22.11.2016

Službeni list Europske unije

L 314/22

ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/2041

оd 20. siječnja 2016.

o državnim potporama SA.33926 2013/C (ex 2013/NN, 2011/CP) koje je Belgija provela u korist grupe Duferco

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 94)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na francuskom i nizozemskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak (1),

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon poziva zainteresiranim stranama da dostave svoje primjedbe u skladu s navedenim člancima (2) i uzimajući u obzir te primjedbe,

budući da:

1. POSTUPAK

(1)

U novinama Le Soir objavljen je 21. studenoga 2011. niz članaka prema kojima je Valonska regija (3) od 2003. dodjeljivala financijsku potporu grupi Duferco koja posluje u sektoru čelika („Duferco” ili „grupa Duferco”) a da o tome nije obavijestila Komisiju. Prema belgijskim dnevnim novinama Valonska je regija u ožujku 2003. osnovala novi financijski holding, Foreign Strategic Investment Holding („FSIH”), društvo kćer društva Société Wallonne de Gestion et de Participations („SOGEPA”) radi ulaganja u društva grupe Duferco sa sjedištima izvan Belgije, odnosno izvan Unije.

(2)	Na temelju tih informacija Komisija je od Belgije tražila dopisom od 29. studenoga 2011. da joj dostavi dodatne informacije o naravi financijske potpore koju je Valonska regija dodjeljivala grupi Duferco od 2003. do 2011.

(3)

Belgija je dopisom od 14. prosinca 2011. zatražila dodatni rok za odgovor, koji joj je odobren 16. prosinca 2011. Belgija je 4. siječnja 2012. odgovorila na Komisijin zahtjev za informacije. Komisija je dopisom od 29. lipnja 2012. zatražila dodatne informacije. Belgija je zatražila dodatni rok za odgovor, koji joj je odobren 18. srpnja 2012. Belgija je odgovorila 28. rujna 2012.

(4)	U prostorijama Komisije održao se 6. svibnja 2013. sastanak između Komisije, s jedne strane, te belgijskih tijela i predstavnika društava SOGEPA i FSIH, s druge strane.

(5)	Belgija je 4. i 10. lipnja 2013. te 15. i 30. srpnja 2013. dostavila Komisiji dodatne informacije.

(6)	U prostorijama Komisije održao se 30. rujna 2013. novi sastanak između Komisije te predstavnika društava SOGEPA i FSIH.

(7)	Komisija je dopisom od 16. listopada 2013. obavijestila Belgiju o svojoj odluci o pokretanju postupka predviđenog člankom 108. stavkom 2. UFEU-a u pogledu tih mjera („formalni istražni postupak”).

(8)	Odluka Komisije o pokretanju postupka („odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije (4). Komisija je pozvala zainteresirane osobe da podnesu svoje primjedbe o predmetnim mjerama.

(9)

Komisija je 11. prosinca 2013. primila primjedbe Belgije nakon što je potonjoj odobren dodatni rok. Primila je i primjedbe zainteresiranih osoba 23. i 24. lipnja 2014. nakon što je i njima produljila rok. Navedene je informacije 3. i 18. srpnja 2014. proslijedila Belgiji, pruživši joj mogućnost da iznese svoja očitovanja koja je Komisija zaprimila dopisima od 1. i 18. kolovoza 2014.

(10)	Komisija je dopisom od 28. siječnja 2015. od Belgije zatražila dodatne informacije. Potonja je zatražila dodatni rok za odgovor, koji joj je odobren 25. veljače 2015. Belgija je svoj odgovor Komisiji dostavila 8. travnja 2015.

(11)	Komisija je dopisom od 18. svibnja 2015. zatražila nove dodatne informacije. Belgija je odgovorila 2. lipnja 2015.

(12)	Posljednji je zahtjev za informacije poslan Belgiji 15. rujna 2015. Potonja je zatražila dodatni rok od mjesec dana za odgovor, koji joj je odobren 28. rujna 2015. Belgija je dopisom od 23. listopada 2015. dostavila Komisiji svoj odgovor.

2. DETALJAN OPIS MJERA

2.1. KORISNIK

(13)

Grupa Duferco proizvodi i prodaje čelik. Prisutna je u pedesetak zemalja diljem svijeta. Grupa je u Europi prvenstveno prisutna u Belgiji (oko 3 000 zaposlenika u 2009. i desetak postrojenja u Valoniji) te u Italiji (oko 1 300 zaposlenika u 2009.). Posluje i u Švicarskoj, Luksemburgu i Francuskoj te u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji (FYROM).

(14)

Duferco je u Belgiji počeo poslovati 1997. tako što je uz pomoć Valonske regije preuzeo čeličanu Forges de Clabecq, koja je bila u velikim financijskim teškoćama (stjecanje udjela od 8,75 milijuna EUR i zajam od 13,75 milijuna EUR) (5). Duferco je 1999. otkupio od grupe Hoogovens i tvornicu Usines Gustave Boël u La Louvièreu uz pomoć Valonske regije (pretvorba potraživanja od 12,5 milijuna EUR u 25 % kapitala i zajam od 25,3 milijuna EUR) (6). Duferco preuzima 2002. željezaru s visokom peći u Charleroiu, koja postaje društvo Carsid, i to u suradnji s grupom Usinor te ponovno uz pomoć Valonske regije (sudjelovanje društva SOGEPA u kapitalu društva Carsid u iznosu od 20 milijuna EUR, koji je smanjen na 9 milijuna EUR nakon odluke o pokretanju postupka (7) predviđenog člankom 6. stavkom 5. Odluke Komisije br. 2496/96/EZUČ (8)). Taj je postupak okončan 15. listopada 2003. (9) negativnom odlukom Komisije zato što se određeno ulaganje u novo društvo ne može smatrati pari passu ako jedino javni dioničar preuzima novi rizik, dok privatni dioničar samo prenosi postojeću djelatnost ili projekt u novo društvo.

(15)	Nakon tog niza preuzimanja Duferco je u Belgiji imao tri glavna društva kćeri: Duferco Clabecq, Duferco La Louvière („DLL”) i Carsid.

(16)

Duferco je 2006. sklopio strateško partnerstvo s ruskom grupom Novolipetsk koja posluje u sektoru čelika („NLMK”). Tim se partnerstvom željelo iskoristiti prisutnost grupe NLMK u uzlaznom dijelu lanca proizvodnje čelika (nabava sirovina i proizvodnja polugotovih proizvoda). Partnerstvo se očitovalo u 50-postotnom udjelu grupe NMLK u jednom od holding društava grupe Duferco, pod nazivom Steel Invest and Finance („SIF”), koje je registrirano u Luksemburgu. SIF objedinjuje brojnu imovinu grupe Duferco, među kojima i društava Duferco Clabecq, DLL i Carsid. Krajem 2006. pripojeno mu je i američko društvo kći Duferco Farrell Corporation. Sporazum između grupa Duferco i NLMK odobren je 18. prosinca 2006. NLMK stječe 50-postotni udjel u društvu SIF s bezuvjetnom opcijom kupnje najmanje jedne dionice društva SIF.

(17)

Partnerstvo između grupa Duferco i NLMK okončalo se u ljeto 2011. Ta su dva društva međusobno podijelila imovinu društva SIF. Duferco preuzima sektor „dugih proizvoda” društva DLL, određene diversificirane djelatnosti i imovinu društva Carsid. Sva ta belgijska imovina objedinjena je u novo društvo kćer, Duferco Long Products („DLP”), društvo osnovano u skladu s luksemburškim pravom u ožujku 2011.

(18)	Postrojenje društva Carsid konačno je zatvoreno 2012. Duferco je 2013. odlučio obustaviti djelatnosti proizvodnje „dugih proizvoda” u postrojenju u La Louvièreu.

(19)	Grupa Duferco konsolidirana je preko društva majke Duferco Participations Holding („DPH”). Vlasnički kapital društva DPH smanjio se od 2003. do 2010. s […] (*) milijuna EUR u 2003. na […] milijuna EUR.

(20)	DPH je prvotno bio osnovan […], ali je zatim zamijenjen […]. Sam DPH bio je u vlasništvu drugih društava: […].

2.2. MJERE KOJE SE ISPITUJU

(21)	FSIH je od 2003. do 2011. šest puta intervenirao u korist društava kćeri grupe Duferco u ukupnom iznosu od 517 milijuna EUR.

2.2.1. PODRIJETLO SREDSTAVA KOJIMA SU FINANCIRANE MJERE

(22)

SOGEPA je dioničko društvo javnog kapitala u stopostotnom vlasništvu Valonske regije. Ono osigurava provedbu odluka koje donosi valonska vlada u pogledu intervencija u trgovačka društva te upravlja tim intervencijama. Osim toga, ono je prvenstveno sredstvo politike Valonske regije u sektoru čelika. Osnovano je 1999. spajanjem društava Société Wallonne pour la Sidérurgie (SWS) i Société pour la gestion de participations de la Région wallonne dans des sociétés commerciales (SOWAGEP).

(23)

Prema internetskim stranicama društva SOGEPA, u svrhu intervencija koje se provode na zahtjev valonske vlade, društvo SOGEPA obavlja dvije vrste posebnih zadaća: i. analizu i davanje mišljenja prije nego što valonska vlada eventualno donese odluku; ii. provedbu i praćenje odluka koje donosi valonska vlada. U okviru provedbe odluka valonske vlade službe društva SOGEPA pregovaraju o dioničarskim ugovorima i/ili ugovorima o zajmu te ih izrađuju, pri čemu se poštuju uvjeti koji su eventualno utvrđeni u vladinoj odluci o intervenciji.

(24)

Praćenje intervencija u načelu podrazumijeva nazočnost društva SOGEPA i njezinih suradnika u upravnim odborima društava u koja se intervenira i to kao članova uprave ili kao promatrača. Jednako tako podrazumijeva sudjelovanje na glavnim skupštinama i, općenito, redovito praćenje interesa Valonske regije.

(25)	Valonska vlada imenuje članove uprave društva SOGEPA. Dodjeljuje mu i dva vladina povjerenika.

(26)

SOGEPA je 27. ožujka 2003. osnovala FSIH s kapitalom od 180 milijuna EUR. U skladu sa statutom predmet poslovanja društva FSIH jest „ulagati u bilo kojem obliku u inozemne poduzetnike povezane sa sektorom čelika i/ili s njima zaključivati financijske transakcije”. U tu svrhu FSIH „osobito može poticati suradnju između tih poduzetnika i valonskih poduzetnika”.

(27)

Članovi upravnog odbora društva FSIH imenuju se na glavnoj skupštini, tj. imenuje ih SOGEPA. Glavna skupština održala se 27. ožujka 2003., odmah nakon osnivanja društva FSIH, te su na njoj imenovani članovi uprave i predsjednik upravnog odbora. Za predsjednika je imenovan predsjednik društva SOGEPA. Taj je dvostruki mandat trajao do 31. ožujka 2013.

2.2.2. MJERA 1.: SUDJELOVANJE U DRUŠTVU DUFERCO US (9.4.2003. – 12.12.2006.)

(28)

Duferco US Investment Corp. („Duferco US”) jest holding društvo koje je stopostotni vlasnik samo jednog društva, Duferco Farrell Corp. („Farrell”). Prije provođenja mjere koja se ispituje društvo Duferco US bilo je u 99,8-postotnom vlasništvu grupe Duferco putem jednog od njezinih industrijskih društava kćeri, Duferco Industrial Investment („DII”).

(29)	Poduzetnik Farrell je čeličana sa sjedištem u Pennsylvaniji (Sjedinjene Američke Države). Proizvodi hladno i toplo valjani čelik.

(30)

FSIH je 9. travnja 2003. kupio jednu dionicu manje od polovine dionica društva Duferco US za iznos od 97,22 milijuna američkih dolara (USD) (odnosno 90 milijuna EUR). DII je ostao vlasnik druge polovine dionica umanjene za jednu dionicu. Dvije preostale dionice stavljene su u „special purpose vehicle” (subjekt posebne namjene), koji je zadužen da ih drži pohranjene tijekom partnerstva između društava FSIH i DII. Istog je dana FSIH stekao za 5 milijuna EUR opciju kupnje koja mu je omogućivala da od navedenog subjekta stekne obje dionice i tako uspostavi kontrolu nad društvom Duferco US. Međutim ta opcija nikad nije bila iskorištena.

(31)

Prije nego što je SOGEPA 2003. posredstvom društva FSIH stekla jednu dionicu manje od polovine dionica društva Duferco US, dala je procijeniti vrijednost društva Farrell. Prema procjeni britanskog savjetodavnog društva Hatch Beddows, srednja konzervativna vrijednost društva Farrell tako je iznosila 330 milijuna USD. Američko savjetodavno društvo World Steel Dynamics provelo je dodatnu studiju kojom je vrijednost društva Farrell procijenjena na 410 milijuna EUR. Prosjek tih dviju analiza daje srednju vrijednost društva Farrell od 375 milijuna USD. Ta bi srednja vrijednost u eurima iznosila oko 345,5 milijuna na temelju prosječnog mjesečnog deviznog tečaja USD/EUR za travanj 2003.

(32)	FSIH je 2005. primio dividendu od 2,5 milijuna USD za poslovnu godinu koja je zatvorena 30. rujna 2004. Belgija je u svojim primjedbama navela da je dividenda isplaćena 23. lipnja 2005. Na temelju prosječnog godišnjeg deviznog tečaja USD/EUR za 2005. ta je dividenda iznosila oko 2,01 milijuna EUR.

(33)

Kao što je to slučaj s brojnim prerađivačkim industrijama, na poslovne rezultate društva Farrell mogla je izravno utjecati nabavna cijena njegovih proizvodnih ulaza (bramovi). Kako bi smanjio nestalnost svojih poslovnih rezultata, Farrell je 15. rujna 2005. potpisao s društvom Duferco ugovor o nabavi bramova. U tom je ugovoru propisano da Duferco mora društvu Farrell isporučiti bramove po ugovorenoj cijeni tako da marža društva Farrell ne izlazi iz navedenog raspona ([…]).

(34)

Grupa Duferco i grupa […] sklopile su 1. siječnja 2006. ugovor. Na temelju tog ugovora […] je društvu Duferco isporučivao bramove po cijeni koja je izračunana kao i. prodajna cijena gotovih proizvoda društva Farrell ii. umanjena za troškove prerade društva Farrell te iii. uvećana za maržu. Tim je ugovorom omogućeno da na razini grupe Duferco bude pokriven rizik koji je nakon sklapanja ugovora od 15. rujna 2005. prenesen s društva Farrell na grupu Duferco.

(35)	FSIH je 2006. odlučio ponovno razmotriti svoju mogućnost sudjelovanja u društvu Duferco US. Tako su se društva DII i FSIH 14. lipnja 2006. sporazumjela da će DII imati opciju kupnje svih dionica u posjedu društva FSIH za iznos od 95 milijuna EUR. Čini se da je ta opcija dodijeljena bez naknade.

(36)	Ta je opcija kupnje i dio konteksta pregovora o strateškom partnerstvu između grupa Duferco i NLMK. Naime, bila je riječ o tome hoće li Duferco US postati dio društva SIF.

(37)

Nakon što je 12. prosinca 2006. tu opciju kupnje iskoristio […], društvo grupe Duferco koje je sljednik društva DII u pogledu svih prava i obveza povezanih s ovom mjerom, FSIH je raskinuo obveze koje je imao prema društvu Duferco US. Prema tome, grupa Duferco ponovno je 12. prosinca 2006. postala jedini vlasnik društva Duferco US za iznos od 125,85 milijuna USD (odnosno 95 milijuna EUR). Grupi NLMK 18. prosinca 2006. preneseno je 50 % dionica društva SIF.

2.2.3. MJERA 2.: SUDJELOVANJE U DRUŠTVU DPH (9.4.2003. – 14.6.2006.)

(38)

FSIH je 9. travnja 2003. od [društva koje je u to doba kontroliralo društvo DPH], sa sjedištem u […], danas u […], stekao oko 25 % kapitala društva DPH te jednu povlaštenu dionicu („preferred share”) kojom se ostvaruje pravo prvenstva pri isplati dividende. FSIH je prije toga od savjetodavnog društva Ernst & Young tražio procjenu vrijednosti društva DPH. Na temelju te procjene vrijednost 25 % društva DPH iznosila je između […] i […] milijuna USD, odnosno srednja je vrijednost iznosila […] milijuna USD. Cijena transakcije između društva FSIH i [društva koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] iznosit će u konačnici 86,42 milijuna USD, odnosno oko 80 milijuna EUR prema prosječnom mjesečnom deviznom tečaju USD/EUR za travanj 2003.

(39)

Strane su se složile da je FSIH zbog držanja jedne povlaštene dionice imao pravo prvenstva pri isplati dividende društva DPH kako slijedi: i. isplata iznosa od 2 milijuna EUR za svaku od poslovnih godina 2003. i 2004.; ii. isplata iznosa od 4 milijuna EUR za svaku od sljedećih poslovnih godina do 2012.

(40)	FSIH je u siječnju 2005. tako primio dividendu od 4 milijuna EUR za poslovne godine 2003. i 2004. Čini se da za poslovnu godinu 2005. nije isplaćena dividenda. Poslovna godina 2006. nije se zatvorila dok FSIH nije prodao svoj udio.

(41)

FSIH je 2006. želio raskinuti svoje obveze prema društvu DPH. Prethodno razmatrajući svoj izlazak iz društva, FSIH je ponovno imenovao društvo Ernst & Young da procijeni vrijednost njegova 25-postotnog udjela u društvu DPH. U izvješću društva Ernst & Young iz 2006. („izvješće društva Ernst & Young iz 2006.”) 25-postotni udio procijenjen je na iznos od […] do […] milijuna USD, odnosno na iznos od oko […] i […] milijuna EUR na temelju prosječnog godišnjeg deviznog tečaja USD-EUR za 2006.

(42)	Strane nisu prihvatile procijenjenu vrijednost iz izvješća društva Ernst & Young iz 2006. Naime, FSIH je 14. lipnja 2006. prodao svoj udio [društvu koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] za […] milijuna USD, odnosno […] milijuna EUR.

2.2.4. MJERA 3.: SUDJELOVANJE U DRUŠTVU DSIH (14.12.2006.)

(43)

Osim u sektoru čelika, Duferco je u Belgiji razvijao diversificirane djelatnosti koje su u rujnu 2006. objedinjene u novo društvo kćer društva SIF: Carsid Développement. U prosincu 2006., nekoliko dana prije nego što je NLMK stekao djelomičnu kontrolu nad društvom SIF, odlučeno je da će Carsid Développement izaći iz partnerstva s ruskim društvom.

(44)

Duferco se zatim udružio s društvom FSIH kako bi preuzeo i razvio imovinu društva Carsid Développement. Novo društvo, […], osnovano je 29. studenoga 2006. radi unosa te imovine. U trenutku njegova osnivanja njegov je dioničar bio […], a temeljni kapital iznosio je […] milijuna EUR (upisan, ali ne i uplaćen, osim jedne dionice nominalne vrijednosti od 1 EUR). No, upravni je odbor društva […] od prvog sastanka 7. prosinca 2006. pristao na prijenos postojeće dionice od […] na društvo FSIH. Zatim je pristao na to da društvo kći grupe Duferco, Duferco Développement, upiše dionicu nominalne vrijednosti od 1 EUR. Upravni je odbor jednako tako odlučio promijeniti naziv društva u Duferco Salvage Investments Holding („DSIH”). FSIH i Duferco su 7. prosinca tako imali novo zajedničko društvo kćer, DSIH, koje je moglo primiti imovinu društva Carsid Développement.

(45)

FSIH i Duferco Développement povećali su 11. i 14. prosinca 2006. kapital društva DSIH u gotovini za po [65 – 72] milijuna EUR, što odgovara 50-postotnom novčanom udjelu. Ta su sredstva poslužila za otkup svih dionica društva Carsid Développement, do čega je došlo 14. prosinca 2006. za iznos od […] milijuna EUR. Carsid Développement preimenovan je u Duferco Diversification.

(46)

Duferco Diversification tada je bio 100-postotni vlasnik sljedećih triju društava: Duferco Environnement, Duferco Immobilière i Marcinelle Energie. Duferco Environnement uglavnom se bavio projektom sanacije zemljišta koja se nalaze u […], a koja su bila u vlasništvu društva Duferco Développement (projekt pod nazivom […]). Duferco Immobilière objedinjavao je sve nekretnine koje su prije bile u vlasništvu društva Carsid. Naposljetku, predmet poslovanja društva Marcinelle Energie 2006. bila je izgradnja postrojenja s plinskim turbinama s kombiniranim ciklusom (CCGT ili plinsko-parna turbina) u Charleroiu.

Graf br. 1

Društva uključena u mjeru br. 3

(47)	Talijanskom društvu za električnu energiju ENEL prodano je 2008. 80 % projekta Marcinelle za [30 – 37] milijuna EUR.

(48)	Duferco Développement 26. ožujka 2010. upisao je dodatnu dionicu društva DSIH, što mu je, sa 67 001 dionicom (u odnosu na 67 000 dionica u vlasništvu društva FSIH), osiguralo većinsku kontrolu nad društvom DSIH.

(49)

U lipnju 2011., nakon što je završilo partnerstvo između grupa Duferco i NLMK, Duferco i FSIH odlučili su objediniti svu svoju valonsku imovinu povezanu s industrijom čelika i diversifikacijom u jedno novo društvo kćer: DLP. Imovina povezana s industrijom čelika koja je proizašla iz prodaje društva SIF pripojena je društvu DLP putem društva kćeri pod nazivom Duferco La Louvière Produits Longs („DLLPL”, vidjeti mjeru 6.). U pogledu diversificiranih djelatnosti niz radnji provedenih u ljeto 2011. doveo je i do njihove integracije u društvo DLP:

—

[…],

—	nakon tih radnji sva belgijska imovina grupe Duferco (uključujući bivšu imovinu društva DSIH) objedinjena je u društvo DLP putem društva kćeri Duferco Belgium.

2.2.5. MJERE 4. I 5.: ZAJMOVI IZ 2009. DODIJELJENI [DRUŠTVU KOJE JE U TOM TRENUTKU BILO NA ČELU GRUPE DUFERCO] I DRUŠTVU SIF

(50)	FSIH je 2009. vodećem društvu grupe Duferco, […], dodijelio šestogodišnji zajam u ukupnom iznosu od 100 milijuna EUR. U trenutku dodjele zajma to je društvo bilo registrirano u […]. Danas je ono postalo društvo […], društvo […] prava.

(51)

Najprije, na temelju ugovora potpisanog 4. rujna 2009. FSIH je dodijelio zajam u iznosu od [30 – 40] milijuna EUR. Stopa koja se primjenjivala na zajam utvrđena je prema 12-mjesečnoj stopi Euribor (1,302 %), kojoj je dodano 75 baznih bodova, tj. u trenutku sklapanja tog ugovora iznosila je 2,052 %. Na temelju informacija koje je Belgija dostavila 4. lipnja 2013. stvarno primijenjena stopa iznosila je 2,04 %. Glavnica se mogla in fine vratiti do 31. prosinca 2015. ili ranije u slučaju promjene u kontroli društva SIF. Kamatna stopa zajma mogla se godišnje kapitalizirati i platiti po dospijeću na preostali iznos duga od šeste godine ili ranije u slučaju promjene u kontroli društva SIF.

(52)

Odredbe o povratu u slučaju promjene u kapitalu društva SIF, sadržane u članku 1.1. ugovora o zajmu, uvedene su kako bi se u obzir uzele uzajamne odredbe o opciji kupnje, o kojima su Duferco i NLMK pregovarali u ugovoru od 1. veljače 2008. u pogledu društva SIF. Naime, ugovorom iz 2008. bilo je predviđeno da se takva opcija mogla od prosinca 2010. iskoristiti u bilo kojem trenutku po cijeni od […] milijuna USD. Na temelju članka 6.1. Ugovora o zajmu između društva FSIH i [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco], u slučaju promjene u kontroli društva SIF zajmoprimac bi bio dužan prioritetno rasporediti iznose koje je tom prilikom primio za ukupan povrat zajma koji je dodijelio FSIH.

(53)

Zajam je bio osiguran dvjema vrstama jamstava:

—	obvezom [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] da za povrat zajma koji je dodijelio FSIH namijeni sredstva dobivena prodajom društvu NLMK udjela grupe Duferco u društvu SIF nakon izvršenja opcije kupnje predviđene Ugovorom od 1. veljače 2008., i

—	založnim pravom na […] redovnih dionica društva DPH.

(54)

U prosincu 2009. izmijenjen je Ugovor o zajmu od 4. rujna 2009. FSIH je [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] dodijelio novi zajam od [60 – 70] milijuna EUR. Stopa koja se primjenjivala na zajam jednako je tako utvrđena prema 12-mjesečnoj stopi Euribor (1,302 %), kojoj je dodano 75 baznih bodova, tj. u trenutku sklapanja tog Ugovora iznosila je 2,052 %. Na temelju informacija koje je Belgija dostavila 4. lipnja 2013. tijekom isplate zajma stvarno primijenjena stopa iznosila je 1,99 %. U pogledu povrata zajma (glavnica i kamate) primjenjivali su se isti uvjeti iz Ugovora od 4. rujna. Kada je riječ o jamstvima, založeno je […] dodatnih dionica društva DPH.

(55)	Na temelju godišnjeg izvješća društva Duferco za 2009., ukupna vrijednost jamstva obaju zajmova iznosila je oko […] milijuna USD. Prema mišljenju Belgije vrijednost tog jamstva odgovarala je tom iznosu ako se temelji samo na neto imovini u trenutku dodjele zajma.

(56)	Zajam je prijevremeno vraćen u srpnju 2011. jer je NLMK u potpunosti preuzeo društvo SIF.

(57)

Istodobno, na temelju dvaju ugovora potpisanih 29. rujna i 22. prosinca 2009., FSIH je društvu SIF dodijelio zajam od 75 milijuna EUR. Taj je zajam isplaćen u dva obroka, od 20 milijuna EUR u rujnu 2009. i od 55 milijuna EUR u prosincu 2009. Stopa koja se primjenjivala na zajam utvrđena je prema 12-mjesečnoj stopi Euribor (1,302 %), kojoj je dodano 75 baznih bodova, tj. u trenutku sklapanja tog Ugovora iznosila je 2,052 %. Na temelju informacija koje je Belgija dostavila 4. lipnja 2013. tijekom isplate tih dvaju obroka stvarno primijenjena stopa iznosila je 1,99 %.

(58)	Glavnicu je trebalo vratiti […]. Kamate su bile […]. Nadalje, u skladu s člankom 5. Ugovora o zajmu […].

(59)

Strane su se 29. lipnja 2011. suglasile da će, s obzirom na lošu svjetsku situaciju u sektoru čelika i na promjenu u kontroli društva SIF, potonje društvo morati prijevremeno vratiti zajam u tri obroka tijekom 2011., 2012. i 2013. SIF je 30. lipnja 2011. isplatio dio glavnice, odnosno [15 – 25] milijuna EUR, i dospjele kamate na taj dan, odnosno [1 – 2] EUR. Posljednjom je izmjenom ugovora od 30. rujna 2013. predviđen prijevremeni povrat preostalog duga, odnosno [55 – 65] milijuna EUR glavnice i [1 – 2] milijuna EUR kamata. U odgovoru na odluku o pokretanju postupka Belgija je obavijestila Komisiju da je u potpunosti vraćena tražbina koju je društvo SIF imalo prema društvu FSIH.

2.2.6. MJERA 6.: POVEĆANJE KAPITALA DRUŠTVA DLP ZA 100 MILIJUNA EUR

(60)	FSIH je tijekom ljeta 2011. dokapitalizirao društvo DLP u ukupnom iznosu od 100 milijuna EUR, što je ulagački instrument u skladu s luksemburškim pravom osnovan zbog istodobnih ulaganja društva FSIH i grupe Duferco u Belgiji. To je ulaganje provedeno u dva navrata.

(61)

FSIH je najprije 29. lipnja 2011. dodijelio društvu DLP konvertibilni zajam od 30 milijuna EUR po 12-mjesečnoj stopi Euribor, kojoj je dodano 200 baznih bodova (odnosno 2,137 + 2 % = 4,137 %). Taj je zajam sklopljen na deset godina. Zajam nije bio osiguran nikakvim jamstvom jer su ga strane namjeravale pretvoriti u kapital. Pretvorba zajma u kapital stvarno je provedena 23. rujna 2011.

(62)	Duferco je 7. srpnja 2011. putem svojeg društva kćeri DII sudjelovao u povećanju kapitala društva DLP u iznosu od 101 milijun EUR radi stjecanja 50,26 % temeljnog kapitala društva DLP.

(63)	FSIH je 14. srpnja 2011. putem povećanja kapitala dodijelio društvu DLP 70 milijuna EUR.

(64)	Nakon svojeg ulaganja FSIH je posjedovao 49,74 % temeljnog kapitala društva DLP.

(65)

Povećanje kapitala za 201 milijun EUR (100 milijuna EUR koje je FSIH dokapitalizirao i 101 milijun EUR koji je dokapitalizirao Duferco) upisano je u svrhu:

kupnje dionica društva DLLPL i dionica drugog belgijskog društva kćeri grupe Duferco, Duferco Trebos, u iznosu od [80 – 100] odnosno [5 – 15] milijuna EUR. Te su radnje provedene prema želji grupe Duferco i društva FSIH, koja je već opisana u mjeri 3., da se sva valonska imovina grupe Duferco objedini u društvo DLP po isteku partnerstva između grupa Duferco i NLMK;

ii.	kupnje zaliha društva Duferco La Louvière Sales (10) za [50 – 70] milijuna EUR;

iii.	ulaganja [30 – 40] milijuna EUR u društvo DLLPL, koje je postalo Duferco Belgium, za proizvodnju novog kontinuiranog lijeva.

(66)

U prosincu 2012. odlučeno je da će se ponovno odvojiti djelatnosti društva Duferco u Valoniji koje su povezane s čelikom (koje su većinom ugašene) od onih koje nisu povezane s čelikom. Duferco Belgium zadržat će djelatnosti povezane s čelikom, dok će novo društvo kći društva DLP objedinjavati diversificirane djelatnosti: Duferco Wallonie. Nakon te reorganizacije organizacijska shema grupe izgledala je kako slijedi:

Graf br. 2

Društva uključena u mjeru br. 6

[…]

3. SAŽETAK SUMNJI IZNESENIH U ODLUCI O POKRETANJU POSTUPKA

3.1. POSTOJANJE POTPORE

3.1.1. MJERA 1.

(67)

Komisija podsjeća da se njezine sumnje nisu odnosile na uvjete u kojima je FSIH stekao svoj udio u društvu Duferco US. Naprotiv, Komisija je sumnjala u to da su uvjeti pod kojima je FSIH prestao sudjelovati u društvu Duferco US bili u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Kako bi potkrijepila svoje sumnje, Komisija je iznijela razne argumente.

(68)

Najprije, prodajna cijena u eurima bila je u 2006. jednaka kupovnoj cijeni u 2003., što upućuje na nižu profitabilnost u razdoblju sudjelovanja u društvu. Komisiju je to iznenadilo s obzirom na pozitivne poslovne rezultate koje je Duferco US ostvario od 2003. do 2006. te na kasnije povećanje njegova vlasničkog kapitala. Komisija je u tom pogledu osporavala mišljenje Belgije da je prinos od udjela trebalo procijeniti u američkim dolarima (funkcionalnoj valuti društva Duferco US), a ne u eurima (funkcionalnoj valuti društva FSIH).

(69)	Zatim je Komisiju iznenadilo što nije provedeno vrednovanje prije utvrđivanja izvršne cijene opcije.

(70)

Komisija je preispitivala i razloge društva FSIH za raskid obveza te osobito njegov pogled na pogoršanje konjunkture u nadolazećim godinama. U tom je pogledu Komisija sumnjala u to da bi privatni ulagač pristao na toliko dugu opciju (gotovo deset godina), unatoč tome što je tvrdio da predviđa nadolazeće pogoršanje konjunkture. Osim toga, napomenula je da je ugovorima iz 2005. i 2006., sklopljenima s grupom Duferco odnosno s […], smanjena izloženost društva Duferco US promjenama na tržištu i da je tako pospješena njegova atraktivnost.

(71)	Naposljetku, Komisiju je iznenadilo to što je opcija kupnje dodijeljena bez naknade, iako je ona za grupu Duferco imala određenu gospodarsku vrijednost koju je grupa mogla bolje iskoristiti.

3.1.2. MJERA 2.

(72)	Komisija je sumnjala u to da su uvjeti pod kojima je FSIH okončao svoj udio u društvu DPH bili u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(73)

Osim što je Komisija osporavala upotrebu američkog dolara pri procjeni profitabilnosti ulaganja u društvo DPH, ponajprije je sumnjala u osnovanost metode utvrđivanja cijene prijenosa. Konkretno, iznenadilo ju je odstupanje između cijene koju su strane prihvatile i neovisne procjene društva Ernst & Young iz 2006.

(74)

Naime, Belgija je tijekom faze preliminarne istrage to odstupanje opravdala uzimanjem u obzir pet korektivnih faktora. Komisija je osporavala da su [društvo koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] i FSIH o tim korektivnim faktorima stvarno pregovarali te je, osim tog službenog ispitivanja, preispitivala njihovu gospodarsku osnovanost.

(75)	Naposljetku, Komisija je preispitala i razloge društva FSIH za raskid obveza.

(76)	Zaključno, Komisija je smatrala da se FSIH nikako nije ponio kao privatni ulagač jer je samo nastojao vratiti svoj prvotni ulog od 80 milijuna EUR uvećan samo za dividendu od 4 milijuna EUR dospjelu za 2005., koja mu još nije bila isplaćena.

3.1.3. MJERA 3.

(77)	Komisija je sumnjala u to da su uvjeti pod kojima je FSIH ulagao u društvo DPH bili u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(78)

U odgovoru na tvrdnju Belgije u pogledu naravi pari passu transakcije Komisija je napomenula da je DSIH u trenutku ulaganja već bio pod kontrolom grupe Duferco te da je i imovina uložena u to novo društvo kćer bila u vlasništvu grupe Duferco (u 50-postotnom vlasništvu putem društva SIF). U tim je okolnostima samo novi (javni) dioničar preuzeo nove rizike te se transakcija nije mogla smatrati pari passu.

(79)

Kada je riječ o procjeni vrijednosti društva Duferco Diversification i njegovih društava kćeri:

—	Komisija se iznenadila da bi za tako slabo razrađen projekt kao što je […] netko htio platiti cijenu od […] milijuna EUR,

—	Komisija je izrazila svoje sumnje u pogledu procjene vrijednosti projekta Marcinelle s obzirom na pretpostavke na kojima se temeljila.

(80)	Naposljetku, Komisija je preispitala kako je na FSIH utjecala preprodaja društva Duferco Diversification društvu DLP iz 2011. s obzirom na to da je FSIH bio vlasnik tek 49,7 % društva DLP, dok je potonje društvo držalo sve dionice osim jedne u društvu DSIH.

3.1.4. MJERE 4. I 5.

(81)

Komisija je sumnjala u tvrdnju Belgije da stopa primijenjena na oba zajma nije sadržavala ni jedan element potpore jer je bila znatno veća od prosječne varijabilne kamatne stope koju su banke primjenjivale na [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i na grupu SIF, tj. 1,31 % odnosno 1,92 %.

(82)	U pogledu zajma odobrenog [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco], na temelju informacija koje je u to doba dostavila Belgija nije bilo moguće pronaći privatne zajmove sa sličnim karakteristikama.

(83)	U pogledu zajma odobrenog grupi SIF, Komisija je sumnjala u to da je bilo moguće smatrati da taj poduzetnik može imati rejting AAA te ju je iznenadilo nepostojanje kolaterala za taj zajam.

(84)	Prema tome, Komisija je izjavila da ne može konačno isključiti mogućnost da su zajmovi dodijeljeni [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i društvu SIF mogli sadržavati elemente državne potpore.

3.1.5. MJERA 6.

(85)	Komisija je sumnjala u usklađenost povećanja kapitala društva DLP za 100 milijuna EUR s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(86)

Napomenula je da se ulaganje nije moglo a priori smatrati pari passu jer je Duferco izvršio ulaganje u društvo koje je već bilo u njegovu vlasništvu. U tim okolnostima javni i privatni dioničar nisu preuzeli iste rizike jer se privatni dioničar nije mogao smatrati neovisnim u pogledu predmetnog ulaganja.

(87)	U pogledu cijene imovine koju je DLP trebao steći, Komisija je osobito sumnjala u način na koji je procijenjena vrijednost društava DLLPL, Duferco Trebos i zaliha koje su otkupljene od društva Duferco La Louvière Sales.

3.2. SPOJIVOST

(88)

Komisija je istaknula da se čini da se ni jedan propis okvira ili smjernica Komisije o kriterijima spojivosti u području državnih potpora ne može primijeniti na mjere koje se ispituju. Konkretno, u pogledu regionalnih mjera, relevantnim je propisima predviđeno da takve potpore u sektoru čelika nisu spojive s unutarnjim tržištem.

4. PRIMJEDBE BELGIJE

4.1. MJERA 1.

(89)	U pogledu načela privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu Belgija smatra da se, s obzirom na posebne okolnosti u kojima je zaključena prodaja dionica društva Duferco US, ne može smatrati da ta transakcija nije bila provedena po tržišnoj cijeni.

(90)

Belgija najprije navodi da je funkcionalna valuta društva Duferco US, poduzetnika sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, američki dolar u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardom MRS 21.9. Prema tome, smatra da se ulaganje društva FSIH i izračun njegova prinosa trebaju nakon konverzije analizirati u američkim dolarima, a ne u eurima. Dodaje i da je FSIH preuzeo rizik da se ne zaštiti od valutnog rizika jer je bilo teško dobiti takvo osiguranje s obzirom na narav transakcije, a osobito zbog neizvjesnosti u pogledu datuma izlaska iz ulaganja. Belgija tako potvrđuje da je prinos od ulaganja, na temelju iznosa u američkim dolarima, iznosio 6,81 % po godini.

(91)

Zatim, Belgija osporava da se vrijednost vlasničkog kapitala mora uzeti u obzir pri procjeni vrijednosti društva Duferco US. Kao prvo tvrdi da, ako je rast vlasničkog kapitala utjecao na računovodstvenu vrijednost društva, on ne dovodi nužno do rasta vrijednosti društva na tržištu. Kao drugo, ističe izrazitu nestalnost dobiti društva tijekom godina koje razmatra Komisija. U tom pogledu, Belgija se protivi tvrdnji Komisije da je razdoblje od 2003. od 2006. bilo „u cjelini povoljno razdoblje” za društva Duferco US i Farrell.

(92)

Umjesto procjene na temelju vlasničkog kapitala, Belgija tvrdi da je potrebno primijeniti metodu procjene vrijednosti utemeljenu na višekratniku EBITDA-e (zarada prije odbitka kamata, poreza i amortizacije). Osporava vrijednost višekratnika koji je primijenila Komisija oslanjajući se na neovisnu bazu podataka društva S&P Capital IQ. Tvrdi da je prosječan višekratnik poduzetnika sličnih društvu Duferco US (od […] do […]) niži od onog koji je primijenila Komisija ([…]). Iz toga proizlazi da je procijenjena vrijednost društva Duferco US manja od 49,9 %. Prodajna cijena koju su ugovorile strane ([…] milijuna USD) bila je, prema mišljenju Belgije, znatno veća od procijenjene vrijednosti prodanog udjela ([…] milijuna USD ako je primijenjen višekratnik […] te […] milijuna USD ako je primijenjen višekratnik […]).

(93)

Kako bi usavršila svoju procjenu vrijednosti, Belgija je uzela u obzir utjecaj Ugovora o nabavi koji su Farrell, Duferco i […] sklopili u rujnu 2005. i siječnju 2006. Tvrdi da je stabilizacijom EBITDA-e društva Farrell koja je proizašla iz tih Ugovora, a čija je posljedica bila smanjenje omjera rizika i prinosa od ulaganja, opravdana prodajna cijena udjela društva FSIH u društvu Duferco US od […] milijuna USD do […] milijuna USD. Belgija ističe da je konačno dogovorena prodajna cijena ([…] milijuna USD) znatno veća od tih procjena vrijednosti.

(94)

Naposljetku, u pogledu raskida obveza društva FSIH, Belgija iznosi različite razloge: i. sklapanje ugovora o nabavi bramova s […], kojim se, iako su njime stabilizirani poslovni rezultati, ipak moglo ograničiti potencijalne dobitke društva Duferco US; ii. pregovori koji su se vodili o prodaji 50 % društva SIF grupi NLMK, kojima se predviđalo uključivanje društva Duferco US u partnerstvo s ruskom grupom; iii. predviđanje društva FSIH nadolazećeg pogoršanja konjunkture u industriji čelika; iv. postojanje znatnih novčanih sredstava unutar grupe Duferco, što je društvu otvorilo mogućnost da proda svoje udjele u društvu Duferco US.

(95)	U pogledu cijene i dospijeća opcije kupnje Belgija navodi da je cijena opcije kupnje bila uključena u dogovorenu izvršnu cijenu te da je razdoblje od skoro deset godina bilo opravdano neizvjesnostima u pogledu datuma provedbe transakcije između grupa Duferco i NLMK.

4.2. MJERA 2.

(96)

U odgovoru na prvu sumnju Komisije Belgija ponovno ukazuje na potrebu da se ulaganje u društvo DPH procijeni u američkim dolarima, a ne u eurima jer su američki dolari funkcionalna valuta društva DPH. Primjenom američkog dolara kao referentne valute od udjela u društvu DPH postigao bi se godišnji prinos od 8,81 %.

(97)	U pogledu drugih sumnja Komisije Belgija opravdava odstupanje između prodajne cijene i raspona iz izvješća društva Ernst & Young iz 2006. uzimanjem u obzir pet korektivnih faktora.

4.2.1. KOREKTIVNI FAKTOR BR. 1 – PROCJENA VRIJEDNOSTI ODJELA TRADING DRUŠTVA DPH

(98)

DPH je matično društvo dvaju velikih odjela: odjela Trading (trgovina) i odjela Industry (proizvodnja). DPH je 29. rujna 2003., odnosno nekoliko mjeseci prije nego što je FSIH stekao udio u njegovu kapitalu, prodao društvu […] 50 % udjela u svojem odjelu Trading (Duferco International Trading Holding – […]). Ta je prodaja provedena na temelju računovodstvene vrijednosti odjela Trading, tako što je prodajna cijena izračunana uzimajući u obzir polovinu vlasničkog kapitala društva Duferco International Trading Holding, odnosno 40,83 milijuna USD ili 36,01 milijuna EUR prema prosječnom godišnjem deviznom tečaju USD/EUR za 2003.

(99)

Prema mišljenju Belgije ta cijena predstavlja tržišnu cijenu. Stoga ju je trebalo uzeti u obzir oko tri godine kasnije kada se procjenjivala vrijednost cijele grupe. Belgija smatra da se izvješćem društva Ernst & Young iz 2006. trebala uzeti u obzir računovodstvena vrijednost odjela Trading, a ne, kao što je to učinjeno, primijeniti na cijelu grupu vlastitu metodu procjene, odnosno metodu tzv. omjera „price/earnings”. A contrario, Belgija ne iznosi prigovor na to da se odjel Industry procjenjuje prema metodi tzv. omjera „price/earnings”.

(100)

Procjena vrijednosti odjela Trading na temelju njegove računovodstvene vrijednosti jednako je primjeni korektivnog faktora od 20 do 31 milijuna USD u odnosu na procjenu iz izvješća društva Ernst & Young iz 2006.

(101)

Belgija naposljetku naglašava da, čak i kada bi se metoda omjera „price/earnings” primijenila na cijelu grupu, omjer koji je primijenjen u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. ne bi odražavao profil rizičnosti društva DPH. Naime, odabirom takve metode ne isključuje se zasebna procjena ogranaka Trading i Industry, pri čemu se na svaki ogranak trebaju primijeniti različiti omjeri. U izvješću društva Ernst & Young iz 2006. pogrešno je primijenjen na cijelu grupu (uključujući ogranak Trading) omjer dobiven na temelju usporedivih poduzetnika koji se bave samo industrijom. Međutim, Belgija smatra da je trgovina riskantnija djelatnost od proizvodnje. Stoga bi na tu vrstu djelatnosti trebalo primijeniti niži omjer „price/earnings”, koji odražava manju sklonost ulagača tom profilu rizičnosti (Belgija je u prilog toj tvrdnji dostavila podatke iz baze podataka društva S&P Capital IQ). Budući da se u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. nije tako postupilo, njime je precijenjena vrijednost društva DPH.

4.2.2. KOREKTIVNI FAKTOR BR. 2 – CIKLIČNOST TRŽIŠTA ČELIKA

(102)

Belgija tvrdi da razdoblje koje je Ernst & Young uzeo u obzir pri procjeni dobiti i omjera „price/earnings” koje će primijeniti pri vrednovanju društva Duferco US ne odražava na odgovarajući način cikličnost sektora čelika. Budući da su tim razdobljem obuhvaćene samo četiri godine od 2003. do 2006., ono naime uključuje tri dobre godine (2004., 2005. i 2006.) i samo jednu lošu godinu (2003.). Strane su stoga u svoju analizu dodale i 2001. i 2002. te su za svaku godinu utvrdile drukčije pondere od društva Ernst & Young.

(103)

Vrijednosti i ponderi koje su strane primijenile dovode do procjene vrijednosti društva DPH od […] milijuna USD (u odnosu na […] milijuna USD na koje upućuje društvo Ernst & Young). Tom se znatnom razlikom u procjeni vrijednosti, kojoj bi trebalo, osim toga, dodati učinak drugih korektivnih faktora i prilagodbi, dokazuje da je u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. precijenjena vrijednost društva DPH.

4.2.3. KOREKTIVNI FAKTOR BR. 3 – NELIKVIDNOST UDJELA

(104)

Prema mišljenju Belgije, trebalo bi primijeniti korektivni faktor koji odražava nelikvidnost udjela koje je FSIH posjedovao u društvu DPH. Pri procjeni likvidnosti dionica određenog društva potrebno je zajedno uzeti u obzir sljedeće faktore:

—	opcija prodaje: raspolaže li dioničar opcijom koja mu omogućuje da svoje dionice proda po unaprijed utvrđenoj cijeni? Takva bi opcija, koja u ovom slučaju ne postoji, dovela do rasta likvidnosti dionica,

—

odredbe kojima se smanjuje atraktivnost udjela: FSIH i [društvo koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] imali su oboje pravo prvokupa („first refusal right”) u slučaju prodaje udjela trećoj osobi. Tom se vrstom odredbe znatno smanjuje zanimanje trećih strana za ulazak u duge i skupe pregovore s jednim od postojećih dioničara u pogledu kupnje udjela. Naime, drugi postojeći dioničar ima pravo prvokupa u odnosu na ponudu koja proizađe iz tih pregovora,

—	iznos dividendi: FSIH je u budućnosti mogao očekivati tek isplatu relativno skromnih dividendi, čiji bi godišnji prinos iznosio 4,8 % (dividenda od 4 milijuna EUR godišnje). Međutim, skromni iznos dividendi šteti likvidnosti dionica,

—	faktori rizičnost koji utječu na ulagače: iz izrazite cikličnosti sektora čelika i nestalnosti dobiti društva DPH proizlazi da je potonje društvo poslovalo u iznimno riskantnoj okolini. Takva razina rizičnosti negativno utječe na likvidnost udjela,

—	izgledi za rast: smatralo se da je tržište 2006. bilo na vrhuncu ciklusa pa su izgledi za rast narednih godina bili ograničeni. Ponovno, takav faktor utječe na nelikvidnost dionica,

—	veličina udjela: što je udio veći, to je ograničeniji broj potencijalnih kupaca. To je tim izraženije kada je, kao u ovom slučaju, udio velik, ali ostaje manjinski,

—

veličina i financijska snaga poduzetnika: s obzirom na to da je raspolagao vlasničkim kapitalom u vrijednosti od […] milijuna EUR, kao što proizlazi iz izvješća društva Ernst & Young iz 2006., DPH se mogao smatrati malim do srednjim poduzetnikom. Teže je prodati dionice MSP-a, a fortiori onog koji ne kotira na burzi, nego dionice velikog društva.

(105)

S obzirom na te faktore i na „nepostojanje zanimanja drugih dionika za taj udio”, strane su se dogovorile da će primijeniti korektivni faktor za nelikvidnost od 40 %, u odnosu na 30 % koji je preporučio Ernst & Young.

(106)

Belgija smatra da ne treba dalje obrazlagati dodatne korektivne faktore jer su ti korektivni faktori u okviru raspona koji se uobičajeno primjenjuju, dok je prihvaćeni korektivni faktor od 40 % proizašao iz pregovora među stranama.

4.2.4. KOREKTIVNI FAKTOR BR. 4 – REZERVA U POGLEDU POVLAŠTENIH DIVIDENDI DRUŠTVA FSIH

(107)

FSIH je dogovorio pravo na povlaštenu dividendu od 4 milijuna EUR godišnje za poslovne godine od 2005. do 2012. Ernst & Young u svojoj je procjeni vrijednosti iz 2006. uzeo u obzir to pravo jer je FSIH mogao očekivati da će tijekom sedam godina, do 2012., primati 4 milijuna USD (11) godišnje (odnosno diskontirani iznos od 26,3 milijuna USD).

(108)

Ernst & Young u svojoj procjeni nije dodao taj diskontirani iznos. Savjetodavno je društvo na njega primijenilo korektivni faktor od 6,2 %, pri čemu je procijenilo da je rizik od neisplate te povlaštene dividende sličan riziku od neisplate obveznica s rejtingom BBB. Stoga je u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. vrijednosti dobivenoj za 25 % udjela u društvu DPH dodano 22,2 milijuna USD.

(109)

Prema mišljenju Belgije, strane su u to doba smatrale da taj korektivni faktor od 6,2 % nije dovoljan da bi odrazio rizik od neisplate povlaštenih dividendi.

(110)

Kako bi to opravdala, Belgija iznosi dva glavna argumenta. Prvi se argument odnosi na nestalnost poslovnih rezultata društva DPH: DPH je u slučaju nedovoljne dobiti ili novčanih sredstava trebao odustati od isplate dividendi. Belgija u tom pogledu ističe da je društvo odlučivalo o isplati povlaštenih dividendi. Drugi se argument odnosi na organizaciju grupe Duferco: s obzirom na to da je društvo koje treba isplatiti dividende holding društvo (DPH), njegova je dobit odražavala samo konsolidiranu dobit koju su ostvarila njezina društva kćeri. Međutim, iz brojnih razloga (osobito, porezni propisi, financijske obveze, ugovorne obveze) prosljeđivanje dobiti društava kćeri holding društvu nije uvijek bilo jednostavno, tj. Moguće.

(111)

Svi ti faktori uzrokovali su stvarnu neizvjesnost u pogledu buduće isplate povlaštene dividende društva DPH. Prema mišljenju Belgije primijenjeni korektivni faktor trebao je tako biti viši od onog koji bi bio primijenjen na buduće prinose od obveznica s rejtingom BBB. Strane su se dogovorile o brojci od 14 %, odnosno o korektivnom faktoru od 4 milijuna USD u odnosu na procjenu društva Ernst & Young.

4.2.5. KOREKTIVNI FAKTOR BR. 5 – KONTROLNA PREMIJA

(112)

Korektivni faktor br. 5 zapravo je odluka da se ne primijeni korektivni faktor koji je predložen u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. Naime, savjetodavno je društvo u tom izvješću napomenulo da FSIH na temelju dioničarskog ugovora ima posebna prava koja mu omogućuju da prevagne u određenim strateškim odlukama grupe. Stoga je u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. procijenjeno da je potrebno dodati kontrolnu premiju od 0 % do 10 % vrijednosti udjela.

(113)

Prema mišljenju Belgije, strane su odlučile da neće prihvatiti takvu kontrolnu premiju jer predmetna posebna prava zapravo nisu imala nikakvu tržišnu vrijednost pri prodaji trećoj osobi ili [društvu koje je u to doba kontroliralo društvo DPH]. Naime, Belgija smatra da se u slučaju prodaje dioničaru koji je treća osoba [društvo koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] moglo usprotiviti ustupanju prava upisanih u dioničarski ugovor društva DPH. Prema tome, [društvo koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] nije trebalo platiti određeni iznos kako bi vratilo svoje pune ovlasti.

(114)

Belgija navodi da su strane dogovorile da posebna prava povezana s udjelima društva FSIH na temelju dioničarskog ugovora prestaju važiti u slučaju da jedna od strana svoj udio proda trećoj osobi. Iako je neosporno da su posebna prava predviđena u dioničarskom ugovoru davala društvu FSIH ovlasti da, u najmanju ruku, utječe na upravljanje društvom DPH te da su u tom pogledu ta prava nužno imala određenu vrijednost u trenutku kada je FSIH stekao svoj udio u društvu DPH, točno je i da FSIH nije mogao slobodno prenijeti svoja posebna prava na treću osobu. Stoga ta prava nisu imala nikakvu tržišnu vrijednost.

4.2.6. DRUGE OKOLNOSTI

(115)

Belgija ističe dva druga elementa koji nisu doveli do primjene korektivnog faktora, ali ih je željela napomenuti kako bi Komisija uvidjela različite elemente pregovora o kojima su strane raspravljale u svrhu utvrđivanja konačne cijene.

(116)

Prvi element odnosi se na Ugovor iz 2005. između društava DPH i Farrell, kojim je predviđen prijenos određene dobiti na društvo Farrell. Zbog tog je Ugovora u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. primijenjen korektivni faktor od 5,5 milijuna USD na prijavljenu dobit („reported earning”) svake godine koja je uzeta u obzir. Strane nisu povećale taj korektivni faktor.

(117)

Drugi element odnosi se na Ugovor o nabavi s društvom […]. Tim je Ugovorom predviđena kupnja znatne količine polugotovih proizvoda (bramova) po cijeni koja odgovara proizvodnoj cijeni. Taj je Ugovor za društvo DPH predstavljao rizik od gubitka, ali i mogućnost za dobit, ovisno o svjetskim cijenama čelika. Tim su Ugovorom bile predviđene obveze kapitalnog ulaganja i znatne kazne u slučaju povlačenja pa je taj Ugovor za društvo DPH predstavljao rizik mogućih troškova. U izvješću društva Ernst & Young iz 2006. taj rizik nije bio brojčano iskazan, a, na temelju informacija koje je Belgija proslijedila Komisiji, nisu ga iskazale ni strane.

(118)

Naposljetku, Belgija želi podsjetiti na razloge društva FSIH za raskid obveza: cikličnost sektora, ulazak i utjecaj novih privatnih ulagača u grupu Duferco ([…] i NLMK) te raspoloživost novčanih sredstava unutar grupe Duferco. U tom pogledu naglašava da je zajednički pothvat s društvom NLMK bio znak želje grupe Duferco da postupno izađe iz industrijske proizvodnje čelika kako bi se okrenula novim djelatnostima, poput sanacije postrojenja i razvoja energetskih projekata. FSIH je tu namjeru popratio povlačenjem iz društva DPH i ulaganjem u nove projekte diversifikacije grupe (vidjeti mjeru 3.).

4.3. MJERA 3.

(119)

Belgija opravdava cijenu od […] milijuna EUR nizom različitih elemenata.

4.3.1. TRGOVINSKA POTRAŽIVANJA

(120)

Carsid Développement, koji je postao Duferco Diversification, naslijedio je [30 – 37] milijuna EUR trgovinskih potraživanja prema drugom društvu grupe (Duferco La Louvière Sales).

4.3.2. OČEKIVANI DOBITAK OD PROJEKTA […]

(121)

Grupa Duferco obvezala se […] 2002. da će razviti opsežan projekt obnove postrojenja. Iako su zemljišta bila u vlasništvu društva Duferco Développement, za razvijanje tog projekta bilo je zaduženo društvo kći Carsid Développement (koje je postalo Duferco Diversification).

(122)

Belgija navodi da je na dan kada je FSIH odlučio odobriti ulazak u kapital društva DSIH, odnosno 5. prosinca 2006., već bilo poznato da će društvo Duferco Développement, koje nije imalo nikakvih ljudskih potencijala, s pomoću društva Duferco Diversification provesti radove pripreme i sanacije postrojenja […]. U pogledu naknade društvu Duferco Diversification za usluge pružene u okviru tog projekta već je bilo dogovoreno da će Duferco Diversification dobiti polovinu očekivanog prihoda od prodajne cijene zemljišta u vlasništvu društva Duferco Développement, kojemu pripada druga polovina.

(123)

Belgija priznaje da je, s obzirom na složenost projekta povezanog s nekretninama i na njegovu zahtjevnost, kasnilo službeno sklapanje ugovora između društava Duferco Diversification i Duferco Développement. Naime, još je trebalo odrediti određene aspekte ovisno o mišljenju skupnog tijela za izradu projekta koje je osnovano ministarskom odlukom od 18. siječnja 2007., odnosno mjesec dana nakon što je FSIH ušao u društvo DSIH.

(124)

Naknada društvu Duferco Diversification u okviru projekta […] konačno je službeno uređena Ugovorom sklopljenim 4. veljače 2009. između vlasnika zemljišta, društva Duferco Développement, i društva Duferco Diversification. Belgija napominje da je, u skladu s prvotnim dogovorom, Ugovorom sklopljenim 2009. predviđeno da će se prihod od prodaje saniranog zemljišta podijeliti na jednake dijelove između društava Duferco Développement i Duferco Diversification. Stoga je tim Ugovorom iz 2009. tek službeno uređen postojeći dogovor između društava Duferco Développement i Carsid Développement iz 2006. Stoga je u pogledu društva FSIH potpuno opravdano što je taj projekt uzet u obzir pri procjeni vrijednosti društva Carsid Développement ako je FSIH ulagao u društvo DSIH.

(125)

Osim toga, Belgija ponovno ukazuje na činjenicu da je FSIH 2006. svoje ulaganje temeljio na procijenjenoj vrijednosti projekta. Smatra da je očekivani prihod od projekta […] 2006. razumno procijenjen na […] milijuna EUR.

(126)

Taj iznos odgovara razlici između procijenjenog troška sanacije postrojenja […] ([…] milijuna EUR prema izvješću stručnjaka iz 2006.) i vrijednosti zemljišta u vlasništvu društva Duferco Développement (koja je, prema mišljenju Belgije, već procijenjena na […] milijuna EUR, a u siječnju 2010. potvrdio ju je i ured stručnjaka GALTIER).

(127)

Stoga Belgija smatra da se FSIH ponio oprezno i razumno kada je tražio da strane zadrže prihod od […] milijuna EUR koji bi se, prema njihovim dogovorima, podijelio na jednake dijelove između društava Duferco Développement i Duferco Diversification (odnosno […] milijuna EUR koje DSIH treba uzeti u obzir).

(128)

S obzirom na internu reorganizaciju grupe Duferco, projekt […] prenesen je 19. prosinca 2012. na društvo Duferco Wallonie za vrijednost od […] milijuna EUR. Taj je iznos odgovarao očekivanom dobitku od projekta, koji je 2012. ponovno procijenjen na temelju novih stručnih mišljenja.

(129)

Belgija nije iznijela druge podatke o tome je li projekt […] dosad bio proveden niti je li doživio komercijalni uspjeh.

4.3.3. UNOS NEKRETNINA U DRUŠTVO KĆER DRUŠTVA DUFERCO DIVERSIFICATION

(130)

Određene nekretnine društva Duferco La Louvière prenesene su na društvo Duferco Immobilière, društvo kćer društva Duferco Diversification. Njihova je vrijednost, koju je potvrdio konzultant, procijenjena na iznos od [14 – 21] do [15 – 22] milijuna EUR.

4.3.4. VRIJEDNOST PROJEKTA MARCINELLE ENERGIE

(131)

Marcinelle Energie, društvo kći društva Duferco Diversification, vodilo je 2006. projekt izgradnje postrojenja s plinskim turbinama s kombiniranim ciklusom u Charleroiu. FSIH je procjenu tog projekta temeljio na stručnom mišljenju koje je u srpnju 2006. izradio savjetodavni ured Bain („Bain”).

(132)

Prema mišljenju društva Bain, ukupna vrijednost projekta mogla se procijeniti na […] milijuna EUR: i. […] milijuna EUR neto sadašnje vrijednosti samog postrojenja te ii. […] milijuna EUR u slučaju da se projektu dodijeli 100 % emisijskih jedinica CO2.

(133)

Bain je predložio privremenu procjenu vrijednosti na temelju i. neto diskontirane vrijednosti od […] milijuna EUR (koja se temelji na pretpostavci da se Duferco neće udružiti s društvom za električnu energiju) te ii. dodjeli samo 50 % emisijskih jedinica CO2 za […] milijuna EUR. Zatim je još smanjena procijenjena vrijednost emisijskih jedinica CO2 s obzirom na rizik od pada cijena trgovanja emisijskim jedinicama. FSIH je konačno prihvatio vrijednost emisijskih jedinica CO2 od […] milijuna EUR.

(134)

Na temelju tog stručnog mišljenja, FSIH je mogao opravdano smatrati da će ulaganje u izgradnju postrojenja s plinskim turbinama s kombiniranim ciklusom donijeti neto diskontiranu vrijednost od […] milijuna EUR ([…] milijuna EUR). Međutim, iz izvješća društva Bain proizlazilo je da bi udruživanje s iskusnim društvom za električnu energiju omogućilo stvaranje veće vrijednosti, zbog čega bi neto diskontirana vrijednost projekta iznosila […] milijuna EUR.

(135)

Prema mišljenju Belgije, tako bi ukupna srednja vrijednost projekta Marcinelle Energie, koja je oprezno procijenjena na temelju stručnog mišljenja društva Bain, iznosila […] milijuna EUR.

(136)

S obzirom na tu procjenu vrijednosti, FSIH je započeo pregovore o procjeni vrijednosti projekta Marcinelle Energie na temelju prethodnih kontakata koje je tada grupa Duferco ostvarila s različitim dionicima u energetskom sektoru u svrhu sklapanja partnerstva. Kao što tome svjedoči komunikacija među glavnim dionicima u energetskom sektoru, među kojima su EDF, ELECTRABEL, SPE, NUON i ENEL, projekt Marcinelle Energie pobudio je mnogo interesa te je dao naslutiti brojne mogućnosti.

(137)

Međutim, s obzirom na to da su iznosi od […] milijuna EUR spomenuti samo u okviru tih prethodnih kontakata u pogledu stjecanja 80 % udjela u projektu Marcinelle Energie, FSIH je tražio i postigao da se srednja vrijednost projekta od […] milijuna EUR koju je procijenio Bain smanji u odnosu na iznose spomenute u okviru tih neslužbenih kontakata.

(138)

Konačno je odlučeno da se vrijednost 80 % projekta procijeni na […] milijuna EUR. FSIH i Duferco dogovorili su da će vrijednost preostalih 20 % projekta procijeniti kao 20 % srednje vrijednosti projekta koja proizlazi iz stručnog mišljenja društva Bain, odnosno […] milijuna EUR (20 % […] milijuna EUR). Stoga je odlučeno da ukupna vrijednost projekta Marcinelle Energie iznosi […] milijuna EUR.

(139)

Belgija tvrdi i da je, kada je FSIH u prosincu 2006. odlučio ući u kapital društva DSIH zajedno s društvom Duferco Développement, vrijednost projekta postrojenja društva Marcinelle Energie bila predmet pregovora koji su doveli do toga da su strane prihvatile znatno nižu procjenu vrijednosti projekta od srednje vrijednosti od […] milijuna EUR iz izvješća društva Bain: partneri su konačno prihvatili iznos od […] milijuna EUR. Budući da je tako postupio, FSIH je postigao primjenu vrlo razumne metode izračuna.

(140)

Iz prethodno navedenog proizlazi da su strane konačno prihvatile razumnu procjenu vrijednosti, iako znatno nižu od najveće profitabilnosti koju je projekt mogao ostvariti. Stoga je u osnovi netočan prigovor društvu FSIH da je navodno uložio „iznos jednak očekivanom povratu od projekta” (točka 161. Odluke Komisije o pokretanju postupka).

(141)

Ipak, Belgija priznaje da se, na temelju izvješća društva Bain, uzimanjem u obzir vrijednosti emisijskih jedinica CO2 zahtijevalo da postrojenje vrlo brzo postane operativno, a u svakom slučaju tijekom 2009. Da je projekt kasnio, više ne bi mogao iskoristiti mogućnost dodjele raspoloživih emisijskih jedinica CO2.

(142)

Dvije godine nakon tih rasprava, u lipnju 2008., Duferco Diversification uspio je 80 % projekta Marcinelle Energie prodati talijanskom društvu za električnu energiju ENEL po cijeni od [30 – 37] milijuna EUR. Uz tu prodaju ide i opcija prodaje na temelju koje je Duferco Diversification mogao svoje preostale udjele ([…]) preprodati društvu ENEL godinu dana nakon puštanja u pogon postrojenja, po cijeni od […] milijuna EUR uvećanoj za naknadu eventualnih gubitaka koji proizlaze iz ugovora o isporuci po proizvodnoj cijeni („off-take right”).

(143)

Međutim, stanje na tržištu električne energije naglo se promijenilo 2010. pa je drastično pala profitabilnost postrojenja s plinskim turbinama s kombiniranim ciklusom. To nije spriječilo puštanje postrojenja u pogon 31. ožujka 2012.

(144)

Prema tome, Duferco Diversification (koji je postao Duferco Belgium) iskoristio je početkom 2013. svoje pravo izlaska u zamjenu za iznos od […] milijuna EUR uvećan za […] milijuna EUR naknade za gubitke zabilježene na temelju ugovora o isporuci po proizvodnoj cijeni, za […] milijuna EUR na temelju popusta na cijenu plina i […] milijuna EUR na temelju „revalorizacije i raznih kamata” (bez dodatnih pojedinosti).

(145)

Konačno, projekt Marcinelle Energie stoga je prodan za ukupan iznos od [70 – 78] milijuna EUR. Ipak, kao što je pojasnila Belgija, od tog je iznosa potrebno oduzeti ulaganja ([…] milijuna EUR) i gubitke (oko […] milijuna EUR) ostvarene od 2006. do 2013.: iz čega proizlazi nediskontirana neto dobit od oko [40 – 46] milijuna EUR.

(146)

Ti su rezultati niži od izgleda koji su nagoviješteni 2006. Belgija ih opravdava potpunim pogoršanjem na tržištu plina 2010. te napominje da je i grupa ENEL izgubila novac na tom projektu.

4.3.5. SVE ČETIRI OKOLNOSTI

(147)

Na temelju četiriju navedenih okolnosti društvo FSIH i grupa Duferco dogovorili su 2006. da se vrijednost društva Duferco Diversification kreće od […] milijuna EUR do […] milijuna EUR. Konačno je prihvaćena vrijednost od […] milijuna EUR, od koje će pola uložiti FSIH.

(148)

Belgija ističe da se to ulaganje u DSIH treba smatrati kao ulaganje pari passu s društvom Duferco Développement. Budući da su FSIH i Duferco Développement uložili isti iznos, snosili su iste kamate i isti rizik. Belgija u tom pogledu podsjeća da društvo DSIH prije ulaganja društva FSIH nije bilo u vlasništvu grupe Duferco jer ga je 29. studenoga 2006. osnovala treća osoba (pod nazivom „[…]”), a zatim je u prosincu 2006. prodano društvima FSIH i Duferco Développement kao subjekt posebne namjene za njihova zajednička ulaganja. Iz tih je različitih razloga intervencija društva FSIH u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(149)

Potrebno je podsjetiti da je DSIH 8. srpnja 2011. prodao društvu DLP svoj udio u društvu Duferco Diversification za isti iznos, odnosno […] milijuna EUR. Međutim, DLP nije platio taj iznos pa je Duferco Diversification u tom pogledu u svojoj bilanci zadržao potraživanje od […] milijuna EUR.

4.4. MJERE 4. I 5.

(150)

U pogledu zajma dodijeljenog [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco], Belgija osporava svaki element potpore. Podsjeća da je prosječna varijabilna kamatna stopa bankarskih zajmova dodijeljenih različitim društvima kćerima [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] 2009. iznosila [1,1 – 1,55] %, odnosno manje od stopa zajmova koji se ispituju.

(151)

Belgija tvrdi da je ta usporedba valjana jer su zajmovi koji su uzeti u obzir pri izračunu bili usporedivi sa zajmovima koje je dodijelilo društvo FSIH. U tom se pogledu protivi mišljenju Komisije da ti zajmovi nisu relevantni za usporednu analizu.

(152)

Belgija smatra da je Komisija zapravo pogrešno uzela u obzir kriterije, poput dospijeća zajma, pozajmljenog iznosa ili naravi zajma pri odlučivanju jesu li privatni zajmovi usporedivi s onima dodijeljenima društvu FSIH. Takav je pristup bio u suprotnosti s odredbama Komunikacije Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa („Komunikacija o referentnim stopama iz 2008.”) (12), kojima se izričito zahtijeva da je „marža uvelike neovisna o dospijeću zajma”.

(153)

Belgija dokazuje to nepostojanje povezanosti između dospijeća, iznosa i naravi, s jedne strane, te marže, s druge strane, analizom zajmova koje su komercijalne banke dodijelile grupi Duferco. Kamatne stope bankarskih institucija na zajmove najvećih iznosa kreću se od [0,9 – 1,35] % do [1,7 – 2,2] %, a te su stope često niže od stopa na zajmove nižih iznosa (do [2,25 – 2,75] % za zajam od […] milijuna EUR ili [2,3 – 2,75] % za zajam od […] milijuna EUR). Stope zajmova za potrebe obrtnog kapitala („working capital”) kreću se od [0,75 – 1,15] % do [2,75 – 3,25] %, dok se stope zajmova u svrhu troškova ulaganja („Capex”) kreću od [1,5 – 2] % do [2,75 – 3,25] %.

(154)

Prema mišljenju Belgije, ničim se uostalom ne nalaže da je za isključenje elementa potpore iz dodjele javnog zajma potrebno dokazati postojanje istovjetnog zajma privatne banke. Ni propisima Unije koji su na snazi za državne potpore ni sudskom praksom ne zahtijeva se da javni zajmovi moraju biti istovjetni privatnim zajmovima u pogledu dospijeća, iznosa i naravi kako bi se isključio svaki element potpore.

(155)

U pogledu kreditnog rejtinga [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco], Belgija na temelju stopa primijenjenih na različite zajmove koje su bankarske institucije dodijelile grupi Duferco zaključuje da je grupa mogla biti ocijenjena rejtingom AAA. Svoj zaključak iz 2009. temelji na stopama koje se u Komunikaciji o referentnim stopama iz 2008. povezuju s poduzetnicima koji su imali ocjenu od A do AAA i visoku razinu instrumenta osiguranja: 2,37 % u rujnu 2009. i 2,05 % u prosincu 2009.

(156)

Naposljetku Belgija zagovara da su instrumenti osiguranja povezani sa zajmom društva FSIH iznimno visoki u odnosu na Komunikaciju o referentnim stopama iz 2008. Iz izrazito velike financijske snage društva DPH proizlazi da je založno pravo na 15 % njegovih dionica izvrstan instrument osiguranja. Osim toga, s obzirom na to da je bilo gotovo sigurno da potraživanje od […] milijuna EUR bude prioritetno raspoređeno za povrat zajma u slučaju promjene u kontroli grupe SIF, taj je instrument osiguranja vrlo snažan.

(157)

Kada je riječ o zajmovima dodijeljenima grupi SIF, usporedbom je dokazano da između kriterija koje je iznijela Komisija (dospijeće, iznos i narav) te stopa naknade tih zajmova postoji tek iznimno ograničena povezanost.

(158)

Usporedbom je utvrđeno i da je naknada za zajam društva FSIH slična naknadi različitih zajmova koje su privatne financijske ustanove dodjeljivale društvu SIF. S kamatnom stopom od 1,99 %, njegova je naknada, naime, tek nešto veća od prosječne stope za zajmove dodijeljene grupi SIF koja iznosi [1,65 – 2,15] %.

(159)

Ako bi se u obzir uzeli samo dugoročni zajmovi koje je ugovorio SIF, raspon bi bio još niži od tog prosjeka od [1,65 – 2,15] %, odnosno raspon od [1 – 1,5] % do [1,65 – 2,15] %.

(160)

Prema mišljenju Belgije, s obzirom na to da ne postoje instrumenti osiguranja za zajam dodijeljen društvu SIF tom je rasponu potrebno dodati maržu od [20 – 60] baznih bodova. To je opravdano kategorijom rejtinga „vrlo dobar”, na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008., koju je SIF mogao dobiti. To povećanje dovodi do raspona od [1,5 – 2] % do […] %, unutar kojeg se nalazi zajam dodijeljen društvu FSIH.

(161)

U nedostatku javnog kreditnog rejtinga, Belgija potkrijepljuje kategoriju „vrlo dobar” društva SIF činjenicom da su kamatne stope koje su primjenjivale privatne financijske ustanove bile jednake (ili niže) od kamatnih stopa koje su u Komunikaciji o referentnim stopama iz 2008. utvrđene za financijski snažne poduzetnike (ocjene od AAA do A).

4.5. MJERA 6.

(162)

Prema mišljenju Belgije, ulaganje društva FSIH u društvo DLP jest pari passu s ulaganjem društva DDI jer su i. iznosi koje su uložili privatni i javni partner gotovo jednaki, ii. jer DLP prije tog ulaganja nije bio u vlasništvu grupe Duferco, nego je osnovan upravo kako bi poslužio kao subjekt u koji će društva FSIH odnosno DII uložiti te iii. jer cilj ulaganja nije bio otkupiti imovinu koja je već bila u vlasništvu grupe Duferco (nego društva SIF).

(163)

Belgija navodi da nema utjecaja činjenica da je ulaganje društva FSIH najprije bilo dodijeljeno u obliku konvertibilnog zajma (koji je ubrzo konvertiran). Naime, na dan dodjele konvertibilnog zajma FSIH i DII istodobno su sklopili dioničarski ugovor kojim su se obvezali na povećanje kapitala društva DLP u iznosu od 70 milijuna EUR odnosno 101 milijun EUR. Stoga je zajam od 30 milijuna EUR potrebno ispitati kao element povećanja kapitala od 201 milijun EUR o kojem su pari passu odlučili FSIH i DII.

(164)

U pogledu kupnje dionica društva DLLPL, Komisiju je potrebno podsjetiti da je Valonska regija od 1999. bila, posredstvom društva SOGEPA, dioničar društva DLL te je zbog toga bila temeljito upoznata s njegovim djelatnostima i financijskim stanjem. Zato strane nisu smatrale potrebnim propisno izraditi poslovni plan u okviru ulaganja društva DLP u društvo DLLPL. FSIH je savršeno dobro poznavao predmet svojeg stjecanja. Belgija je smatrala i da je FSIH u trenutku svojeg ulaganja mogao biti siguran u razumnost tog poslovnog plana jer su predviđanja bila savršeno u skladu s tada raspoloživim stvarnim brojkama. Isto vrijedi za Duferco Trebos.

(165)

U pogledu kupnje zaliha društva Duferco La Louvière Sales, Belgija tvrdi da, ako je točno da je ulaganjima društava FSIH i DII u društvo DLP omogućeno da potonje društvo otkupi znatne zalihe proizvoda u vrijednosti od [50 – 70] milijuna EUR (kupoprodajni ugovor od 30. lipnja 2011.), važno je naglasiti da prodavač tih proizvoda nikako nije bio neko „drugo društvo grupe Duferco”. Usto, Duferco La Louvière Sales bilo je društvo koje je u to vrijeme, kao i danas, pod kontrolom društva SIF. Nakon pregovora zalihe su bile preuzete po računovodstvenoj vrijednosti, dok je njihova stvarna vrijednost bila znatno veća.

(166)

U pogledu ulaganja [30 – 40] milijuna EUR u društvo DLLPL, za različite prijedloge ili scenarije ulaganja sastavljali su se zasebni poslovni planovi. Naposljetku, strane su se odlučile za ulaganje od [30 – 40] milijuna EUR u društvo DLLPL koje je postalo društvo Duferco Belgium. To je ulaganje bilo predmet samo jednog poslovnog plana, koji je Belgija podnijela Komisiji. Drugi poslovni planovi na koje Belgija upućuje postali su bespredmetni jer strane na kraju nisu provele predviđene prijedloge ili scenarije.

5. PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

5.1. ZAJEDNIČKE PRIMJEDBE DRUŠTAVA […], DSIH I DLP TE POVEZANIH DRUŠTAVA

(167)

Najprije, potrebno je pojasniti da je […], holding društvo grupe Duferco, sljednik […] te društava […] i […], bivših društava majki društva DPH.

5.1.1. MJERA 1.

(168)

[…] najprije ističe da se u potpunosti slaže s primjedbama Belgije.

(169)

Zatim se […] osvrće na razloge koji su društvo FSIH naveli na ulaganje u društvo Duferco US. Stjecanje udjela u društvu Farrell povezano je sa željom društva FSIH da nadzire postrojenje, kako Duferco ne bi zanemario belgijsko postrojenje u korist američkog postrojenja. Valonska se regija željela zaštititi od rizika da se potencijalno oprečni interesi unutar grupe Duferco ne upotrijebe protiv nje. Osim toga, i ulaganje društva FSIH u društvo Farrell bilo je namijenjeno kako bi se pojednostavnilo približavanje belgijskog i američkog proizvodnog postrojenja u svrhu optimiranja razmjene informacija i moguće sinergije između tih postrojenja.

(170)

[…] smatra važnim istaknuti da je Duferco iznio inicijativu za raskid obveza društva FSIH. Duferco je u veljači 2006. potpisao s društvom NLMK pismo namjere kako bi potonjem društvu ustupio 50-postotni udio u društvu SIF. Međutim, jedan je od preduvjeta bio da SIF mora posjedovati sve dionice društva Duferco US, što je podrazumijevalo otkup dionica koje je posjedovao FSIH. Stoga je Duferco društvu FSIH iznio ideju o opciji kupnje kako bi mogao ispuniti zahtjeve grupe NLMK i istodobno zadržati potrebnu fleksibilnost, s obzirom na neizvjesnost koja je u to doba postojala u pogledu provedbe transakcije. Ponuda grupe Duferco za otkup bila je zanimljiva i u kontekstu okončanja ciklusa čelika koji se očekivao potkraj 2006., zbog čega je ulaganje bilo manje privlačno.

(171)

[…] potvrđuje primjedbe Belgije prema kojima mogućnost otvaranja prethodnog natječajnog postupka za moguće kupce nije bila relevantna s obzirom na predmet kupnje: prodaju manjinskog udjela u privatnom društvu u pogledu neintegriranog proizvodnog postrojenja. Iako situacija nije zahtijevala prethodno otvaranje natječajnog postupka, […] smatra da je prodaja ipak provedena po tržišnoj cijeni.

(172)

[…] podsjeća da je funkcionalna valuta društva Duferco US američki dolar. Prema tome, osim za interne potrebe društva FSIH, nije relevantno što je kupovna cijena plaćena u eurima.

(173)

Kako bi upotpunio procjene vrijednosti koje je provela Valonska regija, […] angažirao je KPMG da vrednuje 49,9-postotni udio društva FSIH u društvu Duferco US na dan 14. lipnja 2006., kada je dodijeljena opcija kupnje na temelju fer vrijednosti.

(174)

KPMG je smatrao da je udio društva FSIH u društvu Duferco US potrebno ocijeniti kao udio kojim se ne ostvaruje kontrola i o kojem nije moguće pregovarati, pri čemu je primijenio kontrolnu premiju jer je FSIH na temelju dioničarskog ugovora od 9. travnja 2003. stekao znatan utjecaj na društvo Duferco US, veći od utjecaja koji ima manjinski dioničar.

(175)

Navodi da industrijski ciklusi u sektoru čelika traju u načelu od tri do sedam godina. KPMG tvrdi da, iako je stanje u industriji čelika 2006. bilo dobro, podatci su očito ukazivali na velike rizike s obzirom na slabost nacionalne automobilske industrije i na mogućnost tržišnog zaokreta u sektoru nestambene gradnje.

(176)

Budući da je uzeo u obzir cikluse od tri i pet godina te da je vrednovanje proveo na temelju višekratnika EBITDA-e usporedivih društava, KPMG je procijenio da je fer vrijednost 49,9-postotnog udjela u društvu Duferco US 14. lipnja 2006. iznosila […] milijuna USD.

(177)

[…] zatim iznosi svoje mišljenje o tome treba li se pri vrednovanju društva Duferco US uzeti u obzir vrijednost vlasničkog kapitala. Potvrđuje da nije bilo najprikladnije vrednovanje na temelju vlasničkog kapitala, koje je Komisija predvidjela u svojoj odluci o pokretanju postupka. No, ističe da, čak kada bi se željelo uzeti u obzir vlasnički kapital, došlo bi se do zaključka da je transakcija provedena po tržišnoj cijeni. Kako bi to dokazao, pozornost Komisije skreće na transakciju koju smatra usporedivom: prodaja grupi NLMK 50-postotnog udjela društva SIF (zajedno s bezuvjetnom opcijom kupnje najmanje jedne dionice društva SIF). Cijena po kojoj je provedena ta transakcija iz 2006. odgovara višekratniku vlasničkog kapitala društva, koji je gotovo identičan višekratniku vlasničkog kapitala koji je FSIH prodao u okviru svojeg udjela u društvu Duferco US (u oba je slučaja višekratnik približan broju 2). Budući da ništa ne upućuje na to da u tržišnim uvjetima ne bi došlo do transakcije koja se odnosi na društvo SIF, tom je usporedbom potvrđeno da uzimanje u obzir vlasničkog kapitala dovodi do zaključka da je transakcija provedena po tržišnoj cijeni.

(178)

U pogledu trajanja opcije kupnje, […] smatra da se ona uklapa u okolnosti istodobnih pregovora o eventualnoj prodaji grupi NLMK 50 % kapitala grupe Duferco u društvu SIF. NLMK je u roku od deset dana od potpisivanja pisma namjere trebao izraditi prvi nacrt ugovora o kupoprodaji dionica i dioničarskog ugovora. Samo pismo namjere vrijedilo je najkasnije do 1. listopada 2006. Stoga je namjera bila da Duferco iskoristi ili ne iskoristi opciju kupnje u tjednima ili mjesecima koji su uslijedili nakon njezine dodjele društvu FSIH. Stoga ne postoji stvarni razlog zbog kojeg su se strane dogovorile da će opcija trajati do 31. prosinca 2015.

(179)

KPMG je procijenio fer vrijednost opcije kupnje dodijeljene u lipnju 2006. grupi Duferco. Dijeli mišljenje grupe Duferco prema kojem valja uzeti u obzir trajanje opcije („expected term”, odnosno četiri mjeseca) jer opciju nije bilo moguće kupiti niti prenijeti, zbog čega je njezina vrijednost bila znatno manja. KPMG smatra da fer vrijednost opcije kupnje iznosi […] milijuna USD.

(180)

S obzirom na ugovoreno trajanje, fer vrijednost iznosila je […] milijuna USD. Da se uzeo u obzir taj iznos kojem je dodana fer vrijednost udjela društva FSIH u društvu Duferco US, prodajna bi cijena iznosila […] milijuna USD, što je znatno manji iznos od cijene koju je platilo [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco].

5.1.2. MJERA 2.

(181)

Prema mišljenju […], ulaganje društva FSIH u društvo DPH imalo je dva cilja: s jedne strane, udio u kapitalu, zastupništvo u upravnom odboru, pristup strateškim informacijama i dokumentima te, s druge strane, zanimljiv i siguran financijski prinos (povlaštena dividenda).

(182)

Glavni razlog izlaska društva FSIH iz ulaganja u društvo DPH bila je prodaja belgijskih proizvodnih postrojenja društvu NLMK. Duferco je prestao biti strateški partner Valonske regije u Belgiji pa odjel Trading grupe Duferco više nije mogao izravno utjecati na proizvodna postrojenja u Clabecqu i La Louvièreu.

(183)

[…] tvrdi da je DPH društvo čija je funkcionalna valuta američki dolar tako da je prinos od bilo kakvog ulaganja u to društvo potrebno procijeniti u američkim dolarima. Stoga bi FSIH ulaganjem u društvo DPH godišnje ostvario prinos od 8,81 %.

(184)

[…] je angažirao KPMG da analizira procjenu koju je u ožujku 2006. izradio Ernst & Young. U pogledu metode procjene, KPMG navodi da Ernst & Young nije pojasnio vrstu vrijednosti koja se vrednovala (tržišna vrijednosti, vrijednost ulaganja ili fer vrijednost). Najprije, Ernst & Young primijenio je tržišni pristup usporedivih društava. KPMG ne daje prednost metodi koja se temelji na usporedivim društvima u odnosu na metodu koja se zasniva na usporedivim transakcijama. Ne bi se oslanjao na vrijednost neto imovine jer se tom metodom ne uzimaju u obzir budući dobitci ni operativni rizici.

(185)

KPMG zaključuje da, s obzirom na njegovu analizu cikličnosti industrije čelika, valja razmotriti razdoblja od četiri do šest godina, pri čemu svaka godina u procjeni društva DPH ima istu težinu. Slaže se s analizom strana kojom su pri procjeni vrijednosti društva DPH u obzir uzete 2001. i 2002. godina, kako bi se primjereno odrazila cikličnost industrije čelika i primijenio isti ponder na svaku godinu.

(186)

KPMG potvrđuje relevantnost i opširnost prilagodbi koje je Ernst & Young unio u procjenu vrijednosti društva DPH u pogledu neučestalih događaja. Unio je i prilagodbe u 2001. i 2002. godinu koje Ernst & Young nije uzeo u obzir.

(187)

Ispitao je popis usporedivih društava koje je odabrao Ernst & Young. KPMG nije uspio u bazi podataka kojom se služi Ernst & Young (Bloomberg) naći određene višekratnike koji su preuzeti u izvješću društva Ernst & Young iz 2006. Nadalje, KPMG je smatrao prikladnim isključiti određena društva iz popisa usporedivih društava koji je dostavio Ernst & Young. KPMG je sastavio vlastiti popis usporedivih društava iz kojeg proizlazi da su srednji omjeri „price/earnings” za 2003. do 2006. niži od omjera koje je primijenio Ernst & Young.

(188)

KPMG nije mogao naći dovoljan broj društava koja kotiraju na burzi, a koja djeluju samo u sektoru trgovine čelikom. Nije moguće zasebno vrednovanje odjela Trading. Ipak, KPMG potvrđuje da bi bilo primjereno zasebno procijeniti vrijednost trgovinske djelatnosti i proizvodne djelatnosti. S većim rizikom i nestalnijim poslovnim rezultatima, trgovinske djelatnosti nude ulagačima viši prinos, što dovodi do njihova nižeg vrednovanja. Stoga se na trgovinske djelatnosti treba primijeniti manji višekratnik. […] smatra relevantnim uputiti na prodaju 50 % društva […] u rujnu 2003., čija je dogovorena cijena bila približna vrijednosti vlasničkog kapitala.

(189)

U pogledu izvanbilančnih elemenata, KPMG potvrđuje da se iznos vlasničkog kapitala određenog društva mora prilagoditi kako bi se u obzir uzeli izvanbilančni elementi pasive ako nisu učestali. Za razliku od društva Ernst & Young, KPMG smatra da se samo ti elementi trebaju odbiti od procijenjene vrijednosti vlasničkog kapitala društva, neovisno o metodi procjene vrijednosti.

(190)

U pogledu dva izvanbilančna elementa, KPMG je smatrao prikladnim osvrnuti se na iznos prilagodbe koji je primijenio Ernst & Young. Riječ je o „francuskim i belgijskim jamstvima” koje je Ernst & Young procijenio na […] milijuna USD 2006., dok ih je KPMG procijenio na […] milijuna USD. Ta su jamstva prilagođena prema riziku koji donose. Iz toga proizlazi ukupan iznos od […] milijuna USD u odnosu na […] milijuna USD koji je prihvatio Ernst & Young.

(191)

KPMG potvrđuje relevantnost i visinu korektivnog faktora zbog nelikvidnosti (30 %) koji je primijenio Ernst & Young. U okviru procjene vrijednosti na temelju usporedivih transakcija bio bi relevantan i popust od 12 %.

(192)

KPMG je smatrao da je prikladno primijeniti kontrolnu premiju od 5 % ako se vrijednost procjenjuje na temelju usporedivih društava jer se takvom metodom dobiva procijenjena vrijednost koja odgovara manjinskom udjelu, dok je udio društva FSIH omogućavao znatan utjecaj na društvo DPH. Smatra da se u slučaju procjene vrijednosti na temelju usporedivih transakcija trebao primijeniti korektivni faktor od 20 % jer se tom metodom procjenjuje vrijednost kontrolnog udjela.

(193)

U pogledu prinosa od povlaštene dionice, KPMG navodi da je Ernst & Young pogriješio u svojem vrednovanju povlaštenih dividendi za razdoblje od 2006. do 2012. jer je svoj izračun temeljio na godišnjim dividendama od 4 milijuna USD, a bila je riječ o 4 milijuna EUR. Zatim, KPMG smatra da je stopa popusta koju je primijenio Ernst & Young, s obzirom na rizik od neispunjavanja obveze plaćanja (6,2 %), unutar utvrđenog prihvatljivog raspona od 1,8 % do 16,4 %. Stopa popusta od 14 % koju su primijenile strane jednako se tako smatra prihvatljivom jer je unutar raspona vrijednosti.

(194)

Iz tih prilagodbi proizlazi da se vrijednost udjela u društvu DPH kreće od […] milijuna USD do […] milijuna USD, odnosno da srednja vrijednost iznosi […] milijuna EUR, što je u skladu s prodajnom cijenom iz lipnja 2006. od […] milijuna EUR. […] iz toga zaključuje da nikako ne može biti riječ o državnoj potpori u korist [društva koje je u to doba kontroliralo društvo DPH].

5.1.3. MJERA 3.

(195)

DSIH potvrđuje argumente koje je Belgija iznijela u obranu naravi pari passu ulaganja društva FSIH. DSIH tvrdi da su Duferco Développement i FSIH imali jednake uvjete transakcije. Oba su dioničara zajedno pristala na preuzimanje novog rizika kada su uložili u društvo DSIH kako bi ostvarili projekte diversifikacije društva Duferco Diversification. Na oba su dioničara, na temelju njihova udjela u kapitalu, bile proporcionalno raspodijeljene eventualne dividende i financijski učinci projekata koje su razvila njihova zajednička društva kćeri. Prema mišljenju društva DSIH, privatna intervencija društva Duferco Développement imala je stvarnu gospodarsku važnost, a iznos ulaganja bio je jednak onom društva FSIH.

(196)

DSIH tvrdi da prije istodobnih transakcija nije bio u vlasništvu društva Duferco Développement. DSIH je društvo koje je netom prije tih ulaganja (29. studenoga 2006.) osnovala treća osoba, a zatim su ga kupila oba partnera kako bi omogućila svoja ulaganja. Smatra da ni projekti koje je otkupio DSIH nisu prije ulaganja društva FSIH bili u vlasništvu grupe Duferco, iako su u fazi nastajanja bili pod okriljem društva SIF.

(197)

U pogledu projekta […] društvo DSIH pojašnjava da je Valonska regija posredstvom društva SOGEPA bila vrlo dobro upoznata sa stanjem postrojenja […] jer je u okviru preuzimanja društava […], koja su tada bili u stečaju, intervenirala u prilog grupe Duferco. Tako je Valonska regija bila dioničar društva […] te je imala nekoliko članova u njegovu upravnom odboru. Valonska je regija od samog početka bila uključena u projekt te je imala pristup svim informacijama raspoloživima u okviru pokretanja tog projekta, osobito istim onima koje su bile na raspolaganju privatnim ulagačima.

(198)

DSIH se oslanja na ex post procjenu projekta, kojom je bila dokazana osnovanost prvotno provedene procjene vrijednosti projekta i koja je dala naslutiti vrlo zanimljivu profitabilnost.

(199)

U pogledu projekta Marcinelle DSIH tvrdi da uzrok slabije profitabilnosti od očekivane nisu bili previsoki iznosi ulaganja partnera, nego elementi koji nisu ovisili o volji strana. Kao prvo, Komisija je u siječnju 2008. iznijela prijedlog za ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica CO2, što je znatno utjecalo na procjenu vrijednosti projekta prije završetka pregovora s grupom ENEL. Kao drugo, tržište električne energije doživjelo je 2010. potpun i neočekivan zaokret, uz nepovoljno kretanje cijena električne energije, plina i CO2.

(200)

Duferco Diversification se iz te krize izvukao tako što je prodao Marcinelle Energie neposredno prije nego što je došlo do krize. Poduzetnik je prodao 80 % društva Marcinelle Energie po razumnoj cijeni te je uspio osigurati preostalih […] opcijom kupnje o kojoj je pregovarao s grupom ENEL.

5.1.4. MJERE 4. I 5.

(201)

[…] navodi da je za primjenu kriterija privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu potrebno ispitati različite elemente, najprije, primjenjivu kamatnu stopu i instrumente osiguranja koji su bili potrebni za osiguravanje zajma.

(202)

U pogledu instrumenata osiguranja, […] podsjeća da je financijsko stanje grupe Duferco bilo vrlo solidno, kao što su na to ukazivali uvjeti zajma koje su bankarske ustanove odobrile grupi Duferco, sa stopama poput onih koje su se nudile poduzetnicima s ocjenom AAA na temelju referentnih stopa Komisije. Osim toga, [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] trebalo je sredstva od buduće prodaje udjela koji je DII imao u društvu SIF društvu NLMK prioritetno namijeniti prijevremenom povratu zajma društva FSIH. Postojanje budućeg, ali gotovo sigurnog potraživanja od […] milijuna USD prema društvu NLMK predstavljalo je lako naplativu novčanu garanciju. Taj je zajam bio sličan predujmu na buduće potraživanje. FSIH je imao i založno pravo na 15 % dionica društva DPH, koje je bilo financijski vrlo solidno (do 2009. nije zabilježen nikakav gubitak), u vrijednosti od oko […] milijuna USD. Naposljetku, 12-mjesečna referentna stopa Euribor jamčila je stabilnu stopu tijekom 12 mjeseci, što je bilo privlačno za vrijeme krize i pada stopa. S obzirom na ta jamstva FSIH je snosio izrazito mali rizik.

(203)

Stope koje su privatne banke primjenjivale na grupu Duferco kretale su se od [0,65 – 1,15] % do [2,75 – 3,25] %, s prosjekom od [1,1 – 1,55] %, što su stope koje su u potpunosti bile u skladu sa stopama društva FSIH. […] smatra da se iz usporedbe ne mogu isključiti zajmovi koji nemaju sasvim jednak rok dospijeća, isti iznos, istu narav ili čija je osnovna stopa različita. U obzir se trebaju uzeti samo instrumenti osiguranja i primijenjena kamatna stopa.

(204)

Iznosi zajmova koje je navela Belgija uglavnom su niži od iznosa zajma društva FSIH jer je Belgija navela samo zajmove u eurima, koji su predstavljali tek mali dio ukupnog iznosa. […] se zanimao za viševalutne zajmove koji se odnose na znatno veće iznose. Ti su podatci pokazali da je Duferco imao pristup kreditnim linijama vrlo visokih iznosa te da su se određeni zajmovi odnosili na dugoročne zajmove (deset godina). Stope tih zajmova kreću se od [0,5 – 1] % do [2,2 – 2,65] %, s ponderiranim prosjekom od [1,6 – 2,05] %.

(205)

Stoga […] zaključuje da su, s obzirom na solidne instrumente osiguranja kojima je raspolagao FSIH, primjenjive kamatne stope bile u potpunosti u skladu s tržišnim stopama.

5.1.5. MJERA 6.

(206)

Prema mišljenju društva DLP, strane su otpočetka predvidjele mogućnost da se zajam od 30 milijuna EUR konvertira u kratkom roku, što se i dogodilo u rujnu 2011. Prvotna namjera društva FSIH bila je uložiti 100 milijuna EUR u kapital. DLP smatra da je konvertibilni zajam potrebno analizirati zajedno s dokapitalizacijom te ga je tako potrebno tretirati.

(207)

DLP tvrdi da su intervencije društava DII i FSIH bile istodobne, s obzirom na to da je DII sudjelovao u povećanju kapitala društva DLP 7. srpnja 2011., odnosno nekoliko dana prije nego što ga je FSIH povećao te nakon dodjele konvertibilnog zajma. Tvrdi i da su uvjeti transakcije jednaki jer su oba partnera uložila gotovo jednake iznose. Stoga je bila riječ o ulaganjima provedenima pod istim uvjetima jer su FSIH i DII snosili isti rizik te su na njih proporcionalno raspodijeljene dividende i povećanje vrijednosti njihovog društva kćeri.

(208)

DLP tvrdi da društvo u trenutku ulaganja društva FSIH nije bilo u vlasništvu grupe Duferco, nego da je bilo novoosnovano društvo upravo za potrebe primanja zajedničkih ulaganja obaju partnera. Činjenica da su ta ulaganja djelomično poslužila za kupnju imovine društva SIF nije relevantna jer se prodajna cijena temeljila na izvješćima stručnjaka. Prema tome, DLP zaključuje da je ulaganje društva FSIH u društvo DLP pari passu s ulaganjem društva DII.

(209)

DLP podsjeća i da je društvo SOGEPA od 1999. bilo dioničar društva DLL i da je stoga bilo temeljito upoznato s djelatnostima i financijskim stanjem društva u pogledu sektora dugih proizvoda. Posredstvom društva SOGEPA, Valonska je regija bila dobro upoznata s tržišnim uvjetima, operativnim postrojenjima i njihovom okolinom. DLL navodi i da postoji samo jedan poslovni plan za svako od društava Duferco Trebos i DLLPL. FSIH je stoga mogao potpuno obaviješteno donositi odluke te je imao pristup istoj razini informacija koju bi privatni ulagač zahtijevao u istoj situaciji.

(210)

Prema mišljenju društva DLP, iz financijskih rezultata proizlazi da je EBITDA ostvarena nakon tri mjeseca bila u skladu s EBITDA-om predviđenom u poslovnom planu za razdoblje do šest mjeseci. U trenutku svojeg ulaganja FSIH je stoga mogao biti siguran da je poslovni plan bio razuman.

5.2. PRIMJEDBE DRUŠTVA SIF

(211)

Komisija pojašnjuje da se primjedbe društva SIF odnose samo na mjeru koju je primila, odnosno na mjeru 5.

(212)

SIF smatra da je njegovo financijsko stanje bilo snažan u trenutku dodjele zajma te da su jamstva u trenutku sklapanja ugovora o zajmu bila uvelike dovoljna za povrat cjelokupnog zajma društva FSIH. Usto, SIF smatra i da FSIH nije uopće sumnjao u profitabilnost dodjele zajma zbog politike ulaganja i razvoja koju je provodio SIF. Poslovni plan društva SIF koji se odnosio na belgijska postrojenja, osobito u razdoblju od 2007. do 2010., sadržavao je velike projekte ulaganja koji su obećavali velike izglede za razvoj grupe u Belgiji.

(213)

Osim toga, SIF smatra da je činjenicu da je bio u vlasništvu dvaju velikih dionika u sektoru čelika društvo FSIH uzelo u obzir u analizi rizika povezanog s dodjelom zajma. NLMK je društvu FSIH dodijelio jamstvo u slučaju promjene u kontroli. Budući da je društvu SIF dodijelio zajam od 75 milijuna EUR po stopi od 2,05 % (marža od 75 baznih bodova), dok je stopa Belgijske nacionalne banke za nove zajmove iznosila 1,63 %, FSIH nije preuzeo nerazuman rizik u odnosu na privatnog subjekta.

(214)

SIF podsjeća da se primjenom kriterija privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu ne zahtijeva nikakva usporedba sa zajmovima koji su po svemu jednaki zajmu koji je dodijelio FSIH. SIF navodi i da Komisija pojašnjuje da je potrebno uzeti u obzir vrstu predmetnog subjekta, narav transakcije i predmetna tržišta. Na temelju tog pojašnjenja, potrebno je pri usporedbi sa zajmom koji je dodijelio FSIH uzeti u obzir dva privatna zajma dodijeljena društvu Duferco Clabecq koje je društvo kći društva SIF. Analiza tih zajmova ukazuje na to da je tijekom razdoblja kada je FSIH dodijelio zajam SIF mogao dobiti kredite od privatnih financijskih institucija i da se uvjeti zajma koji je dodijelio FSIH ne bi znatno razlikovali od tržišnih uvjeta. Kamatne stope koje su kreditne ustanove primjenjivale na ta dva zajma, [1 – 1,5] % (zajam banke Sumitomo) i [1,2 – 1,7] % (zajam banke Rabobank), bile su manje od kamatne stope koju je dodijelio FSIH (2,05 %). Iz toga proizlazi da se subjektivni rizik svojstven zajmu koji je dodijelio FSIH odrazio u primijenjenoj kamatnoj stopi, 12-mjesečnoj stopi Euribor, kojom se povećava sigurnost zajma za zajmodavca jer jamči stabilnu stopu tijekom 12 mjeseci.

(215)

Nadalje, prema mišljenju društva SIF, nepostojanje instrumenata osiguranja ne može ni u kojem slučaju predstavljati prednost. Nije bilo potrebno nikakvo jamstvo jer su njegova financijske snaga, njegova pripadnost grupama NLMK i Duferco te […] ulijevali sigurnost društvu FSIH da SIF može vratiti zajam.

(216)

SIF navodi i da je marža od 75 bodova u skladu s tadašnjom bankarskom praksom. Zajam banke Sumitomo pokazuje da je marža za uobičajenu razinu instrumenta osiguranja iznosila [10 – 50] bodova, odnosno bila je manja od marže navedene u Obavijesti o referentnim stopama iz 2008. za dobar rejting (100 bodova) odnosno vrlo dobar rejting (75 bodova). Usto, u pogledu zajma banke Rabobank, marža je iznosila [45 – 85] bodova za uobičajenu razinu instrumenta osiguranja. Iz toga proizlazi da bi, ako se smatra da je SIF imao dobar rejting, marža od 75 bodova (manja od 100 bodova) za desetogodišnji zajam bila u skladu s praksom banaka koje su u to vrijeme znatno smanjile svoje marže.

(217)

SIF iz toga zaključuje da zajam koji mu je dodijelio FSIH odgovara tržišnim uvjetima te da mu zajmom nije dodijeljena nikakva prednost.

(218)

Ipak pojašnjuje da, kada bi se zajam trebao smatrati potporom, takva bi potpora mogla biti spojiva sa zajedničkim tržištem u skladu s Komunikacijom Komisije o privremenom okviru Zajednice za državne potpore kojima se podupire pristup financiranju u trenutačnoj financijskoj i gospodarskoj krizi („Komunikacija iz 2009.”) (13). U svrhu ocjenjivanja spojivosti subvencioniranih kamatnih stopa s pravilima za državne potpore, u Komunikaciji iz 2009. utvrđena je smanjena stopa svojstvena razdoblju krize. SIF navodi da su ispunjeni svi uvjeti predviđeni u Komunikaciji iz 2009.: Ugovor je sklopljen 29. rujna 2009., a SIF 1. srpnja 2008. nije bio u teškoćama. Stoga, ako bi se zajam smatrao potporom, spojivost kamatne stope zajma koji je FSIH dodijelio društvu SIF trebao bi se ocijeniti s obzirom na smanjenu stopu.

6. OPASKE BELGIJE NA PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

6.1. OPASKE BELGIJE NA PRIMJEDBE […]

(219)

Belgija nema posebne opaske na primjedbe […]. One potvrđuju da su odluke donesene uzimajući u obzir industrijsku logiku koja odgovara tržišnim uvjetima.

6.2. OPASKE BELGIJE NA PRIMJEDBE DRUŠTVA SIF

(220)

Belgija nema posebne opaske na primjedbe društva SIF. Nadalje, Belgija izjavljuje da je na raspolaganju Komisiji ako se uspostavi da zajam dodijeljen društvu SIF sadržava element potpore, za potrebe provjere spojivosti.

7. OCJENA MJERA

7.1. PROCJENA POSTOJANJA POTPORE U SMISLU ČLANKA 107. STAVKA 1. UFEU-A

(221)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a propisuje se da svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama. Tom su odredbom određeni uvjeti u kojima se mjera određene države članice može smatrati državnom potporom.

(222)

Kao prvo, predmetne mjere moraju biti državnog podrijetla u smislu da moraju obuhvaćati državna sredstva i biti pripisive državi. Kao drugo, Komisija treba provjeriti je li državnim sredstvima dodijeljena prednost. Kao treće, mjere moraju biti selektivne (na primjer, biti namijenjene jednom poduzetniku, gospodarskom sektoru ili zemljopisnom području) za razliku od mjere općeg dosega. Kao treće, mjere moraju narušavati tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(223)

Komisija će u pogledu šest mjera koje se ispituju najprije ispitati kriterije državnog podrijetla, selektivnosti te utjecaja na tržno natjecanje i trgovinu unutar Zajednice. Zatim će za svaku od mjera analizirati kriterij gospodarske prednosti.

(224)

Komisija navodi da Belgija nije osporavala državno podrijetlo financiranja, selektivnost mjera ni njihov utjecaj na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama. Prema tome, Komisija će za te kriterije samo potvrditi analizu provedenu u odluci o pokretanju postupka. Belgija je osporavala samo uvjet o postojanju gospodarske prednosti.

7.1.1. KRITERIJI DRŽAVNOG PODRIJETLA I PRIPISIVOSTI

(225)

Komisija podsjeća da „kako bi se dodijeljene prednosti mogle smatrati državnom potporom u smislu članka 87. stavka 1. UEZ-a, moraju se prije svega izravno ili neizravno dodijeliti putem državnih sredstava […] i zatim se moraju moći pripisati državi […]” (14).

(226)

Tijelo koje je poduzelo mjere koje se ispituju jest financijski holding FSIH. FSIH, čiji je predmet poslovanja interveniranje u društva sa sjedištem u inozemstvu koja posluju u sektoru čelika, društvo je kći u stopostotnom vlasništvu društva SOGEPA, koje je u stopostotnom vlasništvu Valonske regije. Stoga su sredstva kojima raspolaže FSIH pod kontrolom Valonske regije i tako predstavljaju državna sredstva.

(227)

Opis društava SOGEPA i FSIH ukazuje na to da javne vlasti imaju odlučujuću ulogu u intervencijama društava SOGEPA i FSIH. SOGEPA djeluje na zahtjev Valonske vlade. Člankom 3. stavkom 1. njegovog statuta utvrđeno je da je „[p]redmet poslovanja društva ispunjenje svih zadaća koje mu je povjerila Valonska vlada […]. U tom okviru osobito osigurava provedbu odluka koje donosi Valonska vlada u pogledu intervencija u trgovačka društva te upravljanje udjelima, obvezama, predujmovima ili interesima koje bi Valonska regija ili samo društvo mogli imati u tim društvima.” U pogledu sektora čelika, svaku odluku društva SOGEPA koja nadilazi samo upravljanje portfeljem treba, osim toga, odobriti Ministarstvo gospodarstva i proračuna Valonske regije. U tom pogledu, novinski članci objavljeni 21. studenoga 2011. u novinama Le Soir upućuju na reakcije valonskih ministara koji su u to vrijeme bili zaduženi za gospodarstvo. Te osobe očito preuzimaju odgovornost Valonske vlade za intervencije društva FSIH.

(228)

Zaključno, Komisija smatra da mjere koje se ispituju ispunjuju kriterij državnog podrijetla te da su pripisive Valonskoj regiji.

7.1.2. KRITERIJ SELEKTIVNOSTI

(229)

Mjere koje se ispituju odnose se samo na društva i društva kćeri grupe Duferco. Stoga su selektivne.

7.1.3. KRITERIJI UTJECAJA NA TRŽIŠNO NATJECANJE I TRGOVINU MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA

(230)

Grupa Duferco djeluje na tržištu čelika. Intervencije društva FSIH omogućile su grupi Duferco da zadrži snažniji konkurentski položaj od onog u kojem bi bila bez tih intervencija. Nadalje, tržište čelika u Uniji obuhvaća više drugih aktivnih subjekata te više država članica trguje proizvodima čelika. Prednost dodijeljena putem intervencija društva FSIH na tržištu otvorenom za tržišno natjecanje utjecala je na tu trgovinu. Naime, „kada financijska potpora koju je odobrila država ojača položaj poduzetnika u odnosu na ostale poduzetnike koji se natječu u trgovini unutar Zajednice, valja smatrati da ta potpora utječe na takvu trgovinu” (15).

(231)

Prema tome, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije (16), mjere mogu utjecati na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama.

7.1.4. KRITERIJ GOSPODARSKE PREDNOSTI

(232)

Gospodarskim i financijskim transakcijama koje provode javna tijela ne dodjeljuje se prednost njihovim korisnicima i stoga ne predstavljaju državnu potporu, ako ih se provodi u uobičajenima tržišnim uvjetima (17). Drugim riječima, valja ocijeniti bi li u sličnim uvjetima privatni ulagač koji djeluje u uobičajenim tržišnim uvjetima proveo istu intervenciju. Ako to nije slučaj, poduzetnik korisnik primio je gospodarsku prednost koju ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima, a koja mu je omogućila povoljniji položaj u odnosu na njegove konkurente (18).

(233)

Komisija će prema tom kriteriju redom ispitati šest mjera koje je dodijelila grupa Duferco.

7.1.4.1. Mjera 1.

i. Razlozi za raskid obveza društva FSIH

(234)

Komisija smatra da, iako analiza razloga za raskid obveza društva FSIH nije dovoljna za dokazivanje razumnosti ulaganja, ipak daje dragocjen uvid u mjeru koja se ispituje.

(235)

Belgija opravdava raskid obveza društva FSIH prema društvu Duferco US sljedećim razlozima: i. predviđanje društva FSIH nadolazećeg pogoršanja konjunkture u industriji čelika; ii. sklapanje ugovora o nabavi bramova s […], kojim se, iako su njime stabilizirani poslovni rezultati, ipak moglo ograničiti potencijalne dobitke društva Duferco US; iii. postojanje znatnih novčanih sredstava unutar grupe Duferco, što je društvu otvorilo mogućnosti da proda svoje udjele u društvu Duferco US; iv. pregovori koji su se vodili o prodaji 50 % društva SIF grupi NLMK, kojima se predviđalo uključivanje društva Duferco US u partnerstvo s grupom NLMK.

(236)

U pogledu prvog razloga, Komisija navodi da mu je Belgija u svojem odgovoru od 8. travnja 2015. pridala manju važnost. Komisija je, naime, od Belgije zatražila da dostavi sve studije koje su prethodile mjeri i koje su se odnosile na izglede tržišta čelika za pet sljedećih godina. Belgija je dostavila pregled stanja američkog gospodarstva iz The National Economic Review za prva dva četveromjesečja 2006. i studiju o sektoru čelika od 10. travnja 2006. koju je proveo Crédit suisse. Obje su studije opći pregledi američkog rasta tijekom prva dva četveromjesečja. U njima je zaključeno da je rast BDP-a usporen zbog pada u stambenom sektoru, ali kratkoročno nije bila predviđena recesija. U drugoj je studiji, koja se odnosi izravno na tržište čelika, oprezno pojašnjeno kretanje tog tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama:

„1.	Stanje zaliha čelika u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje je slabo, zbog čega je potražnja i dalje postojana. (…) Prema tome, proći će još (barem) nekoliko mjeseci prije nego što će se trebati zabrinuti zbog prevelike ponude na američkom tržištu. […]

Zalihe nastaju uvozom (ili proizvodnjom) pa je taj odnos ključan iz sljedećeg razloga. Iako je američko tržište i dalje snažno, smatramo da bi rizici pritiska na ponudu (uvoz i povećana proizvodnja) mogli dovesti do stvaranja zaliha tijekom 2006., a time i do smanjenja pritiska na američko tržište krajem 2006., kada ponuda premaši potražnju.”

(237)

S obzirom na te studije, Komisija navodi da je Belgija opravdano relativizirala važnost percepcije tržišta čelika pri donošenju odluke društva FSIH o raskidu svojih obveza. Gospodarski izgledi u vrijeme kada je društvo FSIH raskidalo svoje obveze činili su se, naime, nedovoljnima da bi raskid obveza bio prikazan kao stvarna prilika.

(238)

U pogledu drugog razloga, Komisija tvrdi da je sklapanje ugovora o nabavi dovelo do znatnog poboljšanja rezultata društva Farrell od poslovne godine 2006. Neto prodaja gotovo se udvostručila, rezultat poslovanja povećao se od gubitka od […] milijuna USD na dobit od […] milijuna USD, a neto rezultat se od gubitka od […] milijuna USD povećao na dobit od […] milijuna USD. Budući da je poslovna godina 2006. zatvorena 30. rujna, FSIH nije mogao zanemariti to poboljšanje iz lipnja 2006.

(239)

S obzirom na to da FSIH nije spekulativni fond, Komisija nije uvjerena da su povećanje te dobra i predvidiva stabilizacija prihoda valjani razlozi za raskid obveza.

(240)

Komisija nije imala prigovore na treći razlog, ali smatra da ga je potrebno relativizirati u odnosu na pravi razlog za raskid obveza društva FSIH: približavanje grupa Duferco i NLMK.

(241)

Naime, očito je da je inicijativa za raskid obveza došla od grupe Duferco. Kao što je […] naveo u svojim primjedbama Komisiji (19), prodaja udjela društva FSIH u društvu Duferco US bila je conditio sine qua non za ulazak grupe NLMK u kapital društva SIF.

„NLMK je za provedbu cjelokupne transakcije osobito postavio preduvjet da sve dionice društva Duferco US budu pod kontrolom društva SIF, što je podrazumijevalo otkup dionica u vlasništvu društva FSIH.”

S obzirom na prethodno navedeno, položaj društva FSIH bio je nedvojbeno snažniji u pregovorima o prodaji njegovih udjela grupi Duferco. U tom kontekstu, činjenica da je nastojao samo vratiti svoj prvotni ulog od 95 milijuna EUR upućuje na to da se FSIH nije ponio kao razuman ulagač.

(242)

Belgija je na takvu pretpostavku u svojim primjedbama odgovorila da se ulaganje društva FSIH mora analizirati u funkcionalnoj valuti društva Duferco US (USD), a ne u onoj društva FSIH (EUR). U američkim dolarima, FSIH je prodajnom cijenom od ([…] milijuna USD) ostvario pristojan povrat od 6,81 % godišnje. Komisija ne dijeli to mišljenje iz dva razloga. Kao prvo, smatra da je euro jedina valuta koja ima smisla za društvo FSIH, kao upravitelja fonda izraženog u eurima. Kao drugo, još je važnije pojašnjenje Komisije da ta dvojba nikako ne utječe na jedino važno pitanje: odgovara li ta cijena od […] milijuna USD (ili, jednako, […] milijuna EUR) tržišnoj cijeni koju bi u sličnim uvjetima mogao dobiti privatni ulagač. Nakon tog nužnog stavljanja u kontekst, Komisija sada želi odgovoriti na to pitanje.

ii. Ponašanje društva FSIH kao privatnog ulagača

(243)

Komisija najprije tvrdi da, u trenutku pregovora o prodaji svojih udjela u društvu Duferco US, FSIH nije proveo otvoren, transparentan i bezuvjetan natječajni postupak jer je, prema tvrdnji potonjeg društva, „bilo teško zamislivo obratiti se trećoj osobi kao kupcu pri prodaji manjinskog udjela u privatnom društvu (koje ne kotira burzi)” (20). Ispitivanjem razloga za raskid obveza društva FSIH taj je argument jasno osporen: FSIH nije nastojao grupu Duferco pozvati na nadmetanje jer je želio ugoditi grupi Duferco koja je hitno trebala udjele društva FSIH kako bi sklopila ugovor s grupom NLMK.

(244)

No, Komisija ne zahtijeva sustavno provođenje natječajnog postupka (21) kako bi smatrala da je prodaja u skladu s tržišnom cijenom. Naprotiv, u tom se slučaju preporučuje pribavljanje neovisnih stručnih mišljenja radi utvrđivanja tržišne cijene.

(245)

Međutim, FSIH nije pribavio takvo stručno mišljenje. Belgija u tom pogledu smatra da je izrada izvješća o procjeni vrijednosti jednako beskorisna kao i javni natječaj „s obzirom na aktivnu i stvarnu uključenost društva FSIH u društvo Farrell od njegova ulaska u kapital 2003. te podrobno poznavanje sektora čelika” (22).

(246)

Komisija stoga tvrdi da Valonska regija nije provela nijednu od dvije metode koje Komisija uobičajeno provodi pri utvrđivanju tržišne cijene, odnosno javni natječaj ili neovisno stručno mišljenje.

(247)

Ako država članica tvrdi da gospodarska transakcija ispunjava kriterij privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu, dužna je dostaviti dokaze da se odluka o provedbi transakcije u to vrijeme temeljila na gospodarskim procjenama usporedivima s onima koje bi u sličnim uvjetima dao izraditi razuman privatni ulagač za potrebe utvrđivanja gospodarske prednosti koja proizlazi iz te transakcije.

(248)

Naime, iz presude EDF (23) proizlazi sljedeće:

„83.	Iz tih dokaza mora biti jasno vidljivo da je predmetna država članica, prije ili tijekom dodjeljivanja gospodarske prednosti […], donijela odluku o ulaganju u javnog poduzetnika putem mjere koja je stvarno poduzeta.

84.

U tom pogledu posebno mogu biti potrebni dokazi da se ta odluka temelji na gospodarskim procjenama koje su usporedive s onima koje bi, u tim okolnostima, razuman privatni ulagač u položaju najsličnijem položaju navedene države članice dao izraditi prije navedenog ulaganja kako bi utvrdio buduću profitabilnost takvog ulaganja.

85.

Naprotiv, gospodarske procjene koje se izrađuju nakon dodjele te prednosti, retroaktivno utvrđivanje stvarne profitabilnosti ulaganja predmetne države članice ili kasnija opravdanja za stvarno odabrani pristup nisu dovoljni za dokazivanje da je ta država članica, prije ili tijekom te dodjele, takvu odluku donijela u svojstvu dioničara […].”

(249)

Ipak, Komisija navodi da su metode procjene vrijednosti koje su dostavili Belgija i […] studije provedene nakon poduzimanja mjera koje se ispituju. Te su studije provedene kako bi se odgovorilo na sumnje koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka, odnosno dugo nakon predmetnih činjenica.

(250)

U tom pogledu Komisija ističe u primjedbama […] (24) da se, kada je od društva KPMG tražila da a posteriori izradi procjenu vrijednosti društva Duferco US, KPMG morao odbaciti dohodovni pristup jer nije postojao nikakav poslovni plan koji je u to vrijeme trebao izraditi Duferco US.

(251)

Komisija je tri puta zatražila sve ranije dokumente kojima se dokazuje da su odluci društva FSIH (25) prethodile pripremne radnje. Belgija je odgovorila da su 2003., kada je FSIH ušao u kapital društva Duferco US, tri člana uprave koji su predstavljali FSIH bili u upravnim odborima društava Duferco US i Farrell te su bili uključeni u upravljanje tim društvima. Među dioničarima društva Duferco US (26) razmjenjivana su brojna izvješća. Belgija je tako dostavila dva primjerka izvješća iz kolovoza 2004. i ožujka 2005. Ta su izvješća zapisnici na nekoliko strana o dvama posjetima predstavnika društva FSIH društvu Farrell. Komisija smatra da se njima nikako ne može utvrditi vrijednost udjela društva FSIH u društvu Duferco US. Belgija smatra da su ti stručnjaci u području čelika mogli sami procijeniti položaj poduzetnika (27). Komisija, međutim, napominje da Belgija nije dostavila nikakvu bilješku, dopis ili drugi dokument o mogućoj komunikaciji između stručnjaka u području čelika i grupe Duferco u svrhu utvrđivanja cijene udjela društva FSIH u društvu Duferco US.

(252)

S obzirom na te činjenice, razloge za raskid obveza društva FSIH i sudsku praksu iz presude EDF, Komisija zaključuje da se FSIH tijekom prodaje svojih udjela u društvu Duferco US nije ponio kao privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu.

iii. Kvantifikacija elementa potpore

(253)

Komisija je dokazala da se FSIH nije ponio kao privatni ulagač jer je dodijelio gospodarsku prednost društvu DII, koju to društvo ne bi ostvarilo u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(254)

Budući da Belgija nije dokazala da je stvarno plaćena prodajna cijena proizašla iz ex ante procjene društva Duferco US, Komisija je provela vlastitu procjenu vrijednosti udjela od 49,99 % u društvu Duferco US (udio u vlasništvu društva FSIH).

(255)

Najprije, Komisija odbija u potpunosti isključiti metodu procjene na temelju vlasničkog kapitala, koja je primijenjena u odluci o pokretanju postupka. Ipak, kako bi se u obzir uzele napomene Belgije u pogledu granica svojstvenih toj metodi, Komisija će je primijeniti samo u svrhu provjere.

Tablica br. 1

Vlasnički kapital i neto rezultat društva Duferco US (u tisućama USD)

	9.2003.	9.2004.	9.2005.	9.2006.
Vlasnički kapital	51 912	129 686	115 795	140 577
Neto rezultat	– 6 596	77 716	– 13 891	24 782

Tablica br. 2

Vlasnički kapital i neto rezultat društva Farrell (u tisućama USD)

	9.2003.	9.2004.	9.2005.	9.2006.
Vlasnički kapital	78 721	157 370	134 150	139 402
Neto rezultat	– 7 034	78 591	– 13 279	25 458

(256)

Iz tih podataka samo proizlazi da se metodom vrednovanja koja se temelji na vrijednosti vlasničkog kapitala neporecivo dobiva veća vrijednost 2006. nego 2003.

(257)

Međutim, Komisija je vrijednost udjela društva FSIH u društvu Duferco US procijenila na temelju metode koju preporučuje Belgija: metode višekratnika EBITDA-e. Za potrebe te metode potrebno je procijeniti i. EBITDA-u za 2006. (godina prodaje) te ii. višekratnik koji je, na temelju usporedivih društava, potrebno primijeniti na tu EBITDA-u.

(258)

Belgija je preporučila da se uzme EBITDA za 2006. u iznosu od 25 do 42 milijuna EUR. Na temelju konsolidiranih financijskih izvještaja društva Duferco US od 30. rujna 2006. (28), EBITDA je zapravo iznosila 52,25 milijuna USD (rezultat poslovanja: 45,97 + deprecijacija i amortizacija: 6,28). Većina tog dobrog rezultata trebala je biti poznata još 14. lipnja 2006. jer je do kraja poslovne godine bilo preostalo samo dva i pol mjeseca. Komisija stoga smatra da je raspon koji predlaže Belgija nepravedno nizak. Osim toga, napominje da je u naknadnoj studiji koju je proveo KPMG primijenjena EBITDA od 42 milijuna USD „predviđena” za poslovnu godinu 2006. Usporedba tih dvaju različitih elemenata navodi Komisiju na zaključak da se vrijednost EBITDA-e od 47,12 milijuna EUR (29) mogla realistično predvidjeti tijekom 2006.

(259)

Procjena Komisije potkrijepljena je sljedećim elementima. FSIH je 12. lipnja 2006. u obavijesti (30) svojem upravnom odboru od 14. lipnja predvidio stabilan rezultat od „20 do 25 milijuna USD” za 2006. i nadolazeće godine. To najprije potvrđuje da je FSIH imao određeni uvid u financijsko stanje društva. No, to je prije svega dobar pokazatelj razine EBITDA-e koja se mogla ex ante očekivati. Ponovnim utvrđivanjem računovodstvenog i financijskog stanja koje je 2014. proveo KPMG zaključeno je da je neto rezultat od 20,3 milijuna EUR u skladu s EBITDA-om od 42,3 milijuna EUR. Ako se primijeni taj omjer EBITDA-e i neto rezultata od 2,09 te predviđeni neto rezultat od 22,5 milijuna EUR (aritmetička sredina raspona koji je predvidio FSIH u svojoj obavijesti upravnom odboru), tada se dobiva EBITDA predviđena za 2006. od 47 milijuna EUR, što je približno iznosu od 47,12 milijuna EUR koji je Komisija procijenila u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(260)

U pogledu višekratnika koji je potrebno primijeniti, Komisija primjenjuje višekratnik dobiven metodom koju je 2003. primijenilo savjetodavno društvo Hatch Beddows tijekom procjene društva Duferco US, odnosno višekratnik od […]. Naime, ta je studija jedina raspoloživa ex ante analiza tijekom prodaje.

(261)

Iz toga proizlazi da je vrijednost udjela društva FSIH u društvu Duferco US utvrđena na […] milijuna USD (31). Iznos potpore odgovara razlici između te procjene i prodajne cijene od […] milijuna USD o kojoj je odlučeno 2006., odnosno 15,24 […] milijuna USD.

(262)

Tom se iznosu dodaje vrijednost opcije kupnje, odnosno […] milijuna USD koji je ex post procijenio KPMG. Ukupan iznos potpore koju je primio DII, prema tome, iznosi 15,34 milijuna USD, odnosno u načelu 11,58 milijuna EUR (32).

(263)

Komisija napominje da je tako procijenjenim iznosom potpore potvrđeno da prodajna cijena udjela društva FSIH u društvu Duferco US ne odgovara prodajnoj cijeni koju bi mogao očekivati privatni ulagač koji djeluje u uobičajenim tržišnim uvjetima.

7.1.4.2. Mjera 2.

i. Razlozi za raskid obveza društva FSIH

(264)

Belgija je u svojim primjedbama opravdala raskid obveza društva FSIH prema društvu DPH sljedećim čimbenicima: cikličnost sektora, ulazak i utjecaj novih privatnih ulagača u grupu Duferco ([…] i NLMK), raspoloživost novčanih sredstava unutar grupe Duferco.

(265)

Iako posljednji čimbenik nije upitan, Komisija, suprotno tome, osporava da su prva dva čimbenika imala odlučujuću ulogu. Naime, nijedan od ta dva razloga nije naveden u zapisniku upravnog odbora društva FSIH (33) od 14. lipnja 2006., koji se odnosi na kupnju udjela društva DPH. Naprotiv, u zapisniku je navedeno drugo obrazloženje: hitna potreba društva FSIH za novčanim sredstvima.

„Krajem 2005. F.S.I.H. se suočio s velikom potrebom za gotovinom za financiranje hitnih projekata.

U isto je vrijeme grupa Duferco imala priliku prodati svoje industrijsko postrojenje u Rusiji.

F.S.I.H. je tu priliku iskoristio kako bi od [društva koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] tražio da otkupi njegove udjele u društvu D.P.H.”

(266)

Valja podsjetiti da je SOGEPA društvu FSIH dodijelila 180 milijuna EUR pri njegovu osnivanju. Krajem 2005. taj je iznos bio gotovo u potpunosti neraspoloživ: 95 milijuna EUR uloženo je društvo Duferco US, a 80 milijuna EUR u DPH. Međutim, FSIH je želio 2006. podržati druge projekte koje je valonsko javno tijelo nesumnjivo smatralo prioritetnijima. Među tim projektima bila je obnova visoke peći i koksare društva Carsid, „strateški projekt za budućnost industrije čelika u području Charleroia, koji je zasigurno bio obuhvaćen predmetom poslovanja društva SOGEPA” (34).

(267)

S obzirom na te razloge, očito je da se odluka društva FSIH da proda svoj udio u društvu DPH temeljila uglavnom na političkim i socijalnim razmatranja: FSIH je trebao naći novčana sredstva kako bi nastavio podržavati industriju čelika u Valoniji. Budući da je tako postupao, FSIH nije mislio na maksimalno vrednovanje svojeg udjela. Naprotiv, valonsko se društvo stavilo u slabiji položaj u pregovorima s grupom Duferco o svojem izlasku iz društva DPH.

ii. Ponašanje društva FSIH kao privatnog ulagača

(268)

U tom kontekstu, [društvo koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] imalo je diskrecijsko pravo da podnese agresivnu ponudu za otkup. Tada je FSIH dao izraditi neovisnu studiju kako bi potvrdio valjanost ponude [društva koje je u to doba kontroliralo društvo DPH], kao što proizlazi iz zapisnika upravnog odbora društva FSIH od 14. lipnja 2006. (35):

„Kako bi potvrdio valjanost ponuđene cijene transakcije, FSIH je od društva Ernst & Young zatražio da procijeni vrijednost Grupe.”

(269)

Kada javno tijelo prodaje imovinu privatnoj osobi, potrebno je utvrditi je li prodajna cijena jednaka tržišnoj cijeni koja odgovara cijeni koju bi kupac mogao postići u tržišnim uvjetima. Zato javno tijelo mora provesti otvoren, transparentan i bezuvjetan javni natječaj ili, u slučaju neprovedbe natječaja, mora pribaviti neovisno stručno mišljenje.

(270)

Komisija ne opovrgava da se FSIH ponio kao privatni ulagač u trenutku kada je od društva Ernst & Young tražio da izradi neovisnu studiju. Ipak, tvrdi da, unatoč zahtjevima podnesenima u tom smislu (36), Belgija joj nije dostavila dokaz o tome da su zaključci te studije stvarno uzeti u obzir u trenutku pregovora među stranama. Naprotiv, očito je da je FSIH, u žurbi da proda svoj udio, prepustio [društvu koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] inicijativu da predloži cijenu koja je prihvaćena, a da u pregovorima nisu upotrijebljeni elementi iz naknadnog stručnog mišljenja. Stoga Komisija tvrdi da se izvješće društva Ernst & Young iz 2006. nije upotrijebilo na način na koji bi ga upotrijebio privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu te da je zapravo poslužilo samo kako bi se već gotovo završeni pregovori doimali kao tržišna transakcija.

(271)

S obzirom na prethodno navedeno, očito je da Belgija u trenutku pregovora nije s [društvom koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] raspravila, ili barem nije dovoljno raspravila, „korektivne faktore” koje je dugo argumentirala. Naprotiv, oni su se pojavili kao ex post utjelovljenje djelomičnih opravdanja na koja se pozvao FSIH kako bi potvrdio osnovanost cijene koju je predložilo [društvo koje je u to doba kontroliralo društvo DPH].

(272)

Osim toga, Komisija napominje da, iako Belgija smatra da rezultati izvješća društva Ernst & Young iz 2006. podliježu kritici, Valonska regija nije smatrala potrebnim zatražiti drugo stručno mišljenje kao što je, međutim, postupila 2003. kada je ulazila u društvu Duferco US. Međutim, tehničke i važne rasprave, poput onih na koje se Belgija poziva u pogledu korektivnih faktora o kojima su navodno pregovarali FSIH i [društvo koje je u to doba kontroliralo društvo DPH], u svakom bi slučaju opravdale izradu drugog stručnog mišljenja.

(273)

Zato Komisija smatra da ne treba komentirati svaki pojedini „korektivni faktor” jer ponašanje društva FSIH ni u kojem slučaju nije bilo ponašanje privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Komisija zaključuje da je FSIH prodajom svojeg udjela za […] milijuna USD [društvu koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] dodijelio gospodarsku prednost tom društvu koju ono ne bi moglo ostvariti u uobičajenim tržišnim uvjetima.

iii. Kvantifikacija elementa potpore

(274)

Budući da je u jedinom neovisnom stručnom mišljenju iz tog vremena navedeno da tržišna cijena iznosi od […] do […] milijuna USD, iznos elementa potpore u korist [društva koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] koji sadržava ta mjera jednak je razlici između najniže vrijednosti tog raspona i stvarne cijene transakcije, odnosno 25,58 milijuna USD (ili 20,36 milijuna EUR (37)).

7.1.4.3. Mjera 3.

i. Narav pari passu transakcije

(275)

Smatra se da je usklađenost transakcije s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu postignuta ako je moguće dokazati da je navedena transakcija provedena pari passu između javnog i privatnog ulagača.

(276)

Belgija tvrdi da je ulaganje društva FSIH u društvo DSIH pari passu s ulaganjem društva Duferco Développement jer su i. FSIH i Duferco Développement snosili isti rizik (DSIH nije bio u vlasništvu ni grupe Duferco ni društva FSIH prije njihova zajedničkog stjecanja udjela), ii. uloženi isti iznosi i iii. intervencije bile istodobne.

(277)

[…] potvrđuje argumente koje zagovara Komisija.

(278)

Komisija ne osporava da su transakcije provedene istodobno. Suprotno tome, osporava prva dva argumenta Belgije i, prema tome, smatra da stjecanje udjela društva FSIH nije pari passu s onim društva Duferco Développement.

(279)

Iako je DSIH službeno osnovan izvan grupe Duferco, Komisija naime navodi da je DSIH društvu Duferco poslužio samo kao subjekt s pomoću kojeg će zajedno s društvom FSIH kupiti društvo Carsid Développement, u kojem je kroz društvo SIF bio vlasnik cjelokupnog kapitala. Potrebno je podsjetiti da je Duferco bio jedini dioničar društva SIF do 18. prosinca 2012. kada je NLMK kupio 50 % luksemburškog holdinga.

(280)

Prema tome, grupa Duferco platila je […] milijuna EUR za kupnju društva Carsid Développement posredstvom društva DSIH te je primila […] milijuna EUR od prodaje društva Carsid Développement putem svojeg društva kćeri SIF. Tom je transakcijom, koja je u stvari samo prijenos društava kćeri, grupa Duferco ostvarila dobit, dok je društvo FSIH njome zabilježilo novčani odljev od […] milijuna EUR.

(281)

Komisija zaključuje da je pri stjecanju jednakih udjela FSIH u gotovini uložio […] milijuna EUR u društvo kćer grupe Duferco, dok je potonji primio […] milijuna EUR neto, a da pritom nije morao preuzeti novi rizik. U tim okolnostima nije moguće tvrditi da je to ulaganje bilo pari passu.

ii. Ponašanje društva FSIH kao privatnog ulagača

(282)

Osim nejednakosti transakcije, Komisija iznosi razloge na temelju kojih je nedvojbeno zaključila da transakcija nije u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Ti su razlozi povezani s načinom na koji je FSIH procijenio stjecanje svojeg udjela u društvu DSIH, osobito kada je riječ o i. elementima imovine i obveza koje ima Carsid Développement te ii. procjeni vrijednosti projekta […].

(283)

Carsid Développement osnovan je 2006. djelomičnom podjelom njegova društva majke Carsid, koje je u novoosnovano društvo uložilo određenu količinu imovine u naravi. KPMG je procijenio to ulaganje 14. studenoga 2006. (38). U izvješću društva KPMG („izvješće društva KPMG iz 2006.”) utvrđeno je ulaganje u imovini u iznosu od […] milijuna EUR, od čega je više od 99 % trgovinskih potraživanja prema društvu Duferco La Louvière Sales, te ulaganje u obvezama u sličnom iznosu ([…] milijuna EUR), koje odgovara rezervaciji za rizik za okoliš namijenjenoj pokrivanju troškova sanacije postrojenja društva Carsid koji još nisu nastali.

(284)

FSIH je pravilno uzeo u obzir […] milijuna EUR trgovinskih potraživanja pri vrednovanju društva Carsid Développement (a tako i društva DSIH) (39). Naprotiv, i usprkos zahtjevu Komisije u tom smislu (40), Belgija nije dostavila uvjerljiv dokaz o tome da je FSIH uzeo u obzir obveze društva Carsid Développement pri vrednovanju društva DSIH. Naime, Belgija tvrdi da te obveze u stvarnosti ne odgovaraju nikakvoj zakonskoj obvezi jer propisi o onečišćenim tlima koji su na snazi u Valoniji potječu iz 2008. Sanaciju je bilo potrebno provesti samo u svrhu naknadnog vrednovanja zemljišta. Međutim, pod tom potonjom pretpostavkom, troškovi sanacije bili bi u potpunosti pokriveni vrijednošću saniranog zemljišta, koju su strane navodno utvrdile na […] milijuna EUR. Stoga nije bilo potrebe za procjenom vrijednosti rezervacije za okoliš koja je svejedno upisana u financijski izvještaj. Komisija tvrdi da Belgija Komisiji nije predočila nikakav dokaz o tim raspravama ni bilo kakvo stručno mišljenje kojim bi se potvrdila vrijednost saniranih zemljišta. Stoga zaključuje da FSIH nije na zadovoljavajući način uzeo u obzir te obveze pri vrednovanju društva Carsid Développement.

(285)

U pogledu projekta […], Valonska regija tvrdi da je FSIH svoju analizu temeljio na objektivnim podacima o troškovima, koji su utvrđeni u neovisnoj studiji koju je Duferco 2006. zatražio od poduzetnika specijaliziranog za sanaciju neiskorištenih industrijskih nekretnina i odlagališta otpada („SPAQuE”) te na procjenama tržišne vrijednosti saniranih zemljišta.

(286)

Komisija potvrđuje relevantnost podataka o troškovima, koje je u to doba utvrdio neovisni stručnjak. Naprotiv, napominje da tržišna vrijednost saniranih zemljišta nije bila predmet nikakve ex ante neovisne studije. Belgija taj iznos od […] milijuna EUR opravdava studijom koju je ured stručnjaka Galtier izradio 2010., odnosno četiri godine nakon mjere koja se ispituje.

(287)

Komisija navodi da je u neovisnoj studiju društva SPAQuE iz 2006. ipak navedena procjena prihoda koji su se mogli ostvariti prodajom saniranih zemljišta (41). Ni u jednom od scenarija koje je predvidjelo društvo SPAQuE prihodi nisu premašivali […] milijuna EUR. Tako se na temelju tih tadašnjih podataka čini nemoguće opravdati vrijednost od […] milijuna EUR koju je platio FSIH.

(288)

Naposljetku, čak i ako se prihvati projekcija od […] milijuna EUR koju zagovara Belgija, Komisija tvrdi da nije uobičajeno da privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu procjenjuje vrijednost projekta samo po nediskontiranom iznosu njegovih troškova i očekivane dobiti. Naime, privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu ne vrednuje na jednak način dobiti koje će ostvariti tek kasnije u budućnosti i troškove koje će ubrzo morati snositi.

(289)

Komisija napominje da ne bi nastale takve pogreške u procjeni da je u to vrijeme provedena potpuna i ujednačena procjena vrijednosti društva Carsid Développement. Komisija stoga tvrdi da FSIH nije ex ante proveo gospodarsku procjenu kakvu bi zahtijevao privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu.

(290)

S obzirom na prethodno navedeno i na sudsku praksu iz predmeta EDF koja je već navedena u uvodnoj izjavi 248., Komisija zaključuje da se FSIH nije ponio kao privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu i da je stoga društvu DSIH dodijelio gospodarsku prednost pod uvjetima koji nisu tržišni.

iii. Kvantifikacija elementa potpore

(291)

Budući da je DSIH prodao svoje djelatnosti čime je nastalo samo jedno, nenaplaćeno potraživanje koje je sada u vlasništvu društva Duferco Wallonie, Komisija smatra da je iznos potpore dodijeljene društvu DSIH jednak ukupnom iznosu stečenog udjela društva FSIH, odnosno […] milijuna EUR.

7.1.4.4. Mjere 4. i 5.

i. Neprilagođenost komparativnog pristupa

(292)

Kako bi ocijenila sadržava li zajam element potpore, Komisija smatra da je potrebno utvrditi je li poduzetnik korisnik mogao predmetne iznose ostvariti u uvjetima nalik onima na tržištu kapitala (42). Komisija može da bi o tome odlučila primijeniti komparativni pristup i procijeniti zajmove koji se ispituju u usporedbi s tržišnim transakcijama koje smatra usporedivima. U tim je okolnostima Komisija od Belgije tražila da navede jesu li [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i SIF 2009. primili usporedive zajmove od drugih financijskih ustanova, osim od društva FSIH, i, ako jesu, pod kojim uvjetima.

(293)

Belgija je Komisiji dostavila tablice u kojima je naveden određen broj zajmova dodijeljenih [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i društvu SIF.

(294)

U pogledu [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco], Belgija je pojasnila da [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] u svojstvu neoperativnog holdinga nije nikad imalo potrebe za bankovnim zajmom pa je nemoguće usporediti te dvije stope sa stopom koju su banke stvarno primijenile na to pojedinačno društvo. Stoga se u pogledu [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] usporedba koju je dostavila Belgija odnosi na sva društva kćeri tog društva.

(295)

U pogledu [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i društva SIF, Komisija je već u svojoj odluci o pokretanju postupka (43) utvrdila da tablice sadržavaju zajmove koji nisu bili usporedivi s onima o kojima je ovdje riječ: različita dospijeća (u načelu kraća od dospijeća oba predmetna zajma), različiti iznosi (znatno niži od oba zajma), različita narav (tablice, na primjer, sadržavaju zajmove koji se mogu produžiti za godinu dana i dopušteno prekoračenje računa) te naposljetku narav različitih instrumenata osiguranja (hipoteke na nekretninama ili druga materijalna imovina).

(296)

Belgija je prigovorila Komisiji da nije dovoljno obrazložila neprihvaćanje zajmova koji su predstavljeni kao valjani elementi za usporedbu. Naime, kriteriji analize koje je Komisija primijenila nisu, naime, opravdani jer, prema mišljenju Belgije (44), kamatna stopa ne ovisi i. ni o dospijeću zajma, ii. ni o naravi zajma, iii. ni o iznosu zajma.

(297)

Suprotno tvrdnjama Belgije, Komisija tvrdi da je u financijskim krugovima općeprihvaćeno da dospijeće zajma ima neosporan utjecaj na utvrđivanje njegove naknade. Stoga je Europska središnja banka u grafikonu (45) prikazala odnos između stope naknade zajma i njegova dospijeća. Iz krivulje vrlo jasno proizlazi da se naknada povećava ovisno o dospijeću zajma, osobito prvih deset godina. Ta tvrdnja proizlazi i iz sudske prakse Općeg suda Europske unije. Opći sud potvrdio je u predmetu Arbel Fauvet (46) analizu Komisije prema kojoj uvjeti naknade kratkoročnog i dugoročnog zajma ne mogu biti jednaki:

„Naime, povećanje prekoračenja po transakcijskom računu koje odobri privatna banka kratkoročan je zajam, za razliku od spornih predujmova koji se protežu na tri godine, u pogledu kojeg vjerovnici ne provode jednake analize rizika. Stoga činjenica da dužnik može dobiti kratkoročan zajam ne znači da se može procijeniti njegova mogućnost dobivanja dugoročnog zajma, čiji povrat ovisi o njegovoj sposobnosti opstanka.”

(298)

Komisija smatra da i vrsta zajma utječe na njegovu naknadu. Naknada za rizik povezan s projektom financiranja obrtnog kapitala ne može biti jednaka kao u projektu ulaganja u kapital. Budući da se razina rizika razlikuje ovisno o projektu koji se financira, njegova je naknada nužno tome prilagođena.

(299)

Zato Komisija ne prihvaća prigovor Belgije i potvrđuje da odbija primijeniti komparativni pristup na temelju zajmova koje je navela Belgija.

(300)

Nakon što je Komisija odbila ispitati zajmove koje je navela Belgija, […] i SIF željeli su Komisiju obavijestiti o drugim zajmovima.

(301)

[…] je tako dostavio tablicu sa 19 viševalutnih zajmova većih iznosa od onih koje je popisala Belgija. Komisija je utvrdila da je od tih 19 zajmova samo jedan dodijeljen 2009. Taj se zajam odnosi na financijsku nagodbu koju se moglo iskoristiti tijekom jednog mjeseca (zajam društva FSIH ugovoren je na šest godina). Većina drugih zajmova dodijeljena je od 2003. do 2008., odnosno prije početka financijske krize i tijekom razdoblja u kojem je tržište čelika bilo i dalje u porastu. Baš zbog tih znatnih razlika, Komisija smatra da 19 zajmova koje je naveo […] nisu dobri za usporedbu sa zajmom društva FSIH.

(302)

U pogledu društva SIF, Komisija smatra da nije relevantan ni jedan od dva zajma o kojima je Komisija obaviještena. Točno je da je riječ o dugoročnim zajmovima. Međutim, oba su zajma osigurana znatnim instrumentima osiguranja: i. instrumentima osiguranja društava DPH i NLMK; ii. u pogledu zajma banke Rabobank: […]; iii. u pogledu zajma banke Sumitomo: jamstvo od […]. Zajam koji je dodijelio FSIH nije osiguran nikakvim jamstvom. Osim toga, zajmovi koje je naveo SIF bili su […], dok je zajam koji je dodijelio FSIH […]. Iz tih podataka proizlazi da je zajam koji je dodijelio FSIH bio riskantniji od zajmova koje je naveo SIF. Stoga ti zajmovi ne mogu poslužiti kao elementi za usporedbu.

(303)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija zaključuje da primjeri zajmova koje su naveli Belgija, […] i SIF nisu usporedivi s dvama zajmovima koji se ispituju. Stoga metoda usporedbe u ovom slučaju nije odlučujuća.

ii. Analiza zajmova na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008.

(304)

U slučajevima kada je na tržištu teško ili nemoguće naći usporedive transakcije, Komisija je sastavila pokazatelje koji služe kako bi se utvrdilo sadržavaju li zajmovi elemente potpore. U pogledu zajmova, metoda za utvrđivanje referentnih stopa koja bi poslužila kao zamjena za tržišnu cijenu opisana je u Komunikaciji o referentnim stopama iz 2008. Ta se metoda temelji na dva temeljna parametra: kamatnoj marži i razini instrumenata osiguranja.

(305)

Kao prvo, Komisija želi tu metodu primijeniti na zajam odobren [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco].

(306)

Belgija tvrdi da je [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] moglo opravdati rejting AAA u vrijeme dodjele zajma društva FSIH. Na temelju tablice sa četrdesetak zajmova u eurima kojima je Duferco raspolagao 2009. (47), Belgija naime tvrdi da su marže koje su komercijalne banke primjenjivale na Duferco odražavale rejting AAA s visokom razinom instrumenata osiguranja, ako je vjerovati Komunikaciji o referentnim stopama iz 2008. Ako navedena Komunikacija vjerno odražava sliku tržišta, iz nje bi trebalo zaključiti da je Duferco mogao biti ocijenjen rejtingom AAA.

(307)

Komisija osporava taj argument. Marža zajmova navedenih u tablici koju je dostavila Belgija uglavnom se kreće od 70 do 150 baznih bodova. Za veliki dio tih zajmova ugovoreno je 100 baznih bodova. Međutim, s obzirom na to da se čini da Belgija tvrdi da je Duferco svoje zajmove osigurao visokim instrumentima osiguranja, iz Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. proizlazi da marža od 100 baznih bodova odgovara rejtingu BB za tu razinu instrumenta osiguranja. Stoga obrazloženje Belgije tim više dovodi do pripisivanja rejtinga BB [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco].

(308)

Ta je procjena kreditnog rejtinga [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] potvrđena usporedbom s rejtinzima glavnih svjetskih grupa industrije čelika iz 2009. Najprije, nijedna grupa u području čelika na svjetskoj razini nije 2009. ocijenjena ocjenom AAA, bez obzira na agenciju za kreditni rejting. Uostalom, Belgija ne osporava tu tvrdnju. Od dvanaestak glavnih svjetskih grupa u području čelika čiji su rejtinzi ocijenjeni 2009. (48), Komisija tvrdi da su među njima samo dvije bile ocijenjene ocjenama A i A-, tri su se našle u kategoriji BBB, a četiri u kategoriji BB. Komisija iz toga zaključuje da je grupa Duferco teško mogla opravdati ocjenu AAA 2009., a ocjena BB koja proizlazi iz pristupa koji predlaže Belgija čini se usklađena s ocjenom više drugih grupa u području čelika, što je najčešća ocjena dodijeljena 2009.

(309)

U pogledu vrijednosti instrumenata osiguranja, Komisija ne dijeli mišljenje Belgije prema kojem su instrumenti osiguranja povezani sa zajmom dodijeljenim [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] bili vrlo snažni. Potrebno je podsjetiti da se ti instrumenti osiguranja sastoje od založnog prava na 15 % dionica društva DPH i osiguranja prioritetnog povrata po dospijeću budućeg potraživanja, ali gotovo sigurno od […] milijuna USD.

(310)

Najprije, u pogledu založnog prava na 15 % dionica društva DPH, Komisija napominje da je DPH, registriran u […], društvo koje ne kotira na burzi te su samim time njegove dionice niske likvidnosti. Međutim, vrijednost instrumenta osiguranja ocjenjuje se prema njegovu stupnju likvidnosti u slučaju da zajmoprimac ne ispunjava svoje obveze, odnosno prema tome može li se prodati u kratkom roku i bez gubitka vrijednosti. Nadalje, poput svih redovnih dionica, promjenjiva je vrijednost dionica društva DPH, što je problem pri jamstvu dugoročnog zajma koji se u cijelosti jednokratno otplaćuje po dospijeću glavnice. Naposljetku, Belgija tvrdi da je Komisija istaknula financijsku snagu društva DPH u točki 148. odluke o pokretanju postupka (povećanje vlasničkog kapitala i neto rezultata). Komisija navodi da je ta tvrdnja vrijedila za razdoblje od 2003. do 2006., a ne za 2009. Naprotiv, u godišnjem izvješću grupe Duferco iz 2009. istaknut je drastičan pad prodaje, gotovo za polovinu u odnosu na 2008., i konsolidirani gubitak od oko […] milijuna USD. Prema tome, Komisija smatra da se taj instrument osiguranja ne može smatrati uobičajenim, nego, naprotiv, niskim.

(311)

Zatim, u pogledu potraživanja od […] milijuna USD, Komisija podsjeća da je, u skladu s člankom 3. Ugovora o zajmu, [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] trebalo vratiti zajam 31. prosinca 2015. ili ranije u slučaju promjene u kontroli društva SIF, u skladu s Ugovorom od 1. rujna 2008. koji su sklopili DII i NLMK. U potonjem slučaju, člankom 6.1. Ugovora pojašnjeno je da se [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] obvezalo prioritetno i prije bilo kakvog drugog plaćanja ili povrata dugova bilo kakve naravi rasporediti iznose potrebne za povrat dugovanja na temelju Ugovora o zajmu. Člankom 6.2. propisano je i da se [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] obvezuje da će DII odgoditi korištenje svoje opcije prodaje do 18. prosinca 2012. i/ili do provedbe ulaganja navedenih u prilogu.

(312)

Komisija navodi da se vrijednost instrumenta osiguranja ocjenjuje prema mogućnosti njegova ostvarivanja. Međutim, u ovom slučaju potraživanje grupe Duferco nije se u trenutku potpisivanja Ugovora o zajmu moglo smatrati sigurnim jer se DII obvezao da neće svoju opciju iskoristiti prije 18. prosinca 2012. U slučaju da [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] ne ispuni svoje obveze, instrument osiguranja nema nikakvu vrijednost do tog datuma. Ipak, Komisija potvrđuje da je povlačenje grupe Duferco iz društva SIF bilo vrlo vjerojatno zbog tadašnjeg konteksta. Vjerojatnost njegova ostvarivanja i, de facto, kvaliteta povećavali su se s vremenom, i to tim više jer se Duferco obvezao na prioritetnu upotrebu potraživanja koje je postalo sigurno za povrat zajma koji je dodijelilo društvo FSIH. Prema tome, Komisija smatra da se treba prikloniti stajalištu Belgije u pogledu kvantifikacije uobičajene razine instrumenta osiguranja.

(313)

Kada je riječ o [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco], Komisija zaključuje da je poduzetniku potrebno dodijeliti ocjenu BB, a predmetnim zajmovima razinu instrumenata osiguranja koja bi se u najboljem slučaju mogla smatrati uobičajenom. Na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008., marža je trebala iznositi 220 baznih bodova, što je znatno više od 75 baznih bodova koje je odobrio FSIH. Stoga je društvu SIF dodijeljena gospodarska prednost u uvjetima koji nisu tržišni.

(314)

Kao drugo, Komisija primjenjuje Komunikaciju o referentnim stopama iz 2008. na zajam odobren društvu SIF.

(315)

Komisija napominje da, poput grupe Duferco, zajednički poduzetnik SIF nije bio ocijenjen javnim kreditnim rejtingom. U nedostatku rejtinga ili drugih elemenata s pomoću kojih bi se moglo približno procijeniti kreditni rejting društva SIF, Komisija nije imala drugog izbora nego se razumno osloniti na kreditni rejting društava majki.

(316)

Tako tvrdi da je društvu majci, NLMK, Standard and Poor's dodijelio ocjenu BBB-, Moody's Ba1, a Fitch ratings BB+ (rejtinzi iz godišnjeg izvješća grupe NLMK iz 2009.). Ti rejtinzi, u skladu s Komunikacijom o referentnim stopama iz 2008., odgovaraju kategoriji„zadovoljavajuća ocjena” (BB). Drugom društvu majci, Duferco, jednako je tako dodijeljena ocjena BB na temelju procjene koju je Komisija iznijela u uvodnoj izjavi 313.

(317)

Kao društvo kći tih dvaju društava (NLMK i Duferco) kojima su, prema procjenama Komisije, dodijeljene ocjene BB i uzimajući u obzir posebno tešku makroekonomsku situaciju u sektoru čelika 2009., Komisija smatra da se može opravdano i razumno smatrati da je društvo SIF imalo rejting BB.

(318)

Komisija zatim tvrdi da je zajam dodijeljen bez instrumenata osiguranja. Društvo SIF tvrdi da je moglo dati vlastito jamstvo, odnosno jamstvo društava NLMK ili Duferco: „Ako FSIH od njega nije tražio nikakvo jamstvo, to je zato što su njegovo tadašnje financijsko stanje, njegova pripadnost grupama NLMK i Duferco te jamstvo koje je NLMK ponudio u slučaju promjene u kontroli ulijevali sigurnost društvu FSIH da SIF može vratiti zajam” (49). SIF ponovno ukazuje na to da je njegovo financijsko stanje 2008. bilo solidno. Međutim, rok zajma koji je dodijelio FSIH iznosio je [7 – 12] godina, s in fine povratom. Zbog te dvije činjenice, Komisija smatra da bi privatni zajmodavac zahtijevao dovoljna i proporcionalna jamstva za naknadu svojeg rizika tijekom [7 –12] godina te se ne bi odrekao svakog instrumenta osiguranja samo zbog financijskih rezultata društva SIF iz poslovne godine 2008. Komisija iz toga zaključuje da je niska razina instrumenata osiguranja povezana sa zajmom.

(319)

Komisija je zbog procjene kreditnog rejtinga društva SIF (BB) i (niske) razine instrumenata osiguranja povezanih sa zajmom društva FSIH smatrala da je na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. bila potrebna naknada od 400 baznih bodova. Ta je naknada znatno veća od 75 baznih bodova koje su dogovorili SIF i FSIH. Budući da je društvu SIF dodijeljena gospodarska prednost pod uvjetima koji nisu tržišni, Komisija zaključuje da postoji potpora.

(320)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nijedan privatni zajmodavac ne bi pristao odobriti 100 odnosno 75 milijuna EUR [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i društvu SIF, pod uvjetima koje je odobrio FSIH. FSIH je stoga dodijelio prednost obama korisnicima zajmova jer se nije ponio kao privatni zajmodavac, čime im je omogućen povoljniji položaj u odnosu na njihove konkurente.

iii. Procjena iznosa potpore

(321)

Iznos potpore proizlazi iz razlike između stvarno primijenjenih stopa (1,99 %) i stopa dobivenih na temelju primjene Komunikacije o referentnim stopama iz 2008., odnosno 3,502 % (12-mjesečna stopa Euribor + 220 baznih bodova) za [društvo koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i 4,302 % (12-mjesečna stopa Euribor + 400 baznih bodova) za društvo SIF, koje su primijenjene u razdoblju od dana kada su zajmovi odobreni do dana kada su prijevremeno vraćeni. Tako je zajam dodijeljen [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] potpisan 4. rujna 2009. u iznosu od 30 milijuna EUR u načelu na rok od šest godina i uz efektivnu kamatnu stopu od 2,04 % pri isplati, a iznos je zatim povećan za 70 milijuna EUR uz efektivnu kamatnu stopu od 1,99 % pri isplati. Prijevremeno je vraćen u srpnju 2011. Iznos zajma dodijeljenog društvu SIF od 75 milijuna EUR isplaćen je u obrocima od 20 milijuna EUR (rujan 2009.) i od 55 milijuna EUR (prosinac 2009.) uz efektivnu kamatnu stopu od 1,99 % za oba obroka. Prijevremeni povrati ugovoreni su u obrocima glavnice i kamata, u lipnju 2011., a zatim 2012. i 2013.

(322)

Radi ilustracije, uz pojednostavnjenu osnovicu za izračun diskontiranja iznos potpore tako iznosi oko 2,08 milijuna EUR za zajam dodijeljen [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] i 10,41 milijuna EUR za zajam dodijeljen društvu SIF (50).

7.1.4.5. Mjera 6.

i. Narav pari passu transakcije

(323)

(324)

Belgija tvrdi da je stjecanje udjela društva FSIH pari passu sa stjecanjem udjela društva DII jer su uloženi iznosi gotovo jednaki, da DLP u trenutku ulaganja društva FSIH nije bio u vlasništvu grupe Duferco i da je cilj tih ulaganja bio otkupiti imovinu koja je bila u vlasništvu društva SIF, a ne grupe Duferco.

(325)

[…] potvrđuje te primjedbe i dodaje da je DII od financijskih dokumenata raspolagao samo onima koje je dostavila Belgija u svrhu ispitivanja primjerenosti ulaganja.

(326)

Komisija smatra da je, poput društva DSIH (mjera 3.), DLP samo sredstvo koje je zainteresiranim društvima FSIH i DII poslužilo kako bi se preuzimanje imovine koje je proveo Duferco nad imovinom koja je već djelomično bila u njegovu vlasništvu, doimalo pari passu. Naime, FSIH i DII osnovali su u ožujku 2011. DLP kao subjekt posebne namjene za prihvat belgijske imovine grupe Duferco. Konkretno, riječ je o imovini nastaloj prodajom društva SIF (tada u 50-postotnom vlasništvu grupe Duferco) i o imovini u zajedničkom vlasništvu s društvom FSIH posredstvom društva DSIH.

(327)

Iako je fiktivno društvo DLP osnovano izvan grupe Duferco, Komisija smatra da istodobnost i uzastopnost prodaja udjela između različitih društava kćeri grupe Duferco od lipnja do srpnja 2011. (51) ukazuju na to da DLP od svojeg osnivanja ovisi o grupi Duferco.

(328)

Usto, još je važnija napomena Komisije da se nakon poduzimanja mjere koja se ispituje gotovo uopće nisu promijenili imovinsko stanje grupe Duferco i rizici koje obuhvaća. Naime, Duferco je preko društva DLP vlasnik i. 50,3 % imovine u području čelika koje je prije bio 50-postotni vlasnik putem društva SIF te ii. 50,3 % imovine u području diversifikacije koje je prije bio 50-postotni vlasnik putem društva DSIH. Naprotiv, imovinsko stanje društva FSIH znatno se promijenilo nakon poduzimanja mjere koja se ispituje. Naime, FSIH je stekao 49,7 % znatne imovine u području čelika, koja se nalazi u La Louvièreu i Trebosu, koju prije nije posjedovao.

(329)

U skladu s financijskim obvezama, to se stanje grupe Duferco očituje na sljedeći način:

—	[…] milijuna EUR isplaćenih društvu SIF putem društva DLP za otkup određene imovine u području čelika,

—	[…] milijuna EUR primljenih kada je tu istu imovinu prodao SIF, koji je tada bio društvo kći u 50-postotnom vlasništvu grupe Duferco,

—	[…] milijuna EUR duga prema društvu DSIH putem društva DLP za kupnju društva Duferco Diversification,

—	[…] milijuna EUR potraživanja prema društvu DLP putem društva DSIH za prodaju društva Duferco Diversification.

(330)

Iz toga proizlazi neto financijski doprinos grupe Duferco u iznosu od […] milijuna EUR za stjecanje 50,3 % udjela u društvu DLP. Taj se iznos ne može usporediti s 99,7 milijuna EUR (52) koje je odobrio FSIH kako bi postao 49,7-postotni dioničar društva DLP.

(331)

U tim okolnostima nije moguće tvrditi da je to ulaganje bilo pari passu.

ii. Ponašanje društva FSIH kao privatnog ulagača

(332)

Osim nejednakosti transakcije, Komisija sada iznosi razloge na temelju kojih je zaključila da transakcija nije u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Ti su razlozi povezani s načinom na koji je FSIH procijenio svoje stjecanje udjela u društvu DLP.

(333)

Prije ulaženja u detalje tih procjena, Komisija odbija prigovor koji je iznio […]. Prema mišljenju […], činjenica da FSIH nije imao pristup istim dokumentima kao što ga je tada imao DII (privatni ulagač), bila bi dovoljan dokazi da je ulaganje društva FSIH razumno.

(334)

Iz razloga iznesenih u uvodnoj izjavi 329., transakcija koja se ispituje bila je financijski gotovo neutralna za grupu Duferco. Stoga potonja nije nikako bila potaknuta da izradi detaljna izvješća i studije: cijena imovine koju je otkupio DLP imala je tek mali utjecaj na njegov novčani tok. To nije bio slučaj s društvom FSIH koje je moralo isplatiti 49,7 % cijene utvrđene za tu imovinu. Prema tome, društvo FSIH, a ne Duferco, trebalo je uložiti sve moguće napore da procijeni fer vrijednost imovine. Činjenica da je Duferco raspolagao samo dokumentima koje je dostavila Belgija nikako ne dokazuje da se FSIH ponio kao privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu.

(335)

U pogledu sadržaja tih procjena, Komisija podsjeća da je trebalo vrednovati četiri elementa: i. dionice društva DLLPL, ii. dionice društva Duferco Trebos, iii. zalihe otkupljene od društva Duferco La Louvière Sales te iv. projekt kojim se opravdavalo ulaganje od [30 – 40] milijuna EUR u društvu DLLPL.

(336)

Komisija smatra da u izvješću društva Galtier iz svibnja 2011., koje je proslijedila Belgija, nema stroge procjene vrijednosti društva DLLPL. U njemu je navedena tek jedna procjena fer vrijednosti („fair value”) materijalne imovine postrojenja u La Louvièreu te nije obrađen nijedan element obveza ni poslovni plan.

(337)

Ured stručnjaka Galtier putem Belgije obavješćuje Komisiju da je svoju procjenu temeljio na propisno izrađenom poslovnom planu. U sažetku tog poslovnog plana, koji je dostavila Belgija (53), nalazi se kratki dokument koji ne sadržava nijedan datum niti se u njemu navodi bilo kakva pretpostavka. Komisiji nije upućena opširnija verzija poslovnog plana, pod pretpostavkom da je uopće postojala.

(338)

Belgija se pozvala na isti argument u pogledu kupovne cijene dionica društva Duferco Trebos, odnosno na to da je dokument pod naslovom „Vrijednost u uporabi materijalne i nematerijalne imovine društva Trebos” iz svibnja 2011., naime, skup studija i izvješća, kojim je obuhvaćen prethodni poslovni plan koji je na dvije stranice sastavio Duferco (54). Dan sastavljanja tog potonjeg dokumenta nije naveden. Cilj izvješća iz 2011. bio je procijeniti vrijednost imovine u uporabi i utvrditi vrijednost goodwilla kupca. Nije provedena nikakva revizija financijskih izvještaja ni poduzetnika. Nije dostavljena nikakva sažeta procjena vrijednosti cjelokupnog društva Duferco Trebos.

(339)

U pogledu tih dvaju stjecanja, Belgija, uostalom, potvrđuje da „strane nisu smatrale potrebnim propisno izraditi poslovni plan. FSIH je savršeno dobro poznavao predmet svojeg stjecanja.” Međutim, Komisija smatra da je poznavanje određenog poduzetnika korisno, ali nedovoljno za ulagača čija odluka o ulaganju ovisi o očekivanoj budućoj profitabilnosti.

(340)

Kada je riječ o procjeni zaliha društva Duferco La Louvière Sales koje je pod kontrolom društva SIF, Belgija je dostavila dokument kojim je, prema njezinu mišljenju, opravdano što je tržišna vrijednost zaliha veća od njihove računovodstvene vrijednosti koja je primijenjena pri utvrđivanju prodajne cijene. Ponovno, Komisija tvrdi da nije naveden dan sastavljanja tog dokumenta.

(341)

Naposljetku, u pogledu ulaganja od [30 – 40] milijuna EUR u društvo DLLPL, Komisija je u odluci o pokretanju postupka od Belgije zatražila da dostavi sve studije i poslovne planove koji se odnose na to ulaganje. Belgija je konačno potvrdila da je samo jednim poslovnim planom opravdano ulaganje od [30 – 40] milijuna EUR, dok su ostali navedeni planovi bespredmetni jer su se odnosili na druge neprovedene projekte. Belgija je stoga Komisiji dostavila poslovni plan od jedne stranice, bez naznačenog datuma, koji sadržava tablicu s EBITDA-om do 2016., bez ikakvog objašnjenja ili pretpostavke kojima bi iznesene brojke bile obrazložene.

(342)

Prema mišljenju Komisije, nedostatnost tog dokumenta nije nadomještena drugim dokumentima na koje se pozvala Belgija. U dokumentu pod naslovom „Projekt za budućnost industrije čelika u La Louvièreu” iz veljače 2011. opisana je strategija održivosti djelatnosti povezane s dugim i plosnatim proizvodima. Jedna je stranica posvećena pregledu razvoja društva DLLPL u proteklih pet godina. Dokument pod naslovom „Marketinški plan za duge proizvode od 2011. do 2013.” odnosi se samo na studiju predmetnog tržišta.

(343)

Iz prethodno navedenog proizlazi da se ne može smatrati da je ulaganje društva FSIH u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Komisija tvrdi da je DLP omogućio društvu FSIH da ponovno podrži industriju čelika u Valoniji, a da to nije opravdano gospodarskom analizom u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu.

iii. Procjena iznosa potpore

(344)

Iz prethodno navedenog proizlazi da se ulaganje ne može smatrati pari passu ni u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Stoga iznos potpore koju je primio DLP odgovara iznosu povećanja kapitala, odnosno 100 milijuna EUR.

7.1.4.6. Opći zaključak o kriteriju gospodarske prednosti

(345)

Nakon što je analizirala svaku mjeru zasebno, Komisija je smatrala potrebnim provesti općenitiju analizu strategije ulaganja društva FSIH od njegova osnivanja. Naime, smatra da su te mjere međusobno neodvojive i da imaju samo jednu svrhu: podržati i trajno zadržati djelatnosti grupe Duferco u Valoniji s pomoću neizravnih ulaganja u prekomorska društva kćeri grupe kako bi se zaobišla pravila zabrane potpora industriji čelika u Uniji. Korisnici intervencija društva FSIH bili su, naime, društvo majka grupe Duferco ili društva kćeri grupe sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (mjera 1.), […] (mjera 2.), u Irskoj (mjera 3.), […] (mjera 4.) i […] (mjere 5. i 6.), za financiranje projekata koji su se provodili u Valoniji, u valonskim društvima kćerima grupe koja djeluju u sektoru čelika, zatim u sektoru sanacije postrojenja jer je grupa postupno prekinula sa svojim djelatnostima u području čelika u Valoniji.

(346)

Ta je analiza opravdana istodobnim ili uzastopnim odvijanjem određenih činjenica.

(347)

Naime, Duferco je u Belgiji počeo poslovati 1997., tako što je uz pomoć Valonske regije i podršku Komisije (stjecanje udjela od 8,75 milijuna EUR i zajam od 13,75 milijuna EUR) (55) preuzeo čeličanu Forges de Clabecq koja je bila u velikim financijskim teškoćama. Komisija napominje da je to preuzimanje uslijedilo nakon negativne odluke Komisije u pogledu čeličane Forges de Clabecq (56): pokušaj belgijske države da sanira tu istu čeličanu ocijenjen je u prosincu 1996. nespojivim sa zajedničkim tržištem. Stoga je u siječnju 1997. proglašen stečaj tog poduzetnika.

(348)

Duferco je zatim poduzeo niz preuzimanja valonskih postrojenja za proizvodnju čelika, uvijek uz financijsku pomoć Valonske regije posredstvom društva SOGEPA, a od 2003. društva FSIH. Duferco je 1999. uz pomoć Valonske regije od društva Hoogovens otkupio tvornice Gustave Boël u La Louvièreu (pretvorba potraživanja od 12,5 milijuna EUR u 25 % kapitala i zajam od 25,3 milijuna EUR) (57). Zatim, nakon što je predsjednik grupe Usinor-Sacilor u veljači 2001. objavio svoju namjeru da prekine sve djelatnosti linije za vruće valjanje društva Cockerill Sambre u Charleroiu, započeli su razgovori među društvom Usinor-Cockerill Sambre, grupom Duferco i društvom SOGEPA,čija je glavna tema bila osnivanje zajedničkog društva za proizvodnju bramova, a njihovo se industrijsko postrojenje trebalo sastojati od sadašnjih strojeva tvornice Cockerill Sambre u Charleroiu, zajedno s opremom iz tvornice Duferco Clabecq. Duferco je 2002. preuzeo željezaru s visokom peći u Charleroiu, koja je postala Carsid, i to u suradnji s grupom Usinor, ponovno uz pomoć Valonske regije (sudjelovanje društva SOGEPA u kapitalu društva Carsid u iznosu od 20 milijuna EUR, koji je smanjen na 9 milijuna EUR nakon odluke o pokretanju postupka predviđenog člankom 6. stavkom 5. Odluke br. 2496/96/EZUČ).

(349)

Komisija tvrdi da je FSIH osnovan u ožujku 2003., odnosno za vrijeme ispitivanja koje je Komisija provodila nakon donošenja odluke o pokretanju formalnog istražnog postupka 3. travnja 2002. u pogledu financijskog doprinosa Valonske regije poduzetniku Carsid. Taj je postupak okončan 15. listopada 2003. (58) negativnom odlukom Komisije zato što se određeno ulaganje u novo društvo ne može smatrati pari passu ako jedino javni dioničar preuzima novi rizik, dok privatni dioničar samo prenosi postojeću djelatnosti ili projekt u novo društvo. Komisija tako tvrdi da su zbog višestrukih intervencija Valonske regije u korist društva Duferco odgođene socijalno teške, ali gospodarski nužne prilagodbe u sektoru čelika u Valoniji. To se ponašanje, motivirano regionalnim i socijalnim razlozima te razlozima očuvanja radnih mjesta na štetu racionalizacije i modernizacije industrije čelika, ne može smatrati ponašanjem privatnog ulagača.

(350)

Nadalje, Komisija napominje da ulagačko ponašanje društva FSIH ne odgovara ponašanju razumnog ulagača na tržištu. U ovom je slučaju ponašanje društva FSIH potrebno usporediti s načinom na koji bi se ponio upravitelj investicijskog fonda. Međutim, općenito gledajući, politiku ulaganja koju je provodio FSIH, a koja je pojašnjena u ovom postupku, ne bi provodio takav subjekt na tržištu. Nespekulativni financijski fond mora, kako bi osigurao svoju održivost, diversificirati rizike u svojem investicijskom portfelju. S obzirom na potrebnu učinkovitost i profitabilnost, diversificiranjem imovine u portfelju na zemljopisnom i sektorskom planu smanjuje se nestalnost imovine pa tako i ukupan rizik ulaganja iz portfelja. Ta se diversifikacija ne mora nužno provoditi do krajnjih granica, ali FSIH je u ovom slučaju sva svoja ulaganja usmjerio na samo jedno društvo.

(351)

Međutim, ulaganjem isključivo u grupu Duferco, FSIH se maksimalno izložio riziku jer je njegov povrat ulaganja ovisio o uspjehu ili neuspjehu jednog poduzetnika. Iz toga slijedi da, općenito gledajući, ulagačko ponašanje društva FSIH dodatno upućuje na to da transakcije društva FSIH ne ispunjuju kriterij privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(352)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija zaključuje da nijedna od ispitanih mjera nije u skladu s načelom privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Uvjeti transakcija u svakom su pojedinom slučaju dali prednost različitim predmetnim tijelima grupe Duferco. Stoga te mjere predstavljaju potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(353)

U načelu je ukupan iznos potpora, prema tome, bio 211,43 milijuna EUR.

8. SPOJIVOST POTPORA S UNUTARNJIM TRŽIŠTEM

(354)

Zabrana državnih potpora nije apsolutna ni bezuvjetna. Posebno, članak 107. stavci 2. i 3. UFEU-a pravni je temelj u skladu s kojim se određene potpore mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem.

(355)

Belgija u odgovoru na odluku o pokretanju postupka nije iznijela ni jedan razlog u pogledu spojivosti mjera koje se ispituju.

(356)

Komisija napominje da odstupanja iz članka 107. stavka 2. UFEU-a očigledno nisu primjenjiva. Među odstupanjima iz stavka 3. navedenog članka samo bi se točke (a) i (c) mogle pokazati korisnima. Naime, točkom (a) propisano je da se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem potpore za promicanje gospodarskog razvoja područja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost. U točki (c) utvrđeno je da se potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja, ako takve potpore ne utječu nepovoljno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu, mogu, jednako tako, smatrati spojivima s unutarnjim tržištem.

(357)

Ipak, čini se da se ne može primijeniti nijedan propis okvira ni smjernica Komisije o kriterijima spojivosti u području državnih potpora.

(358)

Naime, od isteka Ugovora o EZUČ-u 23. srpnja 2002. Komisija je donijela razne smjernice ili komunikacije kako bi se zadržala zabrana regionalnih potpora ulaganju te potpora za sanaciju i restrukturiranje u korist industrije čelika.

(359)

Tako su točkom 8. Smjernica za regionalne državne potpore za 2007. – 2013. (59), razdoblje u kojem je FSIH dodijelio potpore koje se ispituju, iz područja primjene izričito isključene regionalne potpore koje se dodjeljuju industriji čelika te je potvrđeno da nisu spojive sa zajedničkim tržištem.

(360)

Usto, u Komunikaciji o potporama u sektoru čelika (60), koja je bila na snazi do 31. prosinca 2009., navedeno je da su potpore za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u poteškoćama u sektoru čelika nespojive sa zajedničkim tržištem. Odobrene su samo potpore za plaćanja koja čeličane isplaćuju otpuštenim radnicima ili radnicima koji prihvaćaju prijevremeno umirovljenje te potpore čeličanama koje trajno prestaju s proizvodnjom proizvoda od čelika, uz određene uvjete. Svrha potpora koje je dodijelio FSIH ne odgovara dvjema prethodno navedenim kategorijama potpora. Naprotiv, one su upotrijebljene u svrhu financiranja ulaganja.

(361)

Kada je riječ o eventualnoj spojivosti potpore dodijeljene društvu SIF na temelju Komunikacije iz 2009., Komisija smatra da se ona ne primjenjuje na društvo SIF. Naime, točka 4.4.2. Komunikacije iz 2009. odnosi se na poduzetnike koji su imali poteškoće pri pronalasku izvora financiranja u situaciji koja je na tržištu prevladavala od prosinca 2008. do prosinca 2010. Međutim, iz primjedbi društva SIF ne proizlazi da se i ono nalazilo u takvim teškoćama. Komisija prema tome smatra da SIF nije ispunio uvjete prihvatljivosti predviđene Komunikacijom iz 2009. te da se potpora ne može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(362)

Naposljetku, u točki 18. Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (61), na snazi do 30. srpnja 2014., potvrđeno je da je iz njihova područja primjene isključen sektor čelika.

(363)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija zaključuje da su svih šest mjera potpore koje se ispituju nespojive s unutarnjim tržištem.

9. POVRAT POTPORA NESPOJIVIH S UNUTARNJIM TRŽIŠTEM

(364)

Komisija je u skladu s odredbama UFEU-a i s ustaljenom sudskom praksom Suda ovlaštena odlučiti mora li dotična država ukinuti ili izmijeniti potporu za koju je ustanovila da nije spojiva s unutarnjim tržištem (62). Sud jednako tako dosljedno tvrdi da je ponovna uspostava prethodne situacije svrha obveze ukidanja potpore nespojive s unutarnjim tržištem, koja je državi članici propisana Komisijinom odlukom (63).

(365)

U tom je kontekstu Sud utvrdio da će taj cilj biti ostvaren kada korisnik vrati iznose koji su mu dodijeljeni u okviru nezakonitih potpora, čime će izgubiti prednost koju ima na tržištu u odnosu na svoje konkurente te će se ponovno uspostaviti situacija koja je prethodila isplati potpore (64).

(366)

Člankom 16. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (65) propisuje se sljedeće: „Kada se u slučajevima nezakonite potpore donesu negativne odluke, Komisija donosi odluku kojom se od dotične države članice zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere za povrat sredstava potpore od korisnika […]”.

(367)

Prema tome, s obzirom na to da je poduzimanjem predmetnih mjera prekršen članak 108. UFEU-a te da se one trebaju smatrati nezakonitim potporama koje su nespojive s unutarnjim tržištem, potrebno ih je vratiti kako bi se ponovno uspostavila situacija koja je na tržištu postojala prije njihove dodjele.

(368)

U ovom su slučaju potpore dodijeljene sljedećim poduzetnicima: društvu DII (mjera 1.), [društvu koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] (mjera 2.), društvu DSIH (mjera 3.), [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] – koje je postalo […] – (mjera 4.), društvu SIF (mjera 5.) i društvu DLP (mjera 6.), svim društvima kćerima grupe Duferco u različitim zemljama. Ti poduzetnici ili njihovi eventualni zakonski sljednici trebaju vratiti potpore koje su im nepropisno dodijeljene.

(369)

Nadalje, povratom mora biti obuhvaćeno razdoblje tijekom kojeg je prednost dodijeljena korisnicima, odnosno od trenutka stavljanja potpore na raspolaganje svakom korisniku do njezina stvarnog povrata, s obzirom na kriterije utvrđivanja gospodarske prednosti i na načela izračuna utvrđena u odjeljcima od 7.1.4.1. do 7.1.4.5. Pri izvršenju obveze lojalne suradnje koju Belgija ima u okviru postupka povrata, iznos potpore dodijeljene [društvu koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco], koje je postalo […], i društvu SIF osobito treba tijekom postupka točnije utvrditi na temelju elemenata koje je dostavila Belgija i uzimajući u obzir, posebno za potpore u obliku zajmova, stvarne dane isplate ili povrata te sve druge relevantne okolnosti koje Belgija ističe. U svakom slučaju, iznosima koje je potrebno vratiti obuhvaćene su kamate koje se naplaćuju do stvarnog povrata.

10. ZAKLJUČAK

(370)

Komisija utvrđuje da je Belgija nezakonito poduzela predmetne mjere potpore kršeći članak 108. stavak 3. UFEU-a. Komisija smatra da sve mjere koje se ispituju predstavljaju državne potpore koje su nespojive s unutarnjim tržištem,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sljedeće mjere, koje je Belgija nezakonito provela kršeći članak 108. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, predstavljaju državne potpore koje su nespojive s unutarnjim tržištem:

(a)	prodaja udjela u društvu Duferco US Investment Corporation u korist društva Duferco Industrial Investment za iznos od 11 581 700 EUR;

(b)	prodaja udjela u društvu Duferco Participations Holding Limited u korist [društva koje je u to doba kontroliralo društvo DPH] za iznos od 20 362 464 EUR;

(c)	stjecanje udjela u društvu Duferco Salvage Investments Holding u korist tog društva za iznos od [65 – 72 milijuna] EUR;

(d)	zajam u korist [društva koje je u tom trenutku bilo na čelu grupe Duferco] u iznosu od 2 082 723 EUR u načelu, ako je kamatna stopa primijenjena na zajam niža od 3,502 %;

(e)	zajam u korist društva Steel Invest & Finance u iznosu od 10 413 639 EUR u načelu, ako je kamatna stopa primijenjena na zajam niža od 4,302 %;

(f)	stjecanje udjela u društvu Duferco Long Products, u korist tog društva, za iznos od 100 000 000 EUR.

Članak 2.

1. Belgija je dužna ostvariti povrat dodijeljenih nespojivih potpora iz članka 1. od izravnih korisnika ili njihovih zakonskih sljednika.

2. Na iznose koji se moraju vratiti obračunavaju se kamate od datuma kad su ti iznosi korisniku stavljeni na raspolaganje do njihova stvarnog povrata.

3. Kamatna stopa izračunava se na temelju složenoga kamatnog računa u skladu s poglavljem V. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 (66).

Članak 3.

1. Povrat potpora iz članka 1. provodi se neposredno i učinkovito.

2. Belgija je dužna osigurati provedbu ove Odluke u roku od četiri mjeseca od datuma priopćenja ove Odluke.

Članak 4.

1. U razdoblju od dva mjeseca od priopćenja ove Odluke Belgija mora Komisiji dostaviti sljedeće informacije:

(a)	ukupan iznos (glavnica i kamate) koji svaki korisnik treba vratiti;

(b)	detaljan opis već poduzetih i predviđenih mjera radi usklađivanja s ovom Odlukom;

(c)	dokumente kojima se dokazuje da je korisnicima naložen povrat potpore.

2. Belgija je dužna Komisiju obavješćivati o napretku nacionalnih mjera poduzetih radi provedbe ove Odluke do potpunog povrata potpore iz članka 1. Na zahtjev Komisije odmah dostavlja sve podatke o već poduzetim i predviđenim mjerama radi usklađivanja s ovom Odlukom. Ujedno dostavlja detaljne podatke o iznosima potpora i kamata koje su korisnici već vratili.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Belgiji.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. siječnja 2016.

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER

Članica Komisije

(1) S učinkom od 1. prosinca 2009., članci 87. i 88. Ugovora o EZ-u postali su članak 107. odnosno članak 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”). U oba slučaja odredbe su u bîti identične. Za potrebe ove Odluke upućivanja na članke 107. i 108. UFEU-a treba tumačiti, ako je potrebno, kao upućivanja na članke 87. i 88. Ugovora o EZ-u. U UFEU-u su uvedene i određene terminološke promjene, primjerice izraz „Zajednica” zamijenjen je izrazom „Unija”, izraz „zajedničko tržište” izrazom „unutarnje tržište”, a izraz „Prvostupanjski sud” izrazom „Opći sud”. U ovoj se Odluci rabi terminologija iz UFEU-a.

(2) SL C 120, 23.4.2014., str. 51.

(3) Komisija će u nastavku upućivati na „Belgiju” umjesto na „Valonsku regiju” (osim ako će se kontekstom zahtijevati drukčije) jer su dopisi upućeni državi članici na koju se odnosi postupak i kojoj je ova Odluka upućena.

(4) Vidjeti bilješku 2.

(5) Odluka Komisije od 25. studenoga 1997. u predmetu N 680/97, Belgija – Financijski doprinos Valonske regije poduzetniku „Duferco Belgique SA”.

(6) Odluka Komisije od 26. svibnja 1999. u predmetu N246/99, Belgija – Financijski doprinos javnih belgijskih vlasti u korist poduzetniku HUGB (čelik EZUČ-a).

(7) SL C 95, 19.4.2002., str. 2.

(8) Odluka Komisije br. 2496/96/EZUČ od 18. prosinca 1996. o utvrđivanju pravila Zajednice za potpore u sektoru čelika (SL L 338, 28.12.1996., str. 42.).

(9) Odluka Komisije 2005/137/EZ od 15. listopada 2003. o financijskom doprinosu Valonske regije poduzetniku Carsid SA (SL L 47, 18.2.2005., str. 28.).

(*) Povjerljive informacije.

(10) Duferco La Louvière Sales društvo je pod kontrolom društva SIF.

(11) Potrebno je napomenuti da je Ernst & Young počinio pogrešku kada je eure zamijenio američkim dolarima.

(12) SL C 14, 19.1.2008., str. 2.

(13) SL C 83, 7.4.2009., str. 1.

(14) Presuda Suda od 16. svibnja 2002., Francuska/Komisija, C-482/99, ECLI:EU:C:2002:294, točka 24.

(15) Presuda Općeg suda od 4. travnja 2001., Regione Friuli Venezia Giulia/Komisija, T-288/97, ECLI:EU:T:2001:115, točka 41.

(16) Presuda Suda od 17. rujna 1980., Philip Morris Holland BV/Komisija, C-730/79, ECLI:EU:C:1980:209, točke 11. i 12.

(17) Presuda Suda od 11. srpnja 1996., SFEI i dr./La Poste, C-39/94, ECLI:EU:C:1996:285, točka 60.

(18) Presuda Suda od 5. lipnja 2012., Komisija/EDF, C-124/10 P, ECLI:EU:C:2012:318, točka 90.

(19) Primjedbe […] od 23. lipnja 2014., točka 24.

(20) Bilješka br. 2 iz primjedaba Belgije o odluci o pokretanju postupka od 11. prosinca 2013.

(21) Presuda Općeg suda od 28. veljače 2012., Land Burgenland/Komisija, T-268/08 i T-281/08, ECLI:EU:T:2012:90, točka 72.

(22) Primjedbe Belgije od 11. prosinca 2013., točka 32.

(23) Presuda Suda od 5. lipnja 2012., Komisija/EDF, C-124/10 P, ECLI:EU:C:2012:318, točke 83. – 85.

(24) Primjedbe […], točka 42., str. 12.

(25) Zahtjevi za informacije od 29. studenoga 2011., 29. lipnja 2012. i 27. siječnja 2015.

(26) Odgovor Belgije od 4. lipnja 2013.

(27) Odgovor Belgije od 28. rujna 2012.

(28) Prilog 1. odgovoru Belgije od 28. rujna 2012., str. 24. i 6.

(29) Ta vrijednost odgovara aritmetičkoj sredini ex post procjene EBITDA-e za 2006. koju je proveo KPMG i stvarno ostvarene EBITDA-e 2006.

(30) Prilog odgovoru Belgije od 25. rujna 2015., str. 2.

(31) […] × 49,9 % udjela društva FSIH.

(32) Devizni tečaj USD/EUR od 12. prosinca 2006., odnosno 0,7550.

(33) Prilog 4. odgovoru Belgije od 8. travnja 2015., str. 6., „Predviđena transakcija”.

(34) Odgovor Belgije od 15. rujna 2015., str. 2.

(35) Prilog 4. odgovoru Belgije od 8. travnja 2015., str. 7., „Opravdanost cijene”.

(36) Zahtjev za informacije od 15. rujna 2015.

(37) Devizni tečaj USD/EUR od 14. lipnja 2006., odnosno 0,7959.

(38) Prilog 20. odgovoru Belgije od 5. siječnja 2012.

(39) Vidjeti, na primjer, odgovor Belgije od 11. prosinca 2013., točku 86.

(40) Zahtjev za informacije od 15. rujna 2015.

(41) Prilog 6. odgovoru Belgije od 4. lipnja 2013., tablica troškova i prihoda.

(42) Presuda Općeg suda od 30. travnja 1998., Cityflyer Express/Komisija, T-16/96, ECLI:EU:T:1998:78, točka 51.

(43) Točka 167.

(44) Odgovor Belgije od 11. prosinca 2013., točke 255. – 279.

(45) https://www.ecb.europa.eu/stats/money/yc/html/index.en.html

(46) Presuda Općeg suda od 12. svibnja 2011., Région Nord-Pas-de-Calais/Komisija, T-267/08 i T-79/08, ECLI:EU:T:2011:209, točka 161.

(47) Prilog 13. odgovoru Belgije od 4. lipnja 2013.

(48) ArcelorMittal, Nippon Steel&Sumitomo Metal Corporation, Tata Steel Limited, Nucor Corporation, United States Steel Corp., ThyssenKrupp AG, PAO Severstal, NLMK, Kobe Steel Ltd (rejtinge je ocijenio Standard&Poors).

(49) Stavak 28. primjedaba društva SIF.

(50) Procjena se temelji na izračunu kamata koje bi dospijevale na temelju primjene Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. te na oduzimanju kamata procijenjenih na temelju stvarno primijenjene stope i diskontiranju svih iznosa po stopi navedenoj u toj Komunikaciji. Međutim, izračun kamata i diskontiranje provode se aproksimativno u odnosu na simulirana dospijeća (osobito na trajanje u godinama, umjesto točnog dana povrata, ne uzimajući u obzir djelomične povrate kamata), kojima se ne uzima u obzir financijski profil ni raspored stvarnih povrata.

(51) Vidjeti osobito uvodnu izjavu 49. ove Odluke.

(52) Komisija je umanjila povećanje kapitala od 100 milijuna EUR za neto učinak koji je na FSIH imala prodaja društva Duferco Diversification društvu DLP (– 0,3 milijuna EUR).

(53) Prilog 21. odgovoru Belgije na odluku o pokretanju postupka.

(54) Prilog 23. odgovoru Belgije na odluku o pokretanju postupka.

(55) Odluka Komisije od 25. studenoga 1997. u predmetu N 680/97, Belgija – Financijski doprinos Valonske regije poduzetniku „Duferco Belgique SA”.

(56) Odluka Komisije od 18. prosinca 1996. u predmetu 97/271/EZUČ, Belgija – Forges de Clabecq (čelik EZUČ-a).

(57) Odluka Komisije od 26. svibnja 1999. u predmetu N246/99 Belgija – Financijski doprinos javnih belgijskih vlasti u korist poduzetniku HUGB (čelik EZUČ-a).

(58) Odluka 2005/137/EZ.

(59) SL C 54, 4.3.2006., str. 13.

(60) SL C 70, 19.3.2002., str. 21.

(61) SL C 244, 1.10.2004., str. 2.

(62) Presuda Suda od 12. srpnja 1973., Komisija/Njemačka, C-70/72, ECLI:EU:C:1973:87, točka 13.

(63) Presuda Suda od 14. rujna 1994., Španjolska/Komisija, C-278/92, C-279/92 i C-280/92, ECLI:EU:C:1973:87, točka 75.

(64) Presuda Suda od 17. lipnja 1999., Belgija/Komisija, C-75/97, ECLI:EU:C:1999:311, točke 64. i 65.

(65) Uredba Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(66) Uredba Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.).

22.11.2016

Službeni list Europske unije

L 314/63

ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/2042

оd 1. rujna 2016.

o programu potpore SA.38418 – 2014/C (ex 2014/N) koji Njemačka planira provesti za financiranje proizvodnje i distribucije filmova

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 5551)

(Vjerodostojan je samo tekst na njemačkom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon što je pozvala zainteresirane strane da podnesu primjedbe u skladu s prethodno navedenim odredbama (1) te uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

1. POSTUPAK

(1)	Dopisom od 4. ožujka 2014. Njemačka je Komisiju obavijestila o izmjeni programa potpore proizvodnji i distribuciji filmova (njem. Filmförderungsgesetz, FFG). Dodatne informacije dostavila je Komisiji u dopisima od 17. travnja i 16. srpnja 2014.

(2)	Dopisom od 17. listopada 2014. Komisija je obavijestila Njemačku da je odlučila pokrenuti postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u odnosu na potporu.

(3)	Odluka Komisije o pokretanju postupka (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je od zainteresiranih strana zatražila da dostave primjedbe.

(4)	Njemačka je dostavila komentare na odluku o pokretanju postupka u dopisu od 11. prosinca 2014.

(5)	Komisija je primila primjedbe zainteresiranih strana. Proslijedila ih je Njemačkoj, kojoj je pružena prilika da na njih reagira; primjedbe Njemačke zaprimljene su u dopisu od 5. ožujka 2015.

2. DETALJAN OPIS MJERE

2.1. Naziv i sadržaj programa

(6)

Pravna osnova programa jest sedma verzija zakona o mjerama za promicanje njemačke kinematografije (FFG in der Fassung des Siebten Änderungsgesetzes), kojim se određuju uvjeti za audiovizualnu potporu njemačkog Saveznog odbora za film (njem. Filmförderanstalt, FFA). Zakon je odobrila Komisija do 31. prosinca 2016. Odlukom u predmetu SA.36753 od 3. prosinca 2013. Dostavljena obavijest o planiranoj izmjeni programa odnosi se na financiranje i oporezivanje usluga pružatelja videofilmova na zahtjev bez poslovnog nastana ili agencije u Njemačkoj.

(7)

Postojeći savezni program financiranja proizvodnje, distribucije i prikazivanja filmova financira se iz posebnog poreza (njem. Sonderabgabe) koji se naplaćuje poduzetnicima u filmskoj i videoindustriji te sektoru radiodifuzijskog emitiranja. Kinooperateri, dobavljači videofilmova i pružatelji videofilmova na zahtjev plaćaju obvezni porez FFA-u na temelju njihova prihoda od prikazivanja filmova. Kinooperateri plaćaju porez na temelju prihoda od karata po prikazivanju. Dobavljači videofilmova i pružatelji videofilmova na zahtjev plaćaju porez na temelju godišnjeg neto prometa u slučaju da prelazi 50 000 EUR (3).

(8)

Izmjena programa rezultat je brzih tehnoloških promjena, osobito u području distribucije filmova. Gledanje filmova u kućanstvima sve se više odvija putem internetskog pristupa umjesto posudbom fizičkih medija. Mjesto poslovnog nastana pružatelja dotičnih usluga (u ovom slučaju osiguranje pristupa filmovima za privatno gledanje) postaje manje važno za uspješan razvoj poslovnog modela. Pružatelj je u mogućnosti s odabrane lokacije pružati usluge na drugom državnom području bez znatnih troškova prijevoza ili troškova fizičke prisutnosti. Nije potreban registrirani ured ili podružnica za dostavljanje usluga na zahtjev potrošačima u ciljanoj državi članici. Mjera koju Njemačka namjerava primijeniti predloženom izmjenom svojeg saveznog programa odnosi se na financiranje distribucije videofilmova na zahtjev. Dosad su jedino pružatelji usluga videofilmova na zahtjev s registriranim uredom ili podružnicom u Njemačkoj imali pravo na potporu. U budućnosti bi dobavljači videofilmova na zahtjev bez poslovnog nastana ili agencije u Njemačkoj imali pravo na istu potporu za svoje internetske usluge na njemačkom jeziku namijenjene potrošačima u Njemačkoj.

(9)

Nadalje, odjeljak 66.a stavak 2., FFG-a izmijenjen je u odnosu na sustav financiranja programa, a kako bi se u obzir uzela prethodno navedena promjena te kako bi se osiguralo da u zamjenu za njihovo pravo na potporu pružatelji videofilmova na zahtjev koji su smješteni izvan Njemačke budu obveznici plaćanja poreza. Porez će se naplaćivati na promet koji ostvare proizvodima za koje je moguće ostvariti potporu, to jest putem ponude usluga na internetskim stranicama na njemačkom jeziku potrošačima u Njemačkoj i to samo ako navedeni promet nije podložan sličnom porezu za kinematografsku potporu u mjestu poslovnog nastana pružatelja.

(10)

Njemačka opravdava uključivanje pružatelja videofilmova na zahtjev smještenih izvan Njemačke ponajprije na temelju općenito snažno rastućeg udjela videofilmova na zahtjev u distribuciji i gledanju filmova te novom pojavom da veliki pružatelji usluge videofilmova na zahtjev, koji djeluju na međunarodnoj razini, odabiru jedno mjesto poslovnog nastana unutar Unije s kojeg pružaju usluge većem broju država članica ili svim državama članicama. Cilj je ovog proširenja zadržati usklađenost s postojećim sustavom i filozofijom FFG-a, to jest da gledanje filmova u Njemačkoj (putem bilo kojeg medija) osigurava prihod za državni fond koji pruža potporu različitim kulturnim ciljevima uključujući proizvodnju i distribuciju filmova.

(11)

U pogledu upotrebe sredstava od poreza na domaće i inozemne dobavljače videofilmova, 30 % bit će namijenjeno potpori za distribuciju filmova videofilmovima ili videofilmovima na zahtjev, dok će ostatak, zajedno s doprinosima od kina i televizijskih kuća, služiti kao potpora za proizvodnju ili distribuciju filmova drugim kanalima. Tih planiranih 30 % bit će jedini izvor financiranja potpore videodistribuciji.

(12)	Primjena najavljene mjere planira se od trenutka kada je odobri Komisija do 31. prosinca 2016. Procijenjeni godišnji iznos sredstava dostupan iz prihoda od poreza na videodistribuciju jest 13 milijuna EUR.

2.2. Utvrđivanje potpore

(13)

Odlukom o pokretanju postupka utvrđeno je da opisana mjera predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U skladu s navedenim člankom svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama. Opisana mjera ispunjava kumulativne uvjete koji moraju biti zadovoljeni kako bi se kvalificirala kao potpora. Potpora distribuciji filmova dodjeljuje se iz državnih sredstava, daje gospodarsku prednost poduzetnicima, prednost je selektivna te može narušiti ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje i trgovinu na unutarnjem tržištu.

(14)

S obzirom na državna sredstva, potpora predviđena FFG-om dodjeljuje se iz sredstava financiranih iz različitih parafiskalnih nameta predviđenih tim zakonom. FFA, institucija osnovana na temelju javnog prava, raspodjeljuje prihode iz tih poreza za proizvodnju i distribuciju filmova. Stoga navedene mjere uključuju državna sredstva i mogu se pripisati državi.

(15)

Korisnici programa, odnosno filmski producenti, scenaristi, distributeri filmova i kinooperateri provode gospodarske aktivnosti i stoga se mogu kvalificirati kao poduzetnici. Državna potpora predstavlja prednost koju ne bi mogli dobiti pod normalnim tržišnim uvjetima. Program je ujedno selektivan s obzirom na to da su jedini korisnici poduzetnici uključeni u proizvodnju, distribuciju i prikazivanje filmova.

(16)

Tržište proizvodnje i distribucije filmova je međunarodno. Korisnici se natječu na međunarodnoj razini s producentima i distributerima u ostalim državama članicama. Stoga mjera čiji je cilj pružiti potporu proizvodnji, distribuciji i promicanju filmova utječe na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica te se kvalificira kao državna potpora u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora.

2.3. Razlozi za pokretanje postupka

2.3.1. Usklađenost izmijenjene potpore distribuciji videofilmova na zahtjev s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) Ugovora

(17)

Planirana mjera, odnosno financiranje i porez na usluge dobavljača videofilmova na zahtjev bez poslovnog nastana ili agencije u Njemačkoj, predstavlja izmjenu programa koju je Komisija odobrila do 31. prosinca 2016. Kriteriji za procjenu državne potpore nisu se promijenili od prethodnog odobrenja programa te se predložena izmjena odnosi jedino na potporu za distribuciju videofilmova i davanja koja plaćaju inozemni distributeri videofilmova na zahtjev.

(18)

U pogledu potpore distribuciji filmova koju provode dobavljači videofilmova na zahtjev kao takve, Komisija je već utvrdila da je ona u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) Ugovora (4). Proširenje opsega mogućih korisnika na tvrtke s poslovnim nastanom na drugom mjestu ne utječe negativno na procjenu usklađenosti u skladu s tim člankom.

2.3.2. Moguće kršenje ostalih odredaba prava Unije

(19)

Komisija mora u analizu državne potpore uključiti usklađenost financiranja mjere potpore s ostalim pravilima prava Unije osim s pravilima o tržišnom natjecanju ako financiranje čini sastavni dio mjere potpore. To je slučaj ako između poreza i potpore postoji obvezna namjenska veza u smislu da se prihod od poreza nužno dodjeljuje za financiranje potpore i ima izravan utjecaj na iznos potpore (5). Ako se dokaže da je u tom slučaju porez u suprotnosti s ostalim odredbama Ugovora, Komisija mjeru potpore, čiji je porez dio, ne može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem (6).

(20)

Prijavljenim programom utvrđeno je da se 30 % prihoda od poreza koji se naplaćuje dobavljačima videofilmova upotrebljava za financiranje potpora za filmsku distribuciju videofilmovima. Nadalje, ne postoji drugi izvor financiranja za tu vrstu potpore. Time se uspostavlja poveznica između financiranja distribucije videofilmova i prihoda od poreza na tu aktivnost čime su prihodi od poreza jedini izvor financiranja te aktivnosti i imaju izravni učinak na iznos dostupan za tu potporu. Stoga je porez u namjenskoj vezi s potporom te je nužno provjeriti da je u skladu i s ostalim pravilima prava Unije osim s pravilima o tržišnom natjecanju.

(21)

U skladu s time nužno je ocijeniti je li proširenje poreza na dobavljače videofilmova na zahtjev smještene izvan Njemačke u skladu s člankom 110. Ugovora, prema kojem niti jedna država članica ne uvodi porez na proizvode drugih država članica koji ne uvodi na slične domaće proizvode. Nadalje, potrebno je ocijeniti postoji li mogućnost da se porezom krše pravila o nadležnosti nad dobavljačima videofilmova na zahtjev s poslovnim nastanom u drugim državama članicama kako je određeno Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7).

2.3.2.1. Članak 110. Ugovora

(22)	Porez ne bi bio u skladu s člankom 110. i stoga bi bio zabranjen u mjeri u kojoj se njime diskriminiraju uvozni proizvodi, to jest u mjeri u kojoj potpora financirana porezom uvelike pokriva teret oporezivanog domaćeg proizvoda u usporedbi s uvezenim proizvodom (8).

(23)

U skladu s time parafiskalni nameti, poput onih uvedenih opisanim programom, mogu biti u suprotnosti s člankom 110. Ugovora u slučaju kada program ide u korist jedino nacionalnim pružateljima usluga ili to čini u većoj mjeri nego za konkurente u drugim državama članicama. U tom slučaju, kako bi bile u skladu s Ugovorom, uvezene usluge ne smiju biti obuhvaćene porezom. Međutim, ako uvezene usluge pružatelja usluga u drugim državama članicama, a koje su obuhvaćene porezom, imaju korist od programa na isti način kao i domaći pružatelji usluga, tada nisu u suprotnosti s člankom 110. Ugovora.

(24)	Čak ako, kao u ovom slučaju, pravila programa omogućuju da inozemni pružatelji imaju korist od potpore na način koji nije diskriminirajući, to samo po sebi nije dovoljno. Jednako tako, potrebno je isključiti da u praksi uvjeti strukturno daju prednost domaćim operatorima.

(25)	Komisija je uputila poziv Njemačkoj i zainteresiranim stranama da dostave primjedbe i iznesu relevantne činjenice o usklađenosti programa s člankom 110. Ugovora.

2.3.2.2. Direktiva 2010/13/EU

(26)	Prijavljenom mjerom uvodi se porez dobavljačima videofilmova na zahtjev s poslovnim nastanom u drugim državama članicama na temelju prometa koji ostvare uslugama videofilmova na zahtjev na njemačkom tržištu. Time se otvara pitanje može li se Direktiva 2010/13/EU primijeniti na porez.

(27)

U skladu s člankom 13. Direktive 2010/13/EU države članice moraju osigurati da audiovizualne usluge na zahtjev koje omogućuju pružatelji medijskih usluga u njihovoj nadležnosti promiču, gdje je to izvedivo i prikladnim sredstvima, proizvodnju europskih djela i pristup europskim djelima. U članku 13. kao primjeri takve promocije spominju se financijski doprinosi za proizvodnju i stjecanje prava na europskim djelima, kao i udio europskih djela u katalozima pružatelja usluga na zahtjev te osiguravanje njihove vidljivosti u tim katalozima. U skladu s uvodnom izjavom 19. Direktiva 2010/13/EU ne utječe na odgovornost država članica i njihovih nadležnih tijela „vezano uz organizaciju – uključujući sustave licenciranja, upravna odobrenja ili oporezivanje – financiranje i sadržaj programa”.

(28)

Napominje se da su u trenutku stupanja na snagu Direktive 2010/13 usluge na zahtjev za koje pružatelj usluge nema poslovni nastan u državi članici primanja usluga još uvijek bile relativno nevažna pojava. Ipak, do danas je njihov tržišni udio znatno porastao. U 2014. tržište videofilmova na zahtjev u Europskoj uniji vrijedilo je 2,501 milijardu EUR što predstavlja povećanje od 272 % od 2010. U Njemačkoj je 2014. tržište videofilmova na zahtjev vrijedilo 315,2 milijuna EUR što predstavlja povećanje od 172 % od 2010. (9).

(29)

Kad bi se FFG mogao smatrati mjerom za provedbu članka 13. Direktive 2010/13/EU, nadležnost Njemačke nad dobavljačima videofilmova na zahtjev s poslovnim nastanom u drugim državama članicama trebala bi se procjenjivati prema pravilima o nadležnosti utvrđenima u toj Direktivi. U skladu s člankom 2. stavkom 1., stavkom 2. točkom (a) i stavkom 3. Direktive 2010/13/EU svaka država članica ima ovlasti regulirati audiovizualne medijske usluge koje prenose pružatelji medijskih usluga s poslovnim nastanom u toj državi članici u skladu s posebnim pravilima sadržanima u Direktivi. Nadalje, u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive 2010/13/EU „države članice osiguravaju slobodu prijema i na svojem teritoriju ne ograničavaju ponovne prijenose audiovizualnih medijskih usluga iz drugih država članica zbog razloga koji spadaju u područja usklađena ovom Direktivom”.

(30)

Ako se primjenjuje Direktiva 2010/13/EU, država članica u kojoj pružatelj medijskih usluga ima poslovni nastan je ta koja mora osigurati usklađenost s pravilima primjenjivima na audiovizualne medijske usluge pod njezinom nadležnosti. U pogledu audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev mogući razlozi za odstupanje od tog pravila taksativno su navedena u članku 3. stavku 4. točki (a) Direktive 2010/13/EU.

(31)

U skladu s time Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnje u pogledu spojivosti s unutarnjim tržištem priopćene izmjene postojeće mjere državne potpore FFG. Sumnje se posebno odnose na usklađenost s Direktivom 2010/13/EU potpore distribuciji filmova, koja se financira iz fonda koji uključuje davanja dobavljače videofilmova na zahtjev sa sjedištem izvan Njemačke.

3. PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

(32)

Primjedbe je dostavilo deset zainteresiranih strana. Dostavile su ih njemačke javne televizije ARD i ZDF, Udruga njemačkih komercijalnih televizija (VPRT), Europski digitalni mediji (EDiMA), Verband Deutscher Kabelnetzbetreiber (ANGA), javni filmski fond Mitteldeutsche Medienförderung (MDM), Spitzenorganisation der Deutschen Filmwirtschaft (SPIO), koji predstavlja članove iz područja proizvodnje, tehnike i distribucije filmova, kinooperateri (AG Kino i HDF Kino) te Udruga njemačkih filmskih producenata (Produzentenallianz). Jedna zainteresirana strana zatražila je tajnost identiteta.

3.1. O mogućem kršenju članka 110. Ugovora

(33)

S jedne strane, zainteresirana strana čiji je identitet tajan („poduzeće X”) zabrinuta je da se krši članak 110. Ugovora. Čak i ako se pravilima programa omogućuje da i inozemni dobavljači imaju korist od potpore na način koji nije diskriminirajući, u praksi bi uvjeti strukturno davali prednost domaćim operaterima.

(34)

Došlo bi do diskriminacije jer su, barem u ovom trenutku, svi članovi odbora koji odlučuje o dodjeli sredstava Nijemci. Dodjela sredstava bila bi diskrecijska i stoga bi sredstva najvjerojatnije bila usmjerena njemačkim poduzećima. Nadalje, poduzeće X tvrdi da bi inozemni pružatelji nudili veći udio inozemnog sadržaja, čak i ako je namijenjen njemačkoj publici. Stoga bi imali manji broj filmova koji bi odgovarali potpori za distribuciju jer nude manje njemačkih filmova. Nadalje, inozemni pružatelji videofilmova na zahtjev suočili bi se s jezičnom barijerom jer su navedena pravila dostupna samo na njemačkom jeziku i prijave moraju biti dostavljene na njemačkom.

(35)

Poduzeće X kritizira niske iznose potpore po filmu za potporu distribuciji, kao i općenito mali udio distribucije videofilmova na zahtjev u tom tipu potpore u usporedbi s prodajom videofilmova na DVD-u ili disku BluRay. Nadalje, kritizira činjenicu da je porez određen na promet od svih filmova, bez obzira na to jesu li prikladni, kao njemački ili europski filmovi, za potporu distribuciji ili nisu. Konačno, porez bi manje utjecao na domaće pružatelje videofilmova na zahtjev jer bi neki od njih bili vertikalno integrirani pružatelji videofilmova na zahtjev ili televizijski ili kabelski operatori koji bi jednako tako imali korist od potpore za proizvodnju iz Saveznog filmskog fonda, koji financiraju pružatelji videofilmova na zahtjev.

(36)

S druge strane, ANGA, koja zastupa i pružatelje videofilmova na zahtjev u Njemačkoj, smatra da se radi o diskriminaciji domaćih pružatelja jer ih se oporezuje zbog njihove domaće ponude, dok inozemni konkurenti koji se natječu s njima putem ponuda posebno osmišljenih za isto tržište nisu oporezivani za isti promet samo zato što su odabrali sjedište u inozemstvu. SPIO, VPRT, Produzentenallianz i MDM jednako tako navode da bi se porezom okončala diskriminacija domaćih pružatelja. Prema SPIO-u glavni dio prometa videofilmova na zahtjev u Njemačkoj ostvaruje 13 poduzeća, od kojih šest ima poslovni nastan u inozemstvu. Ti podaci još ne uključuju nedavni ulazak na tržište vodećeg pružatelja videofilmova na zahtjev iz Sjedinjenih Američkih Država s poslovnim nastanom u Nizozemskoj. SPIO smatra da odlučujući element za oporezivanje ne bi trebala biti više ili manje povoljna lokacija pružatelja. U digitalnom dobu pružatelju ne treba više od jednog mjesta poslovnog nastana na unutarnjem tržištu. Važnije pitanje u slučaju oporezivanja trebalo bi biti pribavlja li pružatelj filmske licence za njemačko tržište kako bi poslovao na njemu s krajnjim potrošačima. SPIO upozorava i na podatke koje je prikupio, a koji pokazuju da inozemni pružatelji videofilmova na zahtjev imaju u svojoj ponudi sličan naglasak na njemačku proizvodnju kao domaći pružatelji.

3.2. O usklađenosti s Direktivom 2010/13/EU

(37)	U odnosu na Direktivu 2010/13/EU poduzeće X i EDiMA smatraju da bi prijavljena mjera činila mjeru za promicanje pristupa europskim djelima u skladu s člankom 13. stavkom 1. iste Direktive, kršenjem pravila o državi podrijetla.

(38)	Ostale zainteresirane strane poduprle su njemački prijedlog i smatraju da porez ne bi činio kršenje članka 13. stavka 1. u vezi s člancima 2. i 3. Direktive 2010/13/EU.

4. PRIMJEDBE NJEMAČKE

(39)

Njemačka primjećuje da bi, općenito govoreći, bilo u interesu svih država članica da spriječe ometanje tržišnog natjecanja zbog odluka o lokacijama u filmskom sektoru zbog činjenice da poduzeća odabiru mjesto poslovnog nastana ponajviše zbog poreznih razloga. Isključivanje pružatelja videofilmova na zahtjev s poslovnim nastanom izvan Njemačke kojima su njemački potrošači ciljani potrošači imalo bi negativan učinak na financiranje europskih djela.

4.1. O mogućem kršenju članka 110. Ugovora

(40)

Njemačka potvrđuje svoju uvjerenost da se predloženim porezom na inozemne pružatelje videofilmova na zahtjev, također u praksi, ne daje prednost domaćim operatorima nad inozemnima. Primjedba poduzeća X da bi financiranje bilo usmjereno na njemačka poduzeća zbog činjenice da je odbor zadužen za dodjelu sredstava sastavljen od Nijemaca nije održiva, prema tvrdnji Njemačke. Kriteriji za financiranje nisu mjesto poslovnog nastana podnositelja prijave, već kulturna i kreativna kvaliteta audiovizualnih djela koja mogu dobiti potporu distribuciji. Njemačka izričito priznaje i pozdravlja činjenicu da inozemni pružatelji videofilmova na zahtjev nude znatan broj njemačkih filmova koji ostvaruju pravo na potporu.

(41)

Nadalje, nije valjan argument da bi inozemni pružatelji nudili veći udio inozemnog sadržaja i time imali manje filmova koji bi ostvarivali pravo na potporu distribuciji, iako je porez određen na promet ostvaren svim filmovima. Ponajprije, to ne predstavlja diskriminaciju između domaćih i inozemnih pružatelja. Domaći pružatelji koji u ponudi imaju većinom filmove koji ne ostvaruju pravo na potporu bili bi suočeni s istom situacijom. Nadalje, to ne bi predstavljalo neizravnu diskriminaciju jer inozemni pružatelji zapravo ne nude manje filmova koji ostvaruju pravo na potporu od svojih domaćih konkurenata, već čak više, kako dokazuju podaci Europskog audiovizualnog opservatorija navedeni u Komunikaciji Komisije o europskom filmu u digitalnom dobu (10).

(42)

Njemačka odbacuje i argument da bi inozemni pružatelji videofilmova na zahtjev bili suočeni s jezičnom barijerom. Porez je usmjeren samo na one pružatelje koji aktivno oglašavaju svoju ponudu na njemačkom tržištu na njemačkom jeziku; u svakom slučaju, oni moraju biti upoznati s važećim zakonodavstvom. Nadalje, fond prema potrebi podnositeljima prijave pruža informacije i na engleskom jeziku.

(43)

U pogledu navodnog niskog iznosa potpore po filmu za potporu distribuciji te općenito nizak udio distribucije videofilmova na zahtjev u tom tipu potpore, Njemačka smatra da uvjeti za potporu distribuciji ne bi bili drukčiji za različite oblike tehničke potpore. Ni u kojem slučaju ne bi bilo moguće da troškovi za uspostavu opće tehničke infrastrukture za tiskanje ili postavljanje filmova na različite distribucijske medije budu predmet potpore. Potpora je usmjerena prema pojedinačnom prihvatljivom djelu.

(44)

Konačno, u odnosu na argument da bi na domaće pružatelje videofilmova na zahtjev porez manje utjecao jer bi neki od njih bili vertikalno integrirani pružatelji videofilmova na zahtjev ili televizijski ili kabelski operatori, Njemačka ponajprije naglašava da su samo neki pružatelji integrirani. Nadalje, tim argumentom ne uzima se u obzir činjenica da i radiodifuzijske podružnice tih poduzeća pridonose filmskom fondu.

4.2. O usklađenosti s Direktivom 2010/13/EU

(45)

Njemačka ostaje pri tvrdnji da planirani porez nije obuhvaćen područjem primjene Direktive 2010/13/EU. Stoga to ne bi predstavljalo kršenje članka 13. stavka 1. u vezi s člancima 2. i 3. te Direktive. Porez se ne može smatrati regulatornom mjerom s učinkom na medijsku uslugu, njezin program i distribuciju. Financiranje filmova nije usklađeno na razini EU-a. Oporezivanje mjesta potrošnje ili odredišta medijske usluge jednako tako slijedi logiku koja se primjenjuje za obvezu plaćanja PDV-a na usluge u EU-u, u primjeni od 1. siječnja 2015.

(46)

Imajući u vidu brzo rastući udio inozemnih pružatelja videofilmova na zahtjev, njemački pružatelji bili bi u nepovoljnijem položaju u pogledu tržišnog natjecanja ako bi se nastavilo s njihovim oporezivanjem dok inozemni konkurenti na nacionalnom tržištu ne bi podlijegali istom porezu. Na primjer, usluga iTunes, koja nema poslovni nastan u Njemačkoj, već bi danas bila vodeći pružatelj videofilmova na zahtjev kada je riječ o njemačkim filmovima.

5. PROCJENA MJERE

5.1. Utvrđivanje potpore

(47)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 13. do 16. ove Odluke, opisana mjera predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Potpora distribuciji filmova dodjeljuje se iz državnih sredstava, daje gospodarsku prednost poduzetnicima, prednost je selektivna te može narušiti ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje i trgovinu na unutarnjem tržištu.

5.2. Usklađenost izmijenjene potpore distribuciji videofilmova na zahtjev s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) Ugovora

(48)

Mjera koja se namjerava provesti, odnosno financiranje i porez na usluge dobavljača videofilmova na zahtjev koji nemaju poslovni nastan ili agenciju u Njemačkoj, predstavlja izmjenu programa koju je Komisija odobrila do 31. prosinca 2016. Kriteriji za procjenu državne potpore nisu se promijenili od prethodnog odobrenja.

(49)

U pogledu potpore distribuciji filmova koju provode dobavljači videofilmova na zahtjev kao takve, Komisija je već utvrdila da je ona u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) Ugovora (11). Stoga je već u odluci o pokretanju postupka zaključila da proširenje opsega mogućih korisnika na tvrtke s poslovnim nastanom na drugom mjestu ne utječe negativno na procjenu usklađenosti u skladu s tim člankom.

5.3. Moguće kršenje drugih odredaba prava Unije

5.3.1. Usklađenost s člankom 110. Ugovora

(50)

Novim porezom ne krši se članak 110. Ugovora. Inozemni pružatelji videofilmova na zahtjev jednako mogu imati koristi u praktičnom smislu od financiranja. Prema objašnjenju Njemačke programom se omogućuju učinkovita sredstva koja inozemnim pružateljima videofilmova na zahtjev omogućuju da se prijave za potporu distribuciji na isti način kao njihovi njemački konkurenti.

(51)

Inozemni poduzetnici mogu biti obaviješteni o ovoj mogućnosti financiranja na isti način kao i poduzetnici sa sjedištem u Njemačkoj. Oni će u svakom slučaju biti pojedinačno obaviješteni zahvaljujući činjenici da moraju pridonositi fondu koji pruža potporu distribuciji filmova. Nadalje, potpora se dodjeljuje samo na temelju prijave, a prema njihovim prijavama postupat će se jednako kao prema prijavama njemačkih poduzeća. Selekcijski odbor obvezan je prijavu procijeniti isključivo na temelju kulturne kvalitete filmova za koje je zatražena potpora. Stoga mjesto poslovnog nastana distributera nije među kriterijima koje selekcijski odbor primjenjuje u procesu donošenja odluke.

(52)

Inozemni pružatelji filmova na njemačkom jeziku imaju neizravnu korist od potpore proizvodnji filmova u Njemačkoj na isti način kao i njihovi njemački konkurenti. Tom potporom osigurava se stalna ponuda filmova koje financira Njemačka, a koje inozemni pružatelji mogu uključiti u svoju ponudu. To je potvrđeno činjenicom da njihovi katalozi sadržavaju udio njemačkih filmova koji se može usporediti s katalozima domaćih pružatelja.

(53)

Poduzeće X istaknulo je argument da bi na domaće pružatelje videofilmova na zahtjev porez manje utjecao jer bi neki od njih bili vertikalno integrirani pružatelji videofilmova na zahtjev ili televizijski ili kabelski operatori koji bi jednako tako imali koristi od potpore za proizvodnju. Tim argumentom ne uzima se u obzir činjenica da razlikovanje između integriranih i neintegriranih poduzetnika nema nikakve veze s mjestom poslovnog nastana. Jednako tako, došlo bi do različitih učinaka na njemačke televizijske operatore i pružatelje videofilmova na zahtjev. Nadalje, previđa se činjenica da pružatelji videofilmova na zahtjev isto proizvode filmove koji ostvaruju pravo na potporu.

5.3.2. Usklađenost s Direktivom 2010/13/EU

(54)

Postavlja se pitanje je li navedeni porez, osmišljen da oporezuje usluge usmjerene na publiku u Njemačkoj, obuhvaćen područjem primjene Direktive 2010/13/EU. Porez se uplaćuje u FFA-u, javni fond namijenjen za promicanje različitih kulturnih ciljeva u audiovizualnom sektoru. Ukupno 30 % sredstava koja se uprihoduju porezom bit će namijenjeno potpori distribuciji videofilmovima ili videofilmova na zahtjev. Ostatak će, zajedno s prihodima od kinooperatera i televizijskih kuća, biti upotrijebljen za opći doprinos potpori proizvodnji ili distribuciji filmova putem ostalih kanala.

(55)

U članku 13. stavku 1. Direktive 2010/13/EU predviđene su mjere koje su povezane s promicanjem europskih djela putem audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te je utvrđeno da država članica koja ima nadležnost nad pružateljem takvih usluga osigurava takvo promicanje. To se može, na primjer, postići s pomoću financijskog doprinosa koji takve usluge daju u korist proizvodnje europskih djela.

(56)

Činjenica da porez koji se razmatra služi financiranju javnog tijela koje, kao jedan od zadataka, ima obvezu pružiti potporu proizvodnji i distribuciji europskih djela, dovodi do sumnje je li navedeni porez obuhvaćen člankom 13. stavkom 1. Direktive 2010/13/EU. Člankom 13. stavkom 1. Direktive 2010/13/EU ne određuje se točno mora li promicanje europskih djela biti provedeno bez intervencije drugih strana osim samog pružatelja usluga na zahtjev.

(57)

Nadalje, uvođenje poreza poput razmatranog na usluge usmjerene iz jedne države članice na tržište u drugoj državi članici moglo bi nametnuti pitanje ne bi li takav porez doveo u sumnju pravilo da država članica u kojoj pružatelj medijske usluge ima poslovni nastan ima nadležnost nad pružateljem, kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (a) Direktive 2010/13/EU.

(58)

Predložena je izmjena Direktive 2010/13/EU kako bi se osiguralo da Direktiva prikladno odgovara na razvoje tržišta u vezi s audiovizualnim medijskim uslugama, kako linearnih tako nelinearnih. Komisija je prihvatila prijedlog izmjene 25. svibnja 2016. (12) U prijedlogu se pojašnjava da države članice imaju pravo tražiti od pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev pod njihovom nadležnošću da financijski doprinose proizvodnji europskih djela. Predloženom izmjenom članka 13. pojašnjava se da države članice imaju pravo obvezati pružatelje audiovizualnih medijskih usluga, koje su usmjerene na publiku na njihovom teritoriju, ali imaju poslovni nastan u drugim državama članicama, na plaćanje takvih financijskih doprinosa. U tom slučaju predložena izmjena predviđa da se financijski doprinosi temelje jedino na prihodima ostvarenima u ciljanoj državi članici. Ako država članica u kojoj pružatelj ima poslovni nastan uvede financijski doprinos, ista će uzeti u obzir financijski doprinos koji je odredila ciljana država članica.

(59)

Komisija smatra predloženi tekst članka 13. Direktive 2010/13/EU pojašnjenjem onoga što bi već moglo biti moguće u skladu s Direktivom koja je trenutačno na snazi. Jednako tako, kada se primijeni za potrebe ove Odluke, ne može se smatrati da se tim člankom daje isključiva ovlast državi članici u kojoj pružatelj ima poslovni nastan da oporezuje pružatelje medijskih usluga na zahtjev na način da pridonosi proizvodnji i stjecanju prava na europska djela ili na udio i/ili vidljivost europskih djela u katalogu programa koje nude audiovizualne medijske usluge na zahtjev. Uistinu, tekst članka nije kategorički niti bez ograničenja. Nadalje, oporezivanje pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev samo je primjer mjera koje nadležna država članica može poduzeti.

(60)

Tumačenje prema kojem se pravilo države podrijetla, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. Direktive 2010/13/EU, primjenjuje na porez poput navedenoga, dovodi do situacija u koji pružatelji koji djeluju na istom tržištu ne podliježu istim obvezama. Činjenica je da tumačenje kojim se od države članice zahtijeva da izuzme pružatelje videofilmova na zahtjev koji posebno ciljaju njezinu publiku, ali imaju poslovni nastan u drugoj državi članici, od obveze plaćanja doprinosa za promicanje europskih djela bila bi diskriminirajuća u odnosu na pružatelje s poslovnim nastanom u prvoj državi članici koji su obveznici poreza, a natječu se na istom tržištu.

(61)

Nadalje, mjera u kojoj bi rasla važnost tržišnog udjela prekograničnog pružanja videofilmova na zahtjev te njegova važnost za doprinos filmskim fondovima još nije bila očita na dan stupanja na snagu Direktive 2010/13/EU, kako je opisano u uvodnoj izjavi 28. Komisija posebno primjećuje da se mjerom koju je Njemačka priopćila oporezivi prihodi izričito ograničavaju na prihode ostvarene u ciljanoj državi članici koji već ne podliježu doprinosu u državi članici poslovnog nastana.

(62)	Posljedično, valjanost primjene poreza na određene pružatelje videofilmova na zahtjev koji pružaju svoje usluge s lokacija izvan Njemačke ne dovodi se posebno u pitanje Direktivom 2010/13/EU.

6. ZAKLJUČAK

(63)	Komisija stoga zaključuje da je izmjena programa potpore FFG, koji Njemačka planira provesti za financiranje distribucije filmova pružatelja videofilmova na zahtjev, u skladu s člankom 107. stavkom 3., točkom (d) i člankom 110. Ugovora i da se njome ne krši Direktiva 2010/13/EU,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Mjera koju Njemačka planira provesti putem sedme verzije zakona o mjerama za promicanje njemačke kinematografije (Filmförderungsgesetz in der Fassung des Siebten Änderungsgesetzes) spojiva je s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

U skladu s navedenim mjera se odobrava.

Članak 2.

Ova Odluka upućena je Saveznoj Republici Njemačkoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. rujna 2016.

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER

Članica Komisije

(1) SL C 437, 5.12.2014., str. 57.

(2) Vidi bilješku 1.

(3) Porez za videoindustriju iznosi 1,8 % u slučaju prometa do 30 milijuna EUR; 2,0 %za promet od 30 milijuna EUR do 60 milijuna EUR; 2,3 % u slučaju prometa iznad 60 milijuna EUR.

(4) Odluka Komisije od 3. prosinca 2013. u predmetu državne potpore SA.36753 – Njemačka, Filmförderungsgesetz, pozivajući se na stavke 80. – 95. Odluke Komisije od 10. prosinca 2008. u predmetu N 477/2008 – Njemačka, Program potpore njemačkom filmu.

(5) Presuda u predmetu Regie NetworksRegie Networks, C-333/07, EU:C:2008:764, točka 99.; Presuda od 11. srpnja 2014., predmet DTS Distribuidora de Televisión Digital protiv Komisije, T-533/10, ECR, žalbeni postupak u tijeku, EU:T:2014:629, stavak 51. te presuda u predmetu Telefónica de España et Telefónica Móviles España protiv Komisije, T-151/11, ECR, žalbeni postupak u tijeku, EU:T:2014:631, točka 101.

(6) Presuda u predmetu DTS Distribuidora de Televisión Digital protiv Komisije, prethodna fusnota 5, EU:T:2014:629, točka 50. te presuda u predmetu Telefónica de España et Telefónica Móviles España protiv Komisije, prethodna fusnota 5, EU:T:2014:631, točka 100.

(7) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(8) Odluka Komisije 2000/116/EZ u predmetu C-34/97, Nizozemska- parafiskalni nameti za poticanje ukrasnog bilja (SL L 34, 9.2.2000., str. 20.), stavak 63.

(9) Europski audiovizualni opservatorij – Trendovi u prihodima videofilmova na zahtjev, str. 3. – 4., https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/study-data-and-information-costs-and-benefits-audiovisual-media-service-directive-avmsd.

(10) (COM(2014) 272 final, str. 4. i 5.) „Kad je riječ o prisutnosti europskih filmova, iz raspoloživih podataka vidljivo je da jedan globalni dionik (prisutan u 26 zemalja EU-a) u glavnim domaćim trgovinama nudi više blockbustera iz EU-a i dobitnika Europske filmske nagrade nego što to čine domaći pružatelji usluga VoD-a”.

(11) Vidi bilješku 4.

(12) Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga u pogledu promjenjivog stanja na tržištu, COM/2016/0287 final, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52016PC0287&qid=1474918099726&from=HR.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 314

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 59. 22. studenoga 2016.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2033 оd 17. studenoga 2016. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2034 оd 21. studenoga 2016. o otvaranju carinskih kvota za 2017. godinu za uvoz u Uniju određene robe podrijetlom iz Norveške dobivene preradom poljoprivrednih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća	4
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2035 оd 21. studenoga 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu rokova valjanosti odobrenja aktivnih tvari fipronila i maneba ( 1 )	7
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2036 оd 21. studenoga 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	9
		DIREKTIVE
	*	Direktiva Komisije (EU) 2016/2037 оd 21. studenoga 2016. o izmjeni Direktive Vijeća 75/324/EEZ u pogledu najvećeg dopuštenog tlaka aerosolnih raspršivača te radi prilagodbe njezinih odredaba o označivanju Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa ( 1 )	11
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/2038 od 11. studenoga 2016. o utvrđivanju stajališta koje u ime Europske unije treba zauzeti u okviru odgovarajućih odbora Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu u vezi s prijedlozima izmjena pravilnikâ UN-a br. 7, 16, 37, 44, 45, 46, 48, 53, 78, 80, 83, 86, 87, 99, 105, 107, 110, 121, 128 i 129, prijedlogom pravilnika UN-a o sustavima za naknadno opremanje motora načinom rada na dvojno gorivo u teškim vozilima, prijedlozima izmjena globalnih tehničkih pravilnikâ UN-a br. 15 i 16, prijedlozima dvaju globalnih tehničkih pravilnika UN-a o postupku mjerenja za motorna vozila na dva ili tri kotača s obzirom na posebne vrste emisija odnosno na sustav automatske dijagnostike u vozilu te prijedlogom rezolucije o zajedničkim specifikacijama kategorija izvora svjetlosti	14
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/2039 15. studenoga 2016. o donošenju stajališta Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 6 Europske unije za financijsku godinu 2016. priložen prijedlogu o mobilizaciji Fonda solidarnosti EU-a za pružanje pomoći Njemačkoj	19
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/2040 od 21. studenoga 2016. o izmjeni Odluke 2010/279/ZVSP o policijskoj misiji Europske unije u Afganistanu (EUPOL AFGHANISTAN), kojom se predviđa njezina likvidacija	20
	*	Odluka Komisije (EU) 2016/2041 оd 20. siječnja 2016. o državnim potporama SA.33926 2013/C (ex 2013/NN, 2011/CP) koje je Belgija provela u korist grupe Duferco (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 94) ( 1 )	22
	*	Odluka Komisije (EU) 2016/2042 оd 1. rujna 2016. o programu potpore SA.38418 – 2014/C (ex 2014/N) koji Njemačka planira provesti za financiranje proizvodnje i distribucije filmova (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 5551) ( 1 )	63

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	80,9
	TR	91,2
	ZZ	86,1
0707 00 05	TR	143,6
0707 00 05	ZZ	143,6
0709 93 10	MA	103,3
	TR	141,6
	ZZ	122,5
0805 20 10	MA	74,2
0805 20 10	ZZ	74,2
0805 20 30 , 0805 20 50 , 0805 20 70 , 0805 20 90	JM	98,8
	MA	98,3
	PE	116,9
	TR	74,8
	ZZ	97,2
0805 50 10	AR	64,7
	TR	85,4
	ZZ	75,1
0808 10 80	CL	213,0
	NZ	153,2
	ZA	152,5
	ZZ	172,9
0808 30 90	CN	104,7
	TR	126,8
	ZZ	115,8

Točka dnevnog reda	Oznaka dokumenta
Prijedlog dopune 25 nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 7 (pozicijska, kočna i gabaritna svjetla)	ECE/TRANS/WP.29/2016/75
Prijedlog dopune 8 nizu izmjena 06 Pravilnika UN-a br. 16 (sigurnosni pojasevi, ISOFIX i i-Size)	ECE/TRANS/WP.29/2016/98 i neslužbeni dokument WP.29-170-04
Prijedlog niza izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 16 (sigurnosni pojasevi, ISOFIX i i-Size)	ECE/TRANS/WP.29/2016/99
Prijedlog dopune 45 nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 37 (žarulje sa žarnom niti)	ECE/TRANS/WP.29/2016/76
Prijedlog ispravka 2 Revizije 3. Pravilnika UN-a br. 44 (sustavi za držanje djece)	ECE/TRANS/WP.29/2016/100
Prijedlog dopune 12 nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 44 (sustavi za držanje djece)	ECE/TRANS/WP.29/2016/101
Prijedlog dopune 12 nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 44 (sustavi za držanje djece)	ECE/TRANS/WP.29/2016/102
Prijedlog dopune 10 nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 45 (brisači glavnih svjetala)	ECE/TRANS/WP.29/2016/77
Prijedlog dopune 4 nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 46 (uređaji za neizravno gledanje)	ECE/TRANS/WP.29/2016/89
Prijedlog dopune 17 nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 48 (ugradnja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju)	ECE/TRANS/WP.29/2016/78
Prijedlog dopune 10 nizu izmjena 05 Pravilnika UN-a br. 48 (ugradnja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju)	ECE/TRANS/WP.29/2016/79
Prijedlog dopune 8 nizu izmjena 06 Pravilnika UN-a br. 48 (ugradnja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju)	ECE/TRANS/WP.29/2016/80
Prijedlog dopune 19 nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 53 (ugradnja uređaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju za vozila kategorije L3)	ECE/TRANS/WP.29/2016/81
Prijedlog dopune 1 nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 53 (ugradnja uređaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju za vozila kategorije L3)	ECE/TRANS/WP.29/2016/82
Prijedlog niza izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 78 (kočni sustavi (vozila kategorije L))	ECE/TRANS/WP.29/2016/114 i neslužbeni dokument GRRF-82-06
Prijedlog dopune 2 nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 80 (čvrstoća sjedala i njihovih sidrišta (autobusi))	ECE/TRANS/WP.29/2016/103
Prijedlog dopune 8 nizu izmjena 06 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije vozila kategorija M1 i N1)	ECE/TRANS/WP.29/2016/108
Prijedlog dopune 4 nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije vozila kategorija M1 i N1)	ECE/TRANS/WP.29/2016/109
Prijedlog niza izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 86 (ugradnja uređaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju za poljoprivredna vozila)	ECE/TRANS/WP.29/2016/83
Prijedlog dopune 18 Pravilniku UN-a br. 87 (svjetla za vožnju po danu)	ECE/TRANS/WP.29/2016/84
Prijedlog dopune 12 izvornoj verziji Pravilnika br. 99 (izvori svjetlosti s izbojem u plinu)	ECE/TRANS/WP.29/2016/85
Prijedlog niza izmjena 06 Pravilnika UN-a br. 105 (vozila za prijevoz opasnih tvari)	ECE/TRANS/WP.29/2016/90
Prijedlog dopune 5 nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 107 (opća konstrukcija gradskih i međugradskih autobusa)	ECE/TRANS/WP.29/2016/91
Prijedlog dopune 6 nizu izmjena 05 Pravilnika UN-a br. 107 (opća konstrukcija gradskih i međugradskih autobusa)	ECE/TRANS/WP.29/2016/92
Prijedlog dopune 6 nizu izmjena 06 Pravilnika UN-a br. 107 (opća konstrukcija gradskih i međugradskih autobusa)	ECE/TRANS/WP.29/2016/93
Prijedlog dopune 1 nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 107 (opća konstrukcija gradskih i međugradskih autobusa)	ECE/TRANS/WP.29/2016/94
Prijedlog dopune 5 nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 110 (vozila s pogonom na stlačeni prirodni plin/ukapljeni prirodni plin)	ECE/TRANS/WP.29/2016/95
Prijedlog dopune 9 Pravilniku UN-a br. 121 (označivanje komandi, kontrolnih lampica i indikatora)	ECE/TRANS/WP.29/2016/96
Prijedlog dopune 1 nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 121 (označivanje komandi, kontrolnih lampica i indikatora)	ECE/TRANS/WP.29/2016/97
Prijedlog dopune 6 izvornoj verziji Pravilnika br. 128 (izvori svjetlosti sa svjetlećom diodom (LED))	ECE/TRANS/WP.29/2016/86
Prijedlog ispravka 2 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djece)	ECE/TRANS/WP.29/2016/104
Prijedlog dopune 5 Pravilniku UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djece)	ECE/TRANS/WP.29/2016/105
Prijedlog dopune 1 nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djece)	ECE/TRANS/WP.29/2016/106
Prijedlog niza izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 129 (sustavi za držanje djece)	ECE/TRANS/WP.29/2016/107
Prijedlog novog pravilnika UN-a o jedinstvenim odredbama o homologaciji sustava za naknadno opremanje motora načinom rada na dvojno gorivo u teškim vozilima (Heavy Duty Dual-Fuel Engine Retrofit Systems – HDDF-ERS) koje treba ugraditi u teške dizelske motore i vozila	ECE/TRANS/WP.29/2016/110
Prijedlog nacrta rezolucije o zajedničkim specifikacijama kategorija izvora svjetlosti (R.E.4)	ECE/TRANS/WP.29/2016/111
Prijedlog izmjene 1 Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka osobna i gospodarska vozila (WLTP))	ECE/TRANS/WP.29/2016/68
Prijedlog izmjene 1 Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 16 (gume)	ECE/TRANS/WP.29/2016/117
Prijedlog novog globalnog tehničkog pravilnika UN-a o postupku mjerenja za motorna vozila na dva ili tri kotača s obzirom na ugrađeni dijagnostički sustav	ECE/TRANS/WP.29/2016/112
Prijedlog novog globalnog tehničkog pravilnika UN-a o postupku mjerenja za motorna vozila na dva ili tri kotača opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem s obzirom na emisije iz kućišta koljenastog vratila i emisije nastale isparavanjem	ECE/TRANS/WP.29/2016/66


	(1) Tekst značajan za EGP