4.11.2016

Službeni list Europske unije

L 297/1

DIREKTIVA (EU) 2016/1919 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 26. listopada 2016.

o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 2. točku (b),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Svrha je ove Direktive osigurati učinkovitost prava na pristup odvjetniku, kao što je predviđeno Direktivom 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3), stavljanjem na raspolaganje pomoći odvjetnika kojeg plaća država članica osumnjičenicima i okrivljenicima u kaznenom postupku te traženim osobama koje podliježu postupku na temelju europskog uhidbenog naloga na temelju Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP (4) („tražene osobe”).

(2)	Uspostavljanjem zajedničkih minimalnih pravila o pravu na pravnu pomoć za osumnjičenike, okrivljenike i tražene osobe ovom se Direktivom želi povećati povjerenje država članica u kaznenopravne sustave drugih država članica te time poboljšati uzajamno priznavanje odluka u kaznenim stvarima.

(3)

U članku 47. trećem stavku Povelje Europske unije o temeljnim pravima (Povelja), članku 6. stavku 3. točki (c) Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP) i članku 14. stavku 3. točki (d) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (MPGPP) utvrđuje se pravo na pravnu pomoć u kaznenom postupku u skladu s uvjetima navedenima u tim odredbama. Povelja ima istu pravnu snagu kao i Ugovori, a države članice stranke su EKLJP-a i MPGPP-a. Međutim, iskustvo je pokazalo da to samo po sebi ne pruža uvijek dovoljan stupanj povjerenja u kaznenopravne sustave drugih država članica.

(4)

Vijeće je 30. studenoga 2009. donijelo Rezoluciju o smjernicama za jačanje postupovnih prava osumnjičenika ili okrivljenika u kaznenom postupku (5) („Smjernice”). Postupnim pristupom u Smjernicama se poziva na donošenje mjera povezanih s pravom na pismeno i usmeno prevođenje (mjera A), pravom na informacije o pravima i razlozima optužbe (mjera B), pravom na pravne savjete i pravnu pomoć (mjera C), pravom na komunikaciju s rodbinom, poslodavcima i konzularnim tijelima (mjera D) te posebnom zaštitom za ranjive osumnjičenike ili okrivljenike (mjera E).

(5)

Europsko vijeće je 11. prosinca 2009. pozdravilo Smjernice i uključilo ih u Stockholmski program – otvorena i sigurna Europa koja služi svojim građanima i štiti ih (6) (točka 2.4.). Europsko vijeće naglasilo je da Smjernice nisu sveobuhvatne i pozvalo Komisiju da istraži daljnje elemente minimalnih postupovnih prava osumnjičenika i okrivljenika te da procijeni treba li riješiti druga pitanja, primjerice pretpostavku nedužnosti, radi promicanja snažnije suradnje u tom području.

(6)	Do danas je na temelju Smjernica doneseno pet mjera o postupovnim pravima u kaznenom postupku, odnosno direktive 2010/64/EU (7), 2012/13/EU (8), 2013/48/EU, (EU) 2016/343 (9) i (EU) 2016/800 (10) Europskog parlamenta i Vijeća.

(7)	Ova Direktiva odnosi se na drugi dio mjere C iz Smjernica u vezi s pravnom pomoći.

(8)

Pravna pomoć trebala bi pokrivati troškove obrane osumnjičenika, okrivljenika i traženih osoba. Pri odobravanju pravne pomoći nadležna tijela država članica trebala bi moći zahtijevati da osumnjičenici, okrivljenici ili tražene osobe sami snose dio tih troškova ovisno o svojim financijskim sredstvima.

(9)

Ne dovodeći u pitanje članak 6. Direktive (EU) 2016/800, ovu Direktivu ne bi trebalo primjenjivati ako su se osumnjičenici ili okrivljenici, ili tražene osobe, odrekli prava na pristup odvjetniku u skladu s člankom 9. odnosno člankom 10. stavkom 3. Direktive 2013/48/EU te nisu opozvali to odricanje od prava, ili ako su države članice u skladu s člankom 3. stavcima 5. ili 6. Direktive 2013/48/EU privremeno odstupile od primjene tog prava, tijekom trajanja tog odstupanja.

(10)

Ako osoba koja prvotno nije bila osumnjičenik ili okrivljenik, primjerice svjedok, postane osumnjičenik ili okrivljenik, trebala bi imati pravo samu sebe ne izložiti kaznenom progonu i pravo na šutnju, u skladu s pravom Unije i EKLJP-om, kako su to protumačili Sud Europske unije (Sud) i Europski sud za ljudska prava (ESLJP). U ovoj se Direktivi stoga izričito upućuje na praktičnu situaciju u kojoj takva osoba postane osumnjičenik ili okrivljenik tijekom ispitivanja koje provodi policija ili neko drugo tijelo kaznenog progona u kontekstu kaznenog postupka. Ako tijekom tog ispitivanja osoba koja nije bila osumnjičenik ili okrivljenik postane osumnjičenik ili okrivljenik, ispitivanje bi trebalo odmah suspendirati. Međutim, ispitivanje bi trebalo moći nastaviti ako je dotična osoba obaviještena o tome da je postala osumnjičenik ili okrivljenik i ako može u potpunosti ostvariti prava predviđena ovom Direktivom.

(11)

U pojedinim državama članicama za izricanje sankcija za relativno lakša kažnjiva djela, koje ne podrazumijevaju oduzimanje slobode, može biti nadležno neko drugo tijelo osim suda nadležnog u kaznenim stvarima. To primjerice može biti tako u slučaju čestih prometnih prekršaja koje je moguće utvrditi prometnom kontrolom. U takvim bi situacijama bilo nerazborito zahtijevati da nadležna tijela osiguraju sva prava iz ove Direktive. Ako se pravom države članice predviđa da sankcije za lakša kažnjiva djela izriče takvo tijelo te ako postoji pravo na žalbu ili mogućnost da se predmet na drugi način uputi sudu nadležnom u kaznenim stvarima, ova bi se Direktiva trebala primjenjivati samo na postupke pred tim sudom nakon takve žalbe ili upućivanja.

(12)

U nekim se državama članicama određena lakša kažnjiva djela, posebno lakši prometni prekršaji, lakša kršenja u vezi s općim lokalnim propisima ili lakša kršenja javnog reda, smatraju kaznenim djelima. U takvim bi situacijama bilo nerazborito zahtijevati da nadležna tijela osiguraju sva prava iz ove Direktive. Ako je pravom države članice predviđeno da se za lakša kažnjiva djela kao sankcija ne može izreći oduzimanje slobode, ova bi se Direktiva trebala primjenjivati samo na postupke pred sudom nadležnim u kaznenim stvarima.

(13)

Primjena ove Direktive u slučaju lakših kažnjivih djela podliježe uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi. Države članice trebale bi moći provesti provjeru imovinskog stanja, provjeru osnovanosti zahtjeva ili obje te provjere kako bi utvrdile treba li se odobriti pravna pomoć. Pod uvjetom da je to u skladu s pravom na pošteno suđenje može se smatrati da uvjeti u slučaju provjere osnovanosti zahtjeva nisu ispunjeni u odnosu na određena lakša kažnjiva djela.

(14)	Područje primjene ove Direktive u pogledu određenih lakših kažnjivih djela ne bi trebalo utjecati na obveze država članica iz EKLJP-a da osiguraju pravo na pošteno suđenje, uključujući pomoć odvjetnika.

(15)

Pod uvjetom da je to u skladu s pravom na pošteno suđenje, sljedeće situacije ne predstavljaju oduzimanje slobode u smislu ove Direktive: identificiranje osumnjičenika ili okrivljenika; utvrđivanje potrebe za pokretanjem istrage; provjera posjedovanja oružja ili druga slična sigurnosna pitanja; provođenje istražnih radnji ili radnji povezanih s prikupljanjem dokaza koje nisu konkretno navedene u ovoj Direktivi, kao što su pregled osobe, liječnički pregled, krvne pretrage, alkotest i slični testovi ili fotografiranje ili uzimanje otisaka prstiju; dovođenje osumnjičenika ili okrivljenika pred nadležno tijelo, u skladu s nacionalnim pravom.

(16)	Ovom se Direktivom utvrđuju minimalna pravila. Države članice trebale bi moći odobriti pravnu pomoć u situacijama koje nisu obuhvaćene ovom Direktivom, primjerice pri provođenju istražnih radnji ili radnji povezanih s prikupljanjem dokaza koje nisu konkretno navedene u ovoj Direktivi.

(17)

U skladu s člankom 6. stavkom 3. točkom (c) EKLJP-a osumnjičenici i okrivljenici koji nemaju dovoljno sredstava za plaćanje pomoći odvjetnika imaju pravo na pravnu pomoć kad to nalaže interes pravde. Tim se minimalnim pravilom državama članicama omogućuje da provedu provjeru imovinskog stanja, provjeru osnovanosti zahtjeva ili obje te provjere. Provedbom tih provjera ne bi trebalo ograničiti prava i postupovna jamstva osigurana Poveljom i EKLJP-om, kako ih tumače Sud i ESLJP, niti bi od njih trebalo odstupiti.

(18)

Države članice trebale bi utvrditi praktične dogovore za pružanje pravne pomoći. Tim bi se dogovorima moglo odrediti da se pravna pomoć odobrava na zahtjev osumnjičenika, okrivljenika ili tražene osobe. Međutim, uzimajući osobito u obzir potrebe ranjivih osoba, taj zahtjev ne bi trebao biti temeljni uvjet za odobravanje pravne pomoći.

(19)

Nadležna tijela trebala bi odobriti pravnu pomoć bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije prije ispitivanja dotične osobe koje provodi policija, neko drugo tijelo kaznenog progona ili pravosudno tijelo, ili prije provođenja konkretnih istražnih radnji ili radnji povezanih s prikupljanjem dokaza navedenih u ovoj Direktivi. Ako nadležna tijela to ne mogu učiniti, trebala bi odobriti barem hitnu ili privremenu pravnu pomoć prije takvog ispitivanja ili prije provođenja takvih istražnih radnji ili radnji povezanih s prikupljanjem dokaza.

(20)	Uzimajući u obzir specifičnost postupka na temelju europskog uhidbenog naloga, pri tumačenju odredbi ove Direktive koje se odnose samo na tražene osobe tu bi specifičnost trebalo uzeti u obzir i ni na koji način ne bi trebalo dovoditi u pitanje tumačenje drugih odredbi ove Direktive.

(21)

Tražene osobe trebale bi imati pravo na pravnu pomoć u državi članici izvršenja. Osim toga, tražene osobe koje podliježu postupku na temelju europskog uhidbenog naloga radi provođenja kaznenog progona i koje u skladu s Direktivom 2013/48/EU ostvaruju svoje pravo na imenovanje odvjetnika u državi članici koja je izdala nalog trebale bi imati pravo na pravnu pomoć u toj državi članici za potrebe takvog postupka u državi članici izvršenja u onoj mjeri u kojoj je pravna pomoć nužna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje. Tako bi bilo u slučaju da odvjetnik u državi članici izvršenja ne može učinkovito i djelotvorno ispuniti svoje zadaće u pogledu izvršenja europskog uhidbenog naloga bez pomoći odvjetnika u državi članici koja je izdala nalog. Sve odluke o odobravanju pravne pomoći u državi članici koja je izdala nalog trebalo bi donositi tijelo nadležno za donošenje takvih odluka u toj državi članici, na temelju kriterija koje je ta država članica uspostavila prilikom provedbe ove Direktive.

(22)	Kako bi se traženim osobama osigurao učinkovit pristup odvjetniku, države članice trebale bi osigurati da tražene osobe imaju pravo na pravnu pomoć dok ne budu predane ili dok odluka o tome da neće biti predane ne postane pravomoćna.

(23)	Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi osigurati poštovanje temeljnog prava na pravnu pomoć kako je predviđeno Poveljom i EKLJP-om. Pritom bi trebale poštovati načela i smjernice Ujedinjenih naroda o pristupu pravnoj pomoći u kaznenopravnim sustavima.

(24)

Ne dovodeći u pitanje odredbe nacionalnog prava o obveznoj prisutnosti odvjetnika, nadležno tijelo trebalo bi bez nepotrebnog odgađanja odlučiti o odobravanju ili odbijanju pravne pomoći. Nadležno tijelo trebalo bi biti neovisno tijelo nadležno za donošenje odluka o odobravanju pravne pomoći, ili sud, uključujući suca pojedinca. U hitnim situacijama, međutim, trebalo bi biti moguće i privremeno sudjelovanje policije i tužiteljstva, u mjeri u kojoj je to nužno za pravovremeno odobravanje pravne pomoći.

(25)

Kad se osumnjičeniku, okrivljeniku ili traženoj osobi odobri pravna pomoć, njezina se djelotvornost i kvaliteta mogu, među ostalim, osigurati omogućavanjem kontinuiranog pravnog zastupanja tog osumnjičenika, okrivljenika ili tražene osobe. U tom bi pogledu države članice trebale omogućiti kontinuirano pravno zastupanje tijekom cijelog kaznenog postupka, kao i, kada je to potrebno, tijekom postupka na temelju europskog uhidbenog naloga.

(26)

Osoblju koje sudjeluje u donošenju odluka o pravnoj pomoći u kaznenom postupku i postupku na temelju europskog uhidbenog naloga trebalo bi pružiti adekvatno osposobljavanje. Ne dovodeći u pitanje neovisnost pravosuđa i razlike u organizaciji pravosuđa među državama članicama, države članice trebale bi tražiti da osobe odgovorne za osposobljavanje sudaca pruže takvo osposobljavanje sudovima i sucima koji donose odluke o odobravanju pravne pomoći.

(27)

Načelom učinkovitosti prava Unije zahtijeva se od država članica da uspostave adekvatna i učinkovita pravna sredstva u slučaju povrede prava koje je dodijeljeno pojedincima u skladu s pravom Unije. Učinkovito pravno sredstvo trebalo bi biti dostupno ako je pravo na pravnu pomoć ugroženo ili ako je pružanje pravne pomoći odgođeno ili u cijelosti ili djelomično odbijeno.

(28)

Radi praćenja i ocjenjivanja učinkovitosti ove Direktive postoji potreba za prikupljanjem relevantnih podataka, iz dostupnih podataka, u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih u ovoj Direktivi. Takvi podaci po mogućnosti obuhvaćaju broj zahtjeva za pravnu pomoć u kaznenom postupku, kao i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, kada dotična država članica djeluje kao država članica koja je izdala nalog ili država članica izvršenja, broj predmeta u kojima je pravna pomoć odobrena i broj predmeta u kojima je zahtjev za pravnu pomoć odbijen. U mjeri u kojoj je to moguće, trebalo bi prikupljati i podatke o troškovima pružanja pravne pomoći osumnjičenicima ili okrivljenicima i traženim osobama.

(29)

Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na osumnjičenike, okrivljenike i tražene osobe bez obzira na njihov pravni položaj, državljanstvo ili nacionalnost. Države članice trebale bi poštovati i jamčiti prava koja su utvrđena u ovoj Direktivi, bez ikakve diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnosti, etničkog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, invaliditeta ili rođenja. Ovom se Direktivom podržavaju temeljna prava i načela priznata u Povelji i EKLJP-u, uključujući zabranu mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na integritet osobe, prava djeteta, integraciju osoba s invaliditetom, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na pošteno suđenje, pretpostavku nedužnosti te pravo na obranu. Ova bi se Direktiva trebala provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

(30)

Ovom se Direktivom utvrđuju minimalna pravila. Države članice trebale bi moći proširiti prava utvrđena u ovoj Direktivi kako bi pružile višu razinu zaštite. Takva viša razina zaštite ne bi trebala biti prepreka za uzajamno priznavanje sudskih odluka čije bi donošenje ta minimalna pravila trebala olakšati. Razina zaštite koju pružaju države članice nikad ne bi trebala biti ispod standarda predviđenih Poveljom ili EKLJP-om, kako ih tumače Sud i ESLJP.

(31)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno utvrđivanje zajedničkih minimalnih pravila o pravu na pravnu pomoć za osumnjičenike, okrivljenike i tražene osobe, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(32)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Direktive te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.

(33)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Direktivom utvrđuju zajednička minimalna pravila o pravu na pravnu pomoć za:

(a)	osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku; i

(b)	osobe koje podliježu postupku na temelju europskog uhidbenog naloga na temelju Okvirne odluke 2002/584/PUP (tražene osobe).

2. Ovom se Direktivom dopunjuju direktive 2013/48/EU i (EU) 2016/800. Ništa u ovoj Direktivi ne tumači se kao ograničenje prava predviđenih u tim direktivama.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Direktiva primjenjuje na osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku koje imaju pravo na pristup odvjetniku na temelju Direktive 2013/48/EU i:

(a)	kojima je oduzeta sloboda,

(b)	kojima mora pomagati odvjetnik u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom; ili

(c)

od kojih se traži ili kojima se dopušta da prisustvuju istražnoj radnji ili radnji povezanoj s prikupljanjem dokaza koja obuhvaća najmanje sljedeće:

i.	dokazne radnje prepoznavanja;

ii.	suočavanja;

iii.	rekonstrukcije događaja na mjestu počinjenja kaznenog djela.

2. Ova se Direktiva također primjenjuje, od trenutka uhićenja u državi članici izvršenja, na tražene osobe koje imaju pravo na pristup odvjetniku na temelju Direktive 2013/48/EU.

3. Ova se Direktiva pod uvjetima jednakima onima iz stavka 1. primjenjuje i na osobe koje prvotno nisu bile osumnjičenici ili okrivljenici, ali su to postale tijekom ispitivanja koje provodi policija ili neko drugo tijelo kaznenog progona.

4. Ne dovodeći u pitanje pravo na pošteno suđenje, u pogledu lakših kažnjivih djela:

(a)	ako je pravom države članice predviđeno da sankciju izriče tijelo koje nije sud nadležan u kaznenim stvarima, a na izricanje te sankcije može se podnijeti žalba pred takvim sudom ili se predmet izricanja te sankcije može uputiti takvom sudu; ili

(b)	ako se oduzimanje slobode ne može izreći kao sankcija,

ova se Direktiva primjenjuje samo na postupke pred sudom nadležnim u kaznenim stvarima.

Ova se Direktiva u svakom slučaju primjenjuje pri donošenju odluke o pritvoru i tijekom trajanja pritvora, u svakom stadiju postupka do njegova završetka.

Članak 3.

Definicija

Za potrebe ove Direktive „pravna pomoć” znači financiranje pomoći odvjetnika od strane države članice, kojom se omogućuje ostvarivanje prava na pristup odvjetniku.

Članak 4.

Pravna pomoć u kaznenom postupku

1. Države članice osiguravaju da osumnjičenici i okrivljenici koji nemaju dovoljno sredstava za plaćanje pomoći odvjetnika imaju pravo na pravnu pomoć kad to nalaže interes pravde.

2. Države članice mogu provesti provjeru imovinskog stanja, provjeru osnovanosti zahtjeva ili obje te provjere kako bi utvrdile treba li se odobriti pravna pomoć u skladu sa stavkom 1.

3. Pri provjeri imovinskog stanja država članica uzima u obzir sve relevantne i objektivne čimbenike, kao što su prihod, imovina i obiteljske prilike dotične osobe, kao i troškovi pomoći odvjetnika i životni standard u toj državi članici, kako bi, na temelju kriterija koji se primjenjuju u toj državi članici, utvrdila nedostaje li osumnjičeniku ili okrivljeniku dovoljno sredstava za plaćanje pomoći odvjetnika.

4. Pri provjeri osnovanosti zahtjeva država članica uzima u obzir ozbiljnost kaznenog djela, složenost predmeta i težinu očekivane sankcije kako bi utvrdila nalaže li interes pravde odobravanje pravne pomoći. U svakom slučaju smatra se da su uvjeti u slučaju provjere osnovanosti zahtjeva ispunjeni u sljedećim situacijama:

(a)	kada je osumnjičenik ili okrivljenik izveden pred nadležni sud ili suca kako bi se odlučilo o pritvoru u bilo kojem stadiju postupka u okviru područja primjene ove Direktive; i

(b)	tijekom pritvora.

5. Države članice osiguravaju da se pravna pomoć odobrava bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije prije ispitivanja osobe koje provodi policija, neko drugo tijelo kaznenog progona ili pravosudno tijelo, ili prije provođenja istražnih radnji ili radnji povezanih s prikupljanjem dokaza navedenih u članku 2. stavku 1. točki (c).

6. Pravna pomoć odobrava se samo u svrhu kaznenog postupka u kojem je dotična osoba osumnjičena ili okrivljena da je počinila kazneno djelo.

Članak 5.

Pravna pomoć u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga

1. Država članica izvršenja osigurava da tražene osobe od trenutka uhićenja na temelju europskog uhidbenog naloga imaju pravo na pravnu pomoć dok ne budu predane ili dok odluka o tome da neće biti predane ne postane pravomoćna.

2. Država članica koja je izdala nalog osigurava da tražene osobe koje podliježu postupku na temelju europskog uhidbenog naloga radi provođenja kaznenog progona i koje ostvaruju svoje pravo na imenovanje odvjetnika u državi članici koja je izdala nalog kao pomoć odvjetniku u državi članici izvršenja u skladu s člankom 10. stavcima 4. i 5. Direktive 2013/48/EU imaju pravo na pravnu pomoć u državi članici koja je izdala nalog za potrebe takvog postupka u državi članici izvršenja, u onoj mjeri u kojoj je pravna pomoć nužna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu.

3. Pravo na pravnu pomoć iz stavaka 1. i 2. može podlijegati provjeri imovinskog stanja u skladu s člankom 4. stavkom 3. koji se primjenjuje mutatis mutandis.

Članak 6.

Odluke o odobravanju pravne pomoći

1. Odluke o odobravanju ili odbijanju pravne pomoći i o dodjeli odvjetnika donosi nadležno tijelo bez nepotrebnog odgađanja. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da nadležno tijelo svoje odluke donosi brižljivo i poštujući prava obrane.

2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da osumnjičenici, okrivljenici i tražene osobe dobiju pisanu obavijest o tome je li njihov zahtjev za pravnu pomoć odbijen u cijelosti ili djelomično.

Članak 7.

Kvaliteta usluga pravne pomoći i osposobljavanja

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere, uključujući mjere u pogledu financiranja, kako bi osigurale:

(a)	da postoji učinkovit sustav pravne pomoći koji je adekvatne kvalitete; i

(b)	da su usluge pravne pomoći kvalitete koja je adekvatna za zaštitu pravičnosti postupka, uz poštovanje neovisnosti pravne struke.

2. Države članice osiguravaju odgovarajuće osposobljavanje za osoblje koje sudjeluje u donošenju odluka o pravnoj pomoći u kaznenom postupku i postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

3. Uz poštovanje neovisnosti pravne struke i uloge osoba odgovornih za osposobljavanje odvjetnika države članice poduzimaju odgovarajuće mjere radi promicanja adekvatnog osposobljavanja odvjetnika koji pružaju usluge pravne pomoći.

4. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da osumnjičenici, okrivljenici i tražene osobe imaju pravo na to da im se na zahtjev zamijeni dodijeljeni odvjetnik koji im pruža usluge pravne pomoći ako je to opravdano posebnim okolnostima.

Članak 8.

Pravna sredstva

Države članice osiguravaju da osumnjičenici, okrivljenici i tražene osobe u slučaju kršenja njihovih prava iz ove Direktive imaju učinkovito pravno sredstvo u okviru nacionalnog prava.

Članak 9.

Ranjive osobe

Države članice osiguravaju da se pri provedbi ove Direktive uzimaju u obzir posebne potrebe ranjivih osumnjičenika, okrivljenika i traženih osoba.

Članak 10.

Pružanje podataka i izvješćivanje

1. Države članice do 25. svibnja 2021. i svake tri godine nakon toga podnose Komisiji dostupne podatke o tome kako se ostvaruju prava utvrđena u ovoj Direktivi.

2. Komisija do 25. svibnja 2022. i svake tri godine nakon toga podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi ove Direktive. Komisija u svom izvješću procjenjuje provedbu ove Direktive u pogledu prava na pravnu pomoć u kaznenom postupku i postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Članak 11.

Zabrana ograničavanja ili odstupanja

Ništa u ovoj Direktivi ne tumači se kao ograničavanje ili odstupanje od bilo kojih prava i postupovnih jamstava osiguranih Poveljom, EKLJP-om ili drugim mjerodavnim odredbama međunarodnog prava ili prava bilo koje države članice kojim je predviđena viša razina zaštite.

Članak 12.

Prenošenje

1. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 25. svibnja 2019. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 13.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 14.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 26. listopada 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. LESAY

(1) SL C 226, 16.7.2014., str. 63.

(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 4. listopada 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 13. listopada 2016.

(3) Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima (SL L 294, 6.11.2013., str. 1.).

(4) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(5) SL C 295, 4.12.2009., str. 1.

(6) SL C 115, 4.5.2010., str. 1.

(7) Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (SL L 280, 26.10.2010., str. 1.).

(8) Direktiva 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o pravu na informiranje u kaznenom postupku (SL L 142, 1.6.2012., str. 1.).

(9) Direktiva (EU) 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku (SL L 65, 11.3.2016., str. 1.).

(10) Direktiva (EU) 2016/800 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima (SL L 132, 21.5.2016., str. 1.).

4.11.2016

Službeni list Europske unije

L 297/14

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1924

оd 3. studenoga 2016.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)	Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)	Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. studenoga 2016.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.

PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	104,9
0702 00 00	ZZ	104,9
0707 00 05	TR	142,5
0707 00 05	ZZ	142,5
0709 93 10	MA	91,2
	TR	148,9
	ZZ	120,1
0805 20 30 , 0805 20 50 , 0805 20 70 , 0805 20 90	PE	132,9
	TR	74,7
	ZZ	103,8
0805 50 10	AR	67,2
	BR	79,0
	CL	77,0
	TR	87,7
	ZA	65,7
	ZZ	75,3
0806 10 10	BR	307,6
	PE	304,9
	TR	151,1
	ZZ	254,5
0808 10 80	AR	260,6
	AU	236,5
	CL	139,2
	NZ	145,3
	ZA	126,7
	ZZ	181,7
0808 30 90	TR	176,8
0808 30 90	ZZ	176,8

(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.

4.11.2016

Službeni list Europske unije

L 297/18

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/1926

оd 3. studenoga 2016.

o odobrenju fotonaponskog krova za napajanje akumulatora kao inovativne tehnologije za smanjivanje emisija CO2 iz osobnih automobila u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila (1), a posebno njezin članak 12. stavak 4.,

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 725/2011 od 25. srpnja 2011. o uspostavljanju postupka za odobravanje i certifikaciju inovativnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz osobnih automobila sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2), a posebno njezin članak 10. stavak 2.,

budući da:

(1)

Zahtjev dobavljača a2solar Advanced and Automotive Solar Systems GmbH („podnositelj zahtjeva”), podnesen 4. veljače 2016. za odobrenje fotonaponskog krova za napajanje akumulatora kao ekoinovacije, ocijenjen je u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009, Provedbenom uredbom (EU) br. 725/2011 i Tehničkim smjernicama za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 (3).

(2)

Informacijama dostavljenima u zahtjevu dokazuje se da su ispunjeni uvjeti i kriteriji iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009 i članaka 2. i 4. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011. Stoga bi fotonaponski krov za napajanje akumulatora koji je predložio podnositelj zahtjeva trebalo odobriti kao inovativnu tehnologiju.

(3)

Komisija je provedbenim odlukama 2014/806/EU (4) i (EU) 2015/279 (5) odobrila dva zahtjeva povezana s fotonaponskim krovovima za napajanje akumulatora. Na temelju iskustva stečenog ocjenjivanjem tih zahtjeva i trenutačnog zahtjeva nedvojbeno je i na zadovoljavajući način dokazano da fotonaponski krov za napajanje akumulatora ispunjava kriterije iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009 i Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 te postiže smanjenje emisija CO2 od barem 1 g CO2/km u odnosu na osnovno vozilo. Stoga je primjereno općenito priznati i u skladu s člankom 12. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 443/2009 potvrditi sposobnost te inovativne tehnologije za smanjenje emisija CO2 te navesti opću metodologiju ispitivanja za certifikaciju ušteda CO2.

(4)

Stoga je primjereno proizvođačima omogućiti certifikaciju ušteda CO2 ostvarenih fotonaponskim krovovima za napajanje akumulatora koji ispunjavaju te uvjete. Kako bi se osiguralo da se za certifikaciju predlažu samo fotonaponski krovovi sukladni s tim uvjetima, proizvođač mora homologacijskom tijelu uz zahtjev za certifikaciju dostaviti izvješće o provjeri koje je sastavilo neovisno ovlašteno tijelo i u kojem se potvrđuje sukladnost komponente s uvjetima navedenima u ovoj Odluci.

(5)	Ako homologacijsko tijelo utvrdi da fotonaponski krov za napajanje akumulatora ne ispunjava uvjete za certifikaciju, zahtjev za certifikaciju uštede trebalo bi odbiti.

(6)	Primjereno je odobriti metodologiju ispitivanja za utvrđivanje ušteda CO2 ostvarenih fotonaponskim krovovima za napajanje akumulatora.

(7)

Kako bi se utvrdilo kolika će se ušteda emisija CO2 ostvariti fotonaponskim krovovima za napajanje akumulatora, potrebno je definirati osnovno vozilo u odnosu na koje će se uspoređivati učinkovitost vozila opremljenog inovativnom tehnologijom, kako je određeno člancima 5. i 8. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011. Komisija je utvrdila da osnovno vozilo treba biti varijanta u svim aspektima jednaka ekoinovativnom vozilu, uz iznimku fotonaponskog krova i, po potrebi, bez dodatnog akumulatora i drugih uređaja potrebnih isključivo za pretvaranje solarne energije u električnu energiju i njezino skladištenje.

(8)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 potrebno je dokazati da je fotonaponski krov za napajanje akumulatora bitan za učinkovito funkcioniranje vozila. To znači da energija koju proizvede fotonaponski krov ne bi, primjerice, trebala biti namijenjena isključivo za uređaj za povećanje udobnosti.

(9)

Kako bi se fotonaponski krovovi za napajanje akumulatora što više primjenjivali u novim vozilima, proizvođaču bi se trebalo omogućiti i da jednim zahtjevom za certifikaciju zatraži certifikaciju ušteda CO2 za nekoliko fotonaponskih krovnih sustava za napajanje akumulatora. Međutim, ako se iskoristi ta mogućnost, primjereno je osigurati primjenu mehanizma za poticanje uvođenja samo onih fotonaponskih krovnih sustava kojima se postiže najveća učinkovitost.

(10)

Za potrebe utvrđivanja opće oznake ekoinovacije koja će se upotrebljavati u odgovarajućim homologacijskim dokumentima u skladu s prilozima I., VIII. i IX. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) trebalo bi utvrditi pojedinačnu oznaku koja će se upotrebljavati za tu inovativnu tehnologiju,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrenje

Fotonaponski krov za napajanje akumulatora, kako je opisan u zahtjevu koji je podnio a2solar Advanced and Automotive Solar Systems GmbH, odobrava se kao inovativna tehnologija u smislu članka 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009.

Članak 2.

Zahtjev za certifikaciju ušteda CO2

1. Proizvođač može zatražiti certifikaciju ušteda CO2 ostvarenih upotrebom fotonaponskog krovnog sustava za napajanje akumulatora koji je namijenjen za uporabu u konvencionalnim vozilima kategorije M1 koja pokreće motor s unutarnjim izgaranjem te koji sadrži sve elemente navedene u nastavku:

(a)	fotonaponski krov;

(b)	uređaj potreban za pretvaranje solarne energije u električnu energiju i njezino skladištenje;

(c)	namjenski skladišni kapacitet.

2. Ukupna masa tih sastavnih dijelova provjerava se i potvrđuje u izvješću neovisnog ovlaštenog tijela.

Članak 3.

Certifikacija ušteda CO2

1. Smanjenje emisija CO2 ostvareno upotrebom fotonaponskih krovnih sustava za napajanje akumulatora iz članka 2. stavka 1. utvrđuje se primjenom metodologije iz Priloga.

2. Ako proizvođač podnese zahtjev za certifikaciju ušteda CO2 za više fotonaponskih krovnih sustava za napajanje akumulatora za jednu izvedbu vozila, homologacijsko tijelo utvrđuje kojim se od ispitanih krovova postižu najmanje uštede CO2 i bilježi najnižu vrijednost u odgovarajuću homologacijsku dokumentaciju. Ta se vrijednost navodi u certifikatu o sukladnosti u skladu s člankom 11. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

Članak 4.

Oznaka ekoinovacije

Oznaka ekoinovacije br. 21 unosi se u homologacijsku dokumentaciju uz svako upućivanje na ovu Odluku u skladu s člankom 11. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. studenoga 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 140, 5.6.2009., str. 1.

(2) SL L 194, 26.7.2011., str. 19.

(3) https://circabc.europa.eu/w/browse/f3927eae-29f8-4950-b3b3-d2e700598b52

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/806/EU оd 18. studenoga 2014. o odobrenju solarnog krova Webasto za napajanje akumulatora kao inovativne tehnologije za smanjivanje emisija CO2 iz osobnih automobila u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 332, 19.11.2014., str. 34.).

(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/279 оd 19. veljače 2015. o odobrenju solarnoga krova Asola za napajanje akumulatora kao inovativne tehnologije za smanjivanje emisija CO2 iz osobnih automobila u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 47, 20.2.2015., str. 26.).

(6) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).

PRILOG

METODOLOGIJA ZA UTVRĐIVANJE UŠTEDA CO2 OSTVARENIH FOTONAPONSKIM KROVOVIMA ZA NAPAJANJE AKUMULATORA

1. UVOD

Kako bi se utvrdilo smanjenje emisija CO2 koje se može pripisati uporabi fotonaponskog krova za napajanje akumulatora u vozilu kategorije M1, potrebno je odrediti sljedeće:

1.	uvjete ispitivanja;

2.	ispitnu opremu;

3.	utvrđivanje najveće izlazne snage;

4.	izračun ušteda CO2;

5.	izračun statističke pogreške u uštedi CO2.

2. SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

Latinski simboli

	–	uštede CO2 (g CO2/km)
CO2	–	ugljikov dioksid
CF	–	faktor konverzije (l/100 km) – (g CO2/km) (gCO2/l) kako je definiran u tablici 3.
M	–	prosječna godišnja kilometraža (km/godina) kako je definirana u tablici 4.
	–	izmjerena prosječna najveća izlazna snaga solarnog fotonaponskog krova (W)
n	–	broj mjerenja najveće izlazne snage solarnog fotonaponskog krova; mora biti najmanje 5
SCC	–	koeficijent ispravka solarne energije (–) kako je definiran u tablici 1.
	–	statistička pogreška ukupnih ušteda CO2 (g CO2/km)
SIR	–	godišnje europsko prosječno solarno ozračivanje (W/m2); iznosi 120 W/m2
SIR_STC	–	globalno ozračivanje u standardnim uvjetima ispitivanja (STC) (W/m2); iznosi 1 000 W/m2
	–	standardna devijacija aritmetičke sredine najveće izlazne snage solarnog fotonaponskog krova (W)
UFIR	–	faktor uporabe (učinak zasjenjenosti); iznosi 0,51
VPe	–	potrošnja stvarne energije (l/kWh) kako je definirana u tablici 2.
	–	osjetljivost izračunatih ušteda CO2 u odnosu na prosječnu najveću izlaznu snagu solarnog fotonaponskog krova

Grčki simboli

ΔCO2m	–	CO2 koeficijent ispravka zbog dodatne mase solarnog sustava (g CO2/km) kako je definirano u tablici 5.
Δm	–	dodatna masa zbog ugradnje solarnog sustava (kg)
ηA	–	učinkovitost alternatora (%); iznosi 67 %
ηSS	–	učinkovitost solarnog sustava (%); iznosi 76 %
Φ	–	nagib solarne ploče po dužini [°]

Indeksi

Indeks i. odnosi se na mjerenje najveće izlazne snage fotonaponskog krova

3. MJERENJA I UTVRĐIVANJE NAJVEĆE IZLAZNE SNAGE

Izmjerenu prosječnu najveću izlaznu snagu Formula fotonaponskog krova treba odrediti eksperimentalno za svaku varijantu vozila. Početna stabilizacija ispitanog uređaja mora se izvršiti u skladu s metodologijom navedenom u međunarodnoj normi IEC 61215-2:2016 (1). Mjerenja najveće izlazne snage provode se pri standardnim uvjetima ispitivanja kako je definirano u međunarodnoj normi IEC/TS 61836:2007 (2).

Mora se upotrebljavati rastavljen potpun fotonaponski krov. Četiri kutne točke ploče moraju dodirivati mjernu ravninu.

Mjerenja najveće izlazne snage provode se najmanje pet puta te se izračunava aritmetička sredina ( Formula ).

4. IZRAČUN UŠTEDA CO2

Smanjenje emisija CO2 ostvareno upotrebom fotonaponskog krova izračunava se formulom (3).

Formula 1.

Formula

Pri čemu je:

Formula

ušteda CO2 (g CO2/km)

SIR

godišnje europsko prosječno solarno ozračivanje (W/m2), iznosi 120 W/m2

UFIR

faktor uporabe (učinak zasjenjenosti) (–), iznosi 0,51

ηSS

učinkovitost fotonaponskog sustava (%), iznosi 76 %

Formula

izmjerena prosječna najveća izlazna snaga fotonaponskog krova (W)

SIR_STC

globalno ozračivanje u standardnim uvjetima ispitivanja (STC) (W/m2), iznosi 1 000 W/m2

SCC

koeficijent ispravka solarne energije (–) kako je definiran u tablici 1. Proizvođač vozila treba dostaviti ukupan raspoloživ kapacitet pohrane akumulatorskog sustava ili vrijednost koeficijenta ispravka solarne energije (SCC).

Tablica 1.

Koeficijent ispravka solarne energije

Ukupan raspoloživ kapacitet pohrane (12-voltnog) akumulatorskog sustava/prosječna najveća izlazna snaga fotonaponskog krova (Ah/W) (4)	0,10	0,20	0,30	0,40	0,50	0,60	> 0,666
Koeficijent ispravka solarne energije (SCC)	0,481	0,656	0,784	0,873	0,934	0,977	1

VPe

potrošnja stvarne energije (l/kWh) kako je definirana u tablici 2.

Tablica 2.

Potrošnja stvarne energije

Vrsta motora	Potrošnja stvarne energije (VPe) (l/kwh)
Benzinski	0,264
Benzinski s turbopunjačem	0,280
Dizelski	0,220

ηA

učinkovitost osnovnog alternatora (%); iznosi 67 %

faktor konverzije (l/100 km) – (g CO2/km) (g CO2/l) kako je definiran u tablici 3.

Tablica 3.

Faktor konverzije goriva

Vrsta goriva

Faktor konverzije (l/100 km) – (g CO2/km) (CF)

(gCO2/l)

Benzin

2 330

Dizel

2 640

prosječna godišnja kilometraža (km/godina) kako je definirana u tablici 4.

Tablica 4.

Prosječna godišnja kilometraža za vozila kategorije M1

Vrsta goriva	Prosječna godišnja kilometraža (km/godina)
Benzin	12 700
Dizel	17 000

Nagib solarne ploče po dužini [°]. Tu vrijednost treba dostaviti proizvođač vozila.

ΔCO2m

koeficijent ispravka CO2 zbog dodatne mase solarnog krova i, prema potrebi, dodatnog akumulatora te drugih uređaja potrebnih za pretvaranje solarne energije u električnu energiju i njezinu pohranu (g CO2/km) kako je definiran u tablici 5.

Tablica 5.

Koeficijent ispravka CO2 zbog dodatne mase

Vrsta goriva

Koeficijent ispravka CO2 zbog dodatne mase (ΔCO2m)

(g CO2/km)

Benzin

0,0277 · Δm

Dizel

0,0383 · Δm

U tablici 5. Δm je dodatna masa zbog ugradnje fotonaponskog sustava, koji se sastoji od solarnog krova i, prema potrebi, dodatnog akumulatora i drugih uređaja potrebnih za pretvaranje solarne energije u električnu energiju i njezinu pohranu.

Konkretno, Δm je pozitivna razlika između mase fotonaponskog sustava i mase standardnog čeličnog krova. Pretpostavlja se da je masa standardnog čeličnog krova 12 kg. Ako je težina solarnog sustava manja od 12 kg, nije potreban ispravak za razliku u masi.

5. IZRAČUN STATISTIČKE POGREŠKE

Standardna devijacija aritmetičke sredine najveće izlazne snage izračunava se formulom 2.

Formula 2.

Formula

Pri čemu je:

	:	standardna devijacija aritmetičke sredine najveće izlazne snage (W)
	:	izmjerena vrijednost najveće izlazne snage (W)
	:	aritmetička sredina najveće izlazne snage (W)
n	:	broj mjerenja najveće izlazne snage; mora biti najmanje 5

Standardna devijacija aritmetičke sredine najveće izlazne snage fotonaponskog krova dovodi do statističke pogreške u uštedama CO2 Formula . Ta se vrijednost izračunava u skladu s formulom 3.

Formula 3.

6. STATISTIČKA ZNAČAJNOST

Za svaki tip, varijantu i izvedbu vozila u koje je ugrađen fotonaponski krov za napajanje akumulatora potrebno je dokazati da je najmanja granična vrijednost od 1 g CO2/km statistički značajno premašena, kako je utvrđeno u članku 9. stavku 1. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011. Stoga je potrebno upotrebljavati formulu 4.

Formula 4.

Formula

Pri čemu je:

MT	:	najmanja granična vrijednost (g CO2/km); iznosi 1 g CO2/km
	:	statistička pogreška ukupnih ušteda CO2 (g CO2/km)

Ako se rezultatom dobivenim formulom 4. pokaže da je smanjenje emisija CO2 manje od granične vrijednosti iz članka 9. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011, primjenjuje se članak 11. stavak 2. drugi podstavak te Uredbe.

(1) Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC), IEC 61215-2:2016 norma za „kopnene fotonaponske module – prikladnost konstrukcije i homologacija”.

(2) Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC), IEC 61836-2007 norma za „solarne fotonaponske energetske sustave – Uvjeti i simboli”.

(3) Tehničke smjernice za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 i Uredbom (EU) br. 510/2011 https://circabc.europa.eu/sd/a/bbf05038-a907-4298-83ee-3d6cce3b4231/Technical%20Guidelines%20October%202015.pdf

(4) Ukupan kapacitet pohrane uključuje prosječan iskoristiv kapacitet akumulatora za pokretanje automobila od 10 Ah (12 V). Sve vrijednosti odnose se na prosječno godišnje sunčevo zračenje od 120 W/m2, udio zasjenjenosti od 0,49 i prosječno vrijeme vožnje od 1 sat dnevno uz potrebnu električnu energiju od 750 W.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 297

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 59. 4. studenoga 2016.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		DIREKTIVE
	*	Direktiva (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1920 оd 19. listopada 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Hånnlamb (ZOI))	9
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1921 оd 20. listopada 2016. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Štajersko prekmursko bučno olje (ZOZP))	11
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1922 оd 20. listopada 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Poularde du Périgord (ZOZP))	12
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1923 оd 24. listopada 2016. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Karp zatorski (ZOI))	13
	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1924 оd 3. studenoga 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	14
	ODLUKE
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1925 оd 31. listopada 2016. o stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2016/17 kojom se Ujedinjenoj Kraljevini odobrava zabrana stavljanja na tržište na njezinom državnom području sorte konoplje navedene u zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta u skladu s Direktivom Vijeća 2002/53/EZ (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 6860)	16
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1926 оd 3. studenoga 2016. o odobrenju fotonaponskog krova za napajanje akumulatora kao inovativne tehnologije za smanjivanje emisija CO2 iz osobnih automobila u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	18


	(1) Tekst značajan za EGP