(1)

Europska komisija („Komisija”) 18. veljače 2016. pokrenula je antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenog laganog termalnog papira podrijetlom iz Koreje („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (2). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (3) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon zahtjeva koji je 4. siječnja 2016. podnijela ETPA (Europsko udruženje za termalni papir) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenog laganog termalnog papira u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, korejska nadležna tijela, poznate joj uvoznike i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(4)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima („službenik za saslušanja”).

(5)

Održana su dva saslušanja sa službenikom za saslušanja na zahtjev poduzeća Hansol Group, kojoj pripadaju dva povezana proizvođača izvoznika koji surađuju. Tijekom prvog saslušanja u ožujku 2016. zatraženo je izuzeće od odgovaranja na upitnik za određeni broj povezanih prerađivača. Nakon saslušanja i posjeta radi provjere jednom od povezanih prerađivača kako bi se preispitali argumenti na kojima se temelji zahtjev za izuzeće, Komisija je smatrala da jedan povezani prerađivač treba ispuniti upitnik, dok je trojici ostalih povezanih prerađivača pružila izuzeće. Na drugom saslušanju u rujnu 2016. dva proizvođača izvoznika koji surađuju, određeni broj nepovezanih uvoznika i korisnika te predstavnici korejske vlade iznijeli su niz tvrdnji u pogledu definicije predmetnog proizvoda, zahtjeva, štete, uzročno-posljedične veze i interesa Unije.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana.

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje, istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije iz dviju različitih država članica. Među poduzećima koja su se javila tijekom ispitivanja reprezentativnosti i u procijenjenom ukupnom obujmu prodaje nepovezanim kupcima u Uniji proizvođači iz Unije uključeni u uzorak sudjelovali su u obujmu prodaje nepovezanim kupcima u Uniji s između 75 % i 95 % (4). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. Nijedna strana nije podnijela primjedbu na privremeni uzorak pa je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Jedan je nepovezani prerađivač s uvoznim aktivnostima dostavio zatražene podatke i pristao na to da ga se uključi u uzorak. Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban zbog malog broja odgovora. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(10)

Komisija je poslala upitnike dvama povezanim proizvođačima izvoznicima, poduzećima Hansol Paper Co., Ltd. („Hansol Paper”) i Hansol Artone Paper Co., Ltd („Artone”), koji pripadaju Hansol Groupu i njihovu povezanom trgovcu Hansol Europe B.V. („Hansol Europe”) i povezanom prerađivaču Schades Ltd („Schades”). Upitnici su poslani i trima proizvođačima iz Unije uključenima u uzorak i na adrese otprilike 50 strana (26 korisnika, 21 posrednik, dva udruženja i jedan nepovezani uvoznik) koje su bile zainteresirane za ispitni postupak.

(11)

Odgovori na upitnik zaprimljeni su od dvaju proizvođača izvoznika i njihovih povezanih trgovca i prerađivača, triju proizvođača iz Unije uključenih u uzorak, devet nepovezanih prerađivača, dvaju trgovaca na različitim razinama, jednog nepovezanog prerađivača s uvoznim aktivnostima i jednog udruženja. Nadalje, 11 strana odgovorilo je podnescima u slobodnom formatu.

(12)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nanesene štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(13)

S obzirom na to da je ograničen broj strana podnio određene podatke, neki brojevi predstavljeni u nastavku izraženi su u obliku raspona.

(14)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti pokriveno je razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(15)

Predmetni proizvod lagani je termalni papir („LWTP”) težine 65 gr/m2 ili manje, u svitcima širine 20 cm ili više, težine svitka (uključujući papir) 50 kg ili više i promjera svitka (uključujući papir) 40 cm ili više („veliki svitci”), s temeljnim premazom ili bez njega, na jednoj strani ili na obje strane, premazan toplinski osjetljivom tvari (tj. mješavinom bojila i razvijača koja reagira i stvara sliku prilikom primjene topline) na jednoj strani ili na obje strane i s premazom na gornjoj strani ili bez njega podrijetlom iz Republike Koreje, trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 4809 90 00, ex 4811 90 00, ex 4816 90 00 i ex 4823 90 85 („predmetni proizvod”).

(16)

LWTP je moguće proizvesti upotrebom nekoliko vrsta razvijača: bisfenola A i bisfenola S (LWTP koji sadržava fenol) ili razvijača koji ne sadržavaju fenol (LWTP bez fenola). Ispitnim su postupkom obuhvaćene obje vrste LWTP-a.

(17)

Lagani termalni papir upotrebljava se za aplikacije na prodajnom mjestu, kao što su računi koji se izdaju u maloprodaji.

(18)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te jednake osnovne namjene:

(19)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

Proizvođači izvoznici koji surađuju zatražili su isključenje LWTP-a bez fenola iz područja primjene proizvoda jer se LWTP bez fenola ne proizvodi i ne izvozi iz Republike Koreje te jer je različit od LWTP-a koji sadržava fenol zbog njegova kemijskog sastava, percepcije potrošača, proizvodnog postupka, krajnjih namjena i tržišne cijene. Ista je strana zatražila isključenje LWTP-a težine manje od 44 gr/m2.

(21)

Ispitni je postupak u tom pogledu pokazao da postoji nekoliko vrsta LWTP-a – uključujući one s fenolom ili bez fenola i one težine manje od 44 gr/m2 – i da svi čine jedan jedinstveni proizvod jer dijele slična osnovna svojstva, slične proizvodne postupke, jednake krajnje namjene te su međusobno zamjenjivi sa stajališta korisnika i potrošača. Doista, ispitni je postupak pokazao da se sve vrste proizvoda sastoje od papirne podloge s toplinski osjetljivim premazom i da su svi proizvodi u biti rezultat sličnih proizvodnih postupaka. Nadalje, sve vrste LWTP-a imaju slična svojstva te se upotrebljavaju za ispis termalnim pisačem. Stoga one sa stajališta korisnika i potrošača imaju slične krajnje namjene.

(22)

Nadalje, potrebno je napomenuti da zahtjev za izuzećem LWTP-a težine manje od 44 gr/m2 u svakom slučaju nije bio potkrijepljen dokazima.

(23)

Iako je proizvođač izvoznik tvrdio da možda postoji različita percepcija potrošača u pogledu LWTP-a koji sadržava odnosno ne sadržava fenol, nisu pruženi čvrsti dokazi kojima bi se opravdala ta tvrdnja, a ispitnim se postupkom potvrdilo da većina potrošača nije svjesna određenog sastava LWTP-a te stoga ne razlikuje LWTP koji sadržava fenol i LWTP bez fenola. Nadalje, ne postoje znatne razlike u tržišnim cijenama LWTP-a koji sadržava fenol i LWTP-a bez fenola. Stoga je privremeno zaključeno da se sve vrste LWTP-a međusobno natječu, iako s nekim razlikama u cijeni. Cjenovno natjecanje različitih vrsta proizvoda dodatno je razrađeno u odjeljku 5.2.4.

(24)

Proizvodi težine manje od 44 gr/m2 i LWTP bez fenola ne mogu se isključiti iz definicije istovjetnog proizvoda u ovoj fazi zbog prethodno navedenih razloga. Stoga su obje tvrdnje privremeno odbijene.

(25)

Poduzeće Hansol Group u razdoblju ispitnog postupka prodalo je između 15 % i 25 % svojeg ukupnog obujma prodaje predmetnog proizvoda u Uniji, izravno nepovezanim stranama ili neizravno za daljnju prodaju pomoću povezanih strana; velik dio njegove prodaje u Uniji (između 75 % i 85 %) predstavljala je prodaja povezanim stranama namijenjena preradi u male svitke. Količine su zbog povjerljivosti izražene u rasponima. Kako bi izračun dampinga bio reprezentativan, oba prodajna kanala uključena su u taj izračun i na odgovarajući način ponderirana.

(26)

Komisija je prvo istražila je li ukupni obujam domaće prodaje proizvođača izvoznika koji surađuju reprezentativan, u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda neovisnim kupcima na domaćem tržištu po zastupljenom proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(27)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili vrlo slične vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom.

(28)

Komisija je nakon toga istražila je li domaća prodaja proizvođača izvoznika na njihovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koji je identičan ili usporediv s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna, u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju. Komisija je utvrdila da su tri proizvoda prodana u obujmu koji je bio manji od 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniju. Te se vrste proizvoda smatralo usporedivim vrstama proizvoda onima koji su prodani na domaćem tržištu, pri čemu su se razlikovali jedino u težini papira i, u jednome slučaju, u vrsti upotrijebljenog fenola. Za te je vrste proizvoda izračunana uobičajena vrijednost.

(29)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(30)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(31)

U tom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(32)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsti proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(33)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je većina domaće proizvodnje bila profitabilna i da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time, uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(34)

Za vrste proizvoda za koje nije bilo prodaje istovjetnog proizvoda u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu ili ona nije bila dovoljna, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(35)

Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(36)

Za vrste proizvoda koje nisu bile prodane u reprezentativnoj količini na domaćem tržištu dodani su prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu. Za vrste proizvoda koje uopće nisu prodavane na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(37)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 25., prodaja u Uniji poduzeća Hansol Group tijekom razdoblja ispitnog postupka sastojala se od velikih svitaka prodanih nepovezanim stranama i velikih svitaka prodanih povezanim stranama za daljnju prodaju, ali je većina prodaje u Uniji bila prodaja predmetnog proizvoda povezanim poduzećima za preradu u manje svitke koji su zatim dalje prodani nepovezanim kupcima.

(38)

Za prodaju predmetnog proizvoda izravno neovisnim kupcima u Uniji izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(39)

Za prodaju predmetnog proizvoda u Uniju pomoću povezanih društava koja su djelovala kao uvoznici/trgovci i/ili kao prerađivači izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod ili uvezeni i prerađeni proizvod prvi put ponovno prodao nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Prodajna cijena povezane strane nepovezanom kupcu vraćena je na cijenu franko tvornice odbijanjem prodajnih, općih i administrativnih troškova povezane strane, razumnog iznosa dobiti i ostalih naknada kada je to primjenjivo. Ako se prodaja odnosila na male svitke, prijavljeni i provjereni troškovi prerade dodatno su odbijeni.

(40)

U pogledu korištene profitne marže, u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Unije, Komisija se nije koristila profitnim maržama povezanih poduzeća jer se ona smatraju nepouzdanima. Jedan je nepovezani uvoznik surađivao, no podaci o njegovoj profitabilnosti bili su povjerljivi te se ne mogu objaviti. Stoga se u nedostatku bilo kojih drugih informacija koristilo razumnom profitnom maržom upotrijebljenom u prethodnom postupku u vezi s drugim proizvodom od papira (premazani fini papir) koji proizvodi slična industrija (5). S obzirom na to da su oba proizvoda i industrije vrlo slični (obje su industrije kapitalno intenzivne, a osim toga neki proizvođači LWTP-a proizvode i premazani fini papir), za tu je metodu utvrđivanja razumne profitne marže utvrđeno da je razumna. Profitna marža koja se upotrebljava u nedostatku bilo kojih informacija iznosila je 4,5 %.

(41)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika na temelju cijena franko tvornica.

(42)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(43)

Budući da nije moguće utvrditi podrijetlo velikih svitaka upotrijebljenih za proizvodnju i prodaju malih svitaka, izvozna cijena velikih svitaka prodanih povezanim stranama za preradu u male svitke uspoređena je s uobičajenom vrijednošću utvrđenom na agregatnoj razini, tj. temeljenoj na prosječnoj domaćoj prodajnoj cijeni i trošku proizvodnje poduzeća Hansol Paper i Artone za svaku vrstu proizvoda.

(44)

Dampinška marža za izvozne cijene izravne prodaje velikih svitaka nepovezanim stranama i prodaje velikih svitaka preko povezanih strana utvrđena je usporedbom izvozne cijene po vrsti proizvoda poduzeća Hansol Paper s uobičajenom vrijednošću po vrsti proizvoda tog poduzeća i izvozne cijene po vrsti proizvoda poduzeća Artone s uobičajenom vrijednošću po vrsti proizvoda tog poduzeća.

(45)

Tako izračunana dampinška marža iznosi 10 %–15 % za prodaju velikih svitaka koji se zatim prerađuju u male svitke za prodaju nepovezanim stranama i 0,5 %–5 % za prodaju velikih svitaka nepovezanim i povezanim stranama.

(46)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 25., od 15 do 25 % izvoza u Uniju poduzeća Hansol Group činila je (izravna ili neizravna) prodaja velikih svitaka tijekom razdoblja ispitnog postupka, pri čemu je ostala prodaja bila prodaja velikih svitaka povezanim stranama koji su prerađeni i dalje prodani kao mali svitci. Prethodno navedene profitne marže ponderirane su u skladu s time. To je učinjeno primjenom udjela prodaje velikih svitaka namijenjenih izravnoj ili neizravnog prodaji nepovezanim stranama (tj. 15 %–25 %) na dampinšku maržu izračunanu za velike svitke (0,5 %–5 %) i primjenom udjela prodaje velikih svitaka povezanim stranama za preradu i daljnju prodaju kao malih svitaka nepovezanim stranama (tj. 75 %–85 %) na dampinšku maržu izračunanu za velike svitke prerađene u male svitke (10 %–15 %).

(47)

Komisija je za proizvođače izvoznike koji su surađivali usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(48)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(49)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Republike Koreje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje količina je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu, iz predmetne zemlje u Uniju.

(50)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio ukupni izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je na temelju toga odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini poduzeća koje surađuje.

(51)

Pet proizvođača u Uniji proizvodilo je istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(52)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 372 645 tona. Komisija je tu količinu odredila na temelju odgovora na upitnik koje je podnio podnositelj zahtjeva, koji su unakrsno provjereni s pojedinačnim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije uključenih u uzorak. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., tri proizvođača koja predstavljaju između 75 % i 95 % ukupne proizvodnje Unije istovjetnog proizvoda odabrana su za uzorak.

(53)

Komisija je potrošnju u Uniji odredila na temelju prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji (izvor: odgovor na upitnik koji je podnio podnositelj zahtjeva i provjereni individualni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije uključenih u uzorak), procjene podnositelja zahtjeva o uvozu LWTP-a iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD-a) i Narodne Republike Kine (NRK-a) i prodaje u Uniji proizvođača izvoznika (izvor: dampinški upitnik).

(54)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(55)

U razmatranom razdoblju potrošnja Unije povećala se za 15 %, osobito u razdoblju od 2012. do 2013., pa onda u razdoblju od 2014. do 2015.

(56)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju odgovora na upitnik koje je dostavio proizvođač izvoznik. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 53.).

(57)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(58)

Uvoz iz Republike Koreje 2015. bio je 22,8 puta veći nego 2012. Njegov se tržišni udio povećao s 0,7 % 2012. na 13,6 % u razdoblju ispitnog postupka.

(59)

Komisija je utvrdila cijenu uvoza na temelju odgovora na upitnik koje je dostavio proizvođač izvoznik.

(60)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(61)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje ukupno se smanjila za 15 %. Primijećeno je da se cijena u 2012. temelji na vrlo niskoj razini uvoza. Postoji jasna vremenska podudarnost između povećanja tržišnih udjela i pada cijene.

(62)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(63)

U skladu s metodologijom objašnjenom u uvodnoj izjavi 25., Komisija je uzela u obzir obujam prodaje predmetnog proizvoda izravno nepovezanim stranama ili povezanim stranama u Uniji radi prerade u male svitke.

(64)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda. Transakcije su prilagođene prema potrebi. Rabati i popusti odbijeni su. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijene u iznosu od 8,1 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. Za otprilike 84 % obujma izvoza utvrđeno je da pridonosi snižavanju cijene.

(65)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(66)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik i naknadnih podnesaka podnositelja zahtjeva. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije uključeni u uzorak. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(67)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže te oporavak od prethodnog dampinga.

(68)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(69)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(70)

Proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka pothvat je s visokim fiksnim troškovima. Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 1 %. Tijekom 2013. i 2014. primijećena je niža razina proizvodnje, kada se jedan proizvođač iz Unije uključen u uzorak našao u određenim poteškoćama.

(71)

Ukupan proizvodni kapacitet bio je relativno stabilan. Razina je u 2012. bila neuobičajeno niska te odražava činjenicu da je jedan proizvođač iz Unije privremeno zaustavio proizvodnju tog proizvoda zbog izvanrednih okolnosti. Proizvođač je u 2013. poslovao normalno. Primijećeno je i da je jedan drugi proizvođač, odnosno najmanji proizvođač iz Unije, postupno ukidao proizvodnju predmetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja.

(72)

Ukupno smanjenje stope iskorištenosti kapaciteta povezano je sa smanjenjem obujma proizvodnje. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 125. navedenoj u nastavku, visoka stopa iskorištenosti kapaciteta iz tablice 4. ne znači da industrija ne može povećati proizvodnju.

(73)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(74)

Prodaja industrije Unije na tržištu Unije povećala se za 1 % tijekom razmatranog razdoblja.

(75)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 96,9 % na 85,1 % jer ona nije mogla ostvariti korist od povećanja potrošnje. Kako bi održala svoju razinu prodaje i izbjegla daljnje smanjenje svojeg tržišnog udjela, industrija Unije bila je primorana sniziti svoje prodajne cijene jer su bile pod stalnim pritiskom spomenutog uvoza.

(76)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije povećala se za 15 %, dok je obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije stagnirao. Industrija unije stoga je izgubila tržišni udio, za razliku od uvoza iz predmetne zemlje, čiji se tržišni udio povećao tijekom razmatranog razdoblja preuzevši gotovo cijelo povećanje potrošnje.

(77)

Zaposlenost i produktivnost razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(78)

Razina zaposlenosti industrije Unije nije se znatno promijenila u razmatranom razdoblju. Razina zaposlenosti usko je povezana s proizvodnjom. Industrija Unije potrudila se zadržati radna mjesta unatoč smanjenju profitabilnosti.

(79)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, nije mnogo varirala. Proizvodni postupak već je u velikoj mjeri optimiziran.

(80)

Dampinška marža bila je znatno iznad granice de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na to da se obujam povećao, a cijene uvoza iz predmetne zemlje smanjile.

(81)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(82)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

(83)

Tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene prosječno su se smanjile (– 11 %), za razliku od odgovarajućeg troška (+ 3 %). Prodajne su cijene u razdoblju ispitnog postupka bile niže od jediničnog troška proizvodnje.

(84)

Kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, proizvođači iz Unije slijedili su tendenciju smanjenja cijene uvoza i znatno smanjili svoje prodajne cijene. Povećanje troška proizvodnje djelomično se može objasniti činjenicom da je proizvodnja LWTP-a pothvat s visokim fiksnim troškovima u korelaciji sa smanjenjem proizvodnje (– 3 % među proizvođačima iz Unije uključenima u uzorak). Proizvođači iz Unije djelomično prebijaju povećanja troška sirovina izazvana nepovoljnim tečajem USD/EUR (papirnom masom trguje se u USD) strogim nadzorom ostalih troškova i provođenjem racionalizacije.

(85)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(86)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna se plaća po zaposleniku ukupno povećala za 4 %. To je u skladu s ukupnim povećanjem cijena u Uniji zbog inflacije.

(87)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja razina završnih zaliha smanjena je za 7 %. Istovjetni se proizvod općenito proizvodi na temelju posebnih narudžba korisnika. Zalihe se ne smatraju važnim pokazateljem štete za tu vrstu industrije jer su one općenito povezane s proizvodnjom i nisu veće od jednomjesečne proizvodnje. Završne zalihe kao postotak proizvodnje pokazuju sličan postotak na početku i na kaju razmatranog razdoblja.

(89)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja uzorkovanih proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(90)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(91)

Profitabilnost se negativno razvijala tijekom razmatranog razdoblja, krećući se od dobiti u 2012. do gubitaka u razmatranom razdoblju (– 0,5 %). Iako je ta tendencija djelomično povezana s racionalizacijom unutar nekih proizvođača iz Unije, znatan pritisak cijene i obujma kojima je industriju Unije izložilo povećanje uvoza iz predmetne zemlje u razdoblju od 2013. do 2015. onemogućilo je industriji Unije da ostvari korist od rasta potrošnje u Uniji.

(92)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok imao je snažnu silaznu tendenciju, osobito zbog smanjenja profitabilnosti.

(93)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Smanjio se (– 72 %) u skladu s profitabilnošću. Osim određenog ulaganja radi poboljšanja učinkovitosti jednog proizvođača u Uniji u razdoblju od 2014. do 2015., proizvođači uključeni u uzorak ograničili su svoju razinu ulaganja na iznose koji su neophodni za održavanje poslovanja.

(94)

Na mogućnost prikupljanja kapitala utjecalo je smanjenje profitabilnosti, što je vidljivo iz niskih razina ulaganja za tu vrstu industrije.

(95)

Tijekom razmatranog razdoblja šteta nanesena industriji Unije materijalna je i očigledna u pogledu pokazatelja štete povezanih s cijenom, kao što su pad prodajne cijene (– 11 %) i smanjena profitabilnost (sa + 13 % na – 0,5 %), novčanog toka i povrata na neto imovinu. Konkretne mjere za poboljšanje učinkovitosti i strogo nadziranje troškova nisu mogli spriječiti ostvarivanje gubitaka proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka zbog pada prodajnih cijena. Nadalje, kada je riječ o pokazateljima štete povezanima s obujmom, industrija Unije nije mogla ostvariti korist od povećanja potrošnje u Uniji. Tržišni udio proizvođača iz Unije doista se smanjio za 12 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(96)

Zbog posebnosti te vrste industrije (kapitalno intenzivna i gotovo stalno u pogonu), pokazatelji povezani s obujmom, kao što su proizvodnja ili obujam prodaje, iskazali su poprilično stabilnu tendenciju u apsolutnim vrijednostima. Međutim, to je potrebno sagledati u kontekstu rastuće potražnje, stoga se stanje relativno pogoršalo.

(97)

Unatoč konkretnim mjerama (kao što su one u pogledu daljnje optimizacije unutarnjih postupaka) industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja za poboljšanje svojih ukupnih rezultata, njezino se stanje znatno pogoršalo u pogledu profitabilnosti i gubitka tržišnog udjela. Poteškoće s prikupljanjem kapitala zaustavile su određena ulaganja.

(98)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(99)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz predmetne zemlje prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno prouzročiti štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuju sve moguće štete prouzročene čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: ostali uvoz, učinak cijena LWTP-a bez fenola, antidampinške pristojbe u SAD-u, izvozni rezultati proizvođača iz Unije, povećanje međusobnog tržišnog natjecanja, niz problema u vezi s troškom, globalni internet i povećana digitalizacija (tj. više plaćanja bez papira), pritisak na cijene velikih maloprodajnih lanaca i racionalizacija unutar industrije Unije.

(100)

Tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene proizvođača izvoznika smanjile su se u prosjeku za 15 %. Stalnim smanjivanjem svoje jedinične prodajne cijene na dampinšku razinu tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz predmetnih zemalja mogli su znatno povećati svoj tržišni udio od 2012. (0,7 %) do razdoblja ispitnog postupka (13,6 %).

(101)

Stalno povećanje uvoza iz Republike Koreje nakon povećanja kapaciteta proizvođača izvoznika po sniženim cijenama imalo je očigledno negativan učinak na rezultate industrije Unije. Dampinškim se uvozom industrija Unije prisilila na smanjenje prodajnih cijena u Uniji kako bi ograničila gubitak tržišnog udjela, što se pretvorilo u gubitke u razdoblju ispitnog postupka. Nadalje, obujam prodaje industrije Unije ostao je stabilan, zbog čega ona nije mogla ostvariti korist od povećanja potrošnje u Uniji te joj se tržišni udio smanjio za gotovo 12 %.

(102)

S obzirom na jasno utvrđenu vremensku podudarnost, s jedne strane, stalno rastuće razine dampinškog uvoza po cijenama koje su se stalno smanjivale – za koje se utvrdilo i da snižavaju cijene u Uniji – te, s druge strane, stagnacije obujma prodaje, gubitka tržišnog udjela i smanjenja cijena industrije Unije, što je dovelo do ostvarivanja gubitaka među proizvođačima uključenima u uzorak, zaključuje se da je dampinški uvoz bio odgovoran za štetno stanje industrije Unije.

(103)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog se razdoblja razvijao kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

(104)

Uvoz iz predmetne zemlje čini gotovo sav uvoz u Uniju. Ostali uvoz (iz SAD-a i NRK-a) smanjio se za 37 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio takvog uvoza iznosio je 1,3 % u razmatranom razdoblju, stoga je bio ispod razine de minimis te vjerojatno nije nanio nikakvu štetu proizvođačima Unije niti prekinuo uzročno-posljedičnu vezu.

(105)

Obujam izvoza (nepovezane prodaje) proizvođača iz Unije uključenih u uzorak tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(106)

Obujam izvoza nepovezanim kupcima povećao se za 27 % tijekom razmatranog razdoblja. Kada je riječ o cijenama, one su pale tijekom razmatranog razdoblja (–2 %), ali manje nego cijene na tržištu Unije (–11 %). S obzirom na to da je profitabilnost na izvoznim tržištima – čak i ako je bila u padu – bila bolja nego u Uniji, proizvođači Unije iskoristili su određene izvozne mogućnosti radi maksimiziranja iskorištenosti kapaciteta i smanjenja fiksnih troškova.

(107)

Na temelju prethodno navedenog, izvozni rezultat industrije Unije vjerojatno nije nanio štetu proizvođačima Unije niti prekinuo uzročno-posljedični lanac.

(108)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da je industrija Unije pretrpjela štetu zato što jedan proizvođač uključen u uzorak nije mogao prodavati LWTP u SAD-u zbog visokih antidampinških pristojbi na taj proizvod.

(109)

Te su okolnosti imale određeni učinak na jednog proizvođača iz Unije u pogledu obujma proizvodnje (vidjeti prethodno navedenu uvodnu izjavu 70.). Međutim, te okolnosti ne bi imale učinak na većinu podataka u vezi s tim proizvođačem iz Unije, kao što su profitabilnost prodaje u Uniji i novčani tok.

(110)

U svakome slučaju, učinak je ograničen u pogledu industrije Unije kao cjeline. Razlozi su višestruki. Prvo, problem se odnosi na samo jednog proizvođača iz Unije, a potrebno je napomenuti da su ostala dva proizvođača uključena u uzorak koja nisu bila podvrgnuta mjerama povećala svoju prodaju u SAD-u. Drugo, proizvođač o kojemu je riječ uspio je to djelomično nadoknaditi povećanjem izvoza na ostala tržišta. Konačno, SAD je u veljači 2015. ukinuo antidampinške pristojbe o kojima je riječ. Ukupan učinak u razdoblju ispitnog postupka stoga je gotovo nepostojeći.

(111)

Na temelju prethodno navedenog, učinak antidampinških pristojbi u SAD-u ne čini se dovoljno važnim za ukupnu industriju Unije kako bi se njime prekinula uzročno-posljedična veza.

(112)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da pad cijena u Uniji nije izazvao korejski uvoz, nego pad cijene LWTP-a bez fenola, proizvoda koji proizvodi i prodaje industrija Unije te koji se ne izvozi iz Republike Koreje. Ta se tvrdnja temelji na kupovnoj cijeni nekih poduzeća povezanih s proizvođačem izvoznikom (kupnje od dvaju proizvođača iz Unije).

(113)

U tom pogledu prvo je potrebno napomenuti, kako je prethodno objašnjeno (vidjeti uvodnu izjavu 20.), da je LWTP bez fenola međusobno zamjenjiv LWTP-om koji sadržava fenol te se s njime natječe, stoga na njegovu cijenu može utjecati i korejski uvoz i ukupno tržište, na kojemu prevladava LWTP s fenolom (84 % potrošnje Unije). Nadalje, podaci industrije Unije pokazali su da je tijekom razmatranog razdoblja jedinična prodajna cijena LWTP-a bez fenola pala manje od jedinične prodajne cijene LWTP-a koji sadržava fenol. Prema tome pad cijene zapravo je još važniji kada se ne uzme u obzir učinak prodaje LWTP-a bez fenola industrije Unije. Nadalje, utvrđeno je da je važan izračun snižavanja cijene temeljen na usporedbi sličnih vrsta proizvoda, tj. isključujući vrste bez fenola koje nisu uvezene.

(114)

Prema nekim stranama, proizvođači Unije pretrpjeli su štetu zbog povećanja međusobnog tržišnog natjecanja (za iskorištenost kapaciteta), visokih troškova (zbog povećanja cijena sirovina diljem svijeta povezanog s tečajem USD/EUR te povećanja troškova rada i energije), globalnog interneta i povećanja digitalizacije (tj. više plaćanja bez papira) i pritiska na cijenu velikih maloprodajnih lanaca (kao što su benzinske postaje i trgovine). Međutim, ni za jedan od tih čimbenika nije utvrđeno da prekida uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete i dampinškog izvoza iz Republike Koreje.

(115)

Nema dokaza o bilo kakvim praksama protivnim tržišnom natjecanju. U dokumentaciji ne postoji ništa što bi upućivalo na to da je tržišno natjecanje proizvođača Unije (za iskorištenost kapaciteta) bilo nepošteno.

(116)

Kada je riječ o tvrdnji o visokim troškovima, primijećeno je da su proizvođači iz Unije strogo nadzirali troškove tijekom razmatranog razdoblja, koji su se blago povećali (+ 3 %). Takvo povećanje uključuje bilo kakve promjene u cijeni papirne mase (koja predstavlja otprilike jednu trećinu ukupnih troškova LWTP-a) te troškove energije i rada, koji se detaljnije analiziraju u uvodnim izjavama 85. i 86.

(117)

Ispitnim se postupkom nije moglo potvrditi da bi globalni internet i povećana digitalizacija (tj. više plaćanja bez papira) mogli biti izvori štete za industriju Unije. Naprotiv, utvrđeno je da se potrošnja LWTP-a u Uniji stalno povećava.

(118)

Kada je riječ o tvrdnji da bi mogao postojati određeni pritisak na cijenu velikih maloprodajnih lanaca (kao što su benzinske postaje i veletrgovine), zainteresirane strane nisu pružile nikakve čvrste dokaze niti je to potvrđeno ispitnim postupkom.

(119)

Primijećeno je i da je istraga pokazala kako su neki proizvođači iz Unije nedavno proveli postupke preustroja i reorganizacije radi poboljšanja svoje konkurentnosti. Neki od tih postupaka i dalje su u tijeku, a neke je od konkretnih predviđenih mjera, kao što su određena ulaganja, spriječio učinak dampinškog uvoza na profitabilnost tih proizvođača, što je utjecalo na sposobnost prikupljanja kapitala. Za taj čimbenik stoga nije utvrđeno da prekida uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete i dampinškog uvoza iz Republike Koreje.

(120)

Komisija je na temelju prethodno navedenog u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta nanesena industriji Unije uzrokovana dampinškim uvozom iz predmetne zemlje te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(121)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Za ostale utvrđene čimbenike, kao što su izvozni rezultati proizvođača iz Unije, antidampinške pristojbe u SAD-u, viši troškovi i niz postupaka racionalizacije, privremeno je utvrđeno da ne prekidaju uzročno-posljedični lanac, čak ni kada se uzme u obzir njihov ukupni učinak.

(122)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, trgovaca na raznim razinama i korisnika.

(123)

Industrija Unije sastoji se od pet proizvođača iz triju država članica (Njemačka, Španjolska i Finska). Nijedan se proizvođač nije protivio pokretanju ispitnog postupka.

(124)

Svi su proizvođači iz Unije aktivno sudjelovali u istrazi te su naveli da bi uvođenje mjera moglo zaštititi zaposlenost, promicati veća ulaganja i pridonijeti zaustavljanju tendencije smanjenja profitabilnosti koja je uočena otkad je korejski izvoznik ušao na tržište EU-a.

(125)

Industrija Unije već je provela znatno restrukturiranje u prošlosti te je stalno posvećena poboljšanju svoje učinkovitosti u proizvodnom procesu. Usporedba obujma proizvodnje iz prethodno navedene tablice 4. s potrošnjom Unije opisanom u uvodnim izjavama od 53. do 55. pokazuje da, za razliku od onoga što je tvrdila jedna strana, industrija Unije može zadovoljiti potražnju u Uniji. Visoka stopa iskorištenosti kapaciteta prikazana u prethodno navedenoj tablici 4. ne znači da industrija ne može povećati proizvodnju. Proizvođači iz Unije, s jedne strane, imaju višenamjensku opremu sa „sposobnošću prijelaza”, naime sposobnošću prijelaza s proizvodnje jednog proizvoda na neki drugi. S druge strane, manji proizvođač iz Unije koji je postupno ukidao proizvodnju proizvoda o kojemu je riječ mogao bi preispitati tu odluku kada bi postojalo pošteno tržišno natjecanje.

(126)

Očekuje se da će se uvođenjem mjera obnoviti jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sve i pravedna razina cijene na tržištu Unije te poboljšati profitabilnost industrije Unije na razine koje se smatraju uobičajenima za tu kapitalno intenzivnu industriju. Neki bi proizvođači iz Unije morali smanjiti svoje aktivnosti u vezi s LWTP-om ili čak rastaviti svoja postrojenja te smanjiti broj radnih mjesta u slučaju neuvođenja pristojbi. Zbog toga bi moglo doći do smanjenja natjecanja na tržištu, a izvori opskrbe mnogih korisnika postali bi još više ograničeni.

(127)

Ako mjere izostanu, stanje industrije Unije vrlo će se vjerojatno nastaviti pogoršavati. Vjerojatno će doći do daljnjih gubitaka dobiti i tržišnog udjela jer ne postoje razlozi na temelju kojih je moguće utvrditi da će se pad cijena zaustaviti bez uvođenja mjera.

(128)

Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(129)

Službe Komisije poslale su upitnike na adrese 50 zainteresiranih strana. Međutim, nisu svi odgovorili na upitnike: 25 prerađivača, trgovci na različitim razinama i jedno udruženje (Konfederacija europskih industrija papira, „CEPI”) podnijele su podneske, ali samo je 14 strana doista odgovorilo na upitnik. Međutim, ti odgovori nisu uvijek bili iscrpni, a neki od njih sadržavaju navode koji nisu bili potvrđeni provjerljivim dokazima.

(130)

Tri prerađivača koja su odgovorili na upitnik izrazila su mišljenja u korist mjere, osobito zato što bi se tom mjerom obnovili pošteni uvjeti tržišnog natjecanja na tržištu EU-a. U pogledu obujma kupnje LWTP-a, ti prerađivači imaju veću važnost nego oni koji nisu izrazili svoja mišljenja ili su se protivili mjerama. I CEPI je podržao uvođenje mjera te je tvrdio da bi korejski dampinški uvoz imao negativan utjecaj na opću industriju koja se nalazi više u lancu proizvodnje, nepovezane prerađivače i krajnje korisnike.

(131)

Strane koje se protive uvođenju mjera strahuju od nestašice papira i povećanja cijena, nedostatka alternativnih izvora opskrbe, protutržišnih praksi proizvođača iz Unije i, u konačnici, prestanka nekih aktivnosti prerade i/ili zatvaranja prerađivača. Međutim, ispitni postupak pokazao je da postoji nekoliko dostupnih izvora opskrbe u Europskoj uniji, da nema naznaka protutržišnih praksi proizvođača iz Unije i da uvođenje mjera ne bi sadržavalo znatna povećanja cijena, uzimajući u obzir i razinu dampinške marže.

(132)

Naposljetku, proizvođač izvoznik i vlada Republike Koreje tvrdili su da bi se analizom interesa Unije trebali uzeti u obzir ulaganja poduzeća Hansol Group u Uniji u razdoblju od 2013. do 2016. i broj radnih mjesta u njegovim povezanim prerađivačima. Međutim, nisu pružili nikakve posebne dokaze o proizvodnji LWTP-a.

(133)

Nadalje, budući da bi se mjerama samo obnovilo pošteno natjecanje na tržištu Unije, smatra se da će se antidampinškim mjerama osigurati uvoz predmetnog proizvoda u Uniju po neštetnim cijenama. To bi trebalo ići u korist neovisnih prerađivača.

(134)

Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da učinak antidampinških pristojbi na strane koje se protive mjerama ne nadmašuje pozitivne učinke mjera na industriju Unije. Što se tiče strana koje su dostavile nepotkrijepljene predstavke, ispitnim se postupkom nije utvrdilo da bi uvođenje mjera imalo značajan učinak na njih, ako bi ga uopće imalo.

(135)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za to da uvođenje mjera na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo podrijetlom iz Republike Koreje nije u interesu Unije u ovoj fazi ispitnog postupka.

(136)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(137)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(138)

Šteta bi bila uklonjena kada bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, tj. da nije bilo dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(139)

U zahtjevu je podnositelj zahtjeva od Komisije zatražio da upotrebljava „otprilike 10 %” kao razumnu neštetnu profitnu maržu. Istraga je pokazala da je stvarna profitabilnost industrije Unije prije nego što je porast korejskog uvoza imao znatan učinak iznosila 13 % u 2012. i 11,5 % u 2013. Na temelju toga Komisija stoga smatra da je profitna marža koju je ostvarila industrija u zadnjoj reprezentativnoj godini, tj. u 2013., prikladna osnova za ciljnu dobit.

(140)

Komisija je na toj osnovi izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije dodavanjem prethodno navedene profitne marže od 11,5 % trošku proizvodnje proizvođača iz Unije uključenih u uzorak tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(141)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje u predmetnoj zemlji, kako je utvrđena za izračun snižavanja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Razlike proizišle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF-a. Privremeno je utvrđeno da marža štete iznosi 35,8 %.

(142)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz određenog laganog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje, u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža, tj. na razinu dampinške marže.

(143)

Na temelju prethodno navedenoga, privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF-a granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(144)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 50., razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio ukupni izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga se preostala antidampinška pristojba temelji na razini poduzeća koje surađuje.

(145)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (6). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog poduzeća ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(146)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(147)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(148)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(1)

U prijavi evidentiranoj 16. rujna 2013. (SANI br. 8899), ispravljenoj u priopćenju od 25. rujna 2013., mađarska tijela elektroničkim putem izvijestila su u skladu sa stavkom 65. Smjernica za nacionalne regionalne potpore za 2007. – 2013. (2) (dalje u tekstu „SRP 2007. – 2013.”) o svojoj namjeri da odobre regionalnu potporu za veliki projekt ulaganja koji će u Győru provesti trgovačko društvo AUDI HUNGARIA MOTOR Ltd. (dalje u tekstu „AHM”).

(2)

Dopisom od 9. srpnja 2014. Komisija je obavijestila Mađarsku o odluci o pokretanju postupka u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a u pogledu regionalne državne potpore koja će se provesti u korist ulagačkog projekta društva AHM (dalje u tekstu „odluka o pokretanju postupka”), i to u vidu detaljne procjene koju će provesti u skladu s Komunikacijom Komisije o kriterijima detaljne procjene regionalnih potpora za velike projekte ulaganja (3) (dalje u tekstu „KDP”).

(3)

Mađarska je u dopisu od 9. listopada 2014. (2014/101245) iznijela svoje primjedbe i informacije potrebne za detaljnu procjenu.

(4)

Odluka Komisije o pokretanju službenog ispitivanja objavljena je u Službenom listu Europske unije21. studenog 2014. (4). Zainteresirane strane pozvane su da dostave svoje primjedbe.

(5)

Komisija je dopisima od 25. studenog 2014. (2014/119782), 28. srpnja 2015. (2015/074087) i 24. kolovoza 2015. (2015/083208) zatražila dodatne informacije koje je Mađarska dostavila dopisima od 13. veljače 2015. (2015/014716), 30. rujna 2015. (2015/096577) i 9. listopada 2015. (2015/100135).

(6)

Komisija od zainteresiranih strana nije primila nikakve primjedbe.

(7)

Mađarska tijela namjeravaju promicati regionalni razvoj pružanjem regionalnih potpora u obliku izravnih nepovratnih sredstava i olakšica poreza na dobit društvu AHM za ulaganja u sjedištu društva u Győru, koji se nalazi u regiji Zapadno Podunavlje (Nyugat-Dunántúl). Zapadno Podunavlje područje je koje se na temelju članka 107. stavka 3. točke (a) UFEU-a smatra potpomognutim područjem i za koje vrijedi standardna gornja granica za regionalne potpore velikim poduzećima u iznosu od 30 % bruto ekvivalenta potpore (dalje u tekstu „BEP”) u skladu s mađarskom kartom regionalnih potpora za razdoblje 2007. – 2013. (5)

(8)

Korisnik potpore je AHM, društvo kći u potpunom vlasništvu društva Audi Hungaria Services Zrt. Audi Hungaria Services Zrt. je društvo kći društva AUDI AG, koje je pak član grupacije Volkswagen Group (dalje u tekstu „VW Group”). Sjedište grupacije VW Group nalazi se u Wolfsburgu u Njemačkoj, a poslovanje joj je podijeljeno na dva sektora: automobilski sektor i sektor financijskih usluga. Automobilski sektor obuhvaća dva poslovna područja: „osobna vozila” i „gospodarska vozila, elektroenergetika”.

(9)

Automobilski sektor grupacije VW Group sastoji se od dvanaest marki vozila: Volkswagen, AUDI, ŠKODA, SEAT, Bentley, Porsche, Bugatti, Lamborghini, Ducati, Volkswagen Commercial vehicles, Scania i MAN. Svaka marka ima vlastiti karakter i djeluje kao nezavisan subjekt na tržištu. Volkswagen Group proizvodi automobile u rasponu od malih automobila do luksuznih i gospodarskih vozila.

(10)

Godine 2014. društvo Volkswagen Group imalo je ukupno 118 tvornica diljem svijeta (6) i isporučilo je 10,1 milijuna automobila klijentima, što odgovara udjelu od 12 % u svjetskom tržištu osobnih automobila. Prihodi su mu dosegli 202 milijarde EUR, a imalo je 592 586 zaposlenika (7).

(11)

U 2014. godini društvo AUDI AG zapošljavalo je 79 483 osobe, isporučilo 1,7 milijuna novih vozila klijentima diljem svijeta, a prihodi su mu dosegli 53 milijarde EUR.

(12)

U 2014. godini društvo AHM proizvelo je 135 232 automobila, imalo 11 274 zaposlenika, a prihodi su mu dosegli 7,2 milijarde EUR.

(13)

AHM proizvodi motore i dijelove motora u Győru. Osim toga, društvo AHM sastavljalo je automobile na platformama prije nego što je prijavljeni projekt ulaganja završen krajem 2014.

(14)

Projekt ulaganja imao je tri cilja: povećanu fleksibilnost i diversifikaciju u sastavljanju automobila, veći broj sastavljenih automobila i produbljenu vertikalnu integraciju procesa proizvodnje automobila.

(15)

Prvi cilj bio je povećati fleksibilnost radova sastavljanja zamjenom prijašnje platformske tehnologije takozvanom tehnologijom modularnog procesa proizvodnje (Modularer Querbaukasten, dalje u tekstu „MQB”). Dok je platformska tehnologija koja se koristila u Győru omogućivala jedino sastavljanje automobila uz korištenje istom platformom (uglavnom jednake ili slične dužine, često su pripadali samo jednom segmentu), novoinstalirana MQB tehnologija omogućuje sastavljanje automobila različitih dužina te iz niza segmenata (u ovom slučaju segmenti A i B te teoretski i segment A0, […] (*1)) na istoj proizvodnoj liniji. Nova tehnologija instaliranja je u novom postrojenju, dok je stara aktivnost platformskog sastavljanja postupno ukinuta 2014. godine, a stara je traka za sastavljanje rastavljena i uklonjena. Cjelokupna proizvodnja automobila u Győru sada se temelji na MQB tehnologiji. MQB tehnologija utemeljena je na načelu modularnosti (standardizacija dijelova različitih modela koji pripadaju različitim segmentima tržišta), čime se omogućuju velike uštede troškova. U odnosu na traženu standardizaciju te zbog fizičke udaljenosti (približno 1,5 km) između stare i nove lokacije za montažu, stara traka za montažu nije se mogla uključiti u novi proces proizvodnje. Novo postrojenje omogućuje proizvodnju više modela osobnih automobila marke Audi: nove generacije modela koji su i u prošlosti sastavljani u Győru (Audi TT Coupé, TT Roadster i A3 Cabriolet) i potpuno novi član obitelji modela A3 s četvorim vratima (A3 Sedan). Novi modeli podvrgnuti su raznim izmjenama u odnosu na dizajn i tehnička poboljšanja. Međutim, kontinuitet povezan s kvalitetom, visokim međugeneracijskim standardima dizajna i tehničkog razvoja, kao i održavanje načelnih geometrijskih dimenzija i opreme, rezultirali su nepromijenjenom klasifikacijom POLK (8). Audi TT Coupé i TT Roadster ostaju u segmentu B, dok A3 Cabriolet ostaje u segmentu A, a novi A3 Sedan također će se uvrstiti u segment A.

(16)

Drugi cilj projekta bio je povećanje ukupnog tehničkog kapaciteta montaže u Győru sa [60 000 – 110 000] na [130 000 – 180 000] osobnih automobila godišnje. Planira se koristiti u prosjeku […] % novog kapaciteta proizvodnje automobila iz segmenta A i […] % za proizvodnju automobila iz segmenta B. Povećani kapacitet omogućuje sastavljanje dodatnog proizvoda (A3) i većeg broja novijih modela.

(17)

Treći je cilj projekta usmjeren ka produbljenju vertikalne integracije proizvodnih aktivnosti u Győru. Prijašnji pogon za montažu pretvoren je u potpuno integrirani proizvodni pogon za osobne automobile: ulaganje u novi pogon za montažu bit će popraćeno izgradnjom radionica za limarske i ličilačke radove te radionice za prešanje, koje će prvenstveno služiti za proizvodnju navedenih modela. Samo malen dio (najviše […] %) proizvoda nove radionice za limarske i ličilačke radove isporučuje se, u obliku karoserije vozila, drugim proizvodnim postrojenjima društva VW Group izvan EGP-a. Oko […] % dijelova karoserije proizvedenih u novoj radionici za prešanje upotrebljava se za proizvodnju automobila u Győru. Preostalih […] % dijelova karoserije proizvedenih u Győru isporučuje se drugim proizvodnim lokacijama u okviru VW Group. U početku je planirano da se tim dijelovima karoserije koristi u proizvodnji vozila koja pripadaju POLK-ovom segmentu B. Međutim, nakon početne odluke o pokretanju postupka Mađarska je obavijestila Komisiju da se uslijed promjena u potražnji udjelom od […] % proizvoda radionice za prešanje može koristiti – na drugim proizvodnim lokacijama u okviru VW Group – za proizvodnju automobila u segmentima od A0 do C.

(18)

Radovi na projektu ulaganja započeti su u veljači 2011., a završeni 31. prosinca 2014.

(19)

U ovom se slučaju prihvatljivi troškovi sastoje od ulaganja u zgrade, strojeve i opremu, ali ne i u nematerijalne imovine. Korištena imovina isključena je.

(20)

Ukupni prihvatljivi troškovi projekta ulaganja u nominalnoj vrijednosti iznose 342 936 milijuna HUF (1 144 milijuna EUR (9)). U sadašnjoj vrijednosti (10) taj je iznos 355 550 milijuna HUF (1 186 milijuna EUR). U tablici I. prikazana je raspodjela ukupnih prihvatljivih troškova.

Tablica I.

Prihvatljivi troškovi ulaganja u nominalnoj vrijednosti (milijuna HUF)

(21)

Mađarske vlasti potvrđuju da je vlastiti doprinos korisnika, bez javnih potpora, veći od 25 % prihvatljivih troškova.

(22)

Nacionalna pravna osnova za financijsku potporu je sljedeća:

(23)

Društvo AHM zatražilo je izravna bespovratna sredstva 5. ožujka 2010., tj. prije početka radova na projektu ulaganja. Mađarska su tijela 26. ožujka 2010. potvrdila da projekt ulaganja u načelu ispunjava uvjete za traženu potporu. Mađarska tijela 8. rujna 2010. predala su ponudu za potporu u vezi s izravnim bespovratnim sredstvima za projekt ulaganja (osim za radionicu za prešanje) koju je AHM prihvatio 1. listopada 2010. Ponuda povezana s izravnim bespovratnim sredstvima za radionicu za prešanje podnesena je 27. travnja 2011., a prihvaćena 4. svibnja 2011.

(24)

Korisnik je zatražio poreznu olakšicu (na koju postoji zakonsko pravo koje podliježe odobrenju Komisije) 29. listopada 2010. (a u vezi s radionicom za prešanje, 27. siječnja 2011.), tj. prije početka radova ulaganja.

(25)

Potpora je dodijeljena, uz obvezno odobrenje Komisije, ugovorom o dodjeli potpore potpisanim 6. srpnja 2011. (te 28. rujna 2011. za radionicu za prešanje).

(26)

Mađarska namjerava odobriti potporu u iznosu od 39 952 milijuna HUF (133,3 milijuna EUR) u sadašnjoj vrijednosti. S obzirom na to da planirani ukupni prihvatljivi rashodi za projekt iznose 355 550 milijuna HUF (1 186 milijuna EUR), predloženi intenzitet potpore iznosi 11,24 % BEP-a.

(27)

Mađarska tijela potvrđuju da se potpora projektu neće kombinirati s potporom dobivenom za iste prihvatljive troškove iz drugih lokalnih, regionalnih, nacionalnih izvora ili izvora na razini Unije te da ni odobreni najviši iznos potpore u sadašnjoj vrijednosti niti odobreni intenzitet potpore ne bi bili nadmašeni u slučaju odstupanja iznosa prihvatljivih rashoda od procijenjenog iznosa.

(28)

AHM-u su dodijeljene potpore za prijašnje aktivnosti ulaganja u Győru, započete prije 2003. te 2006. godine.

(29)

Prijavljena potpora odobrava se uz uvjet da korisnik nastavi s ulaganjem u potpomognuto područje još najmanje pet godina nakon završetka projekta.

(30)

Mađarska tijela obvezala su se podnijeti Komisiji:

(31)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je napomenula da se u projektu potpore poštuju standardni kriteriji spojivosti utvrđeni u SRP-u 2007. – 2013. te da predloženi iznos i intenzitet potpore ne prelaze najveće dopuštene. Bez obzira na to, u vezi s odredbama stavka 68. SRP-a 2007. – 2013., Komisija u okviru preliminarnog razmatranja nije mogla potvrditi kompatibilnost potpore s unutarnjim tržištem.

(32)

Stavkom 68. SRP-a 2007. – 2013. propisano je da će Komisija započeti formalno ispitivanje te zatim detaljno ispitivanje učinka poticaja, razmjernosti, kao i pozitivnih i negativnih učinaka potpore, u slučajevima kada korisnikov tržišni udio u relevantnom proizvodu i zemljopisnom tržištu prije ili nakon ulaganja iznosi više od 25 % (dalje u tekstu još „test na temelju stavka 68. točke (a)”) ili kada kapacitet nastao ulaganjem iznosi više od 5 % tržišta koje je u relativnom ili apsolutnom padu (dalje u tekstu još „test na temelju stavka 68. točke (b)”).

(33)

Komisija u preliminarnom razmatranju nije mogla isključiti da na relevantnim tržištima nisu prijeđeni prag tržišnog udjela i prag koji se odnosi na povećanje kapaciteta ulaganjem u tržište koje ostvaruje slabe rezultate.

(34)

Točnije, Komisija je izrazila sumnje u vezi s prijedlogom Mađarske da se relevantno tržište proizvoda definira kao kombinacija segmenata A0, A i B klasifikacije POLK te je točnu definiciju relevantnog tržišta proizvoda ostavila otvorenom i razmotrila sve prihvatljive alternativne definicije tržišta, uključujući pogotovo najužu segmentaciju za koju su dostupni podaci (14). S obzirom na to da će AHM proizvoditi automobile i dijelove karoserije za automobile segmenata A i B, a teoretski i A0, Komisija je smatrala da bi se ti pojedinačni segmenti kao i njihova kombinacija u ovom slučaju trebali smatrati relevantnim prihvatljivim tržištima proizvoda.

(35)

U odnosu na moguću potpodjelu između osobnih vozila („OV”) i lakih gospodarskih vozila (LGV), Komisija je mišljenja da se OV-ovi i LGV-ovi neće zasebno razmatrati.

(36)

Komisija nije mogla niti formirati određeno stajalište o definiciji zemljopisnog tržišta. Nije mogla zaključiti je li zemljopisno tržište Europski gospodarski prostor (dalje u tekstu „EGP”) ili se ono, kako je predložila Mađarska, sastoji barem od kombiniranih tržišta cijele Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Kine.

(37)

Analiza na temelju stavka 68. točke (a) SRP-a 2007. – 2013. pokazala je da je primjenjivi prag tržišnog udjela od 25 % u EGP-u u svim predmetnim godinama premašen u pojedinačnim i u kombiniranim segmentima A i B, te od 2011. u kombiniranom segmentu od A0 do B.

(38)

Za analizu na temelju stavka 68. točke (b) Komisija je utvrdila da su tržišta relevantnih proizvoda u EGP-u ostvarivala slabe rezultate, zbog čega je Komisija morala ispitati premašuju li kapaciteti nastali kao posljedica projekta 5 % veličine mjerodavnih tržišta.

(39)

Komisija je smatrala da je za primjenu testa na temelju stavka 68. točke (b) prikladan pristup bruto povećanja kapaciteta. Pristup neto povećanja kapaciteta (tj. odbijanje postojećeg kapaciteta od ukupnog planiranog kapaciteta) spriječio bi Komisiju u ocjenjivanju utjecaja državne potpore na tržišta koja su u padu i trpe prekomjerne strukturne kapacitete, kad god se potpomognutim ulaganjem ne bi povećao postojeći kapacitet za više od 5 % veličine tržišta. Međutim, test na temelju stavka 68. točke (b) uveden je upravo u cilju otkrivanja takvih situacija kada je tržište u padu i visina potpomognutog ulaganja ima snažan učinak na konkurente.

(40)

Analiza projekta ulaganja (osim radionice za prešanje) na temelju stavka 68. točke (b) pokazala je da bi prag od 5 % bio prijeđen jedino ako bi se ukupnim kapacitetom proizvodnje koristilo za proizvodnju automobila iz segmenta B. Na temelju procjena proizvodnje na koje je uputila Mađarska, vrlo je mala vjerojatnost da će u bilo kojoj od prihvatljivih segmentacija tržišta automobila prag od 5 % biti premašen.

(41)

S obzirom na nastali kapacitet pri proizvodnji dijelova karoserije u radionici za prešanje, analiza na temelju stavka 68. točke (b) pokazuje da bi prag od 5 % mogao biti prijeđen jedino kada bi se u Győru znatno povećao udio proizvodnje automobila u segmentu B. Stoga je Komisija pitanje prelazi li kapacitet radionice za prešanje 5 % veličine tržišta, mjereno uz pomoć podataka o očiglednoj potrošnji predmetnog proizvoda prije ulaganja, ostavila otvorenim.

(42)

S obzirom na to da Komisija nije mogla utvrditi da pragovi iz stavka 68. točaka (a) i (b) SRP-a 2007. – 2013. nisu premašeni, odlučila je pokrenuti službeni postupak ispitivanja. Izjavila je posebice da bi, ako primjedbe koje dobije kao odgovor na pokretanje službenog ispitivanja ne omoguće Komisiji da bez dvojbe zaključi da mjerodavni pragovi nisu premašeni, izvršila detaljnu procjenu projekta ulaganja na temelju KDP-a. Mađarska i zainteresirane treće osobe pozvane su da dostave svoje primjedbe.

(43)

Zainteresirane treće osobe nisu dostavile nikakve primjedbe.

(44)

Mađarska zadržava stajalište da se kao tržište proizvoda treba odrediti kombinacija segmenata od A0 do B (klasifikacija POLK).

(45)

Mađarske vlasti i dalje imaju stajalište da na marginama svakog pojedinačnog mjerodavnog segmenta osobnih automobila, kako je Komisija prepoznala u prijašnjim odlukama (15), postoji zamjenjivost na strani potražnje. S obzirom na to da postoji mogućnost lančane zamjenjivosti segmenata A0 i B diljem segmenta A na strani potražnje, mađarska tijela dotične segmente smatraju kombiniranom skupinom segmenata.

(46)

Argumentiraju i da je svrha uvođenja MQB tehnologije upravo jačanje fleksibilnosti na strani ponude, što će korisniku omogućiti proizvodnju osobnih automobila za segmente A0, A i B na istoj proizvodnoj liniji utemeljenoj na MQB tehnologiji, kao i da proizvodnju prebaci s jednog tržišta na drugo; učinci potpore osjećaju se na svim tim tržištima.

(47)

Mađarska zadržava stajalište da je mjerodavno zemljopisno tržište za industriju proizvodnje automobila svjetsko tržište, ponavljajući argumente podnesene u fazi obavješćivanja:

(48)

Stoga Mađarska smatra da je mjerodavno zemljopisno tržište šire od EGP-a te obuhvaća najmanje Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku te Kinu.

(49)

Osim toga, Mađarska naglašava da je Győr jedina proizvodna lokacija na svijetu koja proizvodi AUDI TT Coupé, AUDI TT Roadster i AUDI A3 Cabriolet te stoga odgovara na potražnju diljem svijeta. Modeli A3 Sedan proizvedeni u Győru također se distribuiraju globalno (osim modela proizvedenih isključivo za kinesko tržište u Foshanu u Kini).

(50)

Mađarska tijela i dalje smatraju da se u testu na temelju stavka 68. točke (b) treba koristiti pristupom neto povećanja kapaciteta. Cilj projekta ulaganja među ostalim je proširenje postojećeg postrojenja u Győru. Vertikalna integracija proizvodnog procesa podrazumijeva da će se prijašnji kapacitet ([60 000 – 110 000] vozila godišnje u segmentima A i B) sada ostvarivati u novoizgrađenom pogonu za montažu i novonastalim proizvodnim postrojenjima.

(51)

Mađarska argumentira da bez obzira na to i. obavlja li se u nekom pogonu jedino montaža vozila ili se vozilo proizvodi u okviru vertikalno integriranog procesa proizvodnje; ili ii. imaju li modeli nove generacije možda drukčija obilježja, krajnji proizvod ostaje u istom segmentu. Stoga će se kapacitet od [60 000 – 110 000] vozila godišnje proizvedenih (sastavljenih) prije projekta ulaganja ostvarivati i poslije kao rezultat projekta ulaganja. Osim tog postojećeg kapaciteta ostvarit će se dodatni proizvodni kapacitet od [60 000 – 80 000] vozila.

(52)

Stoga bi neto povećanje kapaciteta iznosilo najviše [60 000 – 80 000] vozila godišnje u istoj skupini segmenata (od A do B) kao i prije. To neto povećanje kapaciteta ne premašuje prag od 5 % utvrđen stavkom 68. točkom (b) SRP-a 2007. – 2013.

(53)

Mađarska tijela smatrala su da udio od […] % u proizvodnji radionice za prešanje kojim će se koristiti za vozila segmenta B proizvedena na drugim proizvodnim lokacijama društva VW Group neće dovesti do povećanja ukupne proizvodnje automobila segmenta B u okviru VW Group jer će se na taj način prešani dijelovi karoserije koji su prije kupovani eksterno samo zamijeniti onima iz vlastite proizvodnje. Mađarska smatra da bi metoda izračuna koju je primijenila Komisija u odluci o pokretanju postupka dovela jedino do dvostrukog brojanja proizvodnog kapaciteta ostvarenog u društvu VW Group. Osim toga, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 17. ove odluke, zbog promjena korisnikovih planova tim bi se dijelovima karoserije koristilo za proizvodnju automobila u segmentima od A0 do C.

(54)

Mađarska tijela smatraju da na temelju iznesenih argumenata u vezi s ispravnim utvrđivanjem mjerodavnog tržišta proizvoda i zemljopisnog tržišta, kao i primjenom pristupa neto povećanja kapaciteta, nisu premašeni pragovi iz stavka 68. SRP-a 2007. – 2013. te bi se potpora mogla odobriti bez njezine detaljne procjene.

(55)

Bez obzira na to, Mađarska je dostavila informacije potrebne za provedbu detaljne procjene.

(56)

Mađarska smatra da se ulaganjem pridonosi regionalnom razvoju Győra i Zapadnog Podunavlja iz sljedećih razloga:

(57)

Mađarska tijela objasnila su da su prije donošenja njihove odluke o odobrenju potpore, u cilju jačanja regionalnog razvoja regije Zapadnog Podunavlja, razmatrane druge mjere politike, primjerice jačanje razvoja javne infrastrukture ili unaprjeđenje sustava obrazovanja. U prijašnjim godinama, međutim, već su provedene sljedeće opće mjere politike:

(58)

Unatoč navedenim nastojanjima regija i dalje nije dovoljno razvijena u usporedbi s određenim susjednim regijama (Gradišće i Bratislava), kao i s prosjekom Europske unije u odnosu na BDP po glavi stanovnika, zaposlenost, infrastrukturu i obrazovanje.

(59)

Zaključeno je da je državna potpora za ovaj veliki projekt ulaganja djelotvorniji instrument za usmjeravanje i promicanje razvoja regije. Mađarska tijela ističu i da čak i ako se potpora može smatrati selektivnom mjerom, ona je omogućena na temelju programa potpora koji su prihvatljivi i za sve druge ulagače u Mađarskoj ako ispune određene kriterije utvrđene zakonodavstvom.

(60)

Mađarska je ponudila informacije kojima dokazuje da potpora pripada scenariju 2. KDP-a jer korisniku pruža poticaj da izvrši cjelokupno ulaganje u postrojenje u Győru, umjesto da jedan njegov dio smjesti u [lokacija 1. u nepotpomognutom području u EGP-u], a drugi u [lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a]. Posebice, Mađarska je dostavila mjerodavne, autentične i aktualne dokumente o poduzeću u kojima se objašnjava višefazni postupak odlučivanja u odnosu na lokaciju ulaganja te su vidljivi financijski podaci protučinjeničnog scenarija, a oboje je opisano u nastavku.

(61)

U društvu VW Group odluke o ulaganjima pripremaju se u postupku odlučivanja koji se sastoji od više koraka, a u kojem donositelji odluka analiziraju različite lokacije u postupku konkurentske usporedbe. Glavne su faze: (1) dugoročno planiranje prodaje (DPP) i krugovi planiranja, (2) razvoj proizvoda, odlučivanje o proizvodu i predizbor lokacije te (3) odluka o ulaganju i lokaciji.

(62)

U postupku odlučivanja u odnosu na prijavljeno ulaganje načelno se slijedio ovaj proces. S obzirom na to da su povezane s ulaganjem pravno neovisne marke AUDI, mjerodavne odluke morale su se donijeti na razini marke te potvrditi na razini grupacije.

(63)

Pri uvođenju novih proizvoda u okviru VW Group slijedi se takozvani postupak nastanka proizvoda (PNP), koji obuhvaća radnje od planiranja proizvoda do početka proizvodnje (PP). PNP se sastoji od četiriju glavnih faza opisanih u dijagramu u nastavku:

Odluka o proizvodu / Predizbor locacije

DPP Krugovi planiranja

Provedba projekta Ulaganje

Odluka o locaciji ulaganja i proizvodnje

[…]

PP

(64)

Polazna je točka faza dugoročnog planiranja prodaje u kojoj se analiziraju prognoze razvoja tržišta i potencijalne potražnje, kao i fluktuacija na tržištu. DPP planira razvoj proizvoda za […] godina unaprijed i utvrđuje koji se dodatni proizvodni kapaciteti moraju izgraditi ili koje su prilagodbe postojećih kapaciteta potrebne. DPP se odražava u godišnjim krugovima planiranja (KP), koje zaključuje Nadzorni odbor Grupe i koji sadržavaju financijski okvir planiranih ulaganja.

(65)

U društvu AUDI AG planiranje se temelji na objedinjenom DPP-u društva VW Group. Već u [20xx] krugu planiranja Grupa je utvrdila potrebu za pojačanim proizvodnim kapacitetima za vozila u segmentima A0 i A. U toj fazi ti dodatni kapaciteti nisu dodijeljeni niti jednoj konkretnoj lokaciji.

(66)

S obzirom na već visoke stope iskorištenosti ugrađenih proizvodnih kapaciteta u postojećim postrojenjima za proizvodnju vozila, DPP je uputio na to da bi postojeći kapaciteti dugoročno bili nedostatni za pokrivanje potreba koje proizlaze iz predviđenog porasta obujma prodaje.

(67)

Tijekom ove faze različiti odjeli društava AUDI i VW Group te predmetne lokacije proizvodnje surađuju u pripremi odluke o proizvodu te predizboru lokacije. Odjel za nadzor Grupe […] u ovoj fazi zauzima središnju i konsolidirajuću ulogu.

(68)

Prvi je korak ove druge faze postupak razvoja proizvoda, koji prema internim pravilima korisnika započinje najmanje […] prije planiranog datuma početka proizvodnje. S obzirom na to da prijavljeni projekt obuhvaća četiri modela, odluka o izvedivosti projekta za ove modele donesena je u različito vrijeme s različitim planiranim datumima početka proizvodnje (20).

(69)

Odluka o proizvodu, tj. odluka o proizvodnji proizvoda predloženog u DPP-u, zahtijeva da razvoj proizvoda postigne prethodno utvrđeni cilj izvedivosti. Očekivani prihodi od novog proizvoda uspoređuju se s potrebnim troškovima proizvodnje (uključujući ulaganje). Da bi se utvrdio očekivani trošak proizvodnje, prvo se hipotetski utvrđuje određena lokacija kao pretpostavka planiranja (pretpostavljena lokacija). Pretpostavljena lokacija upotrebljava se za utvrđivanje prve troškovne strukture i okvira za projekt. Njome se ne predodređuje određena proizvodna lokacija, već ona služi kao referentna lokacija za procjenu očekivanih troškova proizvodnje.

(70)

[…]; kod potpuno novih proizvoda […] pretpostavljena lokacija obično se temelji na pokazateljima učinka, tj. lokacija s najboljim podacima o učinku odabrat će se kao prva pretpostavka. U praksi se uzimaju u obzir i dodatni kriteriji, poput slobodnih kapaciteta ili prikladnih struktura. Dok je kod izračuna povezanih s odlukom o proizvodu profitabilnost proizvoda od najveće važnosti, razvijaju se i analiziraju i moguće alternativne lokacije.

(71)

Na razini marke, VAP (Odbor za proizvode) i PSK (Odbor za strategije proizvoda) društva AUDI AG donijeli su odluke kojima potvrđuju izvedivost projekta za sva četiri modela. Odluke su utvrđene kao preliminarne pretpostavljene lokacije [lokacija 3. u nepotpomognutom području unutar EGP-a] za A3 Cabriolet i dijelove karoserije modela A3 Sedan te Győr za A3 Sedan, TT Coupé i TT Roadster. Te su odluke zatim na razini Grupe potvrdili K-VAP i K-PSK.

(72)

Nakon donošenja odluke o proizvodu, sljedeći je korak odabir najprikladnije lokacije za projekt (tj. odluka o lokaciji). [Odjel za nadzor Grupe] tipično započinje sa svim proizvodnim lokacijama društva Volkswagen i sužava taj popis na one lokacije koje se čine naprikladnijima za to ulaganje (21). Kao rezultat tog procesa određuju se scenariji ulaganja i proizvodnje za svaku realnu lokaciju i sažimaju se u preporuci odluke.

(73)

Mađarska je objasnila da se u načelu, pri utvrđivanju prikladnih lokacija, integraciji dodatnih kapaciteta u samo djelomično iskorištenim postrojenjima ili pak proširenju postojećih lokacija daje prednost nad ulaganjem u izgradnju novog postrojenja jer se na taj način izbjegavaju dodatni troškovi (kao primjerice za priključak novog postrojenja na javnu infrastrukturu, integraciju nove lokacije u logističku mrežu Grupe itd.). U postojećem se slučaju mogućnost ulaganja u novo postrojenje u istočnoj Europi razmatrala u ranijoj fazi procesa odlučivanja, ali nije konkretizirana te je odbačena u nastavku procesa odlučivanja o proizvodu na razini marke AUDI (22). Stoga, u postupku temeljite potrage za prikladnim lokacijama, [Odjel za nadzor Grupe] usmjerio se na postojeće lokacije grupe.

(74)

Ako se procjena lokacije ne odnosi na greenfield ulaganje, dva su glavna kriterija za određivanje prikladnih lokacija mogu li se u postojećem postrojenju još uvijek ugraditi dodatni kapaciteti (tj. „prostor za proširenje ili prilagodbu”) te jesu li postojeća postrojenja na toj lokaciji usklađena s planiranim projektom (tj. „kompatibilna struktura”).

(75)

U primjeni ovih kriterija [Odjel za nadzor Grupe] utvrdio je četiri moguće lokacije. Na temelju dokumenata poduzeća koje je dostavila Mađarska AUDI i Grupa raspravljali su o preliminarnom statusu procjene [Odjela za nadzor Grupe] u vezi s četirima scenarijima ulaganja 2009. u […] (23).

Tablica II.

Mogućnosti ulaganja

(76)

Dokumenti društva uključuju i uspoređuju za te mogućnosti troškove proizvodnje specifične za lokaciju koji se sastoje od troškova ulaganja i troškova proizvodnje koji će nastati tijekom referentnog razdoblja.

(77)

U odnosu na te troškove proizvodnje – i uzimajući u obzir činjenicu da je [lokacija 3. u nepotpomognutom području unutar EGP-a] dosegla svoja ograničenja u pogledu kapaciteta proizvodnje te da bi bilo kakva dodatna proizvodnja zahtijevala velike strukturne rashode – Uprava Grupe odlučila je […] 2010., kako je dokumentirano dostavljenim zapisnikom sa sastanka, isključiti mogućnosti A i B iz daljnjeg planiranja te je uputila AUDI i. da izvrši daljnje planiranje u vezi s proizvodnjom vozila na lokaciji Győr; ii. da pripremi preporuke odluka za Nadzorni odbor društava VW i AUDI, kao i za K-VAI (25) iii. te da poduzme korake potrebne za ishođenje državne potpore.

(78)

Na temelju preporuke [Odjel za nadzor Grupe] s usporedbama ažuriranih izračuna za mogućnosti C i D, a u kojoj je uzeta u obzir možebitna regionalna potpora države Mađarske, K-VAI je 14. prosinca 2010. odlučio smjestiti ulaganje u Győr (tj. mogućnost D). Mađarska je podnijela dokaze o razmotrenoj protučinjeničnoj analizi koja je opisana u prilogu 1. ove odluke, ali nije objavljena zbog poslovne tajne, te je dostavila presliku zapisnika sa sastanka.

(79)

Da bi dokazala razmjernost potpore, Mađarska se temeljila na izračunima korištenim za poticajni učinak.

(80)

Završni izračun koji je Mađarska upotrijebila da bi objasnila protučinjenični scenarij i pokazala poticajni učinak pokazuje da u usporedbi s mogućnošću C, mogućnost D ima nedostatak prouzročen troškovima u iznosu od 143,3 milijuna EUR (sadašnja vrijednost u vrijeme korisnikova ulaganja i odluke o lokaciji, tj. sadašnja vrijednost u 2010.).

(81)

Taj nedostatak prouzročen troškovima iznosi 153,8 milijuna EUR u cijenama za 2013. (26), godinu koja se primjenjuje u izračunu potpore, te stoga i na razmjernost.

(82)

Unatoč najvećoj dopuštenoj potpori u iznosu od 133,3 milijuna EUR (u sadašnjoj vrijednosti iz 2013.) (27), kod mogućnosti D i dalje postoji nedostatak uzrokovan troškom od 20,5 milijuna EUR.

(83)

Mađarska smatra da je potpora razmjerna budući da ne nadoknađuje u potpunosti nedostatak lokacije.

(84)

Mađarska naglašava da regionalne potpore služe isključivo za nadoknadu dodatnih troškova mogućnosti D (proširenje proizvodne lokacije u Győru) u odnosu na mogućnost C (proizvodnja u postojećim postrojenjima u [lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u prihvatljivom za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a] i [lokacija 1. u nepotpomognutom području u EGP-u]). Potpora je razmjerna i nema nikakvog učinka na tržišno natjecanje budući da bi se projekt ulaganja i njegovi učinci na tržišno natjecanje i trgovinu u bilo kojem slučaju ostvarili.

(85)

Mađarska tijela ustraju u svojem mišljenju da se potpora ne može klasificirati kao nezakonita potpora u smislu članka 1. točke (f) Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (28) (dalje u tekstu „Postupovna uredba”). U tom kontekstu mađarska tijela objašnjavaju kako slijedi:

(86)

Člankom 108. stavkom 3. UFEU-a države članice obvezuju se izvijestiti Komisiju o planiranim mjerama potpore. Donošenjem Uredbe o skupnom izuzeću za regionalne potpore ulaganjima (dalje u tekstu „USI RPU”) (29), Komisija je bila ograničila tu obvezu na mjere koje premašuju prag prijave. Mađarske vlasti protumačile su tu odredbu tako da se mjere potpore koje se nalaze ispod praga prijave te su u skladu s postojećim programom mogu u svim slučajevima odobriti i primijeniti u nadležnosti država članica.

(87)

Mađarska nadalje argumentira da je takvo tumačenje u skladu i s odredbama KDP-a, koji prema njihovu stajalištu potvrđuje da države članice zadržavaju mogućnost odobravanja potpore do iznosa koji odgovara najvećem dopuštenom iznosu koji se u skladu s važećim pravilima može odobriti za ulaganje s prihvatljivim rashodom od 100 milijuna EUR, čak i kada je Komisija donijela negativnu odluku (30).

(88)

Štoviše, Komisija nikad, u okviru ovog postupka prijave niti kod prijašnjih prijava koje su izvršila mađarska tijela (31), nije dovela u pitanje takav pristup ili tumačenje, a Mađarskoj se nadalje čini da je Komisija obvezu prijave država članica u prošlosti tumačila na sličan način kao što to čine mađarska tijela (32).

(89)

Osim toga, mađarska tijela naglašavaju i da prema etabliranoj sudskoj praksi Europskih sudova (33) države članice koje poštuju svoju obvezu prijave iz članka 108. stavka 3. UFEU-a ne mogu biti u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na one koje krše dužnost prijave jer bi to bilo protivno temeljnom cilju članka 108. stavka 3. UFEU-a. Stoga bi tumačenje po kojem se državama članicama ne dopušta odobrenje potpora do iznosa pojedinačnog praga prijave bilo proturječno i sudskoj praksi s dalekosežnom negativnom posljedicom za države članice i korisnike.

(90)

U skladu s navedenim odredbama mađarska tijela odlučila su predložiti izuzetu potporu u korist društva AHM na osnovi postojećeg programa potpora (XR 47/2011). Međutim, odobreni iznos nije premašio primjenjivi prag prijave, dok je dio potpore koji premašuje prag odobren uvjetno, ovisno o konačnoj odluci Komisije. Mađarska tijela potvrđuju da nisu isplaćene potpore u iznosu iznad praga prijave niti će se isplatiti bez odobrenja Komisije.

(91)

Mađarska tijela stoga smatraju da su u potpunosti poštovala svoju obvezu prijavljivanja iznosa potpore koji je iznad praga prijave Komisiji, pa potpora u korist društva AHM ne predstavlja „nezakonitu potporu”.

(92)

Mađarska tijela odobrila su/odobrit će financijsku potporu u obliku izravnih bespovratnih sredstava i olakšice poreza na dobit, a financira se iz općeg državnog proračuna. Potporu stoga dodjeljuje država članica, a dodjeljuje se i putem državnih sredstava u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(93)

S obzirom na to da se potpora odobrava samo jednom poduzetniku, i to društvu AHM, riječ je o selektivnoj mjeri.

(94)

Financijskom potporom u okviru olakšice poreza na dobit društvo se oslobađa troškova koje bi inače moralo samo snositi. Financijska potpora u obliku izravnih bespovratnih sredstava omogućila je društvu prednost koju ne bi imalo pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Stoga je društvo steklo ekonomsku prednost nad svojim konkurentima.

(95)

Financijska potpora dodijelila se/dodijelit će se za ulaganje u automobilski sektor, koji podliježe intenzivnoj trgovini među državama članicama, te kojom se djelomično zamjenjuju zalihe intermedijarnih proizvoda iz drugih država članica. Stoga ova mjera utječe na trgovinu među državama članicama.

(96)

Davanje prednosti AHM-u i njegovim sredstvima proizvodnje znači da se narušava tržišno natjecanje ili postoji opasnost od njegovog narušavanja.

(97)

Posljedično, Komisija smatra da planirana mjera predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(98)

Komisija napominje da su mađarska tijela prijavila cjelokupni paket potpora AHM-u, ali samo je iznos koji premašuje prag prijave odobren uvjetno, ovisno o odobrenju Komisije, dok je iznos niži od praga prijave isplaćen na osnovi skupno izuzetog programa potpore. Komisija smatra da takav pristup predstavlja povredu članka 108. stavka 3. UFEU-a te je potpora stoga nezakonita, kako je određeno člankom 1. točkom (f) Postupovne uredbe.

(99)

Komisija se ne slaže s argumentima koje su iznijela mađarska tijela u odnosu na tumačenje USI RPU-a. Prema članku 7. točki (e) USI RPU-a, regionalne potpore i dalje podliježu obvezi prijave iz članka 108. stavka 3. UFEU-a ako ukupan iznos potpore iz svih izvora premašuje 75 % najvećeg iznosa potpore koji se može odobriti za ulaganje s prihvatljivim rashodom od 100 milijuna EUR, uz primjenu standardne gornje granice za potpore za velika poduzeća važeće u odobrenoj regionalnoj karti potpora na datum na koji se potpora treba odobriti. Ta odredba, koja odgovara stavku 64. SRP-a 2007. – 2013., preuzeta je u članak 6. stavak 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 800/2008 (34) („UOSI”).

(100)

Programi potpora koje su primijenila mađarska tijela za paket potpora AHM-u pozivaju se na članak 7. točku (e) USI RPU-a i na stavak 64. SRP-a 2007. – 2013.

(101)

Prihvatljivi rashodi ulaganja premašuju iznos od 100 milijuna EUR, a kombinirani iznos potpore (bespovratna sredstva i porezna olakšica) premašuje prag prijave. Za izračun praga prijave trebaju se uzeti u obzir potpore iz svih izvora. To je stajalište Komisija potvrdila u prethodnom predmetu (predmet SA.32036 – Mondi Swiecie (35)). Nakon što se taj prag premaši, paket potpora u cjelokupnom iznosu (36) izlazi iz područja primjene USI RPU-a i treba se prijaviti Komisiji koja će ocijeniti njegovu kompatibilnost na osnovi važećih smjernica. U tom je kontekstu Komisija ocijenila paket potpora koji su prijavila mađarska tijela na osnovi općih kriterija kompatibilnosti iz SRP-a 2007. – 2013. te je u odluci o pokretanju postupka zaključila da, iako su ti kriteriji ispunjeni, dvoji o poštovanju tržišnih pragova predviđenih stavkom 68. SRP-a 2007. – 2013. Stoga bi bilo protivno važećim pravilima primjenjivati uvjete kompatibilnosti iz SRP-a 2007. – 2013. na prijavljeni paket potpora, a smatrati da se iznos koji se nalazi ispod praga prijave može na zakonit način odobriti na osnovi postojećih programa i odredbi USI RPU-a prije nego što Komisija donese odluku o prijavljenoj mjeri potpore.

(102)

U odnosu na bilješku uz stavak 56. KDP-a, Komisija je u prošlosti odbacila argument da su njezine ovlasti da ispituje kompatibilnost mjere potpore na temelju KDP-a ograničene na dio zatraženog iznosa potpore koji se nalazi iznad praga prijave (37). Komisija se mora prisjetiti svoje obveze da provjeri, na osnovi detaljnije procjene, poticajni učinak i razmjernost mjera potpore na koje se ta detaljna procjena primjenjuje, tj. regionalnih potpora koje se moraju prijaviti, a koje se odobravaju za velike projekte ulaganja koji ispunjavaju relevantne uvjete iz SRP-a 2007. – 2013.

(103)

U odnosu na mogućnost odobravanja potpora u iznosu do praga prijave iz članka 6. stavka 2. UOSI-ja, važno je napomenuti da se u tekstu bilješke uz stavak 56. KDP-a navodi samo da država članica zadržava mogućnost odobravanja potpore u iznosu do praga prijave. Logika je arhitekture važećih pravila (USI RPU, SRP 2007. – 2013., KDP) da kada je iznos potpore iz svih izvora ograničen na prag prijave, država članica ne mora dostaviti projekt na detaljnu procjenu Komisije i može provesti mjeru potpore u skladu s uvjetima iz Uredbe o skupnom izuzeću. Međutim, čim država članica odluči odobriti paket potpora koji premašuje prag prijave, cjelokupni iznos podliježe obvezi prijave i njegova će se kompatibilnost ocjenjivati na osnovi važećih smjernica. To je upravo ono što je izraženo i u uvodnoj izjavi 7. UOSI-ja, kada se navodi da su „državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora koje nisu obuhvaćene tom Uredbom i dalje bi trebale biti podložne obvezi prijave iz članka 88. stavka 3. Ugovora. Ta Uredba ne treba dovoditi u pitanje mogućnost da države članice prijave potpore čiji se ciljevi podudaraju s ciljevima koje obuhvaća ta Uredba. Takve potpore Komisija ocjenjuje posebno na temelju uvjeta navedenih u toj Uredbi i u skladu s kriterijima utvrđenim u pojedinim smjernicama ili okvirima koje je donijela Komisija kad god je predmetna mjera potpore unutar područja primjene tog određenog instrumenta.”

(104)

Prije nego što Komisija donese odluku o prijavljenoj potpori, država članica može povući prijavu i odobriti potporu na osnovi važeće uredbe o skupnom izuzeću, ako se iznos potpore smanji na iznos praga prijave ili ispod njega, a sve se odredbe primijenjenog skupnog izuzeća poštuju.

(105)

Mađarska tijela pozivaju se na prijašnju Komisijinu praksu donošenja odluka (38). Komisija smatra da se okolnosti citiranog predmeta Ibiden ne mogu usporediti s ovim predmetom budući da je tadašnja odluka donesena po drugoj pravnoj osnovi (SRP 2000. – 2006.) i MSF 2002. (39), a ne uz primjenu USI RPU-a i SRP-a 2007. – 2013. U svakom slučaju, Komisija je tijekom proteklih godina razvila drukčiju praksu donošenja odluka (kao npr. u navedenim odlukama u predmetima Mondi i BMW).

(106)

Naposljetku, navedeni zaključci ostaju nepromijenjeni argumentom da je sudskom praksom utvrđeno da se države članice koje poštuju obvezu prijave iz članka 108. stavka 3. UFEU-a ne mogu dovesti u nepovoljniji položaj od onih koje su prekršile obvezu prijave. Komisija napominje da je u citiranoj presudi (40) taj argument iznesen u odnosu na procjenu kompatibilnosti mjere potpore provedene uz povredu obveza iz članka 108. stavka 3. UFEU-a. Sud je zaključio da bi dodatna obveza da se uzmu u obzir stvarni učinci potpore koja je već na snazi potaknula države članice da prijave projekte ulaganja Komisiji tek nakon što su oni završeni te bi zabranu iz članka 108. stavka 3. UFEU-a lišila učinkovitosti. Stoga Komisija smatra da sudska praksa na koju se pozivaju mađarska tijela nije mjerodavna u odnosu na obvezu prijave iz članka 108. stavka 3. UFEU-a.

(107)

Uzimajući u obzir navedeno, Komisija zaključuje da je potpora odobrena AHM-u nezakonita. Taj zaključak, međutim, ne utječe na procjenu njezine spojivosti s unutarnjim tržištem.

(108)

Cilj potpore je promicanje regionalnog razvoja. Budući da je ugovor o dodjeli za ulaganje bez radionice za prešanje potpisan 6. srpnja 2011. (a za radionicu za prešanje 26. rujna 2011.), samo uz obvezu odobrenja Komisije, Komisija smatra da je potpora dodijeljena prije srpnja 2014. te se stoga mora procijeniti – u skladu sa stavkom 188. SRP-a 2014. – 2020. – na osnovi SRP-a 2007. – 2013., a posebice njegovih odredaba o regionalnim potporama velikim projektima ulaganja iz stavka 68. Ako Komisija iz primjedaba koje je zaprimila kao odgovor na pokretanje službenog ispitivanja u propisanom roku ne može u okviru službenog ispitivanja bez dvojbe zaključiti da pragovi iz stavka 68. točke (a) i stavka 68. točke (b) SRP-a 2007. – 2013. nisu premašeni, obvezna je izvršiti detaljnu procjenu na temelju kriterija iz KDP-a.

(109)

Komisija mora provesti svoju procjenu u tri koraka:

(110)

Komisija je već u stavku 54. odluke o pokretanju postupka utvrdila da potpora ispunjava opće kriterije spojivosti iz SRP-a 2007. – 2013. U službenom ispitivanju nisu otkriveni elementi kojima bi se ova ocjena dovela u pitanje. Komisija pogotovo napominje sljedeće:

(111)

S obzirom na ta razmatranja, Komisija smatra da su ispunjeni standardni kriteriji spojivosti iz SRP-a.

(112)

Komisija je u uvodnoj izjavi 105. navela da će, ako joj primjedbe koje dobije kao odgovor na pokretanje službenog ispitivanja ne omoguće da bez dvojbe zaključi da pragovi iz stavka 68. točaka (a) i (b) nisu premašeni, izvršiti detaljnu procjenu projekta ulaganja na temelju KDP-a. Komisija mora ocijeniti navode li te primjedbe na taj zaključak.

(113)

U stavku 65. odluke o pokretanju postupka Komisija je smatrala da su za potrebe stavka 68. SRP-a 2007. – 2013. proizvodi na koje se odnosi projekt ulaganja osobni automobili iz tržišnih segmenata A0, A i B u skladu sa segmentacijom POLK.

(114)

U uvodnoj izjavi 80. odluke o pokretanju postupka Komisija je točnu definiciju mjerodavnog tržišta proizvoda ostavila otvorenom i razmotrila sve prihvatljive alternativne definicije tržišta, uključujući pogotovo najužu segmentaciju za koju su dostupni podaci. Budući da će AHM proizvoditi automobile i dijelove karoserije za automobile segmenata A i B, a budući da bi ih teoretski mogao proizvoditi i za automobile iz segmenta A0, Komisija je smatrala da bi se ti pojedinačni segmenti kao i kombinirani segmenti od A0 do B i od A do B u ovom slučaju trebali smatrati mjerodavnim prihvatljivim tržištima proizvoda.

(115)

U svojim primjedbama na odluku o pokretanju postupka (kako je opisano u uvodnim izjavama 44. – 46. ove odluke), Mađarska je zadržala svoje stajalište koje je već izraženo u odluci o pokretanju postupka, a da nije dodala nove primjedbe ili informacije koje nisu već iznesene u fazi preliminarnog ispitivanja. Mađarska je pogotovo zadržala stajalište da se kao mjerodavno tržište proizvoda treba definirati kombinirana skupina segmenata vozila iz segmenata A0, A i B te da se zemljopisno tržište treba definirati tako da obuhvaća najmanje kombinirano tržište cijele Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Kine (a ne samo tržište EGP-a).

(116)

Što se tiče tržišta proizvoda, Komisija smatra sljedeće: odlukom o provedbi detaljne procjene ne prejudicira se ishod te detaljne procjene spojivosti. Međutim, prije nego što odobri potporu, Komisija mora biti uvjerena da će se pozitivnim doprinosom iz mjere potpore u svakom slučaju nadoknaditi njezini negativni učinci na trgovinu i tržišno natjecanje. Stoga, radi odlučivanja o tome hoće li se provesti detaljna procjena spojivosti neke mjere potpore, definicija tržišta proizvoda treba biti što je moguće uža, uzimajući u obzir specifična obilježja automobila koji će se proizvoditi.

(117)

Praksa primjene najuže moguće definicije tržišta utemeljene na pojedinačnim segmentima u automobilskoj industriji dobro je utemeljena u usporedivim odlukama, uključujući konačne odluke (43).

(118)

Praksa ovih predmeta utemeljena je na ekonomskim razmatranjima mjerodavnima za tržišno natjecanje budući da se temelji na stajalištu da konkurenti u svim tržišnim segmentima, uključujući i najmanji mogući segment, zaslužuju zaštitu od aktera dominantnih na tržištu.

(119)

Točnije, ovaj pristup utemeljen je na teoriji da zamjenjivost dvaju proizvoda na strani potražnje postoji ako ih potrošači smatraju zamjenjivima u pogledu njihovih obilježja, cijene i predviđene uporabe. Svojom praksom ispitivanja tržišnih udjela čak i u najmanjem mogućem segmentu tržišta automobila za koji su dostupne informacije Komisija slijedi upravo tu logiku: tj. ona smatra da je zamjenjivost u pogledu cijene, obilježja i predviđene uporabe najintenzivnija među proizvodima iz istog segmenta. U tom smislu primjena najužeg mogućeg tržišnog segmenta kao jednog prihvatljivog tržišta odražava logiku točke 28. Smjernica za horizontalna spajanja (44), u kojoj se navodi kako se „Proizvodi […] u okviru mjerodavnog tržišta mogu razlikovati tako što su neki proizvodi bolja zamjena od drugih. Što je veća razina zamjenjivosti među proizvodima poduzeća koja se spajaju, veća je vjerojatnost da će poduzeća koja se spajaju u većoj mjeri povećati cijene. […] Veća je vjerojatnost da će poticaj poduzeća koja se spajaju za povećanje cijena biti smanjen u slučajevima kada konkurentska poduzeća proizvedu proizvode koji su bliska zamjena za proizvode poduzeća koja se spajaju nego u slučajevima kada ona nude manje bliske zamjene […]”

(120)

To je razlog zašto se konvencionalni automobili tradicionalno dijele na segmente i zašto automobilska industrija modele razvrstava u razne dobro poznate segmente. Za tim se razmatranjem povodila praksa Komisije u utvrđivanju mjerodavnog tržišta u predmetima povezanima s automobilskom industrijom i u pogledu pojedinačnih segmenata, a to je i razlog zašto je Mađarska u prošlosti iznosila argumente povezane s mjerodavnim tržištem u ovom i u drugim predmetima u smislu segmenata.

(121)

Mađarska nije podnijela dodatne argumente koji bi proturječili ovom stajalištu. Osim toga, Komisija tijekom službenog ispitivanja nije zaprimila informacije od trećih osoba koje bi joj omogućile bolje razumijevanje segmentacije tržišta. Komisija stoga zadržava svoj pristup da ostavi otvorenom točnu definiciju mjerodavnog tržišta proizvoda i primijeni pristup definicija prihvatljivog alternativnog tržišta, kojima se definiraju pojedinačni segmenti automobila (uključujući i najužu segmentaciju za koju su dostupni podaci). Stoga Komisija i dalje smatra da bi se pojedinačni segmenti A0, A i B kao i kombinirani segmenti od A0 do B i od A do B u ovom slučaju trebali smatrati mjerodavnim prihvatljivim tržištima proizvoda (45).

(122)

U odnosu na zemljopisno tržište Komisija zadržava svoju početnu procjenu iz odluke o pokretanju postupka (vidjeti uvodnu izjavu 87. odluke o pokretanju postupka) da je mjerodavno tržište EGP-a ili veće tržište; Komisija ne može isključiti mogućnost da se zemljopisno tržište ograniči na tržište EGP-a.

(123)

Komisija napominje da Mađarska zadržava argumente koje je već iznijela u preliminarnom ispitivanju, ali tijekom službenog ispitivanja nije dostavila nikakve dodatne elemente ili informacije (vidjeti uvodnu izjavu 47. ove odluke). Komisija smatra kako su ti argumenti nedostatni da razbiju zabrinutost da bi se zemljopisno tržište moglo ograničiti na tržište EGP-a. Komisija pogotovo smatra sljedeće:

(124)

Činjenica da su veliki proizvođači automobila aktivni na međunarodnoj razini te u svjetskom tržišnom natjecanju nije dovoljan dokaz da su pojedinačna tržišta integrirana i da tvore jedinstveno svjetsko tržište (ili kombinirano tržište cijele Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Kine). Isto se odnosi i na argument da deset najvećih POO-ova ima proizvodne lokacije i sustave distribucije diljem svijeta. Zapravo, Komisija smatra da bi se nestabilnost valutnog tečaja mogla navesti kao jedan faktor koji je potaknuo POO-ove da izgrade proizvodna postrojenja na lokacijama koje su bliže regionalnoj potražnji, a isto se može odnositi i na politike učinkovite zaštite (visoke tarife na uvoze krajnjih proizvođača, niske tarife na intermedijarne proizvode, davanje poticaja lokalnoj proizvodnji/montaži). Treći argument za postojanje svjetskih proizvodnih struktura, unatoč neintegriranim tržištima, činjenica je da određene države dopuštaju uvoz jedino ako se paralelno uspostave zajednički pothvati za lokalnu proizvodnju. Globalna prisutnost glavnih aktera kao proizvođača stoga nije sama po sebi pokazatelj postojanja svjetskog tržišta (ili tržišta šireg od EGP-a). Slično tome, postojanje distribucijskih sustava rasprostranjenih diljem svijeta ne predstavlja dokaz da je to tržište globalno (ili šire od EGP-a) iz perspektive tržišnog natjecanja. Činjenica da društvo AUDI AG/VW Group želi opskrbljivati svjetsko tržište trima ili četirima modelima automobila, te opskrbljivati svjetsko tržište, osim Kine, modelima A3 Sedan sa samo jedne lokacije, jednako je tako nedostatna da bi potkrijepila zaključak da je zemljopisno tržište šire od EGP-a.

(125)

Argument da je visoka razina trgovinskih tokova, npr. činjenica da se oko 13 % automobila u segmentu A i više od 25 % automobila u segmentu B iz proizvodnje EGP-a izvozi u druge regije svijeta, jednako je tako nedostatan da bi se dokazalo postojanje globalnog tržišta (ili ovdje šireg od EGP-a). Komisija smatra da, dok se zahvaljujući trgovinskim tokovima može dobiti uvid u stupanj integracije različitih zemljopisnih područja sagledavanjem važnosti uvoza i izvoza u odnosu na razine lokalne proizvodnje i potrošnje, samo postojanje trgovinskih tokova nije dovoljan dokaz da bi se smatralo da postoji integrirano zemljopisno tržište. Zapravo, iako se mogu provoditi isporuke između EGP-a i drugih regija, to ne znači da su tržišta integrirana u smislu da uvjeti na jednom tržištu (npr. cijene) utječu na uvjete na drugom tržištu. To je posebice slučaj ondje gdje se zamijećene isporuke odnose prvenstveno na isporuke samih proizvođača, za razliku od isporuka neovisnih uvoznika i izvoznika koji se bave arbitražom cijena. Cijene mogu u potpunosti ovisiti o pojedinačnom tržištu (npr. mogu biti visoke na jednom tržištu, a niske na drugom) i ne biti usklađene s uvjetima navodno integriranog tržišta. Analiza trgovinskih tokova ne pruža odgovor na načelno pitanje pri određivanju tržišta, a to je može li se uvozima ili izvozima poraziti povećanje cijena na lokalnom tržištu. Komisija napominje da Mađarska nije dostavila daljnje empirijske materijale kojima bi se dokazalo postojanje korelacijskih cjenovnih kretanja ili reaktivnost neto uvoza na promjene relativnih cijena.

(126)

Komisija priznaje da se važnost prepreka trgovini s vremenom smanjuje. Bez obzira na to, Komisija je uvjerena da su jedan od glavnih faktora za prekooceansku proizvodnju i odluke o preseljenju proizvođača automobila iz EU-a prepreke pristupu tržištu na ciljnim tržištima. Prepreke visokih tarifa i dalje ozbiljno narušavaju pristup izvoznicima iz EU-a, posebno u Aziji. Netarifne prepreke, uključujući nepraktične i diskriminirajuće uvjete certificiranja, potrebu za dodatnim ispitivanjem, trošarine itd., snažno utječu na izvoz vozila iz EU-a na tržišta jugoistočne Azije, Kine i Južne Amerike. Komisija priznaje da su Sjedinjene Američke Države daleko najvažnije odredište ukupnih izvoza automobila iz EU-a. Međutim, EU i SAD imaju bitno različite pristupe regulaciji i nadzoru tržišta. Takve regulatorne razlike vjerojatno su i danas najveća prepreka pristupu izvozima automobila iz EU-a u SAD.

(127)

Komisija je nadalje na primjeren način uzela u obzir argumente iznesene u odnosu na sve manje troškove prijevoza. Komisija u tom pogledu nije u potpunosti uvjerena. Budući razvoji u pogledu sve manjih troškova transporta ne mogu se jasno potvrditi u trenutačnom gospodarskom stanju kada cijene goriva fluktuiraju. Stoga se spomenuto buduće smanjenje troškova ne može uzeti zdravo za gotovo.

(128)

Mađarska tijela dostavila su i analizu korelacija cijena automobila za uzorak od deset europskih zemalja u segmentima A i B u razdoblju između 1K2005. i 2K2010., kao i analizu korelacija između triju parova europskih zemalja, a to su Njemačka i Francuska, Njemačka i Italija te Njemačka i Ujedinjena Kraljevina u istom razdoblju. Svrha te analize je da pokaže da je korelacija cijena u Sjevernoj Americi i prosječne cijene u deset odabranih zemalja EGP-a usporediva s korelacijom cijena automobila u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Ujedinjenoj Kraljevini. Zaključuju da se analizom podržava zaključak da bi se Sjeverna Amerika i EGP trebali smatrati jedinstvenim zemljopisnim tržištem. S obzirom na to nije sporno da su ove potonje zemlje na istom zemljopisnom tržištu, to a fortiori znači da bi i Sjeverna Amerika i EGP trebali biti na istom zemljopisnom tržištu.

(129)

Komisija napominje da je skup podataka na kojima je izvršena analiza koju su dostavila mađarska tijela utemeljen, za svaki od razmatranih tržišnih segmenata (segmenti A i B) te za svako od navedenih šest zemljopisnih područja, tj. Sjevernu Ameriku, uzorak od deset zemalja EGP-a, Njemačku, Francusku, Italiju i Ujedinjenu Kraljevinu, na skupu od 22 podatkovne točke koje pokrivaju razdoblje od 1K2005. do 2K2010. Analiza odnosa provedena je na razini indeksa i u vezi s razlikom među indeksima (46).

(130)

Navedena analiza odnosa provedena je na temelju Fisherovog lančanog indeksa. Fisherov lančani indeks, poput općih indeksa cijena, ima svrhu evaluacije razvoja cijena za određenu košaricu proizvoda u nekoj regiji za određeni vremenski interval. To postiže obračunom normaliziranog ponderiranog prosjeka cijena. Kod prosječne cijene stoga se uzima u obzir relativna potrošnja robe u košarici te se smanjuje radi prilagodbe jednom referentnom razdoblju (47). Postoji više načina za izračun indeksa, a u ekonomskoj je literaturi utvrđeno više indeksa. Fisherov je indeks izvedeni indeks, jer je to (geometrijski) prosjek dvaju drugih indeksa poznatih kao Paasheov i Laspeyresov indeks. U ovom konkretnom slučaju mađarska tijela isto tako predlažu verziju Fisherovog indeksa koja je „lančana”. To znači da se promjena cijena ne odnosi na razdoblje neposredno prije, nego se odnosi na referentno razdoblje odabrano za normalizaciju.

(131)

Rezultati dobiveni za segment A su kako slijedi: korelacija između cjenovnog indeksa za Sjevernu Ameriku i cjenovnog indeksa za uzorak od odabranih deset zemalja EGP-a iznosi 0,94. U ovoj studiji utvrđeno je da je to slično korelaciji među indeksima cijena za Njemačku i Francusku, Italiju i Ujedinjenu Kraljevinu koji iznose od 0,90 do 0,95.

(132)

Kao prvo, Komisija nema prigovora primjeni indeksa, a posebice primjeni Fisherovog lančanog indeksa. Međutim, Komisija ima dvojbe u vezi s temeljnim podacima koji su korišteni za izračun tog indeksa. Zapravo se ne može isključiti da iz nekog kompozicijskog učinka može proizaći lažna korelacija uzrokovana sličnim (zajedničkim) tendencijama uzoraka potrošnje (određivanje pondera u indeksu, npr. pomak prema skupljim modelima iz segmenta) umjesto tendencijama stvarnih cijena.

(133)

Kao drugo, Komisija napominje da se analiza provodi na razinama jednostavnih indeksa, dok bi se analiza korelacije tipično trebala pobrinuti za postojanje zajedničkih trendova cijena (potaknutih npr. zajedničkim trendovima troškova), da bi ih se isključilo i da bi se izbjegle lažne korelacije. To se naziva djelomičnom korelacijom. Ova analiza nije provedena, stoga bi sve takve korelacijske vrijednosti mogle biti lažne.

(134)

Kao treće, vrijedi napomenuti da razina korelacije koja se čini visokom (kao u ovom slučaju) također može biti lažna ako vremenski okviri nisu stacionarni, tj. kada postoji vremenski trend. Dobro je poznato da je kada dva vremenska okvira nisu stacionarna razina korelacije umjetno visoka. Dobra praksa pokazuje da je analiza korelacije smislena kada su vremenski okviri stacionarni. Stoga se korelacijskim vrijednostima proizašlim iz nestacionarnih vremenskih okvira ne treba pridavati dokazna vrijednost. U ovom slučaju obje su serije indeksa nestacionarne i pokazuju jasan trend. To baca dvojbu na valjanost korelacijskih rezultata. Treba napomenuti da mađarska tijela ovo prepoznaju i objašnjavaju da je stoga bolje prvo učiniti seriju stacionarnom bilježenjem razlika (tj. uklanjanjem vremenskog okvira) i izračunom korelacija kod tih izmijenjenih vremenskih serija. Došli su do zaključka da su korelacijske vrijednosti usporedive te bi se stoga u opseg zemljopisnog tržišta trebala uključiti Sjeverna Amerika.

(135)

Komisija smatra da je ta analiza nevaljana. Zapravo, rezultati korelacije izmijenjene vremenske serije cijena (nakon uklanjanja vremenskog trenda) za Sjevernu Ameriku i uzorak od deset odabranih zemalja EGP-a, Njemačku i Francusku, Njemačku i Italiju te Njemačku i Ujedinjenu Kraljevinu su 0,39, 0,60, 0,60 i 0,55. Ukupna korelacija između Sjeverne Amerike i uzorka od deset odabranih zemalja EGP-a stoga je prilično niska (0,39), a posebice je znatno niža od referentnih korelacija izračunatih za promjene Fisherovog lančanog indeksa cijena između Njemačke i Francuske, Njemačke i Italije te Njemačke i Ujedinjene Kraljevine.

(136)

Ne čini se da ti dokazi potkrjepljuju zaključak da mjerodavno zemljopisno tržište za segment A obuhvaća i Sjevernu Ameriku. Nadalje, čini se da analiza korelacije počiva na nekim pojednostavljenim pretpostavkama koje nisu u dovoljnoj mjeri prepoznate ili ispitane, kao npr. odsustvo uobičajenih šokova i postojanje potencijalno različitih vremenskih trendova. Osim toga, rezultati korelacijskog testa, ako su pouzdani, prije će potkrijepiti pretpostavku užeg opsega zemljopisnog tržišta.

(137)

S obzirom na to da tržišni udio za korisnika potpore na tržištu EGP-a za segment A premašuje 25 %, prag testa na temelju stavka 68. točke (a), iznad kojeg je obvezna detaljna procjena, u svakom je slučaju premašen. Stoga nije nužno razmatrati rezultate za segment B. Mađarska nije dostavila korelacijske rezultate za segment A0.

(138)

S obzirom na navedeno, i budući da Komisija tijekom službenog ispitivanja nije zaprimila dodatne informacije uz pomoć kojih bi mogla zaključiti da je mjerodavno zemljopisno tržište šire od EGP-a, ona zadržava svoj zaključak da je mjerodavno zemljopisno tržište – neovisno o odabranoj definiciji tržišta proizvoda – EGP ili šire. Opet, Komisija naglašava da je obvezna provjeriti hoće li se pozitivnim doprinosom mjere potpore u svakom slučaju nadoknaditi njegovi negativni učinci na trgovinu i tržišno natjecanje. Stoga, radi odlučivanja o tome hoće li se provesti detaljna procjena spojivosti neke mjere potpore, definicija zemljopisnog tržišta treba biti što je moguće uža, uzimajući u obzir specifična obilježja automobila koji će se proizvoditi.

(139)

Komisija je provela test iz stavka 68. točke (a) SRP-a na svim prihvatljivim tržištima proizvoda i zemljopisnim tržištima da bi provjerila premašuje li korisnikov tržišni udio prije i nakon ulaganja 25 %.

(140)

S obzirom na činjenicu da se nisu mogli utvrditi pojedinačni mjerodavni proizvod niti pojedinačno zemljopisno tržište, morali su se uzeti u obzir rezultati za sva moguća tržišta. Tržišni udio društva VW Group zauzima više od 25 % u pojedinačnim te kombiniranim segmentima A i B u EGP-u u svim predmetnim godinama. U kombiniranom segmentu A0, A i B unutar EGP-a, prag od 25 % premašen je od 2011. godine. Komisija stoga zaključuje da je prag iz stavka 68. točke (a) u svakom slučaju premašen, bez obzira na to koja je definicija tržišta proizvoda, te da stoga nije potrebno donijeti odluku o određenoj definiciji tržišta proizvoda.

(141)

Budući da rezultat testa na temelju stavka 68. točke (a) zahtijeva provođenje detaljne procjene potpore, nije potrebno donijeti definitivno stajalište o ishodu testa na temelju stavka 68. točke (b).

(142)

S obzirom na to da je premašen mjerodavni prag iz testa na temelju stavka 68. točke (a), Komisija je nakon pokretanja postupka u skladu s člankom 108. stavkom 2. Ugovora odlučila provesti detaljno ispitivanje o tome je li potpora potrebna kako bi se osigurao poticajni učinak ulaganja te nadmašuju li koristi koje donosi predmetna mjera potpore učinak narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu između država članica.

(143)

Detaljna procjena provodi se na temelju KDP-a.

(144)

Regija Zapadno Podunavlje ispunjava uvjete za regionalnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a. Komisija prima na znanje pozitivne regionalne učinke ulaganja koje je iznijela Mađarska (vidjeti uvodnu izjavu 56.) te smatra da učinci nastanka izravnih i neizravnih radnih mjesta, potencijal privlačenja dodatnih dobavljača i pružatelja usluga, prijenos znanja u regiju i unaprjeđenje regionalnih vještina posebno predstavljaju važan doprinos razvoju regije i postizanju cilja kohezije EU-a.

(145)

U stavcima 17. i 18. KDP-a naglašava se da su državne potpore u obliku subvencija ulaganja tek jedno od sredstava za nadvladavanje neuspjeha na tržištu te promicanje gospodarskog razvoja u regijama u nepovoljnom položaju. Potpore predstavljaju prikladan instrument ako nude određene prednosti u usporedbi s drugim mjerama politike. U skladu sa stavkom 18. KDP-a jedino „mjere za koje su države članice razmatrale i druge mogućnosti politika i za koje su utvrđene prednosti uporabe selektivnog instrumenta, poput državnih potpora određenom poduzeću, smatraju se primjerenim instrumentom”.

(146)

Mađarska je objasnila da su već poduzete opće mjere potpore gospodarskom razvoju na nacionalnoj i regionalnoj razini kod temeljnih infrastrukturnih i proizvodnih faktora, ali regija je i dalje među regijama EU-a koje su u nepovoljnom položaju. Komisija smatra da su projekti razvoja infrastrukture i druge opće mjere same po sebi nedostatne za smanjenje regionalnih razlika.

(147)

Mađarska je temeljila svoje objašnjenje i na prikladnosti instrumenta potpore za gospodarsko stanje u regiji Zapadno Podunavlje te je podnijela dokaze kojima se pokazuje da je regija u nepovoljnom položaju u usporedbi sa susjednim regijama u Austriji (Gradišće) i Slovačkoj (Bratislavský kraj). Istodobno, ekonomski pokazatelji za Zapadno Podunavlje nalaze se blizu mađarskog prosjeka. Bez obzira na to, Komisija napominje da se – kao što pokazuje status Zapadnog Podunavlja kao regije koja ispunjava uvjete za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a s najvišom dopuštenom stopom intenziteta potpore od 30 % – socioekonomska situacija u Zapadnom Podunavlju nalazi ispod razine prosjeka EU-a.

(148)

Uzimajući u obzir navedeno, Komisija zaključuje da je mjera potpore prikladan instrument za postizanje cilja regionalnog razvoja u predmetnoj potpomognutoj regiji.

(149)

S obzirom na to da postoji mnogo valjanih razloga za lociranje ulaganja u određenoj regiji, čak i bez odobravanja potpore, KDP obvezuje Komisiju da detaljno provjeri je li potpora potrebna za ostvarivanje poticajnog učinka za ulaganje. Cilj je te detaljne procjene utvrditi pridonosi li potpora uistinu promjeni korisnikova ponašanja, tako da će on poduzimati (dodatna) ulaganja u predmetnu potpomognutu regiju. U tom se kontekstu od države članice zahtijeva i da dostavi sveobuhvatan opis protučinjeničnog scenarija u kojemu se korisniku ne bi odobrila potpora. Komisija mora te scenarije smatrati realnima. Provjera materijalnog poticajnog učinka više je od provjere jesu li ispunjeni službeni uvjeti u odnosu na poticajni učinak iz SRP-a 2007. – 2013. (vidjeti stavak 68. SRP-a 2007. – 2013.).

(150)

U stavku 22. KDP-a navodi se da se (materijalni) poticajni učinak može dokazati u slučaju dvaju mogućih scenarija: u nedostatku potpore ulaganje uopće se ne bi izvršilo budući da bez potpore ulaganje ne bi bilo profitabilno za društvo niti na jednoj lokaciji (scenarij 1.); u nedostatku potpore ulaganje bi se provelo na drugoj lokaciji u EU-u (scenarij 2.).

(151)

Na temelju KDP-a država članica obvezna je dokazati Komisiji postojanje poticajnog učinka potpore te dostaviti jasne dokaze o tome da je potpora imala učinkovit utjecaj na odabir ulaganja ili mjesta. Time je teret dokaza u odnosu na postojanje poticajnog učinka na državi članici. Stavak 25. KDP-a upućuje na to da bi država članica mogla dokazati postojanje poticajnog učinka potpora dostavljanjem isprava o poduzeću iz kojih se vidjeti da je napravljena usporedba između troškova i koristi smještanja u potpomognuto područje odabrano za ulaganje s onima u drugom području. Država članica poziva se da se osloni na financijska izvješća, interne poslovne planove i dokumente u kojima su razrađeni različiti scenariji ulaganja.

(152)

Komisija napominje da su mađarska tijela dostavila tražene informacije (vidjeti uvodnu izjavu 60.) u obliku sveobuhvatnih, aktualnih i autentičnih dokaza kojima je dokumentiran višefazni proces odlučivanja u društvima VW Group i AUDI AG u odnosu na odluku o ulaganju i mjestu, navodeći da potpora AHM-u pripada scenariju 2. i objašnjavajući protučinjenični scenarij u koji je osim Győra uključeno i više alternativnih lokacija (kombinacije lokacija) koje se nalaze u [zemlja 1. i zemlja 2. unutar EGP-a].

(153)

Među tim su lokacijama postojeća mjesta u Győru, [lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u prihvatljivom za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a], [lokacija 1. u nepotpomognutom području unutar EGP-a] i [lokacija 3. u nepotpomognutom području u EGP-u]. Dok se Győr i [lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u prihvatljivom za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a] nalaze u potpomognutim regijama (s najvećim dopuštenim stopama intenziteta potpora od 30 % i 15 %, na datum prijave), [lokacija 1. u nepotpomognutom području unutar EGP-a] i [lokacija 3. u nepotpomognutom području u EGP-u] nalaze se u nepotpomognutim regijama u [zemlja 2. u EGP-u].

(154)

Izračuni i procjene troškova za te četiri mogućnosti provedeni su na istoj razini preciznosti. Mogućnosti koje uključuju mjesta u [lokacija 3. u nepotpomognutom području u EGP-u] (mogućnosti A i B) isključene su već u […] 2010., s obzirom na to da je postrojenje u [lokacija 3. u nepotpomognutom području u EGP-u] doseglo svoja ograničenja u pogledu kapaciteta proizvodnje i ulaganje bi zahtijevalo velike strukturne rashode koji bi uzrokovali povećanje ukupnih troškova. Stoga su kao konkurentne mogućnosti ostale samo mogućnost C (proizvodnja modela A3 Sedan i Audi TT u [lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u prihvatljivom za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a] i proizvodnja modela A3 Cabriolet u [lokacija 1. u nepotpomognutom području u EGP-u]) te mogućnost D (proizvodnja svih četiriju modela u Győru).

(155)

U daljnjem procesu planiranja provedeno je više izračuna i procjena troškova. Dostavljeni dokumenti pokazuju da su ti izračuni utemeljeni na istim pretpostavkama i Mađarska je objasnila da su tijekom postupka odlučivanja procjene troškova za mogućnost C i mogućnost D održane na istoj razini točnosti. Dokumenti upućuju i na to da su ti izračuni bili usporedivi.

(156)

Komisija napominje i da je društvo AUDI AG ispitivalo mogućnost državne potpore već u ranim fazama odlučivanja o ulaganju i lokaciji. Zahtjev za potporu koji je korisnik podnio 5. ožujka 2010., potvrda Mađarske od 26. ožujka 2010. da ulaganje načelno ispunjava uvjete za potporu, kao i početna ponuda Mađarske za potporu od 30. ožujka 2010. uslijedili su prije nego što je bilo koja od mogućnosti eliminirana. Procjene troškova iznesene pred Upravnim odborom Grupe […] 2010. već su obuhvaćale potencijalnu državnu potporu koju bi odobrila Mađarska. U tom je razdoblju uzeta u obzir i potencijalna potpora [zemlja 1. EGP-a], ali je poslije odbačena, s obzirom na to da ostvarenje potpore u [zemlja 1. EGP-a] ne bi bilo realno (48).

(157)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 80. ove odluke, konačna procjena troškova proizvodnje za tu lokaciju rezultirala je troškovnim nedostatkom u iznosu od 143,3 milijuna EUR za mogućnost D (Győr) u usporedbi s mogućnošću C ([lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u prihvatljivom za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a] i [lokacija 1. u nepotpomognutom području u EGP-u]) u vrijeme kada su te dvije mogućnosti ulaganja i lokacije iznesene K-VAI-ju na konačnu odluku 14. prosinca 2010. Kako je dokumentirano u zapisniku sa sastanka K-VAI-ja, na osnovi te protučinjenične analize te određenih kvalitativnih kriterija, kao i na osnovi dostupnosti državnih potpora, 14. prosinca 2010. K-VAI odlučio je smjestiti projekt ulaganja u Győr.

(158)

Komisija potvrđuje svoje stajalište (vidjeti uvodnu izjavu 110. ove odluke) koje je zauzela već i u odluci o pokretanju postupka, da su ispunjeni službeni uvjeti u odnosu na poticajni učinak, utvrđeni u stavku 38. SRP-a 2007. – 2013.: i. u odnosu na bespovratna sredstva – kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 23. ove odluke – korisnik potpore podnio je zahtjev za potporu, a tijelo nadležno za upravljanje programom potpora potom je potvrdilo u pismenom obliku da nakon provođenja detaljne ocjene projekt u načelu ispunjava uvjete za stjecanje prava na potporu koji su utvrđeni programom potpora, a sve to prije početka rada na projektu; ii. u odnosu na poreznu olakšicu, kako je opisano u uvodnoj izjavi 24. ove odluke, korisnik je podnio zahtjev dovoljno vremena prije početka radova, a budući da na poreznu olakšicu ima zakonsko pravo – koje podliježe odobrenju Komisije – nije postojala potreba da korisnik čeka bilo koju preliminarnu potvrdu mađarskih tijela o ispunjavanju uvjeta za stjecanje prava na potporu.

(159)

Komisija smatra, s obzirom na materijalni poticajni učinak, da je potpora imala učinkovit utjecaj na odabir lokacije ulaganja: Odluka društva VW Group da predmetno ulaganje smjesti u Győr donesena je tek nakon što je potvrđeno da bi projekt ulaganja ispunjavao uvjete za državnu potporu te bi dobio podršku javnih tijela, a K-VAI (tijelo nadležno za donošenje konačne odluke u vezi s ulaganjem i lokacijom) bi odobrio lokaciju uz uvjet dostupnosti državne potpore. Stoga Komisija smatra, u skladu sa stavcima 23. i 25. KDP-a, da je protučinjenični scenarij koji je iznijela Mađarska realan i potkrijepljen autentičnim i aktualnim dokazima. Potpora stoga ima stvaran (materijalan) poticajni učinak. Smanjenjem razlike u održivosti u korist Győra potpora je pridonijela promjeni odluke društva korisnika o lokaciji. Bez potpore ulaganje ne bi bilo provedeno u Győru.

(160)

Da bi potpora bila razmjerna, iznos i intenzitet potpore moraju biti ograničeni na minimum koji je potreban da bi se ulaganje izvršilo u potpomognutoj regiji.

(161)

Regionalna potpora načelno se smatra razmjernom ozbiljnosti problema kojima su pogođene potpomognute regije, ako ona poštuje važeću najveću stopu za regionalne potpore, uključujući automatsko, postupno smanjivanje najveće stope za regionalne potpore kod velikih projekata ulaganja (koje je već dio važeće karte regionalnih potpora). Intenzitet potpore koji se u ovom slučaju primjenjuje nije veći od najvećih dopuštenih stopa regionalne potpore korigiranih mehanizmom prilagodbe, kao što je već utvrđeno u uvodnoj izjavi 110. ove odluke.

(162)

Uz opće načelo razmjernosti koje sadržava SRP 2007. – 2013., KDP-om je uvjetovana provedba detaljnije procjene. U slučaju scenarija 2. KDP-a potpora se smatra razmjernom ako je jednaka razlici između neto troškova korisnika za ulaganja u potpomognutu regiju i neto troškova za ulaganja u alternativnu lokaciju.

(163)

Komisija smatra, na temelju dostavljene dokumentacije (vidjeti uvodne izjave od 79. do 82.), da je potpora ograničena na potrebni iznos s obzirom na to da ne premašuje razliku u troškovima između mogućnosti D (ulaganje smješteno u Győru) i mogućnosti C (ulaganje smješteno u [lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u prihvatljivom za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a] i [lokacija 1. u nepotpomognutom području u EGP-u]). Izračun proveden u vrijeme protučinjenične analize pokazuje da je bez potpore Győr bio skuplji za 144,3 milijuna EUR (u sadašnjoj vrijednosti iz 2010.) od kombinacije lokacija [lokacija 2. u potpomognutom području u EGP-u prihvatljivom za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a] i [lokacija 1. u nepotpomognutom području u EGP-u].

(164)

Taj nedostatak prouzročen troškovima iznosi 153,8 milijuna EUR u uvjetima primjenjivima za 2013., godinu koja se primjenjuje u izračunu potpore, te stoga i na razmjernost.

(165)

Razlika izazvana većim jednokratnim rashodima mogla bi se smanjiti uz pomoć možebitne državne potpore. U odnosu na potporu u iznosu od 133,3 milijuna EUR u sadašnjoj vrijednosti iz 2013., mogućnost D i dalje ima troškovni nedostatak u iznosu od 20,5 milijuna EUR u usporedbi s mogućnošću C. Komisija napominje da je društvo Volkswagen Group prihvatilo preostali iznos troškovnog nedostatka zbog određenih nemjerljivih prednosti Győra, kao npr. mogućnosti proizvodnje svih četiriju derivata MQB-a u jednom postrojenju marke AUDI, te smatra da je razmjernost potpore dokazana.

(166)

U stavku 40. KDP-a navedeno je da „ako […] se na temelju protučinjenične analize može zaključiti da bi se, u nedostatku potpora, ulaganja u bilo kojem slučaju ostvarila, iako bi vjerojatno bila usmjerena na drugo mjesto (2. scenarij), te ako su potpore razmjerne, moguća ukazivanja na narušavanje poput visokog tržišnog udjela i povećanja kapaciteta na tržištu koje ostvaruje slabe rezultate u načelu bila bi jednaka bez obzira na potporu.”

(167)

S obzirom na to da se mjerom potpore potpomaže odluka o ulaganju scenarija 2. te je potpora ograničena na minimum, nisu utvrđeni negativni učinci na tržišno natjecanje. Ulaganje bi se ostvarilo na drugoj lokaciji, što bi u bilo kojem slučaju uzrokovalo jednaku razinu narušavanja. Stoga Komisija smatra da potpora nema negativnih učinaka na tržišno natjecanje.

(168)

U skladu sa stavkom 53. KDP-a, kada bi bez potpore ulaganje bilo smješteno u siromašniju regiju (više regionalnih hendikepa – veći najviši dopušteni intenzitet regionalnih potpora) ili u regiju za koju se smatra da ima iste regionalne hendikepe kao i ciljna regija (isti najviši dopušteni intenzitet regionalnih potpora), to bi predstavljalo negativan element u ukupnom testu ravnoteže, koji vjerojatno neće biti nadoknađen nekim pozitivnim elementom, jer je to protivno samoj opravdanosti regionalnih potpora.

(169)

Budući da je Mađarska potvrdila da je AUDI odbacio mogućnost uspostavljanja novog proizvodnog pogona u istočnoj Europi u ranim fazama procesa odlučivanja i da se niti jedna postojeća lokacija većeg ili jednakog intenziteta potpora nije smatrala lokacijom na kojoj bi projekt bio izvediv (vidjeti bilješku 23.), Komisija smatra da potpora nema negativan učinak na koheziju koji bi bio protivan samoj opravdanosti regionalne potpore.

(170)

Nakon što je utvrđeno da potpora predstavlja poticaj za ulaganje u predmetnom području i da je primjerena, potrebno je usporediti pozitivne i negativne učinke potpore.

(171)

Procjena je potvrdila da mjera potpore ima poticajni učinak koji privlači ulaganje koje pruža važan doprinos razvoju regije u nepovoljnom položaju koja ispunjava uvjete za regionalnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a, bez lišavanja ulaganja bilo koje regije s istom ili višom najvećom dopuštenom stopom intenziteta potpora (nema negativnog učinka na koheziju). Komisija smatra da privlačenje ulaganja u siromašniju regiju više koristi koheziji unutar Unije nego kada bi isto ulaganje bilo smješteno u razvijeniju regiju. Kako je navedeno u stavku 53. KDP-a, Komisija smatra da će se „obično smatrati da su pozitivni učinci regionalne potpore kojima se tek nadoknađuje razlika neto troškova u odnosu na razvijeniju alternativnu lokaciju ulaganja […], na temelju testa ravnoteže, veći od bilo kakvih negativnih učinaka na alternativnoj lokaciji za novo ulaganje.”

(172)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da su, budući da je potpora razmjerna razlici u neto troškovima provedbe ulaganja na odabranoj lokaciji, u usporedbi s razvijenijom alternativnom lokacijom, pozitivni učinci potpore, u smislu njezinog cilja i prikladnosti, kao što je prethodno dokazano, veći od negativnih učinaka na alternativnoj lokaciji.

(173)

U skladu sa stavkom 68. SRP-a 2007. – 2013. te s obzirom na detaljnu procjenu provedenu na osnovi KDP-a, Komisija zaključuje da je potpora potrebna kako bi se osigurao poticajni učinak ulaganja te da koristi koje donosi predmetna mjera potpore nadmašuju učinak narušavanja tržišnog natjecanja i negativan utjecaj na trgovinu među državama članicama.

(174)

Komisija utvrđuje da je Mađarska nezakonito dodijelila regionalnu potporu u korist projekta ulaganja društva AHM kršeći članak 108. stavak 3. UFEU-a. Međutim, Komisija zaključuje da regionalna potpora ulaganju u korist trgovačkog društva AUDI HUNGARIA MOTOR Ltd. – dodijeljena prije 1. srpnja 2014. uz uvjet da dijelom podliježe odobrenju Komisije – ispunjava sve uvjete iz SRP-a 2007. – 2013. i iz KDP-a te se stoga može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a,