10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 64/1

(1)

Unija i Vlada Cookovih Otoka u pregovorima su dogovorile Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu („Sporazum”) u trajanju od pet godina koji se automatski produžuje i Protokol o provedbi uz navedeni sporazum („Protokol”), kojima se plovilima Unije odobravaju ribolovne mogućnosti u vodama nad kojima Cookovi Otoci imaju suverena prava ili nadležnost u pogledu ribarstva.

(2)

Sporazum i Protokol potpisani su u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/776 (2) te se privremeno primjenjuju od 14. listopada 2016.

(3)

Sporazumom je osnovan Zajednički odbor koji je odgovoran za praćenje ispunjavanja, tumačenja i primjene Sporazuma. Nadalje, Zajednički odbor može odobriti određene izmjene Protokola. Radi lakšeg odobravanja tih izmjena prikladno je ovlastiti Komisiju da ih, podložno posebnim uvjetima, odobri na temelju pojednostavnjenog postupka.

(4)

Sporazum i Protokol trebalo bi odobriti,

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 64/4

(1)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Komisija je 18. kolovoza 2015. zaprimila zahtjev od subjekta Institut Technique de l'Agriculture Biologique (ITAB) za odobrenje Urtica spp. kao osnovne tvari. Uz navedeni zahtjev priložene su tražene informacije iz članka 23. stavka 3. drugog podstavka. Osim toga, Komisija je 5. siječnja 2016. zaprimila zahtjev od subjekta Myosotis za odobrenje koprive kao osnovne tvari. S obzirom na to da se taj zahtjev odnosi i na Urtica spp., ali mu je predložena upotreba drukčija, Komisija je spojila procjenu tih dvaju zahtjeva.

(2)

Komisija je od Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) zatražila znanstvenu pomoć. Agencija je 28. srpnja 2016. Komisiji predstavila tehničko izvješće o predmetnoj tvari (2). Komisija je Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje 7. prosinca 2016. predočila izvješće o pregledu (3) i nacrt ove Uredbe te pripremila njihove završne verzije za sastanak tog odbora održan 24. siječnja 2017.

(3)

Dokumentacija koju je dostavio podnositelj zahtjeva pokazuje da Urtica spp. ispunjuje kriterije za hranu iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4). K tome, iako se pretežno ne koristi za zaštitu bilja, svakako je korisna u zaštiti bilja u proizvodu koji se sastoji od te tvari i vode. Zato je treba smatrati osnovnom tvari.

(4)

Ispitivanja su pokazala kako se za Urtica spp. može očekivati da načelno ispunjuje zahtjeve utvrđene člankom 23. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, posebno u pogledu uporaba koje su ispitane i iscrpno opisane u Komisijinu izvješću o pregledu. Stoga je primjereno odobriti Urtica spp. kao osnovnu tvar.

(5)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je međutim uvrstiti određene uvjete za odobrenje koji su iscrpno opisani u Prilogu I. ovoj Uredbi.

(6)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (5).

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 64/7

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje pripravka timijanova ulja, sintetičkog ulja zvjezdolikog anisa i praha iz kore sapunovca kao dodatka hrani za tovne piliće, piliće uzgajane za nesenje te manje značajne ptičje vrste za tov i za nesenje. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje pripravka timijanova ulja, sintetičkog ulja zvjezdolikog anisa i praha iz kore sapunovca kao dodatka hrani za tovne piliće, piliće uzgajane za nesenje te manje značajne ptičje vrste za tov i za nesenje te njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 4. prosinca 2015. (2) zaključila da pripravak timijanova ulja, sintetičkog ulja zvjezdolikog anisa i praha iz kore sapunovca u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš. Agencija je zaključila i da se njime mogu poboljšati obilježja tovnih pilića. Prema Agenciji taj se zaključak može primijeniti i na piliće uzgajane za nesenje te na sve manje značajne vrste peradi za tov i za nesenje. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena pripravka timijanova ulja, sintetičkog ulja zvjezdolikog anisa i praha iz kore sapunovca pokazuje da su ispunjeni uvjeti za odobrenje propisani člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 64/10

(1)

Vijeće je nakon antisubvencijskog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Uredbom (EZ) br. 1628/2004 (2) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 8545 11 00 (oznaka TARIC 8545110010) i ex 8545 90 90 (oznaka TARIC 8545909010).

(2)

Vijeće je nakon antisubvencijskog ispitnog postupka Uredbom (EZ) br. 1629/2004 (3) uvelo i konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(3)

Nakon parcijalne privremene revizije kompenzacijskih mjera provedene po službenoj dužnosti Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1354/2008 (4) izmijenilo uredbe (EZ) br. 1628/2004 i (EZ) br. 1629/2004.

(4)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1185/2010 (5) produljilo kompenzacijske mjere. Nakon revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1186/2010 (6) produljilo antidampinške mjere.

(5)

Kompenzacijske mjere bile su u obliku stope pristojbe ad valorem od 6,3 % i 7,0 % na uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika uz stopu preostale pristojbe od 7,2 %.

(6)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (7) kompenzacijskih mjera koje su na snazi na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 (8).

(7)

Zahtjev su podnijeli SGL Carbon GmbH, TOKAI Erftcarbon GmbH i GrafTech Switzerland S.A. („podnositelji zahtjeva”) koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih sustava grafitnih elektroda u Uniji.

(8)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije.

(9)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 15. prosinca 2015. objavljivanjem obavijesti u Službenom listu Europske unije  (9) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 597/2009.

(10)

Komisija je objavljivanjem obavijesti u Službenom listu Europske unije15. prosinca 2015. (10) najavila i pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (11) konačnih antidampinških mjera na snazi na uvoz u Uniju određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se to na njih odnosi, kao i indijska nadležna tijela o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(12)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje s Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu, uzimajući u obzir i zemljopisni položaj. Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 80 % ukupne proizvodnje u Uniji na temelju podataka primljenih tijekom ispitivanja reprezentativnosti. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe i stoga je uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Nijedan uvoznik nije se javio kako bi dostavio podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Komisija je poslala upitnike indijskoj vladi, svim proizvođačima iz Unije u uzorku, dvama poznatim proizvođačima/izvoznicima iz Indije i 53 korisnicima koji su se javili nakon pokretanja postupka.

(18)

Odgovori na upitnike primljeni su od indijske vlade, četiriju proizvođača iz Unije u uzorku, jednog indijskog proizvođača izvoznika i osam korisnika.

(19)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i posljedične štete te za određivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima indijske vlade u Delhiju i Bhopalu i poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava:

(20)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(21)

Predmetni proizvod jesu grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manjeg i nastavci koji se upotrebljavaju za takve elektrode, bez obzira uvoze li se zajedno ili posebno i koji su podrijetlom iz Indije („GES” ili „proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstan u oznake KN ex 8545 11 00 (oznaka TARIC 8545110010) i ex 8545 90 90 (oznaka TARIC 8545909010).

(22)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te jednake osnovne namjene:

(23)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(24)

U skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka subvencioniranja.

(25)

Na temelju podataka sadržanih u zahtjevu za reviziju ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(26)

Programi prethodno navedeni u točkama (a) do (e) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Na temelju Zakona o vanjskoj trgovini indijska vlada ovlaštena je izdavati obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima „Vanjskotrgovinska politika” koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito ih ažurira. Dva su dokumenta vanjskotrgovinske politike relevantna za RIPR ovog ispitnog postupka: Vanjskotrgovinska politika 2009. – 2014. („FTP 09–14”) i Vanjskotrgovinska politika 2015. – 2020. („FTP 15–20”). Potonji je stupio na snagu u travnju 2015. Indijska vlada, osim toga, određuje postupke kojima se uređuju FTP 09–14 i FTP 15–20 u „Priručniku o postupcima, Svezak I. 2009. – 2014.” („HOP I 04–09”), odnosno „Priručniku o postupcima, Svezak I. 2015. – 2020.” („HOP I 15–20”). Priručnici o postupcima redovito se ažuriraju.

(27)

Program ECS koji je naveden u točki (f) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regulativi banaka iz 1949., kojima se Indijskoj središnjoj banci („RBI”) omogućuje da usmjerava komercijalne banke u području kreditiranja izvoza.

(28)

Programom navedenim u točki (g) upravljaju nadležna tijela države Madhya Pradesh.

(29)

Protiv DDS-a (u obliku Programa prava na povrat carinskih pristojbi – „DEPB” (12), koji mu je prethodio) i EPCGS-a već su u početnom ispitnom postupku bile uvedene kompenzacijske mjere, dok programi AAS, FMS, MEIS, ECS i EDES nisu bili obuhvaćeni ispitnim postupkom.

(30)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (18), surađivao je samo jedan indijski proizvođač izvoznik. Taj je proizvođač izvoznik činio više od 95 % ukupnog uvoza GES-a iz Indije u Uniju i 50 % ukupno procijenjenog proizvodnog kapaciteta u Indiji. Proizvodni kapacitet u Indiji utvrđen je na temelju provjerenog upitnika proizvođača izvoznika koji surađuje i javno dostupnih financijskih izvještaja proizvođača izvoznika koji ne surađuje. Stoga se smatralo da je suradnja indijskih proizvođača izvoznika bila slaba. Indijska nadležna tijela propisno su obaviještena da zbog nedostatne suradnje indijskih proizvođača izvoznika Komisija može primijeniti članak 28. Osnovne uredbe. U vezi s time nisu primljene nikakve primjedbe.

(31)

Nakon objave indijska je vlada tvrdila da se suradnju ne može smatrati slabom jer je proizvođač koji surađuje činio više od 95 % indijskog izvoza GES-a u Uniju tijekom RIPR-a i 50 % ukupnog proizvodnog kapaciteta u Indiji. U tom se pogledu objašnjava da je Komisija utvrdila razinu suradnje na osnovi ukupnog proizvodnog kapaciteta u Indiji, koji se za potrebe revizije zbog predstojećeg isteka mjera smatra relevantnijim od obujma GES-a koji se iz Indije izvozio u Uniju tijekom RIPR-a. Budući da u Indiji postoje samo dva jednako velika proizvođača, a samo je jedan od njih surađivao, suradnju se opravdano može ocijeniti slabom zbog potencijalno velikog utjecaja društva koje ne surađuje na procjenu vjerojatnosti nastavka subvencioniranja i ponavljanja štete. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (155) proizvođač koji ne surađuje gotovo je prestao izvoziti u Uniju zbog razina pristojbi i najvjerojatnije bi ponovno izvozio veće količine dopusti li se istek mjera. Budući da dva poznata proizvođača čine svaki po 50 % procijenjenog ukupnog indijskog proizvodnog kapaciteta, ne može se isključiti mogućnost da bi njihovi udjeli u ukupnom indijskom izvozu u Uniju postali ujednačeniji i time sasvim različiti od omjera od oko 95/5 koji je zabilježen tijekom RIPR-a. Stoga je ta tvrdnja odbijena. U svakom slučaju Komisija napominje da je ta tvrdnja neprikladna u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka mjera čija je svrha utvrditi je li subvencioniranje nastavljeno. Na temelju nalaza koji se odnose na jedinog proizvođača izvoznika Komisija već može zaključiti da je subvencioniranje nastavljeno. Stoga je posve nevažno je li stupanj suradnje nizak ili visok.

(32)

Detaljni opis programa DDS-a nalazi se u Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. kako su izmijenjena kasnijim obavijestima.

(33)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za taj program.

(34)

Izvoznik koji ispunjava uvjete može se prijaviti za iznos povrata koji se izračunava kao postotak franko brod („FOB”) vrijednosti proizvoda izvezenih u okviru tog programa. Stope povrata utvrdila je indijska vlada za niz proizvoda, uključujući i proizvod iz postupka revizije. One se određuju na osnovi prosječne količine ili vrijednosti materijala koji se upotrebljavaju kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječnog iznosa plaćene carine na ulazne faktore. Primjenjuju se bez obzira na to jesu li uvozne carine stvarno plaćene ili ne. Tijekom RIPR-a stopa DDS-a iznosila je 3 % s ograničenjem od 3,2 INR/kg do 22. studenoga 2014., a nakon toga 2,4 % s ograničenjem od 8 INR/kg.

(35)

Kako bi imalo koristi na temelju tog programa, društvo mora izvoziti. U trenutku kada su podaci pošiljke uneseni u carinski poslužitelj (ICEGATE), navodi se da se izvoz odvija u okviru DDS-a te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon što brodar dostavi opći izvozni tovarni list (EGM), a carinski ured taj dokument na zadovoljavajući način usporedi s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje isplate povrata bilo izravnim plaćanjem na izvoznikov bankovni račun ili mjenicom.

(36)

Izvoznik je dužan dostaviti i dokaz realizacije izvoznih prihoda potvrdom banke o realizaciji (BRC). Taj se dokument može dostaviti nakon što je iznos povrata plaćen, ali indijska vlada osigurat će povrat plaćenog iznosa ako izvoznik ne dostavi BRC u zadanom roku.

(37)

Iznos povrata može se iskoristiti u bilo koju svrhu.

(38)

U skladu s indijskim računovodstvenim standardima iznos povrata carine može se knjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod u komercijalnim računima nakon ispunjenja izvozne obveze.

(39)

Utvrđeno je da je proizvođač izvoznik koji surađuje nastavio ostvarivati koristi na temelju DDS-a tijekom RIPR-a.

(40)

Kako je navedeno u početnom ispitnom postupku, DDS-om su predviđene subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Takozvani iznos povrata carine financijski je doprinos indijske vlade jer se radi o izravnom prijenosu sredstava indijske vlade. Nema ograničenja za upotrebu tih sredstava. Nadalje, iznosom povrata carine izvoznik ostvaruje korist jer to poboljšava njegovu likvidnost.

(41)

Stopu povrata carine za izvoz određuje indijska vlada za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carina, program nema značajke dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carine koji se upotrebljava za prijeboj uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina.

(42)

Tijekom posjeta radi provjere indijska vlada i proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdili su da postoji odgovarajuća veza između stopa povrata te plaćenih carina na sirovine. Razlog tome je što indijska vlada pri određivanju stopa povrata carine uzima u obzir prosječnu količinu ili vrijednost materijala koji su upotrijebljeni kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječni iznos plaćene carine na ulazne faktore.

(43)

Međutim, Komisija ne smatra da je navodna veza između stopa povrata i plaćenih carina na sirovine dovoljna kako bi program bio u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Točnije, iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne faktore. Štoviše, ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji su ulazni faktori (uključujući podatke o njihovim količinama i podrijetlu) potrošeni u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda niti je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih faktora i transakcija kako bi utvrdila je li došlo do prekomjernog plaćanja. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(44)

Plaćanje u obliku izravnog prijenosa sredstava indijske vlade nakon što izvoznici obave izvoz mora se zato smatrati izravnim bespovratnim sredstvima indijske vlade koja ovise o realizaciji izvoza te se stoga smatraju specifičnim i podložnim uvođenju kompenzacijskih mjera na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(45)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunavao se prema koristi koja je dodijeljena primatelju, a za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. U tom pogledu smatralo se da je primatelj ostvario korist u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija na temelju ovog programa. U tom je trenutku indijska vlada obvezna isplatiti povrat, što čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata koji se treba dodijeliti za tu izvoznu transakciju, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno i kako nema pouzdanih dokaza o suprotnome, smatra se primjerenim ocijeniti korist na temelju DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u svim izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom RIPR-a.

(46)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti su se iznosi subvencije dodjeljivali na temelju ukupnog izvoznog prometa proizvoda iz postupka revizije tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi od ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(47)

Na temelju navedenog stopa subvencije utvrđena za taj program za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi 2,02 %.

(48)

Detaljni opis programa nalazi se u stavcima 4.1.1. do 4.1.14. dokumenta FTP 09–14 i poglavljima 4.1. do 4.30. dokumenta HOP I 09–14. te stavcima 4.03. do 4.24. dokumenta FTP 15–20 i poglavljima 4.04. do 4.52. dokumenta HOP I 15–20.

(49)

Program AAS sastoji se od šest potprograma podrobnije opisanih u uvodnoj izjavi (50) u nastavku. Ti se potprogrami razlikuju, među ostalim, prema opsegu prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima ispunjavaju uvjete za fizički izvoz u okviru AAS-a i za potprograme AAS-a za godišnje potrebe. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika ispunjavaju uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju kategorije „procijenjenog izvoza” navedene u stavku 8.2. dokumenta FTP 09–14, kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice („EOU”), ispunjavaju uvjete za potprogram AAS-a za procijenjeni izvoz. Konačno, intermedijarni dobavljači za proizvođače izvoznike ispunjavaju uvjete za koristi „procijenjenog izvoza” u okviru potprograma Nalog za prethodno propuštanje („ARO”) i prenesenog akreditiva za potrebe domaće trgovine.

(50)

AAS se može izdati za:

(51)

Utvrđeno je da je proizvođač izvoznik koji surađuje dobio povlastice na temelju prvog potprograma, tj. za fizički izvoz na temelju AAS-a tijekom RIPR-a. Stoga nije potrebno utvrđivati mogućnost uvođenja kompenzacijskih mjera za preostale neiskorištene potprograme.

(52)

U svrhu provjere koju obavljaju indijska nadležna tijela nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i upotrebi robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u posebnom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. dokumenta HOP I 09–14), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih evidencija kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svakom pogledu.

(53)

U pogledu potprograma kojim se predmetno trgovačko društvo koristilo tijekom RIPR-a, tj. fizički izvozi, indijska vlada određuje opseg i vrijednost uvozne olakšice i obveze izvoza te su oni upisani u odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće transakcije na odobrenje. Indijska vlada određuje obujam uvoza dopuštenog u okviru AAS-a na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi („SION-ovi”) koje postoje za većinu proizvoda, uključujući proizvod iz postupka revizije.

(54)

Uvezeni ulazni faktori ne mogu se prenositi i moraju se upotrijebiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Izvozna obveza mora se ispuniti unutar određenog roka nakon izdavanja dozvole (24 mjeseca uz dva moguća produljenja od po 6 mjeseci).

(55)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (26) novi dokument FTP stupio je na snagu u travnju 2015. U pogledu praktične provedbe utvrđene uvodnim izjavama (50) do (54) jedina je promjena uvedena novim dokumentom FTP bilo skraćenje razdoblja izvozne obveze sa 24 mjeseca na 18 mjeseci. Treba obvezno napomenuti da su sve dozvole koje je proizvođač izvoznik koji surađuje upotrebljavao tijekom RIPR-a i dalje podlijegale dokumentu FTP 09–14 jer su bile izdane prije travnja 2015.

(56)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se zahtjevi za provjeru koje utvrđuju indijska tijela još uvijek nisu poštovali ili ispitali u praksi.

(57)

Proizvođač izvoznik koji surađuje vodio je određeni registar proizvodnje i potrošnje. Međutim, nije se moglo provjeriti koji su ulazni faktori (uključujući podatke o njihovu podrijetlu) potrošeni za proizvodnju izvoznog proizvoda i u kolikim količinama. Posebno nije bilo moguće uspostavljenim sustavom odrediti i precizno izmjeriti je li bilo pretjeranog otpusta.

(58)

U pogledu zahtjeva za provjeru iz uvodne izjave (52) utvrđeno je da nijedna dozvola AAS-a kojom se koristilo to trgovačko društvo nije bila u fazi u kojoj je nadležnim tijelima trebalo dostaviti Dodatak 23. Utvrđeno je, međutim, i to da se ni iz jedne evidencije koju su vodila trgovačka društva nije mogao izračunati pretjerani otpust u skladu sa zahtjevom iz Dodatka 23., zbog čega je vanjskom ovlaštenom računovođi/računovođi nadležnom za troškove i radove onemogućeno svako buduće certificiranje.

(59)

Utvrđeno je, osim toga, da je samo između 75 % i 85 % glavne sirovine (kalcinirani naftni koks ili „CPC”) uvezene bez carine na temelju AAS-a bilo fizički uključeno u GES, a da je između 15 % i 25 % bilo uključeno u dva nusproizvoda, tj. rudu krupna i sitna zrna. Utvrđeno je i da je barem dio obaju nusproizvoda prodan na domaćem tržištu i da nije bio uspostavljen sustav za mjerenje stvarnih količina CPC-a uvezenog bez carine uključenog u nusproizvode koji su izvezeni ili prodani na domaćem tržištu.

(60)

Ukratko, smatralo se da proizvođač izvoznik koji surađuje nije mogao dokazati da su bile ispunjene odgovarajuće odredbe dokumenta FTP.

(61)

Izuzeće od uvoznih carina subvencija je u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, odnosno čini financijski doprinos indijske vlade jer se njime smanjuje prihod od carina koji bi u suprotnom dospio na naplatu, a ispitani izvoznik ostvaruje korist jer se poboljšava njegova likvidnost.

(62)

Osim toga, fizički izvoz prema ASS-u de iure očito ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra da je specifičan i da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Bez izvozne obveze trgovačko društvo ne može dobiti olakšicu na temelju tih programa.

(63)

Potprogram koji je upotrijebljen u ovom slučaju ne može se smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili zamjenskim sustavom povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Indijska vlada nije učinkovito primijenila sustav provjere ili postupak za potvrđivanje jesu li i u kojem iznosu ulazni faktori potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. članak 4. Osnovnoj uredbi i, u slučaju programa zamjenskog povrata, Prilog III. poglavlje II. članak 2. Osnovnoj uredbi). Jednako se tako smatra da SION-ovi za proizvod iz postupka revizije nisu bili dostatno precizni i da se sami ne mogu smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje jer oblik tih standardnih normi ne omogućuje indijskoj vladi da dovoljno precizno provjeri koja je količina ulaznih faktora potrošena u proizvodnji za izvoz. Osim toga, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih faktora koji se upotrebljavaju, iako bi to trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. članak 5. i Prilog III. poglavlje II. članak 3. Osnovnoj uredbi).

(64)

Protiv tog se potprograma stoga mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(65)

U izostanku dozvoljenih sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata, korist na koju se mogu uvesti kompenzacijske mjere otpust je uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih faktora.

(66)

Budući da nije bilo pouzdanih dokaza o suprotnome, iznos subvencije za proizvođača izvoznika koji surađuje izračunan je na temelju otpisanih uvoznih carina (osnovne carine i posebne dodatne carine) na materijal uvezen na temelju potprograma tijekom RIPR-a (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe taj iznos subvencije dodijeljen je prema izvoznom prometu od prodaje proizvoda iz postupka revizije tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(67)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi 0,30 %.

(68)

Detaljni opis FMS-a nalazi se u stavku 3.14. dokumenta FTP 09–14 i stavku 3.8. dokumenta HOP I 09–14.

(69)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za taj program.

(70)

Na temelju tog programa izvozom svih proizvoda koji uključuju izvoz GES-a u zemlje navedene u tablicama 1. i 2. Dodatka 37.(C) dokumenta HOP I 09–14 ostvaruje se pravo na kredit za carinu u iznosu od 3 % vrijednosti FOB. Od 1. travnja 2011. izvoz svih proizvoda u zemlje navedene u tablici 3. Dodatka 37.(C) („posebna ciljna tržišta”) ostvaruje pravo na kredit za carinu u iznosu od 4 % vrijednosti FOB. Određene vrste izvoznih aktivnosti isključene su iz ovog programa, npr. izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/izvozno usmjerenih jedinica.

(71)

Krediti za carine FMS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 24 mjeseca od dana izdavanja odgovarajuće potvrde za pravo na kredit. Mogu se upotrijebiti za plaćanje carina na kasniji uvoz svih ulaznih faktora ili roba, uključujući i osnovna sredstva.

(72)

Potvrdu za pravo na kredit izdaje luka iz koje je izvoz obavljen i nakon realizacije izvoza ili otpremanja robe. Sve dok podnositelj zahtjeva nadležnim tijelima dostavlja svu odgovarajuću izvoznu dokumentaciju (na primjer izvozni nalog, račune, otpremnice, potvrde banke o realizaciji) indijska vlada ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(73)

Utvrđeno je da je proizvođač izvoznik koji surađuje ostvario koristi na temelju FMS-a tijekom RIPR-a.

(74)

FMS-om se osiguravaju subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit FMS-a za carine financijski je doprinos indijske vlade jer će se kredit s vremenom iskoristiti za prijeboj uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod indijske vlade od carina koji bi inače dospio na naplatu. Osim toga, kreditom FMS-a za carine izvoznik ostvaruje korist jer se njime poboljšava njegova likvidnost.

(75)

Nadalje, FMS de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(76)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima utvrđenima Prilogom I. točkom i., Prilogom II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogom III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista potrošiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne faktore. Nema sustava ili postupka na snazi kojim bi se potvrdilo koji su ulazni faktori (uključujući podatke o njihovim količinama i podrijetlu) potrošeni u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda te time je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za koristi FMS-a bez obzira na to uvozi li uopće ikakve ulazne faktore. Da bi ostvario korist, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te ne mora dokazivati da je ulazni faktor bio uvezen. Stoga čak i izvoznici koji sve svoje ulazne faktore nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla upotrijebiti kao ulazni faktori ipak imaju pravo na koristi iz FMS-a. Nadalje, izvoznik može upotrijebiti kredite za carine FMS-a za uvoz osnovnih sredstava iako se u području primjene dopuštenih sustava povrata carine ne nalaze osnovna sredstva kako je navedeno u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe jer se ona ne troše za proizvodnju izvoznih proizvoda. Nadalje, Komisija napominje da indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih faktora i transakcija kako bi utvrdila je li došlo do prekomjernog plaćanja.

(77)

Budući da nije bilo pouzdanih dokaza o suprotnome, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je kao korist koja je bila dodijeljena primatelju, za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a kako su je uknjižili podnositelji zahtjeva na obračunskoj osnovi kao prihod u vrijeme izvozne transakcije. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe taj iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao se prema izvoznom prometu proizvoda iz postupka revizije tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(78)

Na temelju navedenog stopa subvencije utvrđena za taj program za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi 0,13 %.

(79)

Nakon stupanja na snagu dokumenta FTP 15–20 1. travnja 2015. FMS je s još četirima programima objedinjen u program poticaja izvoza roba (engl. Merchandise Export Incentive Scheme – MEIS) kako je opisano u uvodnim izjavama (83) do (100). Kako je objašnjeno u dokumentu naslova „Najvažnije aktivnosti vanjskotrgovinske politike 2015. – 2020.” (13) koji je objavila Glavna uprava za vanjsku trgovinu indijske vlade: „Nekad je postojalo pet različitih programa (program ciljnog proizvoda, program ciljnog proizvoda u odnosu na tržište, program ciljnog tržišta, potpora za poticanje poljoprivredne infrastrukture, VKGUY) kojima se izvoz robe nagrađivao različitim vrstama carinskih potpora prema različitim uvjetima (specifični za sektor ili samo za stvarne korisnike) koji su se odnosili na njihovo korištenje. Svi se ti programi sad objedinjuju u jedinstveni program, odnosno u Program za izvoz robe iz Indije […]”.

(80)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se proizvođač izvoznik koji surađuje prebacio iz FMS-a u MEIS čim je FMS bio povučen.

(81)

S obzirom na sadržaj uvodnih izjava (79) i (80) Komisija smatra da subvencioniranje koje se dodjeljivalo FMS-om nije prekinuto nego je objedinjeno i preimenovano te da se koristi dodjeljivane u okviru FMS-a i dalje dodjeljuju novim programom. Smatra se na temelju navedenog da se na FMS mogu primjenjivati kompenzacijske mjere do njegova povlačenja.

(82)

Detaljni opis MEIS-a nalazi se u poglavlju 3. dokumenta FTP 15–20 i poglavlju 3. dokumenta HOP I 15–20.

(83)

MEIS je stupio na snagu 1. travnja 2015. odnosno sredinom RIPR-a. Podsjeća se da je MEIS, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama (79) do (81), program nasljednik FMS-a i četiriju drugih programa (program ciljnog proizvoda, program ciljnog proizvoda u odnosu na tržište, potpora za poticanje poljoprivredne infrastrukture i VKGUY).

(84)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za taj program.

(85)

Društva koja ispunjavaju uvjete mogu ostvariti koristi iz MEIS-a tako da određene proizvode izvoze u određene zemlje razvrstane u skupinu A („tradicionalna tržišta” uključujući sve države članice EU-a), skupinu B („tržišta u nastajanju i ciljna tržišta”) i skupinu C („ostala tržišta”). Zemlje razvrstane u pojedine skupine i popis proizvoda s odgovarajućim stopama naknade navedeni su u tablicama 1. i 2. Dodatka 3.B dokumenta FTP 15–20.

(86)

Korist se ostvaruje u obliku kredita za carinu koji je jednak postotku vrijednosti FOB izvoza. Utvrđeno je da u slučaju GES-a taj postotak iznosi 2 % izvoza u zemlje skupine B i 0 % za izvoz u zemlje skupina A i C tijekom RIPR-a. Određene vrste izvoza isključene su iz programa, na primjer izvoz uvezenih roba ili prekrcanih roba, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/jedinicama koje posluju za izvoz.

(87)

Krediti za carinu u okviru MEIS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 18 mjeseci od dana izdavanja. Mogu se upotrijebiti za: i. plaćanje carinskih pristojbi na uvoz ulaznih faktora ili robe, uključujući osnovna sredstva; ii. plaćanje trošarina na nabavu ulaznih faktora ili robe na domaćem tržištu, uključujući osnovna sredstva i njihovo plaćanje; iii. plaćanje poreza na usluge na nabavu usluga.

(88)

Zahtjev za ostvarivanje koristi u okviru MEIS-a mora se podnijeti na internetu na web-mjestu Glavne uprave za vanjsku trgovinu. Uz zahtjev na internetu moraju se priložiti i odgovarajući dokumenti (otpremnice, potvrde banke o realizaciji i dokaz o istovaru). Nadležno regionalno tijelo indijske vlade nakon temeljite provjere dokumenata izdaje kredit za carinu. Sve dok izvoznik dostavlja odgovarajuće dokumente nadležno regionalno tijelo ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(89)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji surađuje ostvarivao koristi na temelju MEIS-a tijekom RIPR-a.

(90)

Programom MEIS predviđaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit za carine u okviru MEIS-a financijski je doprinos indijske vlade jer će se kredit na kraju upotrijebiti za prijeboj uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod indijske vlade od pristojbi koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, kreditom za carine u okviru MEIS-a izvoznik ostvaruje korist jer se njime poboljšava njegova likvidnost.

(91)

Nadalje, MEIS de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(92)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima utvrđenima Prilogom I. točkom i., Prilogom II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogom III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista potrošiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne faktore. Nema sustava ili postupka na snazi kojim bi se potvrdilo koji su ulazni faktori potrošeni u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za korištenje MEIS-a bez obzira na to uvozi li uopće ikakve ulazne faktore. Da bi ostvario korist, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te ne mora dokazivati da je ulazni faktor bio uvezen. Stoga čak i izvoznici koji sve svoje ulazne faktore nabavljaju lokalno i uopće ne uvoze robu koja bi se mogla upotrijebiti kao ulazni faktor ipak imaju pravo ostvariti korist iz MEIS-a. Nadalje, izvoznik može iskoristiti kredite za carine MEIS-a za uvoz osnovnih sredstava iako se u području primjene dozvoljenog sustava povrata carina ne nalaze osnovna sredstva kako je navedeno u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe jer se ona ne troše za proizvodnju izvoznih proizvoda. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih faktora i transakcija kako bi se utvrdilo je li došlo do prekomjernog plaćanja.

(93)

Izvoz u Europsku uniju nije neposredno ispunjavao uvjete za MEIS tijekom RIPR-a jer su države članice EU-a zemlje skupine A koja tijekom tog razdoblja nije bila prihvatljiva za koristi iz MEIS-a. Na temelju toga indijska vlada tvrdila je da MEIS ne bi trebalo smatrati programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Međutim, krediti za carine u okviru MEIS-a dobiveni od izvoza GES-a u treće zemlje mogu se slobodno prenositi i mogu se upotrijebiti za prijeboj uvoznih pristojbi na ulazne faktore ugrađene u proizvod iz postupka revizije čak i onda kad se on izvozi u Uniju. Zbog toga se smatralo da se MEIS-om korist dodjeljuje izvozu GES-a općenito, uključujući izvoz u Uniju te je stoga ta tvrdnja odbijena.

(94)

Nakon objave indijska je vlada ponovila svoju tvrdnju da se MEIS ne može smatrati programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere jer su tijekom RIPR-a samo izvozi u treće zemlje koje nisu članice EU-a neposredno ispunjavali uvjete za ostvarivanje koristi na temelju tog programa. Međutim, indijska vlada nije iznijela nijedan novi argument kojim bi osporila nalaze iz uvodne izjave (93), a posebno činjenicu da se krediti za carine dobiveni od izvoza GES-a u treće zemlje mogu slobodno prenositi i da se mogu upotrijebiti za prijeboj uvoznih pristojbi na ulazne faktore ugrađene u proizvod iz postupka revizije kad se on izvozi u Uniju. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(95)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je kao korist koja je bila dodijeljena primatelju, za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a kako su je uknjižili podnositelji zahtjeva na obračunskoj osnovi kao prihod u vrijeme izvozne transakcije.

(96)

Iako su MEIS i program koji mu je prethodio, FMS, oba bila na snazi tijekom šest mjeseci (prva polovina RIPR-a za FMS i druga polovina za MEIS) utvrđeno je da je iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere dodijeljen MEIS-om bio trostruko veći od iznosa dodijeljenog FMS-om.

(97)

Komisija je u objavi u skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe taj iznos subvencije (brojnik) dodijelila prema izvoznom prometu proizvoda iz postupka revizije tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(98)

Indijska vlada tvrdila je da su zbog Komisijine metode izračuna opisane u uvodnoj izjavi (97) koristi ostvarene na temelju MEIS-a brojane dvaput, jednom za izvoz u zemlje koje neposredno ispunjavaju uvjete za MEIS i jednom za izvoz po cijelom svijetu (uključujući izvoz u Uniju). Međutim, s obzirom na to da se metodom izračuna opisanom u uvodnoj izjavi (97) korist dodijeljena za ukupni izvoz dijeli samo izvoznim prometom (uključujući izvoz u Uniju), nije bilo dvostrukog računanja koristi. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(99)

U svakom slučaju, u okviru ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije nužno utvrditi točnu stopu subvencije u okviru MEIS-a jer postoji dovoljno dokaza o nastavku subvencioniranja s obzirom na nalaze o ostalim programima obuhvaćenima ispitnim postupkom. Zato je potrebno samo utvrditi da su se koristi dodjeljivane u okviru FMS-a nastavile dodjeljivati u okviru MEIS-a jer je program MEIS nastavak programa FMS kako je utvrđeno u uvodnim izjavama (79) do (81). U tu je svrhu Komisija stopu subvencije ponovno izračunala na najkonzervativniji mogući način upotrijebivši najveći dostupan nazivnik, odnosno ukupni promet GES-a. Na temelju toga stopa subvencije izračunana za taj program za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosila je 0,31 %. Ta je stopa donja granica stope subvencije tijekom RIPR-a.

(100)

Potrebno je napomenuti da se očekuje da će stopa subvencioniranja u okviru tog programa znatno rasti nakon RIPR-a jer je Službenim priopćenjem br. 44/2015-2020 od 29. listopada 2015. indijska vlada proširila korist od stope od 2 % na skupine A i C, čime je pokrivenost tržišta MEIS-om proširena na sve zemlje, a posebno na države članice EU-a. Zbog toga će se povećati razina subvencioniranja u odnosu na razinu zabilježenu tijekom RIPR-a. Uistinu, budući da se koristi u okviru MEIS-a mogu zatražiti za svaki izvoz, očekuje se da će stopa subvencije za taj program znatno narasti i dosegnuti razinu od 2 %.

(101)

Detaljan opis programa nalazi se u poglavlju 5. dokumenata FTP 09–14 i FTP 15–20 te u poglavlju 5. dokumenata HOP I 09–14 i HOP I 15–20.

(102)

Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga ispunjavaju uvjete za taj program.

(103)

Pod uvjetom da ima izvoznu obvezu, društvo smije uvoziti osnovna sredstva po sniženoj stopi carine. Izvozna obveza znači obveza izvoza robe najmanje u vrijednosti koja, ovisno o odabranom potprogramu, odgovara šestorostrukom ili osmerostrukom iznosu ušteđene pristojbe. Radi toga indijska vlada izdaje dozvolu EPCGS-a nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Programom je predviđena snižena stopa uvozne carine od 3 % koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze u okviru tog programa. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja. Osnovna sredstva mogu se uvesti i po stopi carine od 0 % u okviru EPCGS-a, ali u tom je slučaju vrijeme za realizaciju izvozne obveze kraće.

(104)

Nositelj dozvole EPCGS-a može nabavljati osnovna sredstva i na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti mogućnost bescarinskog uvoza komponenata potrebnih za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. U suprotnom, domaći proizvođač može zahtijevati olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu osnovnih sredstava isporučenih nositelju dozvole u okviru EPCGS-a.

(105)

Kao i u početnom ispitnom postupku utvrđeno je da je proizvođač izvoznik koji surađuje nastavio ostvarivati koristi na temelju EPCGS-a tijekom RIPR-a.

(106)

EPCGS-om se osiguravaju subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine financijski je doprinos indijske vlade jer se tom povlasticom snižava prihod od carina indijske vlade koji bi inače dospio na naplatu. Osim toga, smanjenjem carine izvoznik ostvaruje korist jer se zbog ušteđene carine pri uvozu poboljšava likvidnost trgovačkog društva.

(107)

Nadalje, EPCGS de iure ovisi o realizaciji izvoza s obzirom na to da se takve dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se EPCGS smatra specifičnim te se smatra da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(108)

EPCGS se ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii Osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene tih dopuštenih sustava, kako se navodi u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe, jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(109)

Iznos subvencije protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih osnovnih sredstava u predmetnoj industriji. Tako izračunan iznos koji se može pripisati RIPR-u prilagođen je tako da su mu tijekom tog razdoblja dodane kamate kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa tijekom RIPR-a u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(110)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe taj se iznos subvencije raspodijelio na odgovarajući izvozni promet tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(111)

Na temelju navedenog stopa subvencije utvrđena za taj program za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi 0,27 %.

(112)

Nakon objave proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je za izračun stope subvencije na temelju tog programa iznos subvencije trebalo dodijeliti prema ukupnom prometu društva, uključujući izvoz i domaću prodaju, umjesto samo prema izvoznom prometu. Svoju je tvrdnju opravdao činjenicom da se strojevi kojima se ostvaruje korist od subvencioniranja prema EPCGS-u mogu upotrijebiti i za proizvodnju proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu te je uputio na članak F točku (b) podtočku 2. Smjernica Komisije za izračun iznosa subvencije u ispitnim postupcima u vezi s kompenzacijskim pristojbama (14) („Smjernice”) u kojem se nalazi uputa za izračun stopa subvencije za neizvozne subvencije. Međutim, time što se strojevima uvezenima u okviru EPCGS-a može proizvesti GES namijenjen prodaji na domaćem tržištu ne osporava se mogućnost da se EPCGS kvalificira kao izvozna subvencija jer ta subvencija, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama (103) i (107), de iure ovisi o realiziranom izvozu. Zato se članak F točka (b) podtočka 2. Smjernica koji se odnosi na neizvozne subvencije ne primjenjuje na izračun EPCGS-a i tvrdnja je odbijena. Podsjeća se, osim toga, da je metoda izračuna upotrijebljena za EPCGS u ovom postupku ista kao metoda koja se upotrebljava u ostalim postupcima koji se odnose na GES podrijetlom iz Indije, odnosno u početnom ispitnom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 57. Uredbe Komisije (EZ) br. 1008/2004 (15)), parcijalnoj privremenoj reviziji (vidjeti uvodnu izjavu 54. Uredbe (EZ) br. 1354/2008) i prvoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (vidjeti uvodnu izjavu 47. Provedbene uredbe (EU) br. 1185/2010).

(113)

Podnositelji zahtjeva tvrdili su da je Središnja banka Indije („RBI”) na temelju ECS-a uvela najvišu gornju granicu kamatnih stopa koje banke naplaćuju na zajmove za kreditiranje izvoza. Gornja je granica navodno utvrđena na referentnu vrijednost osnovne kamatne stope banke umanjeno za 2,5 %.

(114)

Međutim, utvrđeno je da je RBI glavnom okružnicom DBOD br. DIR(Exp.) BC 06/04.02.002/2010-11 opozvao kamatne stope sa zadanom gornjom granicom uvedene bankama za zajmove za kreditiranje izvoza u INR s učinkom od 1. srpnja 2010. i da su opozvane kamatne stope sa zadanom gornjom granicom uvedene bankama za zajmove za kreditiranje izvoza u stranoj valuti s učinkom od 5. svibnja 2012. glavnom okružnicom DBOD br. DIR(Exp.) BC 04/04.02.002/2011-2012, s iznimkom određenog ograničenog broja industrijskih sektora. GES se nije nalazio na popisu iznimaka i u skladu s pravnom osnovom na snazi program ECS stoga nije bio dostupan proizvođačima GES-a tijekom RIPR-a.

(115)

U ispitnom postupku potvrđeno je da su stvarne stope koje je proizvođač izvoznik koji surađuje dobio za svoje zajmove bile jednake ili tek malo drukčije od osnovnih stopa odgovarajućih banaka koje su odobravale te zajmove. Budući da ništa nije upućivalo ni na to da RBI odlučuje o osnovnim stopama banaka, zaključeno je da su banke slobodno odlučivale o stopama zajmova za kreditiranje izvoza.

(116)

Treba napomenuti da je RBI nedugo nakon RIPR-a najavio novi „Program izjednačavanja kamata za kreditiranje izvoza u rupijama prije i poslije otpremanja” u glavnoj okružnici DBR.Dir.BC.br. 62/04.02.001/2015-16 od 4. prosinca 2015. Program je dostupan za izvoz širokog spektra proizvoda, uključujući GES, neovisno o veličini proizvođača izvoznika i za sav izvoz malih i srednjih poduzeća. Na osnovi navedenoga ne može se isključiti mogućnost da je proizvođač izvoznik koji surađuje počeo iskorištavati ili da će ubuduće iskorištavati taj program. Međutim, koristi bi, ako ih je bilo, bile ostvarene nakon RIPR-a.

(117)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija ne smatra potrebnim u okviru ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera donositi zaključke o tom programu.

(118)

Na temelju Politike poticanja industrije iz 2004., država Madhya Pradesh („MP”) nudi izuzeća od davanja za električnu energiju industrijskim društvima koja ulažu u proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

(119)

Opis programa za izuzeće od davanja za električnu energiju koji primjenjuje vlada države Madhya Pradesh nalazi se u odjeljku 3.B Zakona o davanju za električnu energiju iz 1949.

(120)

Svaki proizvođač koji uloži određeni iznos kapitala u osnivanje elektrane u državi Madhya Pradesh ispunjava uvjete za taj program.

(121)

U skladu s obavijesti br. 5691-XIII-2004 vlade države Madhya Pradesh od 29. rujna 2004. društva ili osobe koje ulažu u nove vlastite elektrane kapaciteta većeg od 10 KW mogu od Inspektorata za električnu energiju države Madhya Pradesh dobiti potvrdu o izuzeću od davanja za električnu energiju. Izuzeće se daje samo za električnu energiju koja se proizvodi za vlastitu potrošnju i samo ako nova vlastita elektrana nije zamjena za staru. Izuzeće se daje na razdoblje od pet godina.

(122)

Putem obavijesti br. 3023/F-4/3/13/03 od 5. travnja 2005. vlada države Madhya Pradesh izuzela je prvu elektranu koju je izgradio proizvođač izvoznik koji surađuje („elektrana snage 30 MW”) na razdoblje od 10 godina s učinkom od 6. travnja 2005. Napominje se da se ta obavijest odnosila samo na proizvođača izvoznika koji surađuje te je time bila iznimka od općeg razdoblja izuzeća od pet godina definiranog u obavijesti br. 5691-XIII-2004. Iz toga bi se moglo zaključiti da se taj poticaj ne dodjeljuje sustavno u skladu kriterijima jasno utvrđenima pravom ili propisom.

(123)

Putem obavijesti br. 4328-XIII-2006 od 21. srpnja 2006. vlada države Madhya Pradesh uvela je jasna razdoblja izuzeća od pet, sedam i deset godina koja se primjenjuju ovisno o investicijskoj vrijednosti subvencionirane elektrane.

(124)

Prema pismu vlade države Madhya Pradesh od 4. veljače 2015., sedmogodišnje izuzeće dodijeljeno je za drugu elektranu proizvođača izvoznika koji surađuje („elektrana snage 33 MW”) od 10. lipnja 2009. do 9. lipnja 2016.

(125)

Iznos subvencije izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe na temelju neplaćenog davanja za prodaju električne energije kupljene u RIPR-u (brojnik) i ukupnog prometa trgovačkog društva od prodaje (nazivnik), budući da EDES ne ovisi o ostvarenom izvozu, a ni uporaba električne energije nije bila ograničena samo na proizvodnju proizvoda u ispitnom postupku.

(126)

Na temelju navedenog, stopa subvencije utvrđena za taj program za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi oko 2 %.

(127)

Međutim, elektrana snage 30 MW kojom je upravljao proizvođač izvoznik prestala je biti prihvatljiva za program EDES u travnju 2015. (odnosno tijekom RIPR-a) u skladu s obavijesti br. 3023/F-4/3/13/03 iz uvodne izjave (122). U ispitnom postupku potvrđeno je da nakon tog datuma proizvođač izvoznik nije ostvarivao korist od oslobođenja od carine za tu elektranu.

(128)

Prihvatljivost elektrane snage 33 MW istekla je u lipnju 2016. kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (124). Budući da je posjet radi provjere obavljen u lipnju 2016. nije bilo moguće na licu mjesta provjeriti je li nakon tog datuma zaista prestao prijenos koristi. Međutim, s obzirom na to da se istek ostvarivanja koristi mogao provjeriti za elektranu snage 30 MW, nema materijalne osnove za osporavanje činjenice da su na vrijeme istekle i koristi za elektranu snage 33 MW.

(129)

U pogledu isteka koristi tog programa, Komisija je utvrdila da je proizvođač izvoznik prestao ostvarivati koristi od tog programa. U svakom slučaju, Komisija ne smatra da je u okviru ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera potrebno utvrđivati nalaze o tom programu jer, kako je ranije utvrđeno, postoji dovoljno dokaza za zaključak da je subvencioniranje nastavljeno na temelju programa o kojima postoje nalazi Komisije.

(130)

Iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izraženi ad valorem, za proizvođača izvoznika koji surađuje bili su sljedeći:

Tablica 1.

(131)

Ukupan iznos subvencioniranja prelazi prag de minimis koji se navodi u članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe.

(132)

Indijska je vlada izjavila da proizvođač izvoznik koji ne surađuje, Graphite India Limited („GIL”), nije iskoristio nijedan od pet dostupnih programa protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere preko kojih je, kako je utvrđeno, HEG ostvarivao koristi, na temelju sljedećih tvrdnji:

(133)

Te se tvrdnje, međutim, moraju odbiti zbog sljedećih razloga:

(134)

Prema zahtjevu za reviziju GIL je ostvario koristi od istih programa protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere kao i proizvođač izvoznik koji surađuje. Ne postoje dostupni podaci koji bi upućivali da to nije slučaj. Zapravo, u postojećem se ispitnom postupku pokazalo da su dva programa na temelju kojih je GIL ostvarivao koristi i protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere (DDS i EPCGS) i dalje na snazi i da izvoznik koji surađuje od njih ostvaruje korist. Na temelju tih dostupnih činjenica i u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe zaključeno je da je subvencioniranje na razini zemlje nastavljeno tijekom RIPR-a.

(135)

Utvrđeno je da se proizvođač izvoznik koji surađuje tijekom RIPR-a nastavio koristiti subvencijama koje dodjeljuju nadležna indijska tijela, a protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. U uvodnoj izjavi (134) utvrđeno je da je subvencioniranje nastavljeno i na razini zemlje.

(136)

U okviru programa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere ponovno se ostvaruju koristi i nema pokazatelja (osim za FMS koji je odmah zamijenjen MEIS-om) da će se ti programi u doglednoj budućnosti ukinuti ili da će proizvođač izvoznik koji surađuje prestati ostvarivati koristi u okviru tih programa. Naprotiv, ti su programi obnovljeni tijekom RIPR-a kao dio Vanjskotrgovinske politike 2015. – 2020. koja će na snazi ostati do ožujka 2020. Osim toga, podsjeća se da je nakon RIPR-a: i. povećana stopa subvencije u okviru MEIS-a, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama (96) i (100) te ii. ponovno aktiviran program kredita za subvencioniranje izvoza kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (116). Štoviše, svi su izvoznici prihvatljivi za nekoliko programa subvencija.

(137)

Ispitano je i bi li se u slučaju ukidanja mjera zabilježio znatan obujam izvoza u Uniju. U tu su svrhu analizirani sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, izvoz iz Indije u ostale treće zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(138)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (30), surađivao je samo jedan proizvođač izvoznik u Indiji koji je činio samo polovinu ukupnog indijskog proizvodnog kapaciteta. Stoga se nalazi u odjeljcima u nastavku temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe. U tom pogledu Komisija je upotrijebila podatke koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, bazu podataka Ujedinjenih naroda, statističke podatke Glavne uprave za prikupljanje i statističku obradu obavještajnih podataka u sektoru trgovine („DGICS”) koje je dostavila indijska vlada i javno dostupne podatke.

(139)

Na temelju javno dostupnih financijskih podataka i provjerenih podataka proizvođača izvoznika koji surađuje, HEG-a (16)  (17), oba indijska proizvođača izvoznika povećala su za 27 % svoj proizvodni kapacitet nakon prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera koja se navodi u uvodnoj izjavi (4). Na kraju RIPR-a ukupni proizvodni kapacitet u Indiji iznosio je 160 000 tona godišnje i bio je jednako podijeljen između dvaju proizvođača (18). K tome, ispitnim je postupkom otkriveno da će indijski proizvođači izvoznici vjerojatno dodatno povećati svoj kapacitet ako potražnja naraste (19).

(140)

Obujam proizvodnje dvaju indijskih proizvođača kretao se u rasponu od 110 000 do 120 000 tona tijekom RIPR-a. Na temelju prethodno navedenog procijenjeno je da je ukupni indijski rezervni kapacitet bio između 40 000 i 50 000 tona, što je činilo između 29 % i 36 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a.

(141)

Do povećanja kapaciteta došlo je istodobno sa smanjenjem potrošnje GES-a u Indiji i svijetu. GES se uglavnom upotrebljava u industriji elektročelika, točnije u čeličanama za taljenje čeličnog otpada. Stoga je razvoj potrošnje GES-a povezan s razvojem proizvodnje elektročelika i slijedi slična kretanja. U ispitnom postupku utvrđeno je da se proizvodnja elektročelika u Indiji i svijetu smanjila od 2012. do RIPR-a (20), dok se proizvodni kapacitet za GES u Indiji povećao.

(142)

Indijska su nadležna tijela krajem studenoga 2014. uvela antidampinške mjere na uvoz GES-a iz Kine (21). Očekuje se da će indijski proizvođači povećati svoj tržišni udjel na domaćem tržištu.

(143)

Na temelju javnih financijskih izvještaja utvrđeno je da su oba proizvođača izvoznika usmjerena na izvoz (22)  (23) i da su tijekom RIPR-a izvezli oko 60 % svoje ukupne proizvodnje.

(144)

Unija je za HEG, proizvođača izvoznika koji surađuje, ostala važno izvozno odredište unatoč mjerama na snazi. Izvoz HEG-a činio je tijekom RIPR-a između 10 % i 17 % njegove ukupne prodaje s obzirom na vrijednost te između 10 % i 20 % s obzirom na obujam. Indijsko trgovačko društvo koje ne surađuje GIL izvezlo je tijekom RIPR-a vrlo mali obujam u Uniju. Međutim, to treba promatrati u korelaciji s antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama koje se primjenjuju na GIL (ukupno 15,7 %) u usporedbi s HEG-om (ukupno 7 %).

(145)

Budući da nije postojao nijedan drugi pouzdaniji izvor za utvrđivanje obujma izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja, upotrijebljena je baza podataka Ujedinjenih naroda. U skladu s tom bazom podataka izvoz u ostale treće zemlje povećao se za 43 % od 2012. do 2013., a zatim se 2014. i 2015. smanjio za 38 % u odnosu na 2013. Obujam izvoza općenito sa smanjio od 2012. do RIPR-a (za 10 %). Glavna odredišta indijskog izvoza 2015. bili su SAD, Saudijska Arabija, Iran, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Republika Koreja i Egipat. Indijski se izvoz u neka od tih odredišta povećao od 2012. do 2015. (primjerice u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i SAD), dok se u neka druga (Iran, Turska, Republika Koreja i Egipat) smanjio, s ukupnim smanjenjem od 9 %.

(146)

Iako je Rusija za indijske proizvođače 2012. bila treće izvozno tržište u smislu obujma, nakon što je Rusija na uvoz GES-a iz Indije u prosincu 2012. uvela pristojbu ad valorem u rasponu od 16,04 % do 32,83 % (24), izvoz iz Indije u Rusiju pao je 2015. sa 4 415 tona na 638 tona, što je smanjenje od 86 %.

(147)

Podaci o obujmu izvoza iz baze podataka Ujedinjenih naroda mogli su se unakrsno usporediti sa statističkim podacima DGCIS-a, koji su pokazali kretanja slična onima zabilježenima u bazi podataka Ujedinjenih naroda.

(148)

Osim toga, obujam izvoza u ostale treće zemlje proizvođača izvoznika koji surađuje HEG isto je tako slijedio slična kretanja, odnosno obujam izvoza u ostale treće zemlje povećao se od 2012. do 2013. i smanjio od 2014. do RIPR-a uz opće silazno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Treba napomenuti da je unatoč smanjenju obujma izvoza ukupna razina u RIPR-u ostala znatna, između 20 000 tona i 30 000 tona.

(149)

U pogledu razina izvoznih cijena, na temelju podataka iz baze podataka Ujedinjenih naroda ispitnim postupkom otkriveno je da su cijene indijskog izvoza u određene zemlje kao što su SAD i Republika Koreja, koje su od 2012. do 2014. u prosjeku bile niže od cijena u EU-u, 2015. narasle na otprilike istu razinu na kojoj su bile cijene u EU-u. Osim toga, indijske izvozne cijene u ostale zemlje kako je primjerice Saudijska Arabija, koje su od 2012. do 2014. bile niže od cijena u EU-u, narasle su 2015. na razinu višu od razine cijena u EU-u. Nadalje, indijski je izvoz u određene ostale zemlje, primjerice Tursku, nastavio biti niži od cijena u EU-u tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Međutim, potrebno je napomenuti da se u cijenama iz te baze podataka ne razlikuju različite vrste proizvoda i zato je pouzdanost usporedbe cijena na toj osnovi ograničena.

(150)

Analiza podataka o cijenama izvoza na tržišta ostalih trećih zemalja proizvođača izvoznika koji surađuje pokazala je da su 2012. i 2014. prosječne cijene na tržištu Unije bile više od prosječnih cijena HEG-a na ostalim trećim tržištima (prilagođenih na osnovi kalendarske godine jer su se podaci dostavljali na osnovi financijske godine) iako su tijekom RIPR-a prosječne cijene na tržištu Unije bile niže od prosječnih cijena HEG-a na ostalim trećim tržištima.

(151)

Nisu bili dostupni drugi podaci za utvrđivanje preciznih razina cijena indijskih proizvođača izvoznika na tržištima ostalih trećih zemalja.

(152)

Privlačnost tržišta Unije dokazana je činjenicom da se usprkos antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama na snazi indijski GES i dalje uvozio na tržište Unije. Tijekom razmatranog razdoblja Indija je i dalje bila druga najveća zemlja izvoznica u Uniju nakon Narodne Republike Kine („Kina”). Unatoč smanjenju od 2012. do RIPR-a Indija je zadržala znatan obujam i tržišne udjele izvoza u Uniju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (179) u nastavku.

(153)

Mogući razvoj izvozne prodaje u Uniju ako se dopusti istek mjera treba promatrati u odnosu na ukupno smanjenje potrošnje GES-a u Indiji i svijetu u kombinaciji s rezervnim kapacitetom u Indiji. Time će se vjerojatno povećati pritisak na indijske proizvođače izvoznike da ispitaju dodatna izvozna tržišta, posebno uzimajući u obzir njihov poslovni model koji je usmjeren na izvoz. Stoga će se u slučaju stavljanja mjera u Uniji izvan snage i oslobađanja tržišta Unije antidampinških ili kompenzacijskih pristojbi veliki dio raspoloživog rezervnog kapaciteta vjerojatno upotrijebiti za izvoz na tržište Unije. Posebno zato što se u ispitnom postupku pokazalo da je 2015. unatoč povećanju indijskog izvoza na neka izvozna tržišta (kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i SAD) kretanje ukupnog izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja bilo silazno. To upućuje na činjenicu da je kapacitet određenih trećih zemalja za prihvat dodatnih izvoznih količina, čini se, ograničen.

(154)

K tome je Rusija, kako se navodi u uvodnoj izjavi (146), uvela antidampinške pristojbe na uvoz GES-a iz Indije. Zbog toga je indijskim proizvođačima izvoznicima pristup tom tržištu ograničen te oni ne mogu povećati ili preusmjeriti obujam svojeg izvoza u Rusiju, što je vidljivo i iz pada izvoza na to odredište od 2012.

(155)

Na temelju toga indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će nastaviti izvoziti znatne količine u Uniju ako se dopusti istek mjera te čak povećati postojeći obujam izvoza, uzme li se u obzir njihov znatan rezervni kapacitet. Vjerojatno je da će proizvođač izvoznik koji surađuje imati poticaj za dodatno povećanje svoje već znatne prisutnosti na tržištu Unije, što je još vjerojatnije za proizvođača izvoznika koji ne surađuje, čije su razine pristojbi više u odnosu na proizvođača izvoznika koji surađuje i koji je gotovo prestao izvoziti na tržište Unije.

(156)

Prethodnom se analizom pokazalo i. da je subvencionirani indijski uvoz i dalje ulazio na tržište Unije u znatnim količinama tijekom RIPR-a; ii. da će programi subvencija i dalje biti dostupni u doglednoj budućnosti; iii. da su oba indijska proizvođača usmjerena na izvoz i raspolažu rezervnim kapacitetom koji bi se mogao upotrijebiti za povećanje obujma izvoza u Uniju; iv. da svjetska potrošnja ima silazno kretanje zbog čega se smanjuju mogućnosti izvoza na određena ostala treća tržišta; v. da su zbog postojanja antidampinških mjera u Rusiji protiv indijskog GES-a indijskim proizvođačima izvoznicima dodatno ograničene izvozne mogućnosti. Zbog toga je vjerojatno da će indijski GES nastaviti ulaziti na tržište Unije u znatnim količinama i po subvencioniranim cijenama u slučaju ukidanja mjera.

(157)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je u skladu s člankom 18. stavkom 3. Osnovne uredbe zaključila da postoji vjerojatnost nastavka subvencioniranja ako se dopusti istek mjera na snazi.

(158)

Nakon objave jedini indijski proizvođač izvoznik koji surađuje, HEG, tvrdio je da Komisija u svojoj procjeni vjerojatnosti nastavka subvencioniranja nije razmotrila činjenice koje se odnose na razdoblje nakon RIPR-a. U tom je pogledu indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio da Komisija prilikom primjene članka 28. Osnovne uredbe nije uzela u obzir činjenicu da je GIL, drugi indijski proizvođač GES-a, izvršio ulaganje u proizvodni pogon u Uniji, odnosno u Graphite Cova GmbH („GIL Cova”). HEG je nadalje tvrdio da GIL ima strateški dugoročni ugovor za prodaju pečenih zelenih elektroda (koje su poluproizvod) svojem pogonu za grafitizaciju GIL Cova. HEG je tvrdio i da je zaključak Komisije da će se zbog GIL-ova strateškog ulaganja izvoz iz Indije povećati pogrešan te da se zaključak da oba indijska proizvođača raspolažu rezervnim kapacitetom za izvoz temelji na pukim pretpostavkama. HEG je tvrdio i da se obujam uvoza u Uniju neće povećati zbog isteka mjera ako je suditi prema silaznom kretanju izvoza iz Indije u Uniju (uključujući i HEG-ova izvoza u Uniju) nakon RIPR-a.

(159)

HEG je osim toga tvrdio da su HEG-ovi planovi za povećanje proizvodnog kapaciteta bili samo zamisao predsjednika njegova upravnog odbora, s obzirom na povoljno gospodarsko stanje 2010. Stoga u godišnjem izvješću HEG-a za godinu koja je završila 31. ožujka 2016. nema novih prijedloga za proširenje kapaciteta o kojima raspravlja upravni odbor.

(160)

HEG je u pogledu usporedbe cijena izvoza na tržišta ostalih trećih zemalja koju je Komisija provela u uvodnim izjavama (149) i (150) dostavio analizu svojih prosječnih cijena CIF/CFR u četirima ostalim trećim zemljama usporedivši ih sa svojom prosječnom cijenom CIF u Uniji i zaključio da su njegove prosječne cijene u četirima ostalim trećim zemljama uglavnom bile više od cijena u Uniji. Zato će, tvrdio je HEG, tržište Unije s nižim razinama cijena biti usporedno manje privlačno.

(161)

U pogledu tvrdnji HEG-a o ulaganju GIL-a u pogon GIL Cova tijekom razmatranog razdoblja, GIL je na tržište Unije izvezao vrlo malu količinu. Međutim, smatra se da razlog tome nije samo GIL-ovo ulaganje u pogon GIL Cova, nego uglavnom visoke antidampinške i kompenzacijske pristojbe koje se primjenjuju na izvoz društva GIL India u Uniju (ukupno 15,7 %). U slučaju stavljanja antidampinških i/ili kompenzacijskih mjera izvan snage, GIL će vjerojatno ponovno izvoziti u Uniju unatoč svojem ulaganju u pogon GIL Cova, uzmemo li u obzir i njegov raspoloživ rezervni kapacitet i privlačnost tržišta Unije kako je prethodno opisano u uvodnim izjavama (152) do (155).

(162)

U pogledu HEG-ove tvrdnje o izvoznim kretanjima nakon RIPR-a naglašava se da je taj izvoz obavljen dok su antidampinške i kompenzacijske mjere bile na snazi. Stoga iako se obujam HEG-ova izvoza nakon RIPR-a smanjivao, njegov izvoz u Uniju vjerojatno će se povećati ako antidampinške i/ili kompenzacijske mjere budu stavljene izvan snage uzimajući u obzir da je HEG unatoč mjerama na snazi nastavio na tržište Unije izvoziti po dampinškim i znatno subvencioniranim cijenama, njegov poslovni model koji je usmjeren na izvoz i njegov rezervni kapacitet za koji nije isključeno da će se povećati u budućnosti ako se potražnja za njegovim proizvodima poveća, kako je prethodno opisano u uvodnim izjavama (139) i (155).

(163)

Nadalje, u pogledu HEG-ove namjere da poveća svoj kapacitet ističe se da je tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta provedenog 2016. HEG nadležnom timu pokazao kratki film s pregledom HEG-ove grupe. Jedna od stavki prikazanih u filmu bili su budući planovi društva za povećanje proizvodnog kapaciteta. Štoviše, predstavnici društva objasnili su tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta da su ti planovi trenutačno na čekanju zato što društvo ne iskorištava u potpunosti svoj kapacitet i zbog smanjenja potražnje na svjetskom tržištu. Stoga će se, u slučaju stavljanja antidampinških i/ili kompenzacijskih mjera izvan snage, potražnja za indijskim GES-om na tržištu Unije vjerojatno povećati i HEG će zato biti motiviran povećati svoj kapacitet kako bi zadovoljio tu potražnju.

(164)

U pogledu HEG-ove tvrdnje o razlikama u cijeni između tržišta Unije i tržišta ostalih trećih zemalja, ističe se da se usporedba koju je Komisija provela u uvodnim izjavama (149) i (150) temelji na usporedbi prosječnih cijena indijskih proizvođača izvoznika na ostalim trećim tržištima s prosječnim cijenama proizvođača iz Unije na tržištu Unije, a ne s prosječnim cijenama indijskih proizvođača na tržištu Unije. Podsjeća se da je HEG-ova prosječna cijena na tržištu Unije na znatnoj dampinškoj razini kojom se snizuje prosječna cijena proizvođača iz Unije te ona stoga nije prikladna za predmetnu usporedbu.

(165)

S obzirom na prethodno navedeno, HEG-ove se tvrdnje odbijaju.

(166)

Stoga se potvrđuje zaključak Komisije da postoji vjerojatnost nastavka subvencioniranja u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(167)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo osam proizvođača (dva pojedinačna trgovačka društva i dvije skupine). Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe.

(168)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (141) stanje industrije GES-a blisko je povezano sa stanjem industrije elektročelika u kojoj se GES upotrebljava u pećima za proizvodnju elektročelika za taljenje čeličnog otpada. U tom su kontekstu tijekom razmatranog razdoblja prevladavali negativni tržišni uvjeti u industriji elektročelika uz smanjenu potrošnju, što se odrazilo i na potrošnju GES-a.

(169)

S obzirom na to da u Indiji postoje samo dva proizvođača izvoznika predmetnog proizvoda, podaci koji se odnose na uvoz GES-a iz Indije i ostalih trećih zemalja u Europsku uniju nisu predstavljeni preciznim brojkama kako bi se očuvala povjerljivost u skladu s člankom 29. Osnovne uredbe.

(170)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji tako što je zbrojila:

(171)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(172)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, potrošnja u Uniji smanjila se za 7 % 2013., oporavila se za 4 % od 2013. do 2014. i zatim se ponovno smanjila za 5 % od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(173)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama (141) i (168) ukupno smanjenje potražnje bilo je posljedica negativnih tržišnih uvjeta koji su prevladavali u sektoru elektročelika jer obujam prodaje grafitnih elektroda slijedi razvoj obujma proizvodnje čelika u električnim pećima.

(174)

Nakon objave indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je prilikom analize tržišnog udjela i potrošnje trebalo uzeti u obzir uvoz koji je proizvođačima iz Unije stizao od njihovih povezanih društava u SAD-u, Meksiku, Japanu i Maleziji i koji se vjerojatno znatno povećao tijekom protekle tri godine.

(175)

Uvoz iz svih ostalih trećih zemalja propisno je uzet u obzir prilikom izračunavanja potrošnje u Uniji kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi (170) te se na odgovarajući način odražava u ukupnoj potrošnji. Stoga je taj argument odbijen.

(176)

Obujam uvoza smanjivao se tijekom razmatranog razdoblja. Znatno se smanjio 2013. (za 43 %), povećao se 2014. i zatim se ponovno smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Smanjenje je ukupno iznosilo 26 % tijekom razmatranog razdoblja.

(177)

Komisija je tržišni udjel uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u uvodnoj izjavi (170).

(178)

Kretanja tržišnog udjela bila su slična kretanjima obujma uvoza, odnosno smanjenje od 2012. do 2013., povećanje od 2013. do 2014. i zatim ponovno smanjenje od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupni tržišni udjel smanjio se za 1,2 postotna boda u razdoblja ispitnog postupka revizije u odnosu na 2012.

(179)

Tržišni udjel indijskog uvoza na početku razmatranog razdoblja bio je u rasponu od 6 % do 7 %. Smanjio se na raspon od 4 % do 5 % do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(180)

Komisija je kretanje cijena indijskog uvoza utvrdila na temelju podataka zabilježenih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. One su uglavnom bile u skladu s cijenama koje je naveo proizvođač izvoznik koji surađuje.

(181)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozna cijena  (*1)

(182)

Prosječne uvozne cijene tijekom razmatranog razdoblja ukupno su se smanjile za 14 %. Uvozne cijene povećale su se za 5 % od 2012. do 2013., smanjile za 16 % 2014. i dodatno smanjile za 3 % u RIPR-u.

(183)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom i. ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica, i ii. odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po vrsti proizvoda iz uvoza indijskog proizvođača koji surađuje prema prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uz odgovarajuće prilagodbe za antidampinšku/kompenzacijsku pristojbu i troškove nastale nakon uvoza.

(184)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(185)

Usporedbom je za proizvođača izvoznika koji surađuje utvrđena ponderirana prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, oduzmu li se iz izračuna antidampinška i kompenzacijska pristojba, marža sniženja cijena iznosila bi 9 %. Proizvođač izvoznik koji ne surađuje uvezao je tek manju količinu tijekom RIPR-a. Komisija je unatoč tome provela procjenu sniženja cijene. Kad se od izračuna oduzmu antidampinške i kompenzacijske pristojbe na snazi, Komisija je utvrdila maržu sniženja cijena od 12 %. Međutim, ta se procjena temelji na vrlo malom obujmu uvoza, a zbog izostanka suradnje u njoj nisu u obzir uzete vrste proizvoda. Njezina je pouzdanost zbog toga ograničena.

(186)

U skladu sa smanjenjem potrošnje obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja smanjio se za 10 % od 2012. do RIPR-a. Tržišni udjel uvoza iz svih ostalih trećih zemalja bio je u rasponu od 22 % do 23 % tijekom razmatranog razdoblja. Glavnina uvoza dolazila je iz Kine, SAD-a, Meksika, Rusije i Japana i to su bile jedine zemlje s pojedinačnim tržišnim udjelima većima od 1 % tijekom RIPR-a.

(187)

Cijene uvoza iz SAD-a, Japana i Meksika bile su više od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije. Tržišni udjel uvoza iz SAD-a i Meksika povećao se za manje od 1 postotnog boda tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel uvoza iz Japana smanjio se za 1,5 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(188)

Cijene uvoza iz Kine i Rusije bile su niže od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije (osim 2012. za Rusiju). Prema podacima koje je u zahtjevu za reviziju dostavila industrija Unije, dio uvoza iz Kine odnosi se na GES malog promjera (promjera manjeg od 400 milimetara), dok se većina indijskog uvoza i proizvodnje industrije Unije sastoji od GES-a velikog promjera (25) (promjera većeg od 400 milimetara), koji je skuplji.

(189)

Tržišni udjel kineskog uvoza povećao se za 1 postotni bod tijekom razmatranog razdoblja i kretao se u rasponu od 10 % do 11 % tijekom RIPR-a, dok se tržišni udjel uvoza iz Rusije tijekom RIPR-a kretao u rasponu od samo 2 % do 3 %. Povećao se za 0,3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, to povećanje nije naštetilo tržišnom udjelu industrije Unije koji se kako je objašnjeno u sljedećoj uvodnoj izjavi (202) povećao za 1,9 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(190)

Zaključno, s obzirom na to da se u raspoloživim podacima iz statističkih podataka o uvozu ne razlikuju različite vrste proizvoda i da se stoga nije mogla provesti smislena usporedba cijena po vrsti proizvoda, kako je to bilo moguće za Indiju na temelju detaljnih podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, nije se mogao jasno utvrditi učinak uvoza iz Kine i Rusije.

(191)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe ispitivanje učinka subvencioniranog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(192)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (14), odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(193)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju, godišnjih izvješća proizvođača iz Unije koji ne surađuje i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(194)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencijske marže i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(195)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(196)

Oba skupa podataka smatraju se reprezentativnima za gospodarsko stanje industrije Unije.

(197)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

(198)

Obujam proizvodnje smanjio se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, najprije se povećao za 2 % do 2014., a zatim se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 8 % u odnosu na 2014.

(199)

Proizvodni kapacitet smanjio se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

(200)

Kao posljedica smanjenja obujma proizvodnje iskorištenost kapaciteta smanjila se za 3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja.

(201)

Obujam prodaje i tržišni udjel industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udjel proizvođača iz Unije

(202)

Ukupna prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za oko 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel industrije Unije mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja. Povećao se za 2,9 postotnih bodova 2013. Zatim se smanjio za 3,3 postotna boda 2014. i ponovno se povećao za 2,3 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tržišni udjel industrije Unije ukupno se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 1,9 postotnih bodova.

(203)

Nakon objave indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da bi za utvrđivanje tržišnog udjela industrije Unije trebalo uzeti u obzir uvoz koji je proizvođačima iz Unije stizao od njihovih povezanih društava u SAD-u, Meksiku, Japanu i Maleziji. Ipak, tržišni je udjel industrije Unije izračunan na osnovi prodaje njezine vlastite proizvodnje na tržištu Unije. Uvoz industrije Unije nije uzet u obzir jer bi se time poremetila opća slika zbog toga što bi se taj uvoz dvaput brojao; s jedne strane kao uvoz i s druge strane kao prodaja industrije Unije. Stoga je taj argument odbijen.

(204)

Od 2012. do RIPR-a potrošnja u Uniji smanjila se za 8 %. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 5 %, što se, međutim, pretvorilo u povećanje tržišnog udjela za 1,9 postotnih bodova.

(205)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

(206)

Zaposlenost u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja ostala je otprilike na istoj razini. Zbog smanjenja proizvodnje (smanjenje od 6 % tijekom razmatranog razdoblja) smanjila se i produktivnost za 6 % tijekom istog razdoblja.

(207)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se GES iz Indije i dalje uvozi na tržište Unije po subvencioniranim cijenama. Subvencijska marža utvrđena za Indiju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je znatno iznad razine de minimis opisane u uvodnoj izjavi (130). To se odvijalo istodobno sa smanjenjem uvoznih cijena u odnosu na 2012. Neovisno o tome, industrija Unije imala je koristi od kompenzacijskih mjera na snazi te je zadržala i neznatno povećala svoj tržišni udjel.

(208)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

(209)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji stalno se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja i ukupno smanjila za 25 % te dosegnula 2 825 EUR/tona u RIPR-u. Industrija Unije morala je smanjiti svoje cijene kako bi se odrazilo opće smanjenje prodajnih cijena na tržištu GES-a zbog smanjenja potražnje u sektoru elektročelika.

(210)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se u manjoj mjeri, odnosno za 18 %. Glavni čimbenik koji je utjecao na smanjenje jediničnog troška proizvodnje bilo je smanjenje cijene sirovine.

(211)

Nakon objave indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da su se svjetske cijene sirovine smanjile više nego trošak za sirovinu koji je industrija Unije imala tijekom razmatranog razdoblja. Industrija Unije bila je stoga neučinkovita u smislu nabave sirovina i zbog toga je njezina održivost bila upitna.

(212)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je industrija Unije sirovinu nabavljala diljem svijeta od svojih povezanih i nepovezanih strana po cijenama slične razine i ništa nije upućivalo na neučinkovitost u pogledu nabavljanja sirovine. Budući da ta tvrdnja nije bila dodatno potkrijepljena, odbijena je.

(213)

Prosječni troškovi rada tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(214)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se tijekom razmatranog razdoblja za neznatnih 2 %.

(215)

Razine zaliha tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(216)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u apsolutnim se razmjerima više nego udvostručila tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom RIPR-a razina zaliha činila je približno 11 % njezine proizvodnje.

(217)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(218)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije postupno se smanjila sa 11,3 % 2012. na 2,8 % tijekom RIPR-a, što je bilo smanjenje od 8,5 postotnih bodova.

(219)

Nakon objave indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je smanjenje profitabilnosti proizvođača iz Unije prouzročeno njihovim visokim općim administrativnim troškovima i općim troškovima prodaje.

(220)

Ispitnim postupkom utvrđeno je smanjenje jediničnog troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (210). To se smanjenje jediničnog troška proizvodnje odnosilo na administrativne troškove i troškove prodaje iako se najveći dio troškova pripisivao sirovini. Stoga je taj argument odbijen.

(221)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok smanjio se za 35 % tijekom razmatranog razdoblja. Znatno smanjenje novčanog toka uglavnom je objašnjeno znatnim smanjenjem profitabilnosti, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi (218).

(222)

Tijekom razmatranog razdoblja godišnji se tok ulaganja industrije Unije u predmetni proizvod smanjio za više od pola, sa 25 milijuna EUR 2012. na 12 milijuna EUR tijekom RIPR-a.

(223)

Nakon objave indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da se smanjenje ulaganja može pripisati isključivo smanjenoj potražnji i višku kapaciteta za proizvodnju GES-a u svijetu.

(224)

Istraga je potvrdila i da je, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi (172), došlo do smanjenja potrošnje GES-a tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, potrebno je napomenuti da su ulaganja industrije Unije u predmetni proizvod tijekom RIPR-a posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kad je također bila suočena sa smanjenjem potrošnje, bila na trostruko višoj razini od razne ostvarene tijekom RIPR-a ove revizije.

(225)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda postupno se smanjio sa 16,5 % 2012. na 3,9 % tijekom RIPR-a.

(226)

U ispitnom postupku pokazalo se da se unatoč mjerama na snazi tijekom razmatranog razdoblja većina pokazatelja štete razvijala negativno te da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo. Neovisno o tome, industrija Unije uspjela je zadržati i neznatno povećati svoj tržišni udjel, što je bilo moguće samo na štetu nižih ostvarenih razina dobiti.

(227)

Iako se ta negativna kretanja mogu objasniti smanjenom potrošnjom, koja se tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 8 %, indijski je uvoz i dalje stalno bio prisutan na tržištu Unije. Taj se uvoz prodavao po cijenama nižima od cijena industrije Unije zbog čega su se cijene industrije Unije snizile za 3 % u RIPR-u. Osim toga, utvrđeno je da je marža sniženja cijena iznosila 9 %. Tako je zbog dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Indije i dalje postojao pritisak na cijene. Pritisak na cijene tijekom sadašnjeg RIPR-a zaista se povećao u odnosu na prethodnu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera kada je sniženje cijena iznosilo manje od 2 %.

(228)

U okolnostima smanjene potrošnje i pritiska na cijene izazvanog dampinškim i subvencioniranim uvozom industrija Unije bila je prisiljena smanjiti svoje prodajne cijene. Zbog toga je njezina dobit, iako još uvijek pozitivna (2,8 %) u razdoblju ispitnog postupka revizije, bila manja od ciljane dobiti od 8 % utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(229)

Nakon objave indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da su s obzirom na to da se tržišni udjel industrije Unije povećao za 2 % proizvođači iz Unije ostvarili znatnu korist od smanjenja uvoza iz Indije. Tvrdilo se da je tržišni udjel industrije Unije još i veći uzme li se u obzir i uvoz industrije Unije iz ostalih trećih zemalja. Industrija Unije istodobno je suočena s oštrom cjenovnom konkurencijom iz ostalih izvora (posebno uvoz po niskim cijenama iz Kine i Rusije). Zato se tvrdilo da se uvozu iz Indije ne može pripisati nikakva šteta nastala zbog navodno manjeg tržišnog udjela proizvođača iz Unije.

(230)

Ispitni postupak zaista je pokazao smanjenje obujma i tržišnog udjela uvoza iz Indije, međutim, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi (227), pritisak na cijene zbog dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Indije još uvijek postoji, a čak se i pojačao tijekom trenutačnog RIPR-a u usporedbi s prethodnom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga je taj argument odbijen.

(231)

Ista zainteresirana strana tvrdila je i da Komisija nije uzela u obzir činjenicu da je uvoz po niskim cijenama iz Kine i Rusije jedan od glavnih uzroka pritiska na cijene na tržištu Unije te je pozvala na provedbu cjelovite analize uvoza po niskim cijenama iz Kine i Rusije proizvoda koji se razmatra prije utvrđivanja vjerojatnosti ponavljanja štete za industriju Unije. Ta je strana tvrdila i da su neki kineski proizvođači povećali uvoz GES-a velikog promjera na tržište Unije.

(232)

U pogledu uvoznih cijena GES-a iz Kine i Rusije trebalo bi, kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama (188) i (190), podsjetiti na sljedeće: i. nije se mogla provesti smislena usporedba cijena prema vrsti proizvoda za uvoz iz tih zemalja, kako je to bilo moguće za Indiju na temelju detaljnih podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje; ii. iz dostupnih statističkih podataka o uvozu Komisija nije u mogućnosti razlikovati različite vrste proizvoda te iii. prema podacima koje je dostavila industrija Unije u zahtjevu za reviziju, a koje su potvrdili korisnici, većinu uvoza iz tih zemalja čini GES manjeg promjera, koji je jeftiniji. Pored toga indijski proizvođač izvoznik koji surađuje nije dokazima potkrijepio svoju tvrdnju o povećanom uvozu GES-a većeg promjera iz Kine u Uniju.

(233)

Kad je riječ o obujmu uvoza GES-a iz Kine i Rusije i njegovu tržišnom udjelu, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi (189), tržišni udjel uvoza iz Kine povećan je za jedan postotni bod, a tržišni udjel uvoza iz Rusije povećao se za 0,3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. To se povećanje nije dogodilo na štetu tržišnog udjela industrije Unije koji se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (189), povećao za 1,9 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je taj argument odbijen.

(234)

Ista zainteresirana strana tvrdila je da je industrija Unije neučinkovito proizvodila GES manjeg promjera zato što je prodaja tih proizvoda činila samo dio obujma njezine ukupne prodaje.

(235)

Ponudu, odnosno vrstu proizvoda koji se prodaje, uobičajeno pokreću tržišni uvjeti, odnosno potražnja. Budući da tvrdnja o neučinkovitosti industrije Unije u proizvodnji GES-a manjeg promjera nije dodatno potkrijepljena dokazima taj je argument odbijen.

(236)

Ista zainteresirana strana tvrdila je da nije provedena analiza utjecaja povećane količine uvoza po dampinškim cijenama iz ostalih zemalja, uključujući i uvoz od povezanih društava iz SAD-a, Meksika, Malezije i Japana.

(237)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (187), cijene uvoza iz SAD-a, Japana i Meksika bile su više od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije. Tržišni udjel uvoza iz tih zemalja povećao se za 0,1 postotni bod tijekom razmatranog razdoblja i iznosio je manje od 10 % na kraju RIPR-a. Isto tako, Komisija nije imala dokaze o tome da su cijene iz tih zemalja dampinške. Stoga je taj argument odbijen.

(238)

Ista je zainteresirana strana tvrdila da je Komisija za izračun marže sniženja cijena prema vrsti proizvoda upotrijebila kontrolni broj proizvoda („PCN”), čime nije uzela u obzir upotrijebljenu sirovinu, čiji je utjecaj na troškove i cijene ipak znatan. Da su uspoređene vrste proizvoda dobivene iz iste sirovine smanjila bi se marža sniženja cijena i umjesto 9 %, iznosila bi 8 %.

(239)

Razlika u sirovinama zaista se nije odražavala u strukturi PCN-a i zbog toga u izračunu marže sniženja cijena ta razlika nije uzeta u obzir. Ipak, kad su vrste proizvoda razdvojene uzimajući u obzir sirovine upotrijebljene radi izračuna marže sniženja cijena, kako je zainteresirana strana predložila nakon objave, marža sniženja cijena navedena u uvodnoj izjavi (227) smanjila se za samo jedan postotni bod i iznosila je 8 %. To smanjenje stoga nije bitno utjecalo na nalaz Komisije u pogledu marže sniženja cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(240)

Ista zainteresirana strana upitnom je smatrala razinu ciljane dobiti od 8 % utvrđenu u početnom ispitnom postupku tvrdeći da su proizvođači GES-a bili suočeni s gubicima zbog pada međunarodne potražnje za čelikom te ciljana dobit od 8 % zato više nije bila opravdana.

(241)

Podsjeća se na to da bi ciljana razina dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije trebala biti ona razina koju industrija te vrste u tom sektoru može razumno postići u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno bez dampinškog/subvencioniranog uvoza. U tom smislu, kako se navodi u uvodnoj izjavi (34) Uredbe (EZ) br. 1628/2004 primjereno su se ispitale razine dobiti industrije Unije kada je tržišni udjel subvencioniranog uvoza bio najniži (odnosno 1999.). Stoga je konačno zaključeno da bi maržu dobiti za koju bi se razumno moglo smatrati da predstavlja financijsko stanje industrije Zajednice ako isključimo štetno subvencioniranje iz Indije za potrebe izračunavanja marže štete trebalo utvrditi na 8 %. Stoga je taj argument odbijen.

(242)

Komisija je na osnovi prethodno navedenog zaključila da je industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila u iznimno osjetljivoj situaciji, što se uglavnom može pripisati negativnim tržišnim uvjetima i posljedičnom padu potrošnje. Zato je procjena Komisije bila usmjerena na vjerojatnost ponavljanja štete zbog subvencioniranog uvoza iz Indije.

(243)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju stavljanja mjera protiv Indije izvan snage, analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, izvoz iz Indije u ostale treće zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(244)

U uvodnoj izjavi (155) zaključeno je da će indijski proizvođači izvoznici vjerojatno nastaviti izvoziti znatne količine u Uniju ako se dopusti istek mjera te čak povećati postojeći obujam izvoza i da će taj izvoz vjerojatno biti po subvencioniranim cijenama.

(245)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama (139) i (140), procjenjuje se da je tijekom RIPR-a indijski kapacitet iznosio približno 160 000 tona i da je rezervni kapacitet bio između 40 000 i 50 000 tona, što je tijekom istog razdoblja činilo između 29 % i 36 % potrošnje u Uniji. K tome, kako se navodi u uvodnoj izjavi (139), indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će dodatno povećati svoj kapacitet ako potražnja naraste. Kako se navodi u uvodnoj izjavi (142), Indijska nadležna tijela krajem studenoga 2014. uvela su antidampinške mjere na uvoz GES-a iz Kine. Očekuje se da će indijski proizvođači zbog toga povećati svoj tržišni udjel na domaćem tržištu.

(246)

S obzirom na privlačnost tržišta Unije koja je opisana u uvodnim izjavama (152) do (155) barem dio rezervnog kapaciteta vrlo će se vjerojatno preusmjeriti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Isto tako, kako je opisano u uvodnoj izjavi (143), indijski proizvođači u velikoj su mjeri usmjereni na izvoz. Kad je riječ o cijenama GES-a kako su opisane u uvodnoj izjavi (149), više razine cijena nego u Uniji utvrđene su za određena indijska izvozna odredišta. Međutim, zbog različite ponude proizvoda taj podatak ne mijenja ukupnu ocjenu da će se novi kapacitet usmjeriti na tržište Unije s obzirom na to da je pouzdanost te usporedbe cijena ograničena.

(247)

Kako se navodi u uvodnoj izjavi (146), u Rusiji su uvedene antidampinške mjere protiv uvoza indijskog GES-a i izvoz iz Indije u Rusiju znatno je pao tijekom razmatranog razdoblja. To znači da je za indijske proizvođače izvoznike pristup na treće po važnosti tržište ograničen, a s postojećim ili vjerojatno čak i povećanim rezervnim kapacitetom koji je opisan u uvodnoj izjavi (245) velika je vjerojatnost da će indijski proizvođači izvoznici znatno povećati svoj uvoz predmetnog proizvoda na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(248)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (185), indijskim uvoznim cijenama bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi prodajne cijene u Uniji snizile bi se za 9 %. Za proizvođača izvoznika koji ne surađuje izračunano je da bi procijenjena marža sniženja cijena bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi iznosila 12 %. To je pokazatelj vjerojatne razine cijene uvoza iz Indije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Na temelju toga, pritisak na cijene na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatno će se povećati, čime bi se dodatno pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije.

(249)

U pogledu obujma vrlo je vjerojatno da bi se stavljanjem mjera izvan snage indijskim proizvođačima izvoznicima omogućilo stjecanje tržišnih udjela na tržištu Unije. Posebno bi za proizvođača izvoznika koji ne surađuje i koji trenutačno ima visoku stopu pristojbe od 15,7 % to bio snažan poticaj da nastavi izvoziti znatne količine na tržište Unije. Ako bi se to dogodilo, industrija Unije doživjela bi trenutačan pad obujma prodaje i tržišnih udjela.

(250)

Na temelju toga indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će, ako mjere izostanu, povećati svoju prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam uvoza i tržišne udjele po dampinškim i subvencioniranim cijenama i dovesti do znatnog sniženja prodajnih cijena industrije Unije. Time će se povećati pritisak na cijene na tržištu Unije i ostvariti negativni učinak na profitabilnost i financijsko stanje industrije Unije. Time će se dodatno pogoršati gospodarsko stanje industrije Unije.

(251)

Komisija je na temelju prethodno navedenog zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost ponavljanja štete.

(252)

U skladu s člankom 31. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih kompenzacijskih mjera protiv Indije bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(253)

Podsjeća se da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije.

(254)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 31. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(255)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka subvencioniranja i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(256)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (226), mjerama je industriji Unije omogućeno zadržavanje tržišnih udjela. Istodobno je u uvodnoj izjavi (250) zaključeno da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela pogoršanje stanja dopusti li se istek kompenzacijskih mjera protiv Indije. Stoga se može zaključiti da bi nastavak mjera protiv Indije koristio industriji Unije.

(257)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (16), nijedan uvoznik nije surađivao niti se javio u postojećem ispitnom postupku. Stoga nije bilo naznaka da bi zadržavanje mjera imalo negativni učinak na uvoznike koji nadmašuje pozitivni učinak mjera.

(258)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (18), od 53 korisnika s kojima se stupilo u kontakt osam je dostavilo odgovor na upitnik. Četiri od njih upotrebljavali su GES uvezen iz Indije. Njihov je uvoz činio približno 20 % cjelokupnog uvoza predmetnog proizvoda iz Indije.

(259)

Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera neće biti znatan za korisnike. Unatoč desetogodišnjem postojanju mjera korisnici u Uniji nastavili su se opskrbljivati, među ostalim, iz Indije. Korisnici nisu dostavili nikakve podatke iz kojih je vidljivo da je bilo poteškoća u pronalaženju drugih izvora, a takvi podaci nisu utvrđeni ni u ispitnom postupku.

(260)

Nadalje, podsjeća se da je u pogledu učinka uvođenja mjera na korisnike u početnom ispitnom postupku zaključeno da, s obzirom na zanemariv učinak troška GES-a na korisničke industrije, nije vjerojatno da bi povećanje troška imalo znatan učinak na korisničku industriju. Ti su nalazi potvrđeni u ovoj reviziji jer nakon uvođenja mjera nisu utvrđene nikakve naznake o suprotnom. Nadalje, nijedan od tih četiriju korisnika nije iznio argument protiv zadržavanja mjera.

(261)

Jedan savez proizvođača čelika, njemački savez industrije čelika (Wirtschaftsvereinigung Stahl), usprotivio se nastavku mjera tvrdeći da su mjere dovele do konkurentski nepovoljnog položaja proizvođača čelika u Uniji u odnosu na proizvođače čelika u ostalim regijama u kojima nisu uvedene mjere za GES. Savez je naveo da bi se nastavkom mjera industriji Unije omogućilo zadržavanje vladajućeg položaja. Međutim, iz razvoja indijskog uvoza nakon uvođenja mjera proizlazi da se uvoz iz Indije nastavio tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, u ispitnom postupku pokazalo se da se GES sve više uvozi na tržište Unije iz određenog broja ostalih trećih zemalja.

(262)

Na temelju toga i u skladu sa zaključcima donesenima u početnom ispitnom postupku očekuje se da nastavak mjera neće imati znatan negativni učinak na korisnike te da stoga ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(263)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv produljenja postojećih kompenzacijskih mjera protiv uvoza iz Indije.

(264)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati kompenzacijske mjere na snazi. Nakon te objave omogućen im je i rok za dostavu primjedbi. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(265)

Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi da bi u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe trebalo zadržati kompenzacijske mjere uvedene Provedbenom uredbom (EU) br. 1185/2010 koje se primjenjuju na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(266)

Nakon objave indijski proizvođač izvoznik koji surađuje zatražio je da Komisija razmotri nastavak mjera tijekom razdoblja od dvije godine. Međutim, ispitnim postupkom nisu utvrđene okolnosti kojima bi se opravdalo ograničavanje trajanja mjera na dvije godine.

(267)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se posebno ne navodi u izvršnom dijelu ove Uredbe njegovim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno navode, ne može ostvariti korist od tih stopa i on podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(268)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena tih pojedinačnih stopa kompenzacijskih pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odlaganja uputiti Komisiji (26) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koja vrijede pojedinačne stope pristojbi.

(269)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (27),

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 64/46

(1)

Vijeće je nakon antidampinškog ispitnog postupka Uredbom (EZ) br. 1629/2004 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije („predmetna zemlja”), trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 8545 11 00 (oznaka TARIC 8545110010) i ex 8545 90 90 (oznaka TARIC 8545909010).

(2)

Vijeće je nakon antisubvencijskog ispitnog postupka Uredbom (EZ) br. 1628/2004 (3) uvelo i konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(3)

Nakon djelomične privremene revizije kompenzacijskih mjera po službenoj dužnosti, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1354/2008 (4) izmijenilo uredbe (EZ) br. 1628/2004 i (EZ) br. 1629/2004.

(4)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1186/2010 (5) produljilo antidampinške mjere. Nakon revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1185/2010 (6) produljilo kompenzacijske mjere.

(5)

Antidampinške mjere bile su u obliku stope pristojbe ad valorem od 9,4 % i 0 % za uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika uz stopu preostale pristojbe od 8,5 %.

(6)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (7) antidampinških mjera koje su na snazi za uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (8).

(7)

Zahtjev su podnijeli SGL Carbon GmbH, TOKAI Erftcarbon GmbH i GrafTech Switzerland SA („podnositelji zahtjeva”) koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje određenih sustava grafitnih elektroda u Uniji.

(8)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(9)

Nakon što je utvrdila postojanje dostatnih dokaza za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 15. prosinca 2015. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (9) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009.

(10)

U obavijesti objavljenoj 15. prosinca 2015. (10) u Službenom listu Europske unije Komisija je najavila i pokretanje revizije u skladu s člankom 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 (11) zbog predstojećeg isteka konačnih kompenzacijskih mjera na snazi u pogledu uvoza određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije u Uniju.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se to na njih odnosi, kao i indijska nadležna tijela o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(12)

Sve zainteresirane strane imale su priliku očitovati se o pokretanju revizije i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu, uzimajući u obzir i zemljopisni položaj. Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 80 % ukupne proizvodnje Unije na temelju podataka primljenih tijekom ispitivanja reprezentativnosti. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe i stoga je uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Nijedan uvoznik nije se javio kako bi dostavio podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Komisija je poslala upitnike svim proizvođačima iz Unije u uzorku, dvama indijskim proizvođačima izvoznicima i 53 korisnicima koji su se javili nakon pokretanja postupka.

(18)

Odgovori na upitnik zaprimljeni su od četiriju proizvođača iz Unije u uzorku, jednog indijskog proizvođača izvoznika i osam korisnika proizvoda iz postupka revizije. Drugi proizvođač izvoznik koji je surađivao u početnom ispitnom postupku, odnosno trgovačko društvo Graphite India Limited („GIL”), nije dostavio odgovor na upitnik u ovoj reviziji.

(19)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete te za utvrđivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava:

(20)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(21)

Predmetni proizvod jesu grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manjeg, i nastavci koji se upotrebljavaju za takve elektrode, bez obzira na to uvoze li se zajedno ili posebno i koji su podrijetlom iz Indije („GES” ili „proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8545 11 00 (oznaka TARIC 8545110010) i ex 8545 90 90 (oznaka TARIC 8545909010).

(22)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te jednake osnovne namjene:

(23)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(24)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitalo se je li vjerojatno da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(25)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (18), samo je jedan indijski proizvođač izvoznik surađivao u postojećem ispitnom postupku. To je trgovačko društvo tijekom RIPR-a pokrivalo 95 % izvoza GES-a iz Indije u Uniju. Komisija je stoga smatrala da ima dovoljno podataka za procjenu izvozne cijene i dampinške marže tijekom RIPR-a.

(26)

Međutim, taj je proizvođač izvoznik predstavljao samo 50 % ukupnog proizvodnog kapaciteta i samo 40 % do 50 % ukupne proizvodnje GES-a u Indiji tijekom RIPR-a. Osim toga, njegov izvoz u ostale treće zemlje kretao se samo u rasponu od 43 % do 52 % ukupnog izvoza iz Indije u ostale treće zemlje tijekom RIPR-a (točan ponder jedinog indijskog proizvođača izvoznika koji surađuje u ukupnoj indijskoj proizvodnji i ukupnom izvozu ne može se navesti zbog povjerljivosti). Zbog toga i s obzirom na to da drugi indijski proizvođač GES-a nije surađivao, Komisija je smatrala da nema dovoljno podataka za ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te da za procjenu kretanja uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage mora upotrijebiti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(27)

Indijska nadležna tijela propisno su obaviještena da zbog nedostatne suradnje indijskih proizvođača izvoznika Komisija može primijeniti članak 18. Osnovne uredbe. S tim u vezi nisu primljene nikakve primjedbe.

(28)

Nalazi iz odjeljka 3. stoga su se temeljili na raspoloživim podacima. U tu su svrhu upotrijebljeni podaci koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, statistički podaci Eurostata, podaci koje su prikupile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) i javno dostupni podaci.

(29)

Komisija je prvo ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po zastupljenom proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniju tijekom RIPR-a. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje bila reprezentativna.

(30)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom. Elementi koji su se uzimali u obzir pri utvrđivanju vrsta GES-a bili su i. prodaju li se s nastavcima ili ne; ii. njihov promjer; i iii. njihova duljina.

(31)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da bi pri utvrđivanju identičnih ili izravno usporedivih vrsta GES-a trebalo uzeti u obzir činjenicu da se GES proizvodi od igličnog koksa različite kvalitete (osnovna sirovina). Naime, ispitnim postupkom potvrđeno je da je trgovačko društvo u proizvodnom procesu upotrebljavalo dvije različite vrste igličnog koksa, odnosno uvezeni iglični koks koji je vrhunske kvalitete i obični iglični koks koji se nabavlja na indijskom tržištu. Isto je tako potvrđeno da vrsta upotrijebljenog koksa određuje trošak proizvodnje i cijenu krajnjeg proizvoda.

(32)

Stoga je Komisija, kako bi osigurala primjerenu usporedbu, podijelila svaku vrstu proizvoda na proizvode niske i visoke kvalitete u svrhu izračuna dampinga.

(33)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom RIPR-a čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju. Komisija je utvrdila da su te vrste proizvoda reprezentativne.

(34)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodajnu cijenu.

(35)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(36)

U tom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom RIPR-a.

(37)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvoda tijekom RIPR-a:

(38)

Za vrstu proizvoda za koju nije bilo prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine, ili prodaja nije bila dostatna, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(39)

Za takve vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je tako da su prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a dodani:

(40)

Za vrste proizvoda koje uopće nisu prodavane na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(41)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(42)

Tijekom provjere na licu mjesta utvrđen je određeni broj pogrešaka povezanih s izvoznim cijenama koje je naveo izvoznik koji surađuje. Te su pogreške ispravljene, o čemu je proizvođač izvoznik propisno obaviješten.

(43)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu kako su prethodno utvrđene na temelju cijena franko tvornica.

(44)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita, bankovne troškove i kompenzacijske pristojbe koje je platio proizvođač izvoznik koji surađuje ako je to bilo primjenjivo i opravdano.

(45)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje zatražio je prilagodbu za uvozna davanja na sirovine plaćena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe uz obrazloženje da su uvozna davanja naplaćena za GES proizveden za potrošnju u Indiji, ali da su vraćena u okviru programa povrata carine („DDS”) kada je proizvod prodan za izvoz u Uniju. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da ne postoji izravna poveznica između iznosa primljenih u okviru DDS-a za izvoz GES-a i stvarno plaćenih pristojbi na ugrađene uvezene sirovine. Stoga se smatra da proizvođač izvoznik nije dokazao da domaća cijena uključuje vraćeni porez na izvoznu prodaju. To je potvrđeno i u uvodnim izjavama 38. do 42. usporednog antisubvencijskog ispitnog postupka u kojem je utvrđeno da je DDS subvencija u obliku financijskog doprinosa vlade Indije i ne može se smatrati dopuštenim programom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene. Stoga se prilagodba ne može odobriti.

(46)

Nadalje, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje zatražio je prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe uz obrazloženje da su uvozna davanja na istovjetni proizvod navodno nastala kada je bio namijenjen za potrošnju u Indiji, ali nisu naplaćena zahvaljujući programu po prethodnom odobrenju („AAS”) kada je proizvod prodan za izvoz u Uniju. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da nije uspostavljen sustav kojim se osigurava da su u izvezeni GES ugrađene isključivo sirovine koje su uvezene bez carine u okviru AAS-a. Stoga Komisija smatra da proizvođač izvoznik nije dokazao da domaća cijena uključuje porez nenaplaćen na izvoznu prodaju. To je potvrđeno i u uvodnim izjavama 59. do 62. usporednog antisubvencijskog ispitnog postupka u kojem je utvrđeno da je AAS subvencija u obliku financijskog doprinosa vlade Indije i ne može se smatrati dopuštenim programom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene. Stoga se ta prilagodba ne može odobriti.

(47)

Kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost po vrsti uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije. Na temelju te metodologije dampinška marža utvrđena za proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iznosi 29,8 %.

(48)

Tijekom provjere na licu mjesta u poslovnim prostorijama jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje u Indiji, to je trgovačko društvo tvrdilo da bi trebalo uzeti u obzir navodno znatnu fluktuaciju cijene glavne sirovine (igličnog koksa) tijekom RIPR-a i od Komisije je zatražilo da u tu svrhu izračuna tromjesečnu dampinšku maržu. Time bi se utvrdilo da tijekom RIPR-a nije bilo dampinga. U tom je pogledu trgovačko društvo dostavilo tromjesečni trošak proizvodnje na kraju provjere na licu mjesta.

(49)

S obzirom na to da takve tvrdnje nisu iznesene u ranijoj fazi postupka ni u odgovoru na upitnik, Komisija nije mogla pravilno provjeriti tu tvrdnju te stoga nije mogla utvrditi jesu li dostavljeni podaci potpuni i točni.

(50)

U svakom slučaju, na temelju dostavljenih podataka tijekom provjere na licu mjesta utvrđeno je da je tijekom RIPR-a kretanje jediničnog troška proizvodnje po vrsti proizvoda za neke proizvode, ali ne za sve, iz tromjesečja u tromjesečje bilo silazno. U posljednjem se tromjesečju za nekoliko PCN-ova povećao jedinični trošak proizvodnje. Jedinična izvozna cijena imala je slično silazno kretanje osim u posljednjem tromjesečju kada su se izvozne cijene povećale, osim za dvije vrste proizvoda. Trgovačko je društvo u svakom tromjesečju tijekom RIPR-a izvezlo znatan obujam koji je distribuiran tijekom različitih tromjesečja kako je prikazano u tablici u nastavku (točni podaci o obujmu ne mogu se navesti zbog povjerljivosti). Osim toga, nisu se sve vrste proizvoda prodavale u svim tromjesečjima, od 23 vrste proizvoda koje su tržištu Unije prodavali proizvođači izvoznici samo se njih šest prodavalo u svakom tromjesečju.

(51)

Dampinškim maržama izračunanima za svako tromjesečje u skladu s metodologijom objašnjenom u uvodnim izjavama (29) do (47) pokazao se znatan damping u svakom tromjesečju RIPR-a.

Tablica 1.

(52)

Stoga je tvrdnja proizvođača izvoznika koji surađuje da bi rezultat izračuna njegove dampinške marže na tromjesečnoj osnovi pokazao da nije bilo dampinga bila netočna. Dampinške marže bile su znatne u svakom tromjesečju te je isto tako prosječna dampinška marža tijekom RIPR-a izračunana na temelju tih tromjesečnih marži ostala na znatnoj razini, tj. na 19,3 %.

(53)

Iako je kretanje razine dampinških marži u različitim tromjesečjima izračunanih na temelju vrste proizvoda promjenljivo (povećavalo se od razdoblja listopad 2014.–prosinac 2014. do razdoblja siječanj 2015.–ožujak 2015. te se zatim smanjivalo od razdoblja siječanj 2015.–ožujak 2015. do završetka RIPR-a), postupno smanjenje PCN-ova tijekom RIPR-a nije imalo navedeni učinak. De facto, primijećeno je da je i smanjenje dampinških marži nastalo dijelom zbog povećanja izvozne cijene. Podsjeća se da se tvrdnja proizvođača izvoznika koji surađuje u pogledu tromjesečne dampinške marže temeljila samo na promjenama cijene sirovine. Stoga je Komisija zaključila da dostavljenim podacima nisu dovedeni u pitanje nalazi dampinga tijekom RIPR-a, a time ni nalazi nastavka dampinga u uvodnim izjavama od (57) do (87).

(54)

Nakon objave, jedini je indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio da bi za izračun profitabilnosti upotrijebljen za izračun uobičajene vrijednosti Komisija trebala razlikovati proizvode proizvedene od domaćeg koksa, s jedne strane, i proizvode proizvedene od uvezenog igličnog koksa, s druge strane. Razlog tomu je razlika u upotrebi tih proizvoda. Nadalje je tvrdio da se samo proizvodi proizvedeni od uvezenog igličnog koksa, koji se upotrebljavaju u visokonaponskim elektrolučnim pećima, prodaju na tržištu Unije i da bi profitabilnost koja se upotrebljava za izračun uobičajene vrijednosti stoga trebala biti izračunana samo na temelju tih vrsta proizvoda. Tijekom saslušanja pred Komisijom nakon objave, HEG je obrazložio da na temelju tih tvrdnji Komisija ne bi trebala upotrebljavati prosječnu ponderiranu stopu profitabilnosti izračunanu na temelju svih domaćih prodaja za izračun uobičajene vrijednosti. HEG je tvrdio da bi Komisija trebala izračunati dvije zasebne stope profitabilnosti, uzimajući u obzir podrijetlo koksa, te ih primijeniti na odgovarajući način u izračunu uobičajene vrijednosti.

(55)

U odgovoru na upitnik, HEG je za svaku vrstu proizvoda iznio podrijetlo sirovine i rezultate GES-a. Međutim, uzmu li se u obzir samo ta dva elementa, usporedbom vrsta proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije i onih koji se prodaju na indijskom tržištu pokazalo se da je HEG prodavao iste vrste proizvoda na obama tržištima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je prvi dio tvrdnje činjenično pogrešan.

(56)

Nadalje, kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama (39) i (40), Komisija je za izračun uobičajene vrijednosti upotrebljavala ponderiranu prosječnu dobit svih domaćih prodaja istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe. Neovisno o tome, upotrebom pojedinačnih stopa dobiti za svaku vrstu proizvoda koje je trgovačko društvo dostavilo tijekom saslušanja navedenog u uvodnoj izjavi (54), dampinška marža navedena u uvodnoj izjavi (47) smanjila bi se samo za 3,2 postotna boda na 26,7 %. Stoga to smanjenje nema bitan utjecaj na nalaze Komisije o dampingu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a time ni na nalaze nastavka dampinga u uvodnim izjavama od (57) do (87).

(57)

Komisija je nakon nalaza o postojanju znatnog dampinga tijekom RIPR-a analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, izvoz iz Indije u ostale treće zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(58)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (25), surađivao je samo jedan proizvođač izvoznik u Indiji koji je predstavljao samo polovinu ukupnog indijskog proizvodnog kapaciteta. Stoga se nalazi u odjeljcima u nastavku temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija upotrijebila podatke koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, bazu podataka Ujedinjenih naroda, podatke koje je dostavila vlada Indije u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku iz uvodne izjave (10) i javno dostupne podatke.

(59)

Na temelju javnih financijskih podataka i provjerenih podataka proizvođača izvoznika koji surađuje (12)  (13), oba su indijska proizvođača nakon prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera iz uvodne izjave (4) povećala svoj proizvodni kapacitet za 27 %. Na kraju RIPR-a ukupni proizvodni kapacitet u Indiji iznosio je 160 000 tona godišnje i bio je jednako podijeljen između dvaju proizvođača (14). Osim toga, u ispitnom postupku otkriveno je da će indijski proizvođači izvoznici vjerojatno dodatno povećati svoj kapacitet u slučaju povećanja potražnje (15).

(60)

Obujam proizvodnje dvaju indijskih proizvođača kretao se u rasponu od 110 000 do 120 000 tona tijekom RIPR-a. Na temelju prethodno navedenog procijenjeno je da je ukupni indijski rezervni kapacitet bio između 40 000 i 50 000 tona, što je činilo između 29 % i 36 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a.

(61)

Do povećanja kapaciteta došlo je istodobno sa smanjenjem potrošnje GES-a u Indiji i svijetu. GES se uglavnom upotrebljava u industriji elektročelika, točnije u čeličanama za taljenje čeličnog otpada. Stoga je razvoj potrošnje GES-a povezan s razvojem proizvodnje elektročelika i slijedi slična kretanja. U ispitnom postupku utvrđeno je da se proizvodnja elektročelika u Indiji i svijetu smanjila u razdoblju od 2012. do RIPR-a (16), dok se proizvodni kapacitet za GES u Indiji povećao.

(62)

Krajem studenoga 2014. indijska nadležna tijela uvela su antidampinške mjere protiv izvoza GES-a iz Kine (17). Očekuje se da će indijski proizvođači povećati svoj tržišni udjel na domaćem tržištu.

(63)

Na temelju javnih financijskih izvještaja utvrđeno je da su oba indijska proizvođača izvoznika usmjerena na izvoz (18)  (19), i da su tijekom RIPR-a izvezli oko 60 % svoje ukupne proizvodnje.

(64)

Unija je za HEG, proizvođača izvoznika koji surađuje, ostala važno izvozno odredište unatoč mjerama na snazi. Izvoz HEG-a činio je tijekom RIPR-a između 10 % i 17 % njegove ukupne prodaje s obzirom na vrijednost te između 10 % i 20 % s obzirom na obujam. Indijsko trgovačko društvo koje ne surađuje GIL izvezlo je tijekom RIPR-a vrlo mali obujam u Uniju. Međutim, to treba promatrati u korelaciji s antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama koje se primjenjuju na GIL (ukupno 15,7 %) u usporedbi s HEG-om (ukupno 7 %).

(65)

Budući da nije postojao nijedan drugi pouzdaniji izvor za utvrđivanje obujma izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja, upotrijebljena je baza podataka Ujedinjenih naroda. U skladu s tom bazom podataka izvoz u ostale treće zemlje povećao se u od 2012. do 2013. za 43 %, a zatim se 2014. i 2015. smanjio za 38 % u usporedbi s 2013. Obujam izvoza općenito sa smanjio u razdoblju od 2012. do RIPR-a (za 10 %). Glavna odredišta indijskog izvoza 2015. bila su SAD, Saudijska Arabija, Iran, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati, Republika Koreja te Egipat. U razdoblju od 2012. do 2015. povećan je indijski izvoz u neka od tih odredišta (kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, SAD), dok je u neka druga (Iran, Turska, Republika Koreja, Egipat) smanjen, s ukupnim smanjenjem od 9 %.

(66)

Iako je Rusija 2012. bila treće tržište po količini izvoza na koje su indijski proizvođači izvozili svoje proizvode, nakon što je uvela pristojbu ad valorem na uvoz GES-a iz Indije u rasponu od 16,04 % do 32,83 % u prosincu 2012. (20), izvoz iz Indije u Rusiju smanjio se s 4 415 tona na 638 tona 2015., što znači smanjenje od 86 %.

(67)

Podaci o obujmu izvoza iz baze podataka Ujedinjenih naroda mogli su se usporediti s podacima koje je dostavila vlada Indije u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku, odnosno sa statističkom podacima o izvozu Glavne uprave za prikupljanje i statističku obradu obavještajnih podataka u sektoru trgovine („DGICS”), kojima su se pokazala slična kretanja kao ona zapažena u bazi podataka Ujedinjenih naroda.

(68)

Osim toga, obujam izvoza u ostale treće zemlje proizvođača izvoznika koji surađuje HEG isto je tako slijedio slična kretanja, odnosno obujam izvoza u ostale treće zemlje povećao se od 2012. do 2013. i smanjio od 2014. do RIPR-a uz opće silazno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Treba napomenuti da je unatoč tom smanjenju obujma izvoza njegova ukupna razina tijekom RIPR-a ostala znatna i iznosila je između 20 000 i 30 000 tona.

(69)

U pogledu razina izvoznih cijena, na temelju baze podataka Ujedinjenih naroda u ispitnom postupku utvrđeno je da su indijske izvozne cijene za neke zemlje kao što su SAD i Republika Koreja, koje su inače u prosjeku bile niže od cijena u EU-u u razdoblju od 2012. do 2014., 2015. porasle na otprilike jednaku razinu kao cijene u EU-u. Osim toga, indijske izvozne cijene za druge zemlje kao što je na primjer Saudijska Arabija koje su bile niže nego cijene u EU-u u razdoblju od 2012. do 2014. povećale su se na višu razinu nego cijene u EU-u 2015. Štoviše, cijene indijskog izvoza u određene druge zemlje, kao što je na primjer Turska, i dalje su bile niže od cijena u EU-u tijekom cijelog razdoblja koje se razmatralo. Međutim treba napomenuti da cijene iz ove baze podataka ne uzimaju u obzir različite vrste proizvoda te je stoga pouzdanost takve usporedbe cijena na toj osnovi ograničena.

(70)

Analizom podatka o izvoznim cijenama proizvođača izvoznika koji surađuje za tržišta ostalih trećih zemalja utvrđeno je da su tijekom 2012. i 2014. prosječne cijene na tržištu Unije bile više od prosječnih cijena HEG-a na ostalim trećim tržištima (prilagođenih na osnovi kalendarske godine jer su se podaci dostavljali na osnovi financijske godine), dok su tijekom RIPR-a prosječne cijene na tržištu Unije bile niže od prosječnih cijena HEG-a na ostalim trećim tržištima.

(71)

Na raspolaganju nije bilo drugih podataka za utvrđivanje točnih razina cijena indijskih proizvođača izvoznika na tržištima ostalih trećih zemalja.

(72)

Privlačnost tržišta Unije dokazana je činjenicom da se usprkos antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama na snazi indijski GES i dalje uvozio na tržište Unije. Tijekom razmatranog razdoblja Indija je i dalje bila druga najveća zemlja izvoznica u Uniju nakon Narodne Republike Kine („Kina”). Unatoč smanjenju u razdoblju od 2012. do RIPR-a Indija je zadržala znatan obujam i tržišne udjele izvoza u Uniju kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (100) u nastavku.

(73)

Mogući razvoj izvozne prodaje u Uniju ako se dopusti istek mjera treba promatrati u odnosu na ukupno smanjenje potrošnje GES-a u Indiji i svijetu u kombinaciji s rezervnim kapacitetom u Indiji. Time će se vjerojatno povećati pritisak na indijske proizvođače izvoznike da ispitaju dodatna izvozna tržišta, posebno uzimajući u obzir njihov poslovni model koji je usmjeren na izvoz. Stoga će se, u slučaju stavljanja mjera u Uniji izvan snage i oslobađanja pristupa tržištu Unije svih antidampinških i kompenzacijskih pristojbi, veliki dio raspoloživog rezervnog kapaciteta vjerojatno upotrijebiti za izvoz na tržište Unije. Posebno zbog toga što se u ispitnom postupku pokazalo da dok je na nekim izvoznim tržištima (kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, SAD) indijski izvoz 2015. porastao, kretanje ukupnog izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja bilo je silazno. To upućuje na činjenicu da u određenim trećim zemljama vjerojatno postoji ograničen kapacitet za apsorpciju dodatnih količina izvoza.

(74)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (66), Rusija je uvela antidampinšku pristojbu na uvoz GES-a iz Indije. Zbog toga indijski proizvođači izvoznici imaju ograničeni pristup tom tržištu i ne mogu povećati ili preusmjeriti obujam svojeg izvoza u Rusiju, što je vidljivo i iz pada izvoza na to odredište od 2012.

(75)

Na temelju toga indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će nastaviti izvoziti znatne količine u Uniju ako se dopusti istek mjera te čak povećati postojeći obujam izvoza, uzimajući u obzir njihov znatni rezervni kapacitet. Vjerojatno je da će proizvođač izvoznik koji surađuje imati poticaj za dodatno povećanje svoje već znatne prisutnosti na tržištu Unije, što je još vjerojatnije za proizvođača izvoznika koji ne surađuje, čije su razine pristojbi više u odnosu na proizvođača izvoznika koji surađuje i koji je gotovo prestao izvoziti na tržište Unije.

(76)

Prethodnom se analizom pokazalo i. da indijski uvoz i dalje ulazi na tržište Unije po znatnim dampinškim cijenama i u znatnim količinama; ii. da su oba indijska proizvođača usmjerena na izvoz i da imaju rezervni kapacitet koji bi se mogao upotrijebiti za povećanje obujma izvoza u Uniju po dampinškim cijenama; iii. da svjetska potrošnja ima silazno kretanje te se time smanjuju mogućnosti izvoza na određena tržišta trećih zemalja; iv. da su postojanjem antidampinških mjera u Rusiji protiv indijskog GES-a dodatno ograničene mogućnosti izvoza indijskim proizvođačima izvoznicima.

(77)

S obzirom na prethodno navedeno zaključeno je da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji vjerojatnost nastavka dampinga.

(78)

Nakon objave, jedini indijski proizvođač izvoznik koji surađuje, HEG, tvrdio je da u svojoj procjeni vjerojatnosti nastavka dampinga Komisija nije uzela u obzir činjenice koje se odnose na razdoblje nakon RIPR-a. U tom pogledu, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da u primjeni članka 18. Osnovne uredbe Komisija nije uzela u obzir činjenicu da je GIL, drugi indijski proizvođač GES-a, uložio sredstva u proizvodni pogon u Europskoj uniji, to jest Graphite Cova GmbH („GIL Cova”). HEG je potom tvrdio da GIL ima strateški dugoročni ugovor za prodaju pečenih zelenih elektroda (koje su poluproizvodi) svojem pogonu za grafitizaciju GIL Cova. HEG je isto tako tvrdio da je zbog strateškog ulaganja u GIL zaključak Komisije da će se izvoz iz Indije u Uniju povećati netočan i da je nalaz prema kojemu oba indijska proizvođača imaju dostupan rezervni kapacitet za izvoz utemeljen na pukim pretpostavkama. HEG je, na temelju silaznih kretanja izvoza iz Indije u Uniju (uključujući izvoz HEG-a u Uniju) nakon RIPR-a, tvrdio i da se istekom mjera neće povećati obujam uvoza u Uniju.

(79)

Nadalje, HEG je tvrdio da su planovi HEG-a za povećanje proizvodnog kapaciteta samo vizija njegova predsjednika uprave s obzirom na povoljan gospodarski scenarij 2010. Stoga u godišnjem izvještaju HEG-a za godinu koja je završila 31. ožujka 2016. više nema novih prijedloga za proširenje kapaciteta o kojima raspravlja upravni odbor.

(80)

U pogledu usporedbe cijena koju je izvršila Komisija u uvodnim izjavama (69) i (70) uzimajući u obzir izvoz na tržišta ostalih trećih zemalja, HEG je dostavio analizu svojih prosječnih cijena CIF/CFR za četiri ostale treće zemlje u usporedbi sa svojim prosječnim cijenama CIF-a za Uniju i zaključio je da su općenito njegove prosječne cijene za te četiri ostale treće zemlje više nego njegove cijene za Uniju. Stoga je HEG tvrdio da bi za usporedbu tržište Unije s nižim razinama cijena bilo manje privlačno.

(81)

U pogledu tvrdnji HEG-a o ulaganju GIL-a u pogon GIL Cova tijekom razmatranog razdoblja, GIL je izvezao vrlo malu količinu na tržište Unije. Međutim, smatra se da se to nije dogodilo samo zbog ulaganja GIL-a u pogon GIL Cova, nego uglavnom zbog visokih antidampinških i kompenzacijskih pristojbi koje se primjenjuju na izvoz društva GIL India u Uniju (ukupno 15,7 %). U slučaju stavljanja antidampinških i/ili kompenzacijskih mjera izvan snage, GIL će vjerojatno nastaviti izvoz u Uniju, unatoč ulaganjima u pogon GIL Cova, pri čemu će se u obzir uzeti i dostupni rezervni kapacitet te privlačnost tržišta Unije kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama (72) do (75).

(82)

U pogledu tvrdnje HEG-a o kretanju izvoza nakon RIPR-a, naglašava se da je taj izvoz izvršen u razdoblju kad su antidampinške i kompenzacijske mjere bile na snazi. Stoga, čak i da su količine HEG-ova izvoza pokazale silazna kretanja, vjerojatno je da će se izvoz HEG-a u Uniju povećati ako se antidampinške i/ili kompenzacijske mjere stave izvan snage, uzimajući u obzir da je unatoč mjerama na snazi HEG nastavio izvoziti na tržište Unije po znatnim dampinškim cijenama, prema svojem poslovnom modelu koji je usmjeren na izvoz i rezervnom kapacitetu za koji nije isključeno da će se u budućnosti povećati ako se potražnja za njegovim proizvodima poveća, kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama (59) do (75).

(83)

Nadalje, u pogledu namjere HEG-a da poveća kapacitet, naglašava se da je tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta 2016. HEG timu zaduženom za predmet pokazao kratki film u kojem se prikazuje pregled HEG-ove grupe. Jedan od elemenata prikazanih u ovom filmu planovi su društva za budućnost da poveća proizvodni kapacitet. Štoviše, predstavnici društva su tijekom provjere na licu mjesta objasnili da su trenutačno takvi planovi zaustavljeni s obzirom na to da društvo nije u potpunosti iskoristilo svoj kapacitet i na smanjenje potražnje u svijetu. Stoga, u slučaju da se antidampinške i/ili kompenzacijske mjere stave izvan snage, vjerojatno je da će potražnja za indijskim GES-om na tržištu Unije porasti te da će HEG stoga imati poticaj za povećanje svojih kapaciteta kako bi odgovorio na potražnju.

(84)

U pogledu izjave HEG-a koja se odnosi na razlike u cijenama na tržištu Unije i tržištima ostalih trećih zemalja, naglašava se da je usporedba koju je izvršila Komisija u uvodnim izjavama (69) i (70) provedena između prosječnih cijena indijskog proizvođača izvoznika na trećim tržištima i prosječnih cijena proizvođača Unije na tržištu Unije, a ne prosječnih cijena indijskih proizvođača na tržištu Unije. Podsjeća se da je HEG-ova prosječna cijena na tržištu Unije na znatnoj dampinškoj razini kojom se snizuje prosječna cijena proizvođača Unije te stoga nije prikladna za predmetnu usporedbu.

(85)

S obzirom na prethodno navedeno, tvrdnje HEG-a odbijaju se.

(86)

Još jedna zainteresirana strana tvrdila je da zbog niže potrošnje energije kao glavnog čimbenika i nižih troškova rada indijski proizvođači imaju jasnu komparativnu prednost u pogledu isplativosti. Međutim, trebalo bi naglasiti da je u ispitnom postupku utvrđeno da je glavni uzrok troškova u procesu proizvodnje GES-a u Indiji zapravo koks, a ne energija ili rad. U svakom slučaju, čak i kad bi indijski proizvođači imali komparativnu prednost, ona bi trebala imati jednak utjecaj na izvozne cijene i na uobičajenu vrijednost te stoga ne bi trebala imati utjecaja na dampinšku maržu. Ta je tvrdnja stoga činjenično pogrešna i zbog toga se odbija.

(87)

Stoga je potvrđen zaključak Komisije da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji mogućnost nastavka dampinga.

(88)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo osam proizvođača (dva pojedinačna trgovačka društva i dvije skupine). Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(89)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (61), stanje industrije GES-a blisko je povezano sa stanjem industrije elektročelika u kojoj se GES upotrebljava u pećima za proizvodnju elektročelika za taljenje čeličnog otpada. U tom su kontekstu tijekom razmatranog razdoblja prevladavali negativni tržišni uvjeti u industriji elektročelika uz smanjenu potrošnju, što se odrazilo i na potrošnju GES-a.

(90)

S obzirom na to da u Indiji postoje samo dva proizvođača izvoznika predmetnog proizvoda, podaci koji se odnose na uvoz GES-a iz Indije i ostalih trećih zemalja u Europsku uniju nisu predstavljeni preciznim brojkama kako bi se očuvala povjerljivost u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

(91)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji tako što je zbrojila:

(92)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(93)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, potrošnja u Uniji smanjila se za 7 % 2013., oporavila se za 4 % u razdoblju od 2013. do 2014. i zatim se ponovno smanjila za 5 % od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(94)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama (61) i (89), ukupno smanjenje potražnje bilo je posljedica negativnih tržišnih uvjeta koji su prevladavali u sektoru elektročelika jer obujam prodaje grafitnih elektroda slijedi razvoj obujma proizvodnje čelika u električnim pećima.

(95)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da bi se u tržišnom udjelu i analizi potrošnje trebao uzeti u obzir uvoz proizvođača Unije od njihovih povezanih društava u SAD-u, Meksiku, Japanu i Maleziji koji bi se tijekom posljednje tri godine znatno povećao.

(96)

Uvoz iz svih ostalih trećih zemalja propisno je uzet u obzir pri izračunu potrošnje Unije, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi (91) te je stoga primjereno iskazan u ukupnoj potrošnji. Argument je stoga odbijen.

(97)

Obujam uvoza smanjivao se tijekom razmatranog razdoblja. Znatno se smanjio 2013. (za 43 %), povećao se 2014. i zatim se ponovno smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Smanjenje je ukupno iznosilo 26 % tijekom razmatranog razdoblja.

(98)

Komisija je tržišni udjel uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u prethodnoj uvodnoj izjavi (91).

(99)

Kretanja tržišnog udjela bila su slična kretanjima obujma uvoza, odnosno smanjenje od 2012. do 2013., povećanje od 2013. do 2014. i zatim ponovno smanjenje od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupni tržišni udjel smanjio se za 1,2 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 2012.

(100)

Tržišni udjel indijskog uvoza na početku razmatranog razdoblja bio je u rasponu od 6 % do 7 %. Smanjio se na raspon od 4 % do 5 % do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(101)

Komisija je kretanje cijena indijskog uvoza utvrdila na temelju podataka zabilježenih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. Ona su uglavnom bila u skladu s cijenama koje je naveo proizvođač izvoznik koji surađuje.

(102)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozna cijena  (21)

(103)

Prosječne uvozne cijene tijekom razmatranog razdoblja ukupno su se smanjile za 14 %. Uvozne cijene povećale su se za 5 % od 2012. do 2013., smanjile za 16 % 2014. i dodatno smanjile za 3 % u RIPR-u.

(104)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom i. ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica; te ii. odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po vrsti proizvoda iz uvoza indijskog proizvođača koji surađuje prema prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uz odgovarajuće prilagodbe za antidampinšku/kompenzacijsku pristojbu i troškove nastale nakon uvoza.

(105)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(106)

Usporedbom je za proizvođača izvoznika koji surađuje utvrđena ponderirana prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, oduzmu li se iz izračuna antidampinška i kompenzacijska pristojba, marža sniženja cijena iznosila bi 9 %. U pogledu proizvođača izvoznika koji je ne surađuje, samo je vrlo mala količina uvezena tijekom RIPR-a. Komisija je ipak izvršila procjenu sniženja cijena. Komisija je utvrdila maržu sniženja cijena od 12 % kad se od izračuna oduzmu antidampinške i kompenzacijske pristojbe na snazi. Međutim, procjena se temelji na vrlo malom obujmu uvoza i zbog nedostatka suradnje ne uzima u obzir vrste proizvoda. Stoga je njezina pouzdanost ograničena.

(107)

U skladu sa smanjenjem potrošnje obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja smanjio se za 10 % u razdoblju od 2012. do RIPR-a. Tržišni udjel uvoza iz svih ostalih trećih zemalja bio je u rasponu od 22 % do 23 % tijekom razmatranog razdoblja. Glavnina uvoza dolazila je iz Kine, SAD-a, Meksika, Rusije i Japana i to su bile jedine zemlje s pojedinačnim tržišnim udjelima većim od 1 % tijekom RIPR-a.

(108)

Cijene uvoza iz SAD-a, Japana i Meksika bile su više od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije. Tržišni udjel uvoza iz SAD-a i Meksika povećao se za manje od 1 postotnog boda tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel uvoza iz Japana smanjio se za 1,5 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(109)

Cijene uvoza iz Kine i Rusije bile su niže od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije (osim 2012. za Rusiju). Prema podacima koje je u zahtjevu za reviziju dostavila industrija Unije, dio uvoza iz Kine odnosi se na GES malog promjera (promjera manjeg od 400 milimetara), dok se većina indijskog uvoza i proizvodnje industrije Unije sastoji od GES-a velikog promjera (22) (promjera većih od 400 milimetara), koji je skuplji.

(110)

Tržišni udjel kineskog uvoza povećao se za 1 postotni bod tijekom razmatranog razdoblja i kretao se u rasponu od 10 % do 11 % tijekom RIPR-a, dok se tržišni udjel uvoza iz Rusije tijekom RIPR-a kretao u rasponu od samo 2 % do 3 % te se povećao za 0,3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, to povećanje nije štetilo tržišnom udjelu industrije Unije koji se, kako je navedeno u sljedećoj uvodnoj izjavi (123), povećao za 1,9 postotnih bodova tijekom razdoblja koje se razmatralo.

(112)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(113)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (14), odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(114)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju, godišnjih izvješća proizvođača iz Unije koji ne surađuje i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(115)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(116)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(117)

Oba skupa podataka smatraju se reprezentativnima za gospodarsko stanje industrije Unije.

(118)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije