(1)

Vijeće je nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 965/2010 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz natrijeva glukonata s brojem CUS (Customs Union and Statistics) 0023277-9 i registarskim brojem CAS (Chemical Abstracts Service) 527-07-1, trenutačno razvrstanog u oznaku KN ex 2918 16 00 (oznaka TARIC 2918160010) („natrijev glukonat”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”).

(2)

Početne mjere uvedene su u obliku pristojbe ad valorem od 53,2 % uz iznimku pristojbi za društvo Shandong Kaison Biochemical Co., Ltd od 5,6 % i društvo Qingdao Kehai Biochemistry Co., Ltd od 27,1 %.

(3)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (3) postojećih mjera Komisija je 1. srpnja 2015. zaprimila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (4).

(4)

Zahtjev su podnijela dva proizvođača iz Unije Jungbunzlauer S.A i Roquette Italia S.p.A. („podnositelji zahtjeva”).

(5)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga te nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(6)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 27. listopada 2015. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju natrijeva glukonata podrijetlom iz NRK-a na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (5) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je predvidjela Sjedinjene Američke Države („SAD”) kao treću zemlju s tržišnim gospodarstvom („analogno tržište”), kao u početnom ispitnom postupku, u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe. Komisija je pozvala strane da iznesu primjedbe u pogledu primjerenosti tog izbora. Nijedna strana nije dostavila primjedbe.

(8)

Komisija je tražila informacije o proizvođačima natrijeva glukonata iz ostalih potencijalnih analognih zemalja i pozvala je sve poznate proizvođače natrijeva glukonata iz Kanade, Indije, Japana, Pakistana, Srbije, Južnoafričke Republike, Južne Koreje, Švicarske i SAD-a da dostave potrebne informacije. Jedno je kanadsko društvo u odgovoru navelo da ne proizvodi natrijev glukonat, već da njime trguje. Samo je jedan proizvođač iz SAD-a dostavio odgovor na upitnik i prihvatio posjet radi provjere.

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka posebno obavijestila proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, kineska nadležna tijela, poznate joj uvoznike i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane strane imale su mogućnost u pisanom obliku iznijeti stavove i zatražiti saslušanje u rokovima određenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te dokazale da postoje posebni razlozi da im se omogući saslušanje. Zainteresirane strane dobile su i priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da im se obrati.

(13)

Samo je jedan proizvođač izvoznik iz predmetne zemlje dostavio zatražene podatke i pristao na uvrštenje u uzorak. Stoga odabir uzorka nije bio potreban.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od četiriju nepovezanih uvoznika koji su joj poznati zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Dva su nepovezana uvoznika dostavila zatražene podatke i pristala na uvrštenje u uzorak. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(16)

Komisija je poslala upitnike dvama proizvođačima iz Unije, dvama nepovezanim uvoznicima, osam poznatih korisnika, deset trgovaca na veliko i kineskom proizvođaču izvozniku, koji se javio tijekom odabira uzorka, i jednom proizvođaču iz SAD-a koji se smatrao analognim tržištem.

(17)

Odgovore su dostavili dva proizvođača iz Unije, dva nepovezana uvoznika, jedan korisnik, pet trgovaca na veliko, kineski proizvođač izvoznik i proizvođač s analognog tržišta.

(18)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete interesima Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(19)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(20)

Proizvod koji je predmet ove revizije jest suhi natrijev glukonat s brojem carinske unije i statistike (CUS) 0023277-9 i registarskim brojem referentne arhive za kemiju i primijenjenu kemiju (CAS) 527-07-1 podrijetlom iz NRK-a („proizvod iz postupka revizije” ili „natrijev glukonat”), trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2918 16 00 (oznaka TARIC 2918160010).

(21)

Suhi natrijev glukonat uglavnom se upotrebljava u građevinskoj industriji kao retardant i plastifikator te u ostalim industrijama kao sredstvo za površinsku obradu metala (uklanjanje hrđe, oksida i masti) te za čišćenje boca i industrijske opreme. Proizvod se upotrebljava i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

(22)

Predmetni proizvod uključuje nekoliko vrsta proizvoda koje su u upitniku navedene kao kontrolni brojevi proizvoda („PCN”). U slučaju svih PCN-ova uzimaju se u obzir čistoća, veličina čestica i pakiranje kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku.

(23)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da suhi natrijev glukonat koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji, suhi natrijev glukonat koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u SAD-u, koji je odabran kao analogna zemlja kako je navedeno u uvodnim izjavama od 60. do 62., suhi natrijev glukonat koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Kini i suhi natrijev glukonat koji se proizvodi u Kini i prodaje u Uniji u osnovi imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i namjene.

(24)

Komisija je stoga zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(25)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitivalo se je li vjerojatno da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(26)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 13. samo je jedan kineski proizvođač izvoznik surađivao u aktualnom ispitnom postupku. To je društvo tijekom RIPR-a pokrivalo ukupan izvoz natrijeva glukonata iz NRK-a u Uniju. Komisija je stoga smatrala da ima dovoljno informacija za procjenu izvozne cijene i dampinške marže tijekom RIPR-a (odjeljak 3.2.).

(27)

Međutim, taj je proizvođač izvoznik predstavljao samo 2 % do 7 % ukupnog proizvodnog kapaciteta i samo 5 % do 10 % ukupne proizvodnje natrijeva glukonata u NRK-u. Osim toga, njegov izvoz u treće zemlje iznosio je samo od 23 % do 28 % ukupnog izvoza iz NRK-a u treće zemlje tijekom RIPR-a (točan ponder jedinog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje u ukupnom kineskom proizvodnom kapacitetu, ukupnoj proizvodnji i ukupnom izvozu ne može se navesti zbog povjerljivosti). Zbog toga i s obzirom na to da ostali kineski proizvođači natrijeva glukonata iz NRK-a nisu surađivali Komisija je smatrala da nema dovoljno informacija za ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga te da za procjenu kretanja uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage mora upotrijebiti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe (odjeljak 3.3.).

(28)

Kineska nadležna tijela propisno su obaviještena da zbog nedostatne suradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija može primijeniti članak 18. Osnovne uredbe. U vezi s time nisu primljene nikakve primjedbe.

(29)

Nalazi iz odjeljka 3.3. stoga su se temeljili na raspoloživim podacima. U tu su svrhu upotrijebljene informacije koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, podnesci podnositelja zahtjeva, statistički podaci Eurostata, podaci koje su prikupile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) i javno dostupne informacije na internetu (6). U Kineskoj statističkoj bazi podataka o izvozu strukturom kodiranja natrijeva glukonata obuhvaćeni su drugi proizvodi koji ne podliježu aktualnom ispitnom postupku pa u njoj nije moguće odrediti obujam isključivo natrijeva glukonata. Stoga se taj izvor podataka nije mogao iskoristiti.

(30)

U početnom je ispitnom postupku tretman tržišnoga gospodarstva odobren jedinom kineskom proizvođaču izvozniku koji surađuje u postojećem ispitnom postupku („Shandong Kaison Biochemicals” ili „SKB”). Stoga se utvrđivanje uobičajene vrijednosti za tog proizvođača izvoznika temeljilo na njegovim podacima o proizvodnji i prodaji.

(31)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu proizvođača izvoznika čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom RIPR-a. Stoga je ukupan volumen prodaje istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativan.

(32)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(33)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda iz uvodne izjave 22., koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju, reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom RIPR-a predstavlja najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniju. Komisija je utvrdila da u slučaju jedne vrste proizvoda nema domaće prodaje zbog razlike u pakiranju, dok je domaća prodaja u slučaju ostalih vrsta proizvoda reprezentativna.

(34)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(35)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(36)

U tom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom RIPR-a.

(37)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvoda tijekom RIPR-a:

(38)

Analizom domaće prodaje pokazalo se da je između 18 % i 23 % cjelokupne domaće proizvodnje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(39)

U slučaju vrste proizvoda bez domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(40)

Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a:

(41)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(42)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(43)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove rukovanja, utovara i popratne troškove u predmetnoj zemlji, za troškove prijevoza (domaći i prekooceanski prijevoz), troškove osiguranja, troškove pakiranja, troškove kredita i nepovratni PDV.

(44)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(45)

Na temelju toga utvrđeno je da je ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, tijekom RIPR-a iznosila 2,6 %. Visinu te dampinške marže potrebno je promatrati u odnosu na činjenicu da je tijekom RIPR-a na tržište Unije iz NRK-a izvozio samo jedini kineski proizvođač izvoznik kojem je u početnom ispitnom postupku odobren tretman tržišnoga gospodarstva kako je navedeno u uvodnim izjavama 26. i 30.

(46)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom RIPR-a Komisija je analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, kretanje potražnje u NRK-u, izvoz iz NRK-a u ostale treće zemlje, dampinška marža kineskog izvoza u ostale treće zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(47)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 27. do 29. surađivao je samo jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a. Stoga se nalazi u odjeljcima u nastavku temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija upotrijebila informacije koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, podneske podnositelja zahtjeva, statističke podatke Eurostata, podatke koje su prikupile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) i javno dostupne informacije na internetu kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29.

(48)

Treba podsjetiti da je tijekom razmatranog razdoblja iz početnog ispitnog postupka došlo do povećanja obujma uvoza za 77 %, što u apsolutnoj vrijednosti odgovara povećanju od 1 774 tone (s 2 291 tone u 2005. na 4 095 tona tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka). Odgovarajući kineski tržišni udjel povećao se s 12,8 % na 24,9 % na kraju razdoblja početnog ispitnog postupka prije uvođenja mjera.

(49)

Proizvodni kapacitet jedinog kineskog izvoznika koji surađuje bio je trostruko veći od potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a. Utvrđeno je da je njegova stopa iskorištenosti kapaciteta iznosila između 75 % i 80 %. Iz toga slijedi da samo rezervni kapacitet tog društva iznosi više od polovine potrošnje u Uniji.

(50)

Osim toga, na temelju informacija dostavljenih u zahtjevu koje su uspoređene s javno dostupnim informacijama iz uvodne izjave 29. natrijev glukonat u NRK-u proizvodi 40 proizvođača čiji se ukupan proizvodni kapacitet u 2014. kretao u rasponu od 1 000 000 do 1 200 000 tona, a riječ je o povećanju od približno 50 % u usporedbi s 2010. U 2014. kineski su proizvođači iskoristili samo približno polovicu svojih kapaciteta jer su proizveli približno 550 000 tona.

(51)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera procijenjeno je da se kineska potražnja na domaćem tržištu u 2014. kretala u rasponu od 400 000 do 500 000 tona, pri čemu je za izvoz dostupan kapacitet od približno 600 000 do 700 000 tona. Tijekom RIPR-a potrošnja u Uniji iznosila je između 16 000 i 22 000 tona, što znači da je rezervni kapacitet u NRK-u približno 30 puta veći od potrošnje natrijeva glukonata u Uniji.

(52)

Potražnju za natrijevim glukonatom u NRK-u u velikoj mjerio određuje građevinska industrija. U građevinskoj industriji on se upotrebljava kao aditiv za beton koji se proizvodi od natrijeva glukonata. Nije isključeno da može doći do povećanja potrošnje natrijeva glukonata na kineskom domaćem tržištu u slučaju rasta građevinske industrije u NRK-u. Međutim, rezervni kapacitet u NRK-u znatno premašuje potrošnju u Uniji te je stoga, čak i u slučaju rasta domaće potrošnje u NRK-u, vjerojatno da će rezervni kapacitet i dalje biti znatan uz veliki potencijal za izvoz na tržište Unije.

(53)

Zbog razloga navedenog u uvodnoj izjavi 29. kineska baza podataka nije se mogla upotrijebiti za analizu kineskog izvoza natrijeva glukonata u ostale treće zemlje.

(54)

Na temelju informacija iz zahtjeva koje su prilagođene prema potrebi i uspoređene s javno dostupnim informacijama kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29. utvrđeno je da se u razdoblju od 2012. do 2014. obujam kineskog izvoza u ostale treće zemlje ukupno povećao za približno 45 %, odnosno da je u 2014. dosegnuo približno 116 000 tona.

(55)

Javni podaci o prosječnim kineskim cijenama izvoza na tržišta ostalih trećih zemalja nisu dostupni. Iz cijena za ostale treće zemlje jedinog kineskog proizvođača koji surađuje u razdoblju od 2012. do 2014. vidljivo je smanjenje sa 600,00 do 660,00 EUR/tona u 2012. na 500,00 do 550,00 EUR/tona u 2014. Tijekom RIPR-a izvozne cijene jedinog kineskog proizvođača koji surađuje povećale su se u usporedbi s 2014., odnosno neznatno su premašile iznos od 600,00 EUR/tona. Cijene su bile u skladu s kineskim izvoznim cijenama u ostale treće zemlje koje su dostavili podnositelji zahtjeva, uz iznimku RIPR-a za koji su podnositelji zahtjeva dostavili informacije o nastavku pada kineskih cijena za ostale treće zemlje do razine od 539,00 do 583,00 EUR/tona.

(56)

Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 27. raspoloživi podaci u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe upotrebljavale su se za analizu vjerojatnosti nastavka dampinga u slučaju isteka mjera.

(57)

Iako javne informacije o kineskim izvoznim cijenama u ostale treće zemlje nisu bile dostupne, podnositelji zahtjeva dostavili su informacije iz kojih je vidljivo da su prosječne cijene svih ostalih kineskih proizvođača izvoznika u ostale treće zemlje bile u skladu s prosječnom izvoznom cijenom jedinog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje u ostale treće zemlje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55.

(58)

Kako bi procijenila dampinške prakse kineskih proizvođača izvoznika u ostale treće zemlje, Komisija je izradila dva izračuna dampinške marže, odnosno jedan s pomoću prosječne izvozne cijene kineskih proizvođača izvoznika u ostale treće zemlje koju su dostavili podnositelji zahtjeva i drugi s pomoću detaljnih podataka o izvoznim transakcijama koje je u svojem odgovoru na antidampinški upitnik dostavio SKB, jedini kineski proizvođač izvoznik koji surađuje, za svojih pet najvećih izvoznih tržišta kao referentnu vrijednost za izvoz ostalih kineskih proizvođača izvoznika.

(59)

U tom se pogledu podsjeća da je tijekom početnog ispitnog postupka proizvođač izvoznik koji surađuje bio jedino društvo kojem je odobren tretman tržišnog gospodarstva. Iz toga slijedi da je za ostale kineske proizvođače izvoznike uobičajenu vrijednost potrebno izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, odnosno na osnovi cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom („analogna zemlja”). U tu je svrhu morala biti odabrana analogna zemlja.

(60)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8. jedino je proizvođač iz SAD-a surađivao u ispitnom postupku tako da je dostavio cjelovit odgovor na upitnik i prihvatio posjet radi provjere.

(61)

Komisija je utvrdila da SAD ispunjava kriterije za odgovarajuću analognu zemlju jer su količine koje se prodaju na tom tržištu dovoljno velike te da postoji oštro tržišno natjecanje između domaće proizvodnje i uvoza iz ostalih zemalja poput NRK-a, Italije i Francuske. Osim toga, SAD nije primjenjivao antidampinšku pristojbu na predmetni proizvod.

(62)

S obzirom na prethodno navedeno zaključeno je da je SAD odgovarajuća analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe te su informacije koje je dostavio jedini proizvođač koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljene kao osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima u početnom ispitnom postupku nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva.

(63)

Kad je riječ o prvom izračunu dampinga iz uvodne izjave 58. Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost jedinog proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje s prosječnom izvoznom cijenom kineskih proizvođača izvoznika na razini franko tvornica koju su dostavili podnositelji zahtjeva u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe. U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, rukovanja i popratne troškove, za troškove pakiranja i nepovratni PDV procijenjene na temelju odgovora na upitnik proizvođača izvoznika koji surađuje iz NRK-a.

(64)

Na toj je osnovi utvrđeno da se kineski izvoz u ostale treće zemlje odvija uz damping na razini višoj od 70 %.

(65)

Kad je riječ o drugom izračunu dampinga iz uvodne izjave 58. za koji su, zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 57., upotrijebljeni detaljni podaci o izvoznim transakcijama koje je u svojem odgovoru na antidampinški upitnik dostavio SKB za svojih pet najvećih izvoznih tržišta kao referentnu vrijednost za izvoz ostalih kineskih proizvođača izvoznika, uobičajena vrijednost izračunana je kako je navedeno u uvodnim izjavama od 59. do 63.

(66)

Izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u pet najvećih trećih zemalja, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(67)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda na razini franko tvornica u pet najvećih ostalih trećih zemalja u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe. U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(68)

Izvršene su prilagodbe za troškove rukovanja, utovara i popratne troškove u predmetnoj zemlji, za troškove prijevoza (domaći i prekooceanski prijevoz), troškove osiguranja, troškove pakiranja, troškove kredita i nepovratni PDV.

(69)

Na toj je osnovi utvrđeno da se kineski izvoz u ostale treće zemlje odvija uz damping na razini od približno 50 %.

(70)

Osim toga, radi cjelovitosti i usporedbe izračunana je dampinška marža i za izvoz SKB-a na tržišta ostalih trećih zemalja s pomoću podataka koje je dostavio. Utvrđena je dampinška marža od približno 8,3 %.

(71)

Razlika između dampinške marže iz uvodnih izjava 64. i 69. i dampinške marže iz uvodnih izjava 45. i 70. objašnjava se činjenicom da se prva temelji na podacima o uobičajenoj vrijednosti za analogno tržište, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 59., dok se potonja, utvrđena za jedinog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje, temelji na uobičajenoj vrijednosti utvrđenoj na temelju njegovih vlastitih podataka o proizvodnji i prodaji jer mu je u početnom ispitnom postupku odobren tretman tržišnoga gospodarstva kako je navedeno u uvodnim izjavama 30. do 40. Osim toga, dampinška marža izračunana za jedinog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iz uvodne izjave 45. odnosi se na izvoz na tržište Unije gdje su prevladavale više cijene, dok se sve ostale izračunane dampinške marže odnose na izvoz na tržišta ostalih trećih zemalja.

(72)

Kineske dampinške prakse utvrđene u ostalim trećim zemljama snažan su pokazatelj vjerojatnog ponašanja kineskih proizvođača izvoznika u smislu cijena u slučaju isteka mjera.

(73)

Radi procjene privlačnosti tržišta Unije i vjerojatnosti usmjeravanja izvoza iz NRK-a na tržište Unije u slučaju isteka mjera analizirani su kineski izvoz u ostale treće zemlje u smislu obujma i cijena te cijene na kineskom domaćem tržištu u usporedbi s prosječnim cijenama na tržištu Unije.

(74)

Obujam kineskog izvoza u ostale treće zemlje ukupno se povećao za približno 45 % u razdoblju od 2012. do 2014., odnosno u 2014. je dosegnuo približno 116 000 tona.

(75)

Kad je riječ o domaćim cijenama kako je navedeno u uvodnim izjavama 27. do 29., zbog nedostatka drugih informacija kao referentna vrijednost upotrijebljene su domaće cijene jedinog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje. Iz usporedbe je vidljivo da su u 2014. prosječne cijene na tržištu Unije bile od 43 % do 55 % više od prosječnih domaćih cijena u NRK-u, odnosno od 27 % do 35 % više od prosječnih domaćih cijena u NRK-u tijekom RIPR-a.

(76)

Na temelju podataka koje su dostavili podnositelji zahtjeva utvrđeno je da su kineske izvozne cijene u ostale treće zemlje u skladu s izvoznim cijenama u ostale treće zemlje jedinog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55. Utvrđeno je da su u 2014. prosječne cijene na tržištu Unije bile u prosjeku od 25 % do 45 % više od kineskih izvoznih cijena u ostale treće zemlje, odnosno od 20 % do 40 % više od kineskih izvoznih cijena u ostale treće zemlje tijekom RIPR-a. Razine cijena jedinog kineskog izvoznika koji surađuje u ostale treće zemlje tijekom RIPR-a za 20 % do 30 % su bile niže od cijena industrije Unije.

(77)

U slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage, zbog tih znatno viših razina cijena tržište Unije privlačno je kineskim izvoznicima.

(78)

Interes kineskih proizvođača izvoznika za izvoz na tržište Unije potvrđuje i stalna prisutnost SKB-a na tržištu Unije. Unatoč mjerama na snazi to je društvo gotovo udvostručilo obujam izvoza u Uniju i povećalo tržišni udjel za približno 50 % od razdoblja početnog ispitnog postupka do aktualnog RIPR-a.

(79)

S obzirom na procijenjeni znatni rezervni kapacitet u NRK-u koji bi se mogao iskoristiti za izvoz u Uniju po dampinškim cijenama i uzimajući u obzir privlačnost tržišta Unije i ponašanje kineskih izvoznika u smislu cijena na tržištima ostalih trećih zemalja Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi u slučaju stavljanja izvan snage antidampinških mjera došlo do znatnog povećanja obujma dampinškog uvoza natrijeva glukonata iz NRK-a u Uniju.

(80)

Proizvođači iz Unije koji surađuju Jungbunzlauer SA i Roquette Italia S.p.A. čine 100 % proizvodnje u Uniji.

(81)

Oni se stoga smatraju „industrijom Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(82)

Budući da industriju Unije čine samo dva proizvođača, sve brojke povezane s osjetljivim podacima o društvima morale su biti prikazane u obliku indeksa ili raspona radi zaštite povjerljivosti podataka.

(83)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju ukupnog obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije koji je dobiven nakon provjere odgovora na upitnik dvaju proizvođača iz Unije, na temelju ukupnog obujma uvoza prema podacima Eurostata i provjerenih podataka kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(84)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(85)

Potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećavala se stalno za ukupno 22 %.

(86)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata i provjerenog odgovora na upitnik kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje koji je predstavljao 100 % ukupnog kineskog uvoza tijekom RIPR-a.

(87)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udjel

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja kineski se obujam uvoza povećao za ukupno 9 %. Prvo se u razdoblju od 2012. do 2014. povećao za 22 %, a potom se u RIPR-u smanjio za 13 %. Međutim, s obzirom na to da je kineski uvoz samo djelomično slijedio povećanje potrošnje u Uniji, kineski tržišni udjel slijedio je drukčije kretanje. U razdoblju od 2012. do 2013. ostao je stabilan, u 2014. neznatno se povećao za 3 %, dok se od 2014. do RIPR-a smanjio za 14 %. Kineski tržišni udjel ukupno se smanjio za 11 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78., jedini kineski proizvođač izvoznik koji surađuje udvostručio je obujam svojeg izvoza u Uniju i povećao svoj tržišni udjel za 50 % u usporedbi s razdobljem početnog ispitnog postupka uz dampinške razine cijena.

(89)

Komisija je utvrdila kretanje cijena kineskog uvoza na temelju Eurostatovih podataka.

(90)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(91)

Prosječne cijene uvoza tijekom razmatranog razdoblja ukupno su se smanjile za 2 %. Uvozne cijene smanjile su se za 11 % u razdoblju od 2012. do 2013., ostale su stabilne u 2014. i povećale se za 9 % tijekom RIPR-a.

(92)

Komisija je utvrdila obaranje cijena proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a usporedbom:

(93)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prosječne ponderirane cijene industrije Unije tijekom RIPR-a. Utvrđeno je da u slučaju proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a nije bilo obaranja cijena čak i bez uzimanja u obzir antidampinških pristojbi. Međutim, iako je tijekom RIPR-a predstavljao 100 % uvoza iz Kine, proizvođač izvoznik koji surađuje činio je tek između 2 % i 7 % ukupnog kineskog proizvodnog kapaciteta.

(94)

Uvoz u Uniju iz trećih zemalja osim predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 4.

Tržišni udjel ostalih trećih zemalja

(95)

Tržišni udjel uvoza iz trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja iznosio je najviše 2 %, dok je tijekom RIPR-a iznosio manje od 1 %.

(96)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je ocijenila te pokazatelje na temelju provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije.

(97)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(98)

U razdoblju od 2012. do 2013. obujam proizvodnje smanjio se za 10 %, a od 2014. do RIPR-a neznatno se povećao. Obujam proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjio za 6 %. To smanjenje proizvodnje objašnjava se smanjenjem od 30 % do 40 % obujma izvoza tijekom razmatranog razdoblja koje je samo djelomično nadoknađeno povećanjem domaće prodaje iz tablice 6.

(99)

Proizvodni kapacitet nije se mijenjao tijekom razmatranog razdoblja.

(100)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(101)

Industrija Unije uspijevala je pratiti povećanje potrošnje u Uniji stalnim povećanjem obujma prodaje za ukupno 23 % tijekom razmatranog razdoblja.

(102)

Budući da je obujam prodaje tijesno pratio uočeno kretanje potrošnje u Uniji, tržišni udjel industrije Unije nije se mijenjao u razdoblju od 2012. do 2014., dok se tijekom RIPR-a neznatno povećao za 1 %.

(103)

Vlastita upotreba, koja je tijekom razmatranog razdoblja bila praktički konstantna kako je navedeno u tablici u nastavku, nije utjecala na uočeno kretanje proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta.

Tablica 7.

Vlastita upotreba

(104)

Obujam domaće prodaje industrije Unije tijesno je pratio kretanje domaće potrošnje i tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 23 %. Kao posljedica toga industrija Unije zadržala je stabilnu razinu tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja.

(105)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(106)

Broj zaposlenika u industriji Unije gotovo se nije mijenjao tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Zbog smanjenja proizvodnje i stabilnosti zaposlenja tijekom razmatranog razdoblja došlo je do smanjenja produktivnosti.

(107)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da industrija Unije zbog visoke razine automatizacije ne može smanjiti broj zaposlenika proporcionalno smanjenju proizvodnje.

(108)

Ispitnim je postupkom u uvodnoj izjavi 45. utvrđeno da uvoz natrijeva glukonata iz NRK-a i dalje ulazi na tržište po dampinškim cijenama.

(109)

Industrija Unije imala je koristi od antidampinških mjera na snazi i počela se oporavljati od prethodnog dampinga. Tijekom razmatranog razdoblja povećala je obujam prodaje za 23 % i tržišni udjel za 1 %. Međutim, oporavak od prethodnog dampinga ne može se smatrati konsolidiranim, posebno s obzirom na kretanje profitabilnosti kako je navedeno u uvodnoj izjavi 123., koja je u 2012. i 2013. i dalje bila negativna, dok je tek tijekom RIPR-a postala pozitivna.

(110)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak proizvodnje

(111)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. U razdoblju od 2012. do 2014. cijene su se stalno smanjivale, dok je tijekom RIPR-a došlo do neznatnog povećanja.

(112)

Trošak proizvodnje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretao se kako slijedi:

Tablica 10.

Jedinični trošak proizvodnje

(113)

Tijekom razmatranog razdoblja jedinični trošak proizvodnje smanjio se za 20 %. Djelomično je to posljedica smanjenja cijene sirovina, kako je detaljnije navedeno u uvodnoj izjavi 114. u nastavku, a djelomično uštede troškova zbog kojega je tijekom razmatranog razdoblja došlo do smanjenja različitih komponenata ukupnog troška proizvodnje, a posebno do drastičnog smanjenja troškova održavanja.

(114)

Ovisno o stupnju integracije proizvodnog postupka proizvođači iz Unije upotrebljavali su kukuruz ili glukozni sirup na bazi kukuruza kao glavnu sirovinu. Budući da su te sirovine važna komponenta troška proizvodnje, smanjenje njihovih cijena činilo je od 25 % do 35 % smanjenja troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. Svako povećanje cijene kukuruza ili glukoznog sirupa na bazi kukuruza stoga može dovesti do trenutačnog narušavanja poboljšanog položaja industrije Unije koji je rezultat smanjenja troška proizvodnje.

(115)

Zahvaljujući smanjenju troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja došlo je samo do neznatnog smanjenja prosječnih jediničnih prodajnih cijena od 5 % zbog činjenice da se industrija Unije još uvijek oporavljala od gubitaka iz ranijih razdoblja koji su posljedica prethodnih dampinških praksi.

(116)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(117)

Prosječni troškovi rada povećali su se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. U svakom slučaju, s obzirom na to da rad čini samo mali dio troška proizvodnje, to se ne treba smatrati mjerodavnim pokazateljem u analizi gospodarskog stanja industrije Unije.

(118)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 12.

Zalihe

(119)

Razina zaliha smanjila se za 54 % tijekom razmatranog razdoblja.

(120)

Utvrđeno je da su zalihe tijekom RIPR-a bile na uobičajenoj razini.

(121)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(122)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(123)

Industrija Unije ostvarivala je gubitke tijekom prve dvije godine razmatranog razdoblja, a tek je 2014. bila na pragu isplativosti. Tek je tijekom RIPR-a profitabilnost konačno došla blizu ciljne dobiti iz početnog ispitnog postupka, ali je ipak ostala ispod nje. Potrebno je naglasiti da je to zakašnjelo poboljšanje posljedica smanjenja troška proizvodnje koje je u velikoj mjeri posljedica povoljnog kretanja cijena kukuruza i glukoznog sirupa na bazi kukuruza, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 114. Svako povećanje cijena tih sirovina, koje su podložene promjenama cijena uvjetovanim klimatskim uvjetima i usjevima, stoga može dovesti do trenutačnog narušavanja nedavno ostvarene profitabilnosti.

(124)

Novčani tok, odnosno sposobnost proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje poslovanje, bio je negativan tijekom prve dvije godine, a postao je pozitivan tek u drugoj polovini razmatranog razdoblja.

(125)

Međutim, poboljšanje novčanog toka djelomično je ostvareno na štetu ulaganja, koja su se tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 65 % i bila gotovo zanemariva u usporedbi s bruto vrijednošću dugotrajne imovine koja se upotrebljava za proizvodnju predmetnog proizvoda. Poboljšanje novčanog toka posljedica je i poboljšanja profitabilnosti koje je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 123., u velikoj mjeri posljedica povoljnih kretanja cijene kukuruza i glukoznog sirupa na bazi kukuruza. Svako povećanje cijena tih sirovina, koje su podložene promjenama cijena uvjetovanim klimatskim uvjetima i usjevima, stoga može dovesti do trenutačnog narušavanja poboljšanja novčanog toka.

(126)

Potrebno je naglasiti i da niske razine ulaganja i troškova održavanja (vidjeti uvodnu izjavu 113.), iako privremeno pridonose novčanom toku i profitabilnosti, nisu dugoročno održive jer će u budućnosti dovesti do propadanja proizvodnih postrojenja. To bi u konačnici moglo utjecati na trošak proizvodnje i učinkovitost proizvodnog procesa. U svakom slučaju potrebna ulaganja i troškove održavanja moguće je jedino odgoditi za kasnije razdoblje uz odgođeni negativni učinak na novčani tok i profitabilnost.

(127)

Povrat ulaganja je dobit izražena kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom prve dvije godine razmatranog razdoblja bio je negativan, a tek je tijekom RIPR-a postao pozitivan. S obzirom na to da su povrat ulaganja i profitabilnost međusobno usko povezani pokazatelji štete, poboljšanje povrata ulaganja bilo je izravna posljedica poboljšanja profitabilnosti. Stoga je poboljšanje povrata ulaganja u velikoj mjeri i posljedica povoljnog kretanja cijene kukuruza i glukoznog sirupa na bazi kukuruza iz uvodne izjave 123. Svako povećanje cijena tih sirovina, koje su podložene promjenama cijena uvjetovanim klimatskim uvjetima i usjevima, stoga može dovesti do trenutačnog narušavanja nedavnog poboljšanja povrata ulaganja.

(128)

Industrija Unije zadržala je ulaganje svježeg kapitala u djelatnost natrijeva glukonata na strogom minimumu snižavanjem razine ulaganja na gotovo zanemarive iznose kako je navedeno u uvodnim izjavama 125. i 126. Stoga nije bilo moguće analizirati sposobnost prikupljanja kapitala.

(129)

Tijekom razmatranog razdoblja došlo je do pozitivnog kretanja obujma prodaje i tržišnog udjela jer je industrija Unije uspijevala pratiti povećanje potrošnje. Međutim, time tijekom razmatranog razdoblja nije spriječeno smanjenje proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta.

(130)

Pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima industrije Unije (profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja) bili su negativni ili u najboljem slučaju blizu nule tijekom prve tri godine razmatranog razdoblja, a tek su tijekom RIPR-a dosegnuli pozitivne razine, uz iznimku novčanog toka koji je postao pozitivan već u 2014.

(131)

Međutim, pozitivno kretanje profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja ne može se smatrati stabilnim jer je ostvareno tek krajem razmatranog razdoblja (novčani tok) i tijekom RIPR-a (profitabilnost i povrat ulaganja). Osim toga, pozitivna razina sva tri pokazatelja u RIPR-u u velikoj je mjeri posljedica smanjenja troška glavnih sirovina (kukuruza i glukoznog sirupa na bazi kukuruza) koji ovisi o promjenama iz uvodnih izjava 123., 125. i 127. te ušteda u kapitalnim ulaganjima i troškovima održavanja koje nisu dugoročno održive (vidjeti uvodnu izjavu 126.). Osim toga, razina profitabilnosti ostvarena u RIPR-u i dalje je bila niža od ciljne dobiti iz početnog ispitnog postupka.

(132)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da se industrija Unije tijekom RIPR-a počela oporavljati od prethodnog dampinga te da u istom razdoblju nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe. Međutim, ispitnim postupkom utvrđeno je i da financijski rezultati industrije Unije nisu dostatni za jamstvo dugoročne održivosti.

(133)

Radi procjene vjerojatnosti ponavljanja štete u obzir je uzeto nekoliko čimbenika, odnosno proizvodni i rezervni kapacitet u NRK-u, obujam izvoza kineskih proizvođača izvoznika na ostala treća tržišta, cijene kineskog izvoza na ostala treća tržišta i kineske domaće cijene, privlačnost tržišta Unije i nalazi početnog ispitnog postupka.

(134)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 51. kineski rezervni kapacitet tijekom RIPR-a iznosio je 600 000 do 700 000 tona, odnosno približno 30 puta više od potrošnje u Uniji koja je iznosila od 16 000 do 22 000 tona. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., čak i u slučaju upotrebe tog rezervnog kapaciteta za zadovoljavanje moguće veće potražnje u NRK-u ili ostalim trećim zemljama, i dalje bi velik rezervni kapacitet bio dostupan za izvoz u Uniju.

(135)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 54. došlo je do znatnog povećanja izvoznog obujma iz Kine u ostale treće zemlje. Izvoz u ostale treće zemlje povećao se za 45 % u razdoblju od 2012. do 2014. te je u 2014. dosegnuo približno 116 000 tona. Samo je ta količina više od šest puta veća od potrošnje u Uniji u istom razdoblju.

(136)

Utvrđeno je da je tijekom RIPR-a prosječna cijena kineskog izvoza u ostale treće zemlje bila od 20 % do 40 % niža od prosječna cijene industrije Unije iz uvodne izjave 76. Ovisno o primijenjenoj metodologiji, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 64. i 69., dampinške marže kineskih proizvođača izvoznika u ostalim trećim zemljama iznosile su više od 70 %, odnosno najmanje oko 50 %. Kad je riječ o jedinom proizvođaču izvozniku koji surađuje dampinška marža iznosila je 8,3 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 70.

(137)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 75. i 76. prosječna cijena na tržištu Unije bila je od 27 % do 35 % viša od prosječnih domaćih cijena u NRK-u, odnosno od 20 % do 40 % viša od prosječne cijene kineskog izvoza na tržišta ostalih trećih zemalja tijekom RIPR-a. Razine cijena jedinog kineskog izvoznika koji surađuje za ostale treće zemlje tijekom RIPR-a bile su niže od cijena industrije Unije za 20 % do 30 %.

(138)

Na temelju toga može se zaključiti da je tržište Unije vrlo privlačno u smislu cijena u usporedbi s kineskim domaćim tržištem i tržištima trećih zemalja. Privlačnost tržišta Unije potvrđuje sve veća prisutnost SKB-a, koji je udvostručio obujam izvoza i tržišni udjel za 50 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78.

(139)

Stoga je u slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatno da će kineski proizvođači izvoznici nastaviti ili početi izvoziti u Uniju znatne količine po dampinškim cijenama što će vjerojatno dovesti do obaranja cijena industrije Unije od 20 % do 40 % na temelju ponašanja u smislu cijena proizvođača izvoznika koji ne surađuju opaženog u ostalim trećim zemljama. Vjerojatno je da će ponašanje u smislu cijena biti jednako ili slično ponašanju uočenom u ostalim trećim zemljama jer bi kineski proizvođači izvoznici na taj način osvojili ili vratili tržišni udjel na tržištu Unije. Konkretno, natrijev glukonat je proizvod čija je cijena u najvećoj mjeri najvažniji i odlučujući čimbenik.

(140)

Radi procjene vjerojatnog učinka na stanje industrije Unije povećanja obujma jeftinog uvoza iz Kine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage analizirano je i kretanje tijekom razmatranog razdoblja početnog ispitnog postupka. Uočeno je da je tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka zbog kineskog uvoza došlo do obaranja prodajnih cijena industrije Unije za 13 % do 29 %. Tijekom razmatranog razdoblja iz početnog ispitnog postupka došlo je do povećanja obujma kineskog uvoza za 77 %, što u apsolutnim vrijednostima odgovara povećanju od 1 774 tone (s 2 291 tone u 2005. na 4 095 tona tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka). To se povećanje smatra znatnim, a njegova je posljedica posebno smanjenje profitabilnosti industrije Unije za 80 % i njezinog obujma prodaje za 20 %. Na temelju toga u početnom je ispitnom postupku zaključeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(141)

Prema vjerojatnom scenariju ulaska znatnog obujma kineskog uvoza na tržište Unije po niskim dampinškim cijenama u slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatno je da će industrija Unije reagirati na sličan način kako je uočeno u početnom ispitnom postupku te da će stoga učinak povećanja obujma uvoza iz Kine po cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije biti sličan učinku iz početnog ispitnog postupka. Točnije, s obzirom na to da je tržište tog proizvoda vrlo osjetljivo na cijenu i na znatno niže razine cijena na tržištima ostalih trećih zemalja, vjerojatno je da će Unija biti prisiljena smanjiti obujam prodaje i sniziti cijene s negativnim učinkom na profitabilnost. Štoviše, zbog osjetljivosti cijena tog proizvoda došlo bi do pogoršanja učinka bilo kakvog pritiska na cijene na tržištu Unije. Posljedično, poboljšanje stanja industrije Unije koje je ostvareno tek tijekom RIPR-a bilo bi poništeno, a financijsko stanje industrije Unije vjerojatno bi bilo ozbiljno narušeno.

(142)

Drugi je pokazatelj mogućeg učinka povećanja jeftinog uvoza iz Kine na industriju Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage situacija u kojoj se nalazi industrija Unije u pogledu njezina izvoza u ostale treće zemlje. U tim se zemljama, u kojima antidampinške mjere nisu na snazi i u kojima je utvrđeno da je kineski uvoz dampinški, obujam izvoza industrije Unije smanjio se za 30 % do 40 %.

(143)

Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost ponavljanja štete.

(144)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala ne bi li uvođenje antidampinških mjera na uvoz natrijeva glukonata podrijetlom iz NRK-a nakon nalaza aktualne revizije zbog predstojećeg isteka mjera bilo u interesu cjelokupne Unije. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika, korisnika i trgovaca na veliko. Sve su zainteresirane strane dobile priliku iznijeti svoje stavove na temelju članka 21. stavka 2. Osnovne uredbe.

(145)

Gospodarsko stanje industrije Unije poboljšalo se nakon uvođenja antidampinških mjera u 2010.

(146)

Međutim, ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije i dalje osjetljiva, kako je navedeno u uvodnim izjavama 131. i 132.

(147)

Posljedično, u slučaju stavljanja mjera izvan snage doći će do ponavljanja štete jer će industrija Unije izgubiti kupce i suočiti se s pritiskom snižavanja cijena u korist kineskih proizvođača izvoznika za koje se očekuje da će povećati obujam uvoza po niskim dampinškim cijenama. Slična situacija uočena je u ostalim trećim zemljama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 142.

(148)

Međutim, zahvaljujući zadržavanju mjera industrija Unije moći će nastaviti oporavak od prošlog dampinga i konsolidirati stanje.

(149)

Pri pokretanju postupka kontaktiralo se s četiri poznata nepovezana uvoznika. Dva su odgovorila na upitnike. Tijekom RIPR-a ti su uvoznici činili od 30 % do 50 % kineskog uvoza i nisu zagovarali mjere.

(150)

Utvrđeno je da udjel natrijeva glukonata u njihovom prometu iznosio manje od 5 %. Osim toga, oba su izvoznika bila profitabilna i ukupno i u poslovanju s natrijevim glukonatom.

(151)

Komisija je na temelju toga smatrala da će učinak nastavka mjera na uvoznike, ako postoji, biti ograničen.

(152)

Upitnici su poslani osmero poznatih korisnika. Odgovorio je samo jedan korisnik koji nije zagovarao mjere.

(153)

Korisnik koji surađuje nije tijekom RIPR-a uvozio iz NRK-a jer je nabavljao natrijev glukonat isključivo od jednog od proizvođača iz Unije. U slučaju tog korisnika natrijev glukonat čini manje od 5 % troška proizvodnje gotovih proizvoda koji uključuju natrijev glukonat. Osim toga, njegovo poslovanje s natrijevim glukonatom činilo je manje od 20 % ukupnog prometa tijekom RIPR-a. Utvrđeno je da je taj korisnik općenito profitabilan. Na temelju ograničenog učinka koji promjena cijene natrijeva glukonata može imati na trošak proizvodnje, očekuje se da će učinak nastavka mjera na tog korisnika, ako postoji, biti ograničen.

(154)

S obzirom na zaključak o korisniku koji surađuje i nisku razinu suradnje korisnika, Komisija je zaključila da će učinak nastavka mjera na korisnike, ako postoji, biti ograničen.

(155)

Petero je trgovaca na veliko dostavilo odgovore na upitnik. Tri su zagovarala mjere, dok preostala dva nisu iznijela stajalište. Svih petero trgovaca na veliko nabavljali su natrijev glukonat od proizvođača iz Unije i nisu uvozili predmetni proizvod iz Kine. Poslovanje s natrijevim glukonatom činilo je zanemariv dio ukupnog prometa svih društava tijekom razmatranog razdoblja.

(156)

Komisija je na temelju toga zaključila da će učinak nastavka mjera na trgovce na veliko, ako postoji, vjerojatno biti zanemariv.

(157)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za to da zadržavanje mjera na uvoz natrijeva glukonata podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(158)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje antidampinških mjera na snazi. Nakon te objave omogućen im je i rok za dostavu primjedaba. Nijedna strana nije dostavila primjedbe nakon objave.

(159)

Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi da je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, potrebno zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz natrijeva glukonata podrijetlom iz NRK-a uvedene Uredbom Komisije (EU) br. 377/2010 (7).

(160)

Radi smanjivanja rizika izbjegavanja mjera koji postoji zbog velike razlike u stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojbi.

(161)

Trgovačka društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica dostaviti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(162)

Ako se obujam izvoza trgovačkih društava na koja se primjenjuju niže pojedinačne stope pristojbe nakon uvođenja predmetnih mjera znatno poveća, takvo povećanje obujma moglo bi se samo po sebi smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. Tim se ispitnim postupkom, među ostalim, može ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe te posljedično uvođenje pristojbe na razini države.

(163)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

(1)

Jedan je građanin 2010. obavijestio Komisiju da je Nizozemska provela mjeru potpore u korist profesionalnog nogometnog kluba Willem II. iz Tilburga. Ova je pritužba evidentirana pod brojem SA.31122. Komisija je 2010. i 2011. zaprimila i pritužbe u vezi s mjerama u korist drugih profesionalnih nogometnih klubova u Nizozemskoj, odnosno klubova MVV iz Maastrichta, FC Den Bosch iz 's-Hertogenboscha, PSV iz Eindhovena i NEC iz Nijmegena. Dopisom od 2. rujna 2011. Nizozemska je dostavila Komisiji dodatne informacije o mjerama u pogledu kluba Willem II.

(2)

Dopisom od 6. ožujka 2013., Komisija je obavijestila Nizozemsku da je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora u vezi s mjerama u korist klubova Willem II., NEC, MVV, PSV i FC Den Bosch.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe na predmetne mjere.

(4)

Nizozemska je opažanja u okviru postupka u pogledu mjera u korist kluba Willem II. dostavila dopisima od 31. svibnja 2013. i 12. studenoga 2013. Nizozemska je također odgovorila na zahtjev za dodatne informacije dopisom od 11. veljače 2014.

(5)

Komisija je primila opažanja općine Tilburg (dalje u tekstu: „općina”) kao zainteresirane strane u pogledu mjere u korist kluba Willem II. Ona ih je proslijedila Nizozemskoj koja je dobila priliku reagirati; njezine su primjedbe primljene u dopisu od 12. studenoga 2013. i na sastanku koji se održao 20. ožujka 2014.

(6)

Nakon odluke o pokretanju postupka i u dogovoru s Nizozemskom, pokrenuti su zasebni istražni postupci za različite klubove. Istražni postupak za klub Willem II. evidentiran je pod brojem predmeta SA.40168.

(7)

Nacionalni nogometni savez Koninklijke Nederlandse Voetbal Bond (dalje u tekstu: „KNVB”) krovna je organizacija za profesionalna i amaterska nogometna prvenstva. Profesionalni nogomet u Nizozemskoj organiziran je kao sustav od dvije lige. U sezoni 2014./2015. u njemu je sudjelovalo 38 klubova od kojih se 18 natjecalo u višoj ligi (eredivisie), a njih 20 u nižoj ligi (eerste divisie).

(8)

Klub Willem II. osnovan je 1898., a profesionalni nogometni klub postao je 1954. kada je u Nizozemskoj uveden profesionalni nogomet. Klub Willem II. igra kao domaćin na stadionu Koning Willem II Stadion (dalje u tekstu: „stadion” u Tilburgu. Klub Willem II. prešao je u sezoni 2010./2011. iz više lige u nižu. U višu se ligu vratio 2012., a zatim je ponovo prešao u nižu 2013. Ponovo se vratio u višu ligu 2014. Klub Willem II. posljednji je puta na nekom europskom natjecanju igrao u sezoni 2005./2006. (Kup UEFA).

(9)

Sadašnji pravni oblik kluba Willem II. jest Willem II Tilburg B.V. Pravni subjekt Willem II Tilburg B.V. (dalje u tekstu: „Willem II.”) korisnik je predmetne mjere. U vlasništvu je zaklade Stichting Beheer Betaald Voetbalorganisatie Willem II Tilburg. Postoji i jedno odvojeno udruženje (Vereniging) Willem II. Klub Willem II. je srednje veliko poduzeće koje je 2012. imalo 53 zaposlenika. U računovodstvenoj godini 2008./2009. ono je imalo godišnji promet 11,4 milijuna EUR, a u računovodstvenoj godini 2009./2010. promet od 9,9 milijuna EUR.

(10)

Općina i klub Willem II. sklopili su 2004. ugovor kojim je općina postala jedini vlasnik (3) stadiona i kojim je klub Willem II. stupio u zakup radi upotrebe stadiona. Tim se ugovorom o zakupu utvrdilo da općina daje klubu Willem II. stadion u najam a da on za to mora plaćati godišnju najamninu od 1 001 731 EUR te PDV i varijabilne troškove. Najamnina se temeljila na troškovima ulaganja, amortizacijskom razdoblju u trajanju od 30 godina i kamatnoj stopi od 5,5 % koju je općina primjenjivala u vrijeme kada je taj ugovor sklopljen. Uvjetima 30-godišnjeg zakupa nastojalo se osigurati korištenje stadiona koje bi za općinu bilo proračunski neutralno. Komisija je u točki 51. odluke o pokretanju postupka navela da se tada dogovorenim parametrima jamčilo da klub Willem II. plaća najamninu koja pokriva sve troškove, čime se izbjegavala svaka potpora za poslovanje tog nogometnog kluba. Iako veći od prosjeka, iznos najamnine bio je u okvirima iznosa najamnina koje su plaćali ostali. Od 2004. do 2008. klub Willem II. bio je sposoban plaćati najamninu.

(11)

U nogometnoj sezoni 2009./2010. klub Willem II. suočio se s financijskim teškoćama, a u svibnju 2010. objavio je da se nalazi na rubu stečaja. Nakon što je prvo obustavila plaćanje najamnine za 2009., općina je 31. svibnja 2010. odlučila sniziti, retroaktivno od 2004., najamninu i ostale troškove. Učinak te odluke bilo je smanjenje godišnjeg zaduženja tog nogometnog kluba za 0,4 milijuna EUR u razdoblju od šest godina, zahvaljujući čemu je Willemu II izvršena uplata – u dvije tranše – u iznosu od 2,4 milijuna EUR, a od tog je iznosa odbijena preostala najamnina za 2009. Novi zakup, kojim se zamjenjuje zakup iz 2004., ugovoren je 31. listopada 2011.

(12)

Odluka općine od 31. svibnja 2010. temeljila se na uvjetu da klub Willem II. ispuni obveze iz plana restrukturiranja kojim se nastojala ponovo uspostaviti dugoročna održivost kluba Willem II. Uvjeti iz tog plana uključivali su obveze tromjesečnog financijskog izvješćivanja, uravnoteženi proračun za sljedeću nogometnu sezonu, pronalaženje načina za čišćenje svoje bilance, potrebu za poštivanjem normi nacionalnog nogometnog udruženja u pogledu plaća igrača te uvođenje nove upravljačke i nadzorne strukture. Općina je mjere koje je klub Willem II. poduzeo radi ispunjavanja tih uvjeta smatrala zadovoljavajućima pa je stoga isplatila i drugu tranšu spomenutih 2,4 milijuna EUR.

(13)

Nizozemska nije o svojem planu da klubu Willem II. dodijeli 2,4 milijuna EUR obavijestila Komisiju u skladu s člankom 108 stavkom 3. Komisija nije bila obaviještena ni o odluci koja je 2009. donesena o obustavi plaćanja godišnje najamnine za sezonu 2009./2010.

(14)

Nizozemska je izrazila dvojbe u pogledu učinka moguće potpore na unutarnje tržište klubova koji ne igraju nogomet na europskoj razini. Međutim, profesionalni nogometni klubovi smatraju se poduzetnicima i podliježu kontroli državnih potpora. Bavljenje nogometom plaćeno je zaposlenje i usluga za koju se dobiva naknada; razvilo se u visokoprofesionalnu djelatnost pa mu se stoga povećao gospodarski učinak (4).

(15)

Osim što sudjeluju u nogometnim prvenstvima, koja imaju međunarodnu dimenziju, profesionalni nogometni klubovi obavljaju gospodarske djelatnosti na nekoliko tržišta, na tržištu transfera profesionalnih igrača, promidžbe, sponzoriranja, prodaje robe ili izvješćivanja u medijima. Potporom profesionalnom nogometnom klubu jača se njegov položaj na svakom od tih tržišta, od kojih se većina proteže na nekoliko država članica. Stoga, ako se državna sredstva iskoriste za osiguravanje selektivne prednosti profesionalnom nogometnom klubu, neovisno o tome u kojoj ligi on igra, takvom potporom moglo bi se narušiti tržišno natjecanje i ona bi mogla utjecati na trgovinu među državama članicama u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora (5).

(16)

U svojoj odluci o pokretanju postupka Komisija je došla do preliminarnog zaključka da je općina pružila selektivnu prednost klubu Willem II. koristeći se pritom državnim sredstvima i da je stoga tom nogometnom klubu pružila potporu. Komisija je također zauzela stav da bi se mjerama potpore profesionalnim nogometnim klubovima moglo narušiti tržišno natjecanje i da bi one mogle utjecati na trgovinu među državama članicama u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(17)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je navela da je klub Willem II. u trenutku kada je dodijeljena predmetna potpora imao financijske teškoće. Kako bi ocijenila spojivost predmetne potpore sa Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (6) (dalje u tekstu: „Smjernice”), Komisija je zatražila informacije o usklađenosti sa svim zahtjevima utvrđenima tim Smjernicama.

(18)

Komisija nije mogla provjeriti jesu li ispunjeni svi uvjeti iz točaka 34.–37. Smjernica u vezi s prirodom plana restrukturiranja i njegovim izvršenjem. Također, Komisija nije mogla provjeriti jesu li poduzete odgovarajuće kompenzacijske mjere u smislu točaka 38. – 42. Dodatno je trebalo dokazati da je potpora ograničena na najmanju razinu, da je sam korisnik platio primjereni vlastiti doprinos svome restrukturiranju i da će se poštovati načelo jednokratne dodjele.

(19)

Nizozemska se nije složila s time da je mjera za restrukturiranje ugovora o zakupu stadiona državna potpora. Prema stajalištu Nizozemske, općina je, kao vlasnik stadiona, obustavom najamnine za glavnog korisnika stadiona za 2009. i snižavanjem 2010., s retroaktivnim učinkom, najamnine i ostalih ugovornih uvjeta, primijenila tržišne uvjete i djelovala u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu i načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu. U slučaju stečaja, klub Willem II. izgubio bi odobrenje za sudjelovanje u profesionalnim nogometnim natjecanjima. Općina bi se našla u nezavidnom položaju s nogometnim stadionom koji bi se, uz znatne troškove ulaganja, mogao iskoristiti samo za druge aktivnosti. Nizozemska je tvrdila da je niža najamnina bila u skladu sa najamninom koja se plaća drugdje za druge stadione i da je ona stoga u skladu s tržišnim uvjetima.

(20)

Alternativno, Nizozemska je tvrdila i da bi ta mjera, kada bi ona i bila potpora, bila spojiva s unutarnjim tržištem. Te su se tvrdnje, kao prvo, temeljile na dopisu koji je Komisija poslala Nizozemskoj 11. srpnja 2002. u pogledu sportske infrastrukture. U tom je dopisu Komisija opisala određene uvjete pod kojima bi smatrala da financiranje sportske infrastrukture nije državna potpora. Kao drugo, te su se tvrdnje temeljile na Smjernicama i članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora.

(21)

S obzirom na restrukturiranje kluba Willem II., Nizozemska je opisala financijsku situaciju tog kluba. U računovodstvenoj godini 2008./2009. (7) klub Willem II. imao je gubitak od 3,9 milijuna EUR uz promet od 11,4 milijuna EUR, a njegov se vlastiti kapital [eigen vermogen] smanjio s 4,1 milijun EUR na 0,2 milijuna EUR. U 2009./2010. (8) Willem II. imao je gubitak od 4,4 milijuna EUR uz promet od 9,9 milijuna EUR. Usprkos što mu je općina dodijelila 2,4 milijuna EUR, njegov se vlastiti kapital dodatno smanjio s 0,2 milijuna EUR na minus 2,1 milijun EUR.

(22)

Svakom je nizozemskom profesionalnom nogometnom klubu potrebno odobrenje KNVB-a, a oni to odobrenje dobiju jedino ako ispunjavaju razne obveze. Jedna od obveza iz tog sustava odnosi se na zdravu financijsku situaciju kluba. Klub mora svake sezone, do 1. studenoga, 1. ožujka i 15. lipnja, podnijeti financijska izvješća u kojima se, između ostaloga, navodi njegova trenutna financijska situacija te proračun za sljedeću sezonu. Na temelju tih izvješća klubovi se razvrstavaju u tri kategorije (1.: nezadovoljavajuće, 2.: zadovoljavajuće i 3.: dobro). Klubovi iz 1. kategorije možda će imati obvezu predstaviti plan poboljšanja kako bi napredovali u 2. ili 3. kategoriju. Ako klub ne postupi u skladu s planom, KNVB može mu odrediti sankcije koje uključuju službeno upozorenje, smanjenje bodova za natjecanje i, kao najoštriju sankciju, oduzimanje dozvole. Profesionalni nogometni klub u Nizozemskoj koji proglasi stečaj gubi svoju dozvolu. Ako se osnuje novi klub koji ga nasljeđuje, taj klub ne prihvaća se izravno u profesionalne nogometne lige već mora početi u drugoj po redu amaterskoj ligi. S obzirom na svoje teškoće klub Willem II. riskirao je gubitak svojeg odobrenja za sudjelovanje u profesionalnim natjecanjima. Godine 2010. on je razvrstan u 1. kategoriju.

(23)

Nizozemska je predložila da je u svjetlu tih teškoća odluka općine o dodjeli 2,4 milijuna EUR klubu Willem II. podlijegala nizu uvjeta iz plana restrukturiranja koji je sastavio klub Willem II. (9) Tim se planom nastojalo u tri godine uspostaviti zdrav financijski položaj. Također je cilj tog plana bio ispunjavanje zahtjeva KNVB-a za dodjelu statusa 2. kategorije (zadovoljavajuće) do kraja njegove financijske godine 2012./2013. KNVB je status 2. kategorije dodijelio već u studenome 2011.

(24)

Planom restrukturiranja obuhvaćena je nova uprava, smanjivanje broja osoblja i smanjenja u skupini igrača. Njime se predvidjelo smanjenje broja igrača pod ugovorom. Nekoliko će se igrača dati u transfer, postojeći će se ugovori produžiti uz niže isplate, za nove će se igrače ili sklapati novi ugovori bez plaćanja transfera ili će se igrači unajmiti od drugih klubova. Cilj tog plana bio je smanjiti troškove za osoblje i igrače sa 77 % na manje od 55 %.

(25)

Kada su se pojavile financijske teškoće, devet se privatnih subjekata usuglasilo da 2009. posude klubu Willem II. sveukupno 2,25 milijuna EUR. Njih se 2010. moglo nagovoriti da trajanje tih zajmova produže, da ne podnose svoje potraživanja dok se ponovo ne uspostavi dovoljna likvidnost Willema II te da prihvate niže kamate na ta potraživanja; šest među njima otišlo je dalje i otpisalo 10 % svojih potraživanja. Cilj plana restrukturiranja bio je omogućiti Willemu II da unutar tri godine ostvari umjerenu poslovnu dobit. Pokazalo se da je plan realan. Klub Willem II. u 2010./2011. i u 2011./2012. ostvario je dobit od približno 0,3 milijuna EUR, a u 2012./2013. manji iznos od toga; poboljšao je stanje vlastitog kapitala na minus 1,4 milijuna EUR s 30. lipnjem 2012., na minus 1,3 s 30. lipnjem 2013., a u računovodstvenoj godini 2013./2014. to je stanje postalo pozitivno.

(26)

Općina je u skladu s postupkom dostavila opažanja koja su uglavnom istovjetna opažanjima koje je dostavila Nizozemska. Općina je ujedno dostavila posebne informacije o financijskoj situaciji kluba Willem II. u 2009., a kako bi poduprla svoje stajalište da su mjere o kojima je odlučeno 2009. i 2010. bile racionalne, dostavila je i studiju koju je u studenome 2013. proveo Deloitte Financial Advisory Services i koja se odnosi na trošak raznih mogućnosti koje je općina imala u 2010.

(27)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora državna potpora je svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu među državama članicama. Uvjeti utvrđeni člankom 107. stavkom 1. Ugovora kumulativni su pa je stoga, kako bi se neka mjera smatrala državnom potporom, potrebno da se ispune svi ti uvjeti.

(28)

Na temelju odluke o pokretanju postupka Komisija ocjenjuje, s obzirom na postojanje potpore, odluku općine iz 2009. o obustavi plaćanja najamnine za korištenje stadiona kluba Willem II. i odluku općine donesenu u svibnju 2010. o snižavanju, s retroaktivnim učinkom, te najamnine i ostalih troškova za korištenje stadiona. Komisija napominje da su obje te radnje blisko povezane u pogledu svoje kronologije, svrhe i situacije kluba Willem II. u tom trenutku te da bi se stoga trebale razmotriti zajedno.

(29)

Za obje te mjere odluke je donijela općina i one imaju izravan financijski učinak na njezin proračun; stoga one uključuju korištenje državnih sredstava. Prijenos državnih sredstava može poprimiti razne oblike, poput izravnih bespovratnih sredstava, zajmova, jamstava, izravnog ulaganja u kapital poduzetnika i koristi u naravi. Odricanje od prihoda koji bi u suprotnome bio plaćen državi isto tako predstavlja prijenos državnih sredstava.

(30)

Tim mjerama mora se klubu Willem II. osigurati gospodarska prednost koju on ne bi imao pod normalnim tržišnim uvjetima. Nizozemska i općina tvrde da je općina djelovala u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu i s načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu te da stoga nije klubu Willem II. pružila nikakvu prednost. Komisija se s tim stajalištem ne slaže zbog sljedećih razloga.

(31)

Prednost postoji kad god se financijsko stanje poduzetnika poboljša kao rezultat intervencije države. To se procjenjuje na način da se financijska situacija poduzetnika nakon mjere uspoređuje se financijskom situacijom koja bi nastala da mjera nije uvedena. Bez te intervencije taj bi klub ostao u financijskim teškoćama i u opasnosti od stečaja i prelaska u nižu ligu. Neosporno je da se financijska situacija kluba Willem II. provođenjem mjera koje su predmet istražnog postupka znatno poboljšala.

(32)

To ne bi bila neopravdana prednost kada bi općina mogla dokazati da je djelovala u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu i načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu. Komisija napominje da je 2004. općina stekla puno vlasništvo nad stadionom. Za to je stjecanje platila ekonomsku vrijednost stadiona koja je utvrđena na temelju vanjske stručne procjene. Ugovor o zakupu s klubom Willem II. iz 2004. općina je sklopila potpuno upoznata s činjenicom da predmetni stadion nije višefunkcionalna arena nego nogometni stadion čiji je nužni korisnik Willem II. i čije su mogućnosti za korištenje u aktivnostima osim nogometa tek ograničene. Stoga je općina znala da je korištenje stadiona ovisilo o trajanju sposobnosti kluba Willem II. da plaća najamninu i ostale troškove iz ugovora. Ulagač u tržišnom gospodarstvu taj rizik uopće ne bi preuzeo ili bi ga preuzeo samo u zamjenu za odgovarajuću profitnu maržu i osiguranje od svake moguće insolventnosti nužnog korisnika.

(33)

Kada je općina 2010. obavijestila općinsko poglavarstvo da je klub Willem II. na rubu stečaja, ona je ujedno utvrdila da je iskorištavanje stadiona od 2004. Imalo samo neutralan učinak na proračun. A ako ugovor o zakupu iz 2004. nije donio razumnu dobit, onda je 2010. izmjena uvjeta zakupa s retroaktivnim učinkom provedena uz poznavanje činjenice da njome iskorištavanje od 2004. Postaje gubitak. Time se isključuje mogućnost da je odluka iz 2010. o smanjenju najamnine u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. Nijedan se poslovni subjekt ne bi složio s retroaktivnim izmjenama najamnine koje ne bi donosile nikakve mogućnosti osiguranja povrata od ulaganja.

(34)

Međutim, Nizozemska i općina ujedno tvrde da je odluka općine kojom se klubu olakšao teret dugovanja bila u skladu s načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu. Oni se u tom kontekstu pozivaju na činjenicu da se nekoliko velikih vjerovnika odreklo dijela svojih potraživanja prema klubu Willem II. Također se pozivaju na dio odluke o pokretanju postupka u kojemu je Komisija donijela zaključak da mjere općine Arnhem u korist nogometnog kluba Vitesse nisu bile državna potpora.

(35)

U tom bi smislu Komisija prvo napomenula da odluke donesene 2009., o obustavi plaćanja najamnine, i 2010., o smanjenju, s retroaktivnim učinkom, najamnine i ostalih obveza plaćanja za korištenje stadiona, nisu bile donijete istodobno s odgovarajućim mjerama drugih vjerovnika. Osim toga, općina je 2010. ustupila klubu Willem II. iznos od 2,4 milijuna EUR, što je više od dvostrukog iznosa godišnje najamnine. Općina je zahtijevala da klub Willem II. radi čišćenja svoje bilance pregovara s ostalim vjerovnicima, ali nije postavila uvjete tih pregovora koji bi odgovarali uvjetima njezine vlastite intervencije. Također nije uvjerljiva tvrdnja da bi profesionalni nogometni klub u stečaju izgubio svoje odobrenje i da bi se općina našla u nezavidnom položaju s nogometnim stadionom koji bi se samo uz znatne troškove ulaganja mogao upotrijebiti za druge aktivnosti. U slučaju stečaja mogao se, kao korisnik stadiona, osnovati klub pravni nasljednik. Istina, on ne bi ušao izravno u profesionalne nogometne lige nego bi morao svoje natjecanje započeti u drugoj najvišoj amaterskoj ligi. Ali bi on imao mogućnost koristiti stadion i vratiti se u doglednoj budućnosti u profesionalnu ligu i tako doprinijeti prihodima od zakupa stadiona.

(36)

Nizozemska ujedno navodi dopis Komisije od 11. srpnja 2002. u kojemu ona opisuje određene uvjete u kojima bi smatrala da financiranje sportske infrastrukture nije državna potpora. Ti uvjeti uključuju višefunkcionalni karakter arene, nediskriminirajući pristup njoj i primjerenost naknada za korištenje.

(37)

Međutim, u ovom predmetu ta opažanja ne mogu dovesti do zaključka da klub Willem II. nije ostvario neopravdanu prednost. Već se moglo osporiti jesu li tvrdnje iz dopisa od 11. srpnja 2002. još uvijek relevantne, s obzirom na praksu Suda koji je javno ulaganje u infrastrukturu koja se stavlja na raspolaganje za javnu upotrebu smatrao državnom potporom. (10) Međutim, u sadašnjem predmetu odlučujuće je to što su općina i klub Willem II. 2004. sklopili ugovor kojim su se složili da godišnja najamnina bude 1 001 731 EUR. Ako se plaćanje te dogovorene najamnine prvo u dogovoru s općinom obustavi te ako se nakon toga iznos te najamnine retroaktivno smanji, općina time daje klubu Willem II. financijsku prednost koju on inače ne bi imao i koju mu u svakom slučaju privatni poslovni subjekt normalno ne bi dao.

(38)

Zbog toga Komisija nije uvjerena da je općina postupala kao subjekt u tržišnom gospodarstvu, bilo kao ulagač ili kao vjerovnik ili oboje. Stoga Komisija zaključuje da je općina pružila financijsku potporu kako bi se izbjegao stečaj kluba Willem II., što subjekt u tržišnom gospodarstvu ne bi pružio, pa stoga to predstavlja prednost.

(39)

Nizozemska je izrazila dvojbe u pogledu učinka moguće potpore na unutarnje tržište klubova koji ne igraju nogomet na europskoj razini. U tom smislu, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 14., Komisija podsjeća da se profesionalni nogometni klubovi smatraju poduzećima i podliježu nadzoru državnih potpora. Bavljenje nogometom plaćeno je zaposlenje i usluga za koju se dobiva naknada; razvilo se u visokoprofesionalnu djelatnost pa mu se stoga povećao gospodarski učinak.

(40)

Osim toga, Willem II. je potencijalni sudionik u europskim nogometnim natjecanjima, a ranije je u jednom europskom nogometnom natjecanju doista i sudjelovao. Kao profesionalni nogometni klub, osim što sudjeluje u nogometnim natjecanjima, on provodi gospodarske djelatnosti na nekoliko tržišta koja imaju međunarodnu dimenziju, kao što su tržišta transfera profesionalnih igrača, promidžbe, sponzoriranja, prodaje robe i izvješćivanja u medijima. Potporom profesionalnom nogometnom klubu jača se njegov položaj na svakom od tih tržišta, od kojih se većina proteže na nekoliko država članica. Stoga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., ako se državna sredstva iskoriste za osiguravanje selektivne prednosti profesionalnom nogometnom klubu, neovisno o tome u kojoj ligi on igra, takvom potporom moglo bi se narušiti tržišno natjecanje i ona bi mogla utjecati na trgovinu među državama članicama u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(41)

Komisija mora ocijeniti može li se predmetna mjera potpore u korist kluba Willem II. smatrati spojivom s unutarnjim tržištem. Nijedno od odstupanja navedenih u članku 107. stavku 2. Ugovora ne primjenjuje se na predmetnu mjeru potpore. U pogledu odstupanja predviđenih u članku 107. stavku 3. Ugovora, Komisija napominje da nijedna od nizozemskih regija nije obuhvaćena odstupanjem iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora. Predmetnom mjerom potpore ne promiče se važan projekt od zajedničkog europskog interesa niti se njome ispravlja ozbiljni nedostatak u nizozemskom gospodarstvu u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora. Također, ne može se tvrditi da se tom mjerom potpore promiče kultura niti da se čuva baština u smislu članka 107. stavka 3. točke (d) Ugovora.

(42)

Kada je riječ o odstupanjima u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora u korist potpora za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, takve bi potpore mogle biti spojive ako ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(43)

Za potrebe svoje ocjene mjera potpore iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, Komisija je izdala niz uredbi, okvira, smjernica i komunikacija u pogledu oblika potpora te horizontalnih ili sektorskih namjena za koje se potpore dodjeljuju. Budući da se u vrijeme kada su predmetne mjere poduzete klub Willem II. suočio s financijskih teškoćama te da je predmetnu potporu općina dodijelila kako bi se njome te teškoće riješile, primjereno je ocijeniti jesu li kriteriji iz Smjernica primjenjivi i ispunjeni (11).

(44)

Komisija je u srpnju 2014. objavila nove Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (12). No one nisu primjenjive na ove neprijavljene potpore koja su dodijeljene 2009. i 2010. U skladu s točkom 137. novih Smjernica, one bi se primjenjivale samo na potporu za sanaciju ili restrukturiranje odobrenu bez prethodnog odobrenja ako su dio potpore ili sva potpora dodijeljeni nakon objave tih smjernica u Službenom listu Europske unije. U skladu s točkom 138. novih smjernica, Komisija u svim drugim slučajevima provodi ispitivanje na temelju smjernica koje su se primjenjivale u trenutku dodjele potpora, što u ovom predmetu znači na temelju smjernica primjenjivih prije 2014.

(45)

U skladu s točkom 10. podtočkom (a) Smjernica, mora se smatrati da je društvo s ograničenom odgovornošću u teškoćama ako je više od polovine temeljnog kapitala nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u prethodnih dvanaest mjeseci. U obračunskoj godini 2008./2009. (13) klub Willem II. imao je gubitak od 3,9 milijuna EUR uz promet od 11,4 milijuna EUR, a njegov se vlastiti kapital [eigen vermogen] smanjio s 4,1 milijun EUR na 0,2 milijuna EUR. U 2009./2010. (14) Willem II. je imao gubitak od 4,4 milijuna EUR uz promet od 9,9 milijuna EUR. Unatoč tome što mu je općina dodijelila 2,4 milijuna EUR, njegov se vlastiti kapital dodatno smanjio s 0,2 milijuna EUR na minus 2,1 milijun EUR. Stoga je Willem II. bez sumnje bio trgovačko društvo u teškoćama. Nizozemska nije osporila tu činjenicu. Stoga će se spojivost državnih potpora klubu Willem II. ocjenjivati u skladu sa Smjernicama.

(46)

U odjeljku 3.2. Smjernica zahtijeva se da se dodjeljivanje potpora uvjetuje provođenjem plana restrukturiranja (vidjeti točke 34. – 37. Smjernica) kojim se mora ponovno uspostaviti dugoročna održivost poduzeća u razumno dugom razdoblju. U pogledu toga Komisija napominje da je odluka općine o dodjeli 2,4 milijuna EUR klubu Willem II. podlijegala nizu uvjeta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12. Ti su uvjeti bili središnji dio plana restrukturiranja koji je sastavio klub Willem II. (15)

(47)

Tim se planom nastojalo tijekom razdoblja od tri godine uspostaviti zdrav financijski položaj, a osim toga i ispuniti zahtjeve KNVB-a kojima se uvjetuje produljenje odobrenja klubu Willem II. za sudjelovanje u profesionalnim natjecanjima i za dobivanje statusa 2. kategorije do kraja njegove financijske godine 2012./2013.

(48)

Planom restrukturiranja obuhvatila se nova uprava, znatno smanjenje u broju osoblja i u skupini igrača. Nekoliko je igrača bilo dano u transfer, postojeći ugovori bili su produženi uz niže isplate, a novi su ugovori sklopljeni bez plaćanja transfera. Time se tijekom dvije godine nakon donošenja plana ostvarilo smanjenje troškova za osoblje i igrače od 30 %. Uz 2,4 milijuna EUR dobivenih od općine, klub Willem II. mogao je osigurati nastavak doprinosa iznosom od 2,25 milijuna EUR iz privatnog sektora.

(49)

Komisija je utvrdila da se planom restrukturiranja rješavaju uzroci financijskih teškoća kluba Willem II., a posebno troškovi za igrače u obliku plaća i transfera. Klub Willem II. planira uštedjeti na svojoj ključnoj djelatnosti. Plan restrukturiranja ne oslanja se na vanjske čimbenike kojima se klub Willem II. može pokušati koristiti, ali ih ne može potpuno kontrolirati, kao što su novi sponzori i povećanje broja gledatelja. Iako su financijski položaj i posebno negativan vlastiti kapital kluba Willema II. i dalje razlog za zabrinutost, predviđa se nastavak poboljšanja financijske situacije kao i nastavak njegova poslovanja kao profesionalnog nogometnog kluba. Razvoj situacije pokazuje da je taj plan doista bio realan. KNVB je status 2. kategorije dodijelio već u studenome 2011. Klub Willem II. je u 2010./2011. i ponovo u 2011./2012. uspio ostvariti poslovnu dobit u iznosu 0,3 milijuna EUR, čime je poboljšao položaj vlastitog kapitala s 30. lipnjem 2012. na minus 1,4 milijuna EUR.

(50)

Točkama 38. – 42. Smjernica zahtijeva se da korisnik poduzme kompenzacijske mjere kako bi se minimizirao učinak potpora u smislu narušavanja te njihov negativan učinak na trgovinske uvjete. U točki odluke o pokretanju postupka Komisija navodi posebnu narav profesionalnog nogometa u tom pogledu i predlaže niz mjera koje bi se, u kontekstu profesionalnog nogometa i u smislu Smjernica mogle tumačiti kao kompenzacijske mjere, kao što je ograničenje broja registriranih igrača unutar okvira koji dopušta nacionalna organizacija, prihvaćanje ograničenja na plaće nižeg od uobičajenih standarda u tom sektoru, privremena zabrana plaćanja troškova transfera novih igrača ili povećanje djelatnosti od društvene koristi. Prihvaćanjem ograničenja broja igrača ili njihovih plaća klub bi ujedno prihvatio nepovoljan položaj u odnosu na konkurentne klubove koji takva ograničenja nemaju. Zabranom plaćanja transfera ograničava se izbor novih konkurentnih igrača.

(51)

Komisija navodi da je klub Willem II. doista, u skladu s tim planom, smanjio broj zaposlenika i igrača. Broj zaposlenika smanjio se sa 79, koliko ih je bilo u sezoni 2009./2010. na 61 u sezoni 2010./2011. te 53 u sezoni 2011./2012. Broj registriranih igrača smanjio se s 31 na 27. Troškovi plaća (16) dovedeni su na razinu 48 % prometa, što je prilično ispod standarda UEFA-e koji iznosi 70 % samo za igrače. U razdoblju restrukturiranja nisu provedena nikakva plaćanja transfera novih igrača. Tim se mjerama oslabila momčad kluba i, posljedično, doprinijelo prelasku Willema II u drugu ligu na kraju sezone 2010./2011. i zatim ponovo 2012./2013. Komisija je ujedno navela veće troškove kluba u korist javnosti, odnosno za treninge amatera. Komisija zaključuje da su poduzete kompenzacijske mjere propisane u Smjernicama te da su one donijele učinak slabljenja konkurentnog položaja Willema II u profesionalnom nogometu.

(52)

Komisija također napominje da plan restrukturiranja u velikoj mjeri financiraju vanjski privatni subjekti, uz unutarnje uštede. Kada su se pojavile financijske teškoće, devet se privatnih subjekata usuglasilo da 2009. posude klubu Willem II. sveukupno 2,25 milijuna EUR. Njih se 2010. nagovorilo da te iznose i dalje ostave klubu i da ne podnose svoja potraživanja sve dok ih klub Willem II. ne bude sposoban otplatiti. Ujedno su prihvatili nižu kamatnu stopu u iznosu od 3 %. Njih šest pristalo je da otpišu sveukupno 10 % svojih potraživanja. Time se ispunio zahtjev iz točke 44. Smjernica prema kojem bi se kod srednjih poduzeća, kao što je Willem II., najmanje 40 % troškova restrukturiranja trebalo pokriti vlastitim doprinosima korisnika, uključujući vanjsko financiranje kojim se dokazuje uvjerenje u održivost korisnika.

(53)

Iznos potpora bio je nužan. U skladu s planom restrukturiranja on bi trebao dovesti do umjereno pozitivnog rezultata u sezonama 2010./2011. i 2011./2012. te polagano povećavati vlastiti kapital. Time se Willemu II ne bi omogućila kupnja novih igrača ni njihovo privlačenje visokim plaćama.

(54)

Točkom 49. Smjernica zahtijeva se da države članice komuniciraju o pravilnoj provedbi plana restrukturiranja putem redovitih detaljnih izvješća. Točkom 51. utvrđuju se manje strogi uvjeti za mala i srednja poduzeća za koja se inače dovoljnim smatra dostavljanje kopije godišnje bilance i računa dobiti i gubitka. Nizozemska se obvezala podnositi ta izvješća.

(55)

U skladu s točkama 72.–77. Smjernica Nizozemska je navela da klub Willem II. u razdoblju od 10 godina prije dodjeljivanja predmetne potpore nije primio potporu za sanaciju ili restrukturiranje. Ujedno se obvezala da klubu Willem II. neće u razdoblju od sljedećih 10 godina dodijeliti nikakvu potporu za sanaciju ili restrukturiranje.

(56)

Komisija zaključuje da je Nizozemska nezakonito provela potporu u korist kluba Willem II. kršeći time članak 108. stavak 3. Ugovora. Međutim, državna potpora u iznosu od 2,4 milijuna EUR, koja je dodijeljena klubu Willem II. 2009. i 2010., ispunjuje uvjete za potporu za restrukturiranje iz Smjernica i može se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora,