3.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 57/1

(1)

Potpuna integracija luka u učinkovite prijevozne i logističke lance potrebna je kako bi se doprinijelo rastu i učinkovitijoj upotrebi i funkcioniranju transeuropske prometne mreže i unutarnjeg tržišta. To zahtijeva suvremene lučke usluge kojima se doprinosi učinkovitoj upotrebi luka i povoljno ozračje za ulaganja kako bi se luke razvile u skladu sa sadašnjim i budućim zahtjevima u području prijevoza i logistike.

(2)

Lukama se doprinosi dugoročnoj konkurentnosti europskih industrija na svjetskim tržištima, a pritom se svim obalnim regijama Unije dodaje vrijednost te se u njima povećava broj radnih mjesta. Kako bi se odgovorilo na izazove s kojima je suočen sektor pomorskog prometa te poboljšala učinkovitost i održivost prijevoznih i logističkih lanaca, ključno je da se mjere pojednostavnjenja administracije navedene u Komunikaciji Komisije od 23. svibnja 2013. naslovljenoj „Luke: motor rasta” provode zajedno s ovom Uredbom.

(3)

U svojoj Komunikaciji od 3. listopada 2012. naslovljenoj „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” Komisija je podsjetila da privlačnost pomorskog prometa ovisi o raspoloživosti, učinkovitosti i pouzdanosti lučkih usluga te o potrebi rješavanja pitanja povezanih s transparentnošću javnog financiranja i lučkih pristojbi, kao i naporima za pojednostavnjenje administracije u lukama, te potrebi preispitivanja ograničenja pružanja usluga u lukama.

(4)

Olakšavanje pristupa tržištu lučkih usluga i uvođenje financijske transparentnosti i autonomije morskih luka poboljšat će kvalitetu i učinkovitost usluga koje se pružaju korisnicima luke i doprinijeti povoljnijem ozračju za ulaganja u luke, čime će pomoći da se smanje troškovi korisnicima prijevoza i doprinijeti promicanju pomorskog prometa na kratkim relacijama i boljem povezivanju pomorskog prometa sa željezničkim prometom, prometom unutarnjim vodnim putovima i cestovnim prometom.

(5)

Pojednostavnjenjem carinskih postupaka morske luke mogu ostvariti znatne gospodarske prednosti te biti konkurentnije. S ciljem promicanja poštenog tržišnog natjecanja i smanjenja carinskih formalnosti važno je da nadležna tijela država članica usvoje ispravan i učinkovit pristup utemeljen na procjeni rizika. U tom kontekstu potrebno je da Komisija razmotri potrebu za odgovarajućim mjerama za smanjenje službenih postupaka za prijavu u morskim lukama i borbu protiv nepoštenog tržišnog natjecanja.

(6)

Uspostavljanje jasnog okvira transparentnih, poštenih i nediskriminirajućih odredaba u vezi s financiranjem i naplaćivanjem lučkih usluga i pristojbi za upotrebu lučke infrastrukture ključno je za osiguravanje potpune usklađenosti vlastite komercijalne strategije i planova ulaganja luke te, prema potrebi, okvira opće nacionalne politike o lukama s pravilima o tržišnom natjecanju. Transparentnost financijskih odnosa osobito omogućuje pošten i učinkovit nadzor nad državnom potporom i time sprečava narušavanje tržišta. U tu se svrhu u zaključcima Vijeća od 5. lipnja 2014. Komisiju poziva da prouči smjernice o državnoj potpori za morske luke s ciljem osiguravanja poštenog tržišnog natjecanja i stabilnog pravnog okvira za ulaganje u luke.

(7)

Velika većina pomorskog prometa Unije odvija se preko morskih luka transeuropske prometne mreže utvrđene Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Kako bi se cilj ove Uredbe postigao proporcionalno, bez nametanja nepotrebnih opterećenja drugim lukama, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na morske luke transeuropske prometne mreže od kojih svaka ima bitnu ulogu u europskom prometnom sustavu, bilo zato što upravlja s više od 0,1 % ukupnog tereta EU-a ili ukupnog broja putnika ili zato što poboljšava regionalnu dostupnost otoka ili perifernih područja. Međutim, ovom bi se Uredbom državama članicama trebala pružiti mogućnost da odluče žele li je primijeniti na morske luke sveobuhvatne mreže smještene u najudaljenijim regijama. Države članice trebale bi i imati mogućnost uvesti izuzeća kako bi izbjegle nerazmjerna administrativna opterećenja onih morskih luka sveobuhvatne mreže čijim se godišnjim teretnim prometom ne opravdava potpuna primjena ove Uredbe.

(8)

Usluge peljarenja na otvorenom moru nemaju izravan utjecaj na učinkovitost luka jer se ne upotrebljavaju za izravan ulazak u luke i izlazak iz njih te ih stoga nije potrebno uključiti u ovu Uredbu.

(9)

Ovom se Uredbom ne bi smjela ni na koji način dovoditi u pitanje pravila kojima se u državama članicama uređuje sustav vlasništva koji se primjenjuje na morske luke te bi se trebali dopustiti različiti lučki objekti u državama članicama.

(10)

Ovom se Uredbom ne nameće poseban model upravljanja morskim lukama te ni na koji način ne utječe na nadležnost država članica da pružaju negospodarske usluge od općeg interesa u skladu s pravom Unije. Mogući su različiti modeli upravljanja lukama, pod uvjetom da se poštuju okvir za pružanje lučkih usluga i zajednička pravila o financijskoj transparentnosti utvrđena u ovoj Uredbi.

(11)

U skladu s općim načelima utvrđenima u Ugovorima pružatelji lučkih usluga trebali bi imati slobodu pružati svoje usluge u morskim lukama obuhvaćenima ovom Uredbom. Međutim, trebalo bi biti moguće propisati određene uvjete pod kojima se ta sloboda može ostvarivati.

(12)

Ovom se Uredbom ne bi smjelo ograničiti upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo da uspostavi svoj sustav naplate ako su pristojbe za upotrebu lučke infrastrukture koje plaćaju operatori plovila ili vlasnici tereta transparentne, a osobito ako se lako mogu utvrditi i nisu diskriminirajuće, te doprinose održavanju i razvoju infrastrukture i uslužnih objekata i pružanju usluga potrebnih za provođenje ili olakšavanje djelatnosti prijevoza unutar lučkog područja i na vodnim putovima za pristup tim lukama koji su u nadležnosti upravljačkog tijela luke.

(13)

U interesu učinkovitog i sigurnog upravljanja lukama prihvatljivog za okoliš, upravljačkom tijelu luke ili nadležnom tijelu trebalo bi omogućiti da od pružatelja lučkih usluga zahtijeva da mogu dokazati da ispunjavaju minimalne zahtjeve za obavljanje usluge. Ti minimalni zahtjevi trebali bi biti ograničeni na jasno utvrđene uvjete u mjeri u kojoj su ti zahtjevi transparentni, objektivni, nediskriminirajući, proporcionalni i odgovarajući za pružanje lučke usluge. U skladu s općim ciljevima ove Uredbe, minimalni zahtjevi trebali bi doprinijeti visokoj kvaliteti lučkih usluga, a ne uvoditi tržišne prepreke.

(14)

Važno je da svi pružatelji lučkih usluga na zahtjev upravljačkog tijela luke mogu dokazati sposobnost pružanja usluga minimalnom broju plovila, stavljajući na raspolaganje potrebno osoblje i opremu. Trebali bi primjenjivati odgovarajuće odredbe i pravila, uključujući primjenjivo radno pravo i odgovarajuće kolektivne ugovore te zahtjeve dotične luke u pogledu kvalitete.

(15)

Kada odlučuje ispunjava li pružatelj lučkih usluga zahtjeve o dobrom ugledu, nadležno tijelo ili upravljačko tijelo luke trebalo bi razmotriti postoje li bilo kakvi uvjerljivi razlozi za sumnju u pouzdanost pružatelja lučkih usluga, kao što su osuđujuće presude ili sankcije zbog teških kaznenih djela ili teška kršenja primjenjivog prava Unije i nacionalnog prava.

(16)

Države članice trebale bi moći zatražiti usklađenost s obvezama u području socijalnog i radnog prava za obavljanje lučkih usluga u dotičnoj luci.

(17)

Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju prije donošenja bilo kakve odluke o uvođenju zahtjeva plovidbe pod zastavom za plovila koja se uglavnom upotrebljavaju za tegljenje i vezivanje. Takva odluka trebala bi biti nediskriminirajuća, trebala bi biti utemeljena na transparentnim i objektivnim razlozima te se njome ne bi smjele uvoditi nerazmjerne tržišne prepreke.

(18)

Kada je potrebno ispunjavanje minimalnih uvjeta, postupak za dodjelu prava pružanja lučkih usluga trebao bi biti transparentan, objektivan, nediskriminirajući i proporcionalan, te bi pružateljima lučkih usluga trebao omogućavati pravodobno započinjanje pružanja njihovih lučkih usluga.

(19)

S obzirom na to da se luke sastoje od ograničenih geografskih područja, broj pružatelja lučkih usluga mogao bi u određenim slučajevima ovisiti o ograničenjima u vezi s nedostatkom zemljišta ili obalnog prostora, značajkama lučke infrastrukture ili prirodi lučkog prometa ili o potrebi za osiguravanjem sigurnog ili okolišno održivog rada luka.

(20)

Svako ograničenje broja pružatelja lučkih usluga trebalo bi biti obrazloženo jasnim i objektivnim razlozima te ne bi smjelo uvoditi nerazmjerne tržišne prepreke.

(21)

Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi objaviti svoju namjeru provođenja postupka odabira za pružanje lučke usluge, među ostalim na internetu i, prema potrebi, u Službenom listu Europske unije. Takva bi objava trebala sadržavati informacije o postupku odabira, roku za podnošenje ponuda, odgovarajućim kriterijima za odabir te informacijama o načinu pristupa odgovarajućim dokumentima potrebnim za izradu prijave.

(22)

Kako bi se osigurala transparentnost i jednako postupanje, izmjene odredaba ugovora tijekom njegova trajanja trebale bi se smatrati novom dodjelom ugovora kada njima ugovor postaje znatno različit po svojoj naravi od izvornog ugovora te su stoga takve da se njima ukazuje na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvjetima tog ugovora.

(23)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje pravo država članica da uvedu obveze pružanja javnih usluga povezane s lučkim uslugama.

(24)

Unija ima širok raspon morskih luka s različitim modelima organizacije lučkih usluga. Stoga ne bi bilo prikladno uvođenje jedinstvenog modela. Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi biti u mogućnosti ograničiti broj pružatelja određene lučke usluge kada je to opravdano iz jednog ili više razloga.

(25)

Člankom 34. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) predviđa se da ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje određenih vrsta djelatnosti koje se trebaju provesti ne podliježu toj direktivi ako država članica ili naručitelji mogu dokazati da je, u državi u kojoj se obavlja djelatnost, ta djelatnost izravno izložena natjecanju na tržištima na kojima pristup nije ograničen. Postupak za utvrđivanje primjenjuje li se to na određeni slučaj trebao bi biti postupak naveden u članku 35. Direktive 2014/25/EU. Stoga, ako se tim postupkom utvrdi da je lučki sektor ili podsektor zajedno sa svojim lučkim uslugama izravno izložen takvom tržišnom natjecanju, na njega se ne bi trebala primjenjivati pravila kojima se uređuju ograničenja u pogledu pristupa tržištu iz ove Uredbe.

(26)

Osim u slučaju kada se primjenjuje izuzeće u pogledu konkurentnog tržišta, upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi unaprijed objaviti svaku namjeru ograničavanja broja pružatelja lučkih usluga i takva bi namjera trebala biti u potpunosti opravdana kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo davanje primjedaba.

(27)

Ako upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo samostalno pruža lučke usluge ili ih pruža putem zasebne pravne osobe koju izravno ili neizravno nadzire, trebalo bi poduzeti mjere za izbjegavanje sukoba interesa te za osiguravanje poštenog i transparentnog pristupa tržištu lučkih usluga kada je broj pružatelja lučkih usluga ograničen. Takve mjere mogle bi, među ostalim, imati oblik povjeravanja donošenja odluka o ograničenju broja pružatelja lučkih usluga mjerodavnom nacionalnom tijelu neovisnom o upravljačkom tijelu luke ili nadležnom tijelu.

(28)

Mogućnost nametanja minimalnih zahtjeva i ograničavanja broja pružatelja lučkih usluga koju države članice i dalje uživaju ne bi ih smjela spriječiti da osiguraju neograničenu slobodu pružanja usluga u svojim lukama.

(29)

Postupak za odabir pružatelja lučkih usluga i njegov rezultat trebao bi biti javan, nediskriminirajući, transparentan i otvoren svim zainteresiranim stranama.

(30)

Jedino opravdanje za mogućnost obveza pružanja javnih usluga koja dovodi do ograničavanja broja pružatelja lučkih usluga trebao bi biti javni interes radi osiguravanja dostupnosti lučke usluge svim korisnicima, raspoloživosti lučke usluge tijekom cijele godine, cjenovne pristupačnosti lučke usluge određenoj kategoriji korisnika, sigurnosti ili okolišne održivosti rada luke te teritorijalne kohezije.

(31)

Iako obveze pružanja javnih usluga utvrđuju i nameću nacionalna tijela, opća obveza koja se utvrđuje pravom Unije ili nacionalnim pravom da se u luku bez diskriminacije ili ometanja moraju prihvatiti sva plovila koja fizički mogu ući u nju i vezati se ne bi se smjela smatrati obvezom pružanja javne usluge za potrebe ove Uredbe.

(32)

Ovom se Uredbom ne bi smjela isključiti mogućnost da nadležna tijela dodijele naknadu za djelovanja poduzeta radi ispunjavanja obveza pružanja javnih usluga ako je takva naknada u skladu s primjenjivim pravilima o državnim potporama. Ako se obveze pružanja javnih usluga smatraju uslugama od općeg gospodarskog interesa, potrebno je osigurati usklađenost s Odlukom Komisije 2012/21/EU (6) i Uredbom Komisije (EU) br. 360/2012 (7) te poštovanje Komunikacije Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljene „Okvir Europske unije za državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga”.

(33)

Ako postoji više pružatelja lučkih usluga, upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo ne bi smjelo diskriminirati pružatelje lučkih usluga, a osobito ne u korist poduzeća ili tijela u kojima sudjeluje.

(34)

Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost odlučiti želi li samostalno pružati lučke usluge ili pružanje takvih usluga izravno povjeriti unutarnjem operatoru. Ako postoji ograničenje broja pružatelja lučkih usluga, unutarnjim operatorima trebalo bi ograničiti pružanje lučkih usluga isključivo na luku ili luke za koje su ti unutarnji operatori određeni, osim ako se primjenjuje izuzeće u pogledu konkurentnog tržišta.

(35)

Države članice trebale bi zadržati ovlast osiguravanja primjerene razine socijalne zaštite za osoblje poduzeća koja pružaju lučke usluge. Ovom se Uredbom ne bi smjelo utjecati na primjenu socijalnih propisa i propisa o radu u državama članicama. Primjereno je pojasniti da u slučajevima kada se Direktiva Vijeća 2001/23/EZ (8) ne primjenjuje, ako sklapanje ugovora o pružanju lučkih usluga podrazumijeva promjenu pružatelja lučkih usluga, upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi ipak imati mogućnost zahtijevati da se prava i obveze pružatelja lučkih usluga na odlasku koji proizlaze iz ugovora o radu ili radnog odnosa koji postoje na dan te izmjene prenesu na novoimenovanog pružatelja lučkih usluga.

(36)

Ako mjere predviđene ovom Uredbom podrazumijevaju obradu osobnih podataka, takva obrada trebala bi se provoditi u skladu s primjenjivim pravom Unije, a posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(37)

U složenom i konkurentnom sektoru kao što su lučke usluge, početno i periodično osposobljavanje osoblja neophodno je kako bi se osigurala kvaliteta usluga i kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost lučkih radnika. Države članice stoga bi trebale osigurati da pružatelji lučkih usluga svojim zaposlenicima osiguraju odgovarajuće osposobljavanje.

(38)

U mnogim lukama pristup tržištu za pružatelje usluga rukovanja teretom i putničkog prijevoza omogućuje se javnim ugovorima. Sud Europske unije potvrdio je da nadležna tijela pri sklapanju takvih ugovora moraju poštovati načela transparentnosti i nediskriminacije. Stoga bi, iako se poglavlje II. ove Uredbe ne bi smjelo primjenjivati na pružanje usluga rukovanja teretom i putničkog prijevoza, države članice i dalje trebale imati slobodu odlučiti hoće li primjenjivati pravila poglavlja II. na navedene dvije usluge ili zadržati postojeće nacionalno pravo o pristupu tržištu u pogledu usluga rukovanja teretom i putničkih usluga pritom poštujući glavna načela utvrđena u sudskoj praksi Suda.

(39)

U skladu s Rezolucijom A.960 Međunarodne pomorske organizacije peljar za svako područje peljarenja treba imati visoko specijalizirano iskustvo i lokalno znanje. Povrh toga, peljarenje je općenito obvezno i često ga organiziraju ili pružaju same države članice. Nadalje, Direktivom 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) peljarima se povjerava uloga izvješćivanja nadležnih tijela o očitim nepravilnostima koje mogu dovesti u pitanje sigurnu plovidbu plovila ili predstaviti prijetnju morskom okolišu ili mu nanijeti štetu. Osim toga, kada to dopuštaju sigurnosni uvjeti, važno je da sve države članice potiču upotrebu potvrda o izuzeću od peljarenja ili istovjetnih mehanizama kako bi se poboljšala učinkovitost u lukama, a posebno kako bi se potaknuo pomorski promet na kratkim relacijama. Kako bi se izbjeglo moguće sukobe interesa između takvih funkcija u javnom interesu i poslovnih interesa, poglavlje II. ove Uredbe ne bi se trebalo primjenjivati na peljarenje. Međutim, države članice bi i dalje trebale moći slobodno odlučiti hoće li primjenjivati poglavlje II. na peljarenje. Ako ga odluče primjenjivati, o tome bi trebalo obavijestiti Komisiju kako bi se osiguralo širenje odgovarajućih informacija.

(40)

Ne dovodeći u pitanje pravila Unije o tržišnom natjecanju, ova Uredba ne bi smjela utjecati na pravo država članica da prema potrebi reguliraju pristojbe kako bi se izbjegla prekomjerna naplata lučkih usluga u slučajevima kada je stanje na tržištu lučkih usluga takvo da je nemoguće postići učinkovito tržišno natjecanje.

(41)

Financijski odnosi između morskih luka koje primaju javna sredstva i pružatelja lučkih usluga, s jedne strane, i tijela javne vlasti, s druge strane, trebali bi biti transparentni radi osiguravanja jednakih uvjeta i izbjegavanja narušavanja tržišta. U tom pogledu, ova bi se Uredba trebala proširiti na druge kategorije primatelja načela transparentnosti financijskih odnosa utvrđene u Direktivi Komisije 2006/111/EZ (11), ne dovodeći u pitanje područje primjene te direktive.

(42)

U ovu je Uredbu potrebno unijeti pravila o transparentnosti financijskih odnosa kako bi se spriječilo nepošteno tržišno natjecanje među lukama u Uniji, osobito zato što luke u transeuropskoj prometnoj mreži ispunjavaju uvjete za podnošenje zahtjeva za dobivanje financijskih sredstava Unije u okviru Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(43)

Kada upravljačko tijelo luke koja prima javna sredstva djeluje i kao pružatelj usluge, potrebno mu je nametnuti obvezu vođenja računa za javno financirane djelatnosti koje provodi u svojstvu upravljačkog tijela luke odvojeno od računa za djelatnosti koje provodi na temelju tržišnog natjecanja kako bi se osigurali jednaki uvjeti, transparentnost kod dodjeljivanja i upotrebe javnih sredstava te kako bi se izbjeglo narušavanje tržišta. U svakom bi slučaju trebalo osigurati usklađenost s pravilima o državnim potporama.

(44)

S ciljem osiguravanja transparentnosti, kada luka ili drugi subjekt pruža usluge jaružanja unutar lučkog područja, računi za jaružanje trebali bi se voditi odvojeno od onih za druge djelatnosti.

(45)

Ne dovodeći u pitanje pravo Unije i posebna prava Komisije, važno je da Komisija, pravodobno i uz savjetovanje sa svim zainteresiranim stranama, utvrdi koja javna ulaganja u lučku infrastrukturu potpadaju pod područje primjene Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (13) (Uredba o općem skupnom izuzeću) te koja infrastruktura ne potpada pod područje primjene državne potpore, uzimajući u obzir negospodarsku prirodu određene infrastrukture, uključujući infrastrukturu za pristup i obranu, pod uvjetom da je dostupna svim potencijalnim korisnicima pod jednakim i nediskriminirajućim uvjetima.

(46)

Pristojbe za lučke usluge koje naplaćuju pružatelji lučkih usluga u okviru obveza pružanja javnih usluga i pristojbe za one usluge peljarenja koje nisu izložene učinkovitom tržišnom natjecanju mogle bi dovesti do većeg rizika zlouporabe cijena u slučajevima u kojima je prisutna monopolska moć. Za te bi usluge trebalo uspostaviti mehanizme kojima bi se osiguralo da se pristojbe utvrđuju transparentno, objektivno i nediskriminirajuće te da su proporcionalne trošku pružene usluge.

(47)

Pristojbe za upotrebu lučke infrastrukture svake pojedine luke trebale bi radi učinkovitosti biti transparentno utvrđene u skladu s vlastitom komercijalnom strategijom i ulagačkim planovima luke te, prema potrebi, općim zahtjevima utvrđenim u okviru opće politike luka dotične države članice.

(48)

Ovom se Uredbom ne bi smjelo utjecati na prava luka i njihovih korisnika da prema potrebi dogovore popuste koji su predmet poslovne tajne. Cilj ove Uredbe nije zahtijevati odavanje javnosti ili trećim stranama bilo kakvih takvih popusta. Međutim, upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi barem objaviti standardne pristojbe prije stvaranja bilo kakve razlike u cijenama.

(49)

Radi promicanja pomorskog prometa na kratkim relacijama te privlačenja plovila koja pri obavljanju djelatnosti prijevoza, a posebno pri obavljanju priobalne ili kopnene djelatnosti pomorskog prijevoza, imaju okolišnu učinkovitost, energetsku učinkovitost ili učinkovitost u pogledu emisija CO2 bolju od prosječne, trebalo bi dopustiti razlike u pristojbama za upotrebu lučke infrastrukture. To bi trebalo pomoći da se doprinese postizanju ciljeva politika o okolišu i o klimatskim promjenama te održivom razvoju luke i njezine okoline, osobito doprinoseći smanjenju utjecaja plovila koja pristaju i ostaju u luci na okoliš.

(50)

Ovisno o gospodarskoj strategiji luke, politici prostornog planiranja luke ili poslovnim praksama luke i, prema potrebi, općoj politici luka dotične države članice, razlikama u pristojbama za upotrebu lučke infrastrukture može se dovesti do toga da se za određene kategorije korisnika one ukinu. Takve kategorije korisnika mogle bi među ostalim uključivati brodove bolnice, plovila na znanstvenim, kulturnim ili humanitarnim misijama, brodove tegljače i plutajuću servisnu opremu luke.

(51)

Komisija bi, u suradnji s državama članicama, trebala izraditi smjernice o zajedničkim kriterijima razvrstavanja plovila u svrhu dobrovoljnog naplaćivanja naknada za okoliš, uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde.

(52)

Potrebno je osigurati savjetovanje s korisnicima luke i drugim dionicima o ključnim pitanjima u vezi s dobrim razvojem luke, njezinom politikom naplaćivanja, njezinom uspješnosti i sposobnosti da privuče i stvori gospodarske aktivnosti. Takva ključna pitanja uključuju koordinaciju lučkih usluga unutar lučkog područja, učinkovitost veza sa zaleđem i učinkovitost administrativnih postupaka u lukama, kao i u vezi s pitanjima okoliša. Takva savjetovanja ne bi smjela dovesti u pitanje bilo kakvo drugo posebno stručno znanje vezano za ta pitanja niti mogućnost da države članice održavaju ta savjetovanja na nacionalnoj razini. Upravljačko tijelo luke trebalo bi se posebno savjetovati s korisnicima luke i drugim odgovarajućim dionicima u vezi s planovima za razvoj luke.

(53)

Kako bi se osigurala ispravna i učinkovita primjena ove Uredbe, države članice trebale bi osigurati učinkoviti postupak za rješavanje pritužbi.

(54)

Tijela država članica trebala bi surađivati u rješavanju pritužbi u sporovima u kojima sudjeluju stranke s poslovnim nastanom u drugim državama članicama te bi trebala razmjenjivati opće informacije o rješavanju pritužbi kako bi se olakšala ujednačena primjena ove Uredbe.

(55)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, posebno osiguravanje okvira za pružanje lučkih usluga i prikladnog okvira za privlačenje potrebnih ulaganja u sve morske luke transeuropske prometne mreže, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog europske dimenzije ili međunarodne i prekogranične prirode luka i povezanih pomorskih poslova, nego se zbog potrebe za jednakim uvjetima u Europi oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(56)

Sektorski odbor EU-a za socijalni dijalog u sektoru luka osigurava socijalnim partnerima okvir za razvoj zajedničkog pristupa socijalnim izazovima povezanima s radnim odnosima u lukama, uključujući uvjete rada, zdravstvena i sigurnosna pitanja, zahtjeve osposobljavanja i stručne kvalifikacije. Taj bi okvir trebalo izraditi osobito s obzirom na tržišni i tehnološki razvoj te bi on trebao povećati privlačnost tog sektora za mlade radnike i radnike ženskog spola, istodobno uzimajući u obzir važnost očuvanja konkurentnosti europskih morskih luka i promicanja dobrih uvjeta rada. Uz puno poštovanje autonomije socijalnih partnera te uzimajući u obzir tehnološki napredak i dostignuća u prometnoj logistici, poziva se Sektorski odbor EU-a za socijalni dijalog u sektoru luka da izradi smjernice za razvoj zahtjeva osposobljavanja kako bi se spriječile nezgode na radnom mjestu i osigurala najviša razina zdravlja i sigurnosti lučkih radnika. Socijalni partneri trebali bi istražiti i drukčije modele organizacije rada u morskim lukama kojima se osiguravaju kvalitetna radna mjesta i sigurni uvjeti rada te kojima se rješavaju fluktuacije u potražnji za radom u lukama. Važno je da Komisija podupre i olakša rad Sektorskog odbora EU-a za socijalni dijalog u sektoru luka.

(57)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima,

(a)

okvir za pružanje lučkih usluga;

(b)

zajednička pravila za financijsku transparentnost i za pristojbe za lučke usluge i pristojbe za upotrebu lučke infrastrukture.

(a)

opskrba gorivom;

(b)

rukovanje teretom;

(c)

vezivanje;

(d)

putničke usluge;

(e)

sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta;

(f)

peljarenje; i

(g)

tegljenje.

1.

„opskrba gorivom” znači opskrba plovila krutim, tekućim ili plinovitim gorivom ili bilo kojim drugim izvorom energije za pogon plovila te za njegovu opću i posebnu opskrbu energijom za vrijeme boravka na vezu;

2.

„rukovanje teretom” znači organizacija i rukovanje teretom između plovila kojim se teret prevozi i obale, bilo za uvoz, izvoz ili provoz tereta, uključujući obradu, privezivanje, odvezivanje, slaganje tereta, prijevoz i privremeno pohranjivanje tereta na odgovarajućem terminalu za rukovanje teretom, a izravno povezano s prijevozom tereta, ali isključujući, osim ako država članica odredi drukčije, skladištenje, pražnjenje, ponovno pakiranje ili bilo koju drugu uslugu s dodanom vrijednošću povezanu s teretom kojim se rukuje;

3.

„nadležno tijelo” znači svako javno ili privatno tijelo koje u ime lokalne, regionalne ili nacionalne razine ima pravo obavljati, na temelju nacionalnog prava ili instrumenata, aktivnosti povezane s organizacijom i vođenjem lučkih aktivnosti, u suradnji s upravljačkim tijelom luke ili umjesto njega;

4.

„jaružanje” znači uklanjanje pijeska, taloga ili drugih tvari s dna vodnog puta za pristup luci ili unutar lučkog područja koje je u nadležnosti upravljačkog tijela luke, uključujući zbrinjavanje uklonjenog materijala, kako bi se plovilima omogućio pristup luci, a sastoji se od početnog uklanjanja (glavno jaružanje) i od jaružanja za održavanje kako bi se vodni put održao pristupačnim, a da pritom nije lučka usluga koja se nudi korisniku;

5.

„upravljačko tijelo luke” znači svako javno ili privatno tijelo koje na temelju nacionalnog prava ili nacionalnih instrumenata ima za cilj ili je ovlašteno na lokalnoj razini, bilo zajedno s drugim djelatnostima ili bez njih, voditi lučku infrastrukturu ili upravljati njome te izvršavati jedan ili više sljedećih zadataka u dotičnoj luci: koordinaciju lučkog prometa, upravljanje lučkim prometom, koordinaciju aktivnosti operatera prisutnih u dotičnoj luci i kontrolu aktivnosti operatera prisutnih u dotičnoj luci;

6.

„vezivanje” znači usluge privezivanja i odvezivanja, uključujući premještanje uz pristanište, potrebne za sigurno upravljanje plovilom u luci ili na vodnom putu za pristup luci;

7.

„putničke usluge” znači organizacija te prihvat i otprema putnika, njihove prtljage i njihovih vozila između plovila kojim se prevoze i obale, a uključuje i obradu osobnih podataka i prijevoz putnika unutar određenog putničkog terminala;

8.

„peljarenje” znači usluga vođenja plovila koju pruža peljar ili postaja za peljarenje kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak plovila po plovnom putu za pristup luci ili sigurna plovidba unutar luke;

9.

„pristojba za upotrebu lučke infrastrukture” znači pristojba koja se naplaćuje u izravnu ili neizravnu korist upravljačkog tijela luke ili nadležnog tijela za upotrebu infrastrukture, objekata i usluga, uključujući plovne putove za pristup dotičnim lukama, kao i pristup postupanju s putnicima i teretom, ali isključujući cijenu zakupa zemlje i pristojbe s jednakim učinkom;

10.

„sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta” znači prihvat brodskog otpada i ostataka tereta od strane bilo kojeg postrojenja koje je fiksno, plutajuće ili prijenosno i koje može prihvatiti brodski otpad ili ostatke tereta, kako je definirano u Direktivi 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16);

11.

„pristojba za lučke usluge” znači pristojba koja se naplaćuje u korist pružatelja lučkih usluga, a koju plaćaju korisnici određene usluge;

12.

„ugovor o pružanju lučke usluge” znači formalan i pravno obvezujući ugovor ili akt s jednakim pravnim učinkom između pružatelja lučkih usluga i upravljačkog tijela luke ili nadležnog tijela zaduženog za pružanje jedne ili više lučkih usluga, ne dovodeći u pitanje oblik imenovanja pružatelja lučkih usluga;

13.

„pružatelj lučkih usluga” znači svaka fizička ili pravna osoba koja za naknadu pruža ili želi pružati jednu ili više kategorija lučkih usluga;

14.

„obveza pružanja javnih usluga” znači utvrđen ili određen zahtjev za osiguranje pružanja tih lučkih usluga ili aktivnosti od općeg interesa koji operater, kad bi razmatrao svoje vlastite poslovne interese, ne bi preuzeo ili ga ne bi preuzeo do jednake mjere ili pod istim uvjetima;

15.

„pomorski promet na kratkim relacijama” znači kretanje tereta i putnika morskim putem između luka geografski smještenih u Europi ili između tih luka i luka u neeuropskim zemljama koje imaju obalu na zatvorenim morima koja graniče s Europom;

16.

„morska luka” znači područje kopna i vode čija infrastruktura i oprema prvenstveno omogućavaju prihvat plovila, njihov utovar i istovar, pohranjivanje robe, primanje i isporuku te robe te ukrcaj i iskrcaj putnika, posade i drugih osoba te svaku drugu infrastrukturu potrebnu prijevoznicima unutar lučkog područja;

17.

„tegljenje” znači pomoć plovilu vučom kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak iz luke ili sigurna plovidba unutar luke pružanjem pomoći u manevriranju plovilom;

18.

„plovni put za pristup” znači pristup plovnim putem luci s otvorenog mora, poput lučkih prilaza, otvorenih dijelova luke, rijeka, morskih kanala i fjordova ako je taj plovni put u nadležnosti upravljačkog tijela luke.

(a)

minimalni zahtjevi za pružanje lučkih usluga;

(b)

ograničenja broja pružatelja usluga;

(c)

obveze pružanja javnih usluga;

(d)

ograničenja povezana s unutarnjim operaterima.

(a)

stručne kvalifikacije pružatelja lučkih usluga, njegova osoblja ili fizičkih osoba koje stvarno i stalno upravljaju aktivnostima pružatelja lučkih usluga;

(b)

financijsku sposobnost pružatelja lučkih usluga;

(c)

opremu potrebnu za pružanje odgovarajuće lučke usluge u uobičajenim i sigurnim uvjetima te sposobnost održavanja te opreme na potrebnoj razini;

(d)

dostupnost odgovarajuće lučke usluge svim korisnicima, na svim vezovima i bez prekida, danju i noću, tijekom cijele godine;

(e)

usklađenost sa zahtjevima o pomorskoj sigurnosti ili sigurnosti i zaštiti luke ili pristupa luci, njezinim postrojenjima, opremi te radnicima i drugim osobama;

(f)

usklađenost s lokalnim, nacionalnim, Unijinim i međunarodnim zahtjevima u vezi s okolišem;

(g)

usklađenost s obvezama u području socijalnog i radnog prava koje se primjenjuje u državi članici u kojoj se nalazi dotična luka, uključujući uvjete primjenjivih kolektivnih ugovora, zahtjeve u pogledu broja osoblja i zahtjeve povezane sa satima rada i satima odmora za pomorce te s primjenjivim pravilima o inspekcijama rada;

(h)

dobar ugled pružatelja lučke usluge, kako je utvrđeno u skladu s bilo kakvim primjenjivim nacionalnim pravom o dobrom ugledu, uzimajući u obzir sve uvjerljive razloge za sumnju u pouzdanost pružatelja lučkih usluga;

(a)

biti transparentni, objektivni, nediskriminirajući, proporcionalni te odgovarajući za kategoriju i vrstu dotične lučke usluge;

(b)

ispunjavati se do isteka prava na pružanje lučke usluge.

(a)

nedostatak ili rezervirana upotreba zemljišta ili obalnog prostora pod uvjetom da je ograničenje u skladu s odlukama ili planovima kako ih je dogovorilo upravljačko tijelo luke te, prema potrebi, sva druga javna tijela nadležna u skladu s nacionalnim pravom;

(b)

nepostojanje takvog ograničenja ometa izvršavanje obveza pružanja javnih usluga kako je predviđeno u članku 7., među ostalim kada to nepostojanje ograničenja uzrokuje pretjerano visoke troškove u vezi s izvršavanjem tih obveza upravljačkom tijelu luke, nadležnom tijelu ili korisnicima luke;

(c)

nepostojanje takvog ograničenja protivno je potrebi za osiguravanjem sigurnog ili okolišno održivog rada luka;

(d)

značajke lučke infrastrukture ili priroda lučkog prometa takve su da djelatnosti više pružatelja lučkih usluga u luci ne bi bile moguće;

(e)

ako se na temelju članka 35. Direktive 2014/25/EU ustanovi da lučki sektor ili podsektor, zajedno sa svojim lučkim uslugama, unutar države članice provodi djelatnost koja je izravno izložena tržišnom natjecanju u skladu s člankom 34. te Direktive. U takvim se slučajevima ne primjenjuju stavci 2. i 3. ovog članka.

(a)

dostupnost lučke usluge svim korisnicima luke, na svim vezovima i bez prekida danju i noću, tijekom cijele godine;

(b)

dostupnost usluge svim korisnicima pod jednakim uvjetima;

(c)

pristupačnost usluge za određene kategorije korisnika;

(d)

sigurnost, zaštitu ili okolišnu održivost rada luka;

(e)

pružanje odgovarajućih usluga prijevoza javnosti; i

(f)

teritorijalnu koheziju.

(a)

javna sredstva koja javna tijela izravno stavljaju na raspolaganje upravljačkim tijelima dotične luke;

(b)

javna sredstva koja javna tijela stavljaju na raspolaganje preko posrednika javnih poduzeća ili javnih financijskih institucija; i

(c)

namjena za koju su ta javna sredstva dodijeljena.

(a)

svi troškovi i prihodi pravilno su dodijeljeni ili raspoređeni na temelju dosljedne primjene i objektivno opravdanih načela troškovnog računovodstva; i

(b)

načela troškovnog računovodstva prema kojima se vode zasebni računi jasno su utvrđena.

(a)

koordinacije lučkih usluga unutar lučkog područja;

(b)

mjera za poboljšanje veza sa zaleđem, uključujući mjere za razvoj i poboljšanje učinkovitosti željezničkog prometa i prometa unutarnjim plovnim putovima;

(c)

učinkovitosti upravnih postupaka u luci i mjera za njihovo pojednostavnjenje;

(d)

pitanja okoliša;

(e)

prostornog planiranja; i

(f)

mjera za osiguravanje sigurnosti u lučkom području, uključujući, prema potrebi, zdravlje i sigurnost lučkih radnika.

3.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 57/19

(1)

U prilozima A i B Uredbi (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća (2) navode se nazivi koji se upotrebljavaju u nacionalnom pravu država članica za postupke u slučaju nesolventnosti i upravitelje u slučaju nesolventnosti na koje se ta uredba primjenjuje. U Prilogu A navode se postupci u slučaju nesolventnosti iz članka 2. točke 4. te uredbe, a u Prilogu B navode se upravitelji u slučaju nesolventnosti iz točke 5. tog članka.

(2)

Poljska je 4. prosinca 2015. obavijestila Komisiju o izmjenama popisa iz priloga A i B Uredbi (EU) 2015/848. Te su izmjene u skladu sa zahtjevima iz te uredbe.

(3)

U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Ujedinjena Kraljevina obavijestila je pismom od 1. rujna 2016. da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(4)

U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(5)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(6)

Priloge A i B Uredbi (EU) 2015/848 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

3.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 57/31

(1)

Uredbom (EU) 2015/936 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđuju se zajednička pravila za uvoz tekstilnih proizvoda iz određenih trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni bilateralnim sporazumima, protokolima ili drugim dogovorima, ili drugim posebnim uvoznim pravilima Unije.

(2)

Oslobađanje političkih zatvorenika u Republici Bjelarusu 22. kolovoza 2015. bilo je važan korak koji je zajedno s nekoliko pozitivnih inicijativa Republike Bjelarusa u posljednje dvije godine, kao što je ponovno pokretanje dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Bjelarusa, doprinio poboljšanju odnosa između Unije i Republike Bjelarusa.

(3)

Odnosi EU-a i Bjelarusa trebali bi se temeljiti na zajedničkim vrijednostima, posebno u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, te bi trebalo podsjetiti da je stanje ljudskih prava u Republici Bjelarusu i dalje uzrok zabrinutosti za Uniju, ponajprije u pogledu pitanjâ poput smrtne kazne, koju bi trebalo ukinuti.

(4)

Ta bi pozitivna politička kretanja u odnosima Unije i Republike Bjelarusa trebalo prepoznati, a bilateralne odnose dodatno poboljšati. U skladu s time, ovom bi Uredbom trebalo staviti izvan snage autonomne kvote za uvoz tekstilnih proizvoda i odjeće podrijetlom iz Republike Bjelarusa iz priloga II. i III. Uredbi (EU) 2015/936, ne dovodeći u pitanje mogućnost Unije da pribjegne uvođenju kvota u budućnosti ako se stanje ljudskih prava u Republici Bjelarus znatno pogorša.

(5)

Ukidanje autonomnih kvota za uvoz tekstilnih proizvoda i odjeće podrijetlom iz Republike Bjelarusa znači da kvote za promet vanjske proizvodnje više nisu potrebne. Stoga bi trebalo izbrisati članak 4. stavak 2. i poglavlje V. Uredbe (EU) 2015/936 te prilog V. toj Uredbi. Članak 31. te Uredbe o donošenju delegiranih akata trebalo bi također na odgovarajući način izmijeniti. Ograničena primjena autonomnih kvota i kvota za vanjsku proizvodnju za uvoz tekstilnih proizvoda i odjeće podrijetlom iz Republike Bjelarusa znači da bi ukidanje tih kvota imalo ograničen učinak na trgovinu Unije.

(6)

Radi ispravljanja pogrešnih oznaka kombinirane nomenklature u kategorijama 12, 13, 18, 68, 78, 83 (skupina II.B), 67, 70, 94, 96 (skupina III.B) i 161 (skupina V.), Prilog I. Uredbi (EU) 2015/936 trebalo bi izmijeniti.

(7)

U prilozima II., III. i IV. Uredbi (EU) 2015/936 trebalo bi upotrijebiti službeno ime Demokratske Narodne Republike Koreje.

(8)

Radi olakšavanja administrativnih postupaka, rok važenja odobrenja za uvoz utvrđen u članku 21. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/936 trebalo bi produljiti sa šest na devet mjeseci,

1.

Članak 4. stavak 2. briše se.

2.

Članak 21. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Rok važenja odobrenja za uvoz koja su izdala nadležna tijela država članica je devet mjeseci. Taj rok važenja može se izmijeniti ako je potrebno u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 3.”

3.

Poglavlje V. briše se.

4.

Članak 31. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 3., članka 5. stavka 2., članka 12. stavka 3., članka 13. i članka 35. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 20. veljače 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3., članka 5. stavka 2., članka 12. stavka 3., članka 13. i članka 35. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”

5.

Članak 31. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3. ili članka 12. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za četiri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”

6.

Dio A Priloga I. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi, a prilozi II., III. i IV. zamjenjuju se tekstovima navedenima u Prilogu ovoj Uredbi.

7.

Prilog V. briše se.

3.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 57/59

(1)

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova (*1), s druge strane (2) („Sporazum”) potpisan je 27. listopada 2015. Sporazum je stupio na snagu 1. travnja 2016.

(2)

Potrebno je utvrditi pravila za provedbu određenih odredaba Sporazuma, kao i postupke za donošenje detaljnih pravila provedbe.

(3)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Sporazuma provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3). U skladu s tom uredbom postupak ispitivanja posebno se primjenjuje za donošenje provedbenih akata koji se odnose na zajedničku trgovinsku politiku. Međutim, savjetodavni postupak može se primijeniti u opravdanim slučajevima. Ako je u Sporazumu predviđena mogućnost da se u iznimnim i kritičnim okolnostima odmah primijene mjere potrebne za rješavanje situacije, Komisija bi odmah trebala donijeti takve provedbene akte. Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kada, u opravdanim slučajevima povezanima s mjerama koje se odnose na poljoprivredne proizvode i proizvode ribarstva, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(4)

Sporazumom je predviđeno da se određeni poljoprivredni proizvodi i proizvodi ribarstva podrijetlom iz Kosova mogu uvesti u Uniju po sniženim carinskim stopama, u okviru carinskih kvota. Stoga je potrebno utvrditi odredbe kojima se uređuje upravljanje tim carinskim kvotama i njihovo preispitivanje kako bi se omogućila njihova temeljita ocjena.

(5)

Ako je potrebno primijeniti mjere trgovinske zaštite, trebalo bi ih donijeti u skladu s Uredbom (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća (4), Uredbom (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (5) ili, ovisno o slučaju, Uredbom (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(6)

Ako država članica Komisiji dostavi informacije o mogućem slučaju prijevare ili uskraćivanja administrativne suradnje, trebalo bi primijeniti odgovarajuće zakonodavstvo Unije, posebno Uredbu Vijeća (EZ) br. 515/97 (7).

(7)

Ova Uredba sadrži provedbene mjere za Sporazum te bi se stoga trebala primjenjivati od stupanja na snagu Sporazuma,

(a)

1 % ili manje u slučaju carina ad valorem;

(b)

1 EUR ili manje po pojedinom iznosu u slučaju specifičnih carina.

(a)

u roku od tri radna dana od primitka tog zahtjeva ako se ne primjenjuje postupak upućivanja predviđen člankom 43. Sporazuma; ili

(b)

u roku od tri radna dana od isteka roka od 30 dana iz članka 43. stavka 5. točke (a) Sporazuma ako se primjenjuje postupak upućivanja predviđen člankom 43. Sporazuma.

(a)

obavješćuje Europski parlament i Vijeće; i

(b)

obavješćuje Odbor za stabilizaciju i pridruživanje o svojim zaključcima, zajedno s objektivnim informacijama na kojima se ti zaključci temelje, te započinje savjetovanje u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje.