ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 329

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 59.
3. prosinca 2016.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (Euratom) 2016/2116 od 12. veljače 2016. o odobrenju sklapanja od strane Europske komisije, u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Sporazuma o produljenju Okvirnog sporazuma za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije

1

 

 

Sporazum o produljenju Okvirnog sporazuma za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije

3

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2016/2117 od 29. rujna 2016. o sklapanju u ime Unije Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane

6

 

 

Okvirni sporazum o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnam s druge strane

8

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2016/2118 od 28. listopada 2016. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane

43

 

 

Sporazum o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane

45

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Komisije (EU) 2016/2119 оd 2. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 113/2010 u pogledu prilagodbe popisa carinskih postupaka i definicije podataka ( 1 )

66

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2120 оd 2. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1033/2006 u vezi s odredbama iz članka 3. stavka 1. ( 1 )

70

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2121 оd 2. prosinca 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

73

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2122 оd 2. prosinca 2016. o zaštitnim mjerama povezanima sa slučajevima izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 8158)  ( 1 )

75

 

 

PREPORUKE

 

*

Preporuka Komisije (EU) 2016/2123 оd 30. studenoga 2016. o usklađivanju područja primjene i uvjeta za izdavanje općih dozvola za transfer oružanim snagama i tijelima za ugovaranje kako su navedeni u članku 5. stavku 2. točki (a) Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 7711)

101

 

*

Preporuka Komisije (EU) 2016/2124 оd 30. studenoga 2016. o usklađivanju područja primjene i uvjeta za izdavanje općih dozvola za transfer certificiranim primateljima kako su navedeni u članku 9. Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 7728)

105

 

*

Preporuka Komisije (EU) 2016/2125 оd 30. studenoga 2016. o smjernicama za mjere samoregulacije koje zaključuje industrija u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

109

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Odluka br. 1/2016 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla оd 28. rujna 2016. u pogledu zahtjeva Gruzije da postane ugovorna stranka Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla [2016/2126]

118

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Odluke Vijeća (EU) 2015/1900 od 5. listopada 2015. o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje osnovanom Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, u vezi s Odlukom Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje o donošenju svojeg poslovnika ( SL L 277, 22.10.2015. )

119

 

*

Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1821 оd 6. listopada 2016. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi ( SL L 294, 28.10.2016. )

119

 

*

Ispravak Direktive 2007/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 90/385/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na aktivne medicinske proizvode za ugradnju, Direktive Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima i Direktive 98/8/EZ o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište ( SL L 247, 21.9.2007. ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 13/sv. 54 od 25. lipnja 2013.)

121

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/1


ODLUKA VIJEĆA (Euratom) 2016/2116

od 12. veljače 2016.

o odobrenju sklapanja od strane Europske komisije, u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Sporazuma o produljenju Okvirnog sporazuma za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 101. drugi stavak,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)

Međunarodni forum za razvoj reaktora IV. generacije (GIF) okvir je za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju pokrenut na inicijativu Sjedinjenih Američkih Država 2001. Cilj GIF-a jest objediniti nastojanja za razvoj novih modela nuklearnoenergetskih sustava radi osiguranja pouzdane opskrbe energijom uz istodobno zadovoljavajuće rješavanje pitanja nuklearne sigurnosti, smanjenja otpada na najmanju moguću mjeru, neširenja nuklearnog oružja i zabrinutosti javnosti.

(2)

Na temelju Odluke Komisije od 4. studenoga 2002. Zajednica se 30. srpnja 2003. pridružila GIF-u potpisivanjem njegove Povelje („Povelja”), koju su prvi potpisnici potpisali 2001. Odlukom Komisije od 29. lipnja 2011. prvotni pristup Zajednice Povelji na razdoblje od 10 godina produljen je na neograničeno razdoblje, podložno povlačenju jednoglasnim pristankom država članica Unije. Svaki član GIF-a, uključujući Zajednicu, može se povući iz GIF-a dostavom pisane obavijesti 90 dana unaprijed. Budući da se Poveljom ne predviđaju financijske razmjene ni posebne dodjele proračunskih sredstava među strankama, ona ulazi u područje primjene članka 101. trećeg stavka Ugovora o Euratomu.

(3)

Radi provedbe Povelje njezini potpisnici sklopili su Okvirni sporazum za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije („Okvirni sporazum”) kojim se utvrđuju uvjeti za suradnju kao i dogovori o sustavima i projektima.

(4)

Na temelju Odluke Vijeća od 20. prosinca 2005. o odobrenju pristupa Europske zajednica za atomsku energiju Okvirnom sporazumu i Odluke Komisije od 12. siječnja 2006. donesene na temelju članka 101. drugog stavka Ugovora, Zajednica je pristupila Okvirnom sporazumu 24. siječnja 2006. kada je propisno ovlašteni povjerenik Komisije potpisao ispravu o pristupu koja je potom 10. veljače 2006. položena u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj u Parizu. Zajednički istraživački centar određen je kao provedbeno tijelo Zajednice u skladu s člankom III. stavkom 2. Okvirnog sporazuma.

(5)

Okvirni sporazum stupio je na snagu 28. veljače 2005. na razdoblje od 10 godina te je produljen 26. veljače 2015. kada su četiri stranke dale svoj pristanak da budu obvezane Sporazumom o produljenju Okvirnog sporazuma za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije („Sporazum o produljenju”), u skladu s posebnim postupkom za produljenje predviđenim u Okvirnom sporazumu. Zajednica i ostali potpisnici koji nisu mogli završiti svoje unutarnje postupke za odobrenje na vrijeme mogu naknadno obnoviti svoje sudjelovanje potpisivanjem u skladu s člankom II. stavkom 3. Sporazuma o produljenju.

(6)

Obnova sudjelovanja Zajednice u Okvirnom sporazumu ne ovisi ni o kojoj odluci o opsegu sudjelovanja Zajednice u raznim sustavima GIF-a i povezanim dogovorima o projektima. Zajednica će samostalno odlučiti o prirodi svojeg intelektualnog i financijskog doprinosa aktivnostima GIF-a.

(7)

Trebalo bi stoga odobriti obnovu Okvirnog sporazuma od strane Komisije, u ime Zajednice, potpisivanjem Sporazuma o produljenju u skladu s posebnim postupkom za produljenje,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se sklapanje od strane Komisije, u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Sporazuma o produljenju Okvirnog sporazuma za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije.

Tekst Sporazuma o produljenju priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. veljače 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

J.R.V.A. DIJSSELBLOEM


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/3


PRIJEVOD

SPORAZUM

o produljenju Okvirnog sporazuma za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije

Vlada Kanade, Europska zajednica za atomsku energiju, Vlada Narodne Republike Kine, Vlada Francuske Republike, Vlada Japana, Vlada Republike Koreje, Vlada Ruske Federacije, Vlada Republike Južne Afrike, Vlada Švicarske Konfederacije i Vlada Sjedinjenih Američkih Država, svaka kao stranka Okvirnog sporazuma za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju nuklearnoenergetskih sustava IV. generacije, sastavljenog u Washingtonu 28. veljače 2005. (dalje u tekstu: „Okvirni sporazum”), zajedno „stranke”,

S OBZIROM NA svoju želju za nastavkom uspješne i uzajamno korisne suradnje koja se provodi na temelju Okvirnog sporazuma,

UZIMAJUĆI U OBZIR ažurirani plan o tehnologiji za nuklearnoenergetske sustave IV. generacije (siječanj 2014.),

PODSJEĆAJUĆI na članak XV. Okvirnog sporazuma u kojem se navodi da se svaka suradnja koja je započela na temelju Okvirnog sporazuma, ali nije završena do isteka ili raskida Okvirnog sporazuma, može nastaviti do svojega završetka na temelju odredaba Okvirnog sporazuma te

POSTUPAJUĆI u skladu s člankom XII. stavkom 3. Okvirnog sporazuma,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak I.

Produljenje Okvirnog sporazuma

U skladu s člankom XII. stavkom 5. Okvirnog sporazuma Okvirni sporazum produljuje se na razdoblje od deset (10) godina, do 28. veljače 2025.

Članak II.

Potpisivanje i stupanje na snagu

1.   Za stranke koje su pristale da budu obvezane, ovaj Sporazum stupa na snagu na datum kada tri stranke izraze svoj pristanak da budu obvezane.

2.   Stranke izražavaju svoj pristanak da budu obvezane potpisom koji nije podložan prihvaćanju ili potpisom podložnim prihvaćanju nakon čega se isprava o prihvaćanju polaže kod depozitara.

3.   Za stranku koja pristaje da bude obvezana nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma ovaj Sporazum stupa na snagu na datum njezina potpisa koji nije podložan prihvaćanju ili na datum polaganja isprave o prihvaćanju kod depozitara.

4.   U skladu s člankom XV. Okvirnog sporazuma i na temelju odredaba Okvirnog sporazuma stranke namjeravaju nastaviti suradnju koja je započeta ali nije završena do 28. veljače 2015. s onim strankama Okvirnog sporazuma za koje ovaj Sporazum nije stupio na snagu do 28. veljače 2015.

Članak III.

Depozitar

Original ovog Sporazuma polaže se kod glavnog tajnika Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

U POTVRDU TOGA dolje potpisani, propisno za to ovlašteni potpisali su ovaj Sporazum.

SASTAVLJEN u jednom primjerku na engleskom i francuskom jeziku pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan.

ZA VLADU KANADE:

Mrs Michelle d'AURAY

Canadian Ambassador and Permanent Representative to the OECD

Datum: 21. listopada 2016.

ZA EUROPSKU ZAJEDNICU ZA ATOMSKU ENERGIJU:

Mr Tibor NAVRACSICS

EU Commissioner

Datum: 10. studenoga 2016.

ZA VLADU NARODNE REPUBLIKE KINE:

Mr Jun ZHAI

Ambassador Extraordinary and Plenipotentiary of the People's Republic of China to France

Datum: 23. lipnja 2016.

ZA VLADU FRANCUSKE REPUBLIKE:

Mr Danie VERWAERDE

Administrateur général du Commissariat à l'énergie atomique et aux énergies alternatives

Datum: 26. veljače 2015.

ZA VLADU JAPANA:

Mr Kazuo KODAMA

Ambassador Extraordinary and Plenipotentiary Permanent Delegation of Japan to the OECD

Datum: 26. veljače 2015.

ZA VLADU REPUBLIKE KOREJE:

Mr Si-hyung LEE

Ambassador Extraordinary and Plenipotentiary to the Korean Permanent Delegation to the OECD

Datum: 26. veljače 2015.

ZA VLADU RUSKE FEDERACIJE:

Mr Sergey Vladilenovich KIRIENKO

Chief Executive Officer of the State Atomic Energy Corporation „Rosatom”

Datum: 29. lipnja 2015.

ZA VLADU REPUBLIKE JUŽNE AFRIKE:

Ms Tina JOEMAT-PETTERSSON

Minister of Energy of the Republic of South Africa

Datum: 15. rujna 2015.

ZA VLADU ŠVICARSKE KONFEDERACIJE:

Mr Mauro DELL'AMBROGIO

Secrétaire d'Etat de la Confédération suisse à la formation, à la recherche et à l'innovation

Datum: 27. kolovoza 2015.

ZA VLADU SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA:

Mr Daniel JOHANNES

Ambassador and Permanent Representative to the OECD

Datum: 26. veljače 2015.


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/6


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/2117

od 29. rujna 2016.

o sklapanju u ime Unije Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 207. i 209., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

U skladu s Odlukom Vijeća 2012/279/EU (2), Okvirni sporazum o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane („Sporazum”), potpisan je 27. lipnja 2012., podložno njegovu sklapanju.

(2)

Sporazum bi trebalo odobriti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Okvirni sporazum o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane, odobrava se u ime Unije.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predsjeda Zajedničkim odborom predviđenim člankom 52. Sporazuma.

U Zajedničkom odboru zastupljena je Unija ili, ovisno o predmetu, Unija i države članice.

Članak 3.

Predsjednik Vijeća u ime Unije daje obavijest predviđenu člankom 63. stavkom 1. Sporazuma (3).

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. rujna 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

P. ŽIGA


(1)  Suglasnost od 17. prosinca 2015. (još nije objavljena u Službenom listu).

(2)  Odluka Vijeća br. 2012/279/EU od 14. svibnja 2012. o potpisivanju, u ime Unije, Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane (SL L 137, 26.5.2012., str. 1.).

(3)  Datum stupanja na snagu Sporazuma objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europske unije.


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/8


OKVIRNI SPORAZUM

o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnam s druge strane

EUROPSKA UNIJA,

dalje u tekstu „Unija”,

i

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

REPUBLIKA MAĐARSKA,

MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

dalje u tekstu „države članice”

s jedne strane, i

SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA VIJETNAM,

dalje u tekstu „Vijetnam”

s druge strane,

dalje u tekstu zajedno „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalne prijateljske veze između stranaka, te bliske povijesne, političke i gospodarske odnose koje ih povezuju,

BUDUĆI da stranke pridaju posebnu važnost sveobuhvatnoj prirodi svog međusobnog odnosa, što između ostalog pokazuje vijetnamski „Temeljni plan za odnose između Vijetnama i Europske unije do 2010. i smjernice za razdoblje do 2015.” iz 2005. i iz njega proizašle rasprave između stranaka,

BUDUĆI da stranke smatraju da ovaj Sporazum tvori dio njihovog šireg i usklađenijeg odnosa koji se temelji na sporazumima kojih stranke obje strane zajedno,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost općim načelima međunarodnog prava te ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, te poštovanju demokratskih načela i ljudskih prava,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI njihovo poštovanje neovisnosti, suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nacionalnog jedinstva Socijalističke Republike Vijetnam,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju privrženost načelima odgovornog upravljanja i borbi protiv korupcije,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju želju da promiču gospodarski i društveni napredak svojih naroda, uzimajući u obzir zahtjeve održivog razvoja i zaštite okoliša,

UZIMAJUĆI U OBZIR da Međunarodni kazneni sud predstavlja važan razvoj za mir i međunarodnu pravdu koji za cilj ima djelotvorno procesuiranje najtežih kaznenih djela koja su važna za međunarodnu zajednicu,

BUDUĆI da stranke dijele stajalište da širenje oružja za masovno uništenje (WMD) predstavlja ozbiljnu prijetnju međunarodnoj sigurnosti, te žele pojačati svoj dijalog i suradnju u tom području. Usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 konsenzusom naglašava obvezu cijele međunarodne zajednice da se bori protiv širenja oružja za masovno uništenje,

PREPOZNAJUĆI potrebu jačanja obveza vezanih uz razoružanje i neširenje u okviru međunarodnih obveza koje se primjenjuju na stranke,

IZRAŽAVAJUĆI svoju punu predanost sprječavanju i borbi protiv svih oblika terorizma u skladu s međunarodnim pravom, uključujući propise o ljudskim pravima i humanitarno pravo, i uspostavljanju djelotvorne međunarodne suradnje i djelotvornih instrumenata za njegovo iskorjenjivanje, i podsjećajući na relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a,

PREPOZNAJUĆI važnost Sporazuma o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda – država članica Udruženja naroda jugoistočne Azije (ASEAN) od 7. ožujka 1980. – koji je proširen na Vijetnam 1999., kao i Sporazuma o suradnji između Europske zajednice i Socijalističke republike Vijetnam od 17. srpnja 1995.,

PREPOZNAJUĆI važnost jačanja postojećeg odnosa među strankama s ciljem naglašavanja suradnje među njima, te njihove zajedničke želje da učvrste, prodube i učine raznovrsnijima svoje odnose u područjima od zajedničkog interesa na temelju suverenosti, jednakosti, nediskriminacije i poštovanja prirodnog okruženja i obostrane koristi,

PREPOZNAJUĆI status Vijetnama kao zemlje u razvoju i vodeći računa o razinama razvijenosti stranaka,

PREPOZNAJUĆI znatnu važnost razvojne suradnje za zemlje u razvoju, posebno zemlje u razvoju s niskim i nižim srednjim prihodima, za njihov održivi gospodarski rast, održivi razvoj i pravovremeno i potpuno ostvarenje međunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva, uključujući milenijske ciljeve razvoja Ujedinjenih naroda.

PREPOZNAJUĆI napredak koji je Vijetnam ostvario prema ispunjenju milenijskih ciljeva razvoja i provedbi njegove Strategije za društveno-gospodarski razvoj, kao i njegov trenutni stupanj razvijenosti kao zemlje u razvoju s niskim prihodima,

BUDUĆI da stranke pridaju posebnu važnost načelima i pravilima koja uređuju međunarodnu trgovinu posebno sadržanu u Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i potrebi da ih se primjenjuje na transparentan i nediskriminirajući način,

PREPOZNAJUĆI da trgovina igra važnu ulogu u razvoju i važnost povlaštenih trgovinskih programa,

IZRAŽAVAJUĆI svoju punu predanost promicanju održivog razvoja u svim njegovim dimenzijama, uključujući zaštitu okoliša i djelotvornu suradnju u borbi protiv klimatskih promjena, kao i djelotvorno promicanje i provedbu međunarodno priznatih normi rada koje su ratificirale stranke,

NAGLAŠAVAJUĆI važnost suradnje vezane uz migraciju,

POTVRĐUJUĆI svoju želju da pojačaju, u punoj sukladnosti s aktivnostima poduzetima u regionalnom okviru, suradnju između stranaka utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i obostranim koristima,

UTVRĐUJUĆI da odredbe ovog Sporazuma koje spadaju u područje primjene dijela III., glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao zasebne ugovorne stranke, ili alternativno, kao dio Europske unije, u skladu s Protokolom (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde koji se nalazi u prilogu Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Isto se primjenjuje na Dansku, u skladu s Protokolom (br. 22.) o stajalištu Danske koji se nalazi u prilogu tim Ugovorima,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

GLAVA I.

PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Opća načela

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost općim načelima međunarodnog prava kako su utvrđena u ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda i potvrđena u Deklaraciji Opće skupštine UN-a o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i suradnji između država u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda od 24. listopada 1970., te drugim odgovarajućim međunarodnim ugovorima kojima se između ostalog ističu vladavina prava i načelo pacta sunt servanda; te poštovanju demokratskih načela i ljudskih prava, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Opće skupštine UN-a i u drugim odgovarajućim instrumentima iz područja ljudskih prava kojih su one ugovorne stranke, kojima se podupiru unutarnje i međunarodne politike obaju stranaka i koji predstavljaju bitan element ovog Sporazuma.

2.   Stranke potvrđuju svoju predanost daljnjoj suradnji prema punom ostvarivanju međunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva, uključujući milenijske ciljeve razvoja, putem usklađivanja s postojećim multilateralnim međunarodnim obvezama koje se primjenjuju na stranke. To predstavlja bitan element ovog Sporazuma. Stranke također potvrđuju svoje obveze prema Europskom konsenzusu o razvoju iz 2005., Pariškoj deklaraciji o djelotvornosti pomoći donesenoj na Forumu na visokoj razini o djelotvornosti pomoći 2005., Akcijskom planu iz Accre dogovorenom na Trećem forumu na visokoj razini o djelotvornosti pomoći, te Središnjoj izjavi o djelotvornosti pomoći iz Hanoia, koja je dogovorena 2006. s ciljem daljnjeg poboljšanja rezultata razvojne suradnje, uključujući napredak pri otklanjanju stvaranja ovisnosti o pomoći i pri ostvarivanju predvidljivijih mehanizama pomoći.

3.   Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja u svim njegovim dimenzijama, surađujući s ciljem rješavanja klimatskih promjena kao i globalizacije te doprinoseći ostvarenju međunarodno usuglašenih razvojnih ciljeva, uključujući one sadržane u milenijskim ciljevima razvoja.

4.   Stranke su suglasne da će primjena svih aktivnosti suradnje u okviru ovog Sporazuma uzimati u obzir njihove pojedinačne razine razvijenosti, potrebe i kapacitet.

5.   Stranke potvrđuju da trgovina igra važnu ulogu u razvoju te da povlašteni trgovinski programi pomažu promicanju razvoja zemalja u razvoju, uključujući Vijetnam.

6.   Stranke su suglasne da se suradnja u okviru ovog Sporazuma odvija u skladu sa zakonima i drugim propisima svake od stranaka.

Članak 2.

Ciljevi suradnje

S ciljem jačanja svojih bilateralnih odnosa, stranke se obvezuju voditi sveobuhvatni dijalog i promicati daljnju međusobnu suradnju u svim područjima od zajedničkog interesa. Njihova će nastojanja posebno biti usmjerena na:

(a)

uspostavu suradnje bilateralno i u svim odgovarajućim regionalnim i međunarodnim forumima i organizacijama;

(b)

razvoj trgovine i ulaganja između stranaka na njihovu obostranu korist,

(c)

uspostavu suradnje u svim trgovinskim područjima i područjima povezanim s ulaganjim koja su od zajedničkog interesa, radi olakšavanja održivih trgovačkih i ulagačkih tokova i uklanjanja prepreka za trgovinu i ulaganje, na dosljedan i komplementarni način uz poštovanje postojećih i budućih regionalnih EU-ASEAN inicijativa;

(d)

rad putem razvojne suradnje prema iskorjenjivanju siromaštva, promicanju održivog razvoja, borbi protiv novonastalih izazova poput klimatskih promjena i zaraznih bolesti, produbljivanju gospodarskih reformi i integriranju u svjetsko gospodarstvo;

(e)

uspostavu suradnje u području pravde i sigurnosti, uključujući vladavinu prava i pravnu suradnju, zaštitu podataka, migracije, borbu protiv organiziranog kriminala, pranja novca i nezakonitih droga;

(f)

poticanje suradnje u svim područjima od zajedničkog interesa, uključujući ljudska prava; gospodarsku politiku; financijske usluge; oporezivanje; industrijsku politiku te malo i srednje poduzetništvo; informacijske i komunikacijske tehnologije; znanost i tehnologiju; energetiku; promet; urbanizam i regionalno planiranje i razvoj; turizam; obrazovanje i osposobljavanje; kulturu; klimatske promjene; okoliš i prirodne resurse; poljoprivredu; šumarstvo; stočarstvo; ribarstvo i ruralni razvoj; zdravstvo; statistiku; rad, zapošljavanje i socijalna pitanja; reformu javne uprave; udruge i nevladine organizacije (NVO-ove); sprječavanje i ublažavanje prirodnih nepogoda; ravnopravnost spolova;

(g)

jačanje postojećeg i poticanje novog sudjelovanja obaju stranaka u programima subregionalne i regionalne suradnje koji su otvoreni za sudjelovanje druge stranke;

(h)

uspostavu suradnje vezane uz borbu protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke; borbu protiv nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njegovim aspektima; uklanjanje bojnih sredstava zaostalih iz rata;

(i)

uspostavu suradnje u borbi protiv terorizma;

(j)

jačanje uloge i profila stranaka u regijama svake od stranaka putem različitih sredstava, uključujući kulturnu razmjenu, korištenje informacijske tehnologije i obrazovanje;

(k)

promicanje razumijevanja među narodima, između ostalog putem suradnje između subjekata poput stručnih skupina, akademskog osoblja, poduzeća i medija u obliku seminara, konferencija, suradnje među mladima i drugih aktivnosti.

Članak 3.

Suradnja u regionalnim i međunarodnim organizacijama

1.   Stranke razmjenjuju stajališta i surađuju u regionalnim i međunarodnim forumima i organizacijama poput Ujedinjenih naroda i agencija i tijela Ujedinjenih naroda, ASEAN-EU dijaloga, Regionalnog foruma ASEAN-a (ARF-a), Azijsko-europskog susreta (ASEM-a) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a).

2.   Stranke su također suglasne promicati suradnju u ovim područjima između stručnih skupina, akademskog osoblja, NVO-ova, poduzeća i medija organiziranjem seminara, konferencija, i drugih povezanih aktivnosti, pod uvjetom da je takva suradnja utemeljena na uzajamnoj suglasnosti.

Članak 4.

Regionalna i bilateralna suradnja

1.   Stranke su za svako područje dijaloga i suradnje u okviru ovog Sporazuma suglasne provoditi povezane aktivnosti na bilateralnoj ili regionalnoj razini ili putem kombiniranja obaju navedenih okvira te istovremeno stavljaju odgovarajući naglaska na pitanja koja spadaju pod bilateralnu suradnju. Pri odabiru odgovarajućeg okvira, stranke će pokušati pojačati utjecaj na sve zainteresirane sudonike i pojačati njihovu uključenost, te istovremeno, na najbolji mogući način, iskorištavaju sva raspoloživa sredstava, uzimajući u obzir političku i institucionalnu izvedivost, te osiguravaju usklađenost s drugim aktivnostima koje uključuju Uniju i ASEAN. Suradnja prema potrebi može uključivati podršku integraciji i izgradnji zajednice u okviru ASEAN-u.

2.   Stranke prema potrebi mogu odlučiti proširiti financijsku podršku na aktivnosti suradnje u područjima koja su obuhvaćena ovim Sporazumom ili s njim u vezi u skladu s finacijskim postupcima i sredstvima svake od njih. Ta suradnja može posebice podržati provedbu društveno-gospodarskih reformi u Vijetnamu, te može uključivati mjere izgradnje kapaciteta poput organiziranja programa osposobljavanja, radionica, seminara, razmjene stručnjaka, izrade studija i drugih aktivnosti koje su dogovorile stranke u skladu sa strategijama za razvojnu pomoć donatora.

GLAVA II.

RAZVOJNA SURADNJA

Članak 5.

Opća načela

1.   Središnji cilj razvojne suradnje jest ostvariti milenijske ciljeve razvoja kao i iskorjenjivanje siromaštva, održivi razvoj te uključivanje u svjetsko gospodarstvo. Ciljevi razvojne suradnje uzimaju u obzir vijetnamske strategije i programe društveno-gospodarskog razvoja. Stranke prepoznaju da je razvojna suradnja između njih ključ za rješavanje razvojnih izazova Vijetnama.

2.   Stranke su suglasne poticati aktivnosti suradnje u skladu sa svojim postupcima i sredstvima.

Članak 6.

Ciljevi suradnje

Razvojne strategije stranaka usmjerene su na, između ostalog:

(a)

postizanje održivog gospodarskog rasta;

(b)

promicanje ljudskog i društvenog razvoja;

(c)

promicanje institucionalnih reformi i razvoja;

(d)

promicanje okolišne održivosti, regeneracije i najbolje prakse, te očuvanje prirodnih resursa;

(e)

sprječavanje i otklanjanje posljedica klimatskih promjena;

(f)

podržavanje politika i instrumenata koji za cilj imaju postupno integriranje u svjetsko gospodarstvo i trgovinu.

Članak 7.

Oblici suradnje

1.   Za svako područje suradnje u okviru ove glave, stranke su suglasne provoditi aktivnosti na bilateralnoj ili regionalnoj razini ili putem kombiniranja obaju razina, uključujući trostranu suradnju.

2.   Oblici suradnje između stranaka mogu uključivati sljedeće:

(a)

razvojnu i tehničku pomoć programima i projektima prema dogovoru stranaka;

(b)

izgradnju kapaciteta kroz tečajeve, radionice i seminare za osposobljavanje, razmjenu stručnjaka, studije i zajedničko istraživanje među strankama;

(c)

razmatranje drugih oblika razvojnog finaciranja, prema potrebi;

(d)

razmjenu informacija o najboljoj praksi u pogledu djelotvornosti pomoći.

GLAVA III.

MIR I SIGURNOST

Članak 8.

Borba protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke

1.   Stranke smatraju da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke, kako državnim tako i nedržavnim subjektima, predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti, te istovremenoponovno potvrđuju legitimna prava stranaka na istraživanje, razvoj, korištenje, trgovinu i prijenos biološke, kemijske i nuklearne tehnologije i s njom povezanih materijala za mirnodopske svrhe u skladu s ugovorima i konvencijama kojih su stranke. Stranke su stoga suglasne, putem punog poštovanja postojećih obveza svake od stranaka u okviru međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju, kao i drugih odgovarajućih međunarodnih obveza koje se primjenjuju na stranke te putem provedbe tih obveza na razini pojedinačnih država surađivati u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje te sredstava njihove isporuke i pružati doprinositi toj borbi. Stranke su suglasne da ova odredba predstavlja bitan element ovog Sporazuma.

2.   Stranke su pored toga suglasne surađivati i doprinositi borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje te sredstava njihove isporuke putem:

(a)

poduzimanja koraka za potpisivanje, ratifikaciju svih ostalih relevantnih međunarodnih ugovora i sporazuma ili, prema potrebi, pristupanje njima te za punu provedbu svojih obveza;

(b)

uspostavljanja, uz odgovarajuće uvažavanje kapaciteta pojedine stranke, djelotvornog sustava kontrola nacionalnog izvoza, kontrole izvoza i provoza robe povezane s oružjem za masovno uništenje, uključujući kontrolu krajnjeg korištenja tehnologija s dvostrukom namjernom povezanih s oružjem za masovno uništenje te sadržavajući djelotvorne sankcije za kršenje izvoznih kontrola u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 bez utjecaja na uobičajene i zakonite uvozne i izvozne aktivnosti te financijske transakcije.To može uključivati pružanje pomoći, uključujući izgradnju kapaciteta.

3.   Stranke su suglasne voditi redovni politički dijalog kojim se prate i učvršćuju ti elementi.

Članak 9.

Suradnja u suzbijanju nezakonite trgovine malim i lakim oružjem (SALW) u svim njezinim aspektima

1.   Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja i prijenos malog i lakog oružja u svim njegovim aspektima te promet njime, uključujući pretjerano gomilanje, te nekontrolirano širenje i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti, te istovremeno ponovno potvrđuju legitimna prava stranaka da za potrebe njihove samoobrane i sigurnosti proizvode, uvoze i posjeduju malo i lako oružje. U tom pogledu, stranke podsjećaju na odgovarajući sadržaj rezolucija Opće skupštine UN-a 64/50 i 64/51.

2.   Stranke su suglasne poštovati i u potupnosti provesti svoje obveze u pogledu suzbijanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma kojih su one ugovorne stranke i u okviru rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, kao i svoje obveze u okviru drugih relevantnih međunarodnih instrumenata primjenjivih u ovom području, poput Akcijskog programa UN-a za sprječavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima..

3.   Stranke se obvezuju prema potrebi uspostaviti dijalog radi razmjene stajališta i informacija te razvoja zajedničkog razumijevanja pitanja i problema vezanih uz nezakonitu trgovinu malim i lakim oružjem te za jačanje sposobnosti stranaka za sprječavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje takve trgovine.

Članak 10.

Suradnja u suzbijanju terorizma

Stranke ponovno potvrđuju važnost borbe protiv terorizma uz puno poštovanja prava, uključujući Povelju UN-a, propise o ljudskim pravima, propise o izbjeglicama i međunarodno humanitarno pravo. Unutar tog okvira i u skladu s Globalnom protuterorističkom strategijom UN-a, sadržanom u Rezoluciji Opće skupštine UN-a 60/288, te u zajedničkoj deklaraciji EU-ASEAN-a od 28. siječnja 2003. o suradnji u borbi protiv terorizma, stranke su suglasne pojačati suradnju u sprječavanju i suzbijanju terorizma.

Stranke to čine posebice:

(a)

u okviru pune provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1373 i drugih relevantnih rezolucija UN-a, te poduzimajući korake za ratifikaciju i punu provedbu međunarodnih konvencija i instrumenata za borbu protiv i terorizma i njegovo sprječavanje;

(b)

uspostavom redovnog savjetovanja o suradnji u borbi protiv i terorizma i njegovom sprječavanju u okviru Zajedničkog odbora;

(c)

razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom te u skladu s programima i instrumentima stranaka, pružajući podršku za izgradnju kapaciteta u borbi protiv terorizma i njegovom sprječavanju;

(d)

razmjenom stajališta o sredstvima i metodama korištenima u borbi protiv terorizma i poticanja akata terorizma, uključujući o tehničkim područjima i osposobljavanju te razmjenu iskustava u vezi sa sprečavanjem terorizma;

(e)

suradnjom s ciljem jačanja međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma i njegovog normativnog okvira te radeći prema sporazumu o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom terorizmu što je prije moguće kako bi se nadopunili postojeći UN-ovi instrumenti za borbu protiv terorizma;

(f)

promičući suradnju među državama članicama UN-a radi djelotvorne provedbe Globalne strategije UN-a za borbu protiv terorizma;

(g)

razmjenom najbolje prakse u području zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma.

Članak 11.

Pravna suradnja

1.   Stranke su suglasne surađivati u pravnim pitanjima, jačanju vladavine prava i institucija na svim razinama u područjima pravosuđa i provedbe zakona.

2.   Stranke su suglasne surađivati na jačanju pravosudnih kapaciteta i pravnog sustava u područjima poput građanskog prava, građanskog procesnog prava, kaznenog prava i kaznenog procesnog prava, kao i pokrenuti razmjenu informacija o pravnim sustavima i zakonodavstvu.

3.   Stranke su suglasne surađivati u području međunarodnog kaznenog prava. Stranke smatraju da najteži zločini koji su važni za međunarodnu zajednicu ne smiju proći nekažnjeno i da se poduzimanjem mjera na odgovarajućoj razini mora osigurati djelotvoran kazneni progon.

4.   Stranke smatraju da je Međunarodni kazneni sud napredna i neovisna institucija koja djeluje za potrebe međunarodnog mira i pravde. Stranke su suglasne surađivati radi jačanja pravnog okvira za sprječavanje i kažnjavanje najtežih zločina koji su važni za međunarodnu zajednicu te razmotriti mogućnost pristupanja Rimskom statutu. Stranke su suglasne da bi dijalog i suradnja u ovom pitanju bili korisni.

GLAVA IV.

SURADNJA U PODRUČJU TRGOVINE I ULAGANJA

Članak 12.

Opća načela

1.   Stranke pokreću dijalog o bilateralnoj i multilaterlanoj trgovini i s trgovinom povezanim pitanjima s ciljem jačanja bilateralnih trgovinskih odnosa i unaprjeđivanja uloge multilaterlanog trgovinskog sustava.

2.   Stranke se obvezuju promicati razvoj i diversifikaciju svoje uzajamne trgovinske razmjene do najviše moguće razine i na njihovu obostranu korist. Stranke se obvezuju postići poboljšane i predvidljive uvjete pristupa tržištu radeći na uklanjanju prepreka trgovini, posebno putem pravovremenog uklanjanja necarinskih prepreka i ograničenja trgovine, te poduzimajući mjere za poboljšanje transparentnosti, uvažavajući rad koji u tom području obavljaju međunarodne organizacije čiji su članovi obje stranke.

3.   Prepoznajući da trgovina igra nezamjenjivu ulogu u razvoju, te da su se sustavi trgovinskih povlastica, uključujući Opći sustav povlastica (GSP), te posebni i diferencirani tretman u okviru WTO-a dokazali kao korisni za zemlje u razvoju, stranke nastoje pojačati savjetovanja o njihovoj djelotvornoj provedbi.

4.   Stranke za provedbu ove glave stranke u obzir uzimaju razinu razvijenosti svake od stranaka.

5.   Stranke se međusobno obavješćuju o razvoju trgovine i s trgovinom povezanih politika poput poljoprivredne politike, politike sigurnosti hrane, potrošačke politike i okolišne politike.

6.   Stranke potiču dijalog i suradnju radi razvoja svojih trgovinskih i ulagačkih odnosa, uključujući rješavanje komercijalnih problema i pružanje tehničke pomoći i programa za izgradnju kapaciteta za rješavanje trgovinskih pitanja u, između ostalog, područjima navedenima u ovoj glavi.

7.   S ciljem potpunog iskorištavanja svojih potencijala i korištenja njihove gospodarske komplementarnosti, stranke nastoje istražiti i tragaju za mogućnostima i rješenjima za jačanje svojih trgovačkih i ulagačkih odnosa, uključujući, prema potrebi, pregovore o slobodnoj trgovini i druge sporazume od obostranog interesa.

Članak 13.

Razvoj trgovine

1.   Stranke se obvezuju razvijati, diverzificirati i povećati međusobnu trgovinu te poboljšati konkurentnost svojih proizvoda na domaćim, regionalnim i međunarodnim tržištima. Suradnja između stranaka radi ostvarenja tog cilja usmjerena je u prvom redu na jačanje izgradnje kapaciteta u područjima poput strategija razvoja trgovine, optimizacije potencijala trgovine uključujući povlastice na temelju GSP-a, konkurentnost, promicanje prijenosa tehnologija između poduzeća, transparentnost politika, zakona i propisa, informacije o tržištu, institucionalni razvoj kao i regionalno umrežavanje.

2.   Stranke u punom opsegu koriste Pomoć za trgovinu i druge dodatne programe pomoći u svrhu jačanja trgovine i ulaganja među njima.

Članak 14.

Sanitarna i fitosanitarna pitanja te pitanja vezana uz dobrobit životinja

1.   Stranke ponovno potvrđuju svoja postojeća prava i obveze u okviru Sporazuma WTO-a o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS).

2.   Stranke jačaju suradnju te razmjenu informacija o zakonodavnim, provedbenim, certifirajućim, inspekcijskim i nadzornim postupcima za SPS-ove u trgovini između stranaka u okviru Sporazuma WTO-a o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPCC), Međunarodnog ureda za epizootije (OIE) i CODEX Alimentariusa.

3.   Stranke su pored toga suglasne surađivati vezano uz pitanja SPS-ova te promicati suradnju između stranaka u tom području, putem izgradnje kapaciteta i tehničke pomoći, koja je posebna za potrebe svake stranke i ima cilj pomoći im da se usklade s međusobnim pravnim okvirima uključujući sigurnost hrane, zdravlje biljaka i životinja te korištenje međunarodnih normi.

4.   Stranke su suglasne surađivati vezano uz dobrobit životinja, prema potrebi, uključujući tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta za razvoj normi za dobrobit životinja.

5.   Stranke određuju kontaktne točke za komunikaciju o pitanjima iz ovog članka.

Članak 15.

Tehničke prepreke trgovini

1.   Stranke promiču korištenje međunarodnih normi i surađuju te razmjenjuju informacije o normama, tehničkim propisima, te postupcima ocjenjivanja sukladnosti i tehničkim propisima, posebice unutar okvira Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama trgovini (TBT).

2.   Stranke nastoje razmjenjivati informacije od ranih faza formuliranja novih propisa u području TBT-a. U tu svrhu stranke potiču sve mjere koje su usmjerene na premošćivanje praznina koje između njih postoje u području ocjenjivanja sukladnosti i standardizacije te poboljšanja usklađenosti i kompatibilnosti između pojedinačnih sustava stranaka u ovom području. Stranke su suglasne razmjenjivati stajališta o certificiranju putem treće stranke s ciljem olakšavanja trgovinskih tokova između njih te su suglasne razmotriti mogućnost primjene te opcije.

3.   Suradnja vezana uz tehničke prepreke trgovini može se, između ostalog, odvijati putem dijaloga odgovarajućim kanalima, zajedničkih projekata, tehničke pomoći i programa za izgradnju kapaciteta. Stranke, prema potrebi, određuju kontaktne točke za komunikaciju o pitanjima iz ovog članka.

Članak 16.

Suradnja vezana uz carinska pitanja i olakšavanje trgovine

1.   Stranke:

(a)

dijele iskustvo i najbolju praksu i ispituju mogućnosti za pojednostavljivanje uvoza, izvoza i drugih carinskih postupaka;

(b)

osiguravaju transparentnost carinskih propisa i propisa za olakšavanje trgovine;

(c)

razvijaju suradnju vezanu uz carinska pitanja, te mehanizme za djelotvornu uzajamnu administrativnu pomoć;

(d)

traže usklađivanje stajališta i zajedničke mjere u kontekstu relevantnih međunarodnih inicijativa uključujući olakšavanje trgovine.

2.   Stranke će obratiti posebnu pažnju, između ostalog, na:

(a)

poboljšanje sigurnosnih aspekata međunarodne trgovine;

(b)

osiguranje djelotvornijeg i učinkovitijeg ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva od strane carinskih službi;

(c)

osiguranje uravnoteženog pristupa između olakšavanja trgovine i borbe protiv prijevara i nepravilnosti.

3.   Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje koji su predviđeni prema ovom Sporazumu, stranke navode svoj interes da u budućnosti razmotre sklapanje protokolâ o carinskoj suradnji i uzajamnoj administrativnoj pomoći, unutar institucionalnog okvira utvrđenog u ovom Sporazumu.

4.   Stranke nastoje aktivirati sredstva za tehničku pomoći radi pružanja podrške provedbi suradnje u carinskim pitanjima i provedbi propisa za olakšavanje trgovine u skladu prema oviom Sporazumu.

Članak 17.

Ulaganje

Stranke potiču veća ulaganja putem razvoja privlačnog i stabilnog okružja za ulaganja putem konzistentnog dijaloga s ciljem jačanja razumijevanja i suradnje u pitanjima ulaganja, pronalaženja administrativnih mehanizama za olakšavanje protoka ulaganja te promicanja stabilnih, transparentnih, otvorenih pravila i jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za ulagače stranaka.

Članak 18.

Politika tržišnog natjecanja

1.   Stranke moraju imati zakone i propise o tržišnom natjecanju te tijela za njihovu provedbu. One će te propise primjenjivati na djelotvoran, nediskriminirajući i transparentan način kako bi povećale pravnu sigurnost na područjima svake od njih.

2.   U tu svrhu stranke sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta i drugim aktivnostima suradnje u razvoju i provedbi zakona i propisa o tržišnom natjecanju ukoliko su financijska sredstava za takve aktivnosti dostupna u okviru instrumenata i programa suradnje stranaka.

Članak 19.

Usluge

Stranke uspostavljaju stalni dijalog, posebno s ciljem pronalaženja najbolje prakse za razmjenu informacija zakonodavnim okvirima svake od stranaka, promičući međusobni pristup tržištu, uključujući elektroničku trgovinu, promičući pristup izvorima kapitala i tehnologije te promičući trgovinu uslugama između obaju regija i na tržištima trećih zemalja.

Članak 20.

Zaštita prava intelektualnog vlasništva

1.   Stranke ponovno potvrđuju veliku važnost koju pridaju zaštiti prava intelektualnog vlasništva (IPR) i punoj provedbi međunarodnih obveza o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, s ciljem osiguranja odgovarajuće i djelotvorne zaštite takvih prava, u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama/sporazumima, poput Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) i Međunarodne konvencije o zaštiti novih sorti biljaka (UPOV), uključujući djelotvorna sredstva provedbe.

2.   Stranke su suglasne pojačati suradnju pri zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva, uključujući odgovarajuća sredstva za olakšavanje zaštite i registracije oznaka zemljopisnog podrijetla druge stranke na državnim područjima svake od stranaka, vodeći računa o međunarodnim pravilima, praksi i razvojima događanja u tom području te kapacitetima stranaka.

3.   Suradnja se provodi u oblicima koje su dogovorile stranke, uključujući razmjenu informacija i iskustava u pitanjima poput prakse, promicanja, širenja, modernizacije, upravljanja, usklađivanja, zaštite, provedbe i djelotvorne primjene prava intelektualnog vlasništva, sprječavanja zlouporabe takvih prava, te borbe protiv krivotvorenja i piratstva, uključujući uspostavu i jačanje organizacija za nadzor i zaštitu takvih prava.

Članak 21.

Pojačano sudjelovanje gospodarskih subjekata

1.   Stranke potiču i olakšavaju djelovanje trgovačkih i industrijskih komora te suradnju među profesionalnim udruženjima stranaka s ciljem promicanja trgovine i ulaganja u područjima od interesa za obje stranke.

2.   Stranke potiču dijalog između svojih zakonodavnih tijela i subjekata iz privatnog sektora s ciljem vođenja rasprave o najnovijim razvojima događanja u trgovinskom i ulagačkom okruženju, istraživanja razvojnih potreba privatnog sektora i razmjene stajališta o političkim okvirima za jačanje konkurentnosti poduzeća.

Članak 22.

Savjetovanje

S ciljem osiguravanja sigurnosti i predvidljivosti u njihovim bilateralnim trgovinskim odnosima, stranke su suglasne provesti međusobno savjetovanje u žurnom postupku i čim je prije moguće, na zahtjev stranke, o svim spornim pitanjima koja se mogu pojaviti u vezi s trgovinom ili pitanjima povezanima s trgovinom u okviru ove glave.

GLAVA V.

PRAVOSUDNA SURADNJA

Članak 23.

Borba protiv organiziranog kriminala

Stranke su suglasne surađivati u području borbe protiv organiziranog, gospodarskog i financijskog kriminala i korupcije. Takva suradnja posebno ima cilj provoditi i promicati odgovarajuće međunarodne norme i instrumente, poput Konvencije UN-a o transnacionalnom organiziranom kriminalu i njenih dodatnih protokola i Konvencije UN-a protiv korupcije, prema potrebi.

Članak 24.

Suradnja u borbi protiv pranja novca i finaciranja terorizma

1.   Stranke su suglasne o tome da je potrebno zajednički raditi kako bi se spriječio rizik zloporabe njihovih financijskih te kako bi se spriječilo pranje prihoda ostvarenih svim vrstama teških kriminalnih aktivnosti, kao što preporučuje Radna skupina za financijske aktivnosti (FATF).

2.   Obje stranke su suglasne promicati osposobljavanje i tehničku pomoć usmjerenu na razvoj i primjenu propisa i učinkovito funkcioniranje mehanizama za borbu protiv pranja novca i finaciranja terorizma. Suradnja posebno omogućuje razmjenu relevantnih informacija između nadležnih tijela stranaka u okviru zakonodavstava svake od njih na temelju odgovarajućih standarda za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma koji su jednaki onima koje su usvojile stranke i međunarodna tijela aktivna u tom području, kao što je Radna skupina za financijske aktivnosti (FATF).

Članak 25.

Suradnja u borbi protiv nezakonitih droga

1.   Stranke surađuju kako bi osigurale sveobuhvatan i uravnotežen pristup putem djelotvornog djelovanja i usklađivanje među nadležnim tijelima, uključujući ona koja su nadležna za provedbu zakona, carinskog, zdravstvenog, pravosudnog sektora i sektora unutarnjih poslova te drugih odgovarajućih sektora s ciljem smanjenja ponude (uključujući nezakoniti uzgoj opijumskih makova i proizvodnju sintetičke droge) te trgovine ili potražnje za nezakonitim drogama i njihovog ujecaja na korisnike droga i društvo u cjelini te ostvarivanja djelotvornije nadzora prekursora za droge.

2.   Stranke usuglašavaju načine suradnje radi ostvarivanja tih ciljeva. Djelovanja se temelje na zajednički usuglašenim načelima u skladu s odgovarajućim međunarodnim konvencijama kojih su stranke, Političkom deklaracijom i Deklaracijom o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogama, te Mjerama za jačanje međunarodne suradnje za borbu protiv svjetskog problema droge, donesenih na Dvadesetom izvanrednom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama u lipnju 1998.; te Političkom deklaracijom i Akcijskim planom usvojenima na 52. sjednici Komisije UN-a za opojne droge u ožujku 2009.

3.   Suradnja među strankama obuhvaća tehničku i administrativnu pomoć posebice u sljedećim područjima: formuliranju nacionalnog zakonodavstva i politika; uspostavi nacionalnih institucija i informacijskih te nadzornih centara; obuci osoblja; istraživanjima vezanima uz drogu; naporima za smanjenje potražnje i štetnog učinka droga; pravosudnoj i policijskoj suradnji; te djelotvornom nadzoru prekursora u vezi s nezakonitom proizvodnjom opojnih droga i psihotropnih tvari. Stranke mogu sporazumno uključiti druga područja.

Članak 26.

Zaštita osobnih podataka

1.   Stranke su suglasne surađivati kako bi poboljšale razinu zaštite osobnih podataka u skladu s najvišim međunarodnim normama, kao što su, između ostalog, one koje su sadržane u međunarodnim instrumentima u onoj mjeri u kojoj se one primjenjuju na stranke.

2.   Suradnja u području zaštite osobnih podataka može, između ostalog, uključivati tehničku pomoć u obliku razmjene podataka i stručnog znanja.

GLAVA VI.

DRUŠTVENOGOSPODARSKI RAZVOJ I DRUGA PODRUČJA SURADNJE

Članak 27.

Suradnja vezana uz migracije

1.   Stranke ponovno potvrđuju važnost zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima između svojih područja. S ciljem jačanja suradnje, stranke uspostavljaju sveobuhvatni dijalog o svim pitanjima koja su povezana s migracijama. Pitanja migracija uključuju se u nacionalne strategije za gospodarski i društveni razvoj zemalja iz kojih migranti potječu, kroz koje prolaze i koje su njihovo odredište.

2.   Suradnja između stranaka temelji se na ocjeni posebnih potreba koja se provodi u međusobnom savjetovanju između stranaka i u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom koje je na snazi. Suradnja će biti usmjerena, između ostalog, na:

(a)

rješavanje osnovnih uzroka migracije,

(b)

sudjelovanje u sveobuhvatnom dijalogu o zakonitoj migraciji, s ciljem, prema međusobnom dogovoru, uspostave mehanizama za promicanje zakonitih mogućnosti migracije;

(c)

razmjenu iskustava i prakse u pogledu pridržavanja i provedbe odredba Konvencije o statusu izbjeglica, koja je potpisana 28.srpnja 1951. i njezinog Protokola, potpisanog 31. siječnja 1967. i provedbe tih odredaba, osobito načela zabrane vraćanja i načela dobrovoljnog povratka;

(d)

pravila prihvata, te prava i status primljenih osoba, pravedno postupanje i integraciju nedržavljana koji zakonito borave, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma i ksenofobije;

(e)

uspostavu djelotvorne i preventivne politike protiv nezakonite imigracije, krijumčarenja migranata te trgovine ljudima, uključujući načine za sprječavanje mreža krijumčara i trgovaca ljudima te zaštitu žrtava takvih aktivnosti;

(f)

povratak osoba koje nezakonito borave pod humanim i dostojanstvenim uvjetima, uključujući promicanje njihovog dobrovoljnog povratka te ponovnog prihvata takvih osoba u skladu sa stavkom 3.;

(g)

pitanja prepoznata kao ona od obostranog interesa u području viza i sigurnosti putnih isprava;

(h)

pitanja prepoznata kao ona od obostranog interesa u području nadzora granica;

(i)

izgradnju tehničkih i ljudskih kapaciteta.

3.   U okviru suradnje vezane uz sprječavanje i kontrolu nezakonite imigracije i ne dovodeći u pitanje potrebu zaštite žrtava trgovine ljudima, stranke su pored toga suglasne da:

(a)

jednom kada nadležna tijela Vijetnama utvrde da osoba koju treba ponovno prihvatiti ima vijetnamsko državljanstvo u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili odgovarajućim postojećim sporazumima, Vijetnam ponovno prihvaća svakog svog državljanina koji nezakonito boravi na državnom području države članice, na zahtjev nadležnih tijela potonje i bez nepotrebnog odlaganja;

(b)

jednom kada nadležna tijela države članice utvrde državljanstvo osobe koju treba ponovno prihvatiti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili odgovarajućim postojećim sporazumima, svaka država članica ponovno prihvaća svakog svog državljanina koji nezakonito boravi na državnom području Vijetnama, na zahtjev nadležnih tijela potonjeg i bez nepotrebnog odlaganja.

Stranke svojim državljanima osiguravaju za te potrebe odgovarajuće identifikacijske. Kada osoba koju treba ponovno prihvatiti ne posjeduje nikakve isprave ili druge dokaze državljanstva, nadležna tijela predmetne države članice ili Vijetnama, na zahtjev Vijetnama ili predmetne države članice, dogovaraju razgovor s osobom radi utvrđivanja državljanstva.

4.   Stranke će, u skladu sa zakonima i postupcima svake od njih, pojačati svoju suradnju vezano uz pitanja ponovnog prihvata, s ciljem, na zahtjev jedne od stranaka, te prema međusobnom dogovoru, da se u pregovorima dogovori sporazum između EU-a i Vijetnama o ponovnom prihvatu državljana svake od stranaka.

Članak 28.

Obrazovanje i osposobljavanje

1.   Stranke su suglasne promicati suradnju vezano uz obrazovanje i osposobljavanje kojom se na odgovarajući način poštuje njihovu raznovrsnost radi povećanja uzajamnog razumijevanja i podizanja svijesti o mogućnostima obrazovanja u EU-u i Vijetnamu.

2.   Pored navedenog stranke stavljaju naglasak na donošenje mjera osmišljenih za jačanje veza između svojih ustanova za visoko obrazovanje i specijaliziranih agencija te promicanje razmjene informacija, znanja, studenata, stručnjaka i tehničkih resursa, koristeći mogućnosti koje nude programi Unije u jugoistočnoj Aziji u području obrazovanja i osposobljavanja kao i iskustva koje su obje stranke stekle u ovom području.

3.   Obje stranke su suglasne promicati provedbu odgovarajućih programa visokog obrazovanja poput programa Erasmus Mundus i programa za osposobljavanje konferencijskih prevoditelja te poticati obrazovne ustanove u EU-u i Vijetnamu na suradnju u zajedničkim programima studija i istraživačkim programima s ciljem poticanja akademske suradnje i mobilnosti.

4.   Pored toga stranke su suglasne započeti dijalog o pitanjima od obostranog interesa vezano uz modernizaciju visokog obrazovanja te sustav tehničkog i stručnog osposobljavanja, koji bi posebno mogao uključivati mjere za tehničku pomoć usmjerene na, između ostalog, poboljšanje kvalifikacijskog okvira i osiguranja kvalitete.

Članak 29.

Zdravlje

1.   Stranke su suglasne surađivati u zdravstvenom sektoru radi poboljšanja zdravstvenih uvjeta i socijalne skrbi, posebice jačanju zdravstvenog sustava, uključujući zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje.

2.   Suradnja se uglavnom provodi putem:

(a)

programa usmjerenih na jačanje zdravstvenog sektora, uključujući poboljšanje zdravstvenih sustava, zdravstvenih usluga i zdravstvenih uvjeta kao i socijalne skrbi;

(b)

zajedničkih aktivnosti vezanih uz epidemiologiju, uključujući suradnju vezanu uz rano sprječavanje i nadzor nad epidemijama poput ptičje i pandemijske gripe i drugih ozbiljnijih zaraznih bolesti;

(c)

međunarodnih sporazuma o zdravlju, posebice Okvirne konvencije za nadzora nad duhanom i Međunarodnih zdravstvenih propisa;

(d)

normi sigurnosti hrane, uključujući mrežu automatske kontrole za uvoz hrane, kako je obuhvaćena člankom 14.;

(e)

razmjene informacija, iskustva o politici i propisima u vezi s farmaceutskom i medicinskom opremom, prema međusobnom dogovoru;

(f)

sprječavanja i nadzora nezaraznih bolesti kroz razmjenu informacija i dobre prakse, promicanje zdravog načina života, obrade čimbenika koji su najvažniji za zdravlje te praćenja i liječenja navedenih bolesti.

3.   Stranke prepoznaju važnost daljnje modernizacije zdravstvenog sektora i suglasne su jačati izgradnju kapaciteta i tehničke pomoći u zdravstvenom sektoru.

Članak 30.

Okoliš i prirodni resursi

1.   Stranke su suglasne o tome da je potrebno očuvati prirodne resurse i biološku raznolikost te na održiv način upravljati njima što predstavlja temelj za razvoj sadašnjih i budućih generacija.

2.   Stranke su suglasne da suradnja u tom području promiče očuvanje i unaprjeđenje okoliša u provođenju održivog razvoja. Ishod Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju uzima se u obzir u svim aktivnostima koje stranke poduzimaju u okviru ovog Sporazuma.

3.   Stranke su suglasne surađivati radi jačanja međusobne podrške trgovinskim i okolišnim politikama, te uključivanja okolišnih razmatranja u sva područja suradnje.

4.   Stranke se obvezuju nastaviti i jačati svoju suradnju, posebno u pogledu:

(a)

promicanja aktivnog sudjelovanja stranaka u provedbi multilateralnih sporazuma o okolišu kojih su stranke, uključujući Baselsku konvenciju, Stockholmsku konvenciju i Rotterdamsku konvenciju;

(b)

promicanja svijesti o okolišu i jačanja lokalnog sudjelovanja, uključujući sudjelovanje autohtonih i lokalnih zajednica nastojanjima u zaštiti okoliša i nastojanjima vezanima uz održivi razvoj;

(c)

promicanja i primjene okolišnih tehnologija, proizvoda i usluga, uključujući kroz korištenje zakonskih i tržišno utemeljenih instrumenata;

(d)

sprječavanja nezakonitog prekograničnog kretanja otpada, uključujući opasni otpad i tvari koje oštećuju ozonski omotač;

(e)

poboljšanja kvalitete zraka, okolišno ispravnog upravljanja otpadom, sigurnosti kemikalija, održivo upravljanje vodnim resursima i promicanja održive potrošnje i proizvodnje;

(f)

održivog razvoja i zaštita šuma, uključujući promicanje održivog upravljanja šumama, certificiranje šuma, mjera za borbu protiv nezakonite sječe šuma i s njom povezane trgovine, te uključivanja razvoja šumarstva u razvoj lokalnih zajednica;

(g)

djelotvornog upravljanja nacionalnim parkovima te priznavanja i očuvanja područja biološke raznovrsnosti i osjetljivih ekosustava, uzimajući u obzir lokalne i autohtone zajednice koje žive na tim područjima ili u njihovoj blizini;

(h)

zaštite i očuvanja obalnog i morskog okoliša te promicanje učinkovitog upravljanja morskim resursima s ciljem ostvarivanja održivog morskog razvoja;

(i)

zaštite tla i očuvanja funkcija tla i održivog upravljanja zemljištem;

(j)

jačanja kapaciteta upravljanja zemljištem, transparentne zemljišne ekonomije i nesmetanog funkcioniranja tržišta nekretnina na temelju načela održivog upravljanja zemljištem i jednakih prava za dionike, radi osiguravanja kako djelotvornog korištenja tako i zaštite okoliša za održivi razvoj.

5.   S tim ciljem, stranke ciljaju na jačanje suradnje kroz bilateralne i multilateralne okvire, uključujući programe tehničke pomoći s ciljem promicanja razvoja, prijenosa i korištenja tehnologija koje su manje štetne za okoliš, te partnerskih inicijativa i sporazuma utemeljenih na načelu uzajamne koristi za rano ostvarivanje milenijskih ciljeva razvoja.

Članak 31.

Suradnja vezana uz klimatske promjene

1.   Stranke su suglasne surađivati radi ubrzanja borbe protiv klimatskih promjena i njihovog utjecanja na uništenje okoliša i siromaštvo, radi promicanja politika za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe negativnim učincima klimatskih promjena, posebno povećanju razine mora, te radi usmjeravanja svojig gospodarstava prema održivom rastu kojim se proizvode niske emisije ugljičnog dioksida.

2.   Ciljevi takve suradnje su:

(a)

borba protiv klimatskih promjena, s konačnim ciljem prijelaza na gospodarstva s niskim emisijama ugljičnog dioksida koja su sigurna i održiva, kroz konkretne mjere ublažavanja u skladu s načelima Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC);

(b)

poboljšanje energetske učinkovitosti njihovih gospodarstva, promicanjem energetske učinkovitosti, pohranjivanja energije, te korištenja sigurne i održive obnovljive energije, te prelazak na proizvodnju koja je manje štetna za klimu i koja doprinosi stvaranju temelja za revolucije zelene energije;

(c)

promicanje uzoraka održive potrošnje i proizvodnje (SPC) u svojim gospodarstvima, doprinoseći smanjenju pritisaka na ekosustave, uključujući tla i klimu;

(d)

prilagodbu neizbježnom i negativnom utjecaju klimatskih promjena, uključujući integriranje mjera za prilagodbu u strategije i planove za rast i razvoj u svim područjima i na svim razinama.

3.   Kako bi ostvarile ciljeve navedene u stavku 2., stranke:

(a)

jačaju dijalog o politikama i suradnji na tehničkoj razini;

(b)

promiču suradnju vezano uz aktivnosti istraživanja i razvoja i tehnologije s niskim emisijama;

(c)

jačaju suradnju vezano uz odgovarajuća nacionalna djelovanja za ublažavanje štete, planove za razvoj gospodarstava s niskim emisijama ugljičnog dioksida, nacionalne programe za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od nepogoda;

(d)

potiču izgradnju kapaciteta i jačaju institucije za rješavanje izazova klimatskih promjena;

(e)

promiču podizanje svijesti, posebno za najosjetljivije populacije i one koje žive na osjetljivim područjima, te olakšavaju sudjelovanje lokalnih zajednica u odgovoru na klimatske promjene.

Članak 32.

Poljoprivreda, šumarstvo, stočarstvo, ribarstvo i ruralni razvoj

1.   Stranke su suglasne poticati suradnju, uključujući putem pojačanog dijaloga i razmjene iskustava, u poljoprivredi, šumarstvu, stočarstvu, ribarstvu i ruralnom razvoju, posebice u sljedećim područjima:

(a)

poljoprivrednoj politici te međunarodnoj poljoprivrednoj perspektivi općenito;

(b)

olakšavanju trgovine biljkama i životinjama te njihovim proizvodima između stranaka, te tržišnom razvoju i promidžbi;

(c)

razvojnoj politici u ruralnim područjima;

(d)

politici kvalitete za biljke, životinje i vodene proizvode, te posebice za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i ekološku proizvodnju; stavljanju na tržište kvalitetnih proizvoda, posebno ekoloških i proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla (označavanje, certificiranje i nadzor);

(e)

dobrobiti životinja;

(f)

razvoju održive poljoprivrede i poljoprivrede koja je manje štetna za okoliš, te prijenosu biotehnologija;

(g)

podržavanju održive i odgovorne dugoročne politike pomorstva i ribarstva uključujući očuvanje obalnih i morskih resursa te upravljanje njima;

(h)

promicanju napora za sprječavanje i borbu protiv nezakonite, neprijavljene i neregulirane ribolovne prakse te nezakonite sječe drva i trgovine šumskim proizvodima kroz Provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma (FLEGT) i Sporazum o dobrovoljnom partnerstvu (VPA);

(i)

istraživanju nasljednosti, odabiru životinjskih i biljnih sorti, uključujući poboljšanje kvalitete stočnog fonda i istraživanje o stočnoj hrani i prehrani za kopnene i vodene životinje;

(j)

ublažavanju negativnih učinaka klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i smanjivanju siromaštva u udaljenim i ruralnim područjima;

(k)

podržavanju i promicanju održivog upravljanja šumama, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje negativnih učinaka.

2.   Stranke su suglasne ispitati mogućnosti za pružanje tehničke pomoći u proizvodnji bilja i životinja, uključujući, ali ne i ograničavajući se na, poboljšanje produktivnosti biljaka i životinja te kvalitetu njihovih proizvoda, te su i pored toga suglasne razmotriti programe za izgradnju kapaciteta usmjerene na izgradnju upravljačkih sposobnosti u ovom području.

Članak 33.

Suradnja vezana uz ravnopravnost spolova

1.   Stranke surađuju na jačanju politika i programa za ravnopravnost spolova, te izgradnji institucionalnih i administrativnih kapaciteta te podržavanju provedbe nacionalnih strategija za ravnopravnost spolova, uključujući prava žena i osnaživanje žena, radi osiguravanja jednake zastupljenosti žena i muškaraca u svim sektorima gospodarskog, kulturnog, političkog i društvenog života. Posebice, suradnja je usmjerena na poboljšanje pristupa žena resursima potrebnima za potpuno ostvarivanje njihovih temeljnih prava.

2.   Stranke promiču stvaranje odgovarajućeg okvira kako bi:

(a)

osigurale da rodna pitanja budu na odgovarajući način uključena u sve razvojne strategije, politike i programe;

(b)

razmjenjivale iskustva i modele za promicanje ravnopravnosti spolova te promicale donošenja pozitivnih mjera koje idu u prilog ženama.

Članak 34.

Suradnja vezana uz uklanjanje bojnih sredstava zaostalih iz rata

Stranke prepoznaju važnost suradnje u raščišćavanju mina, bombi i drugih neeksplodiranih eksplozivnih sredstava i poštovanju međunarodnih sporazuma kojih su stranke, uzimajući u obzir druge odgovarajuće međunarodne instrumente. Stranke su stoga suglasne surađivati kroz:

(a)

dijeljenje iskustava i dijalog, jačanje kapaciteta upravljanja, osposobljavanje stručnjaka, istraživača, te specijaliziranih stručnjaka, uključujući pomoć pri izgradnji kapaciteta u skladu s domaćim postupcima za rješavanje gore navedenih pitanja;

(b)

komunikaciju i obrazovanje vezano uz sprječavanje nesreća uzrokovanih bombama i minama, rehabilitaciju i reintegraciju žrtava bombi i mina u zajednicu.

Članak 35.

Suradnja vezana uz ljudska prava

1.   Stranke su suglasne surađivati u promicanju i zaštiti ljudskih prava, uključujući u pogledu provedbe međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima kojih su stranke.

U tu svrhu osigurava se tehnička pomoć.

2.   Takva suradnja može obuhvaćati:

(a)

promicanje ljudskih prava i obrazovanje o ljudskim pravima;

(b)

jačanje institucija za ljudska prava;

(c)

jačanje postojećeg dijaloga u području ljudskih prava;

(d)

jačanje suradnje unutar institucija za ljudska prava Ujedinjenih naroda.

Članak 36.

Reforma javne uprave

Stranke su, na temelju ocjene posebnih potreba koja je provedena kroz međusobno savjetovanje, suglasne surađivati radi restrukturiranja i poboljšanja djelotvornosti javne uprave, između ostalog, putem:

(a)

poboljšanja organizacijske učinkovitosti, uključujući decentralizaciju;

(b)

povećanja djelotvornosti institucija u pružanju usluga;

(c)

poboljšanja upravljanja javnim financijama i odgovornosti za učinjeno u skladu sa zakonima i propisima svake od stranaka;

(d)

poboljšanja pravnog i institucionalnog okvira;

(e)

izgradnje kapaciteta za oblikovanje i provedbu politika (pružanje javnih usluga, izradu i provedbu proračuna, borba protiv korupcije);

(f)

jačanja kapaciteta mehanizama i agencija zaduženih za kazneni progon;

(g)

reformiranja javnih službi, agencija i upravnih postupaka;

(h)

izgradnje kapaciteta za modernizaciju javne uprave.

Članak 37.

Udruge i nevladine organizacije

1.   Stranke prepoznaju ulogu i potencijalni doprinos udruga i NVO-a, uključujući društvene partnere, u procesu suradnje u okviru ovog Sporazuma.

2.   U skladu s demokratskim načelima te pravnim i upravnim odredbama svake stranke, organizirane udruge i NVO-ovi mogu:

(a)

sudjelovati u postupku definiranja politika;

(b)

biti obaviješteni i sudjelovati u savjetovanjima o strategijama za razvoj i suradnju te sektorskim politikama, posebice u područjima koja se na njih odnose, uključujući sve faze razvojnog procesa;

(c)

dobiti financijska sredstva, u onoj mjeri u kojoj to dozvoljavaju unutarnji propisi svake stranke, te podršku za izgradnju kapaciteta u kritičnim područjima;

(d)

sudjelovati u provedbi programa suradnje u područjima koja ih se tiču.

Članak 38.

Kultura

1.   Stranke su suglasne promicati višeobraznu kulturnu suradnju kojom se na odgovarajući način poštuje njihova raznovrsnost radi povećanja uzajamnog razumijevanja i znanja o njihovim kulturama.

2.   Stranke nastoje poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promicale kulturne razmjene i provodile zajedničke inicijative u različitim kulturnim područjima, uključujući suradnju na očuvanju baštine uz poštovanje kulturne raznovrsnosti. U tom pogledu, stranke su suglasne nastaviti suradnju unutar okvira Azijsko-europskog susreta (ASEM-a ) podržavajući aktivnosti Azijsko-europske zaklade (ASEF-a). U tu svrhu stranke podržavaju i promiču aktivnosti dugoročnog partnerstva i suradnje između njihovih institucija zaduženih za kulturu.

3.   Stranke su suglasne surađivati i savjetovati se u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma ili organizacija, poput UNESCO-a, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i promicanja kulturne raznovrsnosti kao i zaštite kulturne baštine. U tom pogledu stranke su suglasne promicati ratifikaciju Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja donesenu 20. listopada 2005. i jačati suradnju u provedbi te Konvencije, stavljajući naglasak na dijalog o politikama, uključivanju kulture u održivi razvoj i smanjenje siromaštva, s ciljem promicanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora putem olakšavanja razvoja kulturnih industrija. Stranke nastavljaju ulagati napore za poticanje drugih država na ratifikaciju te Konvencije.

Članak 39.

Znanstvena i tehnološka suradnja

1.   Stranke su suglasne jačati znanstvenu i tehnološku suradnju u područjima od obostranog interesa, uključujući industriju, energetiku, promet, okoliš, posebice klimatske promjene i upravljanje prirodnim resursima (npr. ribarstvo, šumarstvo i ruralni razvoj), poljoprivredu, sigurnost hrane, biotehnologiju, te zdravlje ljudi i životinja, vodeći računa o svojim politikama i programima suradnje.

2.   Ciljevi takve suradnje, između ostalog, su:

(a)

poticanje razmjene znanstvenih i tehnoloških informacija i znanja, uključujući o provedbi politika i programa;

(b)

promicanje trajnih odnosa i istraživačkih partnerstava između znanstvenih zajednica, istraživačkih centara, sveučilišta i industrije u strankama;

(c)

poticanje osposobljavanja ljudskih resursa u području znanosti i tehnologije;

(d)

jačanje primjene znanstvenog i tehnološkog istraživanja za promicanje održivog razvoja i poboljšanje kvalitete života.

3.   Suradnja može imati sljedeće oblike:

(a)

zajednički projekti i programi istraživanja i razvoja;

(b)

razmjena informacija, znanja i iskustva putem zajedničke organizacije znanstvenih seminara i radionica, sastanaka, simpozija i konferencija;

(c)

osposobljavanje i razmjena znanstvenika, mlađih istraživača putem programa za međunarodnu mobilnost i programa razmjene, osiguravajući maksimalno širenje rezultata istraživanja, učenja i najbolje prakse;

(d)

druge oblike prema međusobnom dogovoru stranaka.

4.   Stranke potiču sudjelovanje svojih ustanova visokog obrazovanja, istraživačkih centara i proizvodnih sektora uključujući malo i srednje poduzetništvo u toj suradnji. Te aktivnosti suradnje trebale bi se temeljiti na načelima reciprociteta, pravednog postupanja i uzajamne koristi te osigurati odgovarajuću zaštitu intelektualnog vlasništva.

5.   Poseban prioritet u suradnji imaju, između ostalog, sljedeća područja:

(a)

promicanje i olakšavanje pristupa određenim istraživačkim ustanovama za razmjenu i osposobljavanje istraživača;

(b)

poticanje uključivanja istraživanja i razvoja u ulaganja i službene programe/projekte za razvojnu pomoć.

6.   Stranke ulažu napore za osiguravanje financijskih sredstava radi podrške provedbi aktivnosti znanstvene i tehnološke suradnje u skladu s ovim Sporazumom i u okviru svojih mogućnosti.

7.   Stranke su suglasne poduzeti sve napore za povećanje svijesti javnosti o mogućnostima koje nude njihovi programi za znanstvenu i tehnološku suradnju.

Članak 40.

Suradnja vezana uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju

1.   Prepoznajući da su informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) ključni elementi suvremenog života i da su od iznimne važnosti za gospodarski i društveni razvoj, stranke su suglasne razmjenjivati stajališta o svojim politikama u tom području s ciljem promicanja gospodarskog i društvenog razvoja.

2.   Suradnja na ovom području usmjerena je, između ostalog, na:

(a)

olakšavanje dijaloga o različitim aspektima razvoja IKT-a;

(b)

izgradnju kapaciteta IKT-a uključujući razvoj ljudskih resursa;

(c)

međupovezanost i interoperabilnost stranaka i južnoazijskih mreža i usluga;

(d)

standardizaciju i širenje novih IKT-a;

(e)

promicanje suradnje vezane uz istraživanje i razvoj među strankama u području IKT-a;

(f)

sigurnosna pitanja/aspekte IKT-a kao i borbu protiv mrežnog kriminala;

(g)

ocjenjivanje sukladnosti telekomunikacija, uključujući radio opremu;

(h)

suradnju i dijeljenje iskustava i najbolje prakse o uvođenju informacijske tehnologije u cijelo društvo i javnu upravu;

(i)

olakšavanje suradnje između njihovih odgovarajućih ustanova i agenata u područjima audiovizualnog sektora i medija;

(j)

poticanje daljnje suradnje između poduzeća stranaka koja se bave IKT-om uključujući prijenos tehnologije.

Članak 41.

Promet

1.   Stranke su suglasne pojačati suradnju u svim relevantnim područjima prometne politike, s ciljem poboljšanja i proširenja mogućnosti ulaganja, poboljšanja kretanja robe i putnika, promicanja pomorske i zračne sigurnosti, posebice traganja i spašavanja, borbe protiv piratstva, te šireg zakonodavnog usklađivanja, smanjenja utjecaja prometa na okoliš, te povećanja učinkovitosti svojih prometnih sustava.

2.   Suradnjom između stranaka u ovom području nastoji se promicati:

(a)

razmjena informacija o njihovim prometnim politikama i praksama, posebno u pogledu gradskog, ruralnog, pomorskog i zračnog prometa, planiranja gradskog prometa, prometne logistike, razvoja javnog prijevoza te međupovezanost i međudjelovanje višenačinskih prometnih mreža;

(b)

razmjena informacija o Europskom globalnom sustavu satelitske navigacije ( Galileo) prije svega o regulatornim pitanjima, industrijskim pitanjima te pitanjima razvoja tržišta koja su od uzajamnog interesa, putem upotrebe odgovarajućih bilateralnih instrumenata;

(c)

zajednička djelovanja u području prometnih usluga putem, između ostalog, provedbe postojećih sporazuma, ispitivanja mogućnosti daljnjeg razvoja odnosa, kao i tehničke i regulatorne suradnje u područjima poput sigurnosti zračne plovidbe, zaštite zračne plovidbe te upravljanja zračnim prometom s ciljem pružanja podrške regulatornoj usklađenosti i uklanjanju prepreka za poslovanje. Na navedenim temeljima, stranke ispituju mogući opseg pojačane suradnje u području civilnog zrakoplovstva;

(d)

dijalog u području usluga pomorskog prometa s ciljem neograničenog pristupa međunarodnom pomorskom tržištu i međunarodnoj pomorskoj trgovini na komercijalnoj osnovi, obveze za postupno isključivanje postojećih sustava za rezervaciju tereta, suzdržavanje od uvođenja klauzula o podjeli tereta, uspostavu usluga unutar pomorskog prometa uključujući pomoćne usluge, nacionalni tretman i tretman najpovlaštenije države (MNF) za pristup pomoćnim uslugama i lučke usluge za brodove kojima upravljaju državljani ili poduzeća druge stranke, i pitanja vezana uz usluge prijevoza od vrata do vrata;

(e)

provedba sigurnosnih i zaštitnih normi te normi za sprječavanje zagađenja, posebice u pogledu pomorskog i zračnog prometa, u skladu s odgovarajućim međunarodnim konvencijama, uključujući suradnju u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma usmjerenu na osiguravanj bolje provedbe međunarodnih propisa. U tu svrhu stranke će promicati tehničku suradnju i pomoć vezano uz pitanja sigurnosti prometa, uključujući traganje i spašavanje, te istraživanje nesreća i nezgoda.

Članak 42.

Energetika

1.   Stranke su suglasne pojačati suradnju u energetskom sektoru s ciljem:

(a)

diverzificiranja opsrbe energijom radi poboljšanja energetske sigurnosti i razvoja novih inovativnih i obnovljivih oblika energije, uključujući održiva biogoriva i biomasu u skladu uvjetima koji su posebni za pojedinu zemlju, energiju vjetra i solarnu energiju, kao i proizvodnju energije u hidro-centralama, te podržavanja razvoja odgovarajućih političkih okvira za stvaranje povoljnih uvjeta za ulaganja i jednakih uvjeta tržišnog natjecanjau području obnovljive energije i uključivanja u sva odgovarajuća područja politike;

(b)

ostvarivanja racionalnog korištenja energije za kojeg doprinos dolazi kako od strane opskrbe tako i od strane potražnje putem promicanja energetske učinkovitosti u proizvodnji, prijevozu, distribuciji i krajnjoj uporabi energije;

(c)

poticanja prijenosa tehnologije usmjerenog na proizvodnju i uporabu održive energije;

(d)

jačanja izgradnje kapaciteta i olakšavanja ulaganja u tom području na temeljutransparentnih propisa o trgovini i propisa o trgovini nisu diskriminirajući;

(e)

bavljenja pitanjem povezanosti između pristupa energetskim uslugama uz dostupne cijene i održivog razvoja.

2.   U tu svrhu stranke su suglasne promicati kontakte i zajednička istraživanja te pojačati tehničku pomoć i projekte izgradnje kapaciteta kroz odgovarajuće regionalne forume o čistoj proizvodnji i zaštiti okoliša na obostranu korist stranaka. Obje stranke će ispitati daljnje mogućnosti za pojačanu suradnju u području nuklearne sigurnosti unutar njihovih postojećih zakonodavnih okvira i politika.

Članak 43.

Turizam

1.   Vođene Općim etičkim kodeksom u turizmu Svjetske turističke organizacije i načelima održivosti koja se oslanjaju na „proces Lokalnog plana 21.” , stranke nastoje poboljšati razmjenu informacija i uspostaviti najbolju praksu kako bi osigurale uravnotežen i održiv razvoj turizma.

2.   Stranke su suglasne razvijati suradnju vezano uz, između ostalog:

(a)

očuvanje i povećanje potencijala prirodne i kulturne baštine;

(b)

ublažavanje negativnih utjecaja turizma;

(c)

jačanje pozitivnih doprinosa turističkog poslovanja na održivi razvoj lokalnih zajednica, između ostalog, razvijajući ekološki turizam i kulturni turizam, istovremeno poštujući integritet i interes lokalnih i autohtonih zajednica;

(d)

tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta, uključujući programe osposobljavanja za kreatore politika i turističke menadžere;

(e)

poticanje turističke industrije, uključujući organizatore putovanja i putničke agencije, na daljnji razvoj bilateralne suradnje, uključujući osposobljavanje.

Članak 44.

Suradnja vezana uz industrijsku politiku te malo i srednje poduzetništvo

Stranke su, vodeći računa o svojim gospodarskim politikama i ciljevima svake od njih, suglasne promicati suradnju u vezi s industrijskom politikom u svim područjima koje ocjene prikladnima, radi unaprijeđenja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, između ostalog, kroz:

(a)

razmjenu informacija i iskustava o stvaranju pravnog okvira i drugih pretpostavki za malo i srednje poduzetništvo radi poboljšanja njihove konkurentnosti;

(b)

promicanje kontakata i razmjene između gospodarskih subjekata, uključujući zajednička ulaganja i uspostavu zajedničkih pothvata i informacijskih mreža posebno kroz postojeće horizontalne programe Unije, koji posebno potiču prijenos programske i strojne tehnologije između partnera, uključujući novu i naprednu tehnologiju;

(c)

pružanje informacija i poticanje inovacija i razmjenu dobre prakse za pristup financijskim sredstvima i tržištu, uključujući revizorske i računovodstvene usluge posebno za mala i mikro poduzeća;

(d)

olakšavanje i podržavanje odgovarajućih aktivnosti uspostavljenih od strane privatnog sektora i poslovnih udruga stranaka;

(e)

promicanje društvene odgovornosti poduzeća i poticanje odgovorne poslovne prakse, uključujući održivu potrošnju i proizvodnju. Ova se suradnja nadopunjava perspektivom potrošača poput informacija o proizvodima i uloge potrošača na tržištu;

(f)

provedbu zajedničkih istraživačkih projekata, tehničku pomoć i suradnju vezano uz norme, tehničke propise i postupke ocjenjivanja sukladnosti u odabranim industrijskim područjima, prema međusobnom dogovoru.

Članak 45.

Dijalog o ekonomskoj politici

Stranke su suglasne surađivati pri promicanju razmjene informacija o tržišnim trendovima i politikama svake od njih, te razmjene iskustava u usklađivanju ekonomskih politika u kontekstu regionalne gospodarske suradnje i integracije putem postojećih bilateralnih i multilateralnih mehanizama u područjima od zajedničkog interesa, uključujući dijeljenje informacija o postupku reforme i dokapitalizacije državnih poduzeća u skladu sa zakonima i propisima stranaka.

Članak 46.

Suradnja u području oporezivanja

1.   Radi jačanja i razvoja gospodarskih aktivnosti, vodeći pritom računa o potrebi razvoja odgovarajućih zakonodavnih i upravnih okvira, stranke prepoznaju i primjenjuju načela dobrog upravljanja u području oporezivanja te će primjenjivati načela transparentnosti i razmjene informacija u okviru bilateralnih sporazuma o porezima između država članica i Vijetnama. Stranke su pored toga suglasne jačati razmjenu iskustava, dijalog i suradnju radi borbe protiv izbjegavanja poreza i drugih štetnih poreznih praksi.

2.   Stranke su suglasne pojačati suradnju u području poreza s ciljem poboljšanja regulatornog i upravnog kapaciteta putem, između ostalog, razmjene iskustava i tehničke pomoći.

3.   Stranke potiču djelotvornu provedbu bilateralnih sporazuma o prezima između država članica i Vijetnama i podršku za razmatranje takvih novih sporazuma u budućnosti.

Članak 47.

Suradnja vezana uz financijske usluge

Stranke su suglasne voditi dijalog s ciljem razmjene posebice informacija i iskustava o svojim zakonodavnim okvirima, te pojačati suradnju s ciljem poboljšanja računovodstvenih, revizijskih, nadzornih i zakonodavnih sustava bankarstva, osiguranja i drugih dijelova financijskog sektora putem programa izgradnje kapaciteta u područjima od obostranog interesa.

Članak 48.

Suradnja vezana uz sprječavanje i ublažavanje prirodnih nepogoda

1.   Stranke su suglasne surađivati na sprječavanju prirodnih nepogoda i pružanju djelotvornog odgovora na njih radi smanjivanja na najmanju moguću mjeru gubitaka u obliku ljudskih života, imovine, prirodnih resursa, okoliša i kulturne baštine, te radi uključivanja smanjenja rizika od nepogoda u sve sektore i područja intervencije na nacionalnim i lokalnim razinama.

2.   Na tim temeljima, stranke su suglasne s:

(a)

dijeljenjem informacija o nadzoru, ocjenjivanju, predviđanju i pružanju ranog upozorenja o prirodnim nepogodama;

(b)

jačanjem kapaciteta putem dijeljenja iskustva, najbolje prakse u području sprječavanje i ublažavanje prirodnih nepogoda;

(c)

međusobnim podržavanjem u tehnologiji, specijaliziranoj opremi i materijalima koji su potrebni za upravljanje nepogodama i odgovore u slučaju hitnosti;

(d)

jačanjem dijaloga među tijelima stranaka koja su nadležna za upravljanje prirodnim nepogodama i odaziv u slučaju hitnosti radi pružanja podrške suradnji i jačanja suradnje u ovom području.

Članak 49.

Urbanističko i regionalno planiranje te razvoj

1.   Stranke su suglasne promicati suradnju i partnerstvo u ovom području, priznajući ulogu urbanističkog i regionalnog planiranja te razvoja pri nastojanjima za gospodarski rast, smanjenje siromaštva i održivi razvoj.

2.   Suradnja vezana uz urbanističko i regionalno planiranje te razvoj može imati sljedeće oblike:

(a)

razmjena iskustava u rješavanju pitanja povezanih s održivim urbanističkim i regionalnim planiranjem te razvojem, uključujući:

—

politike koje se bave urbanističkim planiranjem i povezanom infrastrukturom, regionalnim planiranjem i širenjem gradova, očuvanjem i razvojem povijesnih gradskih naselja;

—

izgradnju gradskih mreža uz sudjelovanje središnje i lokalne uprave uključujući općine, udruženja i NVO-ve, agencije, ugovaratelje i strukovna udruženja;

—

upravljanje arhitekturom, planiranjem i proširenjem gradskog prostora uz korištenje alata Zemljopisnog informacijskog sustava (ZIS);

—

planiranje i razvoj gradskih centara i obnovu gradskih jezgri te planiranje okoliša na gradskim područjima;

—

odnose grad-selo;

—

razvoj gradske tehničke infrastrukture, uključujući sanaciju i poboljšanje gradskog vodoopskrbnog sustava, izgradnju sustava za obradu otpadnih voda i sustava za obradu krutog otpada, zaštitu okoliša i gradski krajobraza;

(b)

podržavanje u osposobljavanju i izgradnji kapaciteta za upravitelje na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini u regionalnom planiranju i urbanizmu, upravljanju arhitekturom i arhitektonskom baštinom;

(c)

suradnja u okviru odgovarajućih međunarodnih organizacija poput UN-HABITAT-a i Svjetskog gradskog foruma putem zajedničkih istraživačkih programa i organizacije radionica i seminara za razmjenu informacija i iskustava u urbanističkom planiranju i razvoju, uključujući širenje grada, projektiranje grada, iskorištavanje građevinskog zemljišta i razvoj tehničke infrastrukture.

3.   Stranke su suglasne pojačati suradnju, dijeliti iskustvo i informacije među svojim regionalnim i gradskim tijelima radi rješavanja složenih gradskih problema promicanjem održivog razvoja.

Članak 50.

Rad, zapošljavanje i socijalna pitanja

1.   Stranke su suglasne pojačati suradnju u području rada, zapošljavanja i socijalnih pitanja, uključujući suradnju vezanu uz rad, regionalnu i socijalnu koheziju, sigurnost i zdravstvenu zaštitu na radu, jednakost spolova, razvoj cjeloživotnih vještina, razvoj ljudskih potencijala, međunarodnu migraciju i dostojanstveni rad, socijalnu sigurnost s ciljem jačanja socijalne dimenzije globalizacije.

2.   Stranke ponovno potvrđuju potrebu podržavanja procesa globalizacije koji je koristan za sve te promicanja punog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada kao ključnog elementa održivog razvoja i smanjenja siromaštva, kako je potvrđeno Rezolucijom 60/01 Opće skupštine Ujedinjenih naroda i Ministarskom deklaracijom na visokoj razini Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a iz srpnja 2006. Suradnja između dviju stranaka usklađena je s karakteristikama svake od njih i s različitom prirodom njihovih gospodarskih i socijalnih okolnosti te uzima u obzir te karakteristike i okolnosti.

3.   Stranke ponovno potvrđuju svoju posvećenost poštovanju, promicanju i ostvarivanju međunarodno priznatih standarda rada, kako su utvrđeni u konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO) kojih su one stranke i na koje se ukazuje u Deklaraciji o temeljnim pravima i načelima na radu ILO-a. Stranke su suglasne surađivati i pružati tehničku pomoć s ciljem promicanja ratifikacije međunarodno priznatih radnih standarda na odgovarajući način i djelotvorno primjenjivati standarde rada koje su ratificirale stranke.

4.   U skladu sa zakonima, uvjetima i postupcima primjenjivima u zemlji domaćinu te odgovarajućim međunarodnim ugovorima i konvencijama kojih su stranke, stranke imaju cilj osigurati da pri postupanju prema državljanima druge stranke koji su zakonito zaposleni na državnom području zemlje domaćina nema diskriminacije na temelju državljanstva, u pogledu, između ostalog, uvjeta rada, plaće i otkaza u usporedbi s uvjetima koji se primjenjuju na državljane trećih zemalja.

5.   Oblici suradnje mogu uključivati posebne programe i projekte, prema međusobnom dogovoru, kao i izgradnju kapaciteta, razmjenu politika i inicijativa o temama od zajedničkog interesa na bilateralnoj ili multilateralnoj razini, poput onih na razini ASEM-a, EU- ASEAN-a i ILO-a.

Članak 51.

Statistika

1.   Stranke su suglasne poticati suradnju vezanu uz usklađivanje i razvoj statističkih metoda uključujući prikupljanje, obradu, analizu i širenje statistike.

2.   U tu svrhu stranke su suglasne jačati suradnju, uključujući kroz regionalne i međunarodne forume, izgradnjom kapaciteta i drugih projekata tehničke pomoći, uključujući osiguravanje modernnih statističkih programskih osnova, s ciljem poboljšanja kvalitete statistike.

GLAVA VII.

INSTITUCIONALNI OKVIR

Članak 52.

Zajednički odbor

1.   Stranke su suglasne osnovati Zajednički odbor koji se sastoji od predstavnika obaju strana na najvišoj mogućoj razini i čije su zadaće:

(a)

osigurati ispravno funkcioniranje i provedbu ovog Sporazuma;

(b)

utvrditi prioritete u vezi s ciljevima ovog Sporazuma;

(c)

nadzirati razvoj sveobuhvatnog odnosa između stranaka i dati preporuke za promicanje ciljeva ovog Sporazuma;

(d)

zahtijevati, prema potrebi, podatke od odbora ili drugih tijela uspostavljenih u okviru drugih sporazuma između stranaka te razmotriti sva izvješća koja su ona podnijela;

(e)

razmjenjivati mišljenja i davati prijedloge o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući buduća djelovanja i sredstva dostupna za njihovu provedbu;

(f)

rješavati sporove o povezane s primjenom ili tumačenjem ovog Sporazuma;

(g)

ispitati sve informacije koje je stranka iznijela u pogledu ispunjavanja obveza i održati savjetovanja s drugom strankom radi traženja rješenja koje je prihvatljivo objema strankama u skladu s člankom 57.

2.   Zajednički odbor uobičajeno se sastaje najmanje jednom godišnje, u Hanoiu i Bruxellesu naizmjence, na datum koji treba utvrditi sporazumno. Stranke mogu sporazumno sazvati i izvanredne sastanke Zajedničkog odbora. Zajedničkim odborom naizmjence predsjeda svaka stranka. Dnevni red sastanaka Zajedničkog odbora sporazumno utvrđuju stranke.

3.   Zajednički odbor uspostavlja pododbore i specijalizirane radne skupine kako bi mu oni pružali pomoć u obavljanju njegovih zadaća. Ti pododbori i radne skupine podnose detaljna izvješća o svojim aktivnostima Zajedničkom odboru na svakom njegovom sastanku.

4.   Stranke su suglasne da među zadaće Zajedničkog odbora spada i osiguravanje pravilnog funkcioniranja svih sektorskih sporazuma ili protokola koji su sklopljeni ili trebaju biti sklopljeni između stranaka.

5.   Zajednički odbor donosi svoj poslovnik.

GLAVA VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Sredstva za suradnju

1.   Stranke su suglasne staviti na raspolaganje odgovarajuća sredstva, uključujući financijska sredstva, u onoj mjeri u kojoj to dopuštaju resursi i propisi svake od stranaka, radi ispunjavanja ciljeva suradnje određenih u ovom Sporazumu.

2.   Stranke potiču Europsku investicijsku banku (EIB) da nastavi svoje djelovanje u Vijetnamu u skladu sa svojim postupcima i kriterijima za financiranje.

Članak 54.

Klauzula o budućem razvoju

1.   Stranke mogu, obostranim pristankom proširiti područje primjene ovog Sporazuma, s ciljem jačanja razine suradnje, uključujući njegovu dopunu pomoću sporazuma ili protokola o posebnim sektorima ili aktivnostima. Takvi posebni sporazumi predstavljaju sastavni dio cjelokupnih bilateralnih odnosa na koje se primjenjuje ovaj Sporazum i tvore dio zajedničkog institucionalnog okvira.

2.   U pogledu provedbe ovog Sporazuma, svaka stranka može podnijeti prijedlog za proširenje područja primjene suradnje, vodeći računa o iskustvu stečenom u njegovoj primjeni.

Članak 55.

Drugi sporazumi

1.   Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće odredbe Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ni ovaj Sporazum ni djelovanja poduzeta na osnovu njega ne utječu na ovlasti država članica da poduzmu aktivnosti bilateralne suradnje s Vijetnamom ili da sklope, prema potrebi, nove sporazume o partnerstvu i suradnji s Vijetnamom.

2.   Ovaj Sporazum ne utječe na primjenu ili provedbu obveza koje je svaka od stranaka pruzela u odnosu na treće stranke.

3.   Postojeći sporazumi u određenim područjima suradnje koja ulaze u područje primjene ovog Sporazuma smatraju se sastavnim dijelom cjelokupnih bilateralnih odnosa na koje se primjenjuje ovaj Sporazum i dijelom zajedničkog institucionalnog okvira.

Članak 56.

Primjena i tumačenje Sporazuma

1.   Svaka stranka može se obratiti Zajedničkom odboru u slučaju različitih mišljenja o primjeni ili tumačenju ovog Sporazuma.

2.   Zajednički odbor može riješiti pitanja putem preporuke.

Članak 57.

Ispunjavanje obveza

1.   Stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjavanje svojih obveza prema ovom Sporazumu te osiguravaju da te mjere budu usklađene s ciljevima i svrhama utvrđenima u ovom Sporazumu.

2.   Ako jedna stranka smatra da je druga stranka propustila ispuniti obvezu prema ovom Sporazumu, ona može poduzeti odgovarajuće mjere.

3.   Prije poduzimanja odgovarajućih mjeran, osim u slučajevima bitne povrede Sporazuma, stranka Zajedničkom odboru pruža sve relevantne informacije koje su potrebne za temeljitog ispitivanje stanja s ciljem pronalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.

4.   Stranke su suglasne da za potrebe ispravnog tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma pojam „odgovarajuće mjere” iz članka 57. stavka 2. znači mjere poduzete u skladu s međunarodnim pravom koje su razmjerne neispunjavanju obveza prema ovom Sporazumu. Pri odabiru mjera, prednost se mora dati onima koje najmanje ometaju funkcioniranje ovog Sporazuma. O navedenim mjerama odmah se obavješćuje druga stranka i one su predmet redovitih savjetovanja u okviru Zajedničkog odbora, ako druga stranka to zahtijeva.

Članak 58.

Olakšice

Kako bi olakšale suradnju u okviru ovog Sporazuma obje su stranke suglasne dodijeliti odgovarajuće olakšice dužnosnicima i stručnjacima uključenim u provedbu suradnje radi obavljanja njihovih funkcija, u skladu s unutarnjim pravilima i propisima obaju stranaka.

Članak 59.

Izjave

Izjave priložene ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

Članak 60.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje na područje na kojem se primjenjuje Ugovor o Europskoj uniji, pod uvjetima utvrđenima tim Ugovorom, s jedne strane i na državno područje Socijalističke Republike Vijetnam, s druge strane.

Članak 61.

Definicija stranaka

Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke” označava Uniju ili njezine države članice, odnosno Uniju i njezine države članice u skladu s njihovim ovlastima, s jedne strane i Socijalističku Republiku Vijetnam, s druge strane.

Članak 62.

Nacionalna sigurnost i otkrivanje informacija

Ništa u ovom Sporazumu ne smije se tumačiti na način da se od stranke zahtijeva pružanje informacija čije otkrivanje ta stranka smatra protivnim svojim bitnim sigurnosnim interesima.

Članak 63.

Stupanje na snagu i trajanje

1.   Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon datuma kada je posljednja stranka obavijestila drugu stranku da su okončani pravni postupci potrebni u tu svrhu.

2.   Ovaj Sporazum vrijedi tijekomrazdoblja od pet godina. On se automatski produljuje za naredna razdoblja od godinu dana, osim ako jedna od stranaka obavijesti drugu pisanim putem o svojoj namjeri da ne produlji ovaj Sporazum šest mjeseci prije kraja bilo kojeg narednog jednogodišnjeg razdoblja.

3.   Za svaku izmjenu ovog Sporazuma potreban je dogovor između stranaka. Izmjena proizvodi učinke tek nakon je što potonja stranka obavijestila drugu stranku da su okončane sve potrebne formalnosti.

4.   Stranka može otkazati ovaj Sporazum pisanom obaviješću o otkazu drugoj stranci. Otkaz proizvodi učinke šest mjeseci nakon što druga stranka primi obavijest o otkazu.

Članak 64.

Obavijesti

Obavijesti u skladu s člankom 63. upućuju se Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije, odnosno Ministarstvu vanjskih poslova Vijetnama.

Članak 65.

Vjerodostojan tekst

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka, na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom,, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i vijetnamskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Съставено в Брюксел на двадесет и седми юни две хиляди и дванадесета година.

Hecho en Bruselas, el veintisiete de junio de dos mil doce.

V Bruselu dne dvacátého sedmého června dva tisíce dvanáct.

Udfærdiget i Bruxelles den syvogtyvende juni to tusind og tolv.

Geschehen zu Brüssel am siebenundzwanzigsten Juni zweitausendzwölf.

Kahe tuhande kaheteistkümnenda aasta juunikuu kahekümne seitsmendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι εφτά Ιουνίου δύο χιλιάδες δώδεκα.

Done at Brussels on the twenty-seventh day of June in the year two thousand and twelve.

Fait à Bruxelles, le vingt-sept juin deux mille douze.

Fatto a Bruxelles, addì ventisette giugno duemiladodici.

Briselē, divi tūkstoši divpadsmitā gada divdesmit septītajā jūnijā.

Priimta du tūkstančiai dvyliktų metų birželio dvidešimt septintą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizenkettedik év június havának huszonhetedik napján.

Magħmul fi Brussell, fis-sebgħa u għoxrin jum ta’ Ġunju tas-sena elfejn u tnax.

Gedaan te Brussel, de zevenentwintigste juni tweeduizend twaalf.

Sporządzono w Brukseli dnia dwudziestego siódmego czerwca roku dwa tysiące dwunastego.

Feito em Bruxelas, em vinte e sete de junho de dois mil e doze.

Întocmit la Bruxelles la douăzeci și șapte iunie două mii doisprezece.

V Bruseli dňa dvadsiateho siedmeho júna dvetisícdvanásť.

V Bruslju, dne sedemindvajsetega junija leta dva tisoč dvanajst.

Tehty Brysselissä kahdentenakymmenentenäseitsemäntenä päivänä kesäkuuta vuonna kaksituhattakaksitoista.

Som skedde i Bryssel den tjugosjunde juni tjugohundratolv.

Image 1

Voor het Koninkrijk België

Pour le Royaume de Belgique

Für das Königreich Belgien

Image 2

Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.

Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.

Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.

За Република България

Image 3

Za Českou republiku

Image 4

For Kongeriget Danmark

Image 5

Für die Bundesrepublik Deutschland

Image 6

Eesti Vabariigi nimel

Image 7

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

Image 8

Για την Ελληνική Δημοκρατία

Image 9

Por el Reino de España

Image 10

Pour la République française

Image 11

Per la Repubblica italiana

Image 12

Για την Κυπριακή Δημοκρατία

Image 13

Latvijas Republikas vārdā –

Image 14

Lietuvos Respublikos vardu

Image 15

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

Image 16

A Magyar Köztársaság részéről

Image 17

Għal Malta

Image 18

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

Image 19

Für die Republik Österreich

Image 20

W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej

Image 21

Pela República Portuguesa

Image 22

Pentru România

Image 23

Za Republiko Slovenijo

Image 24

Za Slovenskú republiku

Image 25

Suomen tasavallan puolesta

För Republiken Finland

Image 26

För Konungariket Sverige

Image 27

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

Image 28

За Европейския съюз

Por la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

Image 29

Image 30

Image 31


PRILOG

ZAJEDNIČKA IZJAVA O STATUSU TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA

Stranke pojačavaju suradnju usmjerenu prema ranom priznavanju statusa tržišnog gospodarstva Vijetnamu što je prije moguće, pridržavajući se odgovarajućih postupaka.

JEDNOSTRANA IZJAVA EUROPSKE UNIJE, O OPĆEM SUSTAVU POVLASTICA (GSP)

Europska Unija prepoznaje znatnu važnost GSP-a za razvoj trgovine te dalje surađuje putem, između ostalog, dijaloga, razmjena i aktivnosti izgradnje kapaciteta, s ciljem osiguravanja optimalnog korištenja sustava od strane Vijetnama u skladu s odgovarajućim postupcima stranaka i trgovinskom politikom EU-a koja se stalno mijenja.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 24. (SURADNJA VEZANA UZ SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA)

Stranke su suglasne da će Zajednički odbor utvrditi popis nadležnih tijela odgovornih za razmjenu relevantnnih informacija u skladu s ovim člankom.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 57. (ISPUNJAVANJE OBVEZA)

Stranke su suglasne da se za potrebe ispravnog tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma pojam „bitna povreda Sporazuma” iz članka 57. stavka 3., u skladu s člankom 60. stavkom 3. Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. („Bečka konvencija”), sastoji od:

(a)

odbacivanja Sporazuma koje nije dopušteno prema Bečkoj konvenciji; ili

(b)

povrede bitnog elementa Sporazuma, kako je opisano u članku 1. stavcima 1. i 2. te u članku 8.

U slučajevima bitne povrede Sporazuma, drugu se stranku odmah obavješćuje o mjeri. Na zahtjev druge stranke Zajednički odbor održava hitno savjetovanje u roku od najviše 30 dana radi temeljitog ispitivanja svih aspekata mjere ili osnove za mjeru, s ciljem pronalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/43


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/2118

od 28. listopada 2016.

o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 31. stavak 1. i članak 37.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Europske komisije i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 8. prosinca 2010. ovlastilo Komisiju i visokog predstavnika za otvaranje pregovora s Kanadom o Okvirnom sporazumu koji bi trebao zamijeniti Zajedničku političku izjavu o odnosima EU-a i Kanade iz 1996.

(2)

Uzimajući u obzir bliske povijesne odnose i sve bliskije veze između stranaka, kao i njihovu želju da ojačaju i prošire odnose na ambiciozan i inovativan način, pregovori o Sporazumu o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane („Sporazum”) uspješno su zaključeni parafiranjem Sporazuma u Ottawi 8. rujna 2014.

(3)

Člankom 30. Sporazuma predviđa se privremena primjena Sporazuma prije njegova stupanja na snagu.

(4)

Sporazum bi trebalo potpisati u ime Unije. Sporazum bi trebalo djelomično privremeno primjenjivati u skladu s njegovim člankom 30., do završetka postupaka potrebnih za njegovo sklapanje.

(5)

Potpisivanjem Sporazuma u ime Unije i privremenom primjenom dijelova Sporazuma ne dovodi se u pitanje podjela nadležnosti između Unije i njezinih država članica u skladu s Ugovorima,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Odobrava se potpisivanje, u ime Unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane, podložno sklapanju navedenog Sporazuma.

2.   Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 3.

1.   Do njegova stupanja na snagu, u skladu s člankom 30. Sporazuma i podložno u njemu predviđenim obavijestima, sljedeći dijelovi Sporazuma privremeno se primjenjuju između Unije i Kanade, ali samo u mjeri u kojoj oni obuhvaćaju pitanja koja su u nadležnosti Unije, uključujući pitanja u nadležnosti Unije za utvrđivanje i provedbu zajedničke vanjske i sigurnosne politike:

(a)

glava I.: članak 1.;

(b)

glava II.: članak 2.;

(c)

glava III.: članak 4. stavak 1., članak 5. i članak 7. točka (b);

(d)

glava IV.:

—

članak 9., članak 10. stavci 2. i 3., članak 12. stavci 4., 5. i 10. te članci 14., 15., 16. i 17.,

—

članak 12. stavci 6., 7., 8. i 9. te članak 13., u mjeri u kojoj su te odredbe ograničene na pitanja u kojima je Unija već interno izvršila svoje nadležnosti;

(e)

glava V.: članak 23. stavak 2.;

(f)

glava VI.: članci 26., 27. i 28.;

(g)

glava VII.: članci 29., 30., 31., 32., 33. i 34., u mjeri u kojoj su te odredbe ograničene na svrhu osiguravanja privremene primjene Sporazuma.

2.   Glavno tajništvo Vijeća objavit će datum od kojeg će se Sporazum privremeno primjenjivati u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. listopada 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/45


SPORAZUM O STRATEŠKOM PARTNERSTVU

između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija”,

i

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,

s jedne strane, i

KANADA,

s druge strane,

dalje u tekstu zajednički „stranke”,

NADAHNUTE dugotrajnim prijateljstvom nastalim između naroda Europe i Kanade putem sveobuhvatnih povijesnih, kulturnih, političkih i gospodarskih veza,

IMAJUĆI U VIDU napredak postignut od Okvirnog sporazuma o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Europskih zajednica i Kanade iz 1976., Deklaracije o transatlantskim odnosima između Europske zajednice i njezinih država članica te Kanade iz 1990., Zajedničke političke deklaracije o odnosima EU-a i Kanade i Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Kanade iz 1996., Programa za partnerstvo EU-a i Kanade iz 2004. te Sporazuma između Europske unije i Kanade o uspostavljanju okvira za sudjelovanje Kanade u operacijama Europske unije za upravljanje krizama iz 2005.,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoje snažno zauzimanje za demokratska načela i ljudska prava utvrđena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima,

DIJELEĆI stajalište da širenje oružja za masovno uništenje predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj sigurnosti,

OSLANJAJUĆI SE na svoju dugu tradiciju suradnje u promicanju međunarodnih načela mira i sigurnosti te vladavine prava,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost suzbijanju terorizma i organiziranog kriminala s pomoću bilateralnih i multilateralnih kanala,

DIJELEĆI predanost smanjenju siromaštva, poticanju uključivog gospodarskog rasta i pomaganju zemljama u razvoju u njihovim naporima da provedu političke i gospodarske reforme,

PREPOZNAJUĆI svoju želju za promicanjem održivog razvoja u njegovoj gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj dimenziji,

ISKAZUJUĆI ponos zbog velike povezanosti svojih građana te njihove predanosti zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnog izričaja,

PRIZNAJUĆI važnu ulogu koju učinkovite multilateralne organizacije mogu imati u promicanju suradnje i ostvarenju povoljnih ishoda u pogledu globalnih pitanja i izazova,

SVJESNI svojeg dinamičnog odnosa u području trgovine i ulaganja, koji će se dalje poboljšati učinkovitom provedbom sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma,

PRISJEĆAJUĆI SE da se odredbama ovog Sporazuma obuhvaćenima dijelom trećim glavom V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju Ujedinjena Kraljevina i Irska kao posebne ugovorne stranke, a ne kao dio Europske unije, osim ako je Europska unija zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom obavijestila Kanadu o tome da je Ujedinjena Kraljevina ili Irska obvezana kao dio Europske unije u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Ako Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska prestanu biti obvezane kao dio Europske unije u skladu s člankom 4.a Protokola br. 21, Europska unija zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom odmah obavješćuje Kanadu o svakoj promjeni njihova pravnog položaja te ih u tom slučaju i dalje obvezuju odredbe sporazuma kao samostalne ugovorne stranke. Isto se primjenjuje na Dansku u skladu s Protokolom o stajalištu Danske priloženom tim Ugovorima,

PREPOZNAJUĆI institucionalne promjene u Europskoj uniji od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona,

POTVRĐUJUĆI svoj status strateških partnera i odlučnost u pogledu daljnjeg poboljšanja i razvoja svojeg odnosa te međunarodne suradnje na temelju uzajamnog poštovanja i dijaloga kako bi promicali zajedničke interese i vrijednosti,

UVJERENI da bi se ta suradnja trebala uobličiti postupno i pragmatično u skladu s razvojem njihovih politika,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

GLAVA I.

TEMELJ SURADNJE

Članak 1.

Opća načela

1.   Stranke iskazuju svoju potporu zajedničkim načelima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda.

2.   Svjesne svojeg strateškog odnosa, stranke nastoje povećati usklađenost razvoja suradnje na bilateralnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini.

3.   Stranke provode ovaj Sporazum na temelju zajedničkih vrijednosti, načela dijaloga, uzajamnog poštovanja, ravnopravnog partnerstva, multilateralizma, konsenzusa i poštovanja međunarodnog prava.

GLAVA II.

LJUDSKA PRAVA, TEMELJNE SLOBODE, DEMOKRACIJA I VLADAVINA PRAVA

Članak 2.

Poštovanje i promicanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda

1.   Poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i postojećim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima te drugim pravno obvezujućim instrumentima čije su stranke Unija ili države članice i Kanada, temelj je nacionalnih i međunarodnih politika stranaka i čini ključan element ovog Sporazuma.

2.   Stranke nastoje surađivati i poštovati ta prava i načela u vlastitim politikama te potiču druge države da poštuju te međunarodne ugovore o ljudskim pravima i pravno obvezujuće instrumente te da provode vlastite obveze u pogledu ljudskih prava.

3.   Stranke su predane promicanju demokracije, uključujući slobodne i poštene izborne postupke u skladu s međunarodnim standardima. Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svojim misijama za promatranje izbora i prema potrebi je poziva na sudjelovanje.

4.   Stranke prepoznaju važnost vladavine prava za zaštitu ljudskih prava i za učinkovito funkcioniranje upravljačkih institucija u demokratskim državama. To obuhvaća postojanje neovisnog pravosuđa, jednakost pred zakonom, pravo na pošteno suđenje i pristup pojedinaca učinkovitoj pravnoj zaštiti.

GLAVA III.

MEĐUNARODNI MIR I SIGURNOST TE UČINKOVITI MULTILATERALIZAM

Članak 3.

Oružje za masovno uništenje

1.   Stranke smatraju da širenje oružja za masovno uništenje (WMD) i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim subjektima predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti.

2.   Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke potpunim poštovanjem i provedbom svojih obveza iz međunarodnih sporazuma o razoružanju i neširenju takvog oružja te iz rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Osim toga stranke prema potrebi nastavljaju surađivati u podupiranju napora u pogledu neširenju oružja za masovno uništenje sudjelovanjem u režimima kontrole izvoza čije su stranke. Stranke su suglasne da je ova odredba ključan element ovog Sporazuma.

3.   Stranke su nadalje suglasne surađivati na suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke te tome doprinositi:

(a)

prema potrebi, poduzimanjem koraka za potpisivanje, ratifikaciju svih relevantnih međunarodnih ugovora o razoružanju i neširenju oružja za masovno uništenje, ili pristupanju njima te potpunom provedbom svih obveza iz ugovora čije su stranke i poticanjem drugih država na poštovanje tih ugovora;

(b)

održavanjem učinkovitoga sustava nacionalnih kontrola izvoza, kojim se nadzire izvoz te sprečava nezakonito posredovanje u prodaji robe povezane s oružjem za masovno uništenje i provoz takve robe, uključujući kontrolu krajnje uporabe tehnologija dvojne namjene u vezi s oružjem za masovno uništenje i učinkovite sankcije za kršenje kontrole izvoza;

(c)

suzbijanjem širenja kemijskog, biološkog i toksičnog oružja. Stranke su suglasne surađivati u okviru relevantnih foruma kako bi povećale izglede za opće poštovanje međunarodnih konvencija, uključujući Konvenciju o kemijskom oružju (Konvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju) i Konvenciju o biološkom i toksičnom oružju (Konvenciju o zabrani usavršavanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja, te o njihovom uništenju).

4.   Stranke su suglasne uvesti redovite sastanke na višoj razini između EU-a i Kanade radi razmjene stajališta o načinima unapređenja suradnje u području niza pitanja povezanih s neširenjem oružja za masovno uništenje i razoružanjem.

Članak 4.

Malo i lako oružje

1.   Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja (SALW), uključujući streljivo, kao i njihovo pretjerano gomilanje, loše gospodarenje tim oružjem, neodgovarajuće osigurane zalihe i nekontrolirano širenje tog oružja i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti.

2.   Stranke su suglasne provoditi svoje obveze suzbijanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo, u okviru relevantnih međunarodnih instrumenata, uključujući Akcijski program UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima te obveze koje proizlaze iz rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.

3.   Stranke nastoje poduzimati mjere za suzbijanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem te surađivati i tražiti usklađenost, komplementarnost i sinergiju u okviru zajedničkih napora u pomaganju drugim državama u suzbijanju nezakonite trgovine malim i lakim oružjem te streljivom na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razni, prema potrebi.

Članak 5.

Međunarodni kazneni sud

1.   Stranke potvrđuju da najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice ne smiju ostati nekažnjena i da se njihov učinkovit kazneni progon mora osigurati poduzimanjem mjera na nacionalnoj razini i jačanjem međunarodne suradnje, uključujući one s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC-om).

2.   Stranke dijele predanost promicanju opće ratifikacije Rimskog statuta ICC-a ili pristupanja tom statutu te radu na učinkovitoj nacionalnoj provedbi Statuta u državama strankama ICC-a.

Članak 6.

Suradnja u suzbijanju terorizma

1.   Stranke prepoznaju da je borba protiv terorizma zajednički prioritet i naglašavaju da se ta borba vodi uz poštovanje vladavine prava, međunarodnog prava, posebno Povelje Ujedinjenih naroda i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ljudskih prava, međunarodnog izbjegličkog prava, humanitarnog prava i temeljnih sloboda.

2.   Stranke održavaju savjetovanja na visokoj razini o borbi protiv terorizma te ad hoc susrete radi promicanja učinkovitih zajedničkih protuterorističkih operacija i mehanizama suradnje kada je to moguće. To obuhvaća redovitu razmjenu informacija o popisima terorista, strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma te pristupe rješavanju novih pitanja u području borbe protiv terorizma.

3.   Stranke dijele predanost promicanju sveobuhvatnog međunarodnog pristupa suzbijanju terorizma pod vodstvom Ujedinjenih naroda. Stranke posebno nastoje surađivati u svrhu proširivanja međunarodnog konsenzusa u tom području kako bi promicale potpunu provedbu Globalne protuterorističke strategije UN-a i prema potrebi relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.

4.   Stranke nastavljaju blisko surađivati u okviru Globalnog foruma za borbu protiv terorizma i njegovih radnih skupina.

5.   Stranke u radu prate međunarodne preporuke koje je utvrdila Radna skupina za financijske mjere s ciljem suzbijanja financiranja terorizma.

6.   Stranke prema potrebi nastavljaju surađivati na jačanju protuterorističkih kapaciteta drugih država za sprečavanje i otkrivanje terorističkih aktivnosti te za reakciju na njih.

Članak 7.

Suradnja u promicanju međunarodnog mira i stabilnosti

Kako bi unaprijedile zajedničke interese u promicanju međunarodnog mira i sigurnosti te učinkovitih multilateralnih institucija i politika, stranke:

(a)

nastavljaju ulagati napore u daljnje jačanje transatlantske sigurnosti, vodeći računa o središnjoj ulozi postojeće transatlantske sigurnosne arhitekture između Europe i Sjeverne Amerike;

(b)

jačaju zajedničke napore kako bi poduprle upravljanje krizama i izgradnju kapaciteta te dodatno poboljšale suradnju u tom pogledu, uključujući suradnju u pogledu operacija i misija EU-a. Stranke nastoje olakšati sudjelovanje u tim aktivnostima, među ostalim pravodobnim savjetovanjem i dijeljenjem informacija o planiranju ako to stranke smatraju prikladnim.

Članak 8.

Suradnja u okviru multilateralnih, regionalnih i međunarodnih foruma i organizacija

1.   Stranke dijele predanost multilaterizmu, kao i napore za poboljšanje učinkovitosti regionalnih i međunarodnih foruma te organizacija poput Ujedinjenih naroda i njihovih specijaliziranih organizacija i agencija, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Organizacije sjevernoatlantskog ugovora (NATO), Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugih multilateralnih foruma.

2.   Stranke održavaju učinkovite savjetodavne mehanizme u pozadini multilateralnih foruma. U UN-u stranke, osim postojećih dijaloga u području ljudskih prava i demokracije, prema potrebi i u dogovoru uspostavljaju i trajne savjetodavne mehanizme u okviru Vijeća za ljudska prava, Opće skupštine Ujedinjenih naroda i ureda UN-a u Beču te drugih tijela.

3.   Stranke se nastoje i savjetovati u pogledu izbora s ciljem učinkovite zastupljenosti u multilateralnim organizacijama.

GLAVA IV.

GOSPODARSKI I ODRŽIVI RAZVOJ

Članak 9.

Dijalog i globalno vodstvo u gospodarskim pitanjima

Prepoznajući da se održiva globalizacija i porast blagostanja mogu ostvariti samo pomoću otvorenog svjetskog gospodarstva koje se temelji na tržišnim načelima, učinkovitim propisima i jakim globalnim institucijama, stranke nastoje:

(a)

pokazati vodstvo u promicanju dobrih ekonomskih politika i razboritog financijskog upravljanja unutar zemlje te u okviru njihova regionalnog i međunarodnog angažmana;

(b)

redovito voditi politički dijalog na višoj razini o makroekonomskim pitanjima, prema potrebi uz uključivanje predstavnika središnjih banaka, s ciljem suradnje u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa;

(c)

prema potrebi poticati pravodobni i učinkoviti dijalog i suradnju u razmatranju globalnih gospodarskih pitanja od zajedničkog interesa u okviru multilateralnih organizacija i foruma u kojima stranke sudjeluju, poput OECD-a, G-7, G-20, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Članak 10.

Promicanje slobodne trgovine i povećanje ulaganja

1.   Stranke će surađivati u svrhu promicanja održivog povećanja i razvoja međusobne trgovine i ulaganja na obostranu korist kako je predviđeno sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom.

2.   Stranke nastoje surađivati u svrhu daljnjeg jačanja WTO-a kao najučinkovitijeg okvira za snažan i uključivi sustav globalne trgovine koji se zasniva na pravilima.

3.   Stranke nastavljaju carinsku suradnju.

Članak 11.

Suradnja u području oporezivanja

S ciljem jačanja i razvijanja gospodarske suradnje, stranke poštuju i primjenjuju načela dobrog upravljanja u području poreza, tj. transparentnost, razmjenu informacija i izbjegavanje štetne porezne prakse u okviru Foruma OECD-a o štetnoj poreznoj praksi i Kodeksa Unije o postupanju pri oporezivanju poduzeća, ako je to primjenjivo. Stranke nastoje surađivati na promicanju i unapređenju provedbe tih načela na međunarodnoj razini.

Članak 12.

Održivi razvoj

1.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost ispunjenju postojećih potreba bez ugrožavanja potreba budućih naraštaja. One prepoznaju da bi za dugoročno ostvarivi gospodarski rast trebalo poštovati načela održivog razvoja.

2.   Stranke nastavljaju promicati odgovornu i učinkovitu uporabu resursa i povećavati svijest o gospodarskim i društvenim troškovima štete za okoliš i povezanog utjecaja na ljudsku dobrobit.

3.   Stranke nastavljaju poticati napore za promicanje održivog razvoja putem dijaloga, razmjene najbolje prakse, dobrog upravljanja i dobrog financijskog upravljanja.

4.   Stranke imaju zajednički cilj smanjenja siromaštva i podupiranja uključivog gospodarskog razvoja u cijelom svijetu te nastoje surađivati na ostvarenju tog cilja kad god je to moguće.

5.   U tu svrhu stranke uspostavljaju redoviti politički dijalog o razvojnoj suradnji kako bi poboljšale usklađenost politika o pitanjima od zajedničkog interesa te poboljšale kvalitetu i učinkovitost svoje razvojne suradnje u skladu s međunarodnom priznatim načelima o učinkovitosti pomoći. Stranke surađuju u jačanju odgovornosti i transparentnosti, usmjeravajući se na poboljšanje razvojnih rezultata te prepoznaju važnost uključivanja niza subjekata u razvojnu suradnju, uključujući privatni sektor i civilno društvo.

6.   Stranke prepoznaju važnost energetskog sektora za gospodarski napredak te međunarodni mir i stabilnost. Stranke su suglasne da treba poboljšati i diversificirati energetske zalihe, promicati inovacije i povećati energetsku učinkovitost radi povećanja mogućnosti iskorištavanja energije, povećanja energetske sigurnosti te održive i povoljne energije. Stranke održavaju dijalog na visokoj razini o energiji i nastavljaju surađivati bilateralnim i multilateralnim instrumentima kako bi podupirale otvorena i konkurentna tržišta, dijelile najbolju praksu, promicale transparentnu regulaciju koja se temelji na znanstvenim spoznajama te raspravljale o područjima suradnje u energetskim pitanjima.

7.   Stranke pridaju veliku važnost zaštiti i očuvanju okoliša te prepoznaju potrebu za visokim standardima zaštite okoliša radi očuvanja okoliša za buduće naraštaje.

8.   Stranke prepoznaju globalnu prijetnju klimatskih promjena i potrebu hitnog i pojačanog djelovanja s ciljem smanjenja emisija radi stabilizacije koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini kojom bi se spriječili opasni antropogeni poremećaji klimatskog sustava. One ponajprije dijele želju da pronađu inovativna rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena te za prilagodbu tim posljedicama. Stranke prepoznaju globalnu prirodu izazova i nastavljaju podupirati međunarodne napore u ostvarenju pravednog, učinkovitog, sveobuhvatnog režima koji se zasniva na pravilima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koji se primjenjuje na sve stranke Konvencije, uključujući suradnju na postizanju napretka u pogledu Pariškog sporazuma.

9.   Stranke održavaju dijaloge na visokoj razini o okolišu i klimatskim promjenama radi razmjene najbolje prakse te promicanja učinkovite i uključive suradnje u području klimatskih promjena i drugih pitanja povezanih sa zaštitom okoliša.

10.   Stranke prepoznaju važnost dijaloga i suradnje na bilateralnoj i multilateralnoj razini u području zapošljavanja, socijalnih pitanja i dostojanstvenog rada, posebno u kontekstu globalizacije i demografskih promjena. Stranke nastoje promicati suradnju te razmjenu informacija i iskustava u pogledu zapošljavanja i socijalnih pitanja. Stranke potvrđuju i svoju predanost poštovanju, promicanju i ostvarenju međunarodno priznatih standarda rada na koje su se obvezale, poput onih iz Deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim načelima i pravima na radu i Priloga o njezinoj primjeni i praćenju iz 1998.

Članak 13.

Dijalog o drugim područjima od obostranog interesa

Prepoznajući zajedničku predanost da prodube i prošire svoj dugotrajni angažman te priznajući postojeću suradnju, stranke u okviru odgovarajućih bilateralnih i multilateralnih foruma nastoje poticati dijalog stručnjaka i razmjenu najbolje prakse u područjima politika od obostranog interesa. Ona obuhvaćaju, ali nisu ograničena na: poljoprivredu, ribarstvo, međunarodnu politiku o oceanima i pomorstvu, ruralni razvoj, međunarodni promet, zapošljavanje i cirkumpolarna pitanja uključujući znanost i tehnologiju. Prema potrebi to može obuhvaćati i razmjenu zakonodavne, regulatorne i administrativne prakse te informacija o postupcima donošenja odluka.

Članak 14.

Dobrobit građana

1.   Prepoznajući važnost širenja i produbljivanja dijaloga i suradnje u pogledu širokog niza pitanja koja utječu na dobrobit njihovih građana i šire globalne zajednice, stranke potiču i olakšavaju dijalog, savjetovanja i, ako je to moguće, suradnju u rješavanju postojećih i novih pitanja od obostranog interesa koja utječu na dobrobit građana.

2.   Stranke prepoznaju važnost zaštite potrošača i potiču razmjenu informacija i najbolju praksu u tom području.

3.   Stranke potiču međusobnu suradnju i razmjenu informacija o globalnim zdravstvenim pitanjima te o pripravnosti i reakciji na globalne hitne situacije u području javnog zdravstva.

Članak 15.

Suradnja u području znanja, istraživanja, inovacija i komunikacijske tehnologije

1.   Uzimajući u obzir važnost novog znanja za rješavanje globalnih izazova, stranke nastavljaju poticati suradnju u području znanosti, tehnologije, istraživanja i inovacija.

2.   Prepoznajući važnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao ključnih elemenata suvremenog života i društveno-gospodarskog razvoja, stranke prema potrebi nastoje surađivati i razmjenjivati stajališta o nacionalnim, regionalnim i međunarodnim politikama u tom području.

3.   Prepoznajući činjenicu da je sigurnost i stabilnost interneta uz puno poštovanje temeljnih prava i sloboda globalni izazov, stranke nastoje surađivati na bilateralnoj i multilateralnoj razini putem dijaloga i razmjene stručnog znanja.

4.   Stranke prepoznaju da je uporaba svemirskih sustava sve važnija za ostvarenje njihovih društveno-gospodarskih i međunarodnih ciljeva te ciljeva u području okoliša. Stranke nastavljaju unapređivati suradnju u razvoju i uporabi infrastrukture u svemiru za potporu građanima, poduzećima i vladinim organizacijama.

5.   Stranke nastoje nastaviti suradnju u području statistike, uz poseban naglasak na aktivno promicanje razmjene najbolje prakse i politika.

Članak 16.

Promicanje raznolikosti kulturnog izričaja, obrazovanja i mladih te međuljudskih kontakata

1.   Stranke se ponose dugotrajnim kulturnim, jezičnim i tradicionalnim vezama kojima je između njih izgrađeno razumijevanje. Transatlantske veze postoje na svim razinama vlasti i društva i utjecaj tog odnosa znatan je u kanadskom i europskom društvu. Stranke nastoje poticati te veze i tražiti nove načine njegovanja odnosa s pomoću međuljudskih kontakata. Stranke nastoje provoditi razmjenu putem nevladinih organizacija i skupina za strateško promišljanje koje okupljaju mlade i druge gospodarske i socijalne partnere radi širenja i produbljivanja tih odnosa te obogaćivanja protoka ideja za rješavanje zajedničkih izazova.

2.   Prepoznajući sveobuhvatne akademske, obrazovne, sportske, kulturne i turističke veze te veze u području mobilnosti mladih, koje su se između njih razvile tijekom godina, stranke pozdravljaju i prema potrebi potiču stalnu suradnju na proširenju tih veza.

3.   Stranke nastoje njegovati raznolikost kulturnog izričaja, među ostalim i prema potrebi promicanjem načela i ciljeva Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005.

4.   Stranke prema potrebi nastoje poticati i olakšavati razmjenu, suradnju i dijalog među kulturnim ustanovama i stručnjacima u tom sektoru.

Članak 17.

Otpornost na katastrofe i upravljanje hitnim situacijama

Kako bi se utjecaj prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem smanjio na najmanju moguću mjeru te povećala otpornost društva i infrastrukture, stranke potvrđuju zajedničku predanost promicanju mjera sprečavanja, pripravnosti, reakcije i oporavka, među ostalim i prema potrebi u okviru suradnje na bilateralnoj i multilateralnoj razini.

GLAVA V.

PRAVOSUĐE, SLOBODA i SIGURNOST

Članak 18.

Pravosudna suradnja

1.   Što se tiče pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima, stranke nastoje unaprijediti postojeću suradnju u području uzajamne pravne pomoći i izručenja na temelju relevantnih međunarodnih sporazuma. Stranke također u okviru svojih ovlasti i nadležnosti nastoje jačati postojeće mehanizme i prema potrebi razmatrati razvoj novih mehanizama kojima bi se olakšala međunarodna suradnja u tom području. To bi prema potrebi obuhvaćalo pristupanje relevantnim međunarodnim instrumentima i njihovu provedbu te bliskiju suradnju s Eurojustom.

2.   Stranke prema potrebi i u okviru svojih nadležnosti razvijaju pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima, posebno u pogledu pregovora o multilateralnim konvencijama o građanskoj pravosudnoj suradnji, uključujući konvencije Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu u području međunarodne pravne suradnje i sporova te zaštite djece, kao i u pogledu ratifikacije i provedbe tih konvencija.

Članak 19.

Suradnja u borbi protiv nedopuštenih droga

1.   Stranke u okviru svojih ovlasti i nadležnosti surađuju kako bi osigurale uravnotežen i integriran pristup rješavanju pitanja povezanih s drogama. Stranke usmjeravaju svoje napore na:

—

jačanje struktura za suzbijanje nedopuštenih droga;

—

smanjenje ponude nedopuštenih droga, trgovine tim drogama te potražnje za njima;

—

rješavanje posljedica zlouporabe nedopuštenih droga za zdravlje i društvo; i

—

povećavanje učinkovitosti struktura kako bi se smanjilo preusmjeravanje kemijskih prekursora koji se upotrebljavaju za nedopuštenu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari.

2.   Stranke surađuju u postizanju tih ciljeva, među ostalim, ako je to moguće usklađivanjem svojih programa tehničke pomoći te poticanjem zemalja koje to još nisu učinile da ratificiraju i provedu postojeće međunarodne konvencije o kontroli droga čije su stranke Unija ili države članice i Kanada. Stranke svoje aktivnosti temelje na zajednički prihvaćenim načelima u skladu s relevantnim međunarodnim konvencijama o kontroli droga te poštuju sveobuhvatne ciljeve iz Političke deklaracije i akcijskog plana UN-a iz 2009. o međunarodnoj suradnji prema integriranoj i uravnoteženoj strategiji za borbu protiv svjetskog problema droga.

Članak 20.

Suradnja u izvršavanju zakonodavstva i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije

1.   Stranke dijele predanost suradnji u suzbijanju organiziranog, gospodarskog i financijskog kriminala, korupcije, krivotvorenja, krijumčarenja i nezakonitih transakcija, tako što poštuju svoje međunarodne obveze u tom području, uključujući one koje se odnose na učinkovitu suradnju u povratu imovine ili financijskih sredstava stečenih korupcijom.

2.   Stranke potvrđuju svoju predanost razvoju suradnje u izvršavanju zakonodavstva, među ostalim u okviru daljnje suradnje s Europolom.

3.   Osim toga, stranke nastoje surađivati u okviru međunarodnih foruma kako bi prema potrebi promicale primjereno poštovanje Konvencije UN-a protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i protokola kojima se dopunjuje Konvencija, čije su stranke, te provedbu te Konvencije.

4.   Stranke prema potrebi nastoje promicati i provedbu Konvencije UN-a protiv korupcije, među ostalim djelovanjem snažnog mehanizma preispitivanja, vodeći računa o načelima transparentnosti i sudjelovanja civilnog društva.

Članak 21.

Pranje novca i financiranje terorizma

1.   Stranke prepoznaju potrebu za suradnjom u sprečavanju uporabe svojih financijskih sustava za „pranje” prihoda od svih kaznenih djela, uključujući trgovinu drogama i korupciju, te za suzbijanje financiranja terorizma. Ta suradnja obuhvaća oduzimanje imovine ili financijskih sredstava stečenih kaznenim djelima u okviru njihovih pravnih okvira i zakona.

2.   Stranke prema potrebi razmjenjuju relevantne informacije unutar svojih pravnih okvira i zakona te provode odgovarajuće mjere za suzbijanje pranja novca i financiranje terorizma, pri čemu prate preporuke Radne skupine za financijske mjere te poštuju standarde koje su donijela druga relevantna međunarodna tijela koja djeluju u tom području.

Članak 22.

Kiberkriminalitet

1.   Stranke prepoznaju da je kiberkriminalitet globalni problem koji zahtijeva odgovor na globalnoj razini. S tim ciljem stranke jačaju suradnju kako bi spriječile i suzbile kiberkriminalitet pomoću razmjene informacija i praktičnog znanja, u skladu sa svojim pravnim okvirima i zakonima. Stranke nastoje surađivati kako bi prema potrebi pružile pomoć i potporu drugim državama u izradi učinkovitih zakona, politika i praksi za sprečavanje i i suzbijanje kiberkriminaliteta gdje god se on pojavi.

2.   Stranke prema potrebi i unutar svojih pravnih okvira i zakona razmjenjuju informacije u područjima koja obuhvaćaju obrazovanje i osposobljavanje istražitelja kiberkriminaliteta, provedbu istraga o kibernetičkom kriminalu te digitalnu forenziku.

Članak 23.

Migracije, azil i upravljanje granicama

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost suradnji i razmjeni stajališta u okviru svojih zakona i propisa u području migracija (uključujući zakonite migracije, nezakonite migracije, trgovanje ljudima, migracije i razvoj), azila, integracije, viza i upravljanja granicama.

2.   Stranke imaju zajednički cilj omogućiti svim svojim građanima da putuju bez viza iz Unije u Kanadu i obrnuto. Stranke surađuju i poduzimaju sve napore kako bi što prije omogućile putovanje svih građana s važećom putovnicom između svojih državnih područja bez viza.

3.   Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i kontroli nezakonitih migracija. U tu svrhu:

(a)

Kanada na zahtjev države članice i ako nije drukčije predviđeno posebnim sporazumom bez dodatnih formalnosti ponovno prihvaća sve svoje građane koji nezakonito borave na državnom području te države članice;

(b)

svaka država članica na zahtjev Kanade i ako nije drukčije predviđeno posebnim sporazumom bez dodatnih formalnosti ponovno prihvaća sve svoje građane koji nezakonito borave na državnom području Kanade;

(c)

države članice i Kanada svojim građanima u tu svrhu osiguravaju odgovarajuće putne isprave;

(d)

stranke nastoje započeti pregovore o posebnom sporazumu kojim bi se utvrdile obveze u pogledu ponovnog prihvata, uključujući ponovni prihvat državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva.

Članak 24.

Konzularna zaštita

1.   Kanada dopušta građanima Unije da u Kanadi uživaju zaštitu diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje države članice ako država članica čiji su građani nema dostupno stalno predstavništvo u Kanadi.

2.   Države članice dopuštaju kanadskim državljanima da na državnom području bilo koje države članice uživaju zaštitu diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje druge države koju je odredila Kanada ako Kanada nema dostupno stalno predstavništvo na državnom području te države članice.

3.   Svrha je stavaka 1. i 2. ukinuti sve zahtjeve za obavijest i pristanak koji bi se inače mogli primjenjivati kako bi se građanima Unije ili državljanima Kanade omogućilo da ih zastupa bila koja država osim one čiji su državljani.

4.   Stranke svake godine preispituju administrativno funkcioniranje stavaka 1. i 2.

Članak 25.

Zaštita osobnih podataka

1.   Stranke prepoznaju potrebu za zaštitom osobnih podataka i nastoje surađivati na promicanju visokih međunarodnih standarda.

2.   Stranke prepoznaju važnost zaštite temeljnih prava i sloboda, uključujući pravo na privatnost u pogledu zaštite osobnih podataka. Stranke se u tu svrhu u okviru svojih zakona i propisa obvezuju na poštovanje obveza koje su preuzele u vezi s tim pravima, među ostalim u okviru sprečavanja i suzbijanja terorizma te drugih teških kaznenih djela koja su po svojem obilježju transnacionalna, uključujući organizirani kriminal.

3.   Stranke nastavljaju surađivati u okviru svojih zakona i propisa na bilateralnoj i multilateralnoj razini putem dijaloga i, prema potrebi, razmjene stručnog znanja te uz poštovanje zaštite osobnih podataka.

GLAVA VI.

POLITIČKI DIJALOG I SAVJETODAVNI MEHANIZMI

Članak 26.

Politički dijalog

Stranke na učinkovit i pragmatičan način nastoje jačati dijalog i savjetovanja kako bi podupirale razvoj i unapređenje međusobnog odnosa te svojim mulilateralnim angažmanom promicale zajedničke interese i vrijednosti.

Članak 27.

Savjetodavni mehanizmi

1.   Stranke vode dijalog tako da neprekidno održavaju kontakte, razmjene i savjetovanja koji obuhvaćaju sljedeće:

(a)

godišnje sastanke na vrhu na razini čelnika država i vlada ili kako je međusobno dogovoreno, koji se naizmjence održavaju u Uniji i u Kanadi;

(b)

sastanke na razini ministara vanjskih poslova;

(c)

savjetovanja na ministarskoj razini o političkim pitanjima od obostranog interesa;

(d)

savjetovanja dužnosnika na višoj i radnoj razini o pitanjima od obostranog interesa ili kratke sastanke i suradnju povezane s glavnim kretanjima na nacionalnoj i međunarodnoj razini;

(e)

promicanje razmjene delegacija Europskog parlamenta i Parlamenta Kanade.

2.   Zajednički odbor ministara

(a)

Osniva se Zajednički odbor ministara (JMC).

(b)

JMC:

i.

zamjenjuje Transatlantski dijalog;

ii.

kao supredsjedatelje ima ministra vanjskih poslova Kanade i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku;

iii.

sastaje se svake godine ili kako je međusobno dogovoreno ovisno o okolnostima;

iv.

donosi vlastiti program, pravila i postupke;

v.

donosi odluke uz odobrenje obiju stranaka;

vi.

zaprima godišnje izvješće Zajedničkog odbora za suradnju (JCC) o stanju odnosa i daje s time povezane preporuke o radu tog odbora, među ostalim o novim područjima buduće suradnje i rješavanju svih sporova koji proizlaze iz provedbe ovog Sporazuma;

vii.

sastavljen je od predstavnika stranaka.

3.   Zajednički odbor za suradnju

(a)

Stranke osnivaju Zajednički odbor za suradnju (JCC).

(b)

Stranke osiguravaju da JCC:

i.

preporučuje prioritete povezane sa suradnjom stranaka;

ii.

prati razvoj strateškog odnosa stranaka;

iii.

razmjenjuje stajališta i daje preporuke o svim pitanjima od zajedničkog interesa;

iv.

daje preporuke u pogledu djelotvornosti, povećanja učinkovitosti i sinergija između stranaka;

v.

osigurava ispravnu primjenu ovog Sporazuma;

vi.

podnosi godišnje izvješće JMC-u o stanju odnosa, koje stranke objavljuju, kako je navedeno u stavku 2. točki (b) podtočki vi. ovog članka;

vii.

na prikladan način rješava svako pitanje koje mu upute stranke u okviru ovog Sporazuma;

viii.

osniva pododbore koji mu pomažu u izvršenju njegovih obveza. Tim pododborima, međutim, ne bi se trebala duplicirati tijela koja su već osnovana na temelju drugih sporazuma između stranaka;

ix.

razmatra situacije u kojima bilo koja stranka smatra da se postupcima donošenja odluka u područjima suradnje koja nisu uređena posebnim sporazumom nepovoljno utjecalo na njezine interese ili da bi se na njih moglo nepovoljno utjecati;

(c)

stranke osiguravaju da se JCC sastaje jednom godišnje, naizmjence u Uniji i Kanadi, da se posebni sastanci JCC-a održavaju na zahtjev bilo koje stranke, da JCC-om supredsjedaju po jedan visoki dužnosnik iz Kanade i iz Unije, i da JCC usvoji vlastita pravila djelovanja, uključujući sudjelovanje promatrača.

(d)

JCC je sastavljen od predstavnika stranaka, a prilikom određivanja razina sudjelovanja pozornost se posvećuje promicanju učinkovitosti i štedljivosti.

(e)

Stranke su suglasne da JCC, u okviru stalnog i sveobuhvatnog pregleda odnosa stranaka, može zatražiti da odbori i slična tijela osnovana na temelju postojećih bilateralnih sporazuma između stranaka redovito izvješćuju JCC o svojim aktivnostima.

Članak 28.

Ispunjavanje obveza

1.   U duhu uzajamnog poštovanja i suradnje utjelovljenog u ovom Sporazumu stranke poduzimaju opće ili posebne mjere potrebne za ispunjenje svojih obveza iz ovog Sporazuma.

2.   Ako se pojave nedoumice ili razlike u provedbi ili tumačenju ovog Sporazuma, stranke ulažu pojačane napore u savjetovanje i suradnju kako bi ih riješile pravodobno i na sporazuman način. Na zahtjev bilo koje stranke nedoumice ili razlike upućuju se JCC-u na daljnju raspravu i proučavanje. Stranke mogu i zajednički odlučiti da te nedoumice upute posebnim pododborima koji izvješćuju JCC. Stranke osiguravaju da se JCC ili imenovani pododbor sastaju u razumnom vremenskom roku kako bi pravodobnim razgovorom, temeljitim razmatranjem činjenica, uključujući prema potrebi savjete stručnjaka i znanstvene dokaze, te učinkovitim dijalogom, pokušao riješiti razlike u provedbi ili tumačenju ovog Sporazuma.

3.   Ponovno potvrđujući zajedničku predanost ljudskim pravima i neširenju oružja za masovno uništenje, stranke smatraju da se iznimno ozbiljno i suštinsko kršenje obveza opisanih u članku 2. stavku 1. i članku 3. stavku 2. može razmatrati kao posebno hitan slučaj. Stranke smatraju da bi ozbiljnost i priroda stanja koje bi se smatralo „iznimno ozbiljnim i suštinskim kršenjem” iz članka 2. stavka 1. morali biti izvanredni, poput državnog udara ili teških kaznenih djela kojima se ugrožava mir, sigurnost i dobrobit međunarodne zajednice.

4.   U slučajevima u kojima bi se stanje u nekoj trećoj zemlji po ozbiljnosti i prirodi moglo smatrati jednakim posebno hitnom slučaju, stranke na zahtjev bilo koje od njih nastoje održati hitna savjetovanja radi razmjene stajališta o stanju te razmatranja mogućih reakcija.

5.   U nevjerojatnom i neočekivanom slučaju da posebno hitan slučaj nastupi na državnom području jedne od stranaka, bilo koja stranka može obavijestiti JMC o tome. JMC od JCC-a može zatražiti da unutar 15 dana održi hitna savjetovanja. Stranke dostavljaju relevantne informacije i dokaze potrebne za temeljito razmatranje činjenica te pravodobno i učinkovito rješavanje situacije. Ako JCC ne može riješiti stanje, predmet može uputiti JMC-u na hitno razmatranje.

6.

(a)

U posebno hitnom slučaju, kada JMC ne može riješiti stanje, bilo koja stranka može odlučiti suspendirati odredbe ovog Sporazuma. U Uniji bi se odluka o suspenziji morala donijeti jednoglasnom odlukom. U Kanadi bi odluku o suspenziji donijela Vlada Kanade u skladu sa svojim zakonima i propisima. Stranka odmah pismenim putem obavješćuje drugu stranku o odluci i primjenjuje odluku tijekom minimalnog vremenskog razdoblja potrebnog za rješavanje pitanja na način koji je prihvatljiv strankama.

(b)

Stranke neprekidno preispituju razvoj stanja zbog kojeg je ta odluka donesena i koje bi moglo poslužiti kao temelj za druge prikladne mjere koje se poduzimaju izvan okvira ovog Sporazuma. Stranka koja primijeni suspenziju ili poduzima druge mjere povlači ih čim to bude opravdano.

7.   Osim toga stranke priznaju da iznimno ozbiljno i suštinsko kršenje ljudskih prava ili neširenja oružja za masovno uništenje, kako je utvrđeno u stavku 3., može biti i temelj raskida Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade (CETA) u skladu s člankom 30.9 tog sporazuma.

8.   Ovim se Sporazumom ne utječe na tumačenje ili primjenu drugih sporazuma između stranaka niti se oni dovode u pitanje. Posebno, odredbama ovog Sporazuma o rješavanju sporova ni na koji se način ne zamjenjuju odredbe o rješavanju sporova iz drugih sporazuma između stranaka niti se na njih utječe.

GLAVA VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Sigurnost i otkrivanje informacija

1.   Ovaj se Sporazum ne smije tumačiti na način da se njime dovode u pitanje zakoni i drugi propisi Unije, država članica ili Kanade koji se odnose na javni pristup službenim dokumentima.

2.   Ovaj se Sporazum ne smije tumačiti kao da se njime od stranke zahtijeva da dostavi informacije ako ta stranka smatra da je otkrivanje tih informacija u suprotnosti s njezinim temeljnim sigurnosnim interesima.

Članak 30.

Stupanje na snagu i raskid

1.   Stranke jedna drugu obavješćuju o dovršetku unutarnjih postupaka potrebnih za stupanje na snagu ovog Sporazuma. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma posljednje obavijesti.

2.   Ako je to primjenjivo i neovisno o stavku 1. Unija i Kanada u očekivanju stupanja na snagu ovog Sporazuma i u skladu sa svojim internim postupcima i zakonodavstvom na privremenoj osnovi primjenjuju njegove dijelove, kako je utvrđeno u ovom stavku.

Privremena primjena počinje prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji Unija i Kanada jedna drugu obavijeste o sljedećem:

(a)

za Uniju, o dovršetku unutarnjih postupaka potrebnih u tu svrhu, uz navođenje dijelova Sporazuma koji se privremeno primjenjuju; i

(b)

za Kanadu, o dovršetku unutarnjih postupaka potrebnih u tu svrhu, uz potvrdu suglasnosti s dijelovima Sporazuma koji se privremeno primjenjuju.

3.   Bilo koja stranka može uputiti pisanu obavijest drugoj stranci o svojoj namjeri otkazivanja ovog Sporazuma. Otkazivanje proizvodi učinke šest mjeseci nakon obavijesti.

Članak 31.

Izmjena

Stranke ovaj Sporazum mogu izmijeniti pisanim dogovorom. Izmjena stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma posljednje obavijesti kojom stranke jedna drugu obavješćuju o dovršetku svih unutarnjih postupaka potrebnih za stupanje izmjene na snagu.

Članak 32.

Obavijesti

Sve obavijesti koje su uputile u skladu s člancima 30. i 31. stranke dostavljaju Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije i kanadskom Ministarstvu vanjskih poslova, trgovine i razvoja ili njihovim sljednicima.

Članak 33.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područja u kojima se primjenjuju Ugovori na kojima se temelji Europska unija i pod uvjetima utvrđenima u tim Ugovorima te, s druge strane, na Kanadu.

Članak 34.

Definicija stranaka

Za potrebe ovog Sporazuma pojam „stranke” znači Europska unija ili njezine države članice, ili Europska unija i njezine države članice, u skladu s njihovim nadležnostima, s jedne strane, i Kanada, s druge strane.

Ovaj Sporazum sastavljen je u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, grčkom, finskom, francuskom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

U POTVRDU TOGA, niže potpisani, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Sporazum.

Съставено в Брюксел на тридесети октомври през две хиляди и шестнадесета година.

Hecho en Bruselas, el treinta de octubre de dos mil dieciséis.

V Bruselu dne třicátého října dva tisíce šestnáct.

Udfærdiget i Bruxelles den tredivte oktober to tusind og seksten.

Geschehen zu Brüssel am dreißigsten Oktober zweitausendsechzehn.

Kahe tuhande kuueteistkümnenda aasta oktoobrikuu kolmekümnendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις τριάντα Οκτωβρίου δύο χιλιάδες δεκαέξι.

Done at Brussels on the thirtieth day of October in the year two thousand and sixteen.

Fait à Bruxelles, le trente octobre deux mille seize.

Sastavljeno u Bruxellesu tridesetog listopada godine dvije tisuće šesnaeste.

Fatto a Bruxelles, addì trenta ottobre duemilasedici.

Briselē, divi tūkstoši sešpadsmitā gada trīsdesmitajā oktobrī.

Priimta du tūkstančiai šešioliktų metų spalio trisdešimtą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizenhatodik év október havának harmincadik napján.

Magħmul fi Brussell, fit-tletin jum ta' Ottubru fis-sena elfejn u sittax.

Gedaan te Brussel, dertig oktober tweeduizend zestien.

Sporządzono w Brukseli dnia trzydziestego października roku dwa tysiące szesnastego.

Feito em Bruxelas, em trinta de outubro de dois mil e dezasseis.

Întocmit la Bruxelles la treizeci octombrie două mii șaisprezece.

V Bruseli tridsiateho októbra dvetisícšestnásť.

V Bruslju, dne tridesetega oktobra leta dva tisoč šestnajst.

Tehty Brysselissä kolmantenakymmenentenä päivänä lokakuuta vuonna kaksituhattakuusitoista.

Som skedde i Bryssel den trettionde oktober år tjugohundrasexton.

Voor het Koninkrijk België

Pour le Royaume de Belgique

Für das Königreich Belgien

Image 32

Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.

Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.

Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.

За Република България

Image 33

Za Českou republiku

Image 34

For Kongeriget Danmark

Image 35

Für die Bundesrepublik Deutschland

Image 36

Eesti Vabariigi nimel

Image 37

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

Image 38

Για την Ελληνική Δημοκρατία

Image 39

Por el Reino de España

Image 40

Pour la République française

Image 41

Za Republiku Hrvatsku

Image 42

Per la Repubblica italiana

Image 43

Για την Κυπριακή Δημοκρατία

Image 44

Latvijas Republikas vārdā –

Image 45

Lietuvos Respublikos vardu

Image 46

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

Image 47

Magyarország részéről

Image 48

Għar-Repubblika ta' Malta

Image 49

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

Image 50

Für die Republik Österreich

Image 51

W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej

Image 52

Pela República Portuguesa

Image 53

Pentru România

Image 54

Za Republiko Slovenijo

Image 55

Za Slovenskú republiku

Image 56

Suomen tasavallan puolesta

För Republiken Finland

Image 57

För Konungariket Sverige

Image 58

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

Image 59

За Европейския съюз

Por la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Za Europsku uniju

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

Image 60

For Canada

Pour le Canada

Image 61


UREDBE

3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/66


UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2119

оd 2. prosinca 2016.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 113/2010 u pogledu prilagodbe popisa carinskih postupaka i definicije podataka

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom s državama nečlanicama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/95 (1), a posebno njezina članka 3. stavka 2., članka 5. stavka 2. i članka 6. stavka 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 471/2009 utvrđen je opći okvir za sustavnu izradu europske statistike koja se odnosi na robnu razmjenu sa zemljama nečlanicama. Glavni su izvor podataka za tu statistiku podaci dobiveni iz carinskih deklaracija. Ta je uredba uvedena kako bi se uzelo u obzir specifične nove i pojednostavnjene postupke carinjenja koji su postali provedbeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 450/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Modernizirani carinski zakonik”). To se posebno odnosilo na „samoprocjenu” koja je trebala uključivati mogućnost dobivanja izuzeća od podnošenja carinske deklaracije i sustav centraliziranog carinjenja u kojem bi se uvozne i izvozne carinske formalnosti mogle ispuniti u više od jedne države članice.

(2)

Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) („Carinski zakonik Unije”) stavljen je izvan snage Modernizirani carinski zakonik te su od 1. svibnja 2016. zamijenjene carinske odredbe iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (4).

(3)

Potrebno je uskladiti područje primjene statistike vanjske trgovine s carinskim postupcima iz Carinskog zakonika Unije.

(4)

Uredba (EZ) br. 471/2009. koja je odražavala carinske odredbe Moderniziranog carinskog zakonika provedena je Uredbom Komisije (EU) br. 113/2010 (5). Nakon potpune primjene Carinskog zakonika Unije od 1. svibnja 2016. izmjene carinskih odredaba trebale bi se odražavati u Uredbi (EZ) br. 471/2009 i Uredbi (EU) br. 113/2010 o prikupljanju statističkih podataka i sastavljanju statistike vanjske trgovine.

(5)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 (6) utvrđuje program rada iz članka 280. Uredbe (EU) br. 952/2013 i odnosi se na elektroničke carinske sustave koji se trebaju razviti u skladu s Carinskim zakonikom Unije.

(6)

Dok ti elektronički sustavi ne budu raspoloživi, Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/341 (7) („Prijelazni delegirani akt”) predviđene su prijelazne mjere za razmjenu i pohranu informacija između samih carinskih tijela te između carinskih tijela i gospodarskih subjekata.

(7)

U pogledu carinskog pojednostavnjenja centraliziranog carinjenja iz članka 179. Carinskog zakonika Unije, uvoz i izvoz obuhvaćeni tim sustavom iz metodoloških razloga ne moraju nužno biti dodijeljeni odredišnoj državi članici ili državi članici stvarnog izvoza jer se svako pojedino kretanje robe unutar Zajednice između tih država članica i države članice u kojoj se roba nalazi u trenutku stavljanja u carinski postupak može bolje i dosljednije obuhvatiti statistikom o trgovini unutar EU-a.

(8)

Međutim, statističke definicije u pogledu pojedinih država članica trebalo bi izmijeniti kako bi se, s jedne strane, utvrdilo gospodarski relevantno kretanje nakon carinjenja, pri uvozu ili, prije toga, pri izvozu.

(9)

Statističke definicije tih država članica također bi trebalo dosljedno uskladiti s odredbama o carinjenju na temelju centraliziranog carinjenja, prema kojima bi jedino država članica koja je u carinskom postupku utvrđena kao sudionica trebala dobiti s carinjenjem povezane informacije od države članice koja nadzire carinjenje.

(10)

Za potrebe usklađenog prikupljanja vanjskotrgovinskih statističkih podataka trebalo bi prilagoditi definicije pojedinih drugih podatkovnih elemenata na način da uključuju promjene uvedene Carinskim zakonikom Unije.

(11)

Uredbe (EZ) br. 471/2009 i (EU) br. 113/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistiku u vezi s trgovanjem robom s državama nečlanicama,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 3. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 471/2009 zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Statistikom vanjske trgovine evidentira se uvoz i izvoz robe.

Države članice evidentiraju izvoz u slučaju da roba napušta statističko područje Zajednice

(a)

u skladu s jednim od sljedećih carinskih postupaka iz Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) (“Carinski zakonik Unije”):

—

izvoza;

—

vanjske proizvodnje;

(b)

pri primjeni članka 258. Carinskog zakonika Unije;

(c)

pri primjeni članka 269. stavka 3. Carinskog zakonika Unije;

(d)

pri primjeni članka 270. Carinskog zakonika Unije radi okončanja postupka unutarnje proizvodnje.

Države članice evidentiraju uvoz u slučaju da roba ulazi na statističko područje Zajednice u skladu s jednim od sljedećih carinskih postupaka utvrđenim Carinskim zakonikom Unije:

(a)

puštanjem u slobodni promet, uključujući uporabu u posebne svrhe;

(b)

unutarnjom proizvodnjom.

Članak 2.

Uredba (EU) br. 113/2010 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Statistička vrijednost temelji se na vrijednosti robe u trenutku u kojem i na mjestu na kojem roba prelazi granicu države članice u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak, bilo da u nju ulazi (uvoz) ili iz nje izlazi (izvoz)”.

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Vrijednost navedena u stavcima 2. i 3. prilagođuje se, prema potrebi, na način da statistička vrijednost sadržava isključivo i u potpunosti troškove prijevoza i osiguranja potrebne kako bi roba s mjesta njezine otpreme bila dostavljena do granice države članice u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak (vrijednost CIF pri uvozu, vrijednost FOB pri izvozu).”

2.

Članak 6. stavak 3. i članak 6. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Sljedeće se primjenjuje pri uvozu:

 

Ako se roba pušta u slobodni promet ili stavlja u postupak uporabe u posebne svrhe, odredišnom državom članicom smatra se država članica u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak. Međutim, ako je u trenutku sastavljanja carinske deklaracije poznato da će se roba nakon otpuštanja otpremiti u drugu državu članicu, ta se druga država članica smatra odredišnom državom članicom.

 

Ako se roba stavlja u carinski postupak unutarnje proizvodnje, odredišnom državom članicom smatra se država članica u kojoj će se provesti prva proizvodna aktivnost.

 

Ne dovodeći u pitanje podstavke 1. i 2. ovog stavka, za potrebe prijenosa podataka iz članka 7. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 471/2009, odredišnom državom članicom za razmjenu podataka smatra se država članica u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak.

4.   Sljedeće se primjenjuje pri izvozu:

 

Državom članicom stvarnog izvoza smatra se država članica u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak.

 

Međutim ako je poznato da je roba dovezena iz druge države članice u državu članicu u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak, ta će druga država članica biti država članica stvarnog izvoza, pod uvjetom da vrijedi sljedeće:

i.

roba je dovezena iz druge države članice samo u svrhu prijave za izvoz i

ii.

izvoznik nema poslovni nastan u državi članici u kojoj se roba nalazi u trenutku stavljanja u carinski postupak i

iii.

ulazak u državu članicu u kojoj se roba nalazi u trenutku stavljanja u carinski postupak nije stjecanje robe unutar Unije ili transakcija s kojom se postupa kao takvom u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ (*2).

 

Ako se roba izvozi nakon postupka unutarnje proizvodnje, državom članicom stvarnog izvoza smatra se država članica u kojoj je provedena zadnja proizvodna aktivnost.

 

Ne dovodeći u pitanje podstavke 1., 2. i 3. ovog stavka, za potrebe prijenosa podataka iz članka 7. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 471/2009, državom članicom stvarnog izvoza za potrebe razmjene podataka smatra se država članica u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak.

(*2)  Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).” "

3.

U članku 7. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pri uvozu, podaci o zemlji otpreme/izvoza odnose se na državu članicu ili državu nečlanicu iz koje je roba prvotno otpremljena u državu članicu u kojoj se roba nalazi u vrijeme stavljanja u carinski postupak ako u državi članici ili državi nečlanici kroz koju je roba prošla nije bilo trgovačkih transakcija (npr. prodaja ili proizvodnja) ni zadržavanja nepovezanih s prijevozom robe. Ako je takvih zadržavanja ili trgovačkih transakcija bilo, u podacima se navodi zadnju državu članicu ili državu nečlanicu kroz koju je roba prošla.”

4.

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Identifikacija trgovca

Podatke o trgovcu čini odgovarajući identifikacijski broj koji se pri uvozu dodjeljuje uvozniku, a pri izvozu izvozniku”.

5.

U članku 15. stavku 4. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Tijela odgovorna za dodjeljivanje registracijskog i identifikacijskog broja gospodarskog subjekta (EORI broja) na zahtjev državnih tijela za statistiku osiguravaju pristup podacima raspoloživima u elektroničkom sustavu za EORI broj iz članka 7. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (*3).

(*3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).” "

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. prosinca 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 152, 16.6.2009., str. 23.

(2)  Uredba (EZ) br. 450/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o Carinskom zakoniku Zajednice (Modernizirani carinski zakonik) (SL L 145, 4.6.2008., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(4)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 113/2010 od 9. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom s državama nečlanicama, u pogledu pokrivenosti trgovine, definicije podataka, sastavljanja statistike trgovine po karakteristikama poduzeća i valuti računa te posebne robe ili kretanja (SL L 37, 10.2.2010., str. 1.).

(6)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 оd 11. travnja 2016. o uspostavi programa rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije (SL L 99, 15.4.2016., str. 6.)

(7)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 od 17. prosinca 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijelaznih pravila za određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni te o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (SL L 69, 15.3.2016., str. 1.).


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/70


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2120

оd 2. prosinca 2016.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1033/2006 u vezi s odredbama iz članka 3. stavka 1.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) (1), a posebno njezin članak 3. stavak 5.,

nakon savjetovanja s Odborom za jedinstveno nebo,

budući da:

(1)

U članku 2. stavku 2. točki 16. Uredbe Komisije (EZ) br. 1033/2006 (2) upućuje se na definicije iz 1. sveska Postupaka za usluge u zračnoj plovidbi Međunarodne organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) – Operacije zračnog prijevoza (PANS-OPS, dokument 8168), konkretnije na njegovo 4. izdanje iz 1993. koje uključuje izmjenu br. 13. Od donošenja Uredbe (EZ) br. 1033/2006 ICAO je 2006. izmijenio taj dokument i donio njegovo 5. izdanje koje uključuje izmjenu br. 6.

(2)

U Prilogu Uredbi (EZ) br. 1033/2006 upućuje se na odredbe utvrđene u Prilogu 2. ICAO-u – Pravila letenja, konkretnije na njegovo 10. izdanje iz srpnja 2005. koje uključuje sve izmjene do br. 42. Od donošenja Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 428/2013 (3) zajednička pravila zračnog prometa, kako su donesena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012 (4), postala su primjenjiva i nedavno su dodatno ažurirana Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1185 (5). Tim su zajedničkim pravilima zračnog prometa u odjeljku 4. Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 923/2012 posebice obuhvaćene odredbe koje se odnose na planove leta, čime se zamjenjuju prethodna upućivanja na Prilog 2. ICAO-u.

(3)

U Prilogu Uredbi (EZ) br. 1033/2006 upućuje se na odredbe utvrđene u Postupcima za usluge u zračnom prometu ICAO-a – Upravljanje zračnim prometom (PANS-ATM, dokument 4444), konkretnije na njihovo 15. izdanje iz 2007. koje uključuje izmjenu br. 4. Od donošenja Provedbene uredbe (EU) br. 428/2013 ICAO je izmijenio taj dokument i nedavno uvrstio izmjenu br. 6. U Prilogu Uredbi (EZ) br. 1033/2006 upućuje se i na odredbe utvrđene u Regionalnim dopunskim postupcima ICAO-a (dokument 7030), konkretnije na njihovo 5. izdanje iz 2008. koje uključuje izmjenu br. 7. Od donošenja Provedbene uredbe (EU) br. 428/2013 ICAO je izmijenio taj dokument i nedavno uvrstio izmjenu br. 9.

(4)

Upućivanja u Uredbi (EZ) br. 1033/2006 na Prilog 2. ICAO-u, dokument 8168, dokument 4444 i dokument 7030 trebalo bi ažurirati kako bi se državama članicama omogućilo ispunjavanje međunarodnih pravnih obveza i osiguravanje dosljednosti s ICAO-ovim međunarodnim regulatornim okvirom.

(5)

Uredbu (EZ) br. 1033/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1033/2006 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. stavku 2. točka 16. zamjenjuje se sljedećim:

„16.

‚postupci u terminalnom području’ znači rute standardnih instrumentalnih odlazaka i standardnih instrumentalnih dolazaka kako su definirane u Postupcima za usluge u zračnoj plovidbi ICAO-a – Operacije zračnog prijevoza (PANS-OPS, dokument 8168 – svezak 1. – 5. izdanje – 2006. koje uključuje sve izmjene do br. 6).”

2.

Prilog se zamjenjuje tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. prosinca 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 96, 31.3.2004., str. 26.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1033/2006 od 4. srpnja 2006. o utvrđivanju zahtjeva o postupcima za planove leta u fazi prije polijetanja za jedinstveno europsko nebo (SL L 186, 7.7.2006., str. 46.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 428/2013 od 8. svibnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1033/2006 u vezi s ICAO odredbama iz članka 3. stavka 1. i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 929/2010 (SL L 127, 9.5.2013., str. 23.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010 (SL L 281, 13.10.2012., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1185 оd 20. srpnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 923/2012 u pogledu ažuriranja i dovršenja zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi (SERA dio C) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 730/2006 (SL L 196, 21.7.2016., str. 3.).


PRILOG

„PRILOG

Odredbe iz članka 3. stavka 1.

1.

Odjeljak 4. Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 923/2012 (1).

2.

Poglavlje 4. odjeljak 4.4. (Planovi leta) i poglavlje 11. stavak 11.4.2.2. (Poruke o kretanju) ICAO PANS-ATM dok. 4444 (15. izdanje iz 2007. koje uključuje sve izmjene do br. 6).

3.

Poglavlje 2. (Planovi leta) i poglavlje 6. stavak 6.12.3. (Procjene granica) Regionalnih dopunskih postupaka, dok. 7030, Europski (EUR) regionalni dopunski postupci (5. izdanje iz 2008. koje uključuje sve izmjene do br. 9).

(1)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010 (SL L 281, 13.10.2012., str. 1.).”


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/73


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2121

оd 2. prosinca 2016.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. prosinca 2016.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)   SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)   SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

CL

115,2

MA

94,5

TN

200,0

TR

118,4

ZZ

132,0

0707 00 05

EG

191,7

MA

79,2

TR

154,7

ZZ

141,9

0709 93 10

MA

99,5

TR

145,0

ZZ

122,3

0805 10 20

TR

62,2

ZA

59,7

ZZ

61,0

0805 20 10

MA

63,7

TR

71,7

ZZ

67,7

0805 20 30 , 0805 20 50 , 0805 20 70 , 0805 20 90

JM

114,6

MA

63,3

PE

95,4

TR

82,6

ZZ

89,0

0805 50 10

TR

80,5

ZZ

80,5

0808 10 80

US

100,7

ZA

164,3

ZZ

132,5

0808 30 90

CN

98,6

TR

126,8

ZZ

112,7


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/75


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/2122

оd 2. prosinca 2016.

o zaštitnim mjerama povezanima sa slučajevima izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 8158)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

budući da:

(1)

Influenca ptica zarazna je virusna bolest ptica, uključujući perad. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica može uzrokovati dva glavna oblika te bolesti koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, dok visokopatogeni oblik uzrokuje visoke stope smrtnosti kod većine vrsta peradi. Ta bolest može ozbiljno utjecati na profitabilnost peradarstva.

(2)

Iako se virusi influence ptica pojavljuju uglavnom kod ptica, povremeno i u određenim okolnostima njime se mogu zaraziti i ljudi.

(3)

U slučaju izbijanja influence ptica u određenoj državi članici (dalje u tekstu: „predmetna država članica”) postoji opasnost da se uzročnik bolesti proširi na druga gospodarstva na kojima se drži perad ili na druge ptice koje se drže u zatočeništvu. Zbog toga se uzročnik bolesti može proširiti iz predmetnih država članica u druge države članice ili treće zemlje trgovinom živom peradi ili drugim pticama koje se drže u zatočeništvu ili njihovim proizvodima.

(4)

Direktivom Vijeća 2005/94/EZ (3) utvrđene su određene preventivne mjere povezane s nadzorom i ranim otkrivanjem influence ptica te minimalne mjere kontrole koje je potrebno primijeniti u slučaju izbijanja te bolesti kod peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu. Tom se Direktivom uspostavljaju zaražena i ugrožena područja u slučaju izbijanja visokopatogene influence ptica. Naime, kako bi se sačuvalo zdravlje ptica na ostatku područja primjenjuje se regionalizacija zahvaljujući kojoj se sprječava unošenje patogenog uzročnika i osigurava rano otkrivanje bolesti.

(5)

Virus visokopatogene influence ptica A podtipa H5N8 može se proširiti tijekom migracije divljih ptica na velike udaljenosti. Mađarska, Njemačka, Austrija, Hrvatska, Nizozemska, Danska, Švedska, Finska i Rumunjska otkrile su taj virus na velikom broju uglavnom uginulih divljih ptica različitih vrsta. Nakon tih nalaza u navedenim državama članicama slučajevi izbijanja te bolesti uzrokovane istim podtipom virusa potvrđeni su u Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj.

(6)

Reakcija na trenutačnu epidemiju donošenje je nekoliko provedbenih odluka Komisije o zaštitnim mjerama povezanima s izbijanjem visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 u određenim državama članicama. Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/1968 (4), (EU) 2016/2011 (5) i (EU) 2016/2012 (6) donesene su nakon izbijanja visokopatogene influence ptica u Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji te nakon što su u tim državama članicama uspostavljena zaražena i ugrožena područja u skladu s Direktivom 2005/94/EZ. Tim provedbenim odlukama predviđeno je da zaražena i ugrožena područja uspostavljena u predmetnim državama članicama u skladu s Direktivom 2005/94/EZ obuhvaćaju barem područja koja su navedena u prilozima tim provedbenim odlukama.

(7)

Nadalje, nakon novih slučajeva izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 u Mađarskoj Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2016/1968 izmijenjen je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/2010 (7). Poslije su zbog novih slučajeva izbijanja bolesti u Njemačkoj i Mađarskoj prilozi provedbenim odlukama (EU) 2016/1968 i (EU) 2016/2011 izmijenjeni Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/2064 (8).

(8)

Naposljetku su nakon obavijesti o prvim slučajevima izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 od u Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj donesene provedbene odluke Komisije (EU) 2016/2065 (9), (EU) 2016/2086 (10) i (EU) 2016/2085 (11).

(9)

Komisija je za sve slučajeve razmotrila mjere koje je poduzela predmetna država članica u skladu s Direktivom 2005/94/EZ i uvjerila se da su granice zaraženih i ugroženih područja koje su uspostavila nadležna tijela u predmetnim državama članicama na dovoljnoj udaljenosti od svih gospodarstava na kojima je potvrđeno izbijanje bolesti.

(10)

Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjegle neopravdane prepreke trgovini koje nameću treće zemlje, potrebno je na razini Unije brzo utvrditi zaražena i ugrožena područja uspostavljena u predmetnim državama članicama.

(11)

Trenutačno epidemiološko stanje vrlo je dinamično i konstantno se mijenja. U okviru nadzora influence ptica koji je trenutačno u tijeku u državama članicama i dalje se kod divljih ptica pronalazi virus visoko patogene influence ptica podtipa H5N8. Zbog prisutnosti tog virusa kod divljih ptica kontinuirano postoji opasnost od izravnog i neizravnog unošenja virusa influence ptica na peradarska gospodarstva, a nakon toga i rizik od širenja influence ptica s peradarskoga gospodarstva na kojem se pojavila bolest na druga peradarska gospodarstva.

(12)

S obzirom na promjenjivo epidemiološko stanje u Uniji te na sezonsko kruženje virusa kod divljih ptica, u predstojećim mjesecima postoji opasnost od novih slučajeva izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 u Uniji. Komisija stoga kontinuirano procjenjuje epidemiološko stanje i preispituje mjere.

(13)

Stoga je radi jasnoće i ažurnog obavještavanja država članica, trećih zemalja i dionika o trenutačnom epidemiološkom stanju primjereno u jednom aktu Unije navesti sva zaražena i ugrožena područja koja su uspostavila nadležna tijela u predmetnim državama članicama u skladu s Direktivom 2005/94/EZ te bi trajanje te regionalizacije trebalo odrediti uzimajući u obzir epidemiološko stanje visokopatogene influence ptica.

(14)

Provedbene odluke (EU) 2016/1968, (EU) 2016/2011, (EU) 2016/2012, (EU) 2016/2065, (EU) 2016/2085 i (EU) 2016/2086 stavljaju se izvan snage i zamjenjuju ovim aktom.

(15)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovom se Odlukom na razini Unije utvrđuju zaražena i ugrožena područja koja države članice navedene u Prilogu ovoj Odluci trebaju uspostaviti nakon slučaja ili slučajeva izbijanja influence ptica kod peradi ili ptica koje se drže u zatočeništvu uzrokovanih visokopatogenom influencom podtipa H5N8 u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive 2005/94/EZ te se određuje trajanje mjera koje je potrebno provesti u skladu s člankom 29. stavkom 1. i člankom 31. Direktive 2005/94/EZ („predmetne države članice”).

Članak 2.

Predmetne države članice osiguravaju sljedeće:

(a)

zaražena područja koja su uspostavila njihova nadležna tijela u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2005/94/EZ obuhvaćaju barem područja koja su u dijelu A Priloga ovoj Odluci navedena kao zaražena područja;

(b)

mjere koje je potrebno provesti na zaraženim područjima, kako je navedeno u članku 29. stavku 1. Direktive 2005/94/EZ, zadržavaju se barem do datuma određenih u dijelu A Priloga ovoj Odluci za ta zaražena područja.

Članak 3.

Predmetne države članice osiguravaju sljedeće:

(a)

ugrožena područja koja su uspostavila njihova nadležna tijela u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2005/94/EZ obuhvaćaju barem područja koja su u dijelu B Priloga ovoj Odluci navedena kao ugrožena područja;

(b)

mjere koje je potrebno provesti na ugroženim područjima, kako je navedeno u članku 31. Direktive 2005/94/EZ, zadržavaju se barem do datuma određenih u dijelu B Priloga ovoj Odluci za ta ugrožena područja.

Članak 4.

Provedbene odluke (EU) 2016/1968, (EU) 2016/2011, (EU) 2016/2012, (EU) 2016/2065, (EU) 2016/2085 i (EU) 2016/2086 stavljaju se izvan snage.

Članak 5.

Ova se Odluka primjenjuje do 31. svibnja 2017.

Članak 6.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. prosinca 2016.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)   SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2)   SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3)  Direktiva Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (SL L 10, 14.1.2006., str. 16.).

(4)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1968 od 9. studenoga 2016. o određenim zaštitnim mjerama povezanima s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Mađarskoj (SL L 303, 10.11.2016., str. 23.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2011 od 16. studenoga 2016. o određenim zaštitnim mjerama povezanima s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Njemačkoj (SL L 310, 17.11.2016., str. 73.).

(6)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2012 od 16. studenoga 2016. o određenim zaštitnim mjerama povezanima s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Austriji (SL L 310, 17.11.2016., str. 81.).

(7)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2010 od 16. studenoga 2016. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci (EU) 2016/1968 o određenim zaštitnim mjerama u vezi s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Mađarskoj (SL L 310, 17.11.2016., str. 69.).

(8)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2064 od 24. studenoga 2016. o izmjeni prilogâ provedbenim odlukama (EU) 2016/1968 i (EU) 2016/2011 o određenim zaštitnim mjerama povezanima s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Mađarskoj i Njemačkoj (SL L 319, 25.11.2016., str. 47.).

(9)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2065 od 24. studenoga 2016. o određenim zaštitnim mjerama povezanima s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Danskoj (SL L 319, 25.11.2016., str. 65.).

(10)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2086 od 28. studenoga 2016. o određenim privremenim zaštitnim mjerama povezanima s visoko patogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Švedskoj (SL L 321, 29.11.2016., str. 80.).

(11)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2085 od 28. studenoga 2016. o određenim privremenim zaštitnim mjerama povezanima s visoko patogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Nizozemskoj (SL L 321, 29.11.2016., str. 76.).


PRILOG

DIO A

Zaražena područja u predmetnim državama članicama iz članaka 1. i 2.:

Država članica: Danska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2005/94/EZ

Dijelove općine Helsingør (oznaka ADNS 02217) koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S56.0739; E12.5144

13.12.2016

Država članica: Njemačka

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2005/94/EZ

Kreis Schleswig-Flensburg:

Ab Ortsteil Triangel, Gemeinde Nübel Richtung Norden auf die Schleswiger Straße bis zur Gemeindegrenze Nübel/Tolk, entlang dieser Gemeindegrenze bis zur Schleswiger Straße, östlich am Ortsteil Wellspang vorbei bis zur Gemeindegrenze Böklund, südlich an der Gemeindegrenze entlang bis zur Kattbeker Straße, links ab bis zur Hans-Christophersen-Allee, diese rechts weiter, übergehend in Bellig und Struxdorf bis zur Gemeindegrenze Struxdorf/Böel, an dieser entlang Richtung Süden bis Ortsteil Boholzau, rechts auf Gemeindegrenze Struxdorf/Twedt bis zur Straße Boholz, diese links weiter auf Boholzau und Buschau, bis Ortsteil Buschau, links ab auf Buschau, dann rechts weiter auf Buschau, gleich wieder links auf Lücke bis zur B 201, rechts weiter Richtung Süden bis links Höckerberg, weiter Osterholz bis Sportplatz, dann rechts auf Verbindungsstraße zur Straße Friedenstal, links weiter bis zur Gemeindegrenze Loit/Steinfeld, dieser folgen bis Gemeindegrenze Steinfeld/Taarstedt, dieser links folgen bis Gemeindegrenze Taarstedt/Ulsnis, rechts weiter auf dieser Gemeindegrenze, weiter auf der Gemeindegrenze Taarstedt/Goltoft und Taarstedt/Brodersby und Taarstedt/Schaalby bis Heerweg, dann links weiter auf Heerweg bis Hauptstraße, weiter rechts auf Hauptstraße bis Raiffeisenstraße, rechts weiter auf Hauptstraße bis B 201, links weiter auf B 201 bis Ortsteil Triangel

5.12.2016

Stadt Lübeck:

Von der Kreisgrenze entlang des Sonnenbergsredder bis zum Parkplatz im Waldusener Forst, Richtung Waldhusener Weg, Waldhusener Weg folgend bis zur B75, über die B75 Richtung Solmitzstraße, von der Dummersdorfer Straße zum Neuenteilsredder bis Weg Dummersbarn bis zur Trave, die Trave entlang, Richtung Pötenitzer Wiek, die Landstraße querend zur Lübecker Bucht, Landesgrenze über den Wasserweg zur Strandpromenade, hinüber zur Berlingstraße, über Godewind und Fahrenberg, über Steenkamp zu Rödsaal, Timmendorfer Weg Richtung B76, die B76 überqueren und Bollbrügg folgen, entlang der Kreisgrenze zu Ostholstein bis Sonnenbergsredder

5.12.2016

Kreis Ostholstein:

In der Gemeinde Ratekau nachfolgend beschriebenes Gebiet: Travemünder Straße bis zur Kreisgrenze zur Stadt Lübeck; Ab der Kreisgrenze Ortsteil Kreuzkamp, Offendorfer Straße gen Norden entlang dem Sonnenbergsredder – K15. Vor Warnsdorf entlang des Bachverlaufs bis zum Schloss Warnsdorf. Der Schlossstr. und der Niendorfer Str. bis zur Tarvemünder Straße

5.12.2016

In der Gemeinde Quedlinburg die Ortsteile

—

Quarmbeck

—

Bad Suderode

—

Gernrode

19.12.2016

In der Gemeinde Ballenstedt der Ortsteil

—

Ortsteil Rieder

19.12.2016

In der Gemeinde Thale die Ortsteile

—

Ortsteil Neinstedt

—

Ortsteil Stecklenberg

19.12.2016

Stadt Ueckermünde

17.12.2016

Gemeinde Grambin

17.12.2016

In der Gemeinde Liepgarten der Ortsteil

—

Liepgarten

17.12.2016

In der Gemeinde Mesekenhagen die Ortsteile

—

Mesekenhagen

—

Frätow

—

Gristow

—

Kalkvitz

—

Klein Karrendorf

—

Groß Karrendorf

—

Kowall

12.12.2016

In der Gemeinde Wackerow die Ortsteile

—

Groß Kieshof

—

Groß Kieshof Ausbau

—

Klein Kieshof

12.12.2016

In der Gemeinde Neuenkirchen der Ortsteil

—

Oldenhagen

12.12.2016

In der Gemeinde Neu Boltenhagen die Ortsteile

—

Neu Boltenhagen

—

Karbow

—

Lodmannshagen

12.12.2016

In der Gemeinde Kemnitz der Ortsteil

—

Rappenhagen

12.12.2016

In der Gemeinde Katzow der Ortsteil

—

Kühlenhagen

12.12.2016

In der Gemeinde Kenz-Küstrow die Ortsteile

—

Dabitz

—

Küstrow

—

Zipke

10.12.2016

Stadt Barth einschließlich Ortsteile

—

Tannenheim

—

Glöwitz ohne Ortsteil Planitz

10.12.2016

In der Gemeinde Sundhagen der Ortsteil

—

Jager

12.12.2016

In der Gemeinde Sundhagen die Ortsteile

—

Mannhagen

—

Wilmshagen

—

Hildebrandshagen

—

Altenhagen

—

Klein Behnkenhagen

—

Behnkendorf

—

Groß Behnkenhagen

—

Engelswacht

—

Miltzow

—

Klein Miltzow

—

Reinkenhagen

—

Hankenhagen

10.12.2016

In der Stadt Sassnitz die Ortsteile

—

Sassnitz

—

Dargast

—

Werder

—

Buddenhagen

10.12.2016

In der Gemeinde Sagard: der See am Kreideabbaufeld nördlich von Dargast

10.12.2016

In der Gemeinde Demen der Ort und die Ortsteile

—

Demen

—

Kobande

—

Venzkow

17.12.2016

Landkreis Cloppenburg

Gemeinde Barßel

Ortsteil Harkebrügge

Vom Schnittpunkt Bahnlinie/östliche Gemeindegrenze Barßel entlang der Gemeindegrenze in südlicher Richtung bis zur Bismarckstraße, entlang dieser in westlicher Richtung bis zur Dorfstraße in Harkebrügge, entlang der Dorfstraße in südlicher Richtung bis zur Glittenbergstraße, entlang dieser in westlicher Richtung, dann entlang Kreisstraße, Straße Am Scharrelerdamm und entlang der westlichen Gemeindegrenze nach Norden bis zur Bahnlinie in Elisabethfehn und von dort entlang der Bahnlinie in östlicher Richtung bis zum Ausgangspunkt Bahnlinie/östliche Gemeindegrenze

15.12.2016

Landkreis Ammerland

Gemeinde Edewecht

Schnittpunkt Kreisgrenze/Kortemoorstraße, Kortemoorstraße, Hübscher Berg, Lohorster Straße, Wittenberger Straße, Edewechter Straße, Rothenmethen, Kanalstraße, Am Voßbarg, Wirtschaftweg zwischen „Am Voßbarg” und „Am Jagen”, Am Jagen, Edewechter Straße, Ocholter Straße, Nordloher Straße, Bahnlinie Richtung Barßel bis Kreisgrenze, entlang der Kreisgrenze in südöstliche Richtung bis zum Schnittpunkt Kreisgrenze / Kortemoorstraße

15.12.2016

Država članica: Mađarska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2005/94/EZ

U smjeru sjevera, cesta br. 5402 od područja Jászszentlászló prema području Kiskunmajsa, dva kilometra od područja Jászszentlászló

U smjeru sjevera, cesta br. 5404 od područja Szank do područja Kiskunmajsa, jedan kilometar od područja Szank

U smjeru juga, mjesto na kojem se spajaju cesta br. 5405 i cesta koja spaja područja Szank i Kiskunmajsa-Bodoglár

U smjeru juga, cesta br. 5402 koja spaja područja Kiskunhalas i Kiskunmajsa, 3,5 kilometara od granice s unutarnjim teritorijem područja Kiskunmajsa

S južne strane, cesta br. 5409, 2,7 kilometara od granice s unutarnjim teritorijem područja Kiskunmajsa

S južne strane, dva kilometra od područja Kígyós u smjeru sjevera

S južne strane, 1,5 kilometara od granice s unutarnjim teritorijem područja Csólyospálos u smjeru jugozapada

Na granici okruga, tri kilometra u smjeru jugozapada od mjesta na kojem se spajaju granica okruga i cesta br. 5404 od područja Csólyospálos prema granici okruga

Uzduž granice okruga, mjesto na kojem se spajaju cesta br. 5411 u smjeru istoka od područja Kömpöc i granica okruga

Uzduž granice okruga, 1,5 kilometara od ceste br. 5411

U smjeru zapada, dva kilometra od granice s unutarnjim teritorijem područja Kömpöc

U smjeru sjeverozapada, do granice okruga, 0,5 kilometara u smjeru istoka od krajnje točke granice okruga u smjeru sjevera

U smjeru sjeverozapada, mjesto na kojem se spajaju granica okruga i cesta br. 5412

U smjeru zapada, 0,5 kilometara, a zatim u smjeru sjeverozapada do početne točke; Uključujući dijelove općina Mórahalom i Kistelek okruga Csongrád koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46,419599, I19,858897; S46,393889

21.12.2016

Dijelove općina Kiskunfélegyháza, Kecskemét i Kiskunmajsa okruga Bács-Kiskun koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.682422, I19.638406 i S46.685278, I 19.64; uključujući naseljene dijelove područjâ Bugac (bez područja Bugac-Alsómonostor) i Móricgát-Erdőszéplak

3. 12. 2016.

Dijelove općine Kiskunhalas okruga Bács-Kiskun koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.268418, I19.573609 i S46.229847; I19.619350; uključujući naseljene dijelove područja Kelebia-Újfalu

5. 12. 2016.

Dijelove općine Mórahalom okruga Csongrád koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.342763, I19.886990; uključujući naseljene dijelove područjâ Forráskút, Üllés i Bordány

15. 12. 2016.

Dijelove općine Kunszentmárton okruga Jász-Nagykun-Szolnok koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.8926211; I20.367360 i N46.896193, E20.388287; uključujući naseljene dijelove područja Öcsöd

16. 12. 2016.

Dijelove općine Kiskunmajsa okruga Bács-Kiskun koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.584528, I19.665409

17. 12. 2016.

Država članica: Nizozemska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2005/94/EZ

Biddinghuizen

—

Vanaf kruising Swifterweg (N710) met Hoge Vaart (water), Hoge Vaart volgen in noordoostelijke richting tot aan Oosterwoldertocht (water)

—

Oosterwoldertocht volgen in zuidoostelijke richting tot aan Elburgerweg (N309)

—

Elburgerweg (N309) volgen tot aan de brug in Flevoweg over het Veluwemeer

—

Veluwemeer volgen in zuidwestelijke richting tot aan Bremerbergweg (N708)

—

Bremerbergweg (N708) volgen in noodwestelijke richting overgaand in Oldebroekerweg tot aan Swifterweg (N710)

—

Swifterweg (N710)volgen in noordelijke richting tot aan Hoge Vaart (water)

19.12.2016

Država članica: Austrija

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2005/94/EZ

Gemeinden Bregenz, Hard, Fußach, Lauterach

14.12.2016

Država članica: Švedska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2005/94/EZ

Dijelove općine Helsingborg (oznaka ADNS 01200) koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na koordinatama S56,053495 i I12,848939 (WGS84)

23.12.2016

DIO B

Ugrožena područja u predmetnim državama članicama iz članaka 1. i 3.:

Država članica: Danska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 31. Direktive 2005/94/EZ

Područje dijelova općina Helsingør, Gribskov i Fredensborg koji se nalaze izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S56.0739; I12.5144.

22.12.2016

Dijelove općine Helsingør (oznaka ADNS 02217) koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S56.0739; E12.5144

od 14.12.2016 do 22.12.2016

Država članica: Njemačka

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 31. Direktive 2005/94/EZ

Kreis Schleswig-Flensburg:

Entlang der äußeren Gemeindegrenze Schleswig, weiter auf äußere Gemeindegrenze Lürschau, weiter auf äußere Gemeindegrenze Idstedt, weiter auf äußere Gemeindegrenze Stolk, weiter auf äußere Gemeindegrenze Klappholz, weiter auf äußere Gemeindegrenze Havetoft, weiter auf obere Gemeindegrenze Mittelangeln, weiter auf obere Gemeindegrenze Mohrkirch, weiter auf äußere Gemeindegrenze Saustrup, weiter auf äußere Gemeindegrenze Wagersrott, weiter auf äußere Gemeindegrenze Dollrottfeld, weiter auf äußere Gemeindegrenze Boren bis zur Kreisgrenze, an der Kreisgrenze entlang bis

14.12.2016

Kreis Rendsburg-Eckernförde:

 

Gemeinde Kosel: gesamtes Gemeindegebiet.

 

Gemeinde Rieseby

 

Amtsgrenze Rieseby, südlich weiter Amtsgrenze Kosel entlang bis Kreisgrenze

14.12.2016

Kreis Schleswig-Flensburg:

Südlich an der Gemeindegrenze Borwedel entlang, weiter auf unterer Gemeindegrenze Fahrdorf bis zur Gemeindegrenze Schleswig

14.12.2016

Stadt Lübeck:

Von der Kreisgrenze über den Wasserweg durch den Petroleumhafen, weiter durch die Trave, Verlängerung des Sandbergs, die B75 queren Richtung Heiligen-Geist Kamp, weiter über die Arnimstraße und Edelsteinstraße, über Heiweg Richtung Wesloer Tannen bzw. Brandenbaumer Tannen, die Landesgrenze entlang, die Landstraße überqueren, am Wasser entlang bis zur Kreisgrenze zu Ostholstein, die Kreisgrenze entlang zum Petroleumhafen

14.12.2016

Kreis Ostholstein:

Die Gemeinden Ratekau, Bad Schwartau und Timmendorfer Strand sowie der nachfolgend beschriebene Bereich der Gemeinde Scharbeutz: Dem Straßenverlauf der L 102 ab der Straße Bövelstredder folgend bis zur B76, der Bundestraße bis zur Wasserlinie folgend, weiter bis zur Gemeindegrenze Timmendorfer Strand

14.12.2016

Gemeinde Ditfurt

28.12.2016

In der Stadt Quedlinburg die Ortsteile

—

Gersdorfer Burg

—

Morgenrot

—

Münchenhof

—

Quarmbeck

28.12.2016

In der Stadt Ballenstedt die Ortsteile

—

Asmusstedt

—

Badeborn

—

Opperode

—

Radisleben

—

Rieder

28.12.2016

In der Stadt Harzgerode die Ortsteile

—

Hänichen

—

Mägdesprung

28.12.2016

In der Gemeinde Blankenburg die Orte und Ortsteile

—

Timmenrode

—

Wienrode

28.12.2016

In der Stadt Thale die Ortsteile

—

Friedrichsbrunn

—

Neinstedt

—

Warnstedt

—

Weddersleben

—

Westerhausen

28.12.2016

In der Gemeinde Selmsdorf die Orte und Ortsteile

—

Hof Selmsdorf

—

Selmsdorf

—

Lauen

—

Sülsdorf

—

Teschow

—

Zarnewanz

14.12.2016

In der Gemeinde Lüdersdorf der Ort

—

Palingen

14.12.2016

In der Gemeinde Schönberg der Ort

—

Kleinfeld

14.12.2016

In der Gemeinde Dassow die Orte und Ortsteile

—

Barendorf

—

Benckendorf

14.12.2016

In der Stadt Torgelow der Ortsteil

—

Torgelow-Holländerei

26.12.2016

In der Stadt Eggesin mit dem Ortsteil

—

Hoppenwalde

sowie den Wohnsiedlungen

—

Eggesiner Teerofen

—

Gumnitz (Gumnitz Holl und Klein Gumnitz)

—

Karpin

26.12.2016

In der Stadt Ueckermünde die Ortsteile

—

Bellin

—

Berndshof

26.12.2016

Gemeinde Mönkebude

26.12.2016

Gemeinde Leopoldshagen

26.12.2016

Gemeinde Meiersberg

26.12.2016

In der Gemeinde Liepgarten die Ortsteile

—

Jädkemühl

—

Starkenloch

26.12.2016

In der Gemeinde Luckow die Ortsteile

—

Luckow

—

Christiansberg

26.12.2016

Gemeinde Vogelsang-Warsin

26.12.2016

In der Gemeinde Lübs die Ortsteile

—

Lübs

—

Annenhof

—

Millnitz

26.12.2016

In der Gemeinde Ferdinandshof die Ortsteile

—

Blumenthal

—

Louisenhof

—

Sprengersfelde

26.12.2016

Die Stadt Wolgast und die Ortsteile

—

Buddenhagen

—

Hohendorf

—

Pritzier

—

Schlaense

—

Tannenkamp

21.12.2016

In der Hansestadt Greifswald die Stadtteile

—

Fettenvorstadt

—

Fleischervorstadt

—

Industriegebiet

—

Innenstadt

—

Nördliche Mühlenvorstadt

—

Obstbaumsiedlung

—

Ostseeviertel

—

Schönwalde II

—

Stadtrandsiedlung

—

Steinbeckervorstadt

—

südliche Mühlenstadt

21.12.2016

In der Hansestadt Greifswald die Stadtteile

—

Schönwalde I

—

Südstadt

21.12.2016

In der Hansestadt Greifswald die Stadtteile

—

Friedrichshagen

—

Ladebow

—

Insel Koos

—

Ostseeviertel

—

Riems

—

Wieck

—

Eldena

21.12.2016

In der Gemeinde Groß Kiesow die Ortsteile

—

Kessin

—

Krebsow

—

Schlagtow

—

Schlagtow Meierei

21.12.2016

In der Gemeinde Karlsburg die Ortsteile

—

Moeckow

—

Zarnekow

21.12.2016

In der Gemeinde Lühmannsdorf die Ortsteile

—

Lühmannsdorf

—

Brüssow

—

Giesekenhagen

—

Jagdkrug

21.12.2016

In der Gemeinde Wrangelsburg die Ortsteile

—

Wrangelsburg

—

Gladrow

21.12.2016

In der Gemeinde Züssow der Ortsteil

—

Züssow

21.12.2016

In der Gemeinde Neuenkirchen die Ortsteile

—

Neuenkirchen

—

Oldenhagen

—

Wampen

21.12.2016

In der Gemeinde Wackerow die Ortsteile

—

Wackerow

—

Dreizehnhausen

—

Groß Petershagen

—

Immenhorst

—

Jarmshagen

—

Klein Petershagen

—

Steffenshagen

21.12.2016

In der Gemeinde Hinrichshagen die Ortsteile

—

Hinrichshagen

—

Feldsiedlung

—

Heimsiedlung

—

Chausseesiedlung

—

Hinrichshagen Hof I und II

—

Neu Ungnade

21.12.2016

In der Gemeinde Mesekenhagen der Ortsteil

—

Broock

21.12.2016

In der Gemeinde Levenhagen die Ortsteile

—

Levenhagen

—

Alt Ungnade

—

Boltenhagen

—

Heilgeisthof

21.12.2016

In der Gemeinde Diedrichshagen die Ortsteile

—

Diedrichshagen

—

Guest

21.12.2016

In der Gemeinde Brünzow die Ortsteile

—

Brünzow

—

Klein Ernsthof

—

Kräpelin

—

Stielow

—

Stielow Siedlung

—

Vierow

21.12.2016

In der Gemeinde Hanshagen der Ortsteil

—

Hanshagen

21.12.2016

In der Gemeinde Katzow die Ortsteile

—

Katzow

—

Netzeband

21.12.2016

In der Gemeinde Kemnitz die Ortsteile

—

Kemnitz

—

Kemnitzerhagen

—

Kemnitz Meierei

—

Neuendorf

—

Neuendorf Ausbau

—

Rappenhagen

21.12.2016

In der Gemeinde Loissin die Ortsteile

—

Gahlkow

—

Ludwigsburg

21.12.2016

Gemeinde Lubmin gesamt

21.12.2016

In der Gemeinde Neu Boltenhagen die Ortsteile

—

Neu Boltenhagen

—

Loddmannshagen

21.12.2016

In der Gemeinde Rubenow die Ortsteile

—

Rubenow

—

Groß Ernsthof

—

Latzow

—

Nieder Voddow

—

Nonnendorf

—

Rubenow Siedlung

—

Voddow

21.12.2016

In der Gemeinde Wusterhusen die Ortsteile

—

Wusterhusen

—

Gustebin

—

Pritzwald

—

Konerow

—

Stevelin

21.12.2016

Gemeinde Kenz-Küstrow ohne die im Sperrbezirk liegenden Ortsteile

20.12.2016

In der Gemeinde Löbnitz die Ortsteile

—

Saatel

—

Redebas

—

Löbnitz

—

Ausbau Löbnitz

20.12.2016

In der Gemeinde Divitz-Spoldershagen die Ortsteile

—

Divitz

—

Frauendorf

—

Wobbelkow

—

Spoldershagen

20.12.2016

Stadt Barth: restliches Gebiet außerhalb des Sperrbezirks

20.12.2016

In der Gemeinde Fuhlendorf die Ortsteile

—

Fuhlendorf

—

Bodstedt

—

Gut Glück

20.12.2016

Gemeinde Pruchten gesamt

20.12.2016

Gemeinde Ostseebad Zingst gesamt

20.12.2016

In der Hansestadt Stralsund die Stadtteile

—

Voigdehagen

—

Andershof

—

Devin

22.12.2016

In der Gemeinde Wendorf die Ortsteile

—

Zitterpenningshagen

—

Teschenhagen

22.12.2016

Gemeinde Neu Bartelshagen gesamt

20.12.2016

Gemeinde Groß Kordshagen gesamt

20.12.2016

In der Gemeinde Kummerow der Ortsteil

—

Kummerow-Heide

20.12.2016

Gemeinde Groß Mohrdorf: Großes Holz westlich von Kinnbackenhagen ohne Ortslage Kinnbackenhagen

20.12.2016

In der Gemeinde Altenpleen die Ortsteile

—

Nisdorf

—

Günz

—

Neuenpleen

20.12.2016

Gemeinde Velgast: Karniner Holz und Bussiner Holz nördlich der Bahnschiene sowie Ortsteil Manschenhagen

20.12.2016

Gemeinde Karnin gesamt

22.12.2016

In der Stadt Grimmen die Ortsteile

—

Hohenwarth

—

Stoltenhagen

22.12.2016

In der Gemeinde Wittenhagen die Ortsteile

—

Glashagen

—

Kakernehl

—

Wittenhagen

—

Windebrak

22.12.2016

In der Gemeinde Elmenhorst die Ortsteile

—

Bookhagen

—

Elmenhorst

—

Neu Elmenhorst

22.12.2016

Gemeinde Zarrendorf gesamt

22.12.2016

In der Gemeinde Süderholz die Ortsteile

—

Griebenow

—

Dreizehnhausen

—

Kreutzmannshagen

21.12.2016

In der Gemeinde Süderholz die Ortsteile

—

Willershusen

—

Wüst Eldena

—

Willerswalde

—

Bartmannshagen

22.12.2016

In der Gemeinde Sundhagen alle nicht im Sperrbezirk befindlichen Ortsteile

22.12.2016

Gemeinde Lietzow gesamt

22.12.2016

Stadt Sassnitz: Gemeindegebiet außerhalb des Sperrbezirkes

22.12.2016

Gemeinde Sagard gesamt

22.12.2016

In der Gemeinde Glowe die Ortsteile

—

Polchow

—

Bobbin

—

Spyker

—

Baldereck

22.12.2016

Gemeinde Seebad Lohme gesamt

22.12.2016

In der Gemeinde Garz/Rügen

—

auf der Halbinsel Zudar ein Uferstreifen von 500 m Breite östlich von Glewitz zwischen Fähranleger und Palmer Ort

22.12.2016

In der Gemeinde Garz/Rügen der Ortsteil

—

Glewitz

22.12.2016

In der Gemeinde Gustow die Ortsteile

—

Prosnitz

—

Sissow

22.12.2016

In der Gemeinde Poseritz der Ortsteil

—

Venzvitz

22.12.2016

In der Gemeinde Ostseebad Binz der Ortsteil

—

Prora

22.12.2016

In der Gemeinde Gneven der Ortsteil

—

Vorbeck

26.12.2016

In der Gemeinde Langen Brütz der Orsteil

—

Kritzow

26.12.2016

In der Gemeinde Barnin die Orte, Ortsteile und Ortslagen

—

Barnin

—

Hof Barnin

26.12.2016

In der Gemeinde Bülow der Ort und Ortsteile

—

Bülow

—

Prestin

—

Runow

26.12.2016

In der Gemeinde Stadt Crivitz die Orte und Ortsteile

—

Augustenhof

—

Basthorst

—

Crivitz, Stadt

—

Gädebehn

—

Kladow

—

Muchelwitz

—

Bahnstrecke

—

Wessin

—

Badegow

—

Radepohl

26.12.2016

In der Gemeinde Demen der Ortsteil

—

Buerbeck

26.12.2016

In der Gemeinde Zapel der Ort und die Ortsteile

—

Zapel

—

Zapel-Hof

—

Zapel-Ausbau

26.12.2016

In der Gemeinde Friedrichsruhe die Ortsteile

—

Goldenbow

—

Ruthenbeck

—

Neu Ruthenbeck und Bahnhof

26.12.2016

In der Gemeinde Zölkow der Ort und die Ortsteile

—

Kladrum

—

Zölkow

—

Groß Niendorf

26.12.2016

In der Gemeinde Dabel der Ort und die Ortsteile

—

Dabel

—

Turloff

—

Dabel-Woland

26.12.2016

In der Gemeinde Kobrow der Ort und die Ortsteile

—

Dessin

—

Kobrow I

—

Kobrow II

—

Stieten

—

Wamckow

—

Seehof

—

Hof Schönfeld

26.12.2016

In der Gemeinde Stadt Sternberg die Gebiete

—

Obere Seen und Wendfeld

—

Peeschen

26.12.2016

In der Gemeinde Stadt Brüel die Ortsteile

—

Golchen

—

Alt Necheln

—

Neu Necheln

26.12.2016

In der Gemeinde Kuhlen-Wendorf der Ort und die Ortsteile

—

Gustävel

—

Holzendorf

—

Müsselmow

—

Weberin

—

Wendorf

26.12.2016

In der Gemeinde Weitendorf die Orsteile

—

Jülchendorf

—

Kaarz

—

Schönlage

26.12.2016

Stadt Ueckermünde

od 18.12.2016 do 26.12.2016

Gemeinde Grambin

od 18.12.2016 do 26.12.2016

In der Gemeinde Liepgarten der Ortsteil

—

Liepgarten

od 18.12.2016 do 26.12.2016

Kreis Schleswig-Flensburg:

Ab Ortsteil Triangel, Gemeinde Nübel Richtung Norden auf die Schleswiger Straße bis zur Gemeindegrenze Nübel/Tolk, entlang dieser Gemeindegrenze bis zur Schleswiger Straße, östlich am Ortsteil Wellspang vorbei bis zur Gemeindegrenze Böklund, südlich an der Gemeindegrenze entlang bis zur Kattbeker Straße, links ab bis zur Hans-Christophersen-Allee, diese rechts weiter, übergehend in Bellig und Struxdorf bis zur Gemeindegrenze Struxdorf/Böel, an dieser entlang Richtung Süden bis Ortsteil Boholzau, rechts auf Gemeindegrenze Struxdorf/Twedt bis zur Straße Boholz, diese links weiter auf Boholzau und Buschau, bis Ortsteil Buschau, links ab auf Buschau, dann rechts weiter auf Buschau, gleich wieder links auf Lücke bis zur B 201, rechts weiter Richtung Süden bis links Höckerberg, weiter Osterholz bis Sportplatz, dann rechts auf Verbindungsstraße zur Straße Friedenstal, links weiter bis zur Gemeindegrenze Loit/Steinfeld, dieser folgen bis Gemeindegrenze Steinfeld/Taarstedt, dieser links folgen bis Gemeindegrenze Taarstedt/Ulsnis, rechts weiter auf dieser Gemeindegrenze, weiter auf der Gemeindegrenze Taarstedt/Goltoft und Taarstedt/Brodersby und Taarstedt/Schaalby bis Heerweg, dann links weiter auf Heerweg bis Hauptstraße, weiter rechts auf Hauptstraße bis Raiffeisenstraße, rechts weiter auf Hauptstraße bis B 201, links weiter auf B 201 bis Ortsteil Triangel

od 6.12.2016 do 14.12.2016

Stadt Lübeck:

Von der Kreisgrenze entlang des Sonnenbergsredder bis zum Parkplatz im Waldusener Forst, Richtung Waldhusener Weg, Waldhusener Weg folgend bis zur B75, über die B75 Richtung Solmitzstraße, von der Dummersdorfer Straße zum Neuenteilsredder bis Weg Dummersbarn bis zur Trave, die Trave entlang, Richtung Pötenitzer Wiek, die Landstraße querend zur Lübecker Bucht, Landesgrenze über den Wasserweg zur Strandpromenade, hinüber zur Berlingstraße, über Godewind und Fahrenberg, über Steenkamp zu Rödsaal, Timmendorfer Weg Richtung B76, die B76 überqueren und Bollbrügg folgen, entlang der Kreisgrenze zu Ostholstein bis Sonnenbergsredder

od 6.12.2016 do 14.12.2016

Kreis Ostholstein:

In der Gemeinde Ratekau nachfolgend beschriebenes Gebiet: Travemünder Straße bis zur Kreisgrenze zur Stadt Lübeck; Ab der Kreisgrenze Ortsteil Kreuzkamp, Offendorfer Straße gen Norden entlang dem Sonnenbergsredder – K15. Vor Warnsdorf entlang des Bachverlaufs bis zum Schloss Warnsdorf. Der Schlossstr. und der Niendorfer Str. bis zur Tarvemünder Straße

od 6.12.2016 do 21.12.2016

In der Gemeinde Mesekenhagen die Ortsteile

—

Mesekenhagen

—

Frätow

—

Gristow

—

Kalkvitz

—

Klein Karrendorf

—

Groß Karrendorf

—

Kowall

od 13.12.2016 do 21.12.2016

In der Gemeinde Wackerow die Ortsteile

—

Groß Kieshof

—

Groß Kieshof Ausbau

—

Klein Kieshof

od 13.12.2016 do 21.12.2016

In der Gemeinde Neuenkirchen der Ortsteil

—

Oldenhagen

od 13.12.2016 do 21.12.2016

In der Gemeinde Neu Boltenhagen die Ortsteile

—

Neu Boltenhagen

—

Karbow

—

Lodmannshagen

od 13.12.2016 do 21.12.2016

In der Gemeinde Kemnitz der Ortsteil

—

Rappenhagen

od 13.12.2016 do 21.12.2016

In der Gemeinde Katzow der Ortsteil

—

Kühlenhagen

od 13.12.2016 do 21.12.2016

In der Gemeinde Kenz-Küstrow die Ortsteile

—

Dabitz

—

Küstrow

—

Zipke

od 11.12.2016. do 20.12.2016

Stadt Barth einschließlich Ortsteile

—

Tannenheim

—

Glöwitz ohne Ortsteil Planitz

od 11.12.2016. do 20.12.2016

In der Gemeinde Sundhagen der Ortsteil

—

Jager

od 13.12.2016 do 22.12.2016

In der Gemeinde Sundhagen die Ortsteile

—

Mannhagen

—

Wilmshagen

—

Hildebrandshagen

—

Altenhagen

—

Klein Behnkenhagen

—

Behnkendorf

—

Groß Behnkenhagen

—

Engelswacht

—

Miltzow

—

Klein Miltzow

—

Reinkenhagen

—

Hankenhagen

od 11.12.2016 do 22.12.2016

In der Stadt Sassnitz die Ortsteile

—

Sassnitz

—

Dargast

—

Werder

—

Buddenhagen

od 11.12.2016. do 22.12.2016

In der Gemeinde Sagard: der See am Kreideabbaufeld nördlich von Dargast

od 11.12.2016 do 22.12.2016

In der Gemeinde Demen der Ort und die Ortsteile

—

Demen

—

Kobande

—

Venzkow

od 18.12.2016 do 26.12.2016

In der Gemeinde Quedlinburg die Ortsteile

—

Quarmbeck

—

Bad Suderode

—

Gernrode

od 20.12.2016 do 29.12.2016

In der Gemeinde Ballenstedt der Ortsteil

—

Ortsteil Rieder

od 20.12.2016 do 29.12.2016

In der Gemeinde Thale die Ortsteile

—

Ortsteil Neinstedt

—

Ortsteil Stecklenberg

od 20.12.2016 do 29.12.2016

Landkreis Cloppenburg

Von der Kreuzung B 401/B 72 in nördlicher Richtung entlang der B 72 bis zur Kreisgrenze, von dort entlang der Kreisgrenze in östlicher und südöstlicher Richtung bis zur L 831 in Edewechterdamm, von dort entlang der L 831 (Altenoyther Straße) in südwestlicher Richtung bis zum Lahe-Ableiter, entlang diesem in nordwestlicher Richtung bis zum Buchweizendamm, entlang diesem weiter über Ringstraße, Zum Kellerdamm, Vitusstraße, An der Mehrenkamper Schule, Mehrenkamper

Straße und Lindenweg bis zur K 297 (Schwaneburger Straße), entlang dieser in nordwestlicher Richtung bis zur B 401 und entlang dieser in westlicher Richtung bis zum Ausgangspunkt Kreuzung B 401/B 72

24.12.2016

Landkreis Ammerland

Schnittpunkt Kreisgrenze/Edamer Straße, Edamer Straße, Hauptstraße, Auf der Loge, Zur Loge, Lienenweg, Zur Tonkuhle, Burgfelder Straße, Wischenweg, Querensteder Straße, Langer Damm, An den Feldkämpen, Pollerweg, Ocholter Straße, Westerstede Straße, Steegenweg, Rostruper Straße, Rüschendamm, Torsholter Hauptstraße, Südholter Straße, Westersteder Straße, Westerloyer Straße, Strohen, In der Loge, Buernstraße, Am Damm, Moorweg, Plackenweg, Ihausener Straße, Eibenstraße, Eichenstraße, Klauhörner Straße, Am Kanal, Aper Straße, Stahlwerkstraße, Ginsterweg, Am Uhlenmeer, Grüner Weg, Südgeorgsfehner Straße, Schmuggelpadd, Wasserzug Bitsche bzw. Kreisgrenze, Hauptstraße, entlang Kreisgrenze in südöstlicher Richtung bis zum Schnittpunkt Kreisgrenze/Edamer Straße

Das Beobachtungsgebiet umfasst alle an beiden Straßenseiten gelegenen Tierhaltungen

24.12.2016

Landkreis Leer

Gemeinde Detern

Anfang an der Kreisgrenze Cloppenburg-Leer auf der B72 Höhe Ubbehausen. In nördlicher Richtung Ecke „Borgsweg”/ „Lieneweg” weiter in nördlicher Richtung auf den „Deelenweg”. Diesem wieder folgend auf den „Handwieserweg”. Diesem nordöstlich folgend auf die „Barger Straße” und weiter nördlich auf die Straße „Am Barger Schöpfswerkstief”.

Dieser östlich folgend, dann nördlich auf die Straße „Fennen” weiter und dieser nördlich folgend auf die Straße „Zur Wassermühle”.

Nördlich über die Jümme dem Aper Tief folgend in Höhe des „Französischer Weg” auf die „Osterstraße”. Von dort Richtung Kreisgrenze zum Landkreis Ammerland und dieser weiter folgend zum Ausgangspunkt Höhe Ubbehausen

24.12.2016

Država članica: Mađarska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 31. Direktive 2005/94/EZ

Područje dijelova okruga Orosháza i Mezőkovácsháza općine Békés i područje dijelova okruga Makó općine Csongrád izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S46.39057; I20.74251; uključujući naseljene dijelove područja Békéssámson, Kaszaper, Végegyháza i Mezőhegyes te administrativne dijelove područja Pitvaros i Csanádalberti

6.12.2016

Područje okruženo sljedećim cestama: Cesta br. 52 od mjesta na kojem se spajaju ceste M5 i br. 52 na području Kecskemét do mjesta spajanja s cestom br. 5301. Od tog mjesta do ceste br. 5301 do mjesta spajanja s cestom br. 5309. Cesta br. 5309 do područja Kiskunhalas. Od područja Kiskunhalas, cesta br. 5408 do granice okruga. Uzduž granice okruga do ceste M5 do početne točke mjesta spajanja cesta br. 52 i M5.

21.12.2016

U smjeru sjevera, cesta br. 5402 od područja Jászszentlászló prema području Kiskunmajsa, dva kilometra od područja Jászszentlászló

U smjeru sjevera, cesta br. 5404 od područja Szank do područja Kiskunmajsa, jedan kilometar od područja Szank

U smjeru juga, mjesto na kojem se spajaju cesta br. 5405 i cesta koja spaja područja Szank i Kiskunmajsa-Bodoglár

U smjeru juga, cesta br. 5402 koja spaja područja Kiskunhalas i Kiskunmajsa, 3,5 kilometara od granice s unutarnjim teritorijem područja Kiskunmajsa

S južne strane, cesta br. 5409, 2,7 kilometara od granice s unutarnjim teritorijem područja Kiskunmajsa

S južne strane, dva kilometra od područja Kígyós u smjeru sjevera

S južne strane, 1,5 kilometara od granice s unutarnjim teritorijem područja Csólyospálos u smjeru jugozapada

Na granici okruga, tri kilometra u smjeru jugozapada od mjesta na kojem se spajaju granica okruga i cesta br. 5404 od područja Csólyospálos prema granici okruga

Uzduž granice okruga, mjesto na kojem se spajaju cesta br. 5411 u smjeru istoka od područja Kömpöc i granica okruga

Uzduž granice okruga, 1,5 kilometara od ceste br. 5411

U smjeru zapada, dva kilometra od granice s unutarnjim teritorijem područja Kömpöc

U smjeru sjeverozapada, do granice okruga, 0,5 kilometara u smjeru istoka od krajnje točke granice okruga u smjeru sjevera

U smjeru sjeverozapada, mjesto na kojem se spajaju granica okruga i cesta br. 5412

U smjeru zapada, 0,5 kilometara, a zatim u smjeru sjeverozapada do početne točke; uključujući dijelove općina Mórahalom i Kistelek okruga Csongrád koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46,419599, I19,858897; S46,393889

od 22.12.2016 do 30.12.2016

Područje dijelova okrugâ Kiskunfélegyháza, Kecskemét, Kiskőrös i Kiskunmajsa općine Bács-Kiskun izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S46.682422, I19.638406 i S46.685278, I 19.64

12.12.2016

Dijelove općina Kiskunfélegyháza, Kecskemét i Kiskunmajsa okruga Bács-Kiskun koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.682422, I19.638406 i S46.685278, I 19.64; uključujući naseljene dijelove područjâ Bugac (bez područja Bugac-Alsómonostor) i Móricgát-Erdőszéplak

od 4.12.2016 do 12.12.2016

Područje dijelova okrugâ Kiskunhalas i Jánoshalma općine Bács-Kiskun i područje dijelova okruga Mórahalom općine Csongrád izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S46.268418, I19.573609 i S46.229847; I19.619350; uključujući naseljene dijelove područja Balotaszállás

20.12.2016

Dijelove općine Kiskunhalas okruga Bács-Kiskun koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.268418; I19.573609 i S46.229847; I19.619350; uključujući naseljene dijelove područja Kelebia-Újfalu

od 12.12.2016. do 20.12.2016.

Područje dijelova okrugâ Kiskunhalas i Jánoshalma općine Bács-Kiskun i područje dijelova okruga Mórahalom općine Csongrád izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S46.229847; I19.619350

14.12.2016

Područje dijelova okrugâ Mórahalom, Kistelek i Szeged općine Csongrád i područje dijelova okruga Kiskunmajsa općine Bács-Kiskun izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S46.342763, I19.886990

24.12.2016

Dijelove općine Mórahalom okruga Csongrád koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.342763, I19.886990; uključujući naseljene dijelove područjâ Forráskút, Üllés i Bordány

od 16.12.2016 do 24.12.2016

Područje dijelova okrugâ Kunszentmárton i Mezőtúr općine Jász-Nagykun i područje dijelova okruga Szarvas općine Békés izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S46.8926211, I20.367360 i S46.896193, I20.388287; uključujući naseljene dijelove područja Békésszentandrás i Kunszentmárton

25.12.2016

Dijelove općine Kunszentmárton okruga Jász-Nagykun-Szolnok koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.8926211, I20.367360 i S46.896193, I20.388287; uključujući naseljeni dio područja Öcsöd

od 17.12.2016 do 25.12.2016

Područje dijelova okrugâ Kiskunmajsa i Kiskunfélegyháza općine Bács-Kiskun izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području u obliku kruga radijusa deset kilometara sa središtem na GPS koordinatama S46.584528, I19.665409

26.12.2016

Dijelove općine Kiskunmajsa okruga Bács-Kiskun koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na GPS koordinatama S46.584528, I19.665409

od 18.12.2016 do 26.12.2016

Država članica: Nizozemska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 31. Direktive 2005/94/EZ

Biddinghuizen

—

Vanaf Knardijk N302 in Harderwijk de N302 volgen in noordwestelijke richting tot aan de N305

—

Bij splitsing de N305 volgen in noordelijke richting tot aan N302

—

De N302 volgen tot Vleetweg

—

De Vleetweg volgen tot aan de Kuilweg

—

De kuilweg volgen tot aan de Rietweg

—

De Rietweg volgen in noordoostelijke richting tot aan de Larserringweg

—

De Larserringweg volgen in noordelijke richting tot de Zeeasterweg

—

De Zeeasterweg volgen in oostelijke richting tot aan Lisdoddepad

—

Lisdoddepad volgen in noordelijke richting tot aan de Dronterweg

—

De Dronterweg volgen in oostelijke richting tot aan de Biddingweg (N710)

—

De Biddingweg (N710) in noordelijke richting volgen tot aan de Elandweg

—

De Elandweg volgen in westelijke richting tot aan de Dronterringweg (N307)

—

Dronterringweg (N307) volgen in Zuidoostelijke overgaand in Hanzeweg tot aan Drontermeer(Water)

—

Drontermeer volgen in zuidelijke richting ter hoogte van Buitendijks

—

Buitendijks overgaand in Buitendijksweg overgaand in Groote Woldweg volgen tot aan Zwarteweg

—

De Zwarteweg in westelijke richting volgen tot aan de Mheneweg Noord

—

Mheneweg Noord volgen in zuidelijke richting tot aan de Zuiderzeestraatweg

—

Zuiderzeestraatweg in zuidwestelijke richting volgen tot aan de Feithenhofsweg

—

Feithenhofsweg volgen in zuidelijkerichting tot aan Bovenstraatweg

—

Bovenstraatweg in westelijke richting volgen tot aan Laanzichtsweg

—

Laanzichtsweg volgen in zuidelijke richting tot aan Bovendwarsweg

—

Bovendwarsweg volgen in westelijke richting tot aan de Eperweg (N309)

—

Eperweg (N309) volgen in zuidelijke richting tot aan autosnelweg A28 (E232)

—

A28 (E232) volgen in zuidwestelijke richting tot aan Harderwijkerweg (N303)

—

Harderwijkerweg(N303) volgen in zuidelijke richting tot aan Horsterweg

—

Horsterweg volgen in westelijke richting tot aan Oude Nijkerkerweg

—

Oude Nijkerkerweg overgaand in arendlaan volgen in zuidwestelijke richting tot aan Zandkampweg

—

Zandkampweg volgen in noordwestelijke richting tot aan Telgterengweg

—

Telgterengweg volgen in zuidwestelijke richting tot aan Bulderweg

—

Bulderweg volgen in westelijke richting tot aan Nijkerkerweg

—

Nijkerkerweg volgen in westelijke richting tot aan Riebroeksesteeg

—

Riebroekersteeg volgen in noordelijke/westelijke richting (doodlopend) overstekend A28 tot aan Nuldernauw (water)

—

Nuldernauw volgen in noordelijke richting overgaand in Wolderwijd (water) tot aan Knardijk (N302)

—

N302 volgen in Noordwestelijke richting tot aan N305

28.12.2016

Biddinghuizen

—

Vanaf kruising Swifterweg (N710) met Hoge Vaart (water), Hoge Vaart volgen in noordoostelijke richting tot aan Oosterwoldertocht (water)

—

Oosterwoldertocht volgen in zuidoostelijke richting tot aan Elburgerweg (N309)

—

Elburgerweg (N309) volgen tot aan de brug in Flevoweg over het Veluwemeer

—

Veluwemeer volgen in zuidwestelijke richting tot aan Bremerbergweg (N708)

—

Bremerbergweg (N708) volgen in noodwestelijke richting overgaand in Oldebroekerweg tot aan Swifterweg (N710)

—

Swifterweg (N710)volgen in noordelijke richting tot aan Hoge Vaart (water)

od 20.12.2016 do 28.12.2016

Država članica: Austrija

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 31. Direktive 2005/94/EZ

Gemeinden Langen, Buch, Schwarzach, Kennelbach, Wolfurt, Bildstein, Dornbirn, Lustenau, Lochau, Höchst, Hörbranz, Gaißau, Eichenberg

23.12.2016

Gemeinden Bregenz, Hard, Fußach, Lauterach

od 15.12.2016 do 23.12.2016

Država članica: Švedska

Područje obuhvaća:

Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 31. Direktive 2005/94/EZ

Područja dijelova općina Helsingborg, Ängelholm, Bjuv and Åstorp (oznaka ADNS 01200) koji se nalaze izvan područja definiranog kao zaraženo područje te na području te u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na koordinatima S56,053495 i I12,848939 (WGS84)

1.1.2017

Dijelove općine Helsingborg (oznaka ADNS 01200) koji se nalaze na području u obliku kruga radijusa tri kilometra sa središtem na koordinatama S56,053495 i I12,848939 (WGS84)

od 24.12.2016 do 1.1.2017


PREPORUKE

3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/101


PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2016/2123

оd 30. studenoga 2016.

o usklađivanju područja primjene i uvjeta za izdavanje općih dozvola za transfer oružanim snagama i tijelima za ugovaranje kako su navedeni u članku 5. stavku 2. točki (a) Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 7711)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 5. Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) države članice dužne su objaviti najmanje četiri opće dozvole za transfer.

(2)

Opće dozvole za transfer ključni su element pojednostavnjenog sustava dozvola uvedenog Direktivom 2009/43/EZ.

(3)

Razlikama u području primjene općih dozvola za transfer koje izdaju države članice u pogledu obuhvaćenih obrambenih proizvoda i različitim uvjetima transfera tih proizvoda moguće je ugroziti provedbu Direktive 2009/43/EZ i pojednostavnjivanje radi kojeg je donesena. Usklađivanje područja primjene i uvjeta transfera na temelju općih dozvola za transfer koje izdaju države članice važno je kako bi se osigurala poželjnost i uporaba tih dozvola.

(4)

Predstavnici država članica u odboru osnovanom člankom 14. Direktive 2009/43/EZ naveli su da je usklađivanje područja primjene i uvjeta transfera na temelju općih dozvola za transfer koje objavljuju države članice moguće ostvariti donošenjem Preporuke Komisije.

(5)

Smjernice iz ove Preporuke rezultat su pregovora s državama članicama o usklađivanju područja primjene i uvjeta transfera na temelju općih dozvola za transfer oružanim snagama i tijelima za ugovaranje („ODT-OS”) kako su navedeni u članku 5. stavku 2. točki (a) Direktive 2009/43/EZ.

(6)

Ova se Preporuka smatra osnovom za ODT-OS država članica. Popis obrambenih proizvoda iz točke 1.1. ove Preporuke minimalan je i neiscrpan popis proizvoda, za koje države članice odobravaju transfer na temelju njihovog ODT-OS-a. To znači da se na temelju ODT-OS-a koji objavi država članica može dopustiti transfer drugih obrambenih proizvoda uključenih u Prilog Direktivi 2009/43/EZ, a koji nisu navedeni u ovoj Preporuci.

(7)

Države članice ističu da ih obvezuju europski propisi poput Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP (2), kao i međunarodne obveze u području kontrole izvoza.

(8)

Ova se Preporuka primjenjuje na Zajednički popis robe vojne namjene Europske unije kako je navedeno u Prilogu Direktivi 2009/43/EZ. Ova će se Preporuka po potrebi ažurirati kako bi bila u skladu s ažuriranjima Zajedničkog popisa robe vojne namjene Europske unije,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

1.   OPĆE DOZVOLE ZA TRANSFER ORUŽANIM SNAGAMA I TIJELIMA ZA UGOVARANJE KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 5. STAVKU 2. TOČKI (A) DIREKTIVE 2009/43/EZ

1.1   Obrambeni proizvodi prihvatljivi za transfere na temelju opće dozvole za transfer oružanim snagama i tijelima za ugovaranje kako su navedeni u članku 5. stavku 2. točki (a) Direktive 2009/43/EZ

Sljedeće kategorije popisa robe vojne namjene (dalje u tekstu:„ML”) s podtočkama podskup su popisa obrambenih proizvoda iz Priloga Direktivi 2009/43/EZ. Na temelju opće dozvole za transfer oružanim snagama i tijelima za ugovaranje („ODT-OS”) kako su navedeni u članku 5. stavku 2. točki (a) te Direktive dopušta se barem transfer obrambenih proizvoda iz kategorija ML navedenih u nastavku. Države članice mogu odlučiti o uključivanju više kategorija ML s odgovarajućim obrambenim proizvodima u svoj ODT-OS.

Popis kategorija ML koje moraju biti obuhvaćene kao minimum:

—

ML 4. Podtočke (a) i (b). Obuhvaćena je sva roba, osim sljedećeg:

—

mine

—

kazetno streljivo, eksplozivni elementi (bombice) za kazetne bombe i njihove posebno konstruirane komponente

—

tromblonske granate i ručne granate

—

torpeda, torpeda bez bojevih glava i tijela torpeda

—

bombe

—

navođeni, nenavođeni i ostali projektili (to jest rakete, projektili, prijenosni raketni bacači...)

—

pješačke eksplozivne naprave, ljepljivo i kumulativno punjenje.

Uključeni su za sljedeća oružja:

—

bojeve glave i eksplozivna punjenja

—

detonacijska (inicijalna) punjenja

—

bojeve glave za otkrivanje mete, sustavi navođenja, uređaji za navođenje

—

pojedinačne raketne komponente

—

letjelice koje imaju mogućnost povratka u atmosferu

—

motori

—

sustavi kontrole smjera potiska

—

lanseri i lansirni uređaji

—

sustavi za polaganje, sustavi za mamce i sustavi za ometanje

—

posebno konstruirane komponente za prijenosne raketne bacače.

—

ML 5. Obuhvaćena je sva roba, osim sljedećeg:

—

proizvodi za protumjere

—

oprema i komponente izuzete iz ostalih kategorija u istoj općoj dozvoli za transfer.

—

ML 6. Obuhvaćena je sva roba, osim sljedećeg:

—

potpuna vozila

—

šasije i kupole

—

oprema i komponente izuzete iz ostalih kategorija u istoj općoj dozvoli za transfer.

—

ML 7. Podtočka (g).

—

ML 9. Sva roba, osim sljedećeg:

—

potpuna plovila i podmornice

—

podvodne naprave za otkrivanje i njihove posebno konstruirane komponente

—

pogonski sustavi neovisni o zraku konstruirani za podmornice i njihove posebno konstruirane komponente

—

potpuni trupovi

—

protumjere

—

oprema i komponente izuzete iz ostalih kategorija u istoj općoj dozvoli za transfer.

—

ML 10. Sva roba, osim sljedećeg:

—

potpuni zrakoplovi

—

potpune bespilotne letjelice i komponente posebno konstruirane ili modificirane za bespilotne letjelice

—

trupovi za bojne zrakoplove i bojne helikoptere

—

motori za bojne zrakoplove

—

oprema i komponente izuzete iz ostalih kategorija u istoj općoj dozvoli za transfer.

—

ML 11. Podtočka (a). Samo sljedeća roba:

—

oprema za navođenje i navigaciju, osim sustava za prijenosne raketne bacače ili kako su definirani u Režimu kontrole tehnologije projektila I. (MTCR)

—

automatizirani sustavi za zapovijedanje i upravljanje.

—

ML 13. Podtočke (c) i (d).

—

ML 14. Sva roba, osim robe namijenjene za obuku na prijenosnim raketnim bacačima.

—

ML 15. Podtočke (b), (c), (d) i (e).

—

ML 16. Sva roba, osim sljedećeg:

—

robe povezane s prijenosnim raketnim bacačima

—

sve stavke koje se odnose na robu čiji izvoz nije dopušten na temelju iste opće dozvole za transfer.

—

ML 17. Podtočke (a), (b), (d), (e), (j), (k), (l), (m), (n), (o) i (p). Sva roba, osim sljedećeg:

—

podtočka (n): pokusni modeli isključeni su ako su posebno konstruirani za razvoj stavaka navedenih u kategorijama ML 4., 6., 9. ili 10., kao i komponente posebno konstruirane za pokusne modele.

—

ML 21. podtočke (a) i (b). Samo sljedeća roba i samo pod uvjetom da je odobrena iz drugih kategorija u toj općoj dozvoli:

(a)

„softver” posebno izrađen ili izmijenjen za bilo koje od sljedećeg:

1.

rad ili održavanje opreme navedene u Prilogu Direktivi 2009/43/EZ;

(b)

posebni „softver”, osim softvera navedenog u ML 21.a., kako slijedi:

1.

„softver” posebno izrađen za vojnu upotrebu i za modeliranje, simulaciju ili procjenu vojnih sustava naoružanja;

4.

„softver” posebno izrađen za vojnu upotrebu i za zapovjedne, komunikacijske, nadzorne i obavještajne (C3I) ili za zapovjedne, komunikacijske, nadzorne, računalne i obavještajne (C4I) aplikacije;

—

ML 22. Podtočka (a). Sva tehnologija osim tehnologije potrebne za razvoj i proizvodnju i samo pod uvjetom da je odobrena iz drugih kategorija u istoj općoj dozvoli.

1.2.   Uvjeti koji se uključuju u opću dozvolu za transfer oružanim snagama

Sljedeći popis uvjeta nije iscrpan. Međutim, ostali uvjeti koje država članica dodaje u ODT-OS ne smiju biti u suprotnosti s uvjetima navedenima u nastavku niti ih narušavati.

—

Geografsko područje primjene: Europski gospodarski prostor (EU 28 + Island i Norveška (3)).

—

Ponovni transferi unutar EGP-a dopušteni su bez ex ante kontrola; može se zahtijevati samo ex post izvješćivanje.

—

ODT-OS namijenjen je za krajnju uporabu prihvatljivim primateljima navedenima u članku 5. stavku 2. točki (a) Direktive 2009/43/EZ. Naknadno trgovanje o kojem nema saznanja u trenutku transfera smatra se novim izvozom. Kad je riječ o novim izvozima, nadležno tijelo države članice primatelja odgovorno je za kontrolu izvoza ili transfera koji su pokrenuti naknadnim trgovanjem o kojem nema saznanja u trenutku transfera.

—

Za potrebe ex-post provjere na temelju ODT-OS-a, države članice trebale bi osigurati da dobavljači izvijeste o uporabi ODT-OS-a u skladu s minimalnim zahtjevima za izvješćivanje navedenima u članku 8. stavku 3. Direktive 2009/43/EZ.

2.   DALJNJI KORACI

Države članice pozivaju se na provedbu ove Preporuke najkasnije do 1. srpnja 2017.

Države članice potiče se da obavijeste Komisiju o mjerama poduzetima radi provedbe ove Preporuke.

3.   ADRESATI

Ova je Preporuka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2016.

Za Komisiju

Elżbieta BIEŃKOWSKA

Članica Komisije


(1)  Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.).

(2)  Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).

(3)  Odluka Zajedničkog odbora EGP-a br. 111/2013 od 14. lipnja 2013. (SL L 318, 28.11.2013., str. 12.), kojom se Direktiva 2009/43/EZ ugrađuje u Sporazum o EGP-u, sadržava izričiti tekst prilagodbe: „Ova se Direktiva ne primjenjuje na Lihtenštajn.”


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/105


PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2016/2124

оd 30. studenoga 2016.

o usklađivanju područja primjene i uvjeta za izdavanje općih dozvola za transfer certificiranim primateljima kako su navedeni u članku 9. Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 7728)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 5. Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) države članice dužne su objaviti najmanje četiri opće dozvole za transfer.

(2)

Opće dozvole za transfer ključni su element pojednostavnjenog sustava dozvola uvedenog Direktivom 2009/43/EZ.

(3)

Razlikama u području primjene općih dozvola za transfer koje izdaju države članice u pogledu obuhvaćenih obrambenih proizvoda i različitim uvjetima transfera tih proizvoda moguće je ugroziti provedbu Direktive 2009/43/EZ i pojednostavnjivanje radi kojeg je donesena. Usklađivanje područja primjene i uvjeta transfera na temelju općih dozvola za transfer koje izdaju države članice važno je kako bi se osigurala poželjnost i uporaba tih dozvola.

(4)

Predstavnici država članica u odboru osnovanom člankom 14. Direktive 2009/43/EZ naveli su da je usklađivanje područja primjene i uvjeta transfera na temelju općih dozvola za transfer koje objavljuju države članice moguće ostvariti donošenjem Preporuke Komisije.

(5)

Smjernice iz ove Preporuke rezultat su pregovora s državama članicama o usklađivanju područja primjene i uvjeta transfera na temelju općih dozvola za transfer primateljima koji su certificirani („ODT-CP”) u skladu s člankom 9. Direktive 2009/43/EZ.

(6)

Ova se Preporuka smatra osnovom za ODT-CP država članica. Popis obrambenih proizvoda iz točke 1.1. ove Preporuke minimalan je i neiscrpan popis proizvoda, za koje države članice odobravaju transfer na temelju svojeg ODT-CP-a. To znači da se na temelju ODT-CP-a koji objavi država članica može dopustiti transfer drugih obrambenih proizvoda uključenih u Prilog Direktivi 2009/43/EZ, a koji nisu navedeni u ovoj Preporuci.

(7)

Države članice ističu da ih obvezuju europski propisi poput Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP (2), kao i međunarodne obveze u području kontrole izvoza.

(8)

Ova se Preporuka primjenjuje na Zajednički popis robe vojne namjene Europske unije kako je navedeno u Prilogu Direktivi 2009/43/EZ. Ova će se Preporuka po potrebi ažurirati kako bi bila u skladu s ažuriranjima Zajedničkog popisa robe vojne namjene Europske unije,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

1.   OPĆE DOZVOLE ZA TRANSFER PRIMATELJIMA KOJI SU CERTIFICIRANI U SKLADU S ČLANKOM 9. STAVKOM 2. DIREKTIVE 2009/43/EZ

1.1.   Obrambeni proizvodi prihvatljivi za transfere na temelju opće dozvole za transfer primateljima koji su certificirani u skladu s člankom 9. Direktive 2009/43/EZ

Sljedeće kategorije popisa robe vojne namjene (dalje u tekstu: „ML”) s podtočkama podskup su popisa obrambenih proizvoda iz Priloga Direktivi 2009/43/EZ. Na temelju opće dozvole za transfer primateljima koji su certificirani („ODT-CP”) u skladu s člankom 9. te Direktive dopušta se barem transfer obrambenih proizvoda iz kategorija ML navedenih u nastavku. Države članice mogu odlučiti o uključivanju više kategorija ML s odgovarajućim obrambenim proizvodima u svoj ODT-CP.

Popis kategorija ML koje moraju biti obuhvaćene kao minimum:

—

ML6. Obuhvaćena je sva roba, osim sljedećeg:

—

potpuna vozila

—

šasije i kupole

—

oprema i komponente izuzete iz ostalih kategorija u istoj općoj dozvoli za transfer.

—

ML9. Sva roba, osim sljedećeg:

—

potpuna plovila i podmornice

—

podvodne naprave za otkrivanje i njihove posebno konstruirane komponente

—

pogonski sustavi neovisni o zraku konstruirani za podmornice i njihove posebno konstruirane komponente

—

potpuni trupovi

—

protumjere

—

oprema i komponente izuzete iz ostalih kategorija u istoj općoj dozvoli za transfer.

—

ML10. Sva roba, osim sljedećeg:

—

potpuni zrakoplovi

—

potpune bespilotne letjelice i komponente posebno konstruirane ili modificirane za bespilotne letjelice

—

trupovi za bojne zrakoplove i bojne helikoptere

—

motori za bojne zrakoplove

—

oprema i komponente izuzete iz ostalih kategorija u istoj općoj dozvoli za transfer.

—

ML11. Podtočka (a). Samo sljedeća roba:

—

oprema za navođenje i navigaciju, osim sustava za prijenosne raketne bacače ili kako su definirani u Režimu kontrole tehnologije projektila I. (MTCR).

—

automatizirani sustavi za zapovijedanje i upravljanje.

—

ML13. Podtočke (c) i (d).

—

ML15. Podtočke (b), (c) i (d).

—

ML16. Sva roba, osim sljedećeg:

—

robe povezane s prijenosnim raketnim bacačima

—

sve stavke koje se odnose na robu čiji izvoz nije dopušten na temelju iste opće dozvole za transfer.

—

ML17. Podtočke (a), (b), (d), (e), (j), (k), (l), (m), (n), (o) i (p). Sva roba, osim sljedećeg:

—

podtočka (n): pokusni modeli isključeni su ako su posebno konstruirani za razvoj stavaka navedenih u kategorijama ML4., 6., 9. ili 10., kao i komponente posebno konstruirane za pokusne modele.

—

ML21. Podtočka (a). Samo sljedeća roba i samo pod uvjetom da je odobrena na temelju drugih kategorija u istoj općoj dozvoli:

(a)

„softver” posebno izrađen ili izmijenjen za bilo koje od sljedećeg:

1.

rad ili održavanje opreme navedene u Prilogu Direktivi 2009/43/EZ;

(b)

posebni „softver”, osim softvera navedenog u ML21.a., kako slijedi:

1.

„softver” posebno izrađen za vojnu upotrebu i za modeliranje, simulaciju ili procjenu vojnih sustava naoružanja;

4.

„softver” posebno izrađen za vojnu upotrebu i za zapovjedne, komunikacijske, nadzorne i obavještajne (C3I) ili za zapovjedne, komunikacijske, nadzorne, računalne i obavještajne (C4I) aplikacije;

—

ML22. Podtočka (a). Sva tehnologija osim tehnologije potrebne za razvoj i proizvodnju i samo pod uvjetom da je odobrena na temelju drugih kategorija u istoj općoj dozvoli:

1.2.   Uvjeti koji se uključuju u opću dozvolu za transfer certificiranim primateljima

Sljedeći popis uvjeta nije iscrpan. Međutim, ostali uvjeti koje država članica dodaje u ODT-CP ne smiju biti u suprotnosti s uvjetima navedenima u nastavku niti ih narušavati.

—

Geografsko područje primjene: Europski gospodarski prostor (EU 28 + Island i Norveška (3)).

—

Ponovni transferi unutar EGP-a dopušteni su bez ex ante kontrola; može se zahtijevati samo ex post izvješćivanje.

—

Ponovni izvoz: Države članice odobravaju neprimjenjivanje izvoznih ograničenja u barem jednoj od sljedećih situacija:

—

za integrirane sastavne dijelove u skladu s ciljevima članka 4. stavka 8. Direktive 2009/43/EZ;

—

ako se krajnji korisnik nalazi u jednoj od sljedećih zemalja: Australiji, Kanadi, Japanu, Novom Zelandu, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Sjedinjenim Američkim Državama.

U oba slučaja ponovnog izvoza, nacionalno nadležno tijelo izvorišne države članice može od dobavljača zatražiti deklaraciju o namjeni koju podnosi primatelj certificiran u skladu s člankom 9. Direktive 2009/43/EZ.

—

Za potrebe ex post provjere na temelju ODT-CP-a, države članice trebale bi osigurati da dobavljači izvijeste o uporabi ODT-CP-a u skladu s minimalnim zahtjevima za izvješćivanje navedenima u članku 8. stavku 3. Direktive 2009/43/EZ.

2.   DALJNJI KORACI

Države članice pozivaju se na provedbu ove Preporuke najkasnije do 1. srpnja 2017.

Države članice potiče se da obavijeste Komisiju o mjerama poduzetima radi provedbe ove Preporuke.

3.   ADRESATI

Ova je Preporuka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2016.

Za Komisiju

Elżbieta BIEŃKOWSKA

Članica Komisije


(1)  Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.).

(2)  Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).

(3)  Odluka Zajedničkog odbora EGP-a br. 111/2013 od 14. lipnja 2013. o izmjeni Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u (SL L 318, 28.11.2013., str. 12.), kojom se Direktiva 2009/43/EZ ugrađuje u Sporazum o EGP-u, sadržava izričiti tekst prilagodbe: „Ova se Direktiva ne primjenjuje na Lihtenštajn.”.


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/109


PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2016/2125

оd 30. studenoga 2016.

o smjernicama za mjere samoregulacije koje zaključuje industrija u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Člankom 15. stavkom 1. Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) propisuje se da kad proizvod ispunjava kriterije navedene u stavku 2., obuhvaćen je provedbenom mjerom ili mjerom samoregulacije.

(2)

U članku 15. stavku 2. Direktive 2009/125/EZ navode se kriteriji za proizvode obuhvaćene provedbenom mjerom ili mjerom samoregulacije, uključujući to da je opseg prodaje proizvoda u Uniji znatan (okvirno veći od 200 000 jedinica godišnje), da proizvod ima znatan utjecaj na okoliš i da proizvod predstavlja znatnu mogućnost za poboljšanje u smislu njegova utjecaja na okoliš, a da to ne uključuje pretjerane troškove, uzimajući u obzir nedostatak drugog relevantnog zakonodavstva Unije ili propuste tržišnih snaga i velike razlike među proizvodima jednake funkcionalnosti koji su raspoloživi na tržištu s obzirom na njihovu ekološku učinkovitost.

(3)

Člankom 17. Direktive 2009/125/EZ propisuje se da dobrovoljni sporazumi ili druge mjere samoregulacije mogu biti predstavljene kao alternative provedbenim mjerama za skupinu proizvoda te se ocjenjuju najmanje na temelju Priloga VIII. Direktivi.

(4)

Proizvodi bi umjesto obveznim provedbenim mjerama trebali biti podložni alternativnim smjerovima djelovanja, kao što su dobrovoljni sporazumi za samoregulaciju industrije navedeni u članku 17. Direktive 2009/125/EZ, ako takve aktivnosti vjerojatnije mogu isporučiti ciljeve politike brže ili jeftinije od obveznih zahtjeva.

(5)

Komisija je pripremila Smjernice o mjerama samoregulacije koje zaključuje industrija kako bi olakšala uspostavljanje i provedbu takvih mjera i osigurala dosljednost mjera samoregulacije.

(6)

U Smjernicama je posebno naveden popis okvirnih kriterija u Prilogu VIII. Direktivi 2009/125/EZ koje Komisija može koristiti kako bi ocijenila prihvatljivost inicijative za samoregulaciju kao alternative provedbenim mjerama i koji se odnose na otvorenost sudjelovanja, dodanu vrijednost, zastupljenost, kvantificirane ciljeve i ciljeve po fazama, uključenost civilnog društva, nadziranje i izvješćivanje, ekonomičnost provođenja inicijative za samoregulaciju, održivost i kompatibilnost poticaja.

(7)

U Prilogu VIII. Direktivi 2009/125/EZ navodi se da je taj popis kriterija nepotpun, a člankom 17. te Direktive propisuje se da se mjera samoregulacije ocjenjuje najmanje na temelju Priloga VIII. Pozornost bi u Smjernicama trebala biti posebno na tome kako bi se trebalo upravljati djelovanjem mjere samoregulacije, tko može sudjelovati, na informacijama i nadziranju, izvješćivanju i usklađenosti.

(8)

O Smjernicama se s državama članicama i interesnim skupinama raspravljalo na Savjetodavnom forumu osnovanom u skladu s člankom 18. Direktive 2009/125/EZ.

(9)

Kao što se propisuje točkom 6. Priloga VIII. Direktivi 2009/125/EZ, mjere samoregulacije trebale bi sadržavati dobro oblikovan sustav izvješćivanja i nadziranja. Komisija bi uz pomoć Savjetodavnog foruma i Odbora navedenog u članku 19. stavku 1. Direktive 2009/125/EZ, trebala nadzirati primjenu mjera samoregulacije te bi trebala razmotriti uvođenje obveznih provedbenih mjera ako se nisu postigli ciljevi mjera samoregulacije,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

1.

Industrija bi trebala slijediti smjernice navedene u Prilogu. Slijeđenje tih smjernica pomoći će u osiguravanju toga da će Komisija mjeru samoregulacije u pogledu ekološkog dizajna ocijeniti valjanom alternativom provedbenoj mjeri.

2.

Ovu bi Preporuku trebalo objaviti u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2016.

Za Komisiju

Miguel ARIAS CAÑETE

Član Komisije


(1)  Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).


PRILOG

1.   CILJEVI

Samoregulacijom poduzeća ili industrijski sektori izrađuju kodekse ponašanja ili operativna ograničenja na svoju inicijativu te su odgovorni za njihovu provedbu. Potpuna samoregulacija nije uobičajena i na razini Unije Komisija je u pravilu uključena u poticanje i olakšavanje mjere samoregulacije. U kontekstu Bolje regulative (1) Komisija dobro osmišljene neregulatorne pristupe ocjenjuje kao alternativna politička rješenja.

Direktivom 2009/125/EZ („Direktiva”) predviđaju se dobrovoljni sporazumi ili druge mjere samoregulacije kao alternativa provedbenim propisima unutar njezina okvira te im se daje prednost ako takve aktivnosti vjerojatnije mogu isporučiti ciljeve politike brže ili jeftinije od obveznih zahtjeva (2). Direktivom se predviđaju okvirni kriteriji za ocjenjivanje mjera samoregulacije (3), ali, s obzirom na iskustvo s tri dobrovoljna sporazuma koje je Komisija do sada priznala (4), članovi Savjetodavnog foruma osnovanog u skladu s člankom 18. Direktive istaknuli su potrebu za smjernicama koje se odnose na te kriterije, posebno u vezi s nadziranjem i izvješćivanjem.

Ovim se Smjernicama namjerava olakšati izrada i provedba mjera samoregulacije u skladu s Direktivom. One su osmišljene kako bi se pomoglo industriji i olakšala dosljedna provedba mjera samoregulacije. Njima se uzimaju u obzir načela za bolju samoregulaciju i koregulaciju (5).

Slijeđenje tih smjernica pomoći će u osiguravanju toga da će Komisija mjeru samoregulacije u pogledu ekološkog dizajna ocijeniti valjanom alternativom provedbenoj mjeri. Za postojeće mjere samoregulacije u pogledu ekološkog dizajna, Komisija bi najkasnije 2018. trebala primiti prijedlog za reviziju mjere koji je u najvećoj mjeri usklađen sa Smjernicama.

2.   PRIZNAVANJE MJERA SAMOREGULACIJE U POGLEDU EKOLOŠKOG DIZAJNA

Komisija će dati prioritet mjerama samoregulacije za skupine proizvoda koje su uključene u radni plan za ekološki dizajn predviđen člankom 16. Direktive. Industrija bi Komisiji trebala podnijeti svaki prijedlog za mjeru samoregulacije za takve skupine proizvoda prije ili tijekom tehničke i ekonomske analize te studije utjecaja na okoliš („pripremna studija”) za predmetnu skupinu proizvoda.

Od industrije se može tražiti da izmijeni prijedlog tako da se uzmu u obzir mogući komentari Komisije i Savjetodavnog foruma.

Odluči li Komisija priznati mjeru samoregulacije, suzdržat će se od donošenja provedbene uredbe o ekološkom dizajnu. Međutim, ako nadziranje mjere samoregulacije ili povratna informacija interesnih skupina ukaže na nedostatke u provedbi mjere samoregulacije, Komisija će ponovno ocijeniti situaciju.

Priznavanje mjere samoregulacije ne sprječava Komisiju u donošenju zakonodavstva u okviru drugih političkih instrumenata (npr. Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7)) za skupinu proizvoda o kojoj je riječ.

3.   SMJERNICE ZA MJERE SAMOREGULACIJE U POGLEDU EKOLOŠKOG DIZAJNA

Svaka mjera samoregulacije u pogledu ekološkog dizajna koju industrija zaključi trebala bi sadržavati pravila kojima se upravlja njezinim djelovanjem. Kako bi se osigurala homogenost mjera samoregulacije koje su priznate u skladu s Direktivom i olakšala njihova uspostava i provedba, mjere samoregulacije trebale bi slijediti Smjernice navedene u nastavku. Mjerom samoregulacije mogu se predvidjeti daljnja pravila uz ona koja su navedena u Smjernicama te se njome mogu proširiti pravila sadržana u Smjernicama.

3.1.   Otvorenost sudjelovanja

Poduzeća zainteresirana za uspostavu mjere samoregulacije trebala bi javno objaviti svoju namjeru prije početka razvijanja mjere. Trebala bi osigurati kontaktnu točku kako bi drugim poduzećima dala priliku da sudjeluju.

Mjera samoregulacije trebala bi sadržavati popis poduzeća koja su potpisnici mjere. Poduzeća koja posluju na istom tržištu proizvoda trebala bi se moći pridružiti mjeri samoregulacije u bilo kojem trenutku, pod uvjetom da sudjeluju u operativnim troškovima. Mjeri samoregulacije trebala bi biti priložena članska prijavnica koju treba ispuniti i potpisati poduzeće koje želi postati potpisnik. Potpisnici bi bez neopravdane odgode Komisiji trebali poslati ispunjene i potpisane izvornike članske prijavnice.

Potpisnik koji se povlači iz mjere samoregulacije trebao bi o tome pismeno obavijestiti predsjednika upravljačkog odbora najmanje mjesec dana unaprijed (vidjeti odjeljak 3.5.). Predsjednik bi trebao obavijestiti upravljački odbor o povlačenju potpisnika u roku od tjedan dana od primitka pisane obavijesti.

3.2.   Dodana vrijednost

Prijedlozima za mjere samoregulacije ili za revidirane verzije postojećih mjera samoregulacije trebalo bi priložiti napomenu s objašnjenjem o tome kako se prijedlogom brže i jeftinije isporučuju ciljevi u pogledu ekološkog dizajna u usporedbi s obveznim zahtjevima i to potkrijepiti dokazima.

Ako su neki ili svi potpisnici sklopili poseban sporazum ili stupili u udruženje bilo koje vrste u vezi s ciljevima mjere samoregulacije, svi relevantni dokumenti povezani sa sporazumom ili udruženjem moraju se spomenuti i učiniti dostupnima javnosti.

Mjerom samoregulacije trebala bi se predvidjeti provjera svih ključnih elemenata uz navođenje datuma ili posebnih okolnosti zbog kojih je provjera provedena. Vrijeme provjere trebalo bi biti opravdano potrebom da mjera (i dalje) isporučuje dodanu vrijednost, uzimajući u obzir faze zahtjeva uključenih u mjeru i tempo tehnološkog razvoja predmetne skupine proizvoda.

Provjerom bi se trebalo utvrditi je li potrebna nova verzija mjere. Postupak provjere i revizije trebao bi biti otvoren za sudjelovanje promatrača upravljačkog odbora. Nalaz postupka provjere i, ako je relevantno, prijedlog za revidiranu mjeru samoregulacije trebali bi se podnijeti Komisiji.

3.3.   Zastupljenost

U mjeri samoregulacije trebala bi se navesti pokrivenost tržišta njezinih potpisnika koja bi trebala iznositi najmanje 80 % jedinica vrsta proizvoda obuhvaćenih mjerom stavljenih na tržište Unije i/ili u uporabu (8). Potpisnici bi trebali pružiti dokaze o tome da mjera samoregulacije obuhvaća najmanje 80 % tržišta, koje je prikupila ili provjerila neovisna pravna ili fizička osoba. Komisiji to treba poslati:

—

pri podnošenju mjere samoregulacije ili revidirane verzije postojeće mjere samoregulacije, s nalazima koji su dobiveni ili ažurirani tijekom prethodnih šest mjeseci,

—

u roku od tri mjeseca od bilo koje promjene u pogledu potpisnika (npr. povlačenje potpisnika ili prodaja relevantnog dijela potpisnika nepotpisniku) osim ako se najnovijim izvješćem pokazuje da će pokrivenost tržišta ostati najmanje 80 % nakon promjene, i

—

dvije godine nakon slanja posljednjeg izvješća, kako bi se ažurirala pokrivenost uslijed promjena na tržištu.

Mjerom samoregulacije trebali bi se definirati precizni pokazatelji koji su korišteni za procjenu pokrivenosti tržišta. Pokazatelji bi trebali biti objektivni te bi ih neovisno tijelo trebalo moći izmjeriti i provjeriti. Pokazatelji bi se trebali odnositi na sve kategorije proizvoda koji koriste energiju obuhvaćene mjerom.

3.4.   Kvantificirani ciljevi i ciljevi po fazama

U mjeri samoregulacije trebalo bi navesti sve vrste proizvoda u njezinu području primjene, definicije tih proizvoda te vrste proizvoda koji pripadaju skupini proizvoda u području primjene mjere samoregulacije, ali su izuzeti od njezinih zahtjeva. Sva se izuzeća trebaju obrazložiti.

Mjerom samoregulacije trebali bi se utvrditi zahtjevi za dizajn i, prema potrebi, zahtjevi za informacije u pogledu proizvoda u njezinu području primjene. Zahtjevi bi se trebali odnositi na značajne utjecaje na okoliš tijekom životnog ciklusa proizvoda te bi trebali biti usmjereni prema poboljšanju ekološke učinkovitosti proizvoda.

Usklađenost sa zahtjevima trebala bi se moći izmjeriti upotrebom jasnih i pouzdanih pokazatelja. Trebalo bi navesti pojedinosti o tome kako se usklađenost mjeri i provjerava. U mjeri samoregulacije treba pružiti dokumentaciju na kojoj se temelje predloženi zahtjevi. Trebale bi se istaknuti sve velike razlike između predloženih zahtjeva i dokumentacije.

Zahtjevi bi se trebali predstaviti s datumom primjene, a ako se mjerom samoregulacije obuhvaća dugo razdoblje, trebalo bi uključiti uzastopne razine zahtjeva. Zahtjevi bi se trebali primjenjivati na najmanje 90 % svih jedinica (obuhvaćenih mjerom samoregulacije) koje svaki potpisnik stavlja na tržište i/ili u uporabu.

3.5.   Uključenost civilnog društva

O svakom bi se prijedlogu mjere samoregulacije trebalo savjetovati sa Savjetodavnim forumom, koji uključuje predstavnike država članica, industriju, sindikate, trgovce na veliko i malo, uvoznike, udruge za zaštitu okoliša i udruženja potrošača.

Upravljački odbor

Mjerom samoregulacije trebao bi se osnovati upravljački odbor koji će upravljati djelovanjem mjere.

Upravljački odbor trebao bi se sastojati od svih potpisnika mjere samoregulacije i Komisije. Svakoga bi od njih trebao zastupati po jedan član, od kojih svi imaju jednako pravo glasa.

Članovi Savjetodavnog foruma i neovisni inspektor trebali bi imati status promatrača upravljačkog odbora bez prava glasa.

Upravljački odbor trebao bi se sastajati najmanje jednom godišnje u Bruxellesu. Sastanci upravljačkog odbora trebali bi biti otvoreni zainteresiranim stranama, uključujući poduzeća iz sektora koje mjera samoregulacije obuhvaća, a nisu njezini potpisnici.

Upravljački bi odbor trebao među svojim članovima izabrati predsjednika. Predsjednik bi u nacrt dnevnog reda sastanka upravljačkog odbora trebao uključiti sve točke o kojima članovi i promatrači žele razgovarati. Svim bi se članovima i promatračima trebale poslati pozivnice na sastanak upravljačkog odbora. Najava sastanka upravljačkog odbora, uključujući nacrt dnevnog reda, trebala bi se objaviti na internetskim stranicama mjere samoregulacije najkasnije mjesec dana prije sastanka.

Svim bi se članovima i promatračima upravljačkog odbora trebali poslati dokumenti koji će se predstaviti i o kojima će se razgovarati na sastanku upravljačkog odbora, a na internetskim stranicama mjere samoregulacije trebali bi se objaviti najkasnije tjedan dana prije sastanka.

Svi bi sudionici trebali imati pravo govoriti na sastancima upravljačkog odbora te zatražiti da predsjednik zabilježi njihova stajališta u zapisniku.

Svim bi se članovima i promatračima upravljačkog odbora trebao poslati nacrt zapisnika te bi trebali imati najmanje dva tjedna da podnesu primjedbe. Konačni zapisnik trebao bi se objaviti na internetskim stranicama mjere samoregulacije u roku od mjesec dana od održanog sastanka.

Internetske stranice

Trebalo bi urediti internetske stranice za mjeru samoregulacije koje bi trebale sadržavati barem:

—

najnoviju verziju mjere samoregulacije i njezine prethodne verzije,

—

ažurirani popis potpisnika i informacije o nedavnim povlačenjima i isključenjima potpisnika,

—

verzije sažetaka izvješća o pokrivenosti tržišta (bez otkrivanja komercijalnih i povjerljivih podataka pojedinačnih potpisnika),

—

ažurirane popise proizvoda koje su korisnici prijavili kao usklađene (ne bi trebalo uključiti proizvode koje je neovisni inspektor ocijenio neusklađenima),

—

izvješća o usklađenosti koja sastavlja neovisni inspektor,

—

ažurirani popis neusklađenih potpisnika,

—

za svaki sastanak upravljačkog odbora: pozivnice, nacrte dnevnog reda, dokumente za sastanak i zapisnik sa sastanka, i

—

informacije o neovisnom inspektoru, uključujući podatke za kontakt.

Internetske stranice bi posjetiteljima trebale pružati mogućnost da podnesu pitanja o mjeri samoregulacije upućena potpisnicima ili neovisnom inspektoru. Na njih bi trebalo odgovoriti u roku od mjesec dana.

Pritužbe

Mjerom samoregulacije trebalo bi se osigurati da bilo koja strana može neovisnom inspektoru besplatno podnijeti potkrijepljene navode o mogućoj neusklađenosti. Neovisni bi inspektor trebao ocijeniti te navode i, prema potrebi, potom zatražiti informacije od dotičnog potpisnika u okviru ispitivanja i/ili inspekcije. Neovisni bi inspektor na svakom sastanku upravljačkog odbora trebao dati pregled svih navoda podnesenih od održavanja prethodnog sastanka i, ako bilo koji od njih nije istražio, izložiti razloge za to.

Pristup podacima

Mjera samoregulacije trebala bi uključivati zahtjev da potpisnici na zahtjev Komisiji i promatračima upravljačkog odbora pruže pristup tehničkim podacima o ekološkoj učinkovitosti proizvoda i modela obuhvaćenih mjerom, uključujući sve karakteristike povezane s posebnim uvjetima, kako bi Komisiji i promatračima upravljačkog odbora omogućili da ocijene ciljanu razinu i utjecaje predloženih i postojećih mjera samoregulacije. Pravila za pristup takvim podacima ne moraju se primjenjivati na komercijalno osjetljive podatke.

Mjera samoregulacije trebala bi uključivati zahtjev da potpisnici tijelima za nadzor tržišta država članica odgovornih za ekološki dizajn na zahtjev pruže posebnu dokumentaciju i informacije koje nisu uključene u prateću dokumentaciju proizvoda, kako bi im omogućili da provjere usklađenost sa zahtjevima mjere samoregulacije, među ostalim i ispitivanjem.

3.6.   Nadziranje i izvješćivanje

Neovisni inspektor

Neovisni bi inspektor trebao nadzirati usklađenost potpisnika s mjerom samoregulacije. U mjeri samoregulacije trebala bi se navesti pravila koja se primjenjuju na neovisnog inspektora, koji može biti pravna ili fizička osoba.

Neovisni bi inspektor trebao posjedovati vještine koje su potrebne za provjeru usklađenosti sa zahtjevima i ne bi smio biti u sukobu interesa. Ugovorne obveze neovisnog inspektora ne bi trebale ograničavati njegovu ulogu u provođenju provjere usklađenosti.

Neovisni inspektor trebao bi:

—

pažljivo obavljati svoje dužnosti i prikladno nadzirati sve zadatke za koje je odgovoran,

—

biti nepristran u svim aktivnostima te temeljiti svoja mišljenja i izvješća isključivo na činjenicama, i

—

poštivati povjerljivost, prema potrebi, kako bi zaštitio komercijalne interese potpisnika ili osjetljive podatke te u tu svrhu s potpisnicima mjere samoregulacije potpisati ugovor o povjerljivosti ako se to od njega zatraži.

Mjerom samoregulacije trebao bi se utvrditi postupak izbora neovisnog inspektora i način na koji će se osigurati da nije u sukobu interesa te da ima vještine koje su potrebne za provjeru usklađenosti sa zahtjevima. O imenovanju izabranog neovisnog inspektora treba se dogovoriti sa službama Komisije. Upravljački bi odbor trebao biti uključen u određivanje uvjeta i aranžmana ugovora s neovisnim inspektorom.

Izvješćivanje o usklađenosti koje provode potpisnici

Mjerom samoregulacije trebalo bi utvrditi pravila barem za sljedeće aspekte dokumentacije koju svaki potpisnik treba podnijeti neovisnom inspektoru:

—

vrstu tržišta i tehničke podatke o kojima treba izvijestiti,

—

obrazac u kojem se trebaju podnijeti podaci,

—

način slanja dokumentacije, i

—

učestalost i vrijeme podnošenja dokumentacije.

Svaki bi potpisnik trebao izvijestiti o svim informacijama i podacima (uključujući tržišne podatke i podatke o ekološkoj učinkovitosti proizvoda) koji su potrebni kako bi neovisni inspektor pouzdano provjerio usklađenost potpisnika sa svim obvezama iz mjere.

Potpisnici bi trebali pružiti tržišne podatke kojima bi se neovisnom inspektoru omogućilo da utvrdi je li najmanje 90 % njihovih proizvoda usklađeno s obvezama. Obvežu li se potpisnici na osiguravanje toga da 100 % njihovih proizvoda bude usklađeno s obvezama, ne moraju pružiti posebne tržišne podatke neovisnom inspektoru.

Izvješćivati bi trebalo o svakom modelu obuhvaćenom mjerom samoregulacije koji je stavljen na tržište Unije i/ili u uporabu. Ako razlika između određenih modela nije relevantna za mjeru samoregulacije (tj. ne odnosi se ni na jedan aspekt povezan sa zahtjevima), u izvješćima se mogu kombinirati slični modeli uz uvjet da se to navede. Informacije i podaci o kojima izvješćuju potpisnici mogu se razlikovati samo u mjeri u kojoj se razlikuju i njihove obveze.

Obrazac u kojem se podaci trebaju podnijeti neovisnom inspektoru trebao bi biti isti za sve potpisnike.

Podaci bi se koliko god je to moguće trebali slati elektronički uz istodobno uzimanje u obzir zahtjeva o povjerljivosti i administrativnog opterećenja za sve predmetne strane.

Razdoblje izvješćivanja trebalo bi iznositi godinu dana. Svake bi godine svaki potpisnik trebao podnijeti dokumentaciju u roku od dva mjeseca nakon isteka razdoblja izvješćivanja. Nakon isteka tog roka dodatne bi zahtjeve neovisnog inspektora za podnošenje bilo kojih informacija koje nedostaju potpisnici trebali ispuniti u kratkom roku, koji se treba navesti u mjeri samoregulacije.

Provjera usklađenosti

Neovisnog bi inspektora u mjeri samoregulacije trebalo ovlastiti da provjerava usklađenost sa zahtjevima mjere samoregulacije provođenjem:

—

provjere dokumentacije koju podnose potpisnici,

—

ispitivanja proizvoda, i

—

inspekcije potpisnikova prostora.

Neovisni bi inspektor trebao odlučiti o odgovarajućoj kombinaciji tih metoda.

Ispitivanje

Ispitivanje se odnosi na provjeru karakteristika proizvoda obuhvaćenih mjerom samoregulacije upotrebom fizičkih ispitivanja koja se izvode u laboratoriju. Opće je pravilo da se ona trebaju izvoditi u neovisnom laboratoriju, po mogućnosti akreditiranom. Kao alternativa, aktivnosti ispitivanja mogu se izvoditi u prostoru jednog od potpisnika pod uvjetom da se može zajamčiti potpuna objektivnost.

Neovisni bi inspektor trebao nasumce odabrati odgovarajući broj proizvoda različitih potpisnika za ispitivanje, po mogućnosti kod trgovaca na malo u različitim državama članicama (na klasičnom ili internetskom prodajnom mjestu). Dobiju li se proizvodi izravno od potpisnika, potpisnici ne bi trebali biti uključeni u odabir uzoraka.

Neovisni inspektor može odabrati posebne modele ili modele posebnog potpisnika ako informacije iz bilo kojeg izvora upućuju na moguću neusklađenost tih modela ili tog potpisnika.

Potpisnici bi na zahtjev neovisnog inspektora trebali podnijeti posebnu dokumentaciju i informacije koje su potrebne za ispitivanje ako one nisu uključene u prateću dokumentaciju proizvoda.

Detaljna bi se izvješća o ispitivanju za svaki pojedini proizvod trebala predati Komisiji i dotičnom potpisniku.

Inspekcije

Neovisni inspektor može provesti inspekciju posebnog potpisnika na temelju posebnih informacija kojima se obrazlaže takva inspekcija. Posebne bi se informacije trebale podijeliti s dotičnim potpisnikom.

Inspekciju bi trebalo koristiti samo kao sredstvo provjere usklađenosti s obvezama iz mjere samoregulacije ako nema ekonomičnijeg načina. Za vrijeme inspekcije neovisni bi inspektor trebao provoditi samo one aktivnosti koje su prijeko potrebne za provjeru usklađenosti potpisnika s obvezama iz mjere samoregulacije.

Neovisni inspektor potpisnika ne bi smio unaprijed upozoriti na inspekciju ili samo u kratkom roku. Potpisnik bi trebao pružiti svu zatraženu potporu.

Neovisni bi inspektor trebao dotičnom potpisniku poslati nacrt izvješća o inspekciji na koji se primjedbe mogu podnijeti u roku od mjesec dana od inspekcije. Potpisnik bi svoje primjedbe trebao podnijeti u roku od dva tjedna od primitka nacrta izvješća. Ako je potrebno, neovisni bi inspektor u roku od dva tjedna trebao izmijeniti nacrt izvješća uzimajući u obzir primjedbe koje je primio od potpisnika. Izvješće, uključujući razlog inspekcije, trebalo bi se predati Komisiji i dotičnom potpisniku. Sažetak bi se trebao predstaviti na prvom sastanku upravljačkog odbora nakon finalizacije izvješća. Iz sažetka se ne bi smjelo moći saznati komercijalno osjetljive informacije osim ako je to potrebno kako bi se dokazala neusklađenost.

Izvješćivanje koje provodi neovisni inspektor

Neovisni bi inspektor trebao pripremiti nacrt izvješća o usklađenosti i poslati ga članovima upravljačkog odbora najkasnije tri mjeseca nakon isteka razdoblja izvješćivanja. Članovi upravljačkog odbora trebali bi imati dva tjedna za podnošenje primjedbi na izvješće. Neovisni bi inspektor trebao upravljačkom odboru podnijeti konačnu verziju izvješća o usklađenosti najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja izvješćivanja. Izvješće o usklađenosti trebalo bi uključivati:

—

informacije o prikupljanju podataka i korištenim metodama obrade te mogućim poteškoćama do kojih je došlo pri pripremi izvješća*,

—

rezultate provjere dokumenta*,

—

pristup za odabir proizvoda za ispitivanje i podatak o tome jesu li ciljani posebni modeli ili potpisnici, te razloge za to,

—

popis ispitivanih proizvoda i sažetak pojedinačnih rezultata,

—

sažetke mogućih inspekcija koje su provedene za vrijeme razdoblja izvješćivanja,

—

popis neusklađenih potpisnika,

—

informacije o razlozima moguće neusklađenosti*, i

—

preporuke za buduća razdoblja izvješćivanja.

U mjeri samoregulacije može se navesti da se proizvode označene zvjezdicom (*) treba predstaviti u zbirnom obliku, sažimajući rezultate za sve potpisnike kombinirano, i ne uključiti komercijalne ili povjerljive podatke pojedinačnih potpisnika. U takvim bi slučajevima pojedinačna izvješća o tim proizvodima s posebnim informacijama za svakog potpisnika odvojeno trebalo podnijeti Komisiji i dotičnom potpisniku.

Neusklađenost

Neusklađenost bi trebala biti podložna stupnjevanoj ljestvici sankcija.

Potpisnik koji ne podnese svoje izvješće o usklađenosti neovisnom inspektoru trebao bi podlijegati inspekciji neovisnog inspektora u godini nakon predmetnog razdoblja izvješćivanja. Ponovljeno nepodnošenje dokumentacije o usklađenosti trebalo bi dovesti do trenutačnog isključenja potpisnika iz mjere samoregulacije.

Od potpisnika koji prema inspekciji ili izvješću o usklađenosti neovisnog inspektora nije usklađen sa zahtjevima mjere samoregulacije trebalo bi se zahtijevati poduzimanje korektivne mjere. Neusklađenost koja se nastavi duže od šest mjeseci nakon izvješća neovisnog inspektora trebala bi dovesti do trenutačnog isključenja potpisnika iz mjere samoregulacije.

Predsjednik bi trebao pismeno obavijestiti upravljački odbor o isključenju svakog neusklađenog potpisnika u roku od tjedan dana od primitka informacije od neovisnog inspektora o ispunjenju uvjeta za trenutačno isključenje.

3.7.   Ekonomičnost provođenja inicijative za samoregulaciju

Potpisnici bi trebali snositi sve troškove povezane s neovisnim inspektorom i njegovim aktivnostima, internetskim stranicama i djelovanjem upravljačkog odbora, osim troškova sudjelovanja predstavnika Komisije i promatrača koji nisu neovisni inspektor.

Mjerom samoregulacije trebalo bi potpisnike potaknuti na dijeljenje stručnog znanja, iskustva, informacija i najbolje prakse s potpisnicima drugih mjera samoregulacije u pogledu ekološkog dizajna.

3.8.   Održivost

U mjeri samoregulacije trebali bi se navesti njezini ciljeve politike. Oni bi trebali biti usklađeni s ciljevima politike Direktive.

3.9.   Kompatibilnost poticaja

Predložena mjera samoregulacije trebala bi biti usklađena s drugim čimbenicima i poticajima na nacionalnoj razini.


(1)  Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a, COM(2015) 215.

(2)  Usp. uvodne izjave 18.–21., članak 15. stavak 3. točku (b) i članak 17. Direktive.

(3)  Prilog VIII. Direktivi.

(4)  COM(2012) 684, COM(2013) 23 i COM(2015) 178.

(5)  https://ec.europa.eu/digital-agenda/best-practice-principles-better-self-and-co-regulation.

(6)  Direktiva 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursaproizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu (SL L 153, 18.6.2010., str. 1.).

(7)  Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.).

(8)   „Plavim vodičem” o provedbi pravila EU-a o proizvodima objašnjava se što „stavljanje na raspolaganje” na tržištu i „stavljanje u uporabu” znače (http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/4942/).


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/118


ODLUKA br. 1/2016 ZAJEDNIČKOG ODBORA REGIONALNE KONVENCIJE O PANEUROMEDITERANSKIM POVLAŠTENIM PRAVILIMA PODRIJETLA

оd 28. rujna 2016.

u pogledu zahtjeva Gruzije da postane ugovorna stranka Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla [2016/2126]

ZAJEDNIČKI ODBOR,

uzimajući u obzir Regionalnu konvenciju o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla (1), dalje u tekstu „Konvencija”,

budući da:

(1)

Člankom 5. stavkom 1. Konvencije predviđa se da treća stranka može postati ugovorna stranka Konvencije ako zemlja kandidat ili područje imaju ugovor o slobodnoj trgovini, koji je na snazi i kojim se osiguravaju povlaštena pravila podrijetla, s najmanje jednom od ugovornih stranaka.

(2)

Gruzija je 23. rujna 2015. depozitaru Konvencije podnijela pisani zahtjev za pristupanje Konvenciji.

(3)

U Gruziji je na snazi ugovor o slobodnoj trgovini s dvije ugovorne stranke Konvencije te ona ispunjuje uvjet utvrđen člankom 5. stavkom 1. Konvencije da postane ugovorna stranka.

(4)

Člankom 4. stavkom 3. točkom (b) Konvencije određeno je da Zajednički odbor donosi odlukom pozive trećim strankama da pristupe Konvenciji,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Gruziju se poziva da pristupi Regionalnoj konvenciji o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. rujna 2016.

Za Zajednički odbor

Predsjednik

Péter KOVÀCS


(1)   SL L 54, 26.2.2013., str. 4.


Ispravci

3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/119


Ispravak Odluke Vijeća (EU) 2015/1900 od 5. listopada 2015. o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje osnovanom Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, u vezi s Odlukom Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje o donošenju svojeg poslovnika

( Službeni list Europske unije L 277 od 22. listopada 2015. )

Na stranici 30., u Prilogu II., ispod naslova „Dnevni red i popratna dokumentacija”, u četvrtom stavku:

umjesto:

„Ako se prekorači rok naveden u stavku 3., sastanak se automatski otkazuje bez daljnjih obavijesti.”;

treba stajati:

„Ako se prekorači rok naveden u trećem stavku, sastanak se automatski otkazuje bez daljnjih obavijesti.”.


3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/119


Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1821 оd 6. listopada 2016. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi

( Službeni list Europske unije L 294 od 28. listopada 2016. )

Na stranici 332., druga dodatna napomena:

umjesto:

„2.

U smislu podbrojeva 4414 00 10, 4418 10 10, 4418 20 10, 4419 00 10, 4420 10 11 i 4420 90 91, pod pojmom ‚tropsko drvo’ podrazumijeva se sljedeće vrste tropskog drva: acajou d'Afrique, alan, azobe, balsa, tamno crveni meranti, dibetou, ilomba, imbuia, iroko, jelutong, jongkong, kapur, kempas, keruing, svjetlocrveni meranti, limba, mahagonij ( Swietenia spp.), makore, mansonia, meranti bakau, merbau, obeche, okoumé, palisander de Para, palisander de Rio, palisander de Rose, ramin, sapelli, sipo, tik, tiama, virola, bijeli lauan, bijeli meranti, bijela seraya i žuti meranti.”;

treba stajati:

„2.

U smislu podbrojeva 4414 00 10, 4418 10 10, 4418 20 10, 4419 90 10, 4420 10 11 i 4420 90 91, pod pojmom ‚tropsko drvo’ podrazumijeva se sljedeće vrste tropskog drva: acajou d'Afrique, alan, azobe, balsa, tamno crveni meranti, dibetou, ilomba, imbuia, iroko, jelutong, jongkong, kapur, kempas, keruing, svjetlocrveni meranti, limba, mahagonij ( Swietenia spp.), makore, mansonia, meranti bakau, merbau, obeche, okoumé, palisander de Para, palisander de Rio, palisander de Rose, ramin, sapelli, sipo, tik, tiama, virola, bijeli lauan, bijeli meranti, bijela seraya i žuti meranti.”

Na stranici 607., oznaka KN 8539, drugi stupac:

umjesto:

„Električne žarulje s nitima i s izbijanjem, uključujući zatvorene reflektorske uloške s ugrađenim žaruljama i ultraljubičaste ili infracrvene žarulje; lučnice; žarulje sa svjetlećim diodama”;

treba stajati:

„Električne žarulje s nitima i s izbijanjem, uključujući zatvorene reflektorske uloške s ugrađenim žaruljama i ultraljubičaste ili infracrvene žarulje; lučnice; žarulje sa svjetlećim diodama (LED):”.

Na stranici 608., oznaka KN 8539 50 00, drugi stupac:

umjesto:

„–

žarulje sa svjetlećim diodama”;

treba stajati:

„–

žarulje sa svjetlećim diodama (LED):”.

Na stranici 950., POTVRDA O KVALITETI (NITRAT IZ ČILEA) glasi kako slijedi:

„
Image 62
Tekst slike ”

3.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/121


Ispravak Direktive 2007/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 90/385/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na aktivne medicinske proizvode za ugradnju, Direktive Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima i Direktive 98/8/EZ o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište

( Službeni list Europske unije L 247 od 21. rujna 2007. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 13/sv. 54 od 25. lipnja 2013.)

1.

Na stranici 120., u Prilogu I., u točki 1. podtočki (f):

umjesto:

„(f)

dodaje se sljedeća alineja drugom stavku odjeljka 15.:

‚—

datum izdavanja posljednje revizije uputa za uporabu.’”;

treba stajati:

„(f)

dodaje se sljedeća alineja drugom stavku odjeljka 15.:

‚—

datum izdavanja ili posljednje revizije uputa za uporabu.’”.

2.

Na stranici 128., u Prilogu II., u točki 1. podtočki (j):

umjesto:

„iii.

dodaje se sljedeća točka:

‚(q)

datum izdavanja posljednje revizije uputa za uporabu.’;”;

treba stajati:

„iii.

dodaje se sljedeća točka:

‚(q)

datum izdavanja ili posljednje revizije uputa za uporabu.’;”.