjerojatno neće moći riješiti problem ogromnog viška kapaciteta koji postoji u sektoru čelika mnogo godina i koji je u više navrata neuspješno pokušala riješiti.

(76)

S druge strane, nakon konačne objave, još jedna zainteresirana strana spomenula je da je kineska vlada nedavno najavila da je ispunila svoje ciljeve smanjenja kapaciteta u sektoru čelika u 2016. i da je uvelike predana daljnjem smanjenju kapaciteta u tom sektoru.

(77)

U pogledu argumenta da je kineska vlada više puta neuspješno pokušala riješiti golemi višak kapaciteta u industriji čelika, Komisija je dužna u predmetu prijetnje štete izvršiti prognostičku analizu. Stoga je smatrala da su izjave podnositelja pritužbe nerelevantne jer se odnose na prošlost i ne mogu se primijeniti na buduće postupanje kineske vlade.

(78)

Kada je riječ o suprotnom argumentu u pogledu smanjenja kineskog kapaciteta koji su iznijele druge zainteresirane strane, Komisija je ponovila da postoje nedosljednosti u dostupnim podacima i predviđanjima o kapacitetu u industriji sirovog čelika i predmetnog proizvoda u Kini. Međutim, iako nije upitna ozbiljna predanost Kine smanjenju njezina kapaciteta, činjenica je da je postojeći višak kapaciteta u Kini, kako je prikazano u tablici 20. Privremene uredbe, toliko ogroman da stvarno ne može nestati u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju.

(79)

U pogledu apsorpcijskog kapaciteta trećih zemalja, jedna zainteresirana strana uputila je na činjenicu da su Malezija i Turska zaključile dva ispitna postupka o toplovaljanim kolutima protiv NRK-a. Stoga je ta zainteresirana strana zaključila da se navodna vjerojatnost preusmjeravanja trgovine na Uniju smanjila.

(80)

Te su izjave odbačene: kako je navedeno u uvodnoj izjavi 74., druge zemlje vjerojatno će donijeti mjere, zbog čega treće zemlje vjerojatno neće same početi apsorbirati ogromni kineski kapacitet.

(81)

U pogledu apsorpcijskog kapaciteta NRK-a nisu zaprimljene primjedbe nijedne zainteresirane strane.

4.2.3.   Zaključak

(82)

Može se zaključiti da podaci nakon ispitnog postupka potvrđuju analizu Komisije u privremenoj fazi. Budući da je 2016. ostvaren ograničeni napredak u pogledu smanjenja ogromnog viška kapaciteta, ako se ne poduzmu nikakve mjere, znatan obujam postojećeg velikog viška kapaciteta čelika, među ostalim i istovjetnog proizvoda, i dalje će biti usmjeren na tržište Unije. Zbog postojećeg viška kapaciteta i nedovoljnog apsorpcijskog kapaciteta trećih zemalja ili samog NRK-a može se zaključiti da postoji vjerojatnost da će se izvoz iz Kine u Uniju znatno povećati ako se u konačnoj fazi ne poduzmu nikakve mjere.

4.3.   Razina cijena uvoza

4.3.1.   Ažuriranje podataka nakon razdoblja ispitnog postupka

(83)

Kada je riječ o razini cijena uvoza, u uvodnoj izjavi 142. Privremene uredbe navedeno je da su se prosječne uvozne cijene iz predmetne zemlje smanjile za 33 % sa 600 EUR po toni koliko su iznosile 2012. na 404 EUR po toni 2015. Nadalje, iz tablice u uvodnoj izjavi 145. Privremene uredbe razvidno je da se tijekom razdoblja nakon ispitnog postupka od siječnja do lipnja 2016. nastavilo trajno smanjivanje kineskih jediničnih cijena pri ulasku na tržište Unije.

(84)

Dostupni podaci o razinama cijena uvoza za razdoblje od srpnja do rujna 2016. pokazuju da su se prosječne kineske uvozne cijene povećale:

Tablica 5.

Prosječne kineske uvozne cijene tijekom razdoblja nakon razdoblja ispitnog postupka

 

siječanj 2016.

lipanj 2016.

srpanj 2016.

kolovoz 2016.

rujan 2016.

Prosječne uvozne cijene proizvoda iz Kine

(EUR/tona)

326

308

371

367

370

Izvor: Eurostat.

(85)

Nedavno povećanje kineskih uvoznih cijena mora se smjestiti u sljedeći kontekst:

(a)

kineske uvozne cijene nisu jedine koje su se povećale nakon 30. lipnja 2016. Uvozne cijene ostalih glavnih zemalja izvoznica u Uniju također su se povećale nakon 30. lipnja 2016.;

(b)

razina ostvarena posljednja tri mjeseca (srpanj–rujan 2016.) još uvijek je bila ispod prosječnih troškova proizvodnje industrije EU-a (otprilike 431 EUR/tona na kraju razdoblja ispitnog postupka, kako je prikazano u tablici 11. uvodne izjave 104. Privremene uredbe). Stoga, unatoč povećanju razina cijena, i dalje postoji velika razlika u cijenama, zbog čega se industrija EU-a našla u neodrživom položaju;

(c)

jedan od važnih razloga tog globalnog povećanja cijena predmetnog proizvoda jest rast cijena sirovina. Cijene kamenog ugljena za proizvodnju koksa gotovo su se udvostručile (na otprilike 200 EUR po toni) u listopadu 2016. u odnosu na cijene u prvoj polovini 2016. To je bilo posljedica kombiniranog učinka obveznog smanjenja broja radnih sati u kineskim rudnicima ugljena i broja prekida rada u australskim rudnicima. U tom kontekstu treba napomenuti da su NRK i Australija među najvažnijim proizvođačima kamenog ugljena za proizvodnju koksa u svijetu. Znatno povećanje cijena kamenog ugljena za proizvodnju koksa prikazano je na grafikonu u nastavku (16).

Grafikon

Kretanje cijena kamenog ugljena za proizvodnju koksa

Image

Stoga se može pretpostaviti da će cijene predmetnog proizvoda ponovno početi padati kada oslabi učinak tih iznimnih okolnosti povezanih s kamenim ugljenom za proizvodnju koksa.

4.3.2.   Primjedbe zainteresiranih strana nakon Privremene uredbe

(86)

Jedna zainteresirana strana spomenula je da je analiza Komisije ograničena na lipanj 2016., a cijene uvoza predmetnog proizvoda stalno su se povećavale nakon lipnja 2016. Zatražila je od Komisije da uzme u obzir te najnovije podatke. Još jedna zainteresirana strana spomenula je da su cijene uvoza nedavno počele rasti.

(87)

Komisija je potvrdila, kako je navedeno u tablici iz uvodne izjave 84., da su se kineske uvozne cijene u razdoblju od srpnja do rujna 2016. povećale. Međutim, te zainteresirane strane nisu spomenule da su se cijene povećale na globalnoj razini zbog povećanja cijena sirovina, posebno kamenog ugljena za proizvodnju koksa, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 85.

4.3.3.   Primjedbe zainteresiranih strana nakon konačne objave

(88)

Nakon konačne objave Kinesko udruženje za željezo i čelik (CISA) ponovno je tvrdilo da Komisija krši opće načelo iz članka 3. stavka 9. Osnovne uredbe jer se prijetnja materijalne štete mora „temeljiti na činjenicama, a ne na običnom navodu, pretpostavci ili dalekoj mogućnosti”. U tom kontekstu spomenulo je „posebni kontekst koji se sastoji samo od mogućnosti”. Drugo, tvrdilo je da je izjava Komisije da je prosječna uvozna cijena tijekom posljednjeg razdoblja od srpnja do rujna 2016. bila ispod troška proizvodnje industrije Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka zavaravajuća jer se ta usporedba temelji na dvama različitim razdobljima i stoga nije usporedba dvije istovjetne stvari. Slične primjedbe zaprimljene su od talijanskog korisnika i drugih proizvođača izvoznika iz Kine. Jedan od tih proizvođača izvoznika iz Kine spomenuo je da su se cijene uvoza od siječnja do rujna 2016. smanjile za 13,5 %.

(89)

Još jedan kineski proizvođač izvoznik komentirao je da je trend povećanja uvoznih cijena naznaka da nema prijetnje štete i u tom je pogledu uputio na sudsku praksu.

(90)

Prvo, u pogledu navoda da je Komisija povrijedila opće načelo iz članka 3. stavka 9. Osnovne uredbe, Komisija ponavlja da je svoj zaključak temeljila na činjenicama, a ne na običnom navodu, pretpostavci ili dalekoj mogućnosti. Komisija je uzela u obzir činjenice kao što su podaci iz tablice 5. i te je podatke protumačila i na temelju njih primijetila smanjenje cijena do lipnja 2016., a nakon toga povećanje koje je većinom bilo posljedica povećanja cijena sirovina kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 85. Drugo, CISA nije dala drugo uvjerljivo objašnjenje kretanja kineskih uvoznih cijena. Treće, Komisija nije analizirala kretanje kineskih cijena kao izolirani čimbenik već je primijenila sveobuhvatni pristup. Ponderirala je i ocijenila ne samo sve čimbenike navedene u članku 3. stavku 9. drugom podstavku Osnovne uredbe već i neke dodatne čimbenike kao što su količine narudžbi i profitabilnost (vidjeti odjeljak 4.5.) kako bi dobila snažnu činjeničnu osnovu za svoju ukupnu procjenu.

(91)

Kada je riječ o tvrdnji da je Komisija namjerno zavarala zainteresirane strane uspoređivanjem prosječne uvozne cijene tijekom razdoblja od srpnja do rujna 2016. s troškom proizvodnje industrije Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka, Komisija je jasno razlikovala oba razdoblja. Nadalje, u tom kontekstu važno je istaknuti da su podaci o troškovima proizvodnje industrije Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka bili najnoviji dostupni podaci u ovom postupku jer podaci nakon razdoblja ispitnog postupka o troškovima proizvodnje industrije Unije nisu prikupljeni. U svakom slučaju, čak i da se, hipotetski, trošak proizvodnje industrije Unije u posljednjem razdoblju smanjio, to ne bi utjecalo na činjenicu da je razina kineskih cijena u rujnu 2016. još uvijek vršila znatan pritisak na cijene industrije čelika u Uniji.

(92)

U pogledu tvrdnje da Komisija nije slijedila sudsku praksu, Komisija je napomenula da je ta tvrdnja neprimjenjiva jer je Komisija u ovom slučaju analizirala kretanje cijena sirovina u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 85. Stoga je taj argument odbačen.

4.3.4.   Zaključak

(93)

Čak i kada se uzme u obzir povećanje kineskih uvoznih cijena od srpnja 2016. nadalje i bez drugih primjedbi, podacima o cijenama nakon razdoblja ispitnog postupka u cjelini ne može se pobiti zaključak da je smanjenje kineskih cijena dovelo do prijetnje štete. Ta prijetnja štete nije uklonjena nedavnim povećanjem kineskih uvoznih cijena od srpnja 2016. nadalje. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 85., čak ni tom povećanom razinom cijena ne može se zaustaviti velika razlika u cijenama zbog koje se industrija EU-a nalazi u neodrživom položaju kada se povećane kineske cijene usporede s troškom proizvodnje proizvođača u Uniji na kraju razdoblja ispitnog postupka. Naposljetku, Komisija je zaključila da bi povećanje uvoznih cijena moglo biti samo privremeno kretanje koje će se zaustaviti kada prestanu postojati razlozi za povećanje cijena sirovina. Proizvođači izvoznici iz Kine primijenili su agresivno određivanje cijena na tržištu Unije, posebno u drugoj polovini 2015. i prvoj polovini 2016. Ako se ne poduzmu nikakve mjere i uzimajući u obzir veliki postojeći višak kapaciteta u industriji čelika u Kini, uključujući višak predmetnog proizvoda, proizvođači izvoznici iz Kine mogli bi zadržati agresivnu cjenovnu strategiju snižavanjem svojih prodajnih cijena na najnižu razinu.

4.4.   Razina zaliha

4.4.1.   Ažuriranje podataka nakon razdoblja ispitnog postupka

(94)

Kada je riječ o razinama zaliha, u uvodnoj izjavi 147. Privremene uredbe spomenuto je da Komisija taj čimbenik nije smatrala posebno važnim, uglavnom zato što proizvođači iz Unije proizvode po narudžbi, zbog čega uspijevaju održavati niske razine zaliha.

(95)

U pogledu zaliha u NRK-u, Komisija ponovno nije mogla pronaći sveobuhvatne podatke o zalihama nakon razdoblja ispitnog postupka unatoč zahtjevima upućenima kineskim proizvođačima koji surađuju i svojim vlastitim istraživanjima.

(96)

Komisija je svejedno zaključila da su se zalihe čelika u skladištima u 40 velikih kineskih gradova navodno smanjile od kraja rujna 2016. do kraja listopada 2016. s 9,41 milijun tona na 8,89 milijuna tona. Nadalje, zalihe čelika u 80 velikih kineskih čeličana iznosile su krajem rujna 2016. 13,46 milijuna tona (17) u usporedbi sa 16,07 milijuna tona krajem rujna 2015.

4.4.2.   Primjedbe zainteresiranih strana nakon Privremene uredbe i nakon konačne objave

(97)

Nisu zaprimljene primjedbe zainteresiranih strana o razinama zaliha.

4.4.3.   Zaključak

(98)

Može se zaključiti da su zalihe čelika u NRK-u nakon 30. lipnja 2016. ostale otprilike na istoj razini koja je navedena u uvodnoj izjavi 150. Privremene uredbe. Komisija je stoga potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 151. Privremene uredbe.

4.5.   Ostali elementi: Profitabilnost industrije Unije i njezina količina narudžbi u Uniji

4.5.1.   Ažuriranje podataka nakon razdoblja ispitnog postupka

(99)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 155. Privremene uredbe, zabilježena su negativna kretanja količine narudžbi. Nadalje, tijekom ispitnog postupka utvrđeno je daljnje pogoršanje profitabilnosti podnositelja pritužbe koji čine otprilike 90 % ukupne proizvodnje industrije Unije.

Dostupni podaci za razdoblje od srpnja 2015. do lipnja 2016. pokazuju dodatno smanjenje profitabilnosti, unatoč pozitivnijim kretanjima (u odnosu na 2015.) količine narudžbi kako slijedi:

Tablica 6.

Kretanje profitabilnosti i količina narudžbi podnositelja pritužbe

Opis

2013.

2014.

2015.

travanj 2015.–ožujak 2016.

srpanj 2015.–lipanj 2016.

Profitabilnost

– 4,86 %

– 1,28 %

– 3 % do – 5 %

5 % do – 7 %

– 7 % do – 9 %

Količine narudžbi

16 631 630

16 677 099

15 529 155

15 636 444

15 944 183

Izvor: Eurofer, sve provjereno osim posljednjeg stupca

4.5.2.   Primjedbe zainteresiranih strana nakon konačne objave

(100)

Nakon konačne objave Kinesko udruženje za željezo i čelik (CISA) tvrdilo je da su proizvođači iz Unije zaprimili više narudžbi jer se količina narudžbi povećala u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka, te da stoga industrija Unije ima pozitivnu budućnost.

(101)

Komisija se složila da se količina narudžbi malo povećala, ali je uputila i na rekordne gubitke koje su pretrpjeli podnositelji pritužbe, što je također prikazano u toj istoj tablici. Stoga, čak i kada bi se proizvođači iz Unije mogli oporaviti tijekom posljednjeg razdoblja nakon ispitnog postupka, takvim oporavkom ne bi se nadoknadilo znatno povećanje gubitaka tijekom istog razdoblja.

4.5.3.   Zaključak

(102)

Naposljetku i s obzirom na to da nije bilo dodatnih primjedbi, Komisija je zaključila da je u posljednjem razdoblju došlo do dodatnog smanjenja profitabilnosti podnositelja pritužbe. U skladu s time, nije poništena procjena da je na kraju 2015. postojala prijetnja neminovne štete. Daljnjim smanjenjem profitabilnosti tijekom cijele prve polovine 2016. potvrđena je točnost Komisijine procjene ovog pokazatelja.

4.6.   Predvidljivost i neizbježnost promjena u okolnostima

(103)

U članku 3. stavku 9. Osnovne uredbe propisano je da „… promjena okolnosti koja bi mogla dovesti do situacije u kojoj bi damping prouzročio štetu mora biti jasno predviđena i neminovna.”

(104)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 157. Privremene uredbe, svi prethodno navedeni čimbenici analizirani su i provjereni u odnosu na razdoblje ispitnog postupka. Profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku posebno je dostigla neodrživu razinu od – 10 % u četvrtom tromjesečju 2015. kada se najviše osjećao pritisak kineskih cijena.

(105)

Nadalje, podaci iz razdoblja nakon ispitnog postupka pokazali se negativna kretanja profitabilnosti u Uniji, koja su počela u drugoj polovini 2015., nastavila tijekom prve polovine 2016.

(106)

Dostupni podaci za razdoblje od srpnja do rujna 2016. upućivali su na raznoliku situaciju. Iako se obujam uvoza iz Kine smanjivao, i dalje je prijetio višak kapaciteta. Kada je riječ o povećanju kineskih cijena u istom posljednjem razdoblju, čak i da se, hipotetski, trošak proizvodnje industrije Unije u posljednjem razdoblju smanjio, činjenica je da je razina kineskih cijena u rujnu 2016. još uvijek vršila znatan pritisak na industriju čelika u Uniji. Iz toga se može zaključiti da je nakon razdoblja ispitnog postupka prijetnja štete bila neizbježna i predvidljiva.

(107)

Komisija je stoga potvrdila da je na kraju razdoblja ispitnog postupka došlo do jasno predvidljive i neminovne promjene okolnosti koja bi dovela do situacije u kojoj bi zbog dampinga nastala šteta.

4.7.   Zaključci u pogledu prijetnje štete

(108)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 158. Privremene uredbe, iako se industrija Unije oporavljala tijekom 2014. i prva dva tromjesečja 2015., u drugoj polovini 2015. gotovo svi pokazatelji štete počeli su se naglo pogoršavati. Ispitni postupak pokazao je da to negativno kretanje, koje je započelo u drugoj polovini 2015., nije prekinuto u prvoj polovini 2016 Zbog toga, svi čimbenici koji su se ocjenjivali u okviru članka 3. stavka 9. Osnovne uredbe, posebno znatna stopa povećanja dampinškog uvoza 2015. po cijenama koje su se dalje smanjivale, veliki višak kapaciteta u NRK-u i negativna kretanja profitabilnosti industrije Unije, upućuju na isto.

(109)

Dostupni podaci za razdoblje od srpnja do rujna 2016. pokazuju raznoliku situaciju. Iako se obujam uvoza iz Kine smanjivao, prijetnja viška kapaciteta postojala je i dalje te su cijene, unatoč nedavnom povećanju, ostale niže od troška proizvodnje industrije u Uniji.

(110)

Komisija je na temelju te analize zaključila da je na kraju razdoblja ispitnog postupka postojala prijetnja jasno predvidljive i neminovne štete za industriju Unije. Ta procjena nije pobijena prethodno analiziranim kretanjima nakon razdoblja ispitnog postupka.

(111)

Nadalje, Komisija je odbacila tvrdnje CISA-e nakon konačne objave da Komisijina procjena nije bila u skladu sa sudskom praksom navodeći dvije glavne razlike u pristupu u trenutačnom predmetu i u onom na temelju kojeg je donesena Uredba Vijeća (EZ) br. 926/2009 (18):

prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe, u trenutačnom predmetu utvrđeno je da je industrija Unije na kraju ispitnog razdoblja bila u lošem stanju, ali ne do te mjere da je u razmatranom razdoblju pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe,

drugo, Komisija je analizirala i detaljno ocijenila podatke iz razdoblja nakon ispitnog postupka u mjeri u kojoj je to moguće u trenutačnom predmetu kako bi potvrdila ili pobila svoje nalaze, u skladu sa sudskom praksom.

5.   UZROČNOST

(112)

Zainteresirana strana ponovila je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka najveći obujam uvoza u Uniju imala Rusija te da je tržišni udio uvoza iz Kine, iako se tijekom razmatranog razdoblja povećavao, još uvijek bio na vrlo niskoj razini, odnosno na otprilike 4 %. Nakon konačne objave još jedna zainteresirana strana izjavila je da se uzročnost ne može utvrditi na temelju tržišnog udjela uvoza iz Kine od samo 4 %.

(113)

Te su tvrdnje već obuhvaćene uvodnim izjavama od 177. do 188. Privremene uredbe. Nadalje, kada je riječ o tržišnom udjelu, u uvodnoj izjavi 77. Privremene uredbe navedeno je da se tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udio uvoza iz Kine u Uniju povećao za više od pet puta.

(114)

Podnositelj pritužbe smatra da bi bilo primjereno zbrojiti učinke dampinškog uvoza iz Kine s dampinškim uvozom iz ostalih pet zemalja obuhvaćenih ispitnim postupkom koji je trenutačno u tijeku. Podnositelj pritužbe to je ponovio nakon konačne objave.

(115)

Komisija je smatrala da u ovom slučaju nije moguće zbrojiti dampinški uvoz spajanjem dviju istraga. Pojmom uvoza u pogledu kojeg se „istodobno provodi antidampinški ispitni postupak” u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe zahtijeva se da se uvozi obuhvaćeni istim ispitnim postupkom ili uvozi obuhvaćeni dvama različitim ispitnim postupcima obavljaju istodobno te da su njihova razdoblja provođenja ispitnog postupka jednaka ili da se u velikoj mjeri preklapaju. U ovom slučaju oba se ispitna postupka provode u različitim razdobljima i preklapaju se samo šest mjeseci.

(116)

S obzirom na navedeno, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 197. i 198. Privremene Uredbe.

6.   INTERES UNIJE

6.1.   Interes industrije Unije

(117)

Budući da nije bilo nikakvih primjedbi u pogledu interesa industrije Unije, potvrđen je zaključak iz uvodne izjave 203. Privremene uredbe.

6.2.   Interes uvoznika

(118)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu interesa uvoznika, Komisija je potvrdila i svoj zaključak donesen u uvodnoj izjavi 204. Privremene uredbe.

6.3.   Interes korisnika

(119)

Nakon privremene objave, neki korisnici tvrdili su da uvođenje antidampinških mjera protiv predmetne zemlje ne bi bilo u interesu Unije. Tvrdili su da bi antidampinške mjere bile protivne interesima korisnika iz sljedećih razloga:

(a)

njima bi se narušavalo tržišno natjecanje; i

(b)

dovele bi do većeg obujma uvoza proizvoda na kraju proizvodnog lanca proizvedenih u trećim zemljama.

(120)

Tvrdnja da bi antidampinške mjere imale utjecaj narušavanja tržišnog natjecanja već je bila obuhvaćena uvodnim izjavama od 205. do 212. Privremene uredbe. Tvrdnja da bi primjena antidampinških mjera na predmetni proizvod dovela do većeg obujma uvoza proizvoda na kraju proizvodnog lanca proizvedenih u trećim zemljama nije potkrijepljena bitnim dodatnim podacima. Komisija je stoga odbacila taj argument.

(121)

Talijanski korisnik koji je surađivao u ispitnom postupku tvrdio je da bi uvodnu izjavu 210. Privremene uredbe trebalo nadopuniti navođenjem i učinka antidampinških mjera na njegovu profitnu maržu. U tom pogledu talijanski korisnik spomenuo je da bi se, ako antidampinška pristojba bude iznosila 22,6 %, njegova dobit prije oporezivanja smanjila za 2,3 postotna boda. Stoga je zaključio da bi se uvođenjem antidampinških mjera znatno utjecalo na njegovu profitabilnost i, a fortiori, na druge manje nepovezane korisnike koji se bave preradom predmetnog proizvoda. Komisija je potvrdila da će antidampinške pristojbe negativno utjecati na profitabilnost talijanskog korisnika. Neovisno o tome, Komisija je također napomenula da korisnik ne ovisi isključivo o uvozu iz Kine već da je tijekom razdoblja ispitnog postupka predmetni proizvod kupovao i od proizvođača iz Unije te od drugih proizvođača iz trećih zemalja. Nadalje, njegova profitabilnost ostala bi pozitivna, ali na nižoj razini.

(122)

Nakon konačne objave podnositelj pritužbe tvrdio je da su rezultati ovog talijanskog korisnika u pogledu rasta i dobiti u velikoj opreci s rezultatima proizvođača iz Unije, koji trpe velike gubitke. Komisija je smatrala da taj argument nije promijenio analizu učinka na korisnike. Interesi proizvođača iz Unije već su uzeti u obzir kako je navedeno u odjeljku 6.1.

(123)

Naposljetku, Komisija nije mogla ocijeniti učinak uvođenja mjera na druge korisnike jer oni nisu surađivali tijekom ovog ispitnog postupka.

(124)

S obzirom na navedeno i jer nije bilo drugih primjedbi, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 213. Privremene uredbe.

6.4.   Zaključak o interesu Unije

(125)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o interesu Unije, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 214. do 217. Privremene uredbe.

7.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

7.1.   Razina uklanjanja štete

(126)

Komisija je odlučila da će privremeno odrediti ciljnu dobit od 7 % na temelju istraživanja OECD-a u kojem je simuliran oporavak industrije Unije od recesije uzrokovane gospodarskom i financijskom krizom 2009. Nakon uvođenja privremenih mjera i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 224. Privremene uredbe, Komisija je dodatno proučila to pitanje ne samo u odnosu na primjedbe zaprimljene nakon objave već i traženjem i analiziranjem više podataka o tome.

(127)

Nakon privremene objave i konačne objave nekoliko stranaka iznijelo je primjedbe na ciljnu dobit od 7 %. Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je ona preniska, dok je druga zainteresirana strana tvrdila da je pretjerana.

(128)

Eurofer je smatrao da je ciljna dobit od 7 % preniska. Prvo, tvrdio je da se pri određivanju profitne marže najprimjerenije osloniti na podatke iz prethodnog ispitnog postupka o toplovaljanim plosnatim proizvodima (iz 2000.) ili na profitabilnost industrije čelika tijekom 2008. Temeljenjem ciljne dobiti na dobiti ostvarenoj 2000. dobila bi se ciljna dobit od 12,9 %, dok bi se oslanjanjem na ostvarenu dobit tijekom 2008. dobila ciljna dobit od 14,4 %. Eurofer je tvrdio da bi bilo primjereno upotrijebiti dobit ostvarenu 2000. budući da od te godine u Uniji nije bilo tehnoloških i financijskih promjena. Druga mogućnost bila bi uporaba dobiti ostvarene 2008. jer je Komisija provjerila podatke o profitabilnosti za razdoblje od 10 godina, uključujući za 2008. koja je bila godina prije početka financijske krize. Eurofer je dodao da se ciljna dobit ne bi trebala temeljiti na godinama pogođenima gospodarskom krizom ili dampinškim uvozom iz predmetne zemlje. Drugo, ako Komisija odbaci oba pristupa, Eurofer je tvrdio da bi ciljnu dobit dobivenu na temelju istraživanja OECD-a iz 2013. trebalo prilagoditi u svjetlu stvarnih rezultata koje je ostvarila europska industrija toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka. Time bi se dobila razumna profitna marža od 10 %.

(129)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 220. Privremene uredbe, ispitnim postupkom utvrđeno je da ciljnu dobit nije razumno temeljiti na dobiti ostvarenoj 2000. Čak i u slučaju nevjerojatne pretpostavke – kako tvrdi Eurofer – da se u Uniji od 2000. nisu dogodile nikakve tehnološke i financijske promjene, na tržištu Unije od 2000. dogodile su sa barem neke promjene zbog povećanja broja država članica u razdoblju od 2000. do 2016. Drugo, iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 222. Privremene uredbe, ciljnu dobit nije primjereno temeljiti ni na dobiti ostvarenoj 2008., poglavito jer je zbog prijetnje štete potrebna prognostička analiza. Naposljetku, Euroferov zahtjev za povećanje ciljne dobiti sa 7 % na 10 % – kada se ciljna dobit ne bi temeljila na 2000. ni 2008. – nije dovoljno potkrijepljen.

(130)

Kineski proizvođač izvoznik Hebei Iron & Steel Group (19) i njegov povezani uvoznik Duferco S.A. tvrdili su da je uporaba ciljne dobiti od 7 % pretjerana, neprimjerena i netočna iz sljedećih razloga: prvo, temelji se na procjeni zarade koja je nesigurna i čiji su se osnovni parametri u međuvremenu promijenili. Drugo, temelji se na profitabilnosti koja je potrebna za preživljavanje ukupne industrije čelika u Uniji, a ne posebno proizvođača čelika i predmetnog proizvoda u Uniji. Treće, s obzirom na to da je Komisija privremeno utvrdila da je uvoz 2015. bio dampinški, s druge strane, u razdoblju 2012.–2014. nije bilo dampinga pa je u potonjem razdoblju ostvarena dobit u rasponu od – 3,3 % (gubitak) do 0,4 % (dobit). U alternativnom scenariju, uz pretpostavku da je u razdoblju 2012.–2014. bilo dampinga, najbliža godina za koju nije bilo dokaza o dampinškom uvozu predmetnog proizvoda jest 2011. kada je ostvarena prosječna dobit u iznosu od 3,11 %. Štoviše, nakon konačne objave, isti proizvođač izvoznik iz Kine tvrdio je da je taj pristup u očitoj suprotnosti sa sudskom praksom Suda jer se njime uzimaju u obzir drugi čimbenici osim dampinga i svrha mu je osigurati preživljavanje industrije čelika u Uniji.

(131)

Prvo, Komisija smatra da zainteresirana strana nije potkrijepila svoje navode da su se osnovni parametri na kojima se temeljilo istraživanje upotrijebljeno za određivanje ciljne dobiti od 7 % u međuvremenu promijenili.

(132)

Drugo, zainteresirana strana tvrdila je i da se u istraživanju razmatra profitabilnost koja je potrebna za preživljavanje ukupne industrije čelika u Uniji, a ne posebno proizvođača čelika i predmetnog proizvoda u Uniji. U tom pogledu, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 223. Privremene uredbe, u nedostatku bilo kakvih drugih pouzdanih podataka, Komisija je izjednačila te brojke utvrđene za industriju čelika u cjelini s predmetnim proizvodom jer toplovaljani plosnati proizvodi od čelika čine veliki udio u proizvodnji sirovog čelika.

(133)

Treće, primjedba da treba upotrijebiti podatke o profitabilnosti iz razdoblja 2012.–2014. ili iz 2011. ne čini se primjerenom. Ciljna dobit cijena je na koju bi industrija Unije mogla razumno računati u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja kada ne bi bilo dampinškog uvoza. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 106. Privremene uredbe, 2012., 2013. i 2014. ne mogu se smatrati godinama s uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja zbog posljedica dužničke krize u europodručju i pada potražnje za čelikom tijekom 2012. Nadalje, kako je utvrđeno u slučaju hladnovaljanih proizvoda (20), nije se moguće osloniti na podatke iz 2011. zbog učinka financijske krize iz 2009. koja je dvije godine kasnije još uvijek utjecala na podatke o profitabilnosti.

(134)

Na temelju navedenog Komisija je potvrdila da je ciljna dobit od 7 % najprimjerenija osnova u ovom slučaju prijetnje štete. Ovo shvaćanje u skladu je s presudom Suda (21) da je analiza postojanja prijetnje štete po svojoj prirodi prognostička analiza.

7.2.   Konačne mjere

7.2.1.   Pristup povjerljivim podacima

(135)

Pravni zastupnik kineskog proizvođača izvoznika tvrdio je da na temelju podataka objavljenih u privremenoj objavi ne može iznijeti primjedbe u pogledu točnosti i relevantnosti nalaza Komisije o dampinškoj marži, učincima na cijene i izračunima marže štete, uključujući o tome je li se pri izračunima sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena uzela u obzir prodaja svih proizvođača iz Unije u uzorku ili samo onih koji su prodavali istovjetne vrste proizvoda kao proizvođači izvoznici iz Kine. U tom kontekstu proizvođač izvoznik iz Kine zatražio je pojašnjenja 8. studenoga 2016. Nadalje, 8. studenoga 2016. i nakon konačne objave proizvođač izvoznik iz Kine zatražio je i pristup određenim povjerljivim informacijama. Predložio je da bi tim povjerljivim podacima trebali moći pristupiti samo pravni zastupnici ili da bi trebalo uključiti službenika za saslušanje.

(136)

Službe Komisije odgovorile su 8. prosinca 2016. da su se u izračunima sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena uzele u obzir samo istovjetne vrste proizvoda kako bi se podaci o prodaji proizvođača izvoznika iz Kine mogli usporediti s podacima o prodaji proizvođača iz EU-a. U svakom slučaju, obujam istovjetnih proizvoda koje prodaje industrija Unije činio je 62 % njezina ukupnog obujma izvoza. U tom pogledu proizvodi koje je taj određeni proizvođač izvoznik izvezao u Uniju mogli bi se usporediti s istovjetnim proizvodom iz Unije. Nadalje, obavijestili su pravnog zastupnika te strane da se njegov zahtjev za pristup povjerljivim podacima ne može odobriti jer je Komisija dužna štititi povjerljivost podataka drugih zainteresiranih strana. Budući da u skladu s postojećim zakonodavstvom ne postoje druga sredstva za zaštitu povjerljivosti i za pružanje stranama traženih podataka, službe Komisije pozvale su ga da se obrati službeniku za saslušanje kako bi on provjerio povjerljive podatke.

(137)

U tom kontekstu, podnositelj pritužbe komentirao je u tom pogledu, nakon konačne objave, da Komisija ima zakonsku obvezu zaštititi povjerljive podatke koje su dostavile sve zainteresirane strane. Stoga se odbio odreći zaštite svojih povjerljivih podataka koja je osigurana člankom 19. Osnovne uredbe.

(138)

U skladu s trenutačnim pravom Unije, kako se tumači u sudskoj praksi, pristup povjerljivim podacima koje je dostavila zainteresirana strana nije zakonski moguće odobriti bilo kojoj drugoj strani, osim uz suglasnost strane koja je dostavila podatke ili u slučaju sudskog postupka pred sudovima Unije. Jedina je alternativa mehanizam kontrole predviđen člankom 15. Odluke Predsjednika Europske komisije od 29. veljače 2012. o funkciji i opisu poslova službenika za saslušanje u određenim trgovinskim postupcima (22). Saslušanje u prisutnosti službenika za saslušanje održano je 7. veljače 2017. uz raspravu o pravnom okviru koji se odnosi na pristup povjerljivim podacima.

7.2.2.   Zahtjev za dodatna pojašnjenja nakon konačne objave

(139)

Nakon konačne objave pravni zastupnik istog proizvođača izvoznika iz Kine prvo je saslušan 12. siječnja 2017. kako bi se podrobno razgovaralo o njegovim zatraženim pojašnjenjima. Nakon tog sastanka u svom pisanom podnesku istog dana ponovio je svoj zahtjev za informacije o izračunima štete „kako bi mogao razumjeti prirodu i opseg navodnog utjecaja na cijene”.

(140)

Službe Komisije dostavile su u zasebnom dopisu od 18. siječnja 2017. sva pojašnjenja koja je zatražio pravni zastupnik tog proizvođača izvoznika iz Kine u mjeri u kojoj je to bilo moguće, odnosno bez kršenja pravne obveze iz Osnovne uredbe o zaštiti povjerljivih podataka. Nadalje, Komisija je napomenula da postoji 100 %-tno podudaranje među 10 vrsta predmetnog proizvoda koje prodaje taj kineski proizvođač izvoznik i onih koje prodaju proizvođači iz Unije. Nadalje, samo jedna od tih 10 vrsta proizvoda činila je otprilike 75 % njegova ukupnog obujma prodaje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

7.2.3.   Uključivanje takozvane „marže uvoznika” u izračun marži sniženja ciljnih cijena i sniženja cijena

(141)

Nakon privremene i konačne objave, jedan kineski proizvođač izvoznik osporio je način na koji je Komisija izračunala maržu štete. Ta je zainteresirana strana tvrdila da se kineske prodajne cijene moraju prilagoditi za takozvanu „maržu uvoznika”, koja uključuje carinjenje, rukovanje, financiranje, prodajne, opće i administrativne troškove i dobit (u iznosu od 5 %). Kao takva, izvoznikova cijena franko skladište uključivala bi slične troškovne elemente kao i odgovarajuća prodajna cijena industrije Unije na razini franko tvornica. Nadalje, zainteresirana strana tvrdila je da je Komisija uzela u obzir jednostavnu cijenu gotova proizvoda (odnosno bez prilagodbe za prodajne, opće i administrativne troškove i dobit), što nije dovoljno za odgovarajuću usporedbu između odgovarajućih cijena proizvođača izvoznika iz Kine i proizvođača iz Unije za potrebe izračuna sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena. Zainteresirana strana to je potkrijepila upućivanjem na dvije privremene uredbe koje obje potječu iz razdoblja od prije više od 20 godina. Taj proizvođač izvoznik iz Kine tvrdio je i da je Komisija zanemarila činjenicu da bi na izvoznu cijenu na granici Unije utjecao odnos između izvoznika i uvoznika. Kada bi to učinila Komisija bi u konačnici za usporedbu s cijenama franko tvornica industrije Unije upotrijebila transferne cijene između povezanih trgovačkih društava kao osnovu.

(142)

Komisija je odbacila tu tvrdnju iz sljedećeg razloga. Svrha izračuna marže štete jest utvrditi bi li određivanje niže stope pristojbe (od one utemeljene na dampinškoj marži) na izvoznu cijenu dampinškog uvoza bilo dostatno za uklanjanje štete uzrokovane dampinškim uvozom. Ta bi se procjena trebala temeljiti na izvoznoj cijeni na razini granice Unije koja se smatra razinom usporedivom s cijenom industrije Unije na razini franko tvornica. Metodologijom koju je Komisija upotrijebila za usporedbu podataka proizvođača izvoznika iz Kine i proizvođača iz Unije za potrebe izračuna sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena osigurava se, s druge strane, jednako postupanje prema proizvođačima izvoznicima i proizvođačima iz Unije: Komisija je smatrala da na određivanje relevantne uvozne cijene za izračun sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena ne bi trebala utjecati činjenica obavlja li se izvoz povezanim ili nepovezanim operacijama u Uniji. U tu svrhu, relevantna cijena koju treba uzeti u obzir jest cijena po kojoj se predmetni proizvod prodaje u Uniju, a ne cijena po kojoj proizvođači uvoznici u Uniji preprodaju uvezene materijale. Nadalje, Komisija upućuje na uvodnu izjavu 144. ove Uredbe. Komisija je stoga smatrala da je taj pristup ispravan.

7.2.4.   Oslanjanje analogijom na članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe

(143)

Podnositelj pritužbe rekao je da bi Komisija u kontekstu izračuna marže štete na izračun izvoznih cijena za prodaju posredstvom povezanih uvoznika trebala primjenjivati članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe. Ta zainteresirana strana rekla je i da, za razliku od slučaja hladnovaljanih proizvoda, privremenom objavom nije izričito potvrđeno da se upotrebljavala ta metodologija.

(144)

Komisija je potvrdila da je svrha izračuna marže štete utvrditi bi li uvođenje niže stope pristojbe (od one utemeljene na dampinškoj marži) na izvoznu cijenu dampinškog izvoza bilo dostatno za uklanjanje štete uzrokovane dampinškim uvozom. Ta bi se procjena trebala temeljiti na izvoznoj cijeni na razini granice Unije koja se smatra razinom usporedivom s cijenom industrije Unije na razini franko tvornica. U slučaju izvozne prodaje posredstvom povezanih uvoznika, izvozna cijena izračunava se na temelju preprodajne cijene naplaćene prvom neovisnom kupcu prilagođene u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Budući da je izvozna cijena ključan element u izračunu marže štete i budući da je ova odredba Osnovne uredbe jedina odredba u kojoj se daju smjernice o izračunu izvozne cijene, opravdana je primjena ove odredbe analogijom.

(145)

Nakon konačne objave CISA je tvrdila da je iznenađena da je Komisija po analogiji primijenila članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe. Tvrdila je da se takvom primjenom krši sami članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe i da je primjena narušena očitom greškom u procjeni. Tvrdila je i da je najmanje jedan kineski proizvođač izvoznik u uzorku izvozio posredstvom povezanih uvoznika i da bi stoga njegova konačna stopa pristojbe bila pretjerana.

(146)

Komisija je prvo ponovila da je članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe jedina odredba osnovne Uredbe u kojoj se daju smjernice za izračun izvozne cijene. Stoga je njegova primjena opravdana u okviru izračuna marže štete. Drugo, suprotno navodima, u novijim predmetima praksa je Komisije da u okviru izračuna marže štete po analogiji dosljedno (23) primjenjuje članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe. Treće, svrha izračuna marže štete nije mjeriti u kojoj mjeri se prodajom povezanih uvoznika nanosi šteta proizvođačima iz Unije već ima li izvoz proizvođača izvoznika iz Kine takav štetni utjecaj na sniženje cijena i sniženje ciljnih cijena proizvođača iz Unije. U tu svrhu, relevantna cijena koju treba uzeti u obzir jest cijena po kojoj se predmetni proizvod prodaje u Uniju, a ne cijena po kojoj proizvođači uvoznici u Uniji preprodaju uvezene materijale. Komisija je zaključno potvrdila da je upotrijebila tu metodologiju za određivanje izvoznih cijena za prodaju posredstvom povezanih uvoznika.

7.2.5.   Razdoblje koje će se upotrijebiti za izračun marže štete u slučaju prijetnje štete

(147)

Podnositelj pritužbe kritizirao je činjenicu da je Komisija privremeno primijenila pristup standardne materijalne štete uzimanjem prosječne marže štete tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka (tj. 2015.). Tvrdio je da to nije ispravan pristup jer se marža prijetnje štete mora temeljiti na prijetnji, a kada se prijetnja ostvari kasnije tijekom razdoblja ispitnog postupka, marža štete mora se temeljiti na konkretnom učinku štete. Kako bi mogla učinkovito ukloniti učinak prijetnje štete, Komisija bi trebala promotriti one dijelove razdoblja ispitnog postupka u kojima se prijetnja štete počela ostvarivati. U tom kontekstu podnositelj pritužbe uputio je na činjenicu da je prijetnja štete počela utjecati na industriju čelika Unije od druge polovine 2015. nadalje. Stoga bi se za izračun marža sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena trebala upotrijebiti samo druga polovina 2015. Podnositelj pritužbe spomenuo je i da je svrha slučajeva prijetnje štete omogućiti Komisiji da djeluje učinkovito i preventivno prije nego što prijetnja štete uzrokuje štetu. Ako Komisija ne bi bila sklona promijeniti svoju metodu izračuna (prijetnje) marže štete, industrije bi trebale dulje čekati, odnosno cijele godine trpjeti materijalnu štetu, da bi mogle zatražiti zaštitu od dampinškog uvoza kako bi se mogla dobiti stvarna marža štete. Takvim ponašanjem štetilo bi se poslovima i industrijskim aktivnostima na tržištu Unije te bi se ugrozili ciljevi pritužbi o prijetnji štete.

(148)

Nakon podrobne analize argumenata podnositelja pritužbe, Komisija je podsjetila da je privremeno zaključila da je na kraju razdoblja ispitnog postupka postojala jasno predvidljiva i neminovna promjena okolnosti koja bi uzrokovala situaciju u kojoj će se dampingom uzrokovati šteta. U tom pogledu, Komisija je uputila, među ostalim, na uvodne izjave 157., 159. i 198. Privremene Uredbe u kojima je navedeno da „dok se industrija Unije oporavljala tijekom 2014. i prva dva tromjesečja 2015., gotovo svi pokazatelji štete počeli su dramatično padati tijekom druge polovine 2015. Ispitni postupak pokazao je da to negativno kretanje, koje je započelo u drugoj polovini 2015. nije bilo poništeno u prvoj polovini 2016.” Dalje je navela u uvodnoj izjavi 163. Privremene uredbe „S obzirom na vremensku podudarnost između sve više razine dampinškog uvoza po cijenama koje su se stalno smanjivale s jedne strane te gubitka tržišnog udjela i smanjenja cijena industrije Unije posljedica kojih su bili daljnji gubici s druge strane, osobito od druge polovine 2015. nadalje, Komisija je zaključila da je dampinški uvoz imao negativan učinak na stanje u industriji Unije”.

(149)

Drugo, u pogledu biti stvari, Komisija je zaključila, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 157. Privremene uredbe, da je negativno kretanje započelo u drugoj polovini 2015. i dovelo do jasno predvidljive i neminovne promjene okolnosti na kraju razdoblja ispitnog postupka, koja bi, ako se ne poduzmu nikakve mjere, dovela do situacije u kojoj bi se dampingom uzrokovala šteta. To je u skladu s izjavom Komisije u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe da su se „proizvođači iz Unije mogli djelomično oporaviti tijekom 2014. i u prvoj polovini 2015.” Zbog toga druga polovina 2015. bolje pokazuje stvarni učinak prijetnje štete za industriju Unije, koju bi trebalo ukloniti.

(150)

Treće, Sud je smatrao da je analiza podataka iz razdoblja nakon ispitnog postupka posebno primjerena u ispitnom postupku za utvrđivanje postoji li prijetnja štete, a za što je, po samoj prirodi, potrebna prognostička analiza. Komisija smatra da druga polovina 2015. bolje odgovara tom zahtjevu jer je bliže budućim kretanjima od cijelog razdoblja ispitnog postupka.

(151)

Četvrto, izračunom na temelju cijelog razdoblja ispitnog postupka, neovisno o tome jesu li postojali znakovi negativnih kretanja, ugrozio bi se cilj slučaja prijetnje štete čiji je cilj učinkovito i preventivno djelovanje prije nego što je prijetnjom štete uzrokovana šteta.

(152)

Iz svih prethodno navedenih razloga, Komisija je prihvatila stajalište da bi se razdoblje izračuna marži štete u ovom slučaju trebalo temeljiti na drugoj polovini 2015., a ne na cijelom razdoblju ispitnog postupka.

(153)

Stoga je Komisija od proizvođača koji surađuju zatražila dodatne podatke. Zaprimila je dodatne tromjesečne podatke iz razdoblja ispitnog postupka o trošku proizvodnje po vrsti proizvoda od proizvođača iz Unije u uzorku i potom ih provjerila. Provjere su se odnosile samo na dodatne dostavljene podatke koji nisu prethodno zatraženi i time se osigurala pouzdanost podataka na kojima je Komisija u konačnici temeljila svoje nalaze.

(154)

Budući da se razina suradnje smatrala visokom, konačna marža štete za NRK, primjenjiva na proizvođače izvoznike koji surađuju, a koji nisu u uzorku, izračunana je kao prosjek triju proizvođača izvoznika/skupina trgovačkih društava u uzorku. Konačna marža štete za NRK, primjenjiva na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, utvrđena je na razini najviše marže triju trgovačkih društava/skupina trgovačkih društava koji surađuju.

(155)

Nakon konačne objave, CISA je komentirala da je čitavo razdoblje ispitnog postupka upotrijebljeno kao osnova za izračun ciljne jedinične cijene industrije Unije dok je samo 6 mjeseci razdoblja ispitnog postupka upotrijebljeno za izračun jedinične prodajne cijene za slobodan promet u Uniji proizvođača izvoznika iz Kine koji pripadaju grupaciji Shagang. Stoga je CISA zatražila od Komisije da ponovno izračuna oba elementa uporabom dostupnih podataka za isto razdoblje.

(156)

Nakon analize utvrđeno je da je primjedba točna. Komisija je stoga ponovno izračunala ciljnu jediničnu cijenu industrije Unije za proizvođače izvoznike iz Kine koji pripadaju grupaciji Shagang uporabom, kao takvih, podataka o trošku proizvodnje za isto razdoblje (druga polovina 2015.) kao što je razdoblje koje se upotrebljava za izračun jedinične prodajne cijene za slobodan promet u Uniji svih proizvođača izvoznika iz Kine.

(157)

Na temelju revidiranog izračuna utvrđeno je da se marža štete za trgovačka društva iz grupacije Shagang snizila s 36,6 % na 35,9 %.

(158)

Nadalje, Komisija je preispitala početne izračune marže štete za dva druga proizvođača izvoznika iz Kine. Dok je ocijenjeno da je početni izračun za grupaciju Hebei bio točan, preispitivanjem početnog izračuna za Bengang Steel Plates Co., Ltd. utvrđeno je da sadržava sljedeće administrativne pogreške:

jedna vrsta proizvoda netočno je isključena iz početnog izračuna. Stoga je revidirani izračun uključivao tu vrstu proizvoda jer su ju prodavali i proizvođači iz Unije i društvo Bengang Steel Plates Co., Ltd.,

nekoliko vrijednosti u podacima o industriji Unije netočno je povezano u tablici za izračun.

Zbog navedenih učinaka marža štete za tog proizvođača izvoznika iz Kine povećala se na 28,1 % (umjesto 25,5 %).

(159)

Revidirani izračun ciljne jedinične cijene industrije Unije priopćen je 16. siječnja 2017. grupaciji Shagang i društvu Bengang Steel Plates Co., Ltd. Budući da je ciljna cijena industrije Unije jedini element koji se promijenio u odnosu na konačnu objavu Komisije od 22. prosinca 2016., od obje zainteresirane strane tražilo se da do 18. siječnja 2017. dostave svoje primjedbe na te ograničene dodatne objave. Međutim, to tog datuma nisu stigle nikakve primjedbe.

(160)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik iznio je primjedbu da nisu bili uvjerljivi navedeni razlozi zašto bi uporaba samo podataka koji se odnose na drugu polovinu 2015. točnije odražavala stanje učinka prijetnje. Također je tvrdio da bi zbog selektivne uporabe razdoblja za potrebe izračuna marže štete usporedba dampinške marže i marže štete za potrebe „pravila niže pristojbe” bila nelogična i narušavajuća te bi dovela do viših marži nego da je upotrijebljena cijela 2015. godina. Stoga je zatražio od Komisije da za izračun marže štete upotrijebi razdoblje od 12 mjeseci, slično razdoblju upotrijebljenom za izračun dampinških marži. Slične primjedbe zaprimljene su od talijanskog korisnika koji je dodao da zbog selektivne uporabe informacija koje se odnose na dio razdoblja ispitnog postupka u ovom predmetu nije moguća objektivna procjena razine uklanjanja štete.

(161)

Sličnu primjedbu iznijeli su CISA i dva proizvođača izvoznika iz Kine koji su tvrdili da se uporabom šestomjesečnog razdoblja ugrožavaju pravna sigurnost i legitimna očekivanja. U tom pogledu, dok je drugi proizvođač izvoznik iz Kine uglavnom tvrdio da se ograničavanje utvrđenih podataka na samo šest mjeseci ne može smatrati pozitivnim dokazom u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, CISA je uputila na točku 5.1. obavijesti o pokretanju postupka u kojoj je navedeno da će „ispitni postupak u pogledu dampinga i štete obuhvaćati razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. i sudsku praksu”.

(162)

Nadalje, jedan kineski proizvođač izvoznik spomenuo je i da je utvrđena praksa Komisije suzdržati se od uporabe podataka koji se odnose samo na dio razdoblja ispitnog postupka te da metodologija upotrijebljena u ovom slučaju nije u skladu s preporukom Antidampinškog odbora WTO-a da „razdoblje prikupljanja podataka... trebalo bi uključivati čitavo razdoblje prikupljanja podataka za dampinški ispitni postupak”.

(163)

Komisija je odbacila sve te tvrdnje kako slijedi. Prvo, damping i šteta utvrđuju se na temelju razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja određenog u skladu s relevantnim odredbama Osnovne uredbe i najavljenog u obavijesti o pokretanju postupka. S druge strane, u Osnovnoj uredbi nije predviđena nikakva posebna metoda za izračun marže štete koja se upotrebljava za primjenu pravila niže pristojbe. Drugo, u Osnovnoj uredbi nisu predviđeni ni posebni kriteriji za određivanje razdoblja tijekom kojeg se ocjenjuju parametri za izračun marže štete. Komisija je u ovom slučaju smatrala da odabrano razdoblje odražava posebnost predmeta i da je primjereno u kontekstu prognostičke analize. Nadalje, kako bi osigurala objektivnu procjenu, Komisija je za izračun marže štete upotrijebila isto šestomjesečno razdoblje kao i za usporedbu izvozne cijene i ciljne cijene.

(164)

Uzimajući u obzir prethodno spomenuta pitanja u uvodnim izjavama od 135. do 163. i budući da nije bilo drugih primjedbi, konačne marže štete ponovno su izračunane uporabom podataka za drugu polovinu 2015. Te konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi. Prikazane su i konačne stope pristojbe.

Tablica 7.

Konačne marže i stope pristojbi

Kineski proizvođači izvoznici

Konačna dampinška marža

Konačna marža štete

Konačna stopa pristojbe

Bengang Steel Plates Co., Ltd.

97,3 %

28,1 %

28,1 %

Hesteel Group Co., Ltd.

95,5 %

18,1 %

18,1 %

Jiangsu Shagang Group

106,9 %

35,9 %

35,9 %

Ostala trgovačka društva koja surađuju

100,5 %

27,3 %

27,3 %

Sva ostala trgovačka društva

106,9 %

35,9 %

35,9 %

(165)

Prethodno navedene marže štete zaokružene su, prema potrebi, na najbližu deseticu na temelju primjedbi proizvođača izvoznika nakon konačne objave.

(166)

Stope antidampinške pristojbe pojedinog trgovačkog društva navedene u ovoj Uredbi određene su na temelju nalaza tekućeg ispitnog postupka. Stoga se one temelje na stanju utvrđenom tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te su stope pristojbi (za razliku od državne pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”) stoga isključivo primjenjive na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode trgovačka društva te, stoga, i posebno spomenute pravne subjekte. Te stope ne bi se trebale primjenjivati na uvezeni predmetni proizvod koji je proizvelo bilo koje drugo trgovačko društvo čije ime nije posebno spomenuto u izvršnom dijelu ove Uredbe, među ostalim na subjekte povezane s onima koji su posebno spomenuti, te bi se na njih trebala primjenjivati stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(167)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena tih stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (na primjer nakon promjene imena subjekta ili osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) trebalo bi uputiti Komisiji (*1) zajedno sa svim relevantnim podacima, posebno o promjeni djelatnosti trgovačkog društva povezanih s proizvodnjom, prodajom na domaćem tržištu ili prodajom za izvoz koje su povezane, primjerice, s tom promjenom imena ili s promjenom u pogledu proizvodnih i prodajnih subjekata. Prema potrebi, ova Uredba će se u skladu s tim izmijeniti ažuriranjem popisa trgovačkih društava na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbi.

(168)

Tijekom ispitnog postupka društvo„Hebei Iron & Steel Group” promijenilo je ime u „Hesteel Group Co., Ltd.”. Neka od njegovih povezanih trgovačkih društava također su promijenila imena. Komisija je primila na znanje te promjene imena i u skladu s time prilagodila članak 1. stavak 2.

(169)

Kako bi se smanjio rizik od zaobilaženja propisa, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere u cilju osiguranja ispravne primjene antidampinških mjera. Te posebne mjere uključuju sljedeće: dostavljanje carinskim tijelima država članica važećeg trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz koji nije popraćen takvim računom primjenjuje se stopa pristojbe primjenjiva na sva ostala trgovačka društva.

7.3.   Oslobađanje privremenih pristojbi

(170)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je nakon konačne objave da Komisija ne može konačno naplatiti privremene pristojbe u skladu s člankom 10. stavkom 2. Osnovne uredbe ako ne dokaže da bi prije donošenja konačnih mjera, ako se ne primjene privremene mjere, nastala materijalna šteta.

(171)

Na temelju nalaza iz ovog predmeta Komisija smatra da bi, u skladu s člankom 10. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo osloboditi iznose osigurane s pomoću privremene antidampinške pristojbe uvedene Privremenom uredbom.

(172)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2016/1036.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, bilo da su u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljanih i dalje neobrađenih, koji nisu platirani niti prevučeni, podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

Predmetni proizvod ne uključuje sljedeće:

proizvode od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s usmjerenim zrnima,

proizvode od alatnog čelika i brzoreznog čelika,

proizvode, ne u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili više, i

proizvode, ne u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine 4,75 mm ili više, ali ne deblje od 10 mm, i širine 2 050 mm ili više.

Predmetni proizvod trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznaka TARIC 7226191090), 7226 91 91 i 7226 91 99.

2.   Na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, proizvoda opisanog u stavku 1., koji proizvode društva navedena u nastavku primjenjuju se sljedeće stope konačne antidampinške pristojbe:

Zemlja

Trgovačko društvo

Konačna stopa pristojbe

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Bengang Steel Plates Co., Ltd.

28,1 %

C157

Handan Iron & Steel Group Han-Bao Co., Ltd.

18,1 %

C158

Hesteel Co., Ltd. Tangshan Branch (24)

18,1 %

C159

Hesteel Co., Ltd., Chengde Branch (25)

18,1 %

C160

Zhangjiagang Hongchang Plate Co., Ltd.

35,9 %

C161

Zhangjiagang GTA Plate Co., Ltd.

35,9 %

C162

Ostala trgovačka društva koja surađuju navedena u Prilogu 1.

27,3 %

Vidjeti Prilog

Sva ostala trgovačka društva

35,9 %

C999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. jest podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji sadržava datiranu izjavu koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun i na kojem su navedeni njegovo ime i funkcija, a koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika koji su prodani za izvoz u Europsku uniju i obuhvaćeni ovim računom proizvelo društvo (naziv trgovačkog društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetna zemlja). Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se ne predoči takav račun, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

4.   Ako nije određeno drugačije, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

5.   Ako novi proizvođač izvoznik u Narodnoj Republici Kini dostavi Komisiji dovoljne dokaze:

1.

da u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. (razdoblje ispitnog postupka) nije u Uniju izvozio proizvod opisan u stavku 1.;

2.

da nije povezan niti s jednim izvoznikom ili proizvođačem u Narodnoj Republici Kini na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere uvedene ovom Uredbom;

3.

da je zaista u Uniju izvozio predmetni proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu za izvoz znatne količine u Uniju,

stavak 2. može se izmijeniti dodavanjem novog proizvođača izvoznika među trgovačka društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, i stoga se na njih primjenjuje pojedinačna pristojba koja ne prekoračuje ponderiranu prosječnu pristojbu od 27,3 %.

Članak 2.

Iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/181 (26) konačno se oslobađaju.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1778 оd 6. listopada 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 272, 7.10.2016., str. 33.).

(3)  SL C 58, 13.2.2016., str. 9.

(4)  Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka povezanog s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 172, 13.5.2016., str. 29.).

(5)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka povezanog s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine (SL C 246, 7.7.2016., str. 7.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/865 оd 31. svibnja 2016. o pokretanju ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2015/2384 na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine uvozom određene malo modificirane aluminijske folije iz Narodne Republike Kine te o uvjetovanju takvog uvoza evidentiranjem (SL L 144, 1.6.2016., str. 35.).

(7)  Postupci povezani s provedbom zajedničke trgovinske politike, Europska komisija, Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz određenih čelika otpornih na koroziju podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 459, 9.12.2016., str. 17.).

(8)  SL L 23, 29.1.2016., str. 16.

(9)  SL L 210, 4.8.2016., str. 1.

(10)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1329 оd 29. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na evidentirani uvoz određenih hladno valjanih plosnatih čeličnih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije (SL L 210, 4.8.2016., str. 27.).

(11)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci, 16.3.2016., COM(2016) 155 final, Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi.

(12)  Izvor podataka o kapacitetu: OECD (OECD, DSTI/SU/SC(2016)6/Final, 5. rujna 2016., Uprava za znanost, tehnologiju i inovacije, Ažurirani podaci o kapacitetu za proizvodnju čelika i predloženi okvir za jačanje aktivnosti za praćenje kapaciteta, Dodatak, str. 7 i sljedeće)

(13)  Izvor podataka o proizvodnji: World Steel Association, Steel Statistical Yearbook 2015 (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik 2015.) (Svjetsko udruženje za čelik, Statistički godišnjak za čelik za 2016., tablica 1. na stranicama 1. i 2. i tablica 13. na stranici 35. http://www.worldsteel.org/statistics/statistics-archive/yearbook-archive.html)

(14)  Izvješće Odbora za čelik OECD-a, 8.–9. rujna 2016., Ažurirani podaci o kapacitetu proizvodnje čelika i predloženi okvir za jačanje aktivnosti praćenja kapaciteta.

(15)  Richard Lu, 15. srpnja 2016., the downside Chinese steel demand scenario: gory details (Negativna strana scenarija o kineskoj potražnji za čelikom: prljave pojedinosti), http://www.crugroup.com/about-cru/cruinsight/The_downside_Chinese_steel_demand_scenario_gory_details.

(16)  http://www.businessinsider.com.au/is-it-a-bird-a-plane-no-its-the-coking-coal-price-2016-10

https://www.bloomberg.com/news/articles/2016-09-23/goldman-says-higher-coking-coal-prices-are-here-to-stay.

(17)  Izvadak iz mjesečnih podataka o industriji čelika u Kini organizacije Worldsteel, listopad 2016.

(18)  Uredba Vijeća (EZ) br. 926/2009 od 24. rujna 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 262, 6.10.2009., str. 19.).

(19)  Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 168. u nastavku, tijekom ispitnog postupka „Hebei Iron & Steel Group” promijenio je ime u „Hesteel Group Co., Ltd.”. Njegova povezana trgovačka društva također su promijenila imena. Komisija je primila na znanje te promjene imena i u skladu s time prilagodila članak 1. stavak 2.

(20)  SL L 210, 4.8.2016., str. 1.

(21)  Presuda Suda EU-a, 7. travnja 2016., broj predmeta C-186/14, uvodna izjava 72. kojom se potvrđuje presuda Općeg suda od 29. siječnja 2014. o predmetu T-528/09, Hubei Xinyegang Steel Co. Ltd protiv Vijeća Europske unije, uvodna izjava 71.

(22)  SL L 107, 19.4.2012., str. 5.

(23)  Primjerice, može se uputiti na sljedeće predmete:

Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 217/2013 od 11. ožujka 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 69, 13.3.2013., str. 11.),

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1953 od 29. listopada 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SL L 284, 30.10.2015., str. 109.).

(*1)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, 1049 Bruxelles, Belgija.

(24)  Bivši „Hebei Iron & Steel Co., Ltd. Tangshan Branch”.

(25)  Bivši „Hebei Iron & Steel Co., Ltd., Chengde Branch”.

(26)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/181 оd 10. veljače 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije (SL L 37, 12.2.2016., str. 1.).


PRILOG

Zemlja

Ime

Dodatna oznaka TARIC

Narodna Republika Kina

Angang Steel Company Limited

C150

Inner Mongolia Baotou Steel Union Co., Ltd.

C151

Jiangyin Xingcheng Special Steel Works Co., Ltd.

C147

Shanxi Taigang Stainless Steel Co., Ltd.

C163

Shougang Jingtang United Iron & Steel Co., Ltd

C164

Maanshan Iron & Steel Co., Ltd

C165

Rizhao Steel Wire Co., Ltd.

C166

Rizhao Baohua New Material Co., Ltd.

C167

Tangshan Yanshan Iron and Steel Co., Ltd.

C168

Wuhan Iron & Steel Co., Ltd.

C156


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/97


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/650

оd 5. travnja 2017.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travnja 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

EG

350,6

MA

112,2

SN

284,4

TN

214,0

TR

112,4

ZZ

214,7

0707 00 05

TR

155,6

ZZ

155,6

0709 93 10

MA

53,1

TR

148,4

ZZ

100,8

0805 10 22 , 0805 10 24 , 0805 10 28

EG

54,9

IL

78,6

MA

48,3

TN

55,5

TR

75,1

ZZ

62,5

0805 50 10

TR

74,4

ZZ

74,4

0808 10 80

BR

110,7

CL

108,0

CN

161,4

US

133,8

ZA

111,7

ZZ

125,1

0808 30 90

AR

121,6

CL

154,7

CN

90,2

ZA

127,9

ZZ

123,6


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/99


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/651

od 3. travnja 2017.

o imenovanju člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Nizozemska

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 305.,

uzimajući u obzir prijedlog nizozemske vlade,

budući da:

(1)

Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020.

(2)

Mjesto člana Odbora regija postalo je slobodno istekom mandata na temelju čega je predložena gđa A. (Annemiek) JETTEN (Mayor of Sluis),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sljedeća osoba imenuje se članom Odbora regija do kraja tekućeg mandata koji istječe 25. siječnja 2020.:

gđa A. (Annemiek) JETTEN, Mayor of the municipality of Vlaardingen (promjena mandata).

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 3. travnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

R. GALDES


(1)  Odluka Vijeća (EU) 2015/116 od 26. siječnja 2015. o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 20, 27.1.2015., str. 42.).

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2015/190 od 5. veljače 2015. o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 31, 7.2.2015., str. 25.).

(3)  Odluka Vijeća (EU) 2015/994 od 23. lipnja 2015. o imenovanju članova i zamjenika članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 159, 25.6.2015., str. 70.).


6.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/100


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/652

оd 29. ožujka 2017.

o predloženoj građanskoj inicijativi pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe”

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 2200)

(vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o građanskoj inicijativi (1), a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije C(2013)5969 od 13. rujna 2013. odbijena je registracija prijedloga građanske inicijative pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe”. Opći sud Europske unije u svojoj presudi od 3. veljače 2017. (predmet T-646/13) poništio je tu Odluku uz obrazloženje da Komisija nije ispunila svoju obvezu obrazlaganja time što nije navela koje od mjera navedenih u Prilogu prijedloga europske građanske inicijative nisu u njezinoj nadležnosti te time što nije navela razloge u prilog tom zaključku. Kako bi se poduzele potrebne mjere radi postupanja u skladu s presudom Općeg suda Komisija mora donijeti novu Odluku o zahtjevu za registraciju prijedloga građanske inicijative.

(2)

Predmet prijedloga građanske inicijative pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe” odnosi se na sljedeće: „pozivamo EU da poboljša zaštitu pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te ojača kulturnu i jezičnu raznolikost u Uniji”.

(3)

Ciljevi predložene građanske inicijative odnose se na sljedeće: „pozivamo EU da donese paket pravnih akata kako bi se poboljšala zaštita pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te ojačala kulturna i jezična raznolikost u Uniji. Paket će uključivati mjere politike u području regionalnih i manjinskih jezika, obrazovanja i kulture, regionalne politike, sudjelovanja, jednakosti, audiovizualnih i drugih medijskih sadržaja te regionalne (državne) potpore”.

(4)

U prilogu prijedlogu građanske inicijative navodi se sljedećih 11 pravnih akata Unije za koje se u prijedlogu građanske inicijative u osnovi traži donošenje prijedloga Komisije:

(a)

preporuka Vijeća „o zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti u Uniji” na temelju članka 167. stavka 5. druge alineje i članka 165. stavka 4. druge alineje UFEU-a;

(b)

odluka ili uredba Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članka 167. stavka 5. prve alineje i članka 165. stavka 4. prve alineje UFEU-a čiji je predmet „prilagodba programa financiranja kako bi postali dostupni malim regionalnim i manjinskim jezičnim zajednicama”;

(c)

odluka ili uredba Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članka 167. stavka 5. prve alineje i članka 165. stavka 4. prve alineje UFEU-a čiji je predmet uspostava centra jezične raznolikosti kojim će se ojačati svijest o važnosti regionalnih i manjinskih jezika te promicati raznolikost na svim razinama, a koje će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije;

(d)

uredba Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članaka 177. i 178. UFEU-a, čiji je predmet prilagodba zajedničkih odredbi koje se odnose na regionalne fondove EU-a na način da kao tematske ciljeve obuhvaćaju zaštitu manjina i promicanje kulturne i jezične raznolikosti;

(e)

uredba Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članka 173. stavka 3. i članka 182. stavka 1. UFEU-a, čiji je predmet izmjena propisa koji se odnose na program „Obzor 2020.” radi poboljšanja istraživanja o dodanoj vrijednosti koju nacionalne manjine i kulturna i jezična raznolikosti mogu imati za društveni i gospodarski razvoj regija EU-a;

(f)

direktiva, uredba ili odluka Vijeća na temelju članka 20. stavka 2. i članka 25. UFEU-a radi jačanja položaja pripadnika nacionalnih manjina unutar EU-a kako bi se osiguralo da se pri izboru zastupnika Europskog parlamenta u obzir uzima njihova legitimna zabrinutost;

(g)

djelotvorne mjere za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakog postupanja, uključujući nacionalne manjine, osobito revizijom postojećih direktiva Vijeća o jednakom postupanju, na temelju članka 19. stavka 1. UFEU-a;

(h)

izmjena zakonodavstva EU-a kako bi se zajamčilo približno jednako postupanje prema osobama bez državljanstva i građanima Unije, na temelju članka 79. stavka 2. UFEU-a;

(i)

uredba Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članka 118. UFEU-a radi uvođenja ujednačenog autorskog prava kako bi se cijeli EU mogao smatrati unutarnjim tržištem u području autorskih prava;

(j)

izmjena Direktive br. 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) radi osiguranja slobode pružanja usluga i prijema audiovizualnih sadržaja u regijama u kojima borave nacionalne manjine, na temelju članka 53. stavka 1. i članka 63. UFEU-a;

(k)

uredba ili odluka Vijeća, u cilju skupnog izuzeća projekata kojima se promiču nacionalne manjine i njihova kultura, na temelju članka 109., članka 108. stavka 4. ili članka 107. stavka 3. točke (e) UFEU-a.

(5)

Mogu se donijeti pravni akti Unije radi provedbe Ugovorâ:

u području poboljšanja poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda; očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti, nekomercijalne kulturne razmjene i umjetničkog i književnog stvaralaštva, uključujući i stvaralaštvo u audio-vizualnom sektoru,

u području razvoja europske dimenzije u obrazovanju, među ostalim nastavom i popularizacijom jezika država članica,

pri definiranju zadataka i prioritetnih ciljeva te ustroju strukturnih fondova pod uvjetom da djelovanja koja se financiraju vode jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji,

o posebnim mjerama kojima se podupire djelovanje država članica usmjereno prema ostvarivanju ciljeva ubrzanja prilagodbe industrije strukturnim promjenama, poticanju okruženja pogodnog za inicijativu i razvoj poduzetnika, osobito malih i srednjih poduzetnika, širom Unije, poticanju okruženja pogodnog za suradnju među poduzetnicima, podupiranju boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala politika inovacije, istraživanja i tehnološkog razvoja,

u području istraživanja i tehnološkog razvoja u obliku višegodišnjeg okvirnog programa kojim se određuju znanstveni i tehnološki ciljevi koje treba postići kroz aktivnosti Unije te utvrđuju odgovarajući prioriteti, opisuju te aktivnosti u općim crtama i utvrđuje najviši ukupni iznos i detaljna pravila financijskog sudjelovanja Unije u okvirnom programu te odgovarajuće udjele u svakoj predviđenoj aktivnosti,

u području prava državljana trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici, uključujući i uvjete koji uređuju slobodu kretanja i boravka u drugim državama članicama EU-a,

za stvaranje europskih prava intelektualnog vlasništva kako bi osigurali ujednačenu zaštitu prava intelektualnog vlasništva u čitavoj Uniji te za uspostavu centraliziranih aranžmana na razini Unije u području ovlaštenja, koordinacije i nadzora,

za usklađivanje odredaba utvrđenih zakonom i drugim propisima u državama članicama koje se odnose na pokretanje i obavljanje djelatnosti kao samozaposlene osobe,

za određivanje kategorija potpore koju dodjeljuju države izuzete iz postupka predviđenog u članku 108. stavku 2. UFEU-a.

(6)

Zbog toga predložena građanska inicijativa, u mjeri u kojoj je njezin cilj da Komisija predloži pravne akte Unije radi provedbe Ugovorā kako se navodi u uvodnoj izjavi 4. točkama (a) do (e) i (h) do (k), ne izlazi očigledno iz okvira ovlasti Komisije da podnese prijedlog pravnog akta Unije radi provedbe Ugovorā u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Uredbe.

(7)

Pravni akt Unije radi provedbe Ugovorā ne može se donijeti radi jačanja položaja pripadnika nacionalnih manjina u Uniji kako bi se osiguralo da se pri izboru zastupnika Europskog parlamenta u obzir uzima njihova legitimna zabrinutost. Člankom 20. stavkom 2. UFEU-a propisuju se prava građana Unije. Ta prava uključuju pravo da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament u državi članici u kojoj imaju boravište, pod istim uvjetima kao i državljani te države. Člankom 25. UFEU-a predviđa se da na temelju izvješća Komisije Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, može donijeti odredbe radi jačanja ili dopune prava navedenih u članku 20. stavku 2. UFEU-a. Međutim, prava koja se jačaju ili dopunjuju tim odredbama moraju se odnositi na države članice čiji državljanin nije dotični građanin Unije ili na institucije Unije. S druge strane, pravni akt koji se predviđa prijedlogom građanske inicijative pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe” ne sadržava slične odredbe. U skladu s time njime bi se predviđala prava provediva u odnosu na državu članicu čiji je državljanin dotični građanin Unije. Stoga članak 25. i članak 20. stavak 2. UFEU-a ne mogu biti pravna osnova za donošenje pravnog akta Unije radi provedbe Ugovorā „radi jačanja položaja pripadnika nacionalnih manjina u Uniji kako bi se osiguralo da se pri izboru zastupnika Europskog parlamenta u obzir uzima njihova legitimna zabrinutost”. Budući da bi se pravni akt koji se predviđa prijedlogom građanske inicijative pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe” odnosio u osnovi na odredbe potrebne za izbor zastupnika Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, člankom 223. UFEU-a predviđa se da Europski parlament sastavlja prijedlog za utvrđivanje tih odredaba u skladu s jedinstvenim postupkom u svim državama članicama ili načelima koja su zajednička svim državama članicama. Stoga Komisija nije na temelju Ugovorā ovlaštena podnijeti prijedlog takvog akta.

(8)

Pravi akt Unije radi provedbe Ugovorā ne može se donijeti ni u pogledu djelotvornih mjera za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakog postupanja, uključujući nacionalne manjine, osobito revizijom postojećih direktiva Vijeća o jednakom postupanju. Iako su neovisno o svojem području djelovanja institucije Unije dužne poštovati „kulturnu i jezičnu raznolikost” u skladu s člankom 3. stavkom 3. UFEU-a i izbjegavati diskriminaciju na temelju pripadnosti nacionalnoj manjini u skladu s člankom 21. stavkom 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, nijedna od tih odredbi ne predstavlja pravnu osnovu za bilo koje djelovanje institucija. Člankom 19. UFEU-a predviđa se da, ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Ugovorā, Vijeće može u okviru nadležnosti koje su Ugovorima dodijeljene Uniji, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajuće radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Međutim taj sveobuhvatan popis oblika diskriminacije ne uključuje pripadnost nacionalnoj manjini. Stoga članak 19. UFEU-a ne može biti pravna osnova za donošenje prijedloga pravnog akta Unije radi provedbe Ugovorā u pogledu „djelotvornih mjera za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakog postupanja, uključujući nacionalne manjine”.

(9)

Zbog toga predložena građanska inicijativa, u mjeri u kojoj je njezin cilj da Komisija predloži pravne akte Unije radi provedbe Ugovorā kako se navodi u uvodnoj izjavi 4. točkama (f) i (g), očigledno izlazi iz okvira ovlasti Komisije da podnese prijedlog pravnog akta Unije radi provedbe Ugovorā u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Uredbe.

(10)

Ugovorom o Europskoj uniji (UEU) jača se status građanina Unije i poboljšava daljnje demokratsko funkcioniranje Unije tako što se osigurava da, među ostalim, svaki građanin ima pravo na sudjelovanje u demokratskom životu Unije putem europske građanske inicijative.

(11)

U tu svrhu postupci i uvjeti potrebni za građansku inicijativu trebali bi biti jasni, jednostavni, prilagođeni korisnicima i proporcionalni vrsti građanske inicijative kako bi se njima potaknulo sudjelovanje građana, a Unija učinila dostupnijom.

(12)

Predloženu građansku inicijativu pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe” trebalo bi stoga registrirati. Izjave o potpori za predloženu građansku inicijativu trebalo bi prikupiti u mjeri u kojoj je njezin cilj da Komisija predloži pravne akte Unije radi provedbe Ugovorā kako se navodi u uvodnoj izjavi 4. točkama (a) do (e) i (h) do (k).

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Registrira se predložena građanska inicijativa pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe”.

2.   Izjave o potpori za predloženu građansku inicijativu mogu se prikupljati na temelju shvaćanja da je njezin cilj da Komisija predloži prijedloge:

preporuke Vijeća „o zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti u Uniji”,

odluke ili uredbe Europskog parlamenta i Vijeća čiji je predmet „prilagodba programa financiranja kako bi postali dostupni malim regionalnim i manjinskim jezičnim zajednicama”,

odluke ili uredbe Europskog parlamenta i Vijeća čiji je predmet uspostava centra jezične raznolikosti kojim će se ojačati svijest o važnosti regionalnih i manjinskih jezika te promicati raznolikost na svim razinama, a koje će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije,

uredbe o prilagodbi općih pravila koja se primjenjuju na zadatke, prioritetne ciljeve i ustroj strukturnih fondova na način da se u obzir uzme zaštita manjina i promicanje kulturne i jezične raznolikosti pod uvjetom da djelovanja koja se financiraju vode jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji,

uredbe Europskog parlamenta i Vijeća čiji je predmet izmjena propisa koji se odnose na program „Obzor 2020.” radi poboljšanja istraživanje o dodanoj vrijednosti koju nacionalne manjine i kulturna i jezična raznolikosti mogu imati za društveni i gospodarski razvoj regija EU-a,

izmjene zakonodavstva EU-a kako bi se zajamčilo približno jednako postupanje prema osobama bez državljanstva i građanima Unije,

uredbe Europskog parlamenta i Vijeća radi uvođenja ujednačenog autorskog prava koje bi omogućilo da se cijelu Uniju smatra unutarnjim tržištem u području autorskih prava,

izmjene Direktive 2010/13/EU radi osiguranja slobode pružanja usluga i prijema audiovizualnih sadržaja u regijama u kojima nacionalne manjine borave,

uredbe ili odluke Vijeća u cilju skupnog izuzeća projekata kojima se promiču nacionalne manjine i njihova kultura iz postupka predviđenog člankom 108. stavkom 2. UFEU-a.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu 3. travnja 2017.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena organizatorima (članovima građanskog odbora) predložene građanske inicijative pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe” koju kao osobe za kontakt zastupaju Hans Heinrich HANSEN i Hunor KELEMEN.

Sastavljeno u Bruxellesu, 29. ožujka 2017.

Za Komisiju

Frans TIMMERMANS

Prvi potpredsjednik


(1)  SL L 65, 11.3.2011., str. 1.

(2)  Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).